I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

Domovinske vijesti■ U Rijeci predstavljena monografija "Papa među nama"■ “Hrvatska: stoto Papino putovanje”

Potpredsjednik Vlade Simonić posjetioMariju Bistricu

Povod susretu je utemeljenje Centra zaduhovnu medicinu u Mariji Bistrici

Velika Gospa i 630 godina svetišta naŠumanovcima

Kršćanin nikada radi poteškoća koje su gapritisnule ne pada u gorčinu, srdžbu,zdvajanje, samosažaljevanje, plakanje, uproklinjanje. On i tada ostaje pribran i vedrapogleda u budućnost, znajući da poslije svakogVelikog petka mora svanuti uskrsno jutro, daće tama, laž i nepoštenje kad tad bitiraskrinkani te da će posljednju riječ imatipravičnost i istina, Božja pravda i njegovaistina, poručio biskup Hranić

■ Sinjskom franjevcu prof. Gabrijelu Hrvatinu Jurišiću nagrada za životno djelo■ Krunica duga 30 metara■ Naši pradjedovi očuvali su vjeru sebi i svijetu

Dva i pol stoljeća crkve u Slivnu

U podbiokovskom selu s 500 stanovnikaokupilo se 2.000 vjernika kako bi uveličaliobljetnicu crkve Presvetog Trojstva

■ Stoljeće kapelice Sv. Roka u mjestu Željezno Desno

Oproštaj nuncija Einaudija

Nadbiskup Giulio Einaudi službu u RHzapočeo je na blagdan Gospe Fatimske 1992.,a završava je na blagdan Male Gospe,zaokružujući tako svoju diplomatsku službu umarijanskom ozračju

3. Europski kongres Franjevačkemladeži

Na otvaranju kongresa sudjelovali i generalnaministra Franjevačkoga svjetovnog reda, ibiskup Mrzljak, koji je i sam član FSR-a - USamobor stigao i Papin križ mladih

■ Pogreb svećenika Petra Markovca■ Svečano proslavljen 553. rođendan Marka Marulića■ Program Obiteljske ljetne škole na Fratrovcu■ Križ Svjetskog dana mladih u Požeškoj biskupiji■ Premještaji i imenovanja u Krčkoj biskupiji■ Katehetska ljetna škola za osnovnu školu■ Katehetska ljetna škola za srednju školu

Crkva u Hrvata■ Velika Gospa u Mississaugi■ Velika Gospa u Torontu■ Biskup Bogović na proslavi svetog Stjepana u Mađarskoj■ Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicima

Inozemne vijesti■ Svečano bdjenje u bazilici Sv. Marije Velike u Rimu■ Apel Međunarodnog Caritasa za pomoć Sjevernoj Koreji

15. obljetnica posvete katedraleUznesenja BDM u Beogradu

Vrhunac proslave Godine krunice uBeogradskoj nadbiskupiji

■ Patrijarh Sabbah: Za mir na Bliskom istoku nužno je čudo■ Požarom se teško oštećuje i uništava Božje djelo■ Uganda: Ubijena dva katolička misionara■ Poljski primas pozvao na moralni preporod■ Nadbiskup Rode o problemima slovenskog društva

Prilog dokumenti■ Europa je neraskidivo povezana s kršćanstvom■ Dan nade i svjetla■ Lauda, Jerusalem, Dominum

Prilog prikazi■ Novi vjeronaučni udžbenici■ Dokumenti Vojnog ordinarijata

2 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nadbiskup Barišić sa splitskim klarisamaPrve redovničkezavjete položila s.Celina od UzašašćaGospodnjeg

Split, 11.8.2003. (IKA) - Nablagdan sv. Klare i o 750.obljetnici njezine smrti uponedjeljak 11. kolovoza uprepunoj kapeli sestara klarisau Splitu svečano euharistijskoslavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić zajedno s petnaestaksvećenika. U propovijedi jepodsjetio kako je Klara bilaprosvijetljena, kao što joj je iime značilo. Bila jeprosvijetljena duhom evanđelja,tako da je ostala u neku rukunerazumljiva nama koji živimonesavršeno i polovično svojodnos prema Kristu i evanđelju.

Zato je ujedno primjer i poticajda savršenije slijedimo Krista ida dublje proničemo uevanđelje. Klarise su, po uzoruna majku Klaru, primjermeditativnog života te takavživot moramo uvijek dubljeotkrivati, pa nam se nećedogađati da nam se uvoziduhovnost s istoka, kad imamosnažne korijene u kršćanskojmistici i duhovnosti.Nadbiskup je također usporedioredovnice s estradnimumjetnicima koji se nikada nesmiju zadovoljiti prvim itrenutnim uspjehom, već uvijekmoraju ići dalje u svojim

nastojanjima, a sestre klarise bitrebale biti takav simbol i znaku meditaciji i kontemplacijiotajstava Isusa Krista. Stoga imje zaželio da i one nastaveljubiti Krista na način da senikad ne zasite i ne stanu nasvom putu kontemplativnogživota te da ne postanu suhe ibesplodne.U tijeku mise mlada novakinjapoložila je pred nadbiskupom isvojom poglavaricom s.Suzanom svoje prve redovničkezavjete, uzevši ime s. Celina odUzašašća Gospodnjeg.

Devetnica u remetskom svetištuU svetištu MajkeBožje remetske uZagrebu nastavlja seduhovna priprava zasvetkovinu VelikeGospe

Zagreb, 12.8.2003. (IKA) – Usvetištu Majke Božje remetskeu Zagrebu u tijeku jedevetodnevna duhovna pripravaza svetkovinu Velike Gospe.Nakon što je devetnicu otvoriozagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak, mise su vodiliprovincijal pavlina o. JuraDomšić i dominikanskiprovincijal fr. Ivan Mateljan.Franjevac kapucin o. ZdenkoTenšek predvodio je misnoslavlje četvrtoga danadevetnice, 9. kolovoza, a temanjegova promišljanja bila je -svetost posredovana Crkvi uHrvata po hrvatskimfranjevcima. Posebice jeistaknuo Papino razmišljanje daje svetost veliko blago koje senalazi u Crkvi i da je onodostupno svakom vjerniku. Sv.Franjo, utemeljiteljfranjevačkog reda, ostavivši svesvoje želio je slijediti IsusaKrista i svakom čovjekupribližiti Isusov govor. Ponjemu, mnogi mladi ljudiodlučili su slijediti Isusa Kristai tako je počela živjetifranjevačka obitelj u svijetu. UHrvatskoj su franjevci osnivalisvoje zajednice, posebicedjelujući u četiri ogranka i to:franjevci, konventualci,kapucini i trećoreci. Osobitiuzori franjevačke obitelji, kojisu zaslužni za Crkvu uhrvatskom narodu, su sv.Nikola Tavelić i sv. LeopoldBogdan Mandić kao i slugaBožji o. Ante Antić. Oni suskromnim i zauzetimživljenjem evanđelja pokazaliput kako hrvatski čovjek trebaići i kročiti Isusovim stopama,

živeći svetost ovoga vremena usvakodnevnom životu.Milan Pušec predvodio jemisno slavlje u nedjelju 10.kolovoza, a tema propovijedibila je svetost u Crkvi u Hrvatapo rimokatoličkim svećenicimaHrvatima. Predvoditelj misnogaslavlja istaknuo je značajnuulogu hrvatskih svećenika, kojisu zaslužni za kršćansku ivjersku kulturu u našemnarodu, navevši primjer svecaMarka Križevčanina, koji ježivio u teškom razdobljuCrkve, u 17. stoljeću, kada jecvao protestantizam. Potom jepropovjednik istaknuoblaženika Alojzija Stepinca,koji se u našem vremenu i uproteklom stoljeću gorljivozalagao za življenje vjere usvom narodu i Crkvi. I treći likkojega je propovjednikistaknuo vjernom Marijinompuku je sluga Božji zagrebačkibiskup Josip Lang, koji seosobito isticao u vjernomsluženju gradu i konkretnomsuživotu sa siromasima.Božidar Tenšek predvodio jemisu u ponedjeljak 11.kolovoza, u tijeku koje seosvrnuo na svetost posredovanumladim vjernicima Crkve uHrvata putem katehetskih imolitvenih susreta.Propovjednik je pozvaookupljeni puk na življenjePapinih misli i riječi koje namje uputio u tijeku trećeg pohodanašoj zemlji. Kazao je da mladiljudi danas traže uzore u životu,pa tako i u vjeri, a uzorživljenja vjere je Isus Krist, kojinam svoj put oslikava uevanđelju. Mladi čovjek često

se pita kako ići naprijed i zakoje se vrijednosti opredijeliti.Zato su naši preci, djedovi ibake, roditelji, primjer i uzorkako živjeti u vjeri i kako ićiKristovim stopama. Na te riječii misli, pozvao je propovjednikvjernike da svojim mladimapokazuju putove dobrote iljubavi, da im budu na pomoći ida ih hrabre na životnom putu.Karmelićanin VjenceslavMihetec predvodio jeeuharistijsko slavlje 12.kolovoza, a osvrnuo se na temusvetost posredovana Crkvi uHrvata po bratovštinama isvjetovnim redovima zajednica– laikat. Istaknuo je da je IsusKrist slao svoje apostole da idupo svem svijetu i ljudimatumače Riječ Božju, a tako idanas Isus poziva svakogavjernika da naviješta njegovuRiječ svome bližnjemu. SvakiKristov vjernik to može.Sakramentom krštenja, krštenikje osposobljen i spremanNjegovu riječ širiti i pronositi uovome vremenu. Zadatak jekrštenika da bude milosrdansamaritanac čovjeku. U Crkvisu se kroz povijest uzredovničke redove razvili isvjetovni redovi i bratovštine.Njihova je zadaća pronositiIsusa u svojim obiteljima i naradnim mjestima. Takav vidbratovština razvio se na jugunaše domovine. Takođerimamo svjetovne redovefranjevaca, dominikanaca ikarmelićana. Oni imaju svojapravila i uz prilagođen načinžive duhovnost i karizmupojedinog reda u konkretnomsvijetu.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Sv. Klara u Novoj KapeliNova Kapela je jedinaopćina u Hrvatskojkoja za zaštitnicu imasv. Klaru

Nova Kapela, 12.8.2003. (IKA)– U Novoj Kapeli, jedinojopćini u Hrvatskoj koja zazaštitnicu ima sv. Klaru,blagdan asiške svetice i 750.obljetnica njene smrtiproslavljeni su 12. kolovoza.Premda je sv. Klara urimokatoličkom kalendaru 11.kolovoza, u Novoj Kapeli se oddavnine proslavlja 12.kolovoza, pa su župljani ostalivjerni toj tradiciji do danas.Svečano misno slavlje u župnojcrkvi predvodio je upravitelj

župe i kanonik Požeškogkaptola preč. Nikola Jušić, a uznjega je kod oltara bio inovokapelački dekan GoranMitrović. Govoreći o životu idjelovanju, a posebno o vjerisv. Klare u Isusa Krista, preč.Jušić, uz ostalo, rekao je da nasdanas muči čovjek koji se višene prepoznaje u čovjeku, kojine zna što bi sa sobom, čovjekkoji ne zna uložiti, nego znaukrasti, čovjek koji nije kadarsebe dati. Pozvao je vjernike datamo gdje žive traže svoje

poslanje i s Bogom grade svijet,a okvir za djelovanje neka imbude Bog. Ujedno jepredstavnicima Općine preniopozdrave i zahvalu klarisa izPožege za pomoć koju je NovaGradiška uputila njihovomsamostanu. Na kraju misnogaslavlja preč. Jušić pozvao jevjernike na poštivanje kultureživota, kako bi u općini bujaoživot iz Boga. Ujedno je togadana različitim sadržajimaobilježen Dan općine NovaKapela.

U Rijeci predstavljena monografija "Papa među nama""To je svjedočanstvohrvatskogagostoprimstva, ali istotako je tosvjedočanstvo ihrvatske otvorenostida čuje riječ ovoganesumnjivogautoriteta Svetog OcaIvana Pavla II. i da unjegovoj riječiprosuđuje sebe iodređuje svojubudućnost", istaknuoje dr. Hoško

Rijeka, 13.8.2003. (IKA) – Uklaustru franjevačkogsamostana na Trsatupredstavljena je 13. kolovozafoto-monografija “Papa međunama”, kao završni dioistoimenog projekta koji je jošprotekle godine u listopaduzapočeo “Novi list” sa svojimnovinskim kućama i brojnimsponzorima iz Rijeke, uzpotporu Grada Rijeke,Primorsko goranske županije iriječke Crkve kako bi se trećidolazak Svetog Oca IvanaPavla II. u Hrvatsku štodostojnije pripremio, pratio izabilježio. U projektu su bilabrojna događanja, a započela suizradom krunice koja jedarovana Svetom Ocu za Božićkad je Trgu Sv. Petra u Rimudarovana i goranska smreka.Izdavanje monografije “Papameđu nama” zajednički suomogućili Novi list i Izdavačkakuća Adanić, brojni poslovnipartneri uz potporu Primorsko-goranske županije, GradaRijeke, svih biskupija Riječkemetropolije i Franjevačkogsamostana na Trsatu.Monografiju su predstavili fradr. Emanuel Hoško i urednikmonografije Franjo Butorac,direktor Adamića. Dr. Hoško o monografiji jerekao: "Ta knjiga nije samodokument. Ona omogućuje većsada određenu analizudogađaja, poruka, ali u istovrijeme daje neke diskretne

smjernice u traženju onoga štoje najljepše, što ima posebnuporuku, što ima osobituvrijednost. To je svjedočanstvohrvatskoga gostoprimstva, aliisto tako je to svjedočanstvo ihrvatske otvorenosti da čujeriječ ovoga nesumnjivogautoriteta Svetog Oca IvanaPavla II. i da u njegovoj riječiprosuđuje sebe i određuje svojubudućnost. Taj elementpružanja polazišta za analizujest novost. Knjiga nadilazi ponjemu vrijednost dokumenta,ona ide korak dalje. Usudio bihse reći da je to put kako će seaktualizirati sam taj događajPapine poruke, ne samo danas,nego ako budemo osjetljivi, isutra i kasnije. Još bih htionešto reći. Ovo je riječkaknjiga. Već je taj naslov: Papameđu nama zacrtan kad nitkojoš nije mislio da će biti nekaspomen monografija. To je imesamoga projekta prije Božića.Taj se projekt umnažao,proširivao i konačno ovo jenjegovo posljednje lice. Ljudikoji su bili u tom projektu nesamo da su bili dosljedni svojojprvotnoj ideji, nego su bilisigurni da sve ono što sedogodilo potvrđuje opravdanostte njihove prvotne ideje i zatoje to riječka knjiga. Riječka jeknjiga po izdavačima,nakladnicima, sponzorima,osobito po fotografima, ali jabih se usudio reći da je toriječka knjiga i po tome što seRijeka najviše i obvezuje tom

knjigom. I obveza izražena poveć spomenutim riječima kojesu jako odjeknule na Delti, a toje Papina poruka, Papin poziv:Budite narod nade", rekao je dr.Hoško. Na predstavljanju monografijebili su riječki nadbiskup IvanDevčić i ostali predstavniciCrkve, potpredsjednik VladeRH prof. dr. Ante Simonić ipredstavnici gradskih ižupanijskih vlasti, te brojnisponzori. U kulturnom dijeluprograma sudjelovala je muškaklapa “Kastav” i “Opatijskisuveniri”.Monografija je tiskana u 2.000primjeraka. Ima 300 stranica iobiluje fotografijama koje susnimili fotografi Novog lista.Autori uvodnih tekstova suriječki nadbiskup. Ivan Devčić,potpredsjednik Vlade RHGoran Granić, primorsko-goranski župan ZlatkoKomadina i riječkigradonačelnik Vojko Obersnel.Posebnost monografije je utome što tekstove objavljuje uzhrvatski još i na engleskome italijanskom jeziku, aopremljena je i CD-om “Papameđu nama”, autora IgoraPavića i Vanje Vinkovića.Idejni začetnik i glavni nositeljprojekta “Papa među nama”Josip Buršić, zamjenikdirektora Novog lista, najavioje uskoro još jedan zajedničkiprojekt, a to je “Mediteranskeigre 2009.”.

Plaketa općine Sveta Marija župniku MarkačuSveta Marija, 13.8.2003. (IKA)- Na svečanoj sjedniciOpćinskog vijeća Svete Marije13. kolovoza u povodu Danaopćine, prvi put su uručenanajviša općinska priznanja, ameđu troje dobitnika Plakete

općine Sveta Marija je i župnikPavao Markač. Priznanje mu jedodijeljeno za njegovpetogodišnji pastoralni rad ineumornu aktivnost na obnovikulturno-povijesnih i sakralnihspomenika te na izdavanju

monografije župe Sveta Marija.Nagradu je župniku Markačuuručila predsjednica Općinskogvijeća Marija Frančić, a župnikMarkač zahvalio se uimedobitnika najvišega općinskogpriznanja.

4 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

“Hrvatska: stoto Papino putovanje”Na 256 stranicariječju i s oko 300ekskluzivnihfotografija iscrpnoprikazani treći Papinpastoralni pohodHrvatskoj tenajvažniji inajzanimljiviji trenucinjegova 25-godišnjegpontifikata iinozemnih putovanja

Zagreb, 13.8.2003. (IKA) -Knjiga “Hrvatska: stoto Papinoputovanje” objavljena u nakladiProfil Internationala, u kojoj suna 256 stranica riječju i s oko300 ekskluzivnih fotografijaiscrpno prikazani treći Papinpastoralni pohod Hrvatskoj tenajvažniji i najzanimljivijitrenuci njegova 25-godišnjegpontifikata i inozemnihputovanja, uključujući i 101.putovanje u Banju Luku,predstavljena je 13. kolovoza uNovinarskom domu u Zagrebu.Uz glavnog urednika izdanja,novinara Dragu Pilsela ustvaranju knjige sudjelovalo jeniz eminentnih imena:predsjednik Papinskog vijećaza Pravdu i mir kardinal RogerEtchegaray, kršćanski spisatelj ivatikanolog Vittorio Messori,novinar i vatikanolog donAntonio Pelayo, naš vrsnibibličar dr. fra Bonaventura

Duda, katolički publicist fraBono Zvonimir Šagi, akademikJosip Bratulić, kolumnistJutarnjeg lista Inoslav Bešker,jedna od Papinih liječnica,kardiolog u klinici AgostinoGemelli dr. Simona Šandrić-Gotovac, srpskopravoslavnimetropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije JovanPavlović, rektor Evanđeosko-teološkog fakulteta dr. PeterKuzmič, pjesnik dr. DragoŠtambuk, novinar RadioVatikana Aldo Sinković tenovinar HTV-a Jozo Barišić.Uvod u knjigu napisao jehrvatski veleposlanik pri SvetojStolici dr. Franjo Zenko, apogovor ravnatelj Informativnekatoličke agencije prof. AntonŠuljić. U knjizi su objavljene iautorizirane verzije Papinihgovora izrečenih tijekom trećegposjeta Hrvatskoj, potompozdravi biskupa u svakom

gradu koji je pohodio, pismohrvatskih biskupa uoči Papinaposjeta, pozdravni govorpredsjednika Stjepana Mesićana dočeku u zračnoj luci Rijekana Krku te Papin govor ostotom putovanju u Hrvatskunakon povratka u Rim. Urednikknjige Pilsel posebice je ukazaona analitički tekst o. BoneŠagija o porukama i odjecimatriju Papinih pohoda našojzemlji. Ostali prilozi govore oPapi kao hodočasniku putovimasvijeta i njegovim putovanjima,o njegovoj svjetskoj politici iekumenskim nastojanjima, oPapi kao čovjeku koji je otvorionove putove evangelizaciji, onjegovu hodu prema civilizacijiljubavi, a prikazani su inajvažnije Papine poruke isusreti s Hrvatima od proslaveBranimirove godine 1979. ubazilici Sv. Petra u Rimu dodanas.

Sv. Maksimilijan Kolbe zaštitnik esperantistaRazumijevajućivrijednostmeđunarodnog jezikana područjuevangelizacije iinformiranja,potaknuo je tiskanje“Viteza Bezgrešne“ ina esperantu

Zagreb, 14.8.2003. (IKA) -Malo je poznato da je sv.Maksimilijan M. Kolbe nebeskizaštitnik katolika esperantista.Drugi je sv. Pio X. Sv.Maksimilijan zanimao se zaesperanto. Razumijevajućivrijednost međunarodnogjezika na područjuevangelizacije i informiranja,potaknuo je tiskanje “VitezaBezgrešne“ i na esperantu. U

povodu Svjetskogaesperantskog kongresa 1937. g.u Varšavi uputio je o. Paruzelu,inače aktivnom esperantistu,pismo u kojem potiče poljskeesperantiste da se zauzmu naostvarivanju ciljevaMeđunarodne katoličkeesperantske udruge. Jedan odsuradnika o. Maksimilijana,brat Kornel Kaczmarek, koji jepreživio koncentracijski logor,

također je bio zauzeti članMeđunarodne udruge katolikaesperantista. On je dugi nizgodina u Gradu BezgrešneNiepokalanowu bio i vodič naesperantu. Na esperantu sutiskani prijevodi trijubiografskih izdanja o sv.Maksimilijanu, te vodič krozGrad Bezgrešne Niepokalanow.

