Izradili: KD VODDanijela Eileen AMojca S

NASTAZdravstvDarija VuVanda P

ispitiv

DOVOD I KLenac, ruko

Andreis, rukovpinčić, stručn

AVNI ZAVOveno – ekoloukić Lušić, vo

Piškur, vodite

Info

vanja zdkvalitet

ka

KANALIZACovoditeljica Svoditeljica Slna suradnica

D ZA JAVNški odjel oditeljica Od

eljica Odsjeka

formaci

dravstveti pročišakvoći m

u 20

CIJA d.o.o.lužbe kontrolužbe uređajaa za informira

NO ZDRAVS

dsjeka za mika za kontrolu

ija o re 

ene isprašćene otmora za

 012. go

ole kvalitete va Delta PRJ anje i odnose

STVO PGŽ

krobiologiju ou voda za pić

Ravnate

ezultati

avnostitpadne a kupanj

dini 

vode i sanitaKanalizacija

e s javnošću

Direktor: A

Ž

okoliša će i voda u p

elj: prof.dr.s

ima 

i vode zavode teje  

rnog nadzoraa

Andrej Maroc

rirodi

c. Vladimir

a piće,  e  

a PRJ Vodov

chini, dipl.ing

Mićović, dr.

vod

g.građ.

.med.

2 

Komunalno društvo VODOVOD I KANALIZACIJA društvo s ograničenom odgovornošću za vodoopskrbu i odvodnju iz Rijeke, kao isporučitelj vodnih usluga – javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda na području gradova Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te općina Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo, koji opskrbljuje vodom više od 5.000 stanovnika, odnosno isporučuje dnevno više od 1.000 m3 vode, obveznik je izrade godišnjeg izvješća o kvaliteti vode za piće za prethodnu godinu i obavještavanja javnosti putem sredstava javnog informiranja prema članku 26. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Narodne novine RH, broj 47/2008). Prema višegodišnjoj praksi obvezno godišnje izvješće - rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće, kao i informacija o kvaliteti pročišćene otpadne vode i kakvoće mora za kupanje, kao jednim od pokazatelja kojima se mjeri uspješnost KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. u pružanju vodnih usluga - vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, objavljuje se na web stanica KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka (www.kdvik-rijeka.hr). Navedeni pokazatelji dio su integriranog sustava upravljanja koji se kontinuirano i uspješno održava u Društvu od samog njegova uvođenja, prije sedam godina. Integrirani sustav upravljanja danas uključuje: - sustav upravljanja kvalitetom prema zahtjevima međunarodne norme ISO 9001:2008

(uvedeno 2006, recertificirano 2010., po drugi put recertificiran u ožujku 2013.), - sustav upravljanja sigurnošću vode za piće prema zahtjevima međunarodne norme ISO

22000:2005 (uveden 2007., recertificiran 2010., slijedi recertifikacija po drugi put u listopadu 2013.),

- sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti prema zahtjevima međunarodne norme OHSAS 18001:2007 (uveden 2011.),

- sustav upravljanja zaštitom okoliša prema zahtjevima međunarodne norme ISO 14001:2004 (uveden 2011.),

- akreditacija laboratorija za istraživanje i procjenu odvodnih i kanalizacijskih sustava prema zahtjevima međunarodne norme ISO 17025 od strane Hrvatske akreditacijske agencije (uveden 2011).

A) VODOOPSKRBA Usluga javne vodoopskrbe obuhvaća zahvaćanje i crpljenje podzemnih voda te njihovu dezinfekciju do stupnja zdravstvene ispravnosti, analizu kvalitete vode na izvorištima i u vodoopskrbnom sustavu, provjeru njezine zdravstvene ispravnosti te raspodjelu vode za piće putem vodoopskrbnog sustava do prodajnog mjesta. U pružanju ove usluge u cijelosti se poštuju zahtjevi koje propisuje norma sustava upravljanja sigurnošću hrane odnosno vode za piće – ISO 22000:2005. Za potrebe javne vodoopskrbe voda se zahvaća na izvorištima:

1. IZVOR RJEČINE - u količini od najviše 20.500.000 m3/g tj. 2.000 l/s 2. ZVIR 1 - u količini od najviše 31.000.000 m3/g tj. 2.000 l/s 3. MARTINŠĆICA - u količini od najviše 6.500.000 m3/g tj. 300 l/s 4. PERILO - u količini od najviše 3.000.000 m3/g tj. 150 l/s 5. kaptirani izvor DOBRA - u količini od najviše 1.324.000 m3/g tj. 50 l/s 6. DOBRICA - u količini od najviše 4.000.000 m3/g tj. 250 l/s

Jedino se izvor Rječina nalazi na nadmorskoj visini od 325 metara, dok su svi ostali izvori priobalni. Sva izvorišta šireg riječkog područja nalaze se na vrlo osjetljivom krškom području.

