Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
UVOD U IMUNOLOGIJUIzv. prof.dr.sc. Lidija Šver
� Imunologija je biomedicinska disciplina koja proučava imunosni sustav svih organizama, prvenstveno njegovu fiziološku funkciju u zdravlju i bolesti
� Proučava stanične i humoralne mehanizme kojima se zaštićujemo od:� infekcije
� bakterijama� virusima� gljivicama� protozoama
� vlastitih stanica zaraženim bakterijama i virusima� vlastitih tumorskih stanica� tuđeg tkiva
PPOVIJESTOVIJEST IMUNOLOGIJEIMUNOLOGIJE
1798.1798. E. JENNERE. JENNER––vakcinacijavakcinacija––zaštita od velikih boginjazaštita od velikih boginja
James James PhippsPhipps
SarahSarah NelmesNelmes
PPOVIJESTOVIJEST IMUNOLOGIJEIMUNOLOGIJE
1879.1879. L. PASTEURL. PASTEUR ––cjepivo protiv kokošje kolere, bjesnoće, antraksacjepivo protiv kokošje kolere, bjesnoće, antraksa––teorija o uzročnicima zaraznih bolestiteorija o uzročnicima zaraznih bolesti
1883.1883. I. MEČNIKOVI. MEČNIKOV ––stanična teorija; fagocitoza u obrani protiv stanična teorija; fagocitoza u obrani protiv mikroorganizamamikroorganizama
1904.1904. P. EHRLICHP. EHRLICH ––specifičnost protutijela za određeni antigen, humoralna specifičnost protutijela za određeni antigen, humoralna obrana protiv mikroorganizamaobrana protiv mikroorganizama
1914.1914. E. E. vonvon BEHRINGBEHRINGS. KITASATOS. KITASATO
––pasivna imunizacija protiv difterije i tetanusapasivna imunizacija protiv difterije i tetanusa
1920.1920. J. BORDETJ. BORDET ––otkriće komplementaotkriće komplementa
1958.1958. M. BURNETM. BURNET ––teorija klonske selekcije (određeni antigen potiče teorija klonske selekcije (određeni antigen potiče specifičan način imunosnog odgovora)specifičan način imunosnog odgovora)
1970.1970. N. JERNEN. JERNE ––teorija klonske selekcije (specifičan antigen potiče teorija klonske selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje specifičnog protutijela, monolonska protutijela)stvaranje specifičnog protutijela, monolonska protutijela)
1908. Paul EHRLICHE. METCHNIKOFF
–Fagocitoza/ hipoteza o staničnoj i humoralnoj imunosti
1960. Macfarlane BURNETPeter MEDAWAR
–Otkriće stečene imunološke tolerancije
1972. Rodney PORTERGerard EDELMAN
–Kemijska struktura imunoglobulinske molekule
1984. Niels JERNECesar MILSTEINGeorges KÖHLER
––Teorija Teorija klonskeklonske selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje specifičnog protutijela)specifičnog protutijela)–Monoklonska protutijela
1987. Susuni TONEGAWA –Genski mehanizmi sinteze različitih imunoglobulina
1997. S.B. PRUSINER –Biološki princip infekcije priona
1999. G. BLOBEL –Prijenos signala
� 19 puta Nobelova nagrada za Medicinu bila je za dodijeljena za otkrića u imunologiji (od toga, 13 puta poslije 1950. god)
NNOBELOVEOBELOVE NAGRADENAGRADE IZIZ PODRUČJAPODRUČJA IMUNOLOGIJEIMUNOLOGIJE DDANASANAS….….
� spoznaje imunoloških istraživanja unapređuju temeljna, klinička i javnozdravstvena istraživanja� izravno liječenje pacijenata
� dijagnostički postupci
� istraživanje mehanizma nastanka bolesti
ZZARAZNEARAZNE BOLESTIBOLESTI
� Unutar zadnjih 20 godina učestalost zaraznih bolesti u svijetu raste
� Zarazne bolesti, unatoč velikim uspjesima medicine u 20. stoljeću, ostaju i dalje jedan od glavnih uzroka smrti na svijetu
� Pojava novih bolesti (EMERGENTNE bolesti)(Ebola, Marburg virus, HIV, Dengua, Escherichia coli,
borelioza, streptokoki, TBC, influenca (česte mutacije u farmama pataka i svinja))
ZAŠTO?ZAŠTO?