Završila devetnica uoči Velike Gospe u RemetamaPosljednjega danadevetnice biskupJezerinac remetskimžupljanima ihodočasnicimagovorio je na temu:“Bl. Alojzije Stepinac– kruna mučenikaCrkve u Hrvata –izazov na svetost”

Zagreb, 14.8.2003. (IKA) –Posljednja dva dana devetniceuoči svetkovine Velike Gospe usvetištu Majke Božje remetskeu Zagrebu mise su predvodilikarmelićanin o. Jure Zečević ivojni biskup Juraj Jezerinac. O.Jure predvodio je misno slavljeu srijedu 13. kolovoza, apropovijedao je o svetostiposredovanoj Crkvi u Hrvatapo hrvatskim karmelićanima.Propovjednik je sabranom pukupredstavio povijest redakarmelićana, stavivši naglasakna duhovnost toga reda.Istaknuo je da karmelićanisvoju duhovnost crpe i temeljena proroku Iliji, zatim prekovelikih crkvenih naučitelja izkarmelićanskog reda sv.Terezije Avilske, sv. Ivana odKriža i sv. Male Terezije.Također je predstavio niz

drugih duhovnih ljudi iz reda.Značajno je istaknuti dakarmelićani u Hrvatsku dolazeiz Sombora na poziv blaženikaAlojzija Stepinca. On im jepovjerio da upravljajusvetištem Majke Božje uRemetama, želio je da svojimkontemplativnim načinomživota mole i žive duhovnostKarmela u zagrebačkoj Crkvi.Današnji karmelićani svojuduhovnost žive u kontekstuvremena i povjerenog imnaroda Božjega. Voditelji suduhovnih vježbi, odgojnihseminara, zauzeti su djelatnici užupno-pastoralnim potrebamaCrkve, rade na izdavačkojdjelatnost reda.Posljednjega dana devetnice 14.kolovoza misu je predvodiovojni biskup Juraj Jezerinac. Unadahnutoj propovijedi

remetskim župljanima ihodočasnicima govorio je natemu: “Bl. Alojzije Stepinac –kruna mučenika Crkve u Hrvata– izazov na svetost”.Propovjednik je istaknuo da jesvetost, ona koju je blaženikosobito poštivao. Znamo da jeStepinac živio u teškimpovijesnim vremenima zaCrkvu i narod. Ta svetostdavala mu je snagu da iskreno imirne savjesti živi svojuduhovnost, da se moli za svojnarod i da se zalaže zadostojanstvo čovjeka. Osobitupobožnost gajio je premaMariji, Isusovoj Majci, bio jevjerni hodočasnik remetskogsvetišta te je zagovorniciHrvatske u tihoj molitvi srcapreporučivao svoj narod isvećenstvo.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskup Culej blagoslovio obnovljeni zvonik župnecrkve u Svetoj Mariji

Na početku trećegtisućljeća vi steidućim naraštajimadarovali cjelovitoobnovljen zvonik kojiće svjedočiti o vašojvjeri i pozivati naslavljenje Boga,poručio je varaždinskibiskup vjerničkommnoštvu izdonjomeđimurskihžupa, kojitradicionalno uprigodi svetkovineVelike Gospehodočaste u SvetuMariju

Sveta Marija, 14.8.2003. (IKA)- Varaždinski biskup MarkoCulej blagoslovio je u četvrtak14. kolovoza obnovljeni zvonikžupne crkve Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Svetoj Marijiu Međimurju te predvodiosvečano misno slavljeposljednjeg dana trodnevneduhovne priprave uoči proslavenajvećeg župnog blagdana -Velike Gospe. Slavlje jeokupilo izuzetno velik brojžupljana i vjernika iz ostalihdonjomeđimurskih župa, kojitradicionalno u prigodisvetkovine Velike Gospehodočaste u Svetu Marijuutječući se zaštiti NebeskeMajke Marije. U pozdravnoj riječi domaćižupnik Pavao Markač istaknuoje kako je unatrag nekolikomjeseci crkveni toranj visok 45metara podrobno i stručnoobnovljen uz nadzorKonzervatorskog zavodaMinistarstva kulture, koje je uobnovi vrijednoj milijun kunasudjelovalo sa 400.000 kuna,zahvaljujući zalaganjusaborskog zastupnika ŽeljkaPavlica iz Svete Marije. Samižupljani iz Svete Marije iDonjeg Mihaljevca izdvojili sutijekom godine pola milijunakuna, a u sufinanciranju susudjelovali i Varaždinskabiskupija, Međimurskažupanija, Općina Sveta Marija idrugi donatori, kazao je župnikMarkač, podsjetivši kako jeprije tri godine obnovljeno ikrovište crkve, poznato ponjezinoj raskošnoj unutrašnjostii baroknom oltaru. Blagoslivljajući zvonik ikrovište crkve, biskup Culejkazao je kako crkveni toranjnadaleko znakovito svjedoči oBožjoj prisutnosti u nekommjestu, a same vjernike pozivada svoj zemaljski pogledusmjeruju prema Bogu,darivatelju svakog dobra, ali inagraditelju onih koji u svomeživotu čine dobro. “Miblagoslivljamo i sve one koji susvojim radom i znanjemobnavljali toranj, te one koji sumaterijalno i molitvamapomogli u obnovi. Na početkutrećeg tisućljeća vi ste idućimnaraštajima darovali cjelovito

obnovljen zvonik koji ćesvjedočiti o vašoj vjeri ipozivati na slavljenje Boga”,rekao je biskup te dodao kakopozlaćeni križ, jabuka te ukrasii monogrami Krista i Marije nabakrenoj kapi zvonika nadalekosvjedoče o pobožnostimeđimurskih ljudi premaKristu Spasitelju i MajciBožjoj. Nakon blagoslovazvonika nastavljeno je misnoslavlje u župnoj crkvi, gdje je sbiskupom suslavilo desetaksvećenika, a petorica suispovijedali brojnehodočasnike. Istaknuvši u propovijedi kakoKrist poziva ljude ne samo daslušaju Njegovu Riječ, nego ida je vrše, jer takvi mudri ljudikuću svoga života ne grade napijesku, nego na čvrstimtemeljima koji odolijevajusvakom nevremenu, biskup jepodsjetio da je upravo takvabila Marija, Kristova majka,koja je velika ne po tomu što gaje rodila, već što ga je slijedila iljubila. “Koliko bi se samopromijenio naš život i odnosprema drugim ljudima kadabismo slušali Kristove riječi idopuštali da nam uđu u srce idušu, kada bi nam Isus bio naprvom mjestu u životu, kao štoje bio Mariji, dušom i tijelomuznesenoj na nebo. Nadajući setakvoj proslavi i vjerujući uuskrsnuće i život vječni,vjernici slave blagdanUznesenja Marijina kaoblagdan nade i budućnosti. Tajblagdan nas poziva da izdržimona životnom putu ne kloneći ine posustajući pred teškoćama.Stoga u predvečerje Njezinablagdana podižemo pogled imolitve prema nebu učeći odMarije slušati i slijediti RiječiNjezina Sina, kako bismo i mizavrijedili vječnu proslavu nanebu”, zaključio je biskupCulej u propovijedi.Na kraju mise varaždinskibiskup pozvao je vjernike da inadalje nasljeduju Mariju uljubavi i služenju Kristu tezahvalio župniku Markaču nanjegovoj hrabrosti kojom seupustio u pothvat vrijedanmilijun kuna, dok je župnikpročitao tekst o obnovi stavljenu pozlaćenu jabuku na vrhukupole zvonika, koji je sastavio

vlč. prof. Andrija Lukinović izZagreba, autor monografiježupe Sveta Marija, koja jeobjvljena ove godine. Župnik jeujedno najavio kako će se idućegodine uoči Velike Gospe uSvetoj Mariji održati misije. Nakon mise održan jetradicionalni ophod sasvijećama i Gospinim kipomoko župne crkve. Na završnomdruženju u vjeronaučnojdvorani uručene su prigodnezahvalnice većimdobročiniteljima i donatorimakoje su potpisali biskup Culej ižupnik Markač. Među ostalimdonatorima, spomenimo da jeIvan Erent, porijeklom izDonjeg Mihaljevca, iz tvrtke“Domet” Prelog, donirao novežaluzine za četiri prozora privrhu zvonika u vrijednosti od50.000 kuna, dok je novi satnimehanizam vrijedan 52.000kuna financirala obitelj Ceci izSvete Marije. Radove naobnovi kupole zvonika obavilaje graditeljska tvrtka SlavkaKovačičeka iz Varaždina, dokje u suradnji s tom tvrtkomnove ukrase i monogrameizradio limar Jožef Geršak izBistrice ob Sutli. Pozlatu križa,jabuke i ukrasa radio je FranjoMrnjec iz Zagreba, ličilačkeradove na fasadi zvonikaobavio je Josip Mustač iz SveteMarije, dok je nadzor obavljaoing. Ivica Mustač iz SveteMarije. Sve radove nadzirao je iKonzervatorski odjel VaraždinUprave za zaštitu kulturnebaštine Ministarstva kulture.Gradnja današnje župne crkveUznesenja Blažene DjeviceMarije u Svetoj Mariji započelaje vjerojatno oko 1779. godine,te je trajala do 1784. godine.Sama župa Sveta Marijaosnovana je 1789. godine.Crkveni toranj visine 45 metaradovršen je 1806. godine, aobnavljan prvi put 1819.godine. Trodnevnu duhovnu pripravuuoči proslave župnog blagdanavodio je fra Zdravko Tuba, a nasamu Veliku Gospu misnaslavlja predvode župnikMarkač i svećenici dr. JosipJakšić i Mladen Vuk.

6 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Potpredsjednik Vlade Simonić posjetio Mariju BistricuPovod susretu jeutemeljenje Centra zaduhovnu medicinu uMariji Bistrici

Marija Bistrica, 14.8.2003.(IKA) - Potpredsjednik VladeRepublike Hrvatske AnteSimonić, zagrebački pomoćnibiskup Josip Mrzljak i preč.Mijo Gabrić posjetili su učetvrtak 14. kolovoza najvećemarijansko svetište uHrvatskoj, Mariju Bistricu, gdjesu se susreli s mjesnimdužnosnicima, predstavnicimaKatoličke crkve i županicomKrapinsko-zagorske županijeVlastom Hubicki.Povod tome susretu jeutemeljenje Centra za duhovnu

medicinu u Mariji Bistrici. Tajbi Centar bio namijenjenosobama izloženima velikimstresovima, oboljelima odPTSP-a, pacijentima uterminalnoj fazi bolesti,ovisnicima, ali i svimgrađanima radi očuvanjanjihova duševnog zdravlja iprevencije bolesti.Specijalizirani programi Centraprovodili bi se putemindividualnoga i grupnog rada usuradnji duhovnika s visokospecijaliziranim stručnjacimamedicinskog profila i

predstavnicima srodnihhumanističkih struka.Lokacija Centra u sastavusvetišta pridonijela bi stvaranjuozračja sigurnosti, povjerenja ipripadanja koje je od velikevažnosti za konačni uspjehterapijskih programa u smislutjelesnoga i duševnog izlječenjate osobnog razvoja u odnosu nasebe i druge. Također serazgovaralo o stanju uKrapinsko-zagorskoj županiji iOpćini Marija Bistrica te označenju svetišta za razvojregije.

Nadbiskup Bozanić posvetio obnovljenu župnu crkvu uVukoviniVukovina, 14.8.2003. (IKA) -Zagrebački nadbiskup JosipBozanić pohodio je 14.kolovoza Vukovinu i posvetioobnovljenu župnu crkvuPohoda Blažene DjeviceMarije, dva zvona inovoizgrađeni oltar u koji jepoložio moći bl. kardinalaAlojzija Stepinca. NadbiskupBozanić predvodio je svečano

misno slavlje u kojem sukoncelebrirali župnik ĐuroSabolek, župni vikar IvicaReparinac, dekan Turopljsko-odranskog dekanata mons.Josip Frkin i svećenici okolnihžupa. U propovijedi jezagrebački nadbiskup pozvaovjernike da poput BlaženeDjevice Marije žive vjeru usvome svakodnevnom životu.

Crkva Pohoda Blažene DjeviceMarije u Vukovini izgrađena je1658. godine, a župnomcrkvom proglašena je 1851.,kada se urušila crkva u StaromČiću. Župljani su se zasvetkovinu Velike Gospepripremali devetnicom, koju jevodio prebendar dr. StanislavVitković.

Krasica: Misa bdjenja uoči Velike GospeTko sluša Božje riječii po njima živi -blažen je, poručio jemons. Šporčić

Krasica, 14.8.2003. (IKA) - Užupnoj crkvi Majke BožjeKarmelske u Krasici uočisvetkovine Uznesenja BlaženeDjevice Marije služena je 14.kolovoza misa bdjenja zavjernike župničke skupine župaKukuljanovo, Škrljevo,Krasica, Praputnjak, Hreljin iZlobin.U tih šest župa župne crkveposvećene su zaštitnicima: sv.Antonu i sv. Franji, PresvetomSrcu Isusovu, sv. Josipu, sv.Jurju, sv. Ivanu i Majci BožjojKarmelskoj. Od vjernikaSkupine, koji se prigodomblagdana tih svetaca okupljajuna zajedničke molitve,druženja, a priređuju se iseminari za župske suradnike,potekla je inicijativa da se oMarijinim blagdanima da većiznačaj crkvi Majke BožjeKarmelske i da se u njojzajednički okupljaju na molitvi. Moderator Župničke skupinevlč. Petar Belanić podržao je tuzamisao te se uoči svetkovineUznesenja BDM priredilo prvozajedničko misno slavlje u

Krasici, koje je, za prvi put,okupilo podosta vjernika iz svihšest župa. Misno slavljepredvodio je mons. dr. IvanŠporčić, a koncelebrirali susvećenici Franjo Šiško i PetarBelanić. Pjevali su članovi svihpjevačkih zborova. Mons. Šporčić u propovijedi jepojasnio kako je Marija bilavelika i postala blaženom, jer jeu svom životu velikodušnoprihvaćala Božju volju. "Evomene službenice Božje, nekami bude po riječi tvojoj!", to jebio Marijin životni program.Ona je bila službenica koja jebdjela. Što znači bdjeti? Datiprednost Bogu i njegovoj riječiu svom životu. Staviti Boga naprvo mjesto. Sve drugo ostavitiili odgoditi. Marija jepovjerovala Bogu, povjerovalaje i prihvatila Riječ Božju,premda joj sve to razumski nijebilo jasno. Srcem je prihvatilaBožji dar vjere i postiglapuninu ljudskog života i takopostala blaženom. Imala jeotvoreno srce za Boga i začovjeka, rekao je mons Šporčić,istaknuvši kako je i nas je Bog

stvorio da živimo cjelovitim,punim i bogatim životom kaoMarija što možemo ostvaritiživeći u uskoj povezanosti sBogom. Zato je potrebnoneprestano ponirati u vjerskeobjavljene istine da nampostanu što jasnije. Zato jepotrebno slušati i poslušatiBožju riječ, pa ćemo bitiblaženiji i od Marije, jer samnaš Gospodin Isus nam reče:Još blaženiji od Marije su onikoji slušaju riječ Božju i čuvajuje! A slušati i čuvati Božju riječne znači zatvarati se u sebe,živjeti za sebe, nego ljubavlju idavanjem sebe nadvladatisklonost egoizma iegocentrizma; znači shvatitikako je konačni smisaoljudskoga života - u Bogu ibližnjemu - pa umjesto sebe,staviti kao smisao, središte i ciljsvoga bića Božju riječ, poručioje propovjednik. Pozvao jevjernike da budu potpunoMarijini i slijede njezinuodanost i poslušnost Bogu, "jertko sluša Božje riječi i po njimaživi, blažen je, tj. zdrav je utijelu, duši i srcu; mio je Bogu idrag ljudima".

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskup Škvorčević u marijanskom svetištu KloštarKloštar, 14.8.2003. (IKA) –Svečano misno slavlje nauočnicu svetkovine UznesenjaBlažene Djevice Marije nanebo u marijanskom svetištuKloštar u župi Slavonski Kobašpredvodio je 14. kolovozapožeški biskup Antun

Škvorčević uz koncelebracijumjesnog župnika i arhiđakonaPožeške biskupije mons. MijeDukića, biskupova tajnika IviceŽuljevića, pleterničkog župnikai kanonika požeškoga stolnogkaptola Antuna Ćorkovića ižupnika iz Bučja Brodskog

mons. Ignacija Fostača.Biskup je u propovijedi stavionaglasak na ulogu Majke Božjeu našim životima, te na putu kanašem spasenju. Naveličanstvenoj proslavi okupilose više tisuća vjernika izbrodske Posavine i Požeštine.

Blagdan sv. Maksimilijana na BijenikuZagreb, 14.8.2003. (IKA) -Župa sv. Maksimilijana Kolbeana Bijeniku u Zagrebuproslavila je 14. kolovozasvoga nebeskog zaštitnika.Vjernici su se za blagdanpripravljali trodnevnicom kojusu predvodili franjevcikonventualci o. MiljenkoHontić, o. Anđelko Sesar i o.Augustin Kordić.Na sam blagdan jutarnje misesu predstavili o. Rajko

Gelemanić i župnik o. MartinJaković. Svečanu večernju misuuz sudjelovanje više svećenikapredslavio je o. Ilija Miškić,ministar provincijal Hrvatskeprovincije franjevacakonventualaca sv. Jeronima. Usvojoj se propovijedi izmeđuostalog prisjetio i susreta uRimu s Kolbeovim supatnikomu koncentracijskom logoru, zakojeg je o. Maksimilijanpoložio život, kako bi spasio,

ne samo njega, nego i njegovuobitelj.Nakon mise okupljeni vjerniciu ophodu su se uputili u crkvu,gdje su iskazali počasti moćimasv. Maksimilijana, te dobiličudotvorne medaljice.Župa sv. Maksimilijana Kolbeana Bijeniku u Zagrebuosnovana je 30. siječnja 1983.godine i dana na upravljanjefranjevcima konventualcima.

O dobrotvornome podupirajućem društvu Sveti RokMons. Šporčić uOgulinu održaopredavanje o prošlostii sadašnjosti društva uvremenu novihizazova

Ogulin, 14.8.2003. (IKA) - Upovodu blagdana sv. Roka, kojise posebno štuje u dijeluogulinske župe Sv. Križa,Lomostu, u organizacijiDobrotvornoga podupirajućegdruštva Sveti Rok ogulinskižupnik i dekan mons. mr.Tomislav Šporčić održao je 14.kolovoza u Ogulinu predavanjena temu prošlosti i sadašnjostidruštva u vremenu novihizazova."Hrvati su početkom proteklogstoljeća osnivali društva,podupirujuće organizaciješirokog spektra djelovanja, bilou SAD-u ili u rodnom kraju,temeljeći svoja iskustva narazvoju radničkog pokreta uAmerici, odnosno potrebamarazvoja svog kraja. Još krajem19. stoljeća u različitimameričkim saveznim državamaosnovano je šest podupirajućihdruštava, na temelju kojih je

kasnije i nastala krovnaorganizacija Hrvata, Hrvatskabratska zajednica u Pittsburgu.Društva su imala humanu,kulturnu, vjersku i političkukonotaciju", kazao je mons.Šporčić te istaknuo da je DPDSveti Rok iz Ogulinajedinstveno u čitavoj Riječkojmetropoliji, jer je davne 1921.osnivač društva i povratnik izAmerike Antun Petrušić usadiou društvo naglašenu socijalnudimenziju preuzetu iz SAD-a,uz jaku duhovnu asistencijuCrkve, odnosno tadašnjegaogulinskog župnika DragutinaKukalja.DPD Sveti Rok bio je nositeljkulturnih, socijalnih i političkihzbivanja svog kraja, sve dokkomunistički totalitarni sustavnije svojim ateizmom prekinuorad društva. Ono se dolaskomdemokracije 1991. g. obnavlja,kada se prema mons. Šporčiću

ono treba boriti za duhovna,moralna i etička načela udruštvu i obitelji, jer udemokraciji gdje vlada načeloapsolutne slobode vrebajumnoge opasnosti. Društvo trebaiznaći načine da svjedoči svojuvjeru i evanđeoske vrednoterazvijanjem socijalnog nauka, ada bi dobili jaču potporu Crkve,svoj statut trebaju približitikatoličkim udrugama, kako biza svoj rad dobili i blagoslovgospićko-senjskoga biskupaMile Bogovića, ujedno ipredsjednika Vijeća HBK zalaike. Na kraju predavanjarazmijenjeno je više zamisli odstrane nazočnih članova društvai njegovog predsjednikaMladena Petrušića, u ciljubudućih aktivnosti, od kojih jeprva proslava blagdana sv.Roka, i malonogometni turnirnjemu u čast.