3 

Svrstavaju se u umjereno tvrde vode koje su prirodno pogodne za piće i za čiju je uporabu dovoljan samo postupak dezinfekcije klorovim dioksidom. Putem međusobno povezanog sustava javne vodoopskrbe, ukupne dužine od 962 km s 51 vodospremom i 30 crpnih stanica, sva izvorišta šireg riječkog područja uključena su u tehnološki jedinstveni sustav javne vodoopskrbe. Izgrađeni vodoopskrbni sustav omogućio je priključenje više od 99% svih kućanstava i gospodarstva na području površine 517 km2 (vodoopskrbno područje u nadležnosti KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o.). Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Republici Hrvatskoj iznosi oko 80%. KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. vodu za piće isporučuje za oko 186.000 stanovnika na području gradova Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te općina Čavle, Jelenje, Kostrena, Viškovo i Klana, a ujedno i za potrebe isporučitelja vodnih usluga KTD Vodovod Žrnovica – Novi Vinodolski, KD Komunalac d.o.o. Opatija te od srpnja 2008. godine i TKD Ponikve d.o.o. Krk. Time se, pogotovo u ljetnim mjesecima, vodom sa šireg riječkog područja opskrbljuje oko 310.000 stanovnika i turista. U 2012. godini KD ViK Rijeka je ukupno isporučio 15.263.190 m3 vode. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće definirana je: - Zakonom o hrani (Narodne novine RH 46/2007) - Zakonom o vodama (Narodne novine RH 153/2009) - Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Narodne novine RH, broj 47/2008) Kontrola obuhvaća ispitivanje kakvoće sirovih voda izvorišta i zdravstvenu ispravnost prerađene vode za piće u vodoopskrbnom sustavu. Zdravstveno ispravnom vodom za piće smatra se voda koja je u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće odnosno

- udovoljava minimalnim zahtjevima za mikrobiološke, kemijske i druge indikatore - ne sadrži mikroorganizme, parazite i njihove razvojne oblike u broju koji je opasan za

zdravlje ljudi - ne sadrži tvari u koncentracijama koje su same ili zajedno s drugim tvarima opasne za

zdravlje ljudi. Analizu kvalitete vode provode: - Odjel kontrole kvalitete vode PRJ Vodovod (svaki dan) - Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Odsjek za kontrolu

voda za piće i voda u prirodi kroz županijski monitoring za potrebe Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (32 uzorka mjesečno),

- Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz državni monitoring za potrebe Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (jednom godišnje).

4 

A.1. Zdravstvena ispravnost vode za piće vodovoda Rijeka u 2012. godini A.1.1. Rezultati ispitivanja Službe kontrole kvalitete i sanitarnog nadzora KD VODOVOD I

KANALIZACIJA d.o.o. Tijekom 2012. godine provedeno je 5.128 ispitivanja uzoraka vode od čega 2.693 ispitivanja kvalitete vode za piće na mjestu potrošnje (slavini) i kontrolnim ormarićima za uzimanje uzoraka vode iz sustava javne vodoopskrbe. 99,63% ispitanih uzoraka vode bilo je zdravstveno ispravno (vrijednosti ispitanih parametara nisu prelazile maksimalno dopuštene vrijednosti propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće). Razlog odstupanja od maksimalno dopuštenih vrijednosti bila je povećana mutnoća u 10 uzoraka, što je 0,37 % u ukupnom broju uzoraka. Svi uzorci koji su radi imali mutnoću iznad 4o NTU, tj. maksimalno dopuštene vrijednosti propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, uzeti su dana 6. studenog 2012. godine i bili su istovremeno mikrobiološki ispravni. Tog se dana javna usluga vodoopskrbe nije mogla kontinuirano nastaviti pružati bez isporuke zamućene vode zbog istovremenog zamućenja svih izvorišta u funkciji vodoopskrbe.

SLIKA 2: Usporedba rezultata ispitivanja laboratorija PRJ Vodovod za razdoblje od 2007. do 2012. Pojava zamućenja uobičajena je za kraška izvorišta, u koja spadaju i sva izvorišta šireg riječkog područja, i javlja se uslijed obilnih i intenzivnih kiša ili uslijed jakih kiša nakon dugog sušnog perioda. Tako su i 6. studenog 2012. godine izvorišta zamutila zbog nepovoljnih hidroloških prilika - obilnih kiša. Dnevne količine oborina koje su na području grada Rijeke pale u razdoblju listopada i studenog 2012. iznosile su od 50 do 200 l/m2.

5 

Zamućenje je uglavnom anorganskog porijekla jer se radi o otopljenim ili djelomično otopljenim česticama i nije neposredno opasno po zdravlje. Zbog toga voda i s relativno visokim stupnjem mutnoće može biti istovremeno mikrobiološki ispravna. Korisnici vodne usluge su o isporuci zamućene vode obaviješteni putem sredstava javnog priopćavanja. Pokrenuto je postupanje prema Operativnom planu za provedbu mjera u slučaju izvanrednih prilika u vodoopskrbnom sustavu KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o., koji je napisan u skladu s propisanim odredbama relevantne zakonske regulative. Prema njemu KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. problem mutnoće rješava u slučaju: - pojedinačnog zamućenja izvorišta - njegovim isključivanjem iz funkcije vodoopskrbe,

čime se isporučuje vode bez povećane mutnoće; - zamućenja svih izvorišta - ispiranjem vodoopskrbnih objekata i vodoopskrbne mreže

kako se ne bi stvarali talozi koji mogu postati podloga za razvoj bakterija, a što uzrokuje mikrobiološko onečišćenje, te pojačanom dezinfekcijom, u dozama koje zadovoljavaju propisane maksimalno dozvoljene koncentracije, kako bi se osigurala mikrobiološka ispravnost vode.