� Agrikultura i promjena klime, ozonske rupe, UV zrake, supresija imunosnog sustava
� Krčenje šuma
� Zagađenje mora, rast fitoplanktona i alga, rast patogenih mikroorganizama
� Izgradnja brana i sustava za navodnjavanje dovodi do ekspanzije voda stajačica što pogoduje komarcima
� Sve više ljudi živi u gradovima (lakše i brže širenje bolesti)
� Zajedno s ljudima migriraju i mikroorganizmi� širenje infekta iz endemskih područja preko zaraženog čovjeka ili
vektora
� malarija, HIV, rezistentna TBC, hepatitis C, virusne bolesti probavnog sustava (dijareja)
� komarci mogu preživjeti interkontinentalne letove
� balastne vode
� tehnologija i industrija
� sve više rezistentnih sojeva otežava liječenje, više kliconoša
� nepotrebno propisivanje antibiotika
� Stanice obaju sustava mogu primati i odašiljati signale� Signali mogu biti ekscitacijski ili inhibicijski
� Stanice obaju sustava penetriraju u sva tkiva
� Stanice živčanog i imunosnog sustava mogu prepoznati i biti prepoznati
� Modulacija obaju sustava predstavlja adaptaciju na podražaj iz vanjskog svijeta
� Oba sustava imaju ugrađenu memoriju koja se ne prenosi na potomstvo
Živčani sustav Imunosni sustav
mreža neurona unutar kojeg su aksoni i dendriti jedne živčane stanice povezani sinapsama s drugim živčanim stanicama
limfociti koji međusobno komuniciraju kratkotrajnim kontaktima između stanica i komunikacijskim molekulama (citokinima) koje luče
oko 1011 neurona oko 1012 stanica
UUSPOREDBASPOREDBA ŽIVČANOGŽIVČANOG II IMUNOSNOGIMUNOSNOG SUSTAVASUSTAVA
ŽŽIVČANIIVČANI II IMUNOSNIIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV� organski sustavi koji omogućuju integritet (cjelokupnost) i
individualnost (neponovljivost) svake jedinke
IIMUNOSNIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV
� niz patogena “misle” da je drugi organizam izvrsno stanište i vrlo ukusan,ili čak nužan zapreživljavanje
� napadnuti organizamuzvraća udarac
� najvažnija kritična komponenta � kako se obraniti od napadača, a da se pri tome ne našteti samom sebi,
odnosno, � kako razlikovati tuđe stanice i tkiva od vlastitih
IIMUNOSNIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV
�štiti organizam od infekcija virusima, bakterijama, drugim mikroorganizmima (protisti, gljive, biljke i životinje), te stranim česticama
�obrana od tumora
�održavanje antigenske i genske homeostaze� integrira i koordinira funkcioniranje
višestaničnog organizma
� nije lokaliziran organski sustav� limfni organi i tkiva difuzno raštrkani u tijelu
� potporna mreža tkiva građena od nepokretnih stanica i vlakana koja “udomljuje” različite stanice
OORGANIZACIJARGANIZACIJA IMUNOSNOGIMUNOSNOG SUSTAVASUSTAVA
sastavnica uloga
koža •sprječava prodor virusa i bakterija u organizam
limfa •prenosi bijele krvne stanice i protutijela•prenosi viruse i bakterije do limfnih čvorova
limfne žile •protjecanje limfe
limfni čvorovi •filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje•pohrana bijelih krvnih stanica
tonzile •filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje
•pohrana bijelih krvnih stanica
Peyerove ploče •filtracija patogena iz probavnog sustava•pohrana bijelih krvnih stanica
krv •prenosi bijele krvne stanice i protutijela