Predstavljen turistički vodič GdinjaPriređena je ipopratna izložbastarih fotografija,crteža i pisanihdokumenata o Gdinju

Gdinj, 15.8.2003. (IKA) -Zavičajna udruga Gdinjobjavila je i pred pučku misu naVeliku Gospu 15. kolovoza unekadašnjoj “Pučkoj učioni”,osnovnoj školi, predstavila prvituristički vodič Gdinja podnaslovom “Gdinj – otok Hvar”.Priređena je i popratna izložbastarih fotografija, crteža ipisanih dokumenata o Gdinju,ponajviše iz bogate i vrlovrijedne ostavštine profesora islikara Ivka Radovanovića.

Svečanost je otvoriopredsjednik Udruge prof. TončiVisković, o sadržaju i značenjuvodiča govorio je geolog ilikovni umjetnik IvoRadovanić, a o izložbi pjesnik islikar Tatjana Radovanović.Bio je to jedan od kontinuiranihkulturnih događaja Zavičajneudruge Gdinj, koja djeluje od1976. godine i čuva i štitibogatu i vrijednu kulturnubaštinu Gdinja, kojoj pripadajui stara župna crkva Sv. Jurja,

crkva Sv. Lucije i staro grobljeiz 16. stoljeća. A prelijepegdinjske crkvene i svjetovnenapjeve zabilježio je gdinjskiučitelj i istaknuti hrvatskiskladatelj, pokojni AntunDobronić. S tim napjevimazavršilo je predstavljanjeturističkog vodiča, nakon čegasu Gdinjani sudjelovali namisnome slavlju koje jepredvodio župnik fra AugustinTomas.

8 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Velika Gospa u Malom LošinjuOznaka ljudi jake ipostojane vjere jest utome da uvijek znaju iu svakoj prilici Boguzahvaljivati, istaknuoje dr. Bozanić

Mali Lošinj, 15.8.2003. (IKA) -Proslava blagdana VelikeGospe u Malom Lošinjutradicionalno je i ove godinezapočela u zavjetnoj crkvilošinjskih pomoracaNavještenja Marijina na Čikatu.Misno slavlje bdjenja uzsvećenike s otoka Lošinjapredvodio je 14. kolovozamalološinjski župnik dr. AntonBozanić.Na sam blagdan UznesenjaMarijina misna slavljaodržavana su u malološinjskojžupnoj crkvi PorođenjaMarijina, a svečano misnoslavlje predslavio je župnik dr.

Bozanić. U prigodnimpropovijedima dr. Bozanić jeistaknuo kako je nedostatakljudi slabe vjere najčešće utome da ne prepoznaju i ne divese Božjim djelima, i ne znajuna tome zahvaljivati: "VeličinaMarijina jest u njezinuprepoznavanju Božjih djela te uiskrenome i dubokomzahvaljivanju za ta djela.Oznaka ljudi jake i postojanevjere jest u tome da uvijekznaju i u svakoj prilici Boguzahvaljivati. BlagdanUznesenja Marijina današnjemvjerničkom puku trebao bi bitiputokaz da zna Bogu iz dna

duše zahvaljivati za sve što jesti za sve što ima, jer sve to jestBožji dar. Svaki čovjek trebaobi od Marije naučiti bitiponizan, skroman ijednostavan", poručio je dr.Bozanić.Misi bdjenja na Čikatu, nakojoj su se uz domaće vjernikeokupili i brojni iseljenici sotoka Lošinja, te svečanomisno slavlje blagdana VelikeGospe u malološinjskoj župnojcrkvi svojim su pjevanjemuveličali članovi župskog zboraMaloga Lošinja na čelu sa s.Ivankom Crnčan.

Velika Gospa na BelafužiTisuće vjernika molilii zavjetno hodočastiliDjevici, "Kao bujnojmaslini u polju", kakoi glasi natpis nakamenom pragu iznadvrata drevne crkve,časteći sliku Gospe sDjetetom

Zadar, 15.8.2003. (IKA) - Udrevnom svetištu GospeMaslinske na Belafuži u Zadru,i do njega novoizgrađenoj crkviUznesenja BDM svečano je 15.kolovoza proslavljenasvetkovina Uznesenja Marijina,a središnje misno slavlje, kojemje prethodila molitva krunice,predvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa, ukoncelebraciji s belafuškimžupnikom don AnđelkomBuljatom i osmoricomsvećenika Zadarskenadbiskupije.U sjeni čempresa i maslinovihstabala u župnom dvorištu, otudi naziv Gospa Maslinska(isprava iz 12. st. svjedoči da secrkva najprije zvala "Gospa uhrastovima", jer je bilaokružena hrastovima, koje suposlije zamijenili nasadivinograda i maslina), u tijekudana okupilo se tisuće vjernika,župljana i hodočasnika, koji sumolili i zavjetno hodočastiliDjevici, "kao bujnoj maslini upolju", kako i glasi natpis nakamenom pragu iznad vratadrevne crkve, časteći slikuGospe s Djetetom, radpoznatog mletačkog slikaraPaola Veneziana iz 14. st. Tusliku, okićenu brojnimzavjetnim darovima vjernika,na početku misnog slavlja kojeje pjevanjem uzveličao župni

zbor i mladi Belafuže podvodstvom s. Benite, na postoljusu u ophodu donijela četirižupljanina iz stare crkveUznesenja BDM do ulaza unovoizgrađenu crkvu,posvećenu 1998.g., gdje je biopostavljen oltar.U pozdravnoj riječi župnikBuljat je rekao da seovogodišnja proslava VelikeGospe održava pod još uvijekvelikim dojmom Papina posjetaHrvatskoj i Zadru. Život IvanaPavla II. svjedočanstvo jemeđusobne privrženosti Gospei Kristova namjesnika nazemlji, a i vjernici su nasvetkovinu Marijina Uznesenjapoput djece okupljeni okoMajke. U uvodnoj riječi nadbiskupPrenđa je, pozdravljajućinazočno mnoštvo i pozivajućina molitvu za tjelesno iduhovno zdravlje svihvjerničkih skupina, staleža injihovih potreba, rekao dabelafuško svetište većstoljećima okuplja vjernikecijelog grada, pa i kad je biloizvan grada, "grad je hrlioMariji".U homiliji je zadarskinadbiskup govorio o proslaviVelike Gospe koja većstoljećima postaje trenutkomokupljanja vjernika oko

Marijina lika, osjetljivima naMarijinu nazočnost u njihovimživotima. "Marija je i nakonuznesenja ostala u Crkvi idanas okuplja djecu Crkve kaošto je okupljala i dvanaestoricu.Ona je na našem putu, zato smoosjetljivi na njene blagdane,osobito na svetkovinu njenaUznesenja, koja nam svjedočismisao svega na ovom svijetu.A čovjek je nemirno biće kojetraga za smislom, želeći znatizašto živi, i koje mu jeodredište. Ovaj blagdan sve toobuhvaća. Bog ostavlja svijetuŽenu odjevenu u sunce, onaulazi u povijest i ostaje, nesamo u Nazaretu, nego i napočetku trećeg tisućljeća,slavna i preobražena, da budeohrabrenje i temelj nade svomputničkom narodu", istaknuo jezadarski nadbiskup, dodavši dau svakodnevnim borbamakršćanin vidi Mariju kao slikubudućeg, pobjede nad zlom iput prema vječnoj stvarnosti,bivajući nam bliza svojomljudskošću, ljepotom duše iljubavlju prema čovjeku.Proslavi svetkovine na Belafužiprethodila je bliža duhovnapriprava vjernika molitvomdevetnice i trodnevnice koju supredvodili župnici Grada Zadra,a uoči Velike Gospe održana jemisa bdjenja i cjelonoćnoklanjanje.

Biskup Komarica s prognanim DolincimaNova Gradiška, 15.8.2003.(IKA) – Na svetkovinu VelikeGospe 15. kolovoza banjolučkibiskup Franjo Komaricapredvodio je svečano misnoslavlje za prognane Dolincežupe Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Bosanskoj

Dolini, sada raseljene poHrvatskoj i inozemstvu, koji suse okupili u svojoj župnojcrkvi, da proslave svetkovinužupne zaštitnice. Uz biskupaKomaricu, misu su u župnojcrkvi Uznesenja BlaženeDjevice Marije, među ostalima

suslavili dolinski župnikKazimir Višaticki i domaći sin,dominikanac o. Damir Čokić.Svečanost je upotpunio itamburaški sastav nekadašnjegKUD-a "Ivan Goran Kovačić"iz Doline.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Velika Gospa u Gornjim RašćanimaGornje Rašćane, 15.8.2003.(IKA) – Župa sv. MihovilaArkanđela u GornjimRašćanima svoju nebeskusuzaštitnicu Veliku Gospuproslavila je 15. kolovozasvečanim misnim slavljem kojesu u prepunoj župnoj crkvi Sv.Mihovila na groblju predvodilisvećenici rodom iz župeRašćani don Vjeko Pavlinović idon Mate Selak, u suslavlju sdon Ivanom Turićem,

župnikom Gornjih Rašćana iŽupe Biokovske. U velikomophodu cvijećem urešenGospin kip nošen je od župnecrkve kroz groblje, glavnomcestom kroz mjesto u župnucrkvu. Ophod i svečanu misusvojim su pjevanjem uljepšaliklapski i pučki pjevači izSolina. Na misno slavlje tenajveće župne fešte,tradicionalno se okupi mnoštvovjernika, ne samo iz domaće,

već i iz okolnih imotskih župa,te župa iz priobalja i susjedneHercegovine. Nakon misežupnik, koji je upravo započeounutrašnju obnovu te starecrkve, starih, spomeničkivrijednih oltara i kipove, za sveje nazočne priredio domjenakna otvorenome ispred crkve, apopodne je na "ledini" izažupne crkve svoj djeci iz župepodijelio čokolade.

Velika Gospa u zagrebačkoj katedraliPri ujedinjenjuEurope malo se želipozivati na velikoduhovno bogatstvokoje je Crkvastoljećima unosila u tenarode, istaknuo jebiskup Mrzljak

Zagreb, 15.8.2003. (IKA) –Svetkovina Velike Gospesvečano je proslavljena 15.kolovoza u zagrebačkojkatedrali, koja je posvećenaistini vjere o uznesenjuMarijinu na nebo, a središnjemisno slavlje predvodio jezagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak. OkupljeneMarijine štovatelje biskupMrzljak pozvao je da razmisle

u čemu je njezina veličina,ocijenivši da je Marijinaveličina u tome što je bilasvjesna svoje neznatnosti i štoje mogla reći “Velika mi djelaučini Svesilni“. Nasuprot tome,upozorio je da suvremeničovjek želi i teži za boljim iljepšim, ali sve svoje pouzdanjestavlja u sebe i želi graditisvijet bez Boga. Osvrnuo se ina procese ujedinjenja Europe

koji se temelje na ekonomiji ifinancijama, a, kako je kazao,malo se želi pozivati na velikoduhovno bogatstvo koje jeCrkva stoljećima unosila u tenarode. Stoga Marija itekakomože biti uzor, jer je u životuračunala s Bogom, dodao je. Uovoj Godini krunice biskupMrzljak ukazao je na velikiznačaj te molitve u kojoj sMarijom možemo doći k Isusu.

Velika Gospa u KrkuJesmo li mi ljudi kojivjeruju Bogu kojiobećava brda i dolineili Bogu koji ostajevjeran svojimobećanjima, upitao jebiskup Župan

Krk, 15.8.2003. (IKA) - Nasvetkovinu Velike Gospe 15.kolovoza krčki biskup ValterŽupan predvodio je u katedraliUznesenja Marijina u Krku, ukoncelebraciji s više svećenikai redovnika, svečanopontifikalno misno slavlje.Mnoštvu vjernika, domaćih iinozemnih, biskup se upropovijedi obratio nahrvatskome i talijanskomjeziku. Govoreći o središnjojporuci te velike svetkovine,biskup stavio je naglasak naMarijin "Veliča". Dok jeElizabeta proglašava blaženomi veliča je, Marija želi odvratitipozornost od sebe i skrenuti jena Boga koji je u njoj učiniovelike stvari. "Želim istaknutidvije stvari u toj Marijinoj

pjesmi", kazao je biskupŽupan. "Prvo: Marija se divi ihvali Boga što on, na nekinačin paradoksalno postupa upovijesti ljudi. Dok miočekujemo da će Bog postupitina jedan način, on ima svojplan i postupa drugačije. Skidas prijestolja one koji su silni iuzvisuje neznatne. Gladnenapunja dobrima i bogateotpušta prazne. I drugo: Boguvijek ostaje apsolutno vjeransvojim obećanjima. Naš Bog jevjeran Bog. U toj pojedinostistoji i aktualizacija današnjeBožje riječi. Na tome se trebazaustaviti i promisliti jesmo limi ljudi koji vjeruju Bogu kojiobećava brda i doline ili Bogukoji ostaje vjeran svojimobećanjima? Jer Bog, svoja

obećanja izvršava onda kad Onvidi da je najbolje za nas, a nekad bi mi to htjeli. A jesmo limi dovoljno postojani u vjeri?U toj vjeri Marija je pokazaladostojan primjer svima nama,istaknuo je krčki biskup."Današnja svetkovina uznosipotpunu Isusovu pobjedu nadsmrću koja se pokazala i uMariji. To je poziv da se čak ismrti više ne trebamo bojati, jerona nije posljednja riječ uvjernosti Bogu. Biti njemuvjeran znači vjerovati njegovimobećanjima, koja su sepokazala vjerna i istinita uIsusovu uskrsnuću i Marijinuuznesenju", poručio je biskupŽupan.

Proslava Velike Gospe u Istri"Ako čovjek ne ostvarisebe duhovno, posličnosti s Kristom,sva njegova velikaotkrića ostajunevažna, a mogupostati i opasna",istaknuo je biskupMilovan

Poreč, 15.8.2003. (IKA) –Svetkovina Velike Gospesvečano je 15. kolovozaproslavljena u svim župamaPorečko-pulske biskupije,osobito u crkvama MarijinaUznesenja. Posebno je svečanobilo u katedralama u Poreču iPuli te župnim crkvama uBuzetu, Umagu i Labinu. Većavjernička mnoštva okupila su seu hodočasničkim crkvamaBožje Polje kod Vižinade,

Boljunsko Polje i Majke Božjeod Milosti u Rovinju.Porečko-pulski biskup IvanMilovan predvodio je svečanumisu u porečkoj katedrali. Uhomiliji je istaknuo važnostuloge svakog kršćanina upromicanju evanđeoskihvrednota i obnovi ljudskogadruštva. "Današnje vrijemeizgleda više vrijemeiznenađujućih znanstvenih itehnoloških otkrića, a manje

vrijeme svetaca. Kao da jenajvažnije ono izvan nas a nešto se događa u nama. No, akočovjek ne ostvari sebeduhovno, po sličnosti sKristom, sva njegova velikaotkrića ostaju nevažna, a mogupostati i opasna", istaknuo jebiskup Milovan.Večernju misu u Porečupredvodio je umirovljeniporečko-pulski biskup mons.Antun Bogetić.

10 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Velika Gospa na VisuNakon svečane misekoju je s više tisućahodočasnikapredvodio biskupŠtambuk, održan jetradicionalni pučkiophod

Vis, 15.8.2003. (IKA) -Svetkovina Uznesenja BlaženeDjevice Marije na nebo naotoku Visu započela se slaviti upetak 15. kolovoza već od ranihjutarnjih sati. Mnoštvovjernika, otočana i turistapješice je hodočastilo Gospinusvetištu u selu Poselje, a stotinebosonogih hodočasnika

sudjelovalo je na jutarnjimmisama koje su predvodiliotočki svećenici. Središnjemisno slavlje predvodio jehvarsko-bračko-viški biskupSlobodan Štambuk uzkoncelebraciju više svećenika.Biskup je u propovijedizagovarao temeljne obiteljskevrijednosti. Ujedno je na

Veliku Gospu proslavljenaGodina obitelji za Viškidekanat. Nakon svečanogamisnog slavlja održan jetradicionalni pučki ophod ukojemu je sudjelovalo višetisuća hodočasnika. BiskupŠtambuk je u Poselju slavio ivečernju misu u koncelebracijis otočnim svećenicima.

50.000 vjernika u bistričkom svetištuMisno slavlje unajvećemumarijanskom svetištuu Hrvatskoj uzkoncelebraciju višedesetaka svećenika imons. Cindorijapredvodio nadbiskupBozanić. U svečanomophodu iz bistričkebazilike do crkve naotvorenom nošen jekriž Svjetskog danamladih, koji ovih danaboravi u Hrvatskoj

Marija Bistrica, 15.8.2003.(IKA) – U najvećemmarijanskom svetištu uHrvatskoj Mariji Bistrici nasvetkovinu Velike Gospe 15.kolovoza okupilo se, premaprocjenama, oko 50.000vjernika na misnome slavljukoje je na prostoru crkve naotvorenom Bl. AlojzijeStepinac uz koncelebraciju višedesetaka svećenika te uzupravitelja svetišta mons.Lovru Cindorija predvodiozagrebački nadbiskup JosipBozanić. Pozdravljajući okupljenohodočasničko mnoštvo,zagrebački se nadbiskupposebno spomenuo svihvjernika koji su na bilo kojinačin bili spriječeni sudjelovatina misnom slavlju, osobito svihonih "koji su svoj odmoržrtvovali radeći u javnimslužbama neophodnima zanormalno funkcioniranjedruštva: od radnika i dežurnih urazličitim djelatnostima doslužbi javnoga reda".U propovijedi je istaknuo kakoblagdani Isusova Uzašašća iUznesenja Blažene DjeviceMarije predstavljaju vrhunacproslave ljudske naravi. Bog jeu Mariji proslavio ljudskotijelo, a "proslavit će i tijelosvakoga od nas i to ne premanekim prolaznim vrednotamatrenutačne kulture, nego će gapridružiti slavi duhapredodređujući ga uskrsnuću ibesmrtnosti", poručio jenadbiskup, dodavši kako uvrijeme godišnjih odmoraporuka o uskrsnuću mrtvihparadoksalno nudi i dubljismisao odmora - brinemo se iza naše tijelo, jer ono u sebinosi božansku iskricu i jer jepredodređeno za besmrtnost.Osvrnuvši se na misno čitanjekoje objavljuje pobjedu dobranad zlom i života nad smrću,nadbiskup Bozanić istaknuo jeda je "u zmaju sakupljena sva

negativna energija zemlje, svepovrede vlasti, sva korupcija,sva nasilja, sve mržnje isebičnosti, sve povrede ljudskeosobe iz kojih se rađaju sukobii ratovi", te upozorio da smo imi u opasnosti da olakozaboravimo na žrtve nedavnograta kod nas, na izbjeglice iprognanike, na one koji se idanas ne mogu vratiti svojimkućama i u svoj zavičaj. Protivzmaja iz knjige Otkrivenja dižese slabašna snaga žene koja umukama rađa sina, a tajodlomak ističe da u tomstoljetnom sukobu Bog na krajupobjeđuje i zbog toga Crkva naMarijino uznesenje gleda kaona počelo i garanciju ispunjenjaBožjih obećanja te "u pustinjisvijeta, zajedno s Marijom grlisablazan križa, s njom sesuočava u kritikama,neuspjesima, progonima i trudise živjeti evanđeoskablaženstva sigurna da je Kristvodi, da vodi svakoga od naspo teškim, ali pobjedonosnimputovima mira, ljubavi,opraštanja, pravednosti, poputovima nade na koje je SvetiOtac ukazao za svoga trećegpohoda Hrvatskoj"."Ako je središte Marijine tajneutjelovljenje Riječi Božje,njezino uznesenje je blagdanpunine: punine vjernosti ihvalospjev zahvalnosti, puninenovog stvorenja, punine utješnei sigurne nade. Marija nas učida nadati se ne značijednostavno očekivati. To jeprije svega hod ususretGospodinu u vjernosti svomkršćanskom pozivu kako bismoširili svijetom preobrazujućusnagu evanđelja", poručio jezagrebački nadbiskup,zaključivši propovijed riječimapape Ivana Pavla II. u Zadru nablagdan Marije, Majke Crkve:"Presveta Djevica ostaje uzorsvima, koji slušaju riječ Božju iopslužuju je. Kako onda ne bimogao postojati dubokiduhovni sklad između vjernika

i Djevice koja izgovara svojVeliča? Siromašni i ponizni izsvakoga vremena nisupogriješili kada su Mariju, kojašuti, odabrali za svojuglasnogovornicu, i Mariju, kojasluži, za svoju kraljicu". Prije mise mons. Cindoripredvodio je molitveniprogram, nakon kojega je biosvečani ophod iz bistričkebazilike do crkve na otvorenomu kojemu je nošen križSvjetskog dana mladih, kojiovih dana boravi u Hrvatskoj.U kapelici Sv. Josipa ubistričkom svetištu može serazgledati izložba slika AneGazzari Fulep iz Zagreba, sisključivim motivom križa. U Mariju Bistricu hodočasti seveć 318 godina, a godišnje sena pedesetak stalnih hodočašćaokupi do 500.000 vjernika.Današnja župna crkva u Bistricigrađena je između 1879. i1882., a u tijeku gradnje, u noćisvetkovine Marijina Uznesenja,požar je uništio cijeluunutrašnjost crkve, osimvelikoga oltara i čudesnog kipaMajke Božje. Novi je oltarposvećen 1883. godine. PapaPio XI. bistričkoj crkvidodijelio je 1923. godine nazivmanje bazilike, zagrebačkinadbiskup Antun Bauerokrunio je zlatnom krunomčudotvorni kip Majke Božjegodine 1935. i proglasio MajkuBožju Kraljicom Hrvata, uzasistenciju nadbiskupa AlojzijaStepinca. Na svetkovinu VelikeGospe 1971. održan je u MarijiBistrici XIII. Internacionalnimarijanski kongres i tomprigodom Biskupskakonferencija proglasila jebistričko svetište Nacionalnimprošteništem čitavogahrvatskog naroda. Prvi hrvatskinacionalni marijanski kongresodržan je 1974. godine u MarijiBistrici.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Velika Gospa u marijanskom svetištu KrasnoGledajte dobro hoćeteli svoje povjerenjedati onima koji tražetuđa mišljenja prekogranice ili od onihkoji se žrtvuju zabližnjega, upozorio jebiskup Bogović okodeset tisućahodočasnikaokupljenih ubiskupijskomemarijanskom svetištu