Tako je radi zamućenja svih izvorišta i ulaska vode s povećanom mutnoćom u vodoopskrbni sustav isprano ukupno: - 23 vodosprema, za što je bilo potrebno 65.100 m3 vode - transportni cjevovod od izvora Rječine do stanice za dezinfekciju Streljana, za što je

utrošeno 110.000 m3 vode - 812 km vodovodnih cjevovoda, za što je bilo potrebno ukupno 220.000 m3 vode. Ukupna količina vode utrošena za ispiranje vodoopskrbnog sustava (vodosprema i vodoopskrbnih cjevovoda) iznosila je 395.100 m3. Preporuka prokuhavanja vode za piće izdana je 6. studenog 2012. iz preventivnih razloga, prema nalogu Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja, zbog internih vodovodnih instalacija koje su u obvezi održavati korisnici, a koje mogu prilikom povećane mutnoće vode utjecati na kvalitetu isporučene vode za piće. Ukinuta je 15. studenog 2012. godine. Zdravstvena ispravnost vode u vodoopskrbnom sustavu u 2012. godini osigurana je provođenjem niza mjera, od kojih su neke: - kontinuirani monitoring kvalitete vode u vodoopskrbnom sustavu s ciljem pravovremenog

poduzimanja potrebnih korektivnih/preventivnih radnji, - kontinuirano provođenje dezinfekcije vode izvorišta klor dioksidom, pri čemu se doza klor

dioksida održava na najnižoj koncentraciji potrebnoj za zadržavanje zdravstvene ispravnosti vode na putu kroz vodoopskrbni sustav do samog korisnika,

- redovnim planskim ispiranje i dezinfekcijom vodnih komora u vodospremama, - ispiranje cjevovoda prije ponovne uspostave vodoopskrbe nakon radova, puknuća i

lomova uz mjerenje mutnoće, - redovno ispiranje vodoopskrbne mreže posebice na na krajevima cjevovoda i krajnjim

ograncima u kojima zbog male potrošnje dolazi do zadržavanja vode, a što predstavlja potencijalnu opasnost od mikrobiološkog onečišćenja,

- kontinuiranim ulaganjem u rekonstrukciju, zamjenu i održavanje sustava javne vodoopskrbe.

Tijekom 2012. godine KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o zaprimilo je ukupno 26 reklamacije na kvalitetu vode za piće i to na boju vode (mutna, bijela) i miris vode. Rezultati ispitivanja svih 42 uzoraka vode uzetih po zaprimljenim reklamacija ukazali su na njihovu zdravstvenu ispravnost zbog čega se niti jedna reklamacija nije pokazala opravdanom.

6 

A.1.2. Rezultati ispitivanja Odsjeka za kontrolu voda za piće i voda u prirodi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije za potrebe Ministarstva zdravstva   Programom ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće, sukladno odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće definiranim obimom ispitivanja, učestalosti i broju uzoraka po vodoopskrbnim sustavima, bilo je predviđeno uzimati 32 uzorka mjesečno odnosno 384 uzorka godišnje, što je u potpunosti realizirano. Zdravstvena ispravnost vode za piće vodovoda Rijeka u 2012. godini bila je izvrsna. Samo je u tri uzorka dokazana povišena mutnoća s maksimalnom vrijednosti od 9.60 NTU izmjerena tijekom mjeseca studenog. Tada je zbog izuzetno jakih i obilnih padalina na području Rijeke i šire okolice, a zbog povišenja mutnoće u vodoopskrbnoj mreži bila na snazi mjera obaveznog prokuhavanja vode za piće prije uporabe. Niti u jednom uzorku ispitanom u tom razdoblju nije došlo do pogoršanja mikrobioloških pokazatelja vode što je i vidljivo u Tablici 1. Svi preostali ispitani pokazatelji i uzorci bili su sukladni zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.   

Pokazatelj Jedinica Ukupno Min. Max. MDK Neis.

Fizikalno-kemijski i kemijski pokazatelji Miris 384 0 0 bez 0 Boja °Pt/Co 384 0 5 20 0 Mutnoća NTU 384 0.11 9.60 4.00 3

pH pH jedinica 384 7.56 8.28 6.50-9.50 0

Električna vodljivost µS/cm 384 220.0 437.0 2500.0 0 Utrošak KMnO4 mg/l O2 384 0.25 2.34 5.0 0

Amonij mgll NH4 384 0.000 0.000 0.500 0 Kloridi mg/l 384 2.0 37.5 250.0 0 Klorit mg/l 47 0.069 0.307 0.400 0 Klorat mg/l 47 0.024 0.101 0 Rezidualni klor mg/l 384 0.00 0.29 0.50 0

Mikrobiološki pokazatelji Koliformne bakterije B/100 ml 384 0 0 0 0 Escherichia coli B/100 ml 384 0 0 0 0 Enterokoki B/100 ml 384 0 0 0 0 Broj kolonija na 37°C B/1 ml 384 0 20 20 0 Broj kolonija na 22°C B/1 ml 384 0 100 100 0

Tablica 1. Zdravstvena ispravnost vodovoda šireg riječkog područja u 2012. godini