koštana srž •stvaranje bijelih krvnih stanica
•dozrijevanje limfocita B
slezena •pohrana bijelih krvnih stanica
timus •dozrijevanje limfocita T
IMUNOSNI SUSTAV U ČOVJEKA
LLIMFNIIMFNI ORGANIORGANI II TKIVATKIVA
� primarni limfni organi i tkiva� opskrbljuju periferne limfne
organe i tkiva zrelim limfocitima� koštana srž� timus
� periferni limfni organi i tkiva
� inkapsulirani� limfni čvorovi� slezena
� neinkapsulirani� krajnici (tonzile) te� nakupine limfocita uzduž
probavnog trakta (Peyerove ploče), dišnog, rasplodnog i mokraćnog trakta Limfocit BLimfocit B
PluripotentnaPluripotentnamatična stanicamatična stanica
TimusTimus
Nezreli Nezreli limfocitlimfocit
Limfocit TLimfocit T
Periferno limfno tkivo (limfni čvorovi, slezena, Periferno limfno tkivo (limfni čvorovi, slezena, krv i limfa)krv i limfa)
Koštana srž ili fetalna Koštana srž ili fetalna jetrajetra DDIFERENCIJACIJAIFERENCIJACIJA STANICASTANICA KRVIKRVI ((HEMATOPOEZAHEMATOPOEZA))
� Svi tipovi stanica nastaju od matičnih (multipotentnih) stanica koštane srži
Aktivirani u nekim tkivima (dio stanica)
U cirkulaciji
U koštanoj srži
Multipotentna matična stanica
Bazofil
NeutrofilEozinofil
Monocit
MakrofagPlazma stanica
Limfocit TLimfocit B
Megakariocit
Trombociti (krvne pločice)
Eritrocit
Preteče stanica mijeloidne lozePreteče stanica limfoidne loze
SSTANICETANICE II MOLEKULEMOLEKULE IMUNOSNOGIMUNOSNOG SUSTAVASUSTAVA
Leukociti
LimfocitiLimfociti FagocitiFagociti Neprofesionalne APCNeprofesionalne APCPosredničke stanicePosredničke stanice
Stan
ica
NK
Stan
ica
NK
Lim
foci
tLi
mfo
cit
TT
Lim
foci
tLi
mfo
cit
BB
STA
NIC
ES
TAN
ICE
TO
PLJI
VI
TO
PLJI
VI
PO
SR
ED
NIC
IP
OS
RE
DN
ICI
Mo
no
cit
Mo
no
cit
//m
akro
fag
mak
rofa
g
Neu
tro
fil
Neu
tro
fil
Eozi
no
fil
Eozi
no
fil
Baz
ofi
lB
azo
fil
Pro
tuti
jela
Pro
tuti
jela
Cit
oki
ni
Cit
oki
ni
Inte
rfer
on
iIn
terf
ero
ni,,
cito
kin
ici
toki
ni
Mas
t st
anic
eM
ast
stan
ice
Tro
mb
oci
tiTr
om
bo
citi
Posr
edn
ici u
pal
ePo
sred
nic
i up
ale
Ko
mp
lem
ent
Ko
mp
lem
ent
Stan
ice
tkiv
aSt
anic
e tk
iva
AANTIGENINTIGENI
� antigen je bilo koja strana tvar koja može potaknuti imuni odgovor� proteinske ili polisaharidne molekule koje se nalaze na površini
virusa, bakterija i drugih mikroorganizama, ili su slobodne molekule� antigena svojstva imaju ograničeni dijelovi molekule - antigenske
determinante ili epitopi� jedan antigen može imati više antigenskih determinanti (epitopa) i
svaka veže specifičnu molekulu protutijela
Vezno Vezno mjesto za mjesto za antigenantigenProtutijeloProtutijelo AA
AntigenAntigen
ProtutijeloProtutijelo BB
ProtutijeloProtutijelo CC
EpitopEpitopii(antigen(antigenskeske
ddeterminanteterminantee))
� Tijekom evolucije razvila su se dva međusobno povezana sustava stanica za zaštitu organizama od infekcije
Napadpatogenih
mikro-organizama
STEČENA (SPECIFIČNA) IMUNOSTSporiji odgovor na specifične patogene mikroorganizme;
treća linije obrane
PRIROĐENA (NESPECIFIČNA) IMUNOSTBrzi odgovor na niz mikrobnih patogena
Vanjska obrana;prva linija obrane
�Koža�Mukozne membrane�Izlučevine (sekreti)
�Fagocitne stanice�Antimikrobni proteini�Upalna reakcija�Stanice prirođene
ubojice (NK stanice)
�Humoralni odgovor (protutijela)
�Stanična imunost (citotoksični)