Krasno, 15.8.2003. (IKA) -Središnja proslava VelikeGospe održana je 15. kolovozau biskupijskome marijanskomsvetištu Gospićko-senjskebiskupije u Krasnom, gdje jepred više od 10 tisuća vjernikaiz čitave Like, Primorja,kvarnerskih otoka, Pounja, ali iostalih dijelova Hrvatskesredišnje misno slavlje uzpetnaestak svećenika predvodiogospićko-senjski biskup MileBogović. Noć uoči VelikeGospe u Krasno je došlomnoštvo hodočasnika međukojima i vjernici koji su 11.godinu za redom pješicehodočastili u Krasno iz 55 kmudaljenog Gospića, kao ipripadnici Prve gardijskebrigade Tigrova, koji su pješicedošli iz Otočca. Uz njih naKrasnom je bilo mnoštvopripadnika Hrvatske vojske ipolicije, jer Krasno oddomovinskog rata časte upravopripadnici oružanih snagaRepublike Hrvatske.Biskup Bogović se u homilijiosvrnuo na kip Majke BožjeKrasnarske s likom malog Isusakoji u ruci drži zemaljsku kuglus križem. “I seljaci iz 18.stoljeća, kao i hodočasnici izposljednjih stoljeća shvatili su

da sigurnost mogu dobiti samoiz Neba, odnosno kipa predkojih se propovijedaloposljednjih stoljeća. KipKrasnarske Gospe koja držiSpasitelja svijeta i nudi gasvima da ga prihvate, davao jeohrabrenje hodočasnicima kojisu na kugli zemaljskoj našli isvoju kućicu, kraj, Hrvatsku,odnosno cijeli svijet. Činjenicada Isus drži Zemlju radosnomrukom, znači da se želiglobalizirati svijet uz pomoćPresvetog Trojstva. To da je naglobusu križ, govori da je Isusbio spreman za ljude patiti.Ljubav prema drugom izražavase kada za drugog patiš i nosiškriž, što su temelji kršćanskeevangelizacije ili globalizacije.Danas se govori o političkojglobalizaciji, gdje se snagom ibogatstvom oslobađa putkapitalu, što nije pokazalopozitivne učinke začovječanstvo. Oholost koja iznje proizlazi, polazna je osnovasvih ostalih grijeha. Papapodržava globalizaciju, ali uzljubav prema bližnjemu zakojeg se podnosi i križ. Kolikosu to u stanju današnjimoćnici”, zapitao se biskupBogović te je ukazao da logikavlasti i moći ne vodi brigu o

malenom čovjeku i zaključio danarod treba kritički preispitatieventualno prihvaćanjeglobalizacije. Gospićko-senjskibiskup rekao je da upravosuvremena obitelj treba odigratiključnu ulogu odgoja zadavanje za druge i nošenjekriža za svog brata. To jenajvažnija škola o kojoj sugovorili i biskupi u svojojposlanici, a o tome će segovoriti i 4. listopada upravo uKrasnom na obiteljskomebiskupijskom susretu. “O vamaovisi koje ćete recepte za praviput prihvatiti. Gledajte dobrohoćete li svoje povjerenje dationima koji traže tuđa mišljenjapreko granice ili od onih koji sežrtvuju za bližnjega. Hrvativape za moralnim autoritetimakakvih mi imamo mnogo odsvetog Dujma pa do blaženogAlojzija Stepinca, a koji sunosili križ za bližnje pa i dalisvoj život. Njima u Udbinipodižemo Crkvu hrvatskihmučenika a sve vas pozivamo9. rujna u Udbinu zajedno shrvatskim biskupima gdje ćemozapočeti njenu gradnju”,istaknuo je biskup Bogović.Popodne je održan programKUD-ova iz svih dijelovabiskupije.

Velika Gospa u ŠkabrnjiUz sakralne objekteobnovljena je i živaškabrnjska Crkva odoko 380 obitelji, kojase vratila uobnovljene domove nasvoje vjekovno tlo

Škabrnja, 15.8.2003. (IKA) -Vjernici stradalničkeravnokotarske župe Škabrnjasvečano su proslavili zavjetnidan i svetkovinu Velike Gospeu petak 15. kolovoza. U župnojcrkvi Uznesenja BDM, koja je1992. godine u domovinskomratu bila potpuno srušena, i čijaje gradnja još u tijeku, svečanomisno slavlje predvodio jezadarski nadbiskup IvanPrenđa, u koncelebraciji saškabrnjskim župnikom donZdenkom Dundovićem ipetoricom svećenika Zadarskenadbiskupije.Više stotina domaćih vjernika ihodočasnika, te brojnihŠkabrnjana iz inozemstva,Australije, SAD-a i Kanade,koji ljeto provode u domovini,pobožnim i dostojanstvenimhodom i pučkim pjevanjem uznošenje crkvenih barjaka,sudjelovalo je i u ophodu sGospinim kipom kroz mjesto,upirući pogled i moleći zagovorBogorodice koja je zaštitnica

njihove župe.U uvodnoj riječi nadbiskupPrenđa podsjetio je na velikežrtve koje su stanovniciŠkabrnje podnijeli uDomovinskom ratu, rekavši daje to zalog novog života iobnove u izgradnji zajedništvautemeljenog na kršćanskimvrednotama. U homiliji jezadarski nadbiskup rekao daBožji narod koji hrli uMarijanska svetišta doživljavaGospu kao onu koja pokazujeput konačnog kršćanskogostvarenja u zajedništvu sTrojedinim Bogom, te jepodsjetio na Papine riječi 9.lipnja u Zadru, da je Marijatrajno prisutna na putu Crkve,izgrađujući apostole svihvremena u utjelovljenju iostvarenju Božje Riječi unjihovom svakodnevnomživotu.Škabrnja, simbol stradanjahrvatskog puka uDomovinskom ratu, koju sučetnici i srbijanska vojska

potpuno razorili i spalili, unjemu masakrirali 85 Hrvata, aostale prognali, oslobođena je1995. g. I drevna crkva Sv.Luke na groblju, izmeđuŠkabrnje i Prkosa, koja je doizgradnje crkve UznesenjaBDM u središtu mjesta bilažupna crkva i crkva Sv. Marijeu Hambaru, bile su teškooštećene u Domovinskom ratu.Crkveno zdanje Sv. Lukeobnovljeno je 1996., Sv. Marije2001. g., a obnovljena je i živaškabrnjska Crkva od oko 380obitelji, koja se vratila uobnovljene domove na svojevjekovno tlo, koje vrijedneŠkabrnjane dariva plodnošću uzemljoradnji i stočarstvu,djelatnostima kojima sedomaće stanovništvo uglavnombavi, nastavljajućisvjedočanstvo vjere, osobitoiskazano u velikom zajedništvukoje svake godine nasvetkovinu Velike Gospeokuplja mnoštvo domaćihvjernika i hodočasnika.

12 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Svetkovina Velike Gospe u VrpoljuKršćani smiju itrebaju hrabro itolerantno zastupatisvoje stavove, živjetisvoj identitet, vjeru ipravo da pokršćanskim načelimauređuju svoj život,tražiti uvažavanje ipoštivanje svojihkršćanskih načela udruštvenome,gospodarskom,kulturnom ipolitičkom životu;smiju i trebaju potome prosuđivatiprograme svih onihkoji će se na bilokojim izborima nuditii boriti da vode ovudržavu, poručio jebiskup Ivas

Vrpolje, 15.8.2003. (IKA) –Središnja proslave VelikeGospe u Šibenskoj biskupijibila je u marijanskom svetištuGospe Vrpoljačke, gdje je 15.kolovoza svečano euharistijskoslavlje predvodio šibenskibiskup Ante Ivas. Vjernicimaokupljenima oko čudotvorneslike Gospe Vrpoljačke biskupIvas poručio je da kršćani smijui trebaju hrabro i tolerantnozastupati svoje stavove, živjetisvoj identitet, svoju vjeru isvoje pravo da po kršćanskimnačelima uređuju svoj život,život svojih obitelji, daodgajaju djecu i mlade. Dodaoje da smiju tražiti uvažavanje ipoštivanje svojih kršćanskihnačela i u društvenome i ugospodarskom i u kulturnom i upolitičkom životu. Napomenuoje da smiju i trebaju po tomeprosuđivati programe svih onihkoji će se na bilo kojimizborima nuditi i boriti da vodeovu državu i njome upravljaju itako utječu na materijalnu iduhovnu sudbinu našeganaroda, obitelji i države.Osvrnuvši se na svetkovinuUznesenja Marijina, biskupIvas rekao je da Sveti Otac unajnovijeme velikom ipotresnom pismu kršćanskojEuropi ponovno i zaključnoističe da je Gospa Marija velikoBožje znamenje, Božjeupozorenje i opomena, ali iradosna Božja poruka Europi isvijetu da on i danas nama i snama kao i Mariji i s Marijom

želi činiti velike stvari, da on idanas pohađa svoj narod izemlju svoju, da u svim bolimai porođajnim mukama ovezemlje želi biti nazočan i trajnose nudi kao istiniti Spasitelj.Biskup Ivas poručio je da jepotrebno ovu zemljuizgrađivati, a ne razgrađivati,da se živi civilizacija ljubavi imira, a ne mržnje i nemira;kultura nade, a ne beznađa,kultura života, a ne umiranja. Jeli to moguće, pita današnjiblagdan, bez otvorena Neba,bez Boga, dodao je. Upozorioje da Europa kao da gubipamćenje svoga kršćanskognasljeđa, pa sve više živipraktično bezvjerje i vjerskuravnodušnost. Mnoge osobe,kazao je biskup, muče nutarnjapraznina i gubitak smislaživota, što se pokazuje kaodramatični umor od života iodražava se u krizi obitelji,krizi rađanja, sve do krize čak iumiranja, a sebičnost sve višezatvara u se mnoge pojedince iskupine. Ukazao je daglobalizam, o kome se tolikogovori, umjesto da usmjeravaprema većem jedinstvuljudskoga roda, kao da slijedilogiku potiskivanja malih islabih ljudi i naroda pa sepovećava broj siromašnih iobespravljenih. Sve se višestvara poimanje čovjeka, alibez Boga, pa onda on postajeapsolutni centar stvarnosti, onzauzima mjesto Božje, alizaboravljajući Boga, zaboravlja

se i čovjek i izvornodostojanstvo ljudske osobe,rekao je predvoditelj misnogaslavlja.Upozorio je, nadalje, kako inada koja je lišena Neba, čestose okreće jedino obećanjimaznanosti i tehnike, uživalačkomi potrošačkom mentalitetu iponašanju, raznim oblicimamesijanizma što ih širemnogobrojne sekte koje svakidan kucaju na vrata, ili pakraznim orijentalnim tehnikamatobožnjeg ovladavanja samihsobom i svojom sudbinom,kako to nudi joga našimnastavnicima i učenicima. Uovo vrijeme, pripremajući se sostalim narodima zaSrednjoeruopski katolički dan2004., za Nacionalni susretmladih kršćana u Šibeniku2004. te za Svjetski susretmladih s Papom u Koelnu2005. godine, vjerujemo, uvjeri izjavljujemo da je i danasKrist nada Europe i Hrvatske uEuropi, da je i danas EvanđeljeIsusa Krista izvor snage kojiEuropi može vratiti potrebnu ičesto prizivanu dušu, koja ćeonda biti u stanju gospodarstvostaviti u službu općega dobra,politiku pretvoriti u mjestoodgovornih i dalekosežnihodluka, a društveni život uprostor za promicanjeobiteljskog života i onihudruženja koje potiču ipredstavljaju živo tkivo noveeuropske zajednice, poručio jebiskup Ivas.

Varaždin proslavio zaštitnicu katedraleMarija je pokazalakako mali, običančovjek, ako surađuje sBogom i s Božjimdarovima i milostima,može postati velik,poručio je biskupCulej

Varaždin, 15.8.2003. (IKA) -Na svetkovinu UznesenjaBlažene Djevice Marije naNebo, zaštitnice varaždinskekatedrale, središnje misnoslavlje 15. kolovoza prijepodnepredvodio je varaždinski biskupMarko Culej zajedno sa svojimsuradnicima. Pozdravljajućinazočne vjernike, biskup jerekao kako svetkovina VelikeGospe okuplja Marijineštovatelje koji na današnji danuzdižu oči sa zemlje prema njojuznesenoj na nebo dušom itijelom nakon ovozemaljskogživota. Podsjetivši upropovijedi kako katedralnaoltarna slika prikazuje Mariju usvoj nebeskoj slavi nakonUznesenja, biskup je kazaokako Marijin život, unatoč

tomu što je imala čast bitimajkom Bogočovjeka, nije bionimalo lagan, već je od početkabio pun neizvjesnosti, strepnji,a na kraju Isusova života, punboli i patnje. “U svemu tomepokazala je veliku poniznost istrpljivost te je čitav život bilauz svog Sina i rado je pomagalaljudima u nevolji. Marija jeprihvatila njoj namijenjenživotni put, shvativši da je Bogvelik te da se punina životamože ostvariti ako surađuje sBogom i sebe založi kodNjega”, rekao je biskup Culej,dodavši kako je Marijapokazala kako mali, običančovjek ako surađuje s Bogom, sBožjim darovima i milostimamože postati velik, no ne tolikou ljudskim očima, koliko u

Božjim očima. Podsjetivši kakose svemirska borba izmeđudobra i zla, opisana u misnomčitanju, vodi svakodnevno uljudskim srcima i ljudskojokolini, biskup je poručio dadobro može pobijediti ako sečovjek stavi na Božju stranu,gdje prima Njegov blagoslov ipomoć. Pozvao je nazočne damole Mariju da im pokaže putkako se staviti na Božju stranu,da ju mole za zagovor i pomoćkako bi i oni jednog dana došlikamo je ona uznesena na nebouz Isusa u Božjoj slavi. Nakraju misnog slavlja, biskupCulej je u znak povezanosti sMarijom, najljepšim nebeskimcvijetom, blagoslovio cvijećekoje su vjernici ponijeli svojimobiteljima.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Oštarije: Pod Marijinom zastavom pobjeđuje se zloU najvećemumarijanskom svetištuogulinskog krajablagdan UznensenjaBlažene DjeviceMarije stoljećima seposebno štuje uprošteništu Gospe odČudesa

Oštarije, 15.8.2003. (IKA) - UOštarijama, najvećemumarijanskom svetištuogulinskog kraja, blagdanUznensenja Blažene DjeviceMarije stoljećima se posebnoštuje u prošteništu Gospe odČudesa, kojoj je davne 1459.papa Pio II. izdao bulu kojomju Crkva obdaruje posebnimoprostima. Trodnevnicu jepredvodio uz mnoštvosvećenika Ogulinskog dekanatapredvođenih dekanom mons.mr. Tomislavom Šporčićemkao i domaćim župnikomBogdanom Zovićem pučki

misionar o. Stjepan Kuzmić izDružbe Isusove. U četvrtak 14.kolovoza u večernjim satimamoljena je krunica u crkviUznesenja Majke Božje uzkorištenje filmova, a izmeđuotajstava nastupio je zbormladih iz Ogulina Emanuel.Zatim je održan ophod okoostataka nekadašnje velebnekatedrale iz 15. stoljeća, kojusu poharali Turci 1688., a odkoje je ostao samo gotskiportal. Misu bdjenja predvodioje misionar Kuzmić te izraziopotrebu da obnovimo vjernostMariji koju Hrvati štuju od

davnina, jer je ona najboljabrana protiv svih zala, aposebno u borbi protiv sotone.Pod njezinim barjakom sva sezla pobjeđuju, a od kada jeuskrsnuo njezin sin, pobjeđujese i smrt. Na središnjoj misi nasvetkovinu Uznesenja Marijina15. kolovoza o. Stjepan govorioje o veličanstvenosti Marijinoju kojoj kod nje prolaze svi oniponizni, dok bahati silnicipadaju, poručivši kako Crkvaupravo živi od takvim poniznih,dok moćnici koji i danas krojepravdu drugima lošezavršavaju.

Velika Gospa i 630 godina svetišta na ŠumanovcimaKršćanin nikada radipoteškoća koje su gapritisnule ne pada ugorčinu, srdžbu,zdvajanje,samosažaljevanje,plakanje, uproklinjanje. On itada ostaje pribran ivedra pogleda ubudućnost, znajući daposlije svakog Velikogpetka mora svanutiuskrsno jutro, da ćetama, laž i nepoštenjekad tad bitiraskrinkani te da ćeposljednju riječ imatipravičnost i istina,Božja pravda injegova istina,poručio biskup Hranić

Gunja, 15.8.2003. (IKA) –Svetkovina Uznesenja Marijinana nebo svečano je proslavljena14. i 15. kolovoza u drevnomsvetištu na krajnjem istokuHrvatske - na Šumanovcimakod Gunje. Ovogodišnjaproslava Velike Gospe u tomdrugom po starosti svetištuĐakovačke i Srijemskebiskupije bila je u znaku 630.obljetnice svetišta. SlavljeVelike Gospe započelo je upredvečerje svetkovine. Prvopopodnevno misno slavljepredvodio je gunjanski župnik iupravitelj svetišta Ivan Lenić, amisu bdjenja predvodio je IvicaMartić, mladomisnik izSlavonskog Broda. Nakon miseuslijedio je ophod sa svijećamaoko zavjetne crkve do kapeliceBezgrešne “u šumi”, u kojojvjernici posebno radosnosudjeluju. Kod kapeliceupriličena je zajedničkamarijanska pobožnostmolitvom litanija Gospinihsvetišta Đakovačke i Srijemskebiskupije te povjerom Gospi uz630 godina svetišta. Na samu svetkovinu prvojutarnje misno slavljepredvodio je Fabijan Svalina,odgojitelj u Dječačkomsjemeništu na Šalati u Zagrebu,sljedeću misu predvodio ježupnik iz Soljana Franjo Ivić, apotom su euharistijsko slavljepredvodili salezijaci. Središnjekoncelebrirano misno slavljepredvodio je đakovački isrijemski pomoćni biskup ĐuroHranić, a sudjelovalo jemnoštvo hodočasnika izdekanata, te iz županjske i

Bosanske posavine. Biskup se upropovijedi osvrnuo napovijesni početak rasta svetištaiz 1373. godine, koje jeizvorište vjere i crkvenosti togakraja. Istaknuo je Marijinuvjeru i nadu te vjeru i nadukatolika toga kraja koju suispovijedali i živjeli u teškimvremenima turske vladavine,svih drugih neprilika sve dodanas. Biskup je istaknuo kakovjernici hodočaste na nebouznesenoj Djevici u svetištekoje povezuje Hrvate s objestrane Save potražiti ohrabrenjenebeske Majke kako ne bi predpoteškoćama pali u očaj ibeznađe te je upozorio da jejedna od opasnosti koja namdanas najviše prijeti upravobeznađe. Zatvorene granice,poratne teškoće, nezaposlenost,izrabljivanje i ponižavanjeseljaka i seljačkog rada, selakoja sve više postaju pusta, jeriz njih odlaze mladi,besperspektivnost mladih zakoje nema budućnosti, doovoga rata primali su nas uinozemstvu na rad “spapirima”, pružali kakvu takvuzaštitu, a danas vas primajusamo na rad “na crno”, kaoroblje bez ikakvih prava,zaštite, a istodobno mnogimanipulatori, zavoditelji koristeupravo takve ljudske nezavidnesituacije da se nametnuljudima, da zavladaju nadnjima, da ih vješto iskoriste, daim oduzmu slobodu, upozorioje biskup Hranić.Ukazao je na velikunezaposlenost u domovini iovom rubnom dijelu Hrvatske,na nepoštene načine

iskorištavanja radnika od straneposlodavaca i sve poteze kojiostavljaju gorčinu, frustracije,nezadovoljstvo u ljudima,napose na mladima koji nemajuuvjeta za rad, život, zasnivanjeobitelji. Pozvao je nazočne dase ne predaju beznađu i tami,klonulosti, pasivnosti, nego da spogledom na Mariju, Majkudobre nade, idu naprijed,trudeći se činiti ono što jemoguće, afirmirajući pravevrijednosti koje stvaraju ozračjeza bolju sadašnjosti budućnost.“Pogledajte u Mariju na nebouznesenu i ne dopustite da se uvama nastanjuje beznađe, očaj,tama. Ako to dopustite, uspjelisu vas uništiti. U Marijiuznesenoj na nebo mi vjernicividimo cilj prema kojemuidemo. I zato kršćanin nikadaradi poteškoća koje su gapritisnule ne pada u gorčinu,srdžbu, zdvajanje,samosažaljevanje, plakanje, uproklinjanje. On i tada ostajepribran i vedra pogleda ubudućnost, znajući da poslijesvakog Velikog petka morasvanuti uskrsno jutro, da će sena bolom iznakaženom licupojaviti osmijeh i suzeradosnice, da će tama, laž inepoštenje kad tad bitiraskrinkani, te da će posljednjuriječ imati pravičnost i istina,Božja pravda i njegova istina”,istaknuo je biskup Hranić.Nakon misnog slavlja uslijedioje ophod zahvalnosti okozavjetne crkve u kojem se krozmolitvene zazive i pjevanepoklike zahvaljivalo Bogu iGospi za dugu povijest svetišta.

