GrafoskopN E D J E LJ A

Družba Adria 2002. i danas

10

Sva se voda u Jadranu izmijeni u 7,5 godina

najnepoželjnijih organizama s popisa od sto koje tankeri svijetom razvoze zajedno s balastnim vodama

Račić Cercopagis pengoi iz Crnog mora i Kaspijskog jezera agresivan je prema drugim beskralježnjacima, planktonima i ribi

Kineski rak Eriocheir sinensis raširio se uništavajući domaći život u Atlantiku i velikim gradovima

Otrovne strane alge, poput Caulerpe koja je došla s jedrenjacima, a s njom ni danas ne izlazimo na kraj

Bakterija Vibrio cholerae, uzročnik teške zarazne bolesti kolere

Riba Neogobius melanostomus, glavočić okrugljak, otpornija je na onečišćenje od domaćih vrsta, a hrani se mlađu

Češljasta meduza Mnemiopsis leidyi agresivna je vrsta iz zapadnog Atlantika. Uništila plankton Crnog mora i Kaspijskog j.

Sjevernopacifička zvjezdača Asterias amurensis uništava mekušce priobalja Australije, Novog Zelanda i Tasmanije

Zebrasta školjka Dreissena polymorpha napada veće glavonošce i uništava lučku infrastrukturu

Jestiva azijska alga wakame, Undaria pinnatifida, svojim golemim dugim listovima guši sav biljni život u tuđim staništima

Europski bočati rak, Carcinus maenas, raširio se iz europskog Atlantika širom svijeta gušeći domaće vrste

istovarivanjenafte

spremniknafte jeprazan

utovarivanjenafte

spremniknafte je

pun

za vrijeme vožnje za vrijeme vožnjeu luci u odredišnoj luci

ulijevanjebalastne vode

pražnjenjebalastne vode

spremnik balastnevode je pun

spremnik balastnevode je prazan

1 2 3 4

1

2 3 4 5 6 7 8 109

Balastna voda povećava stabilnost tankera

Što je to prije osam godina bilo toliko sporno da su protiv projekta bili i ekolozi i političari

Mislim da smo se o tome dogovorili s obzirom na to da iz resor-nog ministarstva dolaze informacije da su uklonjene sve pre-preke... u ekološkom smislu – izjavila je premijerka Jadranka

Kosor o oživljavanju projekta Družba Adria nakon što je u subotu, 19. lipnja, u Moskvi razgovarala s ruskim premijerom Vladimirom Putinom. Provjeravamo što je to 2002. godine bilo toliko sporno da se protiv rusko-hrvatskog projekta izvoza nafte u Omišlju osim poli-tičara i javnosti izjasnila čak i Katolička crkva, pa je projekt stavljen na led. Poslužili smo se dvjema studijama utjecaja preinake Janafa u Družbu Adriju, Janafovom i nezavisnom. Osnovno je: Omišalj kao uvozna luka za naftu, koja “hrani” rafinerije u Rijeci, Sisku, Bosan-skom Brodu, Novom Sadu i Pančevu, postaje izvozna luka za rusku naftu za sve koji je žele kupiti. Umjesto punih tankera koji prazni na-puštaju Jadran, u Omišalj bi pristajali prazni tankeri koji bi se punili i naftu odvozili. Usput, pet bi rafinerija bilo prisiljeno prerađivati samo rusku naftu, a ne onu koja se može kupiti na svjetskom tržištu. Ako je za premijerkin sastanak u Moskvi dobar povod bilo otvaranje predstavništva Hrvatske gospodarske komore, za Družbu Adriju nije najpogodnije to što nafta upravo preplavljuje Meksički zaljev. (mak)

Samara

Brodi

Omišalj

Omišalj

Rijeka

Trst

NaftniterminaliOmišalj

Dužina 770 kmNajveća širina 220 kmProsječna dubina 173 mNajveća dubina 1300 m(po sredini Jadrana u visini Dubrovnika)Kod Palagruže 100 mKvarnerski zaljev 60 mKod luke Omišalj 30 mKod luke Trst 16,5

Jadransko more:

Primjedbe na projekt Družba

Adriaekspertne

grupeudruge

EkoKvarner iz

2003. godine

1

2

3

4

5

6

7

8

I tankeri imaju havarije

Balastne vode onečišćuju

Jadran

Kancerogeni plinovi izlaze iz tankera pri

punjenju

Promjena smjera toka nafte stvara

mehaničke opasnosti

Utjecaj na krajolik i turizam

Loše stanje naftovoda trajno ugrožava izvore

pitke vode na području krša i u Gorskom kotaru

Omišalj je jedina luka u sjevernom Jadranu s dubinom mora koja

omogućuje pristajanje i najvećih tankera

Područje ispred Otrantskih vrata na kojemu bi tankeri morali

izmijeniti balastne vode i potom prazni ploviti do Omišlja, gdje bi

preuzeli naftu

U slučaju da Omišalj umjesto uvozne luke za pet rafinerija postane izvozna luka ruske nafte za cijeli svijet, Hrvatska sa svim jadranskim zemljama mora zajedno ostvariti barem dva uvjeta:

1. Narediti da tankeri balastne vode izmijene prije uplovljavanja u Jadran, ispred Otrantskih vrata2. Osnovati vlastitu snažnu obalnu stražu koja bi u suradnji s jadranskim zemljama strože nadzirala pridržavaju li se tankeri propisa dok plove koridorom te interventne jedinice za spašavanje

Projektirana trasa naftovoda CPOT koji

bi Družbu Adriju spojio na PEOP,

sustav paneuropskih naftovoda, čime bi prijevoz tankerima

postao gotov nepotreban

I danas postoji strogi koridor za kretanje tankera

Jadranom. Uz Družbu Adriju taj bi se promet umnogostručio, a sve

jadranske zemlje morale bi ga zajedno nadzirati i imati spremne interventne snage

Spremnici na kopnu u

lošem su stanju (popravljeno)

Netransparentan ruski kapital i sumnjiv način

poslovanja (promijenjeni su

igrači)

Promet tankera 2002. i zamišljen s novim naftovodom 2020. godine

Luka

Omišalj

Trst

Venecija

broj tankera 2002.

57386100

broj tankera 2020.

410560160

Rusija osim naftovoda nema drugoga načina da izvozi naftu iz izdašnih zauralskih crpilišta oko Samare. Najbliži prilaz otvorenom toplom moru – osim Crnoga – jest sjeverni Jadran. Omišlju je blizu i tršćanski ogranak Paneuropskog naftovoda, pa bi spoj na njega učinio promet tankerima nepotrebnim.