Unutrašnja obrana;druga linija obrane
ImunosniImunosni sustav mora prepoznati i djelovati protiv različitih sustav mora prepoznati i djelovati protiv različitih mikroorganizama na različitim dijelovima tijelamikroorganizama na različitim dijelovima tijela
Krvna žila
Sluznica Šuplji organ
crvi
Tkivo
bakterije
unutarstaničniparaziti
fagocitirane bakterije
bakterije na površini gljivice
virusi
ANATOMSKE ZAPREKE� koža� sluznica
FIZIOLOŠKE ZAPREKE� tjelesna temperatura� sadržaj kisika� pH tkiva� kemijske tvari
MEHANIZMI ZA ELIMINACIJU MIKROORGANIZAMA� nespecifična imunost� upala� specifična imunost
ZZAŠTITNIAŠTITNI MEHANIZMIMEHANIZMI ODOD INFEKCIJEINFEKCIJE SSUSTAVUSTAV UROĐENEUROĐENE IMUNOSTIIMUNOSTI
� filogenetski je najstariji
� razvijen je u svih višestaničnih organizama
� predstavlja nefleksibilni sustav obrane kodiran u genomu zametne loze
� omogućuje brzu, često neefikasnu i nepotpunu zaštitu organizama
� nespecifično eliminira podjednako patogene i apatogene mikroorganizme na temelju razlika u građi molekula ugljikohidrata prokariota i eukariota
� karakteriziran stalnom aktivnošću različitih staničnih i humoralnih mehanizama odgovornih za sprječavanje infekcije
Taksonomska skupina
Urođena imunost
Stečena imunost
Invazijom potaknuti
zaštitni enzimi i
enzimske kaskade
Fagocitoza
An
tibakterijski
pep
tidi
Obrazac receptorskog
prepoznavanja
Od
bacivan
jestan
icai tkiva
T i B stanice
Protutijela
više biljke + - + - + + - - -
beskralješnjaci
spužve + - ? + ? ? + - -
kolutićavci + - ? + ? ? + - -
člankonošci + - + + + + ? - -
kralješnjaci
ribe
hrskavičnjače+ + + +
ekvivalentne
tvari+ + + +
ribe koštunjače + + + + vjerojatno + + + +
vodozemci + + + + + + + + +
gmazovi + + + + ? + + + +
ptice + + + + ? + + + +
sisavci + + + + + + + + +
+ + = dokazano;= dokazano; -- = za sada nije dokazano;= za sada nije dokazano; ? ? = treba se utvrditi = treba se utvrditi
PPRIROĐENARIROĐENA ((NESPECIFIČNANESPECIFIČNA) ) IMUNOSTIMUNOST
BBARIJEREARIJERE UU ZAŠTITIZAŠTITI ODOD INFEKCIJAINFEKCIJA
� povezanost epitelnih stanica kože i sluznica
� strujanje zraka uz epitelne površine
� pokretanje trepetljika i mukusa
� masne kiseline u koži (lojnice i znojnice svojim izlučevinama modificiraju pH i slanost kože)
� enzim lizozim u slini, znoju i suzama
pepsin u želucu
� niski pH u želucu (želučana kiselina)
� antibakterijski peptidi defenzin u koži i crijevima
kriptidin u crijevima
� normalna crijevna flora u kompeticiji s patogenima za hranjive tvari i vezivanje za epitelne stanice
ZZBOGBOG ČEGAČEGA JEJE PRIROĐENAPRIROĐENA ((NESPECIFIČNANESPECIFIČNA) ) IMUNOSTIMUNOST
PRESUDNAPRESUDNA? ? Zbog VREMENAZbog VREMENA
� NESPECIFIČNA UROĐENA IMUNOST� Trajna aktivnost
� Efektorskimehanizam:
� potpomog-nutafagocitoza
� SPECIFIČNA (STEČENA) IMUNOST
EEFEKTORSKIFEKTORSKI MEHANIZMIMEHANIZMI SUSTAVASUSTAVA UROĐENEUROĐENE IMUNOSTIIMUNOSTI
Mehanizmi odgovorni za prepoznavanje uzročnih mikroorganizama� makrofagi, polimorfonukleari i NK stanice� serumski proteini (topljivi receptori)� prirodna protutijela
Mehanizmi za amplifikaciju upale� proinflamacijski citokini� solubilni medijatori upale
Mehanizmi odgovorni za eliminaciju uzročnog mikroorganizma� fagocitoza� terminalne komponente aktiviranog komplementa� prirodna protutijela� serumski proteini