7 

A.2. Kakvoća vode izvorišta u 2012. godini Prijedlog monitoringa sirovih voda izvorišta koja su uključena u vodoopskrbu donosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa županijskim zavodima, a potvrđuje ga Ministarstvo zdravlja. Program se sustavno provodi od 2009.godine. Monitoring sirovih voda izvorišta koja su uključena u vodoopskrbu dužni su provoditi isporučitelji vodnih usluga putem županijskih zavoda za javno zdravstvo, slijedom čega su KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. i Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ sklopili Ugovor za provođenje analize kvalitete vode izvorišta namijenjenih javnoj vodoopskrbi – monitoring izvorišta vode za piće za 2012. godinu. Ugovorom je predviđeno ispitivanje kvalitete vode, četiri ili dva puta tijekom godine (ovisno o izvorištu), na: - izvoru Rječine - izvorištu Zvir 1 - bunaru B3 u Martinšćici - izvorima Dobra, Dobrica i Perilo u Bakarskom zaljevu. Analize su obuhvatile određivanje osnovnih fizikalno-kemijskih, kemijskih i mikrobioloških parametara i specifičnih pokazatelja onečišćenja vode: teških metala, mineralnih ulja, fenola, organoklornih i organofosfornih pesticida, triazina, kloriranih ugljikovodika, tenzida i poliaromatskih ugljikovodika. Ocjena : Fizikalno-kemijske osobine izvora bile su povoljne: to su bezbojne vode, bistre, povoljne temperature, blago alkalnog pH što je optimalno i povoljno za vodu za piće. Ispitivanjem vode izvora: bunara B3 u Martinšćici, Dobrice, Dobre i Perila samo je u jednom navratu u ovim izvorima dokazana povišena mutnoća iznad maksimalno dozvoljene koncentracije što je posljedica velikih količina padalina na riječkom području i okolici tijekom jeseni. U vodama preostalih izvora ispitivane mutnoće bile su unutar vrijednosti propisanih Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Narodne novine RH, broj 47/2008). Sadržaj organske tvari u svim izvorištima je bio nizak što je karakteristika vrlo čistih voda u prirodi. Vode su po mineralnom sastavu bile kalcij-hidrogenkarbonatnog tipa, umjerene tvrdoće (8.3oNj–11.9oNj) s niskim sadržajem klorida i sulfata. Izuzetak su izvori u Bakarskom zaljevu koji se u sušnom razdoblju zaslanjuju, ali izvori tada nisu bili uključeni u vodoopskrbu. Obzirom na navedeno, koncentracije klorida izvora Dobrice su tijekom 2012. godine varirale od 14.9 mg/l do 156 mg/l. Spojevi dušika i fosfora kretali su se u niskim koncentracijama: nitrati od 2,83 mg/l NO3

do 7,40 mg/l NO3, a fosfati od <0.005 mg/l PO4 do 0.050 mg/l PO4. Koncentracije ispitivanih metala bile su ili vrlo niske ili manje od granice detekcije za pojedini metal. U vrlo niskim koncentracijama detektirani su metali: željezo, aluminij i barij. Od organskih onečišćivača povremeno je dokazano prisustvo fenola, mineralnih ulja i anionskih detergenata u vrlo niskim koncentracijama ispod dozvoljenih vrijednosti propisanih Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Neionskugljikov Mikrobiovode zaovisno oNajveći premašperiod is Vode iz

Slika 1. Na zahKANALispitivanjavno zdmedicinVirološkUzorci dozvoljeprovedbZakonu      

ki detergevodici i lakoh

ološki pokaa piće jer je o hidrološki

pikovi bakila maksimaspitivanja o

vora mogu

Bakteriološk

htjev rukovoIZACIJA d.nja radioaktdravstvo, d

nska istraživkom pretragvode izvor

enih vrijednbenih propis o radiološk

enti, organhlapivi halog

azatelji nisuu svim vodm prilikamakteriološkogalno dozvo

od 2010.-20

se koristiti z

ko onečišćen

oditelja Služ.o.o. tijekomtivnosti i viok je radio

vanja u Zaggom u vodi ira Rječine nosti obzirosa iz podrukoj i nuklear

noklorni i genirani ug

u bili sukladdama dokaza. g opterećeljenu konce12. u vodi iz

za piće uz p

nje i mutnoća

žbe kontrom 2012. girusa. Virusaktivnost isrebu. izvora Rječi izvora Zvom na radučja radioakrnoj sigurno

organofosljikovodici n

dni zahtjevizano prisust

nja rastu sentraciju odzvorišta Zvi

prethodnu is

a izvora Zvir

le kvaliteteodine u izvsi su ispitivspitana u Je

ine nije dokvir 1 nisu dioaktivnostktivnosti i zosti Narodne

sforni pestnisu detektir

ma Pravilnitvo bakterija

s porastomd 4.0 NTU (ir 1).

spravnu de

1 od 2010-20

i sanitarnovorištima Rvani u laboedinici za z

kazano prisuradiološki t i u sklad

zaštite od ze novine RH

ticidi, triazrani niti u je

ika o zdrava fekalnog p

m mutnoće, (što je prika

zinfekciju.

012.godine

og nadzoraRječina i Zvoratoriju Hrvzaštitu od z

ustvo virusakontaminiradu su s oračenja (PrH 28/2010).

zini, poliardnom navra

vstvenoj ispporijekla ko

ali koja iazano na sl

a KD VODvir 1 obavvatskog zavračenja Ins

a. ani iznad zdredbama

ravilnik tem

8 

romatski atu.

pravnosti oje varira

pak nije lici 1. za

OVOD I ljena su voda za

stituta za

zakonom važećih eljen na

9 

 B) ODVODNJA OTPADNIH VODA Usluga javne odvodnje otpadnih voda obuhvaća skupljanje otpadnih voda putem građevina za javnu odvodnju, njihovo dovođenje do uređaja za pročišćavanje te pročišćavanje i ispuštanje u recipijent. Usluga uključuje crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na onim područjima na kojima nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nije provelo postupak iznimnog ustupanja pružanja javne usluge čišćenja septičkih i sabirnih jama drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi putem koncesije na razdoblje od 3 do 5 godina. U 2012. godini usluga javne odvodnje obuhvaćala je crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na području Grada Rijeke i Grada Kraljevice. Sustav javne odvodnje otpadnih voda ukupne je dužine 376 km. Otpadne vode prikupljaju se putem četiri zasebna sustava javne odvodnje i pročišćavaju na ukupno četiri uređaja:

- središnjem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Delta (mehanički predtretman) - biodiskovima Sveti Kuzam i Kukuljanovo (drugi stupanj pročišćavanja – biološki) - IMHOFF taložnici u Klani – prvi stupanj pročišćavanja.