14 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

50.000 hodočasnika u sinjskom svetištuAko imamo savršenasredstva, a nikakvacilja i smisla, postatćemo narod ugroženeduše, bez nade ibudućnosti, upozorioje nadbiskup Barišić

Sinj, 15.8.2003. (IKA) – Nasvetkovinu Velike Gospe 15.kolovoza oko 50.000 vjernikaiz Sinja, susjednih mjesta te izostalih dijelova Dalmacije iHrvatske, sudjelovalo je uophodu sa slikom GospeSinjske i na središnjem misnomslavlju koje je na Trgu dr.Franje Tuđmana predvodiosplitsko-makarski nadbiskup imetropolit Marin Barišić.Govoreći o obitelji kao dušisvakoga zdravog društva,okupljenim hodočasnicimanadbiskup Barišić u propovijedije ukazao na razne udare nabračni i obiteljski život,upozorivši da, sudeći premanašem zakonodavstvu,obiteljskoj politici i onome štose piše u medijima, ta duša

osobnoga i društvenog životanije dovoljno zaštićena ipodržana.Ukazao je također da ukolikoosobni i društveni životgradimo samo na tržištu iprofitu, bez duhovnih vrednotate bez etike i morala, akoimamo savršena sredstva, anikakva cilja i smisla, postatćemo narod ugrožene duše, beznade i budućnosti. A društvobez duše, bez duhovnih imoralnih vrednota neizostavnozahvaća korupcija, truljenje,propadanje, zaključio jesplitsko-makarski nadbiskup.Osvrnuo se i na jogu, koja seplanira uvesti u škole,istaknuvši da ona, kao nihinduizam i budizam nisuzabranjeni kod nas onima koji

ih žele slijediti, ali, zapitao sezašto legalizacija iinstitucionalizacija krozdruštvene strukture i zaštomoramo biti kolonija ne samotržišta robe, nego i duhovnihponuda.Vjernici Sinja i okolice zasvetkovinu Velike Gospepripremali su se devetnicomkoju je predvodio profesor naKBF-u u Zagrebu dr. TončiMatulić, a u jutarnjim satimabile su hodočasničke mise zasela župe Gospe Sinjske i zažupe Cetinske krajine koje supredvodili fra Joško Kodžomani fra Domagoj Runje. Zaduhovnu okrepu tisućamavjernika koji su došli izrazličitih krajeva, skrbilo jeviše od šezdeset svećenika.

Već tisuću godina splitski se puk utječe svojojMajci i Kraljici

Hrvatski biskupiuvijek će interveniratikada se u pitanjedovodi Kristov načinaproduhovljavanjatijela i utjelovljenjaduha, istaknuo jenadbiskup Barišić

Split, 15.8.2003. (IKA) –Svetkovinu Velike Gospevjernici Splita i okoliceproslavili su 15. kolovozazavjetnim ophodom sa slikomčudotvorne Gospe od Pojišana,od katedrale do njezina svetišta.Već tisuću godina splitski sepuk utječe svojoj Majci iKraljici, kako ju je nazivao, anjezinu zagovoru osobito su seutjecali pomorci, koji su crkvuna Pojišanu ispunili maketama islikama brodova. Bogorodičinaslika, u pratnji pojišanskogžupnika fra Eugena Pavaleka,stigla je iz Svetišta na Pojišanuu prvostolnicu Uznesenja BDMu podne, a na Srebrnim vratima

dočekali su je katedralni župnikdon Zdenko Bralić i ravnateljCaritasa don Marko Ćubelić.Gospina slika je ostala uPrvostolnici do 18 sati, kada jesvečani ophod u kojemu jesudjelovalo više od 30.000vjernika predvođenih splitsko-makarskim nadbiskupomMarinom Barišićem krenuo uzprigodno razmišljanje, molitvui pjesmu prema Gospinusvetištu na Pojišanu. Na polaputa Gospino prijestolje su odmomaka u splitskim pučkimnošnjama na ramena primilipripadnici Hrvatske ratnemornarice označivši takopovezanost Zvijezde Mora,

kako su Gospu nazivali, sljudima od mora.Svečanu misu u Gospinusvetištu na Pojišanu predvodioje nadbiskup Barišić uzkoncelebraciju gvardijanakapucinskog samostana fraZlatka Josipa Šofera, prepozitaPrvostolnog kaptola dr. DrageŠimundže i više svećenika. Upropovijedi se nadbiskup upitaošto se to dogodilo s društvomkoje svoj lijek traži u nekimdrugim vrijednostima, a nekršćanskim. Hrvatski biskupiuvijek će intervenirati kada se upitanje dovodi Kristov načinproduhovljavanja tijela iutjelovljenja duha.

Hodočašće i svetkovina Velike Gospe u DragotinuSvečanu pontifikalnumisu uoči svetkovinepredvodio biskupSrakić

Dragotin, 15.8.2003. (IKA) -Proslava Velike Gospe udrevnom svetištu u Dragotinu,čija se crkva spominje prije 700godina, smještenom nedalekobiskupskoga grada Đakova,započela je 12. kolovozatrodnevnicom koju je animiralažupa Trnava. Najsvečanije jebilo u predvečerje svetkovineVelike Gospe, kada seuobičajeno okupi više tisućahodočasnika. Po dolasku prvihhodočasnika koji su iz okolnihmjesta pristigli pješice, iz crkveje svečanim ophodom navanjski liturgijski prostoriznijeta zavjetna slika ŽalosneGospe koja se časti uDragotinu. Prvo euharistijskoslavlje, koje je djelomičnoomelo nevrijeme, animirala je

župa Donji Andrijevci, apredvodio je njihov župnikNikica Mihaljević. Vrhunacvečeri bila je pontifikalna misakoju je predvodio đakovački isrijemski biskup Marin Srakić.U svojoj homiliji biskup jeDjevicu Mariju oslikao krozprizmu nade koja itekako morabiti prisutna u svakomvjerničkom životu. Govoreći otoj temi, biskup je istaknuo dase pod geslom Krist - nadaEurope, ove godine održava iSrednjoeuropski katolički dan.Podsjetio je i da se ovogodišnjaproslava Velike Gospe slavi ugodini koja zlatnim slovimaostaje upisana u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji, jer je togodina pohoda pape IvanaPavla II. Osijeku i Đakovu.

Nakon mise uslijedio je ophodkoji je za likom "Oče biskupe,povedite nas za Marijom, zanašom dragom GospomDragotinskom". Na samusvetkovinu 15. kolovoza već odranih jutarnjih sati bila jeprigoda za ispovijed, a prvumisu predvodio je velikiprijatelj i dobrotvor svetišta ibiskupijski povjerenik zaproširenje svetišta dr. IvanZirdum, profesor na Teologiji uĐakovu. Svečanu podnevnumisu animirala je župaPiškorevci, a predvodio jepiškorevački župnik ŠimoDomazet. Završetak proslaveobilježen je zaključnompobožnošću u crkvi i večernjommisom koju je slavio domaćižupnik Mato Matasović.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Blato: Proslavljeno Uznesenje MarijinoBlatski vjernici, gosti ibrojni iseljenicihodočastili su i ovegodine do drevnecrkvice Gospe od Poja

Blato, 15.8.2003. (IKA) -Blatski vjernici i njihovi gosti,kao i brojni iseljenici,hodočastili su i ove godine 15.kolovoza do drevne crkviceGospe od Poja, da proslavenjeno Uznesenje na nebo. Jošza mraka ophod s vjernimpukom uz sudjelovanje mjesneNarodne glazbe i Hrvatskeglazbene udruge sv. Vicence,pjevača i dviju bratovštinakrenuo je do temeljito

obnovljene crkvice.Naizmjenično, od bratima ipuka, nošen je kip BlaženeDjevice Marije, obdaren zlatomi obasipan pjesmom imolitvom. I kao što je jednombio na pramcu broda putokaz isigurnost mornarima, on je to inadalje svom vjerničkom puku.Ophod i euharistijsko slavljepredvodio je župnik don JosipBarišić. U propovijedi jeskrenuo pozornost na svu

nasrtljivost zla i pozvaovjernike da se okrenu Bogu kojijoš jedini može spasiti ovajsvijet i po primjeru i zagovoruBlažene Djevice Marije,izgraditi novog čovjeka, koji neživi samo za sebe, nego pomažei želi dobro svom bližnjemukao samome sebi. U MarijiPropetoga, našoj novojblaženici imamo takav svijetliprimjer kojega trebamoslijediti.

Svilene marame za GospuSvetkovina VelikeGospe njoj posvećenojžupi u Salima naDugom Otoku

Sali, 15.8.2003. (IKA) -Svetkovina Velike Gospesvečano je proslavljena 15.kolovoza u župi UznesenjaBDM u Salima na DugomOtoku. Stotine vjernika okupilose na misnom slavlju uistoimenoj župnoj crkvi, koje jepredvodio saljski župnik donDario Tičić u koncelebraciji so. Šimom Antonina, župnikomZaglava. U propovijedi je donDario rekao da je Crkvazagledana u Ženu zaodjevenu usunce, koja se podredila Božjojvolji i u poniznosti Bogupotvrdno odgovorila naostvarenje njegova nauma."Marijino i Kristovo otajstvo sunerazdvojni, Marija je kroz

dramu života bila povezana sKristom. Gospa je za životanosila Nebo u sebi, a uznesenjeje bilo kruna njena života",rekao je propovjednik,pozivajući svakog vjernika nanasljedovanje Marijinihkreposti.U prigodi proslave zaštitnicežupe, saljski mladići su uočisvetkovine okitili župnodvorište zelenim vijencima isvilenim maramama,nastavljajući tradiciju svojihpredaka, koji su nekada pomjestu skupljali marame odvjernika da bi okitili župnodvorište, jer je svilena maramabila dragocjena vrijednost kojusu vjernici kao izraz poštovanja

i u znak odricanja darivaliGospi, kako bi se i izvanjskiuresila proslava njenesvetkovine. Misno slavljepjevanjem pristupa itradicionalnih saljskih napjevauzveličali su korišti i saljskižupni zbor pod vodstvom s.Danke Žaper, a predvodili supjevanje mnoštva vjerničkogpuka i na molitvi svečaneVečernje i euharistijskomblagoslovu u večernjim satimana svetkovinu Velike Gospe,kad glavnim oltarom u crkvibude prostrt vrijedni stari plaštprotkan zlatnim nitima, kojiresi oltar župne crkve samo jošu prigodi proslave Božića,Uskrsa i Duhova.

U Remetama proslavljena Velika GospaNa misnome slavljukoje je predvodionadbiskup Bozanić, uzviše tisuća vjernika,sudjelovali su izagrebačkidogradonačelnikMilan Bandić tepredstavnici 110.brigade iz Karlovca iHrvatskoga ratnogzrakoplovstva

Zagreb, 15.8.2003. (IKA) – Nasvetkovinu Velike Gospe 15.kolovoza već tradicionalnohodočastile su od ranihjutarnjih sati tisuće vjernihMarijinih štovatelja iz Zagrebai okolice u svetište MajkeBožje Remetske u Zagrebu, asvetkovina je zaključenasvečanim misnim slavljem kojeje, uz koncelebraciju redovnikakarmelićana na čelu sprovincijalom o. JakovomMamićem i svećenika grada,predvodio zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić.U propovijedi je nadbiskupBozanić govorio o svetkoviniMarijina uznesenja na nebo kaoo blagdanu nade, rekavši da jeulazak u nebo prve otkupljene,Djevice, Isusove Majke, znaknade za cijelo čovječanstvo.Nadbiskup je pri tome istaknuoda smo pozvani sudjelovati uodlučnoj borbi protiv zla, ali nesmijemo očajavati zbog nikoga,čak ni zbog onoga koji čini zlo.Dodao je da smo pozvani bitinositeljima nade svemu svijetu,povjeravajući svakoga onomu

koji je, kako pjeva Veliča,“prihvatio Izraela slugu svoga,spomenuvši se dobrote svoje”. Predvoditelj misnoga slavlja upropovijedi je istaknuodvostruku poruku blagdanaMarijina Uznesenja kaoblagdana nade, kazavši da smo,prije svega, svim silamapozvani nadati se slavi za kojusmo predodređeni. Pojasnio jepri tome da moramo dubokovjerovati u Božju inicijativuljubavi, jer on želi našeposvećenje, želi da živimo uzajedništvu s njim te da semoramo gorljivo nadati Raju,za nas i za sve ljude te se truditida se to i ostvari za sve. Ktome, istaknuo je, Marija nasuči da je nada krepost kojutreba ugraditi u svaku životnusituaciju, jer se sve zemaljskeokolnosti mogu preobraziti iuroditi nadom. Okupljenommnoštvu vjernika nadbiskup jeporučio da nam nadaomogućuje da se zalažemo zadostojanstvo svakog ljudskogbića, kao životnog prava svake

osobe; da služimo pravednostistavljajući se na stranusiromašnih, poniženih,obespravljenih, svih onih nadkojima Bog iskaza snagumišice svoje. Ako mnogimuškarci i žene na zemljiposjeduju blago duhovnogaživota koje će uglavnommnogima ostati skriveno inepoznato, jer se njihovounutarnje bogatstvo ni po čemune ističe, Marija nam govori daće sve to biti razotkriveno unebeskoj slavi, rekao jenadbiskup, zaključivši da ljudikoji po uzoru na Mariju svojimmolitvama, prikazivanjempatnji, svojim predanjem isluženjem, nastavljaju slaviti ihvaliti Gospodina, svi onipostojano ostvaruju nadu protivsvake nade.Na misnome slavlju, uz višetisuća vjernika, sudjelovali su izagrebački dogradonačelnikMilan Bandić te predstavnici110. brigade iz Karlovca iHrvatskoga ratnogzrakoplovstva.

16 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Velika Gospa u trsatskom svetištuU onoj mjeri u kojojbudemo promicali ištitili dostojanstvožene, promicat ćemo ištititi i dostojanstvonajslabijih inajugroženijih međunama, poručio jenadbiskup Devčić

Rijeka, 15.8.2003. (IKA) –“Svojim utjelovljenjem iuskrsnućem Krist je afirmiraosvakog čovjeka i otvorio muput spasenja, ali je samo jednojženi omogućio da već sada upotpunosti okusi to spasenje.Zato u Marijinu uznesenjutrebamo i moramo čitati nesamo ono što će se na krajuvremena dogoditi svakomčovjeku vjerniku nego i ono štoBog misli o ženi kao takvoj, atime i što očekuje od nas sobzirom na shvaćanje ivrednovanje žene“, rekao je uprigodnoj homiliji riječkinadbiskup Ivan Devčić namisnom slavlju koje jepredvodio 15. kolovoza uprigodi svetkovine UznesenjaBlažene Djevice Marije iliVelike Gospe u perivojutrsatskog svetišta u Rijeci. Nadbiskup je u propovijediukazao i na to kako u društvudanas postoje mnoge sile kojesu ženi nesklone, zbog čega jenjezina uloga marginalizirana, ažena često pretvorena u običanobjekt. Uz razne vrstezlostavljanja najveći neprijateljžene i njezina poroda je rat, našto se i Sveti Otac osvrnuo usvom obraćanju hrvatskimženama u Dubrovniku ovogproljeća. Nadbiskup je nadaljekazao kako je logično pitati sešto se događa s društvom kojene poštuje Božje planove inaume sa ženom, nego gazi iprezire ono što Bog promovira iuzvisuje, te je zaključio da muse događa otuđenje. Takvo

društvo, kazao je, postajeduboko otuđeno, nehumano,bezdušno i neosjetljivo zaljudsku osobu, osobito zanajslabije i najugroženije. To jerazumljivo, jermarginalizirajući ženu, društvose lišava onoga što je njojspecifično i svojstveno, a štoIvan Pavao II. u svomobraćanju hrvatskim ženama,naziva "umnost žene", citirajućisvoj dokument "O dostojanstvužene", kazao je. Govoreći kako se nalazimo uozračju trećeg pohoda SvetogOca našoj domovini, što nasstavlja pred pitanje kakoaktualizirati i ostvariti ono našto nas je on pozvao,predvoditelj misnoga slavljakazao je da to znači da se,između ostalog, trebamo pitatikako u našem društvu osigurativeće poštivanje žene, kako jojomogućiti da ostvari sebe,svoju ženstvenost, svojemajčinstvo, svoje karizme idarove, bez kojih smo sviveoma prikraćeni i siromašni.Nadalje, treba se zapitati kakoomogućiti onima koji želerađati dostojne uvjete zarađanje i odgoj djece; kakopomoći onima koje se nalaze uraznim životnim poteškoćamada ih što sretnije prebrode;kako spriječiti raznaiskorištavanja žene; kakostarijim ženama omogućitidostojnu starost; kako sesuprotstaviti sve raširenijojmanipulaciji ženskim tijelom,onim istim tijelom koje je u

Mariji neraspadnuto nakonsmrti uzneseno u vječnu slavu?Papa je hrvatskoj ženi uDubrovniku poručio: "Tebi jeBog povjerio na posebni načinstvorenja, te si pozvana postatinezamjenjiva potporapostojanja svake osobe,posebno pak u krugu obitelji".“Može li žena taj svoj uzvišenipoziv ostvariti bez svestranepotpore društva, bez pomoćisviju nas? I može li joj našedruštvo u tome pomoći bezkorjenite promjene na svimrazinama, bez istinske, ne samomaterijalne nego i duhovne ireligiozne obnove“, zapitao jenadbiskup, zaključivši da uonoj mjeri u kojoj budemopromicali i štitili dostojanstvožene, promicat ćemo i štititi idostojanstvo najslabijih inajugroženijih među nama. Misno slavlje započelo jeophodom sa čudotvornim likomGospe Trsatske od svetišta doperivoja. Koncelebrirali suprovincijal Franjevačkeprovincije Sv. Ćirila i Metodafra Lucije Jagec, generalnivikar Riječke nadbiskupijemons. mr. Emil Svažić,gvardijan trsatskog samostanafra Matija Koren i okotridesetak svećenika iredovnika. Mnoštvo vjernikaispunilo je perivoj, a uzriječkoga gradonačelnika mr.Vojka Obersnela i ostalepredstavnike Grada Rijeke iPrimorsko-goranske županijenazočan je bio i potpredsjednikhrvatske Vlade Slavko Linić.