� Tijekom evolucije razvila su se dva međusobno povezana sustava stanica za zaštitu organizama od infekcije
Napadpatogenih
mikro-organizama
STEČENA (SPECIFIČNA) IMUNOSTSporiji odgovor na specifične patogene mikroorganizme;
treća linije obrane
PRIROĐENA (NESPECIFIČNA) IMUNOSTBrzi odgovor na niz mikrobnih patogena
Vanjska obrana;prva linija obrane
�Koža�Mukozne membrane�Izlučevine (sekreti)
�Fagocitne stanice�Antimikrobni proteini�Upalna reakcija�Stanice prirođene
ubojice (NK stanice)
�Humoralni odgovor (protutijela)
�Stanična imunost (citotoksični)
Unutrašnja obrana;druga linija obrane
SSPECIFIČNOSTPECIFIČNOST
� Što se podrazumijeva pojmom “specifičnost”
� Limfociti T i B imaju specifične receptore� imaju različite tipove receptora
� svaki stanični receptor prepoznaje samo jednu vrstu antigena
� limfociti mogu prepoznati tisuće antigena, ali jedan klon limfocita prepoznaje samo jednu vrstu antigena� tisuće klonova u krvotoku i limfnim čvorovima
IIMUNOLOŠKAMUNOLOŠKA OSOBNOSTOSOBNOST
Stanični i humoralni mehanizmi odgovorni za održavanje biokemijske i genetske integralnosti (neponovljivosti) svake biološke jedinke
� preboljena zarazna bolest� odbačeno strano tkivo� specifična stečena otpornost
� memorija ugrađena u genski zapis� memorija stečena u dodiru sa stranim antigenom
� mogućnost reakcije na neizmjerno velik broj stranih antigena
� Sudjeluju stanice:� Stanice koje prikazuju antigen, predočne stanice (engl. antigen
presenting cell; APC)� najčešće su to makrofagi
� Limfociti� bijele krvne stanice koje prepoznaju specifične komponente (obično
proteine) patogena� Limfociti T
� sazrijevaju u timusu� prepoznaju antigen s pomoću specifičnog receptora (T stanični receptor)
koji se nalazi na njihovoj površini
� Limfociti B� sazrijevaju u koštanoj srži� prepoznaju antigen s pomoću specifičnog receptora (B stanični receptor)
koji se nalazi na njihovoj površini
SSTEČENATEČENA ((SPECIFIČNASPECIFIČNA) ) IMUNOSTIMUNOST
Vezno mjesto za antigen
Vezno mjesto za antigenDisulfidni
mostLaki lanac
Teški lanci
Citoplazma limfocita B
β lanac
Disulfidni mostα lanac
C C
V V
C C
Limfocit T
T stanični receptor sastoji se od jednog α lanca i jednog β lanca povezana disulfidnim mostom.
(b)B stanični receptor sastoji se od dva identična teška i dva identična laka lanca međusobno povezana disulfidnim mostovima.
(a)
Varijabilnaregija
Konstantnaregija
Transmembranskaregija
Plazmamembrana
Limfocit B Citoplazma limfocita T
Vezno mjesto za antigen
AANTIGENSKINTIGENSKI RECEPTORIRECEPTORI NANA LIMFOCITIMALIMFOCITIMA
NH2
α lanac
Plazma membrana
Ekstracelularni prostor
β lanac
COOH
NH2H2N
COOH COOHCitoplazma
β2mikroglobulin
MHC protein skupine IIMHC protein skupine I
MHC MHC PROTEINIPROTEINI� Uloga imunosnog sustava je da
razlikuje “svoje” i “tuđe”. Između mnogih proteina na površini stanica nalaze se i proteini glavnog sustava tkivne podudarnosti (engl. major histocompatibility complex; MHC) prema kojima se razlikuju jedinke unutar iste vrste te različite vrste. Postoji oko 40-50 gena koji kodiraju ove proteine i u dvije jedinke što su ti geni različitiji, bit će različitiji i njihovi MHC proteini.