Nakon pročišćavanja vode se ispuštaju u podzemlje odnosno Jadransko more, ovisno o lokaciji i vrsti pročišćavanja.

Trenutno su djelomično izgrađeni sustavi:

- Sustav Grad obuhvaća područje gradova Rijeke i Kastva, općina Viškovo, Čavle i Jelenje

te dio općine Matulji. Izgrađenost sustava najveća je na području grada Rijeke čije se otpadne vode pročišćavaju na središnjem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Delta.

- Sustav Kostrena – Bakar obuhvaća naselja Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Praputnjak i Škrljevo u gradu Bakru te područje općine Kostrena. Dio otpadnih voda grada Bakra pročišćava se na biodiskovima Sveti Kuzam i Kukuljanovo.

- Sustav Kraljevica obuhvaća područje grada Kraljevice. - Sustav Klana obuhvaća područje naselja Klana. Otpadne vode ovog sustava pročišćavaju

se na IMHOFF taložnici.

Izgrađeni sustavi omogućuju priključenje oko 47% stanovnika šireg riječkog područja na sustav javne odvodnje otpadnih voda. Uslugom odvodnje najvećim se dijelom koriste stanovnici Rijeke, njih oko 66%. Postotak priključenost veći je od prosječne priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje u Republici Hrvatskoj, koji iznosi oko 43%. Sustav odvodnje otpadnih voda u početku se razvijao kao mješovit, a zadnjih desetak godina razvija se kao razdjelni. Time sustav odvodnje trenutno ima karakteristike kombiniranog sustava. KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. za sustave odvodnje, koji su različitog stupnja razvoja, posjeduje potrebne vodopravne dozvole. Na područjima bez izgrađenog javnog sustava za odvodnju otpadnih voda, odvodnja sanitarno-potrošnih voda obavlja se individualno putem septičkih i sabirnih jama. Analizu otpadnih voda, sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine RH, broj 87/2010), provodi: - laboratorij PRJ Kanalizacija (svaki dan) - vanjski, neovisni ovlašteni laboratorij (55 puta u godini).

10 

Kvaliteta otpadnih voda ispituje se utvrđenom dinamikom i parametrima sukladno vodopravnim dozvolama Hrvatskih voda. Otpadnim vodama nazivaju se vode koje su promijenile svoj prvobitni sastav unošenjem štetnih tvari čija prisutnost uzrokuje promjenu fizičkih, kemijskih, bioloških ili bakterioloških karakteristika vode.

U 2012. godini oba su laboratorija ukupno ispitala 487 uzoraka otpadnih voda. Svi ispitani uzorci pročišćenih otpadnih voda zadovoljavali su zadane parametre odnosno nisu prelazili maksimalno dopuštene vrijednosti.

SLIKA 3: Usporedba rezultata ispitivanja laboratorija PRJ Kanalizacija za razdoblje od 2007. do 2012. Na kontinuirano održavanje broja uzoraka pročišćene otpadne vode koja zadovoljava zadane parametre pridonijelo je kontinuirano ispravno planiranje i provođenje aktivnosti na redovnom održavanju sustava javne odvodnje otpadnih voda te preventivna ulaganja u opremu i obuku djelatnika za efikasnije i brže rješavanje nepredvidivih situacija.

               

11 

 C) KAKVOĆA MORA ZA KUPANJE Uredbom o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine 73/2008) propisani su standardi i način kontrole kakvoće mora, vremensko razdoblje ispitivanja od 15. svibnja do 30. rujna s najmanjom učestalosti ispitivanja u tom razdoblju, a koje iznosi svakih 15 dana te način uzorkovanja i analize morske vode. Primorsko-goranska županija 26. travnja 2012. godine donijela je Odluku o određivanju morskih plaža na području Primorsko-goranske županije na kojima se provodi praćenje kakvoće mora za kupanje u 2012. g. Program je izrađen na osnovi Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) te Ugovorom između Županije i NZZJZPGŽ o provođenju ovih ispitivanja.   Svrha i praktične primjene ispitivanja sanitarne kvalitete obalnog mora su mnogobrojne. Uz procjenu zagađenja mora na plažama, i u tom smislu sustavnog informiranja i zdravstvenog prosvjećivanja javnosti, utvrđuju se izvori zagađenja, određuju prioriteti, prati izgradnja kanalizacijskih sustava i funkcioniranje postojećih, postavljaju se zahtjevi za saniranje individualnih izvora zagađenja mora tamo gdje je to stručno i ekonomski opravdano. Ispitivanje kakvoće mora na plažama obuhvaća ispitivanje mikrobioloških parametara vode (Escherichia coli i crijevni enterokoki), koji upućuju na potencijalni rizik od zaraznih bolesti prilikom korištenja mora za rekreaciju. Uz mikrobiološke parametre prate se meteorološki uvjeti, temperatura i slanost mora, te vidljivo onečišćenje. Mikrobiološki parametri općenito se smatraju najznačajnijim indikatorima zagađenja mora sanitarno-fekalnim otpadnim vodama. Propisana učestalost ispitivanja tijekom sezone kupanja (svakih 15 dana) neophodna je radi što relevantnije procjene kakvoće mora. Naime, mikrobiološko zagađenje mora podložno je značajnim prostornim i vremenskim varijacijama. Ono ovisi o meteorološkim prilikama i hidrografskim osobinama mora (naoblaka, vjetar, temperatura mora, salinitet, valovi, morske struje) te načinu ispuštanja otpadnih voda (intermitentno ispuštanje otpadne vode, dnevne varijacije količine otpadne vode, rad crpnih stanica itd.). Rezultati pojedinačnih ispitivanja redovito se po izvršenim analizama objavljuju su na internet stranicama Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ na adresi: www.zzjzpgz.hr kao i internet stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na adresi www.izor.hr/kakvoca. Također, rezultati se dostavljaju svim pravnim osobama koje upravljaju plažama s Plavom zastavom.         