Trideset tisuća hodočasnika u aljmaškom svetištuBiskup Srakićistaknuo kako seovogodišnje slavljedogađa u godini kadaje Sveti Otac počastiokip Gospe aljmaške,okrunivši ga

Aljmaš, 15.8.2003. (IKA) -Oko trideset tisuća vjernikasudjelovalo je u središnjemukoncelebriranom misnomeslavlju, koje je na svetkovinuVelike Gospe 15. kolovoza ualjmaškome svetištu Gospe odutočišta predvodio đakovački isrijemski biskup Marin Srakić.Biskup je podsjetio kako seovogodišnje slavlje događalo ugodini nezaboravnogapastoralnoga pohoda SvetogaOca toj biskupiji, te gradovimaOsijeku i Đakovu: “Slavimo gau godini kad je Sveti Otacpočastio lik Gospe Aljmaškeokrunivši ga i tim činom,zajedno s nama, ispovijedioistinu vjere da je Gospodin

svoju majku na nebo uzeo“.Govoreći o nadi bez koje se nemože živjeti i beznađu, kojem,kako se s druge strane čini, sveviše i sve češće ljudi podliježu,o svjetlu koje je čovjekupotrebno da bi mogao kročitikroz život, biskup Srakićistaknuo je kako je prijekopotrebno prepoznati znakovenade, odnosno slobodu Crkve ivjere u istočnim dijelovimaEurope i nove mogućnostipastoralnoga djelovanja.Evangelizacija, premabiskupovim riječima, počinjezauzimati sve značajnije mjestona svim područjima ljudskogaživota, evidentan je porastsvijesti o vlastitome poslanju

svih krštenika, sve veća jeprisutnost žene u strukturama ipodručjima kršćanskezajednice.U pozdravnoj riječi AnteMarkić, aljmaški župnik iupravitelj svetišta, istaknuo jekako ove godine Aljmaš slavi299. obljetnicu, dok će tristoljeća postojanja svetištauveličati blagoslov nove crkve,umjesto stare do temeljasrušene u domovinskom ratu, teuređenje kalvarije, što jepotakla Udruga hrvatskihgospodarstvenika grada Osijekai to na istom mjestu gdje senalazila ona, što ju je sredinompedesetih godina proteklogstoljeća srušila jugovojska.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Velika Gospa u Kloštar IvanićuO. Zvjezdan Linićpredvodio seminarduhovne obnove

Kloštar Ivanić, 15.8.2003.(IKA) - U drevnomemarijanskom svetištu KloštruIvaniću svetkovina VelikeGospe slavljena je četiri danabogatim programom. Tri danapred svetkovinu u svetištu je o.Zvjezdan Linić imao seminarduhovne obnove sdopodnevnim i popodnevnimprogramom. Dopodne je o.Zvjezdan primao na osobnirazgovor one koji su za to imalipotrebu. Poslije podne je držaopredavanje te je predvodio misus pjevanom Večernjommolitvom Crkve i propovijeđu,nakon čega je slijediloklanjanje pred Presvetim uzmolitvu EuharistijskomGospodinu upućenu naprigodne nakane. Sve je bilopraćeno liturgijskim pjevanjemKloštarske FRAMA-e i velikog

broja sudionika seminara, a podvodstvom franjevke s. JeliceDolić. O. Zvjezdan je prva dvadana govorio o Isusu Kristukoji je osloboditelj i kojioslobađa od spona grijeha isvih neurednosti. Molitvu je, uzklanjanje pred Presvetim, u tomduhu oblikovao i vodio. Trećegdana seminara u predavanju jegovorio o "Mariji zdravljubolesnih", a molitvu jeoblikovao na temu: "Zaozdravljenje". Na samu svetkovinu VelikeGospe tradicionalno se okupljavelik broj hodočasnika i sašireg područja. Preko danaslavljeno je šest misa, koje suvodili svećenici iz Čazmansko-ivanićgradskog dekanata i o.Zvjezdan.O. Zvjezdan vodio je središnju

koncelebriranu misu sophodom kroz Kloštar s likom"Kloštarske Gospe". Na tomesvečanom liturgijskom slavljusudjelovalo je više tisućahodočasnika. U propovijedi jeo. Zvjezdan govorio na temu:"Marija na nebo uznesena, našje dar Bogu, a i Božji darnama", poručujući kaostavljajući je nama za uzor, Bognas potiče i usmjerava našemukonačnom cilju. U liturgijskom pjevanjusredišnjega blagdanskog slavljasudjelovali su uz župni zbor,vatrogasna limena glazba itamburaški sastav KUD-a"Obreška". U svečanomophodu s kipom Majke Božje,sudjelovali su u narodnoj nošnjiKUD "Kloštar" i "Obreška", tečlanovi župnog Caritasa.

Sinjskom franjevcu prof. Gabrijelu Hrvatinu Jurišićunagrada za životno djeloSinj, 15.8.2003. (IKA) - Nasvečanoj sjednici Gradskogvijeća Sinja 15. kolovoza nasvetkovinu Velike Gospe,zaštitnice Sinja i Sinjskekrajine, ovogodišnju nagradu zaživotno djelo sinjski jegradonačelnik Mate Jukićuručio fra Gabrijelu HrvatinuJurišiću, sinjskom franjevcu idugogodišnjem profesoru i

ravnatelju FranjevačkeKlasične gimnazije u Sinju.Nagrada za životno djelo fraGabrijelu dodijeljena je zanjegovo dugogodišnjesamoprijegorno djelovanje kaosvećenika, profesora iravnatelja Franjevačke klasičnegimnazije u Sinju, a osobito zarad u “Zborniku Kačić” ukojemu je kao znanstvenik,

pisac, urednik i izdavač objaviobrojne članke i rasprave izpovijesti Sinja i Cetinskekrajine, dajući na taj načinizuzetan doprinos na područjudruštvenog života od posebnogznačaja za Sinj. U imeovogodišnjih laureata idobitnika nagrada, zahvalili suprof. fra Gabrijel HrvatinJurišić i prof. Frano Dušević.

Svetkovina Velike Gospe proslavljena na ŠoltiGornje Selo, 15.8.2003. (IKA) -Svetkovina Velike Gospeveličanstveno je 15. kolovozaproslavljena na otoku Šolti,posebno u Gornjem Selu.Svetište Gospe Bori u bliziniGornjeg Sela bilo je u staravremena mjesto hodočašćaŠoltana iz svih mjesta, jer je popredaji, upravo po ukazanju

Gospe jednoj pastirici tuizgrađena crkvica. Običajhodočašća Gospi od Boripolako se obnavlja, pa je i učetvrtak navečer, 14. kolovozadio vjernika s otoka Šoltestigao pješice pred tu crkvicugdje je misno slavlje predpredvodio don NikolaBodrožić. U tijeku cijelog dana

svetkovine Velike Gospe velikbroja Šoltana, te onih koji su zatu prigodu doputovali iz Splita,ali i iz Europe, sudjelovalo jena misama u svim mjesnimcrkvama, a u nekim mjestima,posebno u Gornjem Selu iGrohotama u ophodima ukojima su nošeni Gospina slikaili kip.

Velika Gospa na VelebituŽupljani StarigradaPaklenice zajedno sbrojnim planinarimaiz Hrvatske i Slovenijetradicionalno suhodočastili crkviciVele Gospe naVelikom Rujnu nanadmorskoj visini od950 m

Starigrad Paklenica, 15.8.2003.(IKA) - Svetkovinu VelikeGospe u petak 15. kolovozasvečano su proslavili župljaniStarigrada Paklenice, koji suzajedno s brojnim planinarimaiz Hrvatske i Slovenijetradicionalno hodočastilicrkvici Vele Gospe na VelikomRujnu na Velebitu,hodočasničkom mjestuhrvatskih planinara smještenomna nadmorskoj visini od 950 m.Oko sedam stotina vjernika,

kojima od zaseoka Dokoze doVelikog Rujna treba tri satahoda po planinskom kršu ikamenu, a neki među njima supokornički pješačili i bosi,okupilo se na svečanommisnom slavlju koje jepredvodio mladomisnikZagrebačke nadbiskupije donIvan Ninčević, u koncelebracijisa župnikom StarigradaPaklenice don MarijomSikirićem i rektoromBogoslovije u Zagrebu preč.

Mijom Gorskim.Misno slavlje uoči VelikeGospe u četvrtak 14. kolovozapredvodio je preč. Gorski, i većsu tu večer brojni vjernici biliokupljeni pred slikomBogorodice s Djetetom, koja senalazi na kamenom oltarujednobrodne crkve kojoj svakegodine hodočaste brojni domaćivjernici i gosti, a na svetkovinuVelike Gospe nosi se u ophoduoko crkve.

18 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Velika Gospa u JasenovcuBiskup Škvorčevićzahvalio jejasenovačkoj Gospišto i danas čovjekuslavonskoga i šireghrvatskog kraja služitako što ga otima odzabluda, koje mu onjem samom namećusuvremeni obliciporobljavanja

Jasenovac, 15.8.2003. (IKA) -Svetkovina Velike Gospe uJasenovcu svečano je 15.kolovoza proslavljenasredišnjim misnim slavljemkoje je za mnoštvo vjernika izjasenovačkoga i novljanskogkraja predvodio je požeškibiskup dr. Antun Škvorčević,zajedno sa svećenicimaNovljanskog dekanata. Nakonulaznog ophoda, čijoj suslikovitosti pridonijeli mještaniu narodnim nošnjama, napočetku slavlja biskupa iokupljene vjernike pozdravio ježupnik Nedjeljko Androš.Biskup Škvorčević u svomeuvodnom slovu istaknuo jeradost što s brojnim vjernicimamože na svetkovinu UznesenjaMarijina na nebo iskazatištovanje i zahvalnost MajciBožjoj jasenovačkoj. Podsjetioje na razaranja u nedavnomratu, čija je žrtva bila i prelijepažupna crkva, svetištejasenovačke Gospe i istaknuoda je unatoč svemu, kao i udrugim razorenim marijanskimsvetištima u Požeškoj biskupijii u Hrvatskoj, ostao na timmjestima snažni duh kojivjernike privlači i na ruševinesvetišta, ispunja ih Božjimsvjetlom i snagom i takopovezuje sa snažnomčetrnaeststoljetnom duhovnompoviješću hrvatskoga naroda,koju nije moguće razoriti.Očitovao je zadovoljstvo što se

jasenovačka crkva polakopopravlja, što će uskoro bitiiznutra ožbukana i što senamjesto izgubljenih iliuništenih svetinja pribavljajunove. Blagoslovio je kalež ipokaznicu, koju su župljaniJasenovca nabavili za tusvečanost, jer im je prijašnjesveto posuđe sve pokradeno uratu.U propovijedi biskupŠkvorčević se osvrnuo naproblem čovjeka, bićauvjetovana, ugrožena, ovisna ismrtna. Podsjetio je kako jenedavni rat u svijesti ljudijasenovačkog kraja snažnopotvrdio tu činjenicu. Upozorioje da pisac knjige Otkrivenjapredstavlja razorne životnesnage zla u liku sedmeroglavogzmaja, koji želi proždrijetidijete, tek rođeno od žene.Istaknuo je da se timprotuživotnim i protučovječnimsnagama suprotstavilo dijete,Isus, rođen od Marije Djevice ikako to za poimanje čovjeka uskladu s Božjim naumom imapresudno značenje za čovjeka.Na temelju tvrdnje sv. Pavla uposlanici Korinćanima da će uKristu svi uskrsnuti, istaknuo jeda Isus Krist ostaje jedina nadada se iz nedavnih ratnihrazaranja i u Hrvatskoj možeusrksnuti i kako se taj procesdogađa iznutra, u čovjekovusrcu, duši i savjesti. Istaknuo jekako je Marija u Isusu Kristu

postala prva dionica Božjepobjede nad neživotnimsnagama, te dospjevši u njemusvojoj dovršenosti i puninipostojanja pomaže mnogima utolikim svojim svetištima daustanu iz svojih nemoći,postanu ljudi nade, tesurađujući s Bogom idu ususretsvome vlastitom dovršenju iproslavi u Bogu. Podsjetio jekako je u dnevnomevanđeoskom ulomku Elizabetanazvala Mariju blaženomupravo radi toga što jepovjerovala da se može ispunitiBožje obećanje o tako uspjelomčovjeku u Isusu Kristu te jepozvao vjernike da ne dopustenikome da im dodijeli u životuulogu sitnoga i malog čovjeka,na mjeru određene politike,gospodarstva ili nekeideologije, nego da s Marijomiz vjere uvijek izgrađujučovjeku po mjeri koju mu jedodijelio Bog. BiskupŠkvorčević zahvalio jejasenovačkoj Gospi što i danasčovjeku slavonskoga i šireghrvatskog kraja služi tako štoga otima od zabluda, koje mu onjem samom namećusuvremeni oblici porobljavanja. Na kraju slavlja biskupŠkvorčević predvodio jemolitvu majci Božjoj zadomovinu i povjerio svevjernike "najvjernijoj odvjetniciHrvatske i Majci".

Okučani: Prognanici slavili Veliku GospuOkučani, 15.8.2003. (IKA) –Svetkovina Uznesenja BlaženeDjevice Marije proslavljena je15. kolovoza u župi sv. Vida uOkučanima svečanim misnimslavljem koje je predvodiožupnik fra Božidar Blažević,zajedno s kapelanom fraStjepanom Živkovićem.Na blagdan Velike Gospeprognani Hrvati iz BiH koji su

svoj novi dom našli uOkučanima, prisjete seegzodusa uslijed ratnihdogađanja. Naime, toga danaprije osam godina spas supronašli prelaskom rijeke Savekod Davora. Za 20 dana, premariječima župnika Blaževića,Savu je prešlo 24.000 ljudi. Dioih je ostao u Hrvatskoj, a dioiselio diljem svijeta. Fra

Božidar pozvao je vjernike dasve svoje teškoće i tugu povjereMajci Božjoj i da od nje moleutjehu i pomoć. Na kraju jepozvao na molitvu i zazvaozagovor Velike Gospe kako bise molitva vratila u obitelji,vjernici u većem broju u crkvu,a ljudima se vratio tolikopotrebni duhovni mir.

Zahvala za Veliku Gospu u RemetamaZagreb, 16.8.2003. (IKA) –Svečanim euharistijskimslavljem koje je u subotu 16.kolovoza u svetištu GospeRemetske u Zagrebu predvodiožupnik karmelićaninVjenceslav Mihetec izrečena jezahvala Bogu za sve primljenemilosti u tijeku devetnice iproslave Uznesenja Marijina nanebo. U molitvu zahvale o.

Vjenceslav uključio je svemolitve vjernika, koje suizrečene u devetodnevnomhodu pred likom ZagovorniceHrvatske. Bogu je priniomolitvu zahvale i za svevjernike koji su molitvompratili rad i darom pomogliproslavu Velike Gospe.Izrečena je i riječ hvale Mariji,Isusovoj Majci za vrijedne

župljane koji su slobodnovrijeme darovali za uređenjesakralnog prostora. Unadahnutoj propovijedi župnikje istaknuo glavne misli svihpropovjednika, koji su udevetnici tumačili svetostpoziva u Crkvi. Rekao je da je inama vjernicima na putusvetosti zadaća nasljedovatiIsusa.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Rokovo - Dan grada ViroviticeNe vara se onajčovjek koji se krozBoga izgrađuje zadrugog čovjeka,istaknuo biskupŠkvorčević

Virovitica, 16.8.2003. (IKA) -Oko tisuću vjernika župe sv.Roka u Virovitici sudjelovalo jena svečanome euharistijskomslavlju koje je na svečevblagdan 16. kolovozapredvodio požeški biskupAntun Škvorčević. Ujedno jeproslavljen Dan gradaVirovitice. Okupljene vjernikepožeški je biskup podsjetio navažnost djelovanja sv. Roka,njegovu zaokupljenostbolesnicima i ljubavlju premaBogu. Vaš je zaštitnik imaoonaj temelj kojeg imate i vidanas – živu Božju riječ. Natom je temelju on izgradio željuda osjeća i ovu zemlju i svakog

čovjeka kroz mjeru Božju,istaknuo je požeški biskup tevjernike pozvao da nasljedujuprimjer svog sveca zaštitnika."Sveti Rok nikada nije izdaoniti čovjeka ni Boga. On senikada nije prevario, jer ne varase onaj čovjek koji se krozBoga izgrađuje za drugogčovjeka. Svojim djelovanjemtaj je svetac izgrađivao duhovnisustav svoga vremena, na što sei vi danas pozvani. Buditegraditelji one prave slobode,koja nastaje kada čovjekprestaje živjeti za sebe, apočinje misliti na drugoga.Molim za to sv. Roka, da ponjegovu blagoslovu ostanete

živi graditelji Božjeg sustava ida u tome pozivu ostanetedostojni ne samo danas, nego iuvijeke", zaključio je biskupŠkvorčević.Zahvalu za toplu dobrodošlicuizrazio je braći, virovitičkimfranjevcima na čelu sažupnikom i gvardijanomRobertom Perišićem, aokupljenim vjernicima, međukojima su bili i predstavnicigradske i županijske vlasti sgostima, članovi zajednica iUdruga koje djeluju napodručju Virovitice, požeški jebiskup čestitao Dan grada irođendan župe.

Sv. Roko u VinjanimaSvečani ophod skipom sv. Roka imisno slavljepredvodio pučkimisionar fra SilvestarAračić

Vinjani , 16.8.2003. (IKA) –Više od 1.500 domaćih vjernikate iz okolnih imotskih ihercegovačkih župa hodočastiloje 16. kolovoza na blagdan sv.Roka, nebeskog zaštitnika župeVinjani, u župnu crkvuposvećenu tome svecu uVinjanima Donjim. Prigoda zasakrament pomirenja bila je od7 do 12 sati, a prvu jutarnju

misu predvodio je župni vikarfra Dinko Bekavac. Svečaniophod s kipom sv. Roka požupnom dvorištu i oko crkve temisno slavlje u župnoj crkvipredvodio je pučki misionar fraSilvestar Aračić zajedno sprovincijalom splitskefranjevačke provincijePresvetog Otkupitelja dr. fraŽeljkom Tolićem, domaćim

župnikom fra DinkomBošnjakom i župnim vikaromfra Dinkom Bekavcem teosmoricom svećenicimasusjednih župa Imotskogdekanata. Proslava blagdanazavršila je večernjom misomkoju je u župnoj crkvi Sv. Rokapredslavio dosadašnji župnikPrološca, sada sinjski gvardijanfra Zoran Kutleša.

Rokovo u Starom GraduStari Grad, 16.8.2003. (IKA) –U Starom Gradu na Hvaru usubotu 16. kolovoza svečano jeproslavljen blagdan sv. Roka,zaštitnika grada i suzaštitnikažupe. Svečano euharistijskoslavlje, uz koncelebracijudesetak svećenika na čelu sažupnikom don MilijemPlenkovićem te u nazočnostgradskih čelnika i nekolikostotina vjernika, predvodio jedon Ivan Bodrožić. On je upropovijedi usporedio sv. Rokas turistima, no za razliku od

njih, on nije išao u turizam većna hodočašće, nije bježao odsvakodnevnice, već je tražionjezino utemeljenje. Usprkostako pobožnog cilja, zaustaviose u Lombardiji i hodočastio dočovjeka, priskačući upomoćoboljelima od kuge. Na temeljunjegove milosrdne ljubavi,propovjednik ga je usporedio is vatrogascem, koji je gasiopožare na kriznim područjimagdje je plamtila vatra kuge odkoje su svi bježali. Don Ivan jeuputio poziv i svim vjernicima

da budu poput Roka, premdadanas i najodgovornijeinstitucije društva i mentalitet ukojem se nalazimo svjesno palepožare u ljudskoj svijesti, a kaoprimjer naveo je ne pomaganjeobiteljima, rad nedjeljom,borbu protiv vjeronauka,uvođenje joge u škole,tumačenja slobode bezodgovornosti itd. Misno slavljezavršilo je svečanim ophodomulicama grada i blagoslovomispred svečeve crkve.

Krunica duga 30 metaraMlada misaKreševljanina IvanaKovačevića

Katuni, 16.8.2003. (IKA) –Oko tisuću župljana Katuna iKreševa sudjelovalo je 15.kolovoza, na blagdan VelikeGospe, nebeske zaštitnicedrevne župe Radobilje uveličanstvenome ophodu scrkvenim i državnim barjacimai u svečanome misnom slavlju.Svečanu euharistijsku službu ucrkvi Posrednice Svih Milosti uKatunima, uz koncelebracijuviše svećenika predvodio je ipropovijedao profesorKatoličkoga bogoslovnog

fakulteta Sveučilišta u Splitudon Marinko Vidović.Na zvonik katunske crkve naoduševljenje mnoštva vjernikapostavljena je krunica dužineviše od 30 metara, koju je za tuprigodu od drvenih balotaprikupljenih po cijeloj župiizradio vrijedni katunsko-kreševski župnik donVenćeslav Šupuk.Dan ranije, u istoj crkvi predmnoštvom vjernika svojumladu misu služio jeKreševljanin Ivan Kovačević,

koji će svoju službu nastavitikao kapelan u župi SvetogSpasa na Mejašima u Splitu.Don Ivan je misu predvodio uzkoncelebraciju više svećenika,dok je propovijed održaoprofesor splitskog KBF-a donSlavko Kovačić.U povodu svetkovine VelikeGospe u pinakoteci župne crkveotvorena je izložba VickaNejašmića koji se s 50-ak uljana platnu drugi put predstaviostanovnicima Katuna i Kreševa.