� MHC proteini skupine I nalaze se na svim stanicama koje imaju jezgru. Proteini MHC proteini skupine II nalaze se na površini makrofaga, B stanica i dendritičkih stanica.
MHCMHC I molekuleI molekule(stanice s jezgrom)(stanice s jezgrom) EritroEritro--
citicitiMHCMHC II II
molekule molekule ((APCAPC
stanice)stanice)
Bakterija Makrofag ili druga stanica koja prikazuju
antigen
Molekule MHC skupine II
T stanični receptor
(TCR)
Fragment antigena
Citotoksični limfocit T (Tc) Pomoćnički limfocit T (TH)
T stanični receptor (TCR)
Molekule MHC skupine I
Fragment antigena
Inficirana ili promjenjena stanica
LLIMFOCITIIMFOCITI TT
� HUMORALNA IMUNOST� posredovana protutijelima
� STANIČNA IMUNOST� posredovana stanicama
� AKTIVNA IMUNOST� Stečena prirodnim putem
(preboljenjem bolesti)� Stečena umjetnim putem
(cijepljenjem)
� PASIVNA IMUNOST� Stečena prirodnim putem
(putem placente)� Stečena umjetnim putem
(prijenosom seruma)
� ADOPTIVNA IMUNOST� Stečena prijenosom limfocita
HHUMORALUMORALNANA IMUNOSTIMUNOST
21
3
Limfocit B
Bakterija
Peptidniantigen
TCR CD4
Klon memorijskih limfocita B
Citokini(IL-2)
Klon plazma stanica
Izlučene molekule
protutijela
Endoplazmatska mrežica plazma stanice
Makrofag
Molekula MHC
skupine II
Pomoćnički limfocit T
Limfocit B
Aktivirani pomoćnički
limfocit T
Specifični citotoksični limfocit T veže se na kompleks molekula MHC skupine I i predočenog antigena pomoću svojeg T staničnog receptora (TCR) i molekulskog biljega CD8. Zbog tog povezivanja i citokina koje luči pomoćnički limfocitT, dolazi do aktivacije citotoksičnoglimfocita T.
1 Aktivirani limfocit T oslobađa perforinske molekule (stvoriti će pore na membrani ciljne stanice) i proteolitičke enzime (granzime) koji endocitozom ulaze u ciljnu stanicu.
2 Granzimi potiču apoptozu unutar ciljne stanice i dolazi raspadanjajezgre i oslobađanja malih apoptotičnih tjelešaca te do smrti stanice. Otpušteni citotoksični T limfocit T tada napada drugu ciljnu stanicu.
3
Citotoksični limfocit T Perforin
Granzimi
CD8TCR
MolekulaMHC
skupine I
Ciljna stanica
Peptidniantigen
Pora
Otpušteni citotoksičnilimfocit T
Apoptotičnaciljna stanica
Tumorskastanica
Citotoksičnilimfocit T
1
23
SSTANIČNATANIČNA IMUNOSTIMUNOST
� Prikaz humoralne i stanične specifične imunološke reakcije.� Humoralna imunost
nastaje nakon podražaja limfocita B antigenom, uz pomoć pomoćničkih limfocita T. Diferencijacijom nastaju plazma stanice koje izlučuju protutijela, a koja zatim pomažu odstranjivanju antigena.
� U staničnoj imunosti različiti limfociti T prepoznaju tuđi antigen u sklopu vlastitih antigena na površini stanica. Zatim proizvode citokine, a nastaju i citotoksični limfociti T koji ubijaju vlastite promijenjene stanice.