12 

 NAPOMENA i POJAŠNJENJA: Ocjene pojedinačnih ispitivanja temeljene su na standardima propisanim Uredbom. Tablica 1. Standardi za ocjenu kakvoće mora nakon svakog ispitivanja

Pokazatelj Kakvoća mora

Metoda ispitivanja izvrsna dobra zadovoljavajuća

crijevni enterokoki (bik*/100 mL) <60 61-100 101-200 HRN EN ISO 7899-1 ili HRN EN

ISO 7899-2

Escherichia coli (bik*/100 mL) <100 101-200 201-300 HRN EN ISO 9308-1 ili HRN EN

ISO 9308-3

* bik – broj izraslih kolonija Za godišnju i konačnu ocjenu kakvoće mora u 2012. godini primijenjeni su kriteriji iz Uredbe o kakvoći mora za kupanje prikazani u Tablici 2.

Tablica 2. Standardi za ocjenu kakvoće mora na kraju sezone kupanja i za prethodne tri sezone kupanja

Pokazatelj Izvrsna Dobra Zadovoljavajuća Nezadovoljavajuća

crijevni enterokoki (bik***/100 mL) ≤100* ≤200* ≤185** >185**(2)

Escherichia coli (bik***/100 mL) ≤150* ≤300* ≤300** >300**(2)

(*)Temeljeno na vrijednosti 95-og percentila(1) (**)Temeljeno na vrijednosti 90-og percentila(1)

(1) Temeljeno na log10 normalnoj raspodjeli koncentracija mikrobioloških pokazatelja, vrijednosti pojedinih percentila dobivaju se na sljedeći način: • izračunavaju se logaritmi (log10) svih bakterijskih koncentracija (u slučaju nultih vrijednosti koncentracija uzimaju se logaritamske vrijednosti koncentracija koje predstavljaju graničnu vrijednost detekcije korištene analitičke metode) • izračunava se aritmetička sredina logaritmiranih vrijednosti koncentracija (μ) • izračunava se standardna devijacija logaritamskih vrijednosti (σ) • 90-i i 95-i percentili izračunavaju se na sljedeći način: 90-i percentil = antilog (μ + 1.282 σ) 95-i percentil = antilog (μ + 1.65 σ)

(2)Trenutačno djelovanje za pojedinačne uzorke, ukoliko broj crijevnih enterokoka prijeđe 300bik/100 mL, E.coli 500bik/100ml Primjenom Uredbe odnosno 95-tog percentila u izračunavanju godišnje i konačne ocjene nastoji se dobiti podatak o izloženosti riziku od zagađenja.

Prema konačn Pojedindana) tikoji su nacionaPojedinocjeni: Godišnmora urezultataindikatoGodišnj

Konačnmora u sadrži oindikatoKonačnocjeni:

Uredbi o kanom ocjeno

načna ocjejekom sezodefinirani

alnim propisačna ocjen

nja ocjena s protekloj a ispitivanj

ora fekalnoga ocjena oz

na ocjena sprotekloj i

oko 40 rezuora fekalnoga ocjena o

akvoći moraom.

na: određujone ispitivanUredbom.

som, ali ne ina označav

se određujesezoni ispa. Izračun

g onečišćenznačava se

se određujetri prethodn

ultata. Izračg onečišćenoznačava s

a za kupanj

je se za svnja, prema Kriteriji za

i EU direktivva se oboja

e na kraju svitivanja, odkonačne o

nja i na procobojanim t

izdozane

e na kraju svne sezone čun konačnenja i na procse obojanim

izvdozane

izvdozane

je more se

aki pojedinagraničnim v

a ocjenu povom anim krugo

vake sezondnosno na ocjene tem

cjeni rizika orokutom pri

zvrsno obro adovoljavajezadovoljav

vake sezonispitivanja, e ocjene te

cjeni rizika om kvadratom

vrsno obro adovoljavajuezadovoljav

vrsno bro dovoljavajuzadovoljava

e ocjenjuje

ačni uzorakvrijednostimojedinačnih

m pri čem

ne ispitivanjatemelju sk

melji se na onečišćenjai čemu boja

uće vajuće

ne ispitivanjaodnosno na

emelji se naonečišćenjam pri čemu

uće vajuće

uće ajuće

pojedinač

k, deset putma za mikro

uzoraka p

u boja odg

a na temeljkupa podat

prisutnosti.

a odgovara p

a na temeljua temelju s

a prisutnost. u boja odg

čnom, godi

ta (svakih čobiološke papropisani s

govara prip

u rezultata aka koji sa mikroorga

pripadajućo

u rezultata skupa podatti mikroorga

govara prip

13 

išnjom i

četrnaest arametre su samo

adajućoj

kakvoće adrži 10 anizama,

oj ocjeni:

kakvoće taka koji

anizama,

adajućoj

14 

REZULTATI ISPITIVANJA KAKVOĆE MORA NA PLAŽAMA NA PODRUČJU GRADOVA RIJEKE I KRALJEVICE TE OPĆINE KOSTRENA     Ispitivanje kakvoće mora na plažama Rijeke, Kostrene, Bakra i Kraljevice provodi se na ukupno 31 ispitnoj točki. Tablica 3. Općine/gradovi s brojem točaka ispitivanja i ukupnim brojem ispitivanja Grad/Općina Broj točaka ispitivanja Ukupan broj ispitivanja