20 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Rokovo i Dan općine u KlisuOvo je vrijememoralne kataklizmekoja prijeti stilu inačinu života,uništava obitelji, aposebno mlade,upozorio je nadbiskupJurić

Klis, 16.8.2003. (IKA) –Proslava blagdana sv. Roka,zaštitnika Klisa i Dana općineKlis proslavljena je kulturnim,zabavnim, sportskim i vjerskimprogramima koji su trajali doranih jutarnjih sati. Slavlje je usubotu 16. kolovoza započelotihom jutarnjom misom koju jeu mjesnoj crkvi UznesenjaBlažene Djevice Marijepredvodio mjesni župnik donLuka Jozić. Svečanim ophodomkroz mjesto i misnim slavljemKlišani su proslavili svogzaštitnika sv. Roka. Svečanomisno slavlje uz koncelebracijužupnika Jozića predvodio je

umirovljeni splitsko-makarskinadbiskup Ante Jurić, koji jetom prigodom podijeliosakrament potvrde sedmoricisrednjoškolaca iz Klisa.Govoreći o sv. Roku koji je biozaštitnik u borbi protiv raznihzaraznih bolesti pa je zbog togabio i štovan diljem katoličkogsvijeta, nadbiskup je upropovijedi istaknuo kako jedobro da se čovjek brine zasvoje tjelesno zdravlje, nodanas je bitno spriječiti i drugeoblike zaraznih bolesti, koje suprivilegirane i koje su postalegrađansko pravo. Kao primjerdao je ubojstvo najnedužnijih -

tek začete djece, dodavši i kakose danas Crkva opet napada, jerse suprotstavlja novotarijama,poput uvođenja istočnjačkihvježba u naše škole, što jetakođer oblik duhovne zarazehrvatskog društva. Zatim jeistaknuo kako se nalazimo uvremenu moralne kataklizmekoja prijeti stilu i načinu života,uništava obitelji, posebnomlade ljude. Na kraju jenadbiskup Jurić poručio kakomi ipak imamo iskustvo staro14. stoljeća, Isusa i Crkvu kaoučiteljicu majku, koja je bila ibiti će uz nas i čuvati nas odpošasti suvremenog doba.

Naši pradjedovi očuvali su vjeru sebi i svijetu148. zavjetnohodočašće MajciBožjoj Trsatskoj

Rijeka, 16.8.2003. (IKA) -Vjernici župa Zlobin, Hreljin,Praputnjak, Krasica, Škrljevo iKukuljanovo u ranim jutarnjimsatima na blagdan sv. Roka 16.kolovoza hodočastili su pješiceMajci Božjoj Trsatskoj.Predvodili su ih župnici mons.dr. Ivan Šporčić i bakarskidekan Petar Belanić. Krenulose već u tri sata ujutro.Hodočašće je započelomolitvom u praputnjarskojcrkvi, putem se nakratkozastajalo i molilo u crkvama uKrasici i u Dragi.Za župljane iz Praputnjaka to je148. hodočašće po redu, azapočeli su ga 1855., kad je unjihovom mjestu i okoliciharala kolera. Zavjetovali su sesv. Roku da ih obrani od tepošasti i pješice o njegovomblagdanu krenuli na Trsat.Zavjet su do danas očuvali, a svremenom su im se nahodočašćima priključivaližupljani iz okolnih mjesta.Posljednjih desetak godina iztih župa idu mnogi. Putem krozDragu priključe se i Dražani.Ove godine hodočasnikapješaka bilo je 185, a namisnom slavlju u svetištu

Majke Božje Trsatske oko 250,jer su ostali došli automobilimaili nekim drugim prijevozom.Misno slavlje u 7 satipredvodio je mons. Šporčić, apropovijedao je o. ZlatkoPapac. Koncelebrirali susvećenici hodočasničkih župa ifranjevci.O. Zlatko u propovijedi jerekao kako je i to hodočašćeznak da smo cijeli živothodočasnici u Nebo: “Časnoživeći i prijateljujući s Nebommoći ćemo, premda maleni islabi očuvati i sebe i svojudržavu. Zaboravimo li Nebo iveze s Nebom izgubit ćemosebe i svoju Hrvatsku. I stoga iovo hodočašće jest dokazom:mi jesmo, mi se volimo i mi semolimo i mi želimo zajednobiti povezani s Nebom i jedni sdrugima. Dobro došli u ovosvetište gdje treba obnovitisvoju vjeru, svoj ponos i, akohoćete, svoju istinu usamobitnosti da na ovom dijelusvijeta imamo pravo postojati,makar mali, sa svojim jezikom,svojom kulturom i sa svojomčetrnaeststoljetnom vjerom.Htjeli bi nam danas izbrisativjeru i umjesto vjere darovati

nam kojekakve gluposti.Trebali bi Hrvati na koljenimaučiti svoju prastaru povijest.Naši pradjedovi očuvali suvjeru sebi i svijetu. Smijemspomenuti da je jedan malinarod u povijesti svijeta snajvećeg mjesta od pape LeonaX nazvan "predziđemkršćanstva". Maleni, očuvalismo kršćanstvo i vjeru čitavojEuropi. A sad, ta ista Europastavila je zid, ne s ove stranekršćanstva, nego ispred, a nassu ubrojili ne znam kud. Makarsu takvi prema nama, mi ćemobiti otvoreni Nebu i molećiostat ćemo svoji i pobožni.Neka u ovom svetištu u svakomprocvate vjera i ljubav igostoljubivost hrvatskognaroda”, poručio jepropovjednik.Misnom slavlju pridružili su sei hodočasnici iz Pregrade sasvojim župnikom mons.Brankom Ivanjkom, kao ihodočasnici iz Kostrene sasvojim župnikom mr. IvanomStošićem, koji takođertradicionalno tog dana pješicehodočaste na Trsat.

Rokovo u PetrinjiPetrinja, 16.8.2003. (IKA) –Blgdan sv. Roka proslavljen je16. kolovoza prijepodnevnommisom u zavjetnoj kapelici Sv.Roka, zaštitnika protiv kuge izaraznih bolesti, naistoimenome najstarijemgroblju u Petrinji. Zavjetnakapelica Sv. Roka spominje seveć 1696. g., a podignuta je u

znak zahvalnosti svecu što jegrad očuvao od kuge, koja je uto doba harala. Srušena iponovno sazidana 1823.godine, za četničke okupacijePetrinje stara zavjetna kapelicaje minirana i do temeljasrušena. Uz veći broj vjernikamisu je na Rokovo u kapelicislavio župnik Stjepan Ptiček, te

blagoslovio groblje koje ćeprema programu Ministarstvaza javne radove, obnovu igraditeljstvo, dobiti novukapelicu. Tvrtka Arhigrad većje izradila idejni projekt novekapelice, koji su razgledaližupnik i Petrinjci, čiji supokojni ukopani na tomnajstarijem groblju.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Sv. Rok u OgulinuBudimo sveci kojirade, a nerevolucionari kojitjeraju druge da rade,poručio je dr. Špehar

Ogulin, 16.8.2003. (IKA) - Povišegodišnjoj tradiciji uogulinskom predgrađu Lomostuophodom i misnim slavljemproslavljen je blagdan sv. Roka.Više stotina vjernika međukojima predstavniciDobrotvornoga podupirajućegdruštva Svetog Roka kao iHKZ MI te križari iz križarskogbratstva "Dragutin Kukalj" sasvojim stjegovima uz pjesmu uophodu su išli od kipa MajkeBožje u Lomostu do crkve Sv.Roka. Misno slavlje predvodioje predstojnik Teologije uRijeci Ogulinac dr. MilanŠpehar zajedno s osmoricomsvećenika Ogulinskog dekanatana čelu sa župnikom idekanom, odnedavnokanonikom senjskog kaptolamons. mr. TomislavomŠporčićem.Na početku euharistije župski

suradnici govorili su o povijestijedinstvenog kaptola na svijetu,Senjskog, koji je jedini koristioglagoljicu, kao i o biografijinovog kanonika mons.Šporčića. Misno slavlje pratioje župski zbor kojim je ravnalas. Ljubomira Lešić.Dr. Špehar je u propovijedigovorio o pojmu svetosti,ističući značaj dokumentahrvatskih biskupa "Na svetostpozvani". Mnogi se pitaju kakodanas postati svetac kada višenema mučenika koje su zbognjihove vjere kidali lavovi.Odgovor na to daje Sveti Otackoji proglašava blaženike isvece diljem svijeta, pa i unašoj Crkvi, od biskupa iredovnica pa do laika. Svi smood našeg krštenja pozvani nasvetost, i sve će nas jednogdana Bog pitati što si učinio zasvog života. Sakramenti nisu

samo običaj, a krizma nijesamo sakrament koji za mnoge,na žalost, znači "doviđenja doženidbe". Svoju vjeru moramoživjeti u svakom trenutku svogživota, dižući svoj glas za masuobespravljenih. Budimo svecikoji rade, a ne revolucionarikoji tjeraju druge da rade,poručio je dr. Špehar. Osvrnuoi na pokušaje uvođenja joge uhrvatski školski sustav kao vidopuštanja, istaknuvši dakršćane opušta dovoljnonjihova vjera, te je zaželiosvima da im sv. Rok pomognena putu njihove svetosti.Na kraju svečanosti mons.Šporčić zahvalio jedosadašnjim župnicimaGeneralskog Stola AntunuLuketiću kao i Josipdola ZlatkuSušiću, koji odlaze na novepastoralne dužnosti.

Rokovo na Rokovu perivoju u ZagrebuSvečana zavjetna misai ophod sa svijećama

Zagreb, 16.8.2003. (IKA) -Blagdan sv. Roka proslavljen je16. kolovoza u istoimenojzavjetnoj kapelici na Rokovuperivoju u Zagrebu svečanomzavjetnom misom i ophodom sasvijećama koje je, u nazočnostibrojnih vjernika grada,predvodio gvardijanfranjevačkog samostana naKaptolu fra Rajko Gelemanovićzajedno sa župnikom župe sv.Marka na Gornjem gradu mons.Franjom Prstecom, župnikomžupe sv. Marije na Dolcu mons.Danijelom Labašom ižupnikom župe sv. Blaža preč.

Zvonimirom Sekeljom. Upropovijedi je fra Rajkogovorio o sv. Roku koji jeshvatio da je Bog zaslužio svunjegovu pozornost i koji ježelio živjeti za Boga, te jepozvao okupljene vjernike dapreispitaju imaju li živu svijestvjere te je li Bog na prvommjestu u njihovim životima.Navodeći primjer kako je sv.Rok prodao svoja dobra irazdijelio siromasima,predvoditelj misnoga slavljaistaknuo je da smo i mi pozvanida provjerimo svoj odnosprema materijalnom, istaknuvši

da materijalna dobra trebaju bitiu drugom planu ili baremizjednačena s duhovnima.Poručio je također da smopozvani da iz života sv. Rokavidimo kako se treba žrtvovatiza bližnjega. Pozvani smo daprovjerimo ide li naša ljubavprema bližnjemu, pogotovoprema obitelji, koja se rasipa,kazao je fra Rajko, poručivšikako je potrebno da Bog imamjesta u obitelji te da jepotrebno da u njoj duhovnevrednote budu posebnotretirane.

Iseljeni Saljani pomažu župiRokovo u župi SaliSali, 16.8.2003. (IKA) -

Vjernici dugootočke župe Saliu subotu 16. kolovoza svečanosu proslavili drugog zaštitnikasvoje župe sv. Roka. Misnoslavlje u zavjetnoj crkvi sv.Roka iz 16. st., smještenoj usredištu mjesta i blizini župnecrkve Uznesenja Marijina,predvodio je saljski župnik donDario Tičić.U propovijedi je don Dariopredstavio život sv. Roka kojije sav bio usmjeren na djelamilosrđa i pomoć drugima te jei nama primjer i poticaj da uživotu osobno spasenjeostvarujemo pomažući svojimživotnim postupcima spasenjedrugih. "Sveti su svjedociBožje ljubavi koji su svoj životostvarili u Bogu, a slavimo ihda bismo iz primjera njihovog

života crpili snagu za vlastitiživot i nasljedovali njihovekreposti. Danas nema kuge kaou 14. st., od koje jestanovništvo bilo spašavanozagovorom svetih, ali smougroženi u osnovnimelementima života mržnjom,nevjerom, ljubomorom,nepovjerenjem", istaknuo ježupnik, pozivajući vjernike nasvjedočanstvo Božje ljubaviprema bližnjemu.Blagdansko slavlje nastavljenoje i u poslijepodnevnim satima,kad su se vjernici ponovnookupili u crkvi Sv. Roka naeuharistijski blagoslov,uzveličan, kao i misno slavlje,zajedničkim skladnimpjevanjem starih saljskihnapjeva od strane puka, korištai saljskoga župnog zbora.

Nakon blagoslova, župnik ičlanovi župnih vijeća susreli suse s iseljenicima, Saljanimakoji žive u svijetu, a ljetoprovode u rodnom zavičaju,kako bi dogovorili planovedaljnjih investicija u župi.Saljani iz dijaspore redovitopomažu inicijative koje serealiziraju u župi, kao što sufinancijski pomogli i obnovucrkve Sv. Roka 2000. g., kojomu sredini kamenog pročeljadominira veliki sat, a ove jegodine obogaćena još jednimdetaljem. U stupu na ulazu uprostrano dvorište, koje je uznak blagdana bilo okićenozelenim vijencima i maramama,uoči svetkovine Velike Gospeslobodni umjetnik VedranPetešić isklesao je u kamenureljef crkve Sv. Roka.

22 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Knjigom za obnovu crkve Sv. Roka u JesenicamaZeljovići, 16.8.2003. (IKA) – Uprigodi blagdana sv. Roka 16.kolovoza u Zeljovićima jepredstavljena knjiga AnteKlarića “Hod sa smrću” u

nakladi Matice hrvatske Split,podružnica Vranjic, bibliotekaZvonimir Solin. O knjizi sugovorili dr. Nediljko Mihanovići don Vjenceslav Kujundžić,

jesenički župnik. Tijekompredstavljanja upriličena je iprodaja knjige, čiji prihod jeautor namijenio za obnovucrkve Sv. Roka u Jesenicama.

Dva i pol stoljeća crkve u SlivnuU podbiokovskom selus 500 stanovnikaokupilo se 2.000vjernika kako biuveličali obljetnicucrkve PresvetogTrojstva

Slivno, 17.8.2003. (IKA) – Podgeslom “Fala ti, Kriste, za živucrkvu slivanjsku” u nedjelju 17.kolovoza proslavljena je 250.obljetnice župne crkvePresvetog Trojstva u Slivnu. Uto malo selo jugoistočnog dijelaImotske krajine u brdskomkraju Podbiokovlja koje imaoko 500 stanovnika, tijekomvikenda okupilo se više od2.000 vjernika koji su za tusvečanost došli iz brojniheuropskih država kako biuveličali obljetnicu crkve

Presvetog Trojstva. Slavlje jezapočelo ophodom, anastavljeno je svečanom misomkoju je predvodio i na kojoj jepropovijedao dr. fra ŽeljkoTolić, provincijal franjevacaprovincije PresvetogOtkupitelja, uz koncelebracijumjesnog župnika fra RafaelaBegića i nekadašnjih župnikaSlivna i svećenika rodom izSlivna. Nakon misnog slavljaodržano je narodno veselje naigralištu ispred slivanjskeosnovne škole, gdje se pjevalo i

guslalo do duboko u noć. Bio jeto ujedno treći Ganga fest uSlivnu na kojemu su se okupilebrojne skupine, 200-njakgangaša iz cijele Imotskekrajine, Sinja, Trilja te susjedneHercegovine, koji suovogodišnji festival posvetili250. obljetnici župna crkvePresvetog Trojstva, ali i svimSlivanjcima, razasutima diljemsvijeta, pozivajući ih da sepočnu vraćati kućama.

Biskup Culej krstio peto dijete obitelji HegedušČehovec, 17.8.2003. (IKA) -Nastavljajući tradiciju davaraždinski biskup MarkoCulej krsti svako peto i višedijete neke obitelji uVaraždinskoj biskupiji, krštenoje 17. kolovoza peto dijeteobitelji Hegeduš iz Čehovca.Doroteju Hegeduš biskup Culejkrstio je u kapelici Sv. Roka uČehovcu u sudjelovanjuvelikog broja vjernika togamjesta, filijale

donjomeđimurske župe SvetiJuraj u Trnju. Obraćajući seokupljenima, biskup je govorioo značenju krštenja kojim svakičovjek ulazi u zajednicuvjernika, primajući Božjiblagoslov za životni put. Pritomje kazao kako je svako dijeteBožji dar te je pozvao župnuzajednicu, u kojoj je posljednjihgodina zabilježeno više umrlihnego rođenih, na darivanježivota, jer bez djece niti jedna

obitelj ni zajednica nemajubudućnosti. Nakon krsnogslavlja biskup Culej darovao jeobitelji Bibliju s posvetom te sezadržao na domjenku kodobitelji Hegeduš. Ranije togadana u kapelici Sv. Roka uČehovcu proslavljeno jegodišnje proštenje, a misnoslavlje u prigodi proslavenebeskog zaštitnika kapelicepredvodio je misionar u BeninuToni Štefan.

Stoljeće kapelice Sv. Roka u mjestu Željezno DesnoObnovljenu kapelicublagoslovio prelatStanković

Željezno Desno, 17.8.2003.(IKA) - Vjernici sela ŽeljeznoDesno, podružnice posavskežupe Martinska Ves uSisačkom dekanatu, misnim suslavljem u nedjelju 17.kolovoza proslavili stotuobljetnicu gradnje kapelice Sv.Roka, koji se od tada već cijelostoljeće časti kao zaštitnik togaposavskog sela. Misu je u starojkapelici Sv. Roka, upravoobnovljenoj prilozima župljana,a najviše potporom mjesnogpoduzetnika Darka Požgajca, u

nazočnosti više stotina vjernikaiz domaće i okolnih župa,predvodio generalni vikarZagrebačke nadbiskupije prelatVladimir Stanković, u suslavljus domaćim župnikom IvicomBerdikom, koji ga je pozdraviona početku euharistijskogslavlja. Prelat Stanković koji jeprije skoro pola stoljeća (1957)kao mladi kapelan službovao uSisku, blagoslovio jeobnovljenu kapelicu, a upropovijedi se prisjetio teškihvremena, kada je, kako je

rekao, “biciklom, a zatimmopedom obilazio posavskasela”, kada je komunističkavlast svećenike progonila, ali jeCrkva uz pomoć Boga i odanihvjernika opstala. “Obnova stare kapelice Sv.Roka znači i novu duhovnuobnovu Crkve u ovom dijeluPosavine”, istaknuo je upropovijedi prelat Stanković.Nakon mise slijedilo jetradicionalno pučko veselje.

Oproštaj nuncija EinaudijaNadbiskup GiulioEinaudi službu u RHzapočeo je na blagdanGospe Fatimske1992., a završava jena blagdan MaleGospe, zaokružujućitako svojudiplomatsku službu umarijanskom ozračju

Zagreb, 18.8.2003. (IKA) -Apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup GiulioEinaudi, koji s te službe odlaziu mirovinu, oprostit će se odCrkve u našoj domovini nablagdan Male Gospe uponedjeljak 8. rujna uzagrebačkoj katedrali. On ćepredvoditi svečanoeuharistijsko slavlje u 19 sati u

koncelebraciji s predsjednikomHrvatske biskupskekonferencije zagrebačkimnadbiskupom JosipomBozanićem te ostalimhrvatskim biskupima isvećenicima.Nadbiskup Einaudi, koji jeslužbu u Republici Hrvatskojzapočeo na blagdan GospeFatimske, 13. svibnja 1992.

godine, tu svoju crkvenudiplomatsku službu svjesnozaokružuje u marijanskomozračju. Istoga dana u 15 sati udvorani VijenacNadbiskupskoga bogoslovnogsjemeništa u Zagrebu bit ćepredstavljena knjiga posvećenaslužbi nadbiskupa Einaudija uHrvatskoj, koju je objavio GlasKoncila.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

3. Europski kongres Franjevačke mladežiNa otvaranjukongresa sudjelovali igeneralna ministraFranjevačkogasvjetovnog reda, ibiskup Mrzljak, koji jei sam član FSR-a - USamobor stigao iPapin križ mladih

Samobor, 18.8.2003. (IKA) – Ukući susreta Tabor u Samoboruu nedjelju 17. kolovozazapočeo je 3. Europski kongresFranjevačke mladeži. Tijekomdana pristiglo je 40-aksudionika iz svih europskihzemalja gdje FRAMA aktivnodjeluje, zajedno s duhovnimasistentima. Dočekali su ihFramaši i članoviFranjevačkoga svjetovnog redamjesnog bratstva Kaptol izZagreba, koje je i domaćinhrvatskog dijela Kongresa.Na Kongres je stigla, kaoposebna gošća, sestra i majkageneralna ministra FSR-aEncarnacion del Pozo. Taj joj je

Kongres i prvo službenoputovanje izvan Španjolske,otkad je krajem 2002. izabranaza generalnu ministru.Navečer je stigao Papin Križmladih, koji putuje svijetomkao priprava za Svjetski danmladih u Koelnu 2005. godine.Skupu se pridružio i zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljak,koji je član FSR-a, te su svizajedno sudjelovali u molitvipred Križem i primiliblagoslov. Potom je slavljenamisa na engleskome,talijanskom, slovenskom ihrvatskom jeziku. Križ je i 18.kolovoza tijekom dana uSaboru izložen za molitvu,

zajedno s ikonom Bogorodice.Generalna ministra je 18.kolovoza nakon jutarnjemolitve održala predavanje,nakon čega su se sudioniciskupa podijelili u četiri skupinepo desetak osoba te je uslijediorad na 3 zadana pitanja: u 25.obljetnici pravila FSR-a svakaje skupina trebala dadi dvijeideje o sadržaju pravila natemelju predavanja generalneministre; navesti 10 elemenatakoji joj se čine značajnima zaosnivanje bratstva FRAMA-e teneka svaka skupina navede 10elemenata koji joj se čineznačajnima za osnivanjebratstva FSR-a.

