Infektologija - Skripta ( 170 Str. )

  • View
    2.317

  • Download
    81

Embed Size (px)

DESCRIPTION

infekti

Text of Infektologija - Skripta ( 170 Str. )

  • INFEKTOLOGIJA

    < S K R I P T A >

  • www.perpetuum-lab.com.hr

    OPDA INFEKTOLOGIJA

    INFEKCIJA susret mikroorganizma i makroorganizma, rast i replikacija mikroorganizma unutar viestaninog

    organizma; lokalizirana, diseminirana ni u jednom sluaju ne mora prouzroiti bolest; u nekim

    sluajevima dovodi samo do manjih otedenja i slabije reakcije na to otedenje, prolazi bez simptoma, a

    infekt ostaje latentan ili supklinian

    INFEKCIJSKA BOLEST tee otedenje izazvano mikroorganizmima i njihovim toksinima, reakcija na otedenje

    je veda i oituje se subjektivnim i objektivnim simptomima

    5 FAZA ODNOSA MIKROORGANIZMA S DOMADINOM:

    1. Prijanjanje za tijelo domadina kolonizacija

    2. Invazija i irenje po tijelu (lokalizirano i diseminacija): intraepitelna invazija (usmjerena na stanicu na

    koju je mikroorg.adherirao); subepitelna invazija (prijenos patogena preko epitelne barijere; preduvijet

    za nastanak sustavne infekcije/infektivne bolesti); invazini aktivacija protein kinaza fosforilacija

    proteina lokalno restruktuiranje citoskeleta pseudopodiji endocitoza patogena; (lokalne

    infekcije streptokokni faringitis, igeloza, gripa, prehlada, atipina pneumonija (Mycoplasma

    pneumoniae),lamblioza); transcitoza mikroorganizama prethodno umnoenih u epitelnim stanicama

    karakteristino za extracel. bakterije, ulazi u subepitelne limfne i krvne prostore prevaga patogena

    primarna viremija/bakterijemija; prevaga makroorganizma eliminacija patogena + zaostajanje

    specifinog imunosnog odgovora

    3. Razmnaanje

    4. Izbjegavanje obrambenih mehanizama domadina ekxtracel.paraziti izbjegavaju celularnu obranu

    domadina na 2 naina: (1)ubijanjem fagocita - luenjem toksinih tvari (streptolizin O, stafilokokni ,

    i -toksini, leukocidin) i (2) izbjegavanjem fagocitoze inhibicijom mobilizacije fagocita (C5a-peptidaza

    S.pyogenesa, pertusis toksin), izbjegavanjem ingestije; intracel.bakterije i unutarstanini paraziti

    uspjeno parazitiraju i razmnoavaju se unutar fagocita (Chlamydia trachomatis, Salmonella spp.);

    direktno imunosupresivno djelovanje mikroba;

    - uspjeno izbjegavanje obrane domadina proces je koji prati irenje infekcije u vremenu i prostoru;

    sustavno irenje infekcije nova lokalizacija/sekundarno sijelo ime se kompletira model ciklikih

    infekcija/infektivnih bolesti (ospice, mumps, vodene kozice, poliomijelitis, bruceloza) primarno sijelo

    (kolonizacija i invazija) sustavno irenje s replikacijom ili bez nje stvaranje sekundarnog

    sijela/nastanak bolesti organa

    - primarna viremija/bakterijemija (sustavno irenje infekcije); sekundarna viremija/bakterijemija

    (ponovna prisutnost uzronika u sustavnom krvotoku nakona to ved postoji replikacija u sek.sijelu);

    razlike u brojnosti/titru mikroba i trajanju primarne viremije su brojano manje i krade,

    bakterijemije ne nuno; tranzitorna ili trajna/perzistentna viremija/bakterijemija znak teke

    bakterijske bolesti (kuga, bruceloza) ili posljedica injenice da se sek.sijelo infekcije nalazi unutar

    krvotoka (endokarditis, endarteritis); perzistentne viremije (HBV, HIV) mogu biti asimptomatske