1. Kostrena 4 41

2. Kraljevica 6 60

3. Rijeka 21 210

Ukupno: 31 311 Pojedinačne ocjene   Na području Rijeke, od Preluke do kraja Pećina, 177 uzoraka (84,29%) bilo je izvrsne kakvoće, 20 uzoraka (9,52%) dobre, 13 uzorka (6,19%) zadovoljavajuće kakvoće, a niti jedan pojedinačni uzorak nije ocjenjen kao nezadovoljavajući. Kratkotrajna zagađenja, odnosno prekoračenje dozvoljenih graničnih vrijednosti ove godine nisu zabilježena, ali ponavljane ocjene dobra i zadovoljavajuća rezultirale su nezadovoljavajućom godišnjom (a i konačnom) ocjenom na spomenute dvije lokacije.  Na području Kostrene i Kraljevice svi pojedinačno ocijenjeni uzorci mora bili su izvrsne kakvoće. Dana 5. srpnja 2012. zbog dojave o zagađenju mora na području Kostrene izvršena su dodatna ispitivanja, međutim rezultati su pokazali izvrsnu kakvoću mora na toj lokaciji. Tablica 4. Udio pojedinačno ocijenjenih uzoraka na području Rijeke, Kostrene i Krajevice

Grad Ocjena ukupno

Ocjena

1 2 3 4

Kostrena 40 40 100% 0 0% 0 0% 0 0%

Kraljevica 60 60 100% 0 0% 0 0% 0 0%

Rijeka 210 177 84.29% 20 9.52% 13 6.19% 0 0%

UKUPNO 310 277 89,3% 20 6,5% 13 4,2% 0 0%

Godišn U sezon(Grčevozapad iRekreacnezadovzadovolmrežu periodim  Tablica

Grad

Kostre

Kraljev

Rijeka

UKUPN

Slika 4. Kartograse nalaz

nje ocjene

ni 2012. na o, Sabličevi Kantrida cijski centavoljavajućuljavajućih tou ovom dij

ma obilnih p

5. Udio godi

Ocjenukupn

na 4

ica 6

a 21

NO 31

afski prikaz loze 2 crvene, 2

24 točke jeo, Kantrida– Dječja b

ar "3. MAJ" kakvoću močaka, možjelu grada

padalina zna

šnjih ocjena

na no

4

6

14

24

okacija s god2 žute i 1 zel

e godišnja oa bazen –bolnica), do") bila trećmora na te

že biti u nepRijeke kao

ačajno pogo

na području

1 100%

100%

66.67%

77,3%

dišnjim ocjenlena točka).

ocjena kakvzapad), na

k je na dvću sezonu e dvije točkpriključenoso i neadekoršavaju ka

Rijeke, Kos

2 0

0

3 14

3 9

ama u zapad

voće mora a dvije točvije točke (zaredom nke na Kansti svih subjkvatna odvoakvoću priob

trene i Kraje

Ocjena

0% 0

0% 0

4.29% 2

9,7% 2

dnom dijelu g

bila izvrsnačke zadovoKantrida –

nezadovoljatridi, kao i jekata na jaodnja oboribalnog mora

vice

3 0%

0%

9.52%

6,5%

grada Rijeke

a, na tri točkoljavajuća (

istok i Kaavajuća. Ra

ista lokacavnu kanalinskih vodaa ovog podr

40

0

% 2

2

 

e (Kantrida na

15 

ke dobra Kantrida

antrida – azlog za cija dviju izacijsku a koje u ručja.

4 0%

0%

9.52%

6,5%

a kojem

Konačn U 2012sezoni (ukupno ispitivan Tablica

Grad

Kostren

Kraljevic

Rijeka

UKUPN Rezulta   Prikaz ukao i prv

Slika 5. Udio god Rezultakonačne 

0%

20%

40%

60%

80%

100%

ne ocjene

. g. na baz(2012.) donje ocijenje

nje započelo

6. Udio kona

d Ocjenukup

a 4

ca 5

20

NO 29

ati pojedina

udjela godišva konačna

dišnjih i prve

ati pojedinače ocjene pr

71,8

18,89,4

2009

izv

zi 40 podatanesena je pno 29 točao 2010. g. (

ačnih ocjena

na no

4

5

16

25

ačnih, godi

šnjih ocjenaa ocjena na

konačne ocj

čnih ispitivaikazane su

9 2

vrsna do

aka prikupljrva konačnka, obzirom(Tablica 6.).

(od 2009. do

1 100%

100%

80%

86,2%

išnjih i kon

a od sezonebazi 40 pod

jene na plaž

nja kakvoćeu Tablici 7.

83,8

6,53,26,5

2010

obra zad

jenih u tri pa ocjena hr

m da konač.

o 2012.) na p

2 0

0

2

2 6

načnih ocje

e 2009. (počdataka tijek

ama Rijeke,

e mora na i

90,3

3,26,5

2011

dovoljavajuća

prethodne (rvatskih plana ocjena n

području Rije

Ocjena

0% 0

0% 0

10% 0

6,9% 0

ena

četka primjekom četiri se

Kostrene i K

spitivanom

77

966

20

a  nezad

(2009., 201aža. Na promnije donese

eke, Kostren

3 0 0%

0 0%

0 0%

0 0%

ene Nove Uezone (2009

Krajevice u p

području ka

7,3

,76,56,5

012

dovoljavajuća

0., 2011.) imatranom pena za plaž

e i Krajevice

40

0

2

2

redbe) do 29.-2012.). :

eriodu 2009.

ao i godišnj

86,2

6,96,9

Konačna ocjena

a

16 

i tekućoj području že čije je

e

4 0%

0%

10%

6,9%

2012.