INTERAKCIJA SUSTAVA UROĐENE INTERAKCIJA SUSTAVA UROĐENE I SUSTAVA STEČENE IMUNOSTII SUSTAVA STEČENE IMUNOSTI
Antigen neovisna Antigen neovisna nespecifična nespecifična eliminacija eliminacija
mikroorganizamamikroorganizama
Antigen ovisna Antigen ovisna specifična selekcija specifična selekcija
klonova B i T limfocita klonova B i T limfocita odgovornih za odgovornih za
eliminaciju eliminaciju mikroorganizamamikroorganizama
STIMULACIJA STIMULACIJA SEKRECIJE CITOKINASEKRECIJE CITOKINA
SUSTAV STEČENE SUSTAV STEČENE IMUNOSTIIMUNOSTI
SUSTAV UROĐENE SUSTAV UROĐENE IMUNOSTIIMUNOSTI
USMJERAVANJE USMJERAVANJE SELEKCIJE KLONOVASELEKCIJE KLONOVA
OOBLICIBLICI IMUNOSNEIMUNOSNE AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI
�� imunoreakcijaimunoreakcija� imunost� imunološka preosjetljivost
(alergija)� rana preosjetljivost
posredovana protutijelima� anafilaktička (I oblik)� citotoksična (II oblik)� preosjetljivost uzrokovana
imunokompleksima (III oblik)
� kasna (odgođena) preosjetljivost posredovana stanicama (IV oblik)
� autoimunost� organospecifična� organonespecifična
3939
�� imunosna nereaktivnostimunosna nereaktivnost� specifična imunotolerancija� imunosupresija
� specifična� nespecifična
� imunodeficijencije� primarne� sekundarne
PPOREMEĆAJIOREMEĆAJI IMUNOSNOGIMUNOSNOG SUSTAVASUSTAVA
neškodljiv neškodljiv antigenantigen
infektivni infektivni antigenantigen
tuđetuđe vlastitovlastito
imunodeficijencijaimunodeficijencija autoimunostautoimunost
vlastiti vlastiti antigenantigen
preosjetljivostpreosjetljivost
IMUNI SUSTAVIMUNI SUSTAV
IMUNOSNA REAKCIJA MOŽE BITI KORISNA ILI IMUNOSNA REAKCIJA MOŽE BITI KORISNA ILI ŠTETNA, OVISNO O PRIRODI ANTIGENAŠTETNA, OVISNO O PRIRODI ANTIGENA
Antigen Normalni odgovor Nedovoljni odgovor
Infekcija Imunost Ponovljene infekcije
Alergen Alergija Nema reakcije
Transplantat Odbacivanje Prihvat transplantata
Vlastito tkivo Autoimunost Tolerancija
Tumor Imunost Tumor
UČINAK REAKCIJE NA ANTIGENUČINAK REAKCIJE NA ANTIGEN
ČČIMBENICIIMBENICI KOJIKOJI DJELUJUDJELUJU NANA IMUNOSNIIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV
Funkcioniranje Funkcioniranje
imunosnogimunosnog sustavasustava
Događaji tijekom fetalnog Događaji tijekom fetalnog razdoblja i ranog djetinjstvarazdoblja i ranog djetinjstva
Nutritivni status (dijeta)Nutritivni status (dijeta)
GojaznostGojaznost
Konzumacija alkoholaKonzumacija alkohola
PušenjePušenje
Fizička aktivnostFizička aktivnost
StresStres••okolišniokolišni••fiziološkifiziološki
••psihološkipsihološki
Izloženost patogenimaIzloženost patogenima(infekcije)(infekcije)••trenutnatrenutna
••u prošlostiu prošlosti
VakcinacijaVakcinacija
Hormonski statusHormonski status
DobDob
SpolSpol
Gensko naslijeđeGensko naslijeđe
IIMUNOSNIMUNOSNI SUSTAVSUSTAV KAOKAO ““MOSTMOST ŽIVOTAŽIVOTA”” NNUTRITIONUTRITION ANDAND THETHE IMMUNEIMMUNE SYSTEMSYSTEM
� Prehrana je kritična odrednica imunosnog odgovora i neishranjenost je najčešći uzrok imunodeficijencija u svijetu.
� Protein-energetska pothranjenost povezana je sa značajnim oštećenjem imunosti posredovane stanicama, smanjenjem funkcija fagocita, sustava komplementa, sekretornog imunoglobulina A, koncentracije protutijela i citokina.
� Nedostatak pojedinih hranjivih tvari također dovodi do promijenjenog imunosnog odgovora, čak i kod njihova relativno blagog nedostatka
� Od mikronutrijenata, cink, selen, željezo, bakar, vitamini A, C, E i B-6, folna kiselina i snažno utječu na imunosni odgovor.
� Pretjerano hranjenje i pretilost također smanjuju imunitet.