    5. Izluivanje (izlazak) iz makroorganizma neke infekcije se ne mogu eliminirati trajne/perzistentne

    infekcije/infektivne bolesti posljedica sposobnosti parazita da izbjegne imunosnu obranu domadina;

    nisu uzrok akutne bolest, ali su rezervoar infekcije, mogu se aktivirati kod imunokompromitiranih,

    povezane s imunopatolokim zbivanjima, povezane s nastankom tumora, neke su imunosupresivne i

    stvaraju preduvjet za nastanak oportunistikih infekcija;

  • www.perpetuum-lab.com.hr

    - posljedica su intracelularnih patogena; 2 skupine: latentne infekcije (one kod kojih se mikrob ne moe

    nadi u infektivnom obliku dokle god traje vrijeme latencije; npr. HSV-1,HSV-2,VZV; klinika reaktivacija

    infekcije je dvostupanjski dogaaj: transkripcija virusnog genoma na mjestu latencije + irenje

    reaktivirane infekcije pod kontrolom celularne imunosti CD8+ T limfocita); perzistentne infekcije (one

    kod kojih se uzronik moe u bilo kojem trenutku kultivirati iz tkiva ili tjelesnih tekudina domadina; vie

    ili manje su izraeni kliniki i lab. pokazatelji bolesti; ako nema ni klinikih ni lab.znakova bolesti,a

    infekt je prisutan u tkivima i tekudinama kronino nosilatvo/kliconotvo - )

    OPDA REAKCIJA ORGANIZMA NA INFEKCIJU 1. UPALA

    karakteristina je za zaraznu bolest

    razlikuju se od upala drugog uzroka jer su podrane stalnom regeneracijom uzronika, nisu vezane za

    mjesto ulaska uzronika, ved za njegovo irenje i tako se mogu javiti u razliitim organima

    narav upalnog procesa ovisi o naravi uzronika i njegovoj biolokoj pripadnosti, imunolokom stanju

    organizma, o konstituciji i kondiciji

    kod zaraznih bolesti mogu se prepoznati svi morfoloki oblici upale: serozna, gnojna, hemoragina,

    fibrinozna, nekrotizirajuda, mogu se javiti i granulomatozni upalni procesi slini granulomima (tuberkuloza,

    lues) imaju subakutni tok

    virusi u stanica stvaraju inkluzije, kod nekih u citoplazmi, kod nekih intranuklearno (vrlo spec inkluzije

    Negrijeva tjeleca kod bjesnode)

    upala se moe nadovezati na ulcerozne promjene kao kod intestinalnih protozoa (amebe)

    za neke infektivne bolesti upala je patognomonian znak, ali u pravilu je nespecifina

    lokalizacija upalnog procesa ovisi o mjestu ulaska uzronika, o putevima irenja samog uzronika ili njegova

    toksina

    2. OPDA NESPECIFINA REAKCIJA ORGANIZMA

    neposredna obrambena reakcija organizma, ima znaenje i kod oblikovanja klinike slike

    stres odvija se preko mehanizma u kojem sudjeluju niti autonomnog ivanog sustava i neke endokrine

    lijezde, a kontrolira ju vegetativno sredite u diencefalonu

    UVJETI NASTANKA ZARAZNE BOLESTI

    1. IZVOR ZARAZE

    - Kolonizacija tjelesnih povrina interakcija mikroba i stanica domadina koja zapoinje adherencijom mikroba

    za stan.stijenku epitelnih stanica

    - Kontaminacija bioloki proces koji poinje neposresno nakon reenja i rezultira nastankom fizioloke flore