.-2012.

e i

17 

Tablica 7. Prikaz rezultata pojedinačnih ispitivanja, godišnje (za 2012.) i konačne ocjene (od 2009. do 2012.) na plažama Rijeke, Kostrene i Krajevice

Grad/ Općina ID Plaža

Ispitivanje / datum / ocjena God. ocjena(br. isp.)

Kon. ocjena (br. isp.) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Kostrena 6042 Kostrena - Stara voda 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6043 Kostrena - uvala Svežanj 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6044 Kostrena - Ronilački klub 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6045 Kostrena - Žurkovo 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40)

Kraljevica 6035 Plaža Oštro - kraj 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6036 Plaža Oštro - početak 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6038 Carevo 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6039 Sansovo 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6040 Bakarac kupalište na ulazu 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6268 Bakarac - uvala Dobra 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (30)*

Rijeka 6046 Grčevo 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 2 (10) 1 (40) 6047 Ružićevo 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6050 Sablićevo 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 2 (10) 1 (40) 6051 Kupalište Hotela Jadran 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40)

6052 Kantrida – Rekr. centar 3. Maj 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 4 (10) 4 (40)

6053 Kantrida - zapad 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 3 (10) 2 (40) 6054 Kantrida - istok 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 4 (10) 4 (40) 6056 Kantrida - Vila Nora 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6057 Kantrida - bazen istok 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40) 6058 Kantrida - Dječja bolnica 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 3 (10) 2 (40) 6059 Bivio - Dom umirovljenika 15.05 29.05 13.06 27.06 10.07 26.07 07.08 21.08 04.09 18.09 1 (10) 1 (40)

Legend

izvrsn

* ne ula

 

6060 Bivio 6061 Bivio 6062 Bivio

6063 Bivio,invalid

6064 Prelu6065 Prelu6066 Prelu6263 Glava6264 Glava6267 Kantr

da - kakvoća m

no dobro z

azi u statistiku ko

- plaža - Skalete - Rekreacijski cen Kostanj, plaža zade k - istok k - sredina k - zapad anovo zapad anovo istok rida - bazen zapad

ora

zadovoljavajuće

onačnih ocjena r

15.05 29.15.05 29.

ntar 15.05 29.a 15.05 29.

15.05 29.15.05 29.15.05 29.15.05 29.15.05 29.

d 15.05 29.

nezadovolja

radi premalog br

.05 13.06 27.06

.05 13.06 27.06

.05 13.06 27.06

.05 13.06 27.06

.05 13.06 27.06

.05 13.06 27.06

.05 13.06 27.06

.05 13.06 27.06

.05 13.06 27.06

.05 13.06 27.06

vajuće

roja ciklusa

6 10.07 26.07 06 10.07 26.07 06 10.07 26.07 0

6 10.07 26.07 0

6 10.07 26.07 06 10.07 26.07 06 10.07 26.07 06 10.07 26.07 06 10.07 26.07 06 10.07 26.07 0

07.08 21.08 04.007.08 21.08 04.007.08 21.08 04.0

07.08 21.08 04.0

07.08 21.08 04.007.08 21.08 04.007.08 21.08 04.007.08 21.08 04.007.08 21.08 04.007.08 21.08 04.0

09 18.09 1 (09 18.09 1 (09 18.09 1 (

09 18.09 1 (

09 18.09 1 (09 18.09 1 (09 18.09 1 (09 18.09 1 (09 18.09 1 (09 18.09 2 (

1

(10) 1 (40(10) 1 (40(10) 1 (40

(10) 1 (40

(10) 1 (40(10) 1 (40(10) 1 (40(10) 1 (40(10) 1 (40(10) 1 (30)

18 

0) 0) 0)

0)

0) 0) 0) 0) 0) )*

Primjenom Nove Uredbe koja je usklađena s Europskom direktivom, od 21 ispitivane lokacije na području grada Rijeke, na njih 19 je more podobno za kupanje, dok je na 2 lokacije kakvoća mora nezadovoljavajuća (Slike 6. i 7.).

Slika 6. Kartografki prikaz i rezultati ispitivanja kakvoće mora na području Kantride (Kantrida – istok) s nezadovoljavajućom godišnjom i konačnom ocjenom

Slika 7. Kartografki prikaz i rezultati ispitivanja kakvoće mora na području Kantride (Kantrida – Rekreacijski centar "3. MAJ") s nezadovoljavajućom godišnjom i konačnom ocjenom

20

Plava zastava  Plavom zastavom u sezoni 2012. nagrađena su tri kupališta:  

‐ Uvala Svežanj u Kostreni,  ‐ Plaža Kostanj (prilagođena i osobama s posebnim potrebama) i ‐ Plaža Ploče ispod Bazena Kantrida (dvije točke ispitivanja; Slika 8). 

 

Slika 8. Plava zastava na plaži Ploče

Z A K LJ U Č A K Sustavi javne vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda mogu se smatrati sigurnim i pouzdanim za zdravlje. Voda za piće na slavini takve je kvalitete da ne zahtijeva upotrebu filtra za vodu i kućanske aparate za pripremu vode za piće.