Pogreb svećenika Petra MarkovcaNa ukopu po službinajstarijega članabiskupijskogaprezbiterijaĐakovačke iSrijemske biskupijeokupilo se 40svećenika te višestotina vjernika,većinom iz župePunitovci, u kojoj jevlč. Markovac kaožupnik djelovao 45godina te izpokojnikove rodnežupe Donji Andrijevci

Đakovo, 18.8.2003. (IKA) – Nasvetkovinu Velike Gospe 15.kolovoza preminuo je uSvećeničkom domu u Đakovu u91. godini života i 68. godinisvećeništva svećenik PetarMarkovac. Istoga dana kratkiobred ispraćaja u Svećeničkomdomu predvodio je dijecezanskibiskup Marin Srakić. Ukopniobredi slavljeni su uponedjeljak 18. kolovoza nagradskom groblju u Đakovu.Obrede, kao i misu zadušnicu uđakovačkoj katedrali,predvodio je pomoćni biskupĐuro Hranić. Na sprovodu poslužbi najstarijega članabiskupijskoga prezbiterijaĐakovačke i Srijemskebiskupije okupilo se 40svećenika te više stotinavjernika, većinom iz župePunitovci, u kojoj je kao župnikdjelovao 45 godina te izpokojnikove rodne župe DonjiAndrijevci. Prigodnu riječoproštaja izrekao je i sadašnjižupnik punitovački ĐuricaPardon. Osobito dirljive riječizahvale za duge godine službemeđu njima izrekla jepredstavnica vjernika laika,

župna suradnica Maja Perić. Umisnoj homiliji biskup Hranićorisao je biblijsko iskustvokrhkosti ljudskoga života, ali ipouzdanja u Boga, u kojem ječovjekova zaštita i spasenje.Govoreći o pokojnikovu životu,biskup je istaknuo njegovusmirenost, ustrajnost i vedrinute posebno blagost idobrohotnost u susretu sdrugim svećenicima ivjernicima. Riječ zahvalesubraći svećenicima uSvećeničkom domu,redovnicama družbe Milosrdnihsestara sv. Križa, liječnicima isvima koji su pokojnika dvorilii pohađali u danima bolesti uime rodbine izrekao jepokojnikov nećak mons. LukaMarijanović.Petar Markovac rodio se uDonjim Andrijevcima 1.kolovoza 1913. Nakonosnovnog obrazovanjagimnaziju pohađa uSlavonskom Brodu i Požegigdje je maturirao 1931. Studijteologije i svećeničkuformaciju stječe u Đakovu, gdjega je biskup Antun Akšamović21. svibnja 1936. zaredio za

svećenika. Nakon službekapelana u Đakovu i zamjenikažupnika u Petrovaradinu 1 i 2dolazi na službu u Đakovo,gdje u razdoblju od 1937. do1945. djeluje kao bilježnikBiskupskoga ordinarijata,ekonom Bogoslovnogsjemeništa i kapelan stolnecrkve. Neposredno nakonzavršetka II. svjetskog rataodlazi za župnika u Otok gdjeostaje do 1951. Nekolikomjeseci obavlja službu župnikau Vuki nakon čega je imenovanza župnika u Punitovcima, gdjeostaje sve do umirovljenja1996. Vršio je službu dekanaOtočkoga dekanata te u višemandata službu dekanaĐakovačkog dekanata. Nakonumirovljenja 1996. bio jenastanjen u Svećeničkomdomu, nastavljajući s posebnomradošću, unatoč visokojstarosti, pohađati župnuzajednicu u Punitovcima, skojom je 2001. posebnosvečano proslavio 65.obljetnicu svoje svećeničkeslužbe.

U Rakovici proslavljen blagdan sv. JeleneMisu u župnoj crkviSv. Jelene predvodiobiskup Bogović

Rakovica, 18.8.2003. (IKA) –Svečanim misnim slavljem uponedjeljak 18. kolovoza uRakovici je proslavljen blagdansv. Jelene, nebeske zaštitnice tekordunske župe u Slunjskomdekanatu. Euharistiju, uzkoncelebraciju mnoštvasvećenika Slunjskog dekanata,među kojima domaćeg župnikakanonika Petra Boguta teslunjskog dekana mons. Mile

Pecića kao i gostiju iz Riječkenadbiskupije, predvodio je užupnoj crkvi Sv. Jelenegospićko-senjski biskup MileBogović.Govoreći o liku svetice JeleneKrižarice, koja je bilazaljubljena u Kristov križkojega je na kraju bila ipronašla, biskup Bogovićprenio je poruku da svatko tkozna cijeniti kada netko za njega

nosi križ, onda taj zna cijeniti idruge. Takvi će biti u stanjunositi križ i za svog brata. Usvjetlu tih poruka biskup je sveokupljene pozvao da 9. rujnasudjeluju u Udbini na misnomslavlju u povodu 510.obljetnice Krbavske bitke, ukojoj su noseći križ za svojnarod život položile tisućeHrvata u borbi protivOsmanlija.

24 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Svečano proslavljen 553. rođendan Marka MarulićaPosebni pretisaktriptiha Himan Bogu;Pjesma o pouciGospodina našegaIsusa Krista koji visina križu. Kršćaninpita, Krist odgovara iBlaženoj Djevici

Split, 18.8.2003. (IKA) - Upredvorju Muzeja grada Splita,u Paplićevoj palači u kojoj jeMarko Marulić, otac hrvatskeknjiževnosti i najpoznatijiSplićanin svih vremena boravios prijateljima, prigodno je uponedjeljak navečer, 18.kolovoza proslavljena 553.obljetnica njegova rođenja.Rođendansko slavlje i sjećanjana Marka Marulića Marula,hrvatskog pjesnika i katoličkoghumanistu, kojega su još zanjegova života čitali pape,kraljevi, banovi i pučani,priredio je Književni krug Spliti Marulianum Centar zaproučavanje Marka Marulića injegova humanističkog kruga.Zajedničko okupljanje iobilježavanje obljetnice rođenjaknjiževnika Marula traje većčetvrtu godinu. Rođendanskečestitke i zdravice tom suprigodom izrekli akademikTonko Maroević, mr. BratislavLučin i mr. Branko Jozić. Aslavljeniku u čast predstavljenesu i tri Marulićeve pjesme, podnaslovom Tri remek-djelaMarulićeve latinske muze,vrstan prijevod 365 stihova,autora Bratislava Lučina,popraćen uvodnim studijama.Zasigurno riječ je o nedvojbenomeđu najboljim ostvarenjimaMarulićeve latinske Muze, kojesu u mnogo čemu znakovite zaMarulićevu duhovnost.Znakovite su ne samo posadržaju nego i po vrhunskojpjesničkoj vrsnoći, vrhunskojne samo u okviru hrvatskogalatinizma, nego i u prostorueuropskog humanizma, rečeno

je pri predstavljanju za tuprigodu posebnog otiska izčasopisa Mogućnosti, br. 4/6,2003. Riječ je o pjesničkomtriptihu, pjesmama koje sunaslovljene Himan Bogu;Pjesma o pouci Gospodinanašega Isusa Krista koji visi nakrižu. Kršćanin pita, Kristodgovara i Blaženoj Djevici. Prva pjesma Himan Bogu slaviBoga Oca, stvaranje svijeta ičovjeka, pjeva dakle o početkusvekolike kozmičke i ljudskepovijesti. Humanistički značajpjesme očituje se u doistahimničkom slavljenju Boga,svijeta i čovjeka, koje dosežegotovo ekstatičan zanos. Čitavopis čina kreacije, Božjanaklonost svemu stvorenom,obilje prirodnih darova iljepota, skladan život i radčovjeka na zemlji. Ali ipredodređenosti ljudskoga rodaza velika, dalekosežna djela –sve je u pjesmi prožetodivljenjem i optimizmom.Pjesma o pouci Gospodinanašega Isusa Krista koji visi nakrižu oprečna je tvorevina uodnosu na Himan, kako tonom isadržajem, tako i dosadašnjomrecepcijskom sudbinom.Naime, Pjesma o pouciredovito se ističe kao najvišeobjavljivano Marulićevo djelou povijesti. Kompozicijskipjesma se otvara razgovoromkršćana, koji pita o uzrocima ipojedinostima raspeća, i Krista,koji tumači alegorijskoznačenje prizora. U drugom,pak, Kristovu monologunajprije se opisuju paklene

muke onih koji se za životabijahu prepustili grijesima, dabi se zatim pjesma razvila upotresni prikaz sudnjega dana ikraja svijeta. Završni dio kratkaje i izravna pobudnica naobraćanje, s opomenom oprolaznosti i pozivom da seodabere valjan, spasonosninačin života. A treća je malaposebnost, riječ je oMarulićevu prepjevu jednePetrarcine kancone posvećeneBlaženoj Djevici, kancone kojase nalazi na posljednjem mjestuu glasovitom kanconijeru. Tu jePetrarcinu pjesmu s talijanskogna latinski prvi prepjevaoMarko Marulić, pa mu i potome pripada jedno od brojnihprvenstava. Time je, istaknuo jeBratislav Lučin, Marulićostvario neobični spoj i jezičnihdodira, ali i autorskog udjela utom prepjevu. Pjesme su istinarijetki proizvodi ne samoMarulićeva pera. Uistinu,uznesenost himna Bogu jedosegla vrhunac napregnutostiu čitavom Marulićevu opusu.Meditativnost patnje Kristove utoj pjesmi o Kristu razapetomna križu, a osobnost privatneosobne molitve, skrušene željeza spas je u Marulića potpunosuživljena s Petrarcinimosjećajem, kazao je Lučin.Prijevod je, uz akademikaMaroevića i autora Lučina,svojom interpretacijompredstavio i dramski umjetnikHNK Split Josip Zovko. A nakraju radnog dijela većtradicionalno za sve nazočnepriređen je prigodni domjenak srođendanskom tortom.

Program Obiteljske ljetne škole na FratrovcuOdgoj za brak i obiteljtema je XXXII.Obiteljske ljetne školekoja će se održati od27. do 31. kolovoza uZagrebu

Zagreb, 19.8.2003. (IKA) –Odgoj za brak i obitelj tema jeXXXII. Obiteljske ljetne školekoja će se održati od 27. do 31.kolovoza u Zagrebu, Fratrovac38. Program započinje u srijedu27. kolovoza u 17.30 satizazivom Duha Svetoga ukapelici, nakon čega slijedipozdrav mr. o. Jure Bosančića.Potom će mr. Zrinka Gregovizlagati o obitelji u procesimaglobalizacije i tranzicije. Učetvrtak 28. kolovoza u 8.30sati dr. Josip Čorić održat ćepredavanje o kršćanstvu iglobalizaciji. Slijede radionice irad u skupinama. Popodnevnidio program počinje u 16.30

sati, kada će dr. ŠtefanijaBortek Knešaurek govoriti odruštvu u odgoju mladih zabrak i obitelj, a ravnateljHrvatskog Caritasa prof. MarioBebić održat će izlaganje oHrvatskom Caritasu u službiobitelji. Slijede priopćenjaroditelja. U petak 29. kolovozau 8.30 sati mr. Niko Bilićgovorit će o Božjoj viziji brakai obitelji, nakon čega suradionice i rad u skupinama.Popodnevni dio programapočinje u 16.30 sati kada ćeprof. Mladen Klanac izlagati obraku i obitelji i pozivu nastalni angažman. Uslijedit ćepriopćenja: brakovi invalidnih

osoba. U subotu 30. kolovoza u8.30 sati prof. Ružica Licegovorit će o školskomvjeronauku u službi daljnjepripreme za brak, nakon čegasu radionice i rad u skupinama.Popodnevni program započinjeu 16.30 sati, kada će mr. o. JureBosančić govoriti o dometima igranicama zaručničkihtečajeva. Don Anto Bakovićpredavat će o pastoralu starijihmomaka i djevojaka, slijedepriopćenja roditelja, a plenumje 31. kolovoza u 9 sati. Temeradionica su život kao projekt,seksualni odgoj u obitelji,odgoj za partnerstvo i odgoj zaljubav.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Križ Svjetskog dana mladih u Požeškoj biskupijiU križu vidimoznakovito prisutnuželju mladih Europeda ne idu bilo kakvimputem, nego onimkojega su opečatileistinske vrijednosti utijeku 2.000 godina,rekao je biskupŠkvorčević

Požega, 19.8.2003. (IKA) –Križ Svjetskog dana mladih,koji je od 12. kolovoza boraviou Hrvatskoj, 19. kolovozamladi Požeške biskupije predalisu u Staroj Gradiški mladimasusjedne Bosne i Hercegovine.Mladi Požeške biskupijedočekali su Križ u ponedjeljak18. kolovoza navečer napožeškom trgu Sv. Trojstva tesu ga u ophodu unijeli u crkvuSv. Lovre, gdje je Službu Riječipredvodio biskup AntunŠkvorčević. Predstavnica Uredaza mlade Hrvatske biskupskekonferencije Dijana Mlinarić usvom je obraćanju istaknula da

je taj Križ, koji je dosadposjetio svih pet kontinenata,simbol Kristove ljubavi začovječanstvo koji kod mladihjača vjeru, ljubav i nadu.Biskup je mlade podsjetio da jekriž znak Božje pobjede nadljudskim gubitništvom,uvjetovanostima, ovisnostima ikonačno nad smrću. Dodao jeda taj Križ koji putuje svijetomima određeno značenje,odnosno on na svom putupotiče čovjeka da se zaustavipred sobom samim, predsvojim životom i zapita se:kuda ja to idem. “Ovaj Križsvjedoči da su si milijuni

mladih upravo pred Bogompostavljali ovakva pitanja. Unjemu vidimo znakovitoprisutnu želju mladih Europe dane idu bilo kakvim putem, negoonim kojega su opečatileistinske vrijednosti tijekom2.000 godina. Duhovna snagaupečaćena u ovo drvo križaprogovara i vama mladimaPožeške biskupije. Ovaj križželi promicati zajedništvo međumladima na najčvršćimtemeljima, onima koje jepostavio Isus Krist”, poručio jemladima biskup Škvorčević.

Premještaji i imenovanja u Krčkoj biskupijiKrk, 19.8.2003. (IKA) –Dekretom krčkog biskupaValtera Župana u Krčkoj jebiskupiji došlo do premještaja iimenovanja svećenika naslužbe u biskupiji. Dosadašnjigeneralni vikar Krčke biskupijepreč. Franjo Velčić razriješen jete službe i imenovan župnikomu Omišlju i vršiteljem dužnostdekana Omišaljskog dekanata.Slavko Zec razriješen je službežupnika u Omišlju i imenovanvicekancelarom Krčkebiskupije. Ivan Kordićimenovan je generalnimvikarom Krčke biskupije.Mons. Antun Barbiš razriješenje službe župnika u Njivicama i

imenovan provizoromGabonjina i Rasopasna. DinkoJustinić je razriješen službežupnika u Lovranu, a imenovanje župnikom u Njivicama.Mons. Andrija Depikolozvanerazriješen je službe upraviteljažupe Vrbnik. VjekoslavMartinčić razriješen je službeupravitelja župe Poljica. AntonZec, dosadašnji župnik Punta iStare Baške, razriješen je teslužbe i imenovan župnikomVrbnika. Zvonimir Seršićrazriješen je dužnostipastoralnog suradnika župeMali Lošinj i imenovan jevicerektorom Bogoslovskogsjemeništa u Rijeci. Krunoslav

Boras razriješen je službežupnog vikara u Cresu iimenovan župnim vikarom uMalom Lošinju. Jerko Valkovićrazriješen je službe biskupovatajnika u Krku i imenovanpastoralnim suradnikom uCresu. Anton Depikolozvanerazriješen je službe odgojiteljau Pazinskom kolegiju iimenovan župnikom Punta iStare Baške. ZvonimirBadurina-Dudić je razriješenslužbe župnika u Mundanijamai imenovan župnikom Luna.Drago Ljubičić, župnik uBanjolu imenovan je ižupnikom Mundanija.

Katehetska ljetna škola za osnovnu školuSplit, 19.8.2003. (IKA) -Katehetska ljetna škola zaosnovnu školu na temu“Didaktička obrada teksta islike u novim vjeronaučnimudžbenicima” održat će se od28. do 30. kolovoza uNadbiskupskom sjemeništu uSplitu. Program započinje 28.kolovoza u 9 sati, a nakonmolitve, pozdravnih govora iuvoda u temu dr. MarinkoVidović govorit će o biblijskim

tekstovima u udžbenicima,kriteriju izbora po godištima irazvoju vjerskog znanjaučenika. Potom će dr. MilanŠpehar izlagati o autorskimtekstovima u udžbenicima isuvremenom govoru o Bogu,nakon čega slijedi rasprava. Zapopodne je predviđen rad uskupinama. Misa u katedrali jeu 19 sati.U petak 29. kolovoza programpočinje u 8.30 sati, a nakon

molitve će prof. Vesna Šiklićodržati predavanje o ulozi slikei crteža (vizualnog) uvjeronaučnim udžbenicima.Slijedi rasprava i rad uskupinama, a u 18.30 sati bit ćesvečana promocija novihvjeronaučnih udžbenika.Program u subotu 30. kolovozazapočinje u 8.30 sati, kada ćebiti podnesena izvješćavoditelja radnih skupina, nakončega slijedi okrugli stol.

Katehetska ljetna škola za srednju školuSplit, 19.8.2003. (IKA) -Katehetska ljetna škola zasrednju školu o metodi uvjeronaučnoj nastavi održat ćese od 1. do 3. rujna uNadbiskupskom sjemeništu uSplitu. Program započinje 1.rujna u 9 sati molitvom, nakončega slijede pozdravni govori iuvod u temu, a potom će prof.Filip Jelavić govoriti o mjestu iulozi metode u pedagogiji

nekad i danas. Dr. Ana TheaFilipović izlagat će o metodi uvjeronaučnoj nastavi u službipedagogije vjere, nakon čegaslijedi rasprava. Popodne je radu skupinama i misa u katedraliu 19 sati. Program 2. rujnazapočinje u 7 sati misom usjemenišnoj crkvi. Potom će dr.Vlatko Dugalić izlagati osadržaju vjeronauka u odnosuprema etičko-moralnim

dilemama mladih danas. Slijeditematska rasprava i rad uskupinama. Promocijaudžbenika je u 18.15 sati.U srijedu 3. rujna programzapočinje u 7 sati misom,nakon čega slijede izvješćavoditelja radnih skupina iokrugli stol. Sudjelovanje naškoli je obvezno, jer je to jedinaKatehetska škola zavjeroučitelje u srednjoj školi.

26 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Velika Gospa u MississaugiMisno slavlje u župiHrvatskih mučenika uMississaugi u Kanadipredvodio generalniministar redafranjevacatrećoredaca dr. fraIlija Živković

Mississauga, 15.8.2003. (IKA)– Generalni ministar redafranjevaca trećoredaca dr. fraIlija Živković predvodio je nasvetkovinu Velike Gospe 15.kolovoza misno slavlje uhrvatskoj župi Hrvatskihmučenika u Mississaugi uKanadi.U prigodnoj propovijedi predmnoštvom vjernika fra Ilija jeistaknuo da u Mariji osjećamoprisutnost žene i majke kojauvijek zna što je djecinajpotrebnije i kao takva dajesvakome od nas sigurnost imajčinsku toplinu, ali i putokazkako jedino život utemeljen igrađen na Bogu ima smisla.Propovjednik je Marijuusporedio s kućom koja imačvrste temelje te je neće lakosrušiti ni vjetar, ni oluja ni

bujice vode, jer je i sam projektprije početka gradnje dobroosmišljen i planiran. Istogadana don Jenko Bulić, svećenikSplitsko-makarske nadbiskupijei student na poslijediplomskomstudiju u Rimu predslavio jevečernju misu koja je završilaophodom oko župnogparkirališta te blagoslovomispred slike Gospe Sinjske kojaje bila izložena na javnoštovanje. Oba misna slavljauzveličao je pjevanjem župnizbor pod ravnanjem s. NeveneCvitanović. Uoči svetkovineodržana je trodnevna duhovnapriprava koju su predvodili fraIlija