    - Komenzalizam suivot mikro- i makroorganizma

    uvjetno patogeni mikroorganizmi patogeni samo u odreenim prilikama (E. Coli postaje patogena ukoliko

    se smanji rezistencija crijevne sluznice ili ako dospije u druge organe uni mjehur, nakapnica, C. tetani

    koja ivi u vegetativnom obliku u crijevu, kao spora u zemlji, a patogena postaje kad dospije u ranu)

    pravi patogeni mikroorganizmi imaju svojstvo prodiranja u tkiva bez posebnih uvjeta, da bi one mogle

    djelovati kao patogeni moraju postojati ovi uvjeti:

    odgovarajuda infektivna doza ulazak mikroorganizama u dovoljnoj koliini

  • www.perpetuum-lab.com.hr

    coxiella 1 bakterija, Salomonella oko milijun

    virulencija mikroorganizma skup faktora koji odreuju agresivni odnos uzronika prema

    makroorganizmu; sposobnost mikroba da odoli obrambenom mehanizmu domadina; mjeri se

    brojem mikroba koje je potrebno inokulirati ivotinji da bi dolo do bolesti ili smrti; koliina klica

    koja je potrebna da izazove bolest je manja to je uzronik virulentniji

    virulencija je relativna vrijednost

    mehanizam patogenog djelovanja

    invazivna sposobnost (pneumokok, salmonela, bacil antraksa) kapsula, hijaluronidaza, citolizini

    oslobaanje toksinih tvari egzotoksini

    sposobnost prodiranja u krv

    2. EKSPOZICIJA - mogudnost prijenosa uzronika od izvora zaraze do ovjeka

    3. DISPOZICIJA - sklonost oboljenju, nedostatak rezistencije prema nekoj patogenoj klici

    NESPECIFINA REZISTENCIJA = PRIRODNA

    - najvaniji oblik otpornosti

    zdrava koa: od najvede vanosti intaktan epitel, do infekcije dolazi kod otedenja epidermisa

    - kroz intaktnu kou penetriraju: Pasteurella tularensis, leptospire

    - locus minoris resistentiae: erizipel, koni antraks

    unutarnja povrina tijela: intaktan epitel sluznice (gonorini vulvovaginitis javlja se samo kod djece,

    ne i kod odraslih ena jer je kod ena epitel viestruko ploast)

    bakterijska flora razliitih predjela vanjske i unutarnje povrine: nos, koa, crijeva djeluju

    antagonistiki na druge bakterije, cilije respiratornog sustava

    mehanizmi u limfnom aparatu, jetri, slezeni retikuloendotelni aparat koji ima svojstvo fagocitoze

    gamaglobulini, propedrinski sustav

    neutrofilni leukociti

    SPECIFINA REZISTENCIJA = AKTIVNO I PASIVNO STEENA

    - prisutnost protutijela u krvi i tkivima

    PASIVNO STEENI posljedica intrauterinog, dijaplacentarnog prijelaza protutijela s majke na dijete,

    traje do 4 mj (ospice, difterija, krlet)

    AKTIVNO STEENI varijabilnog trajanja, intenzitet ovisi o vanjski i unutarnjim faktorima

    LATENTNA IMUNIZACIJA posljedica ponavljanih latentnih infekcija uzronicima bolesti koji su u

    civiliziranoj sredini znatno proireni

    IMUNIZACIJA = primanje gotovih ivotinjskih ili ljudskih protutijela

    broj uzronika x virulencija uzronika

    rezistencija organizma

    POSTNATALNO

    PRENATALNO

    GERMINALNA INFEKCIJA preko jajeta ili sperme, kod ovjeka nema nikakve uloge

    INTRAUTERINA (TRANSPLACENTARNA) spiroheta luesa, virus varicele, CMV, poliomijelitis, rubeola,

    uta groznica, toksoplazma

    Bolest =

  • www.perpetuum-lab.com.hr

    INTRANATALNA preko inficiranih poroajnih puteva gonoroini konjuktivitis, meningitis

    uzrokovan E. Coli, impetigo neonatorum

    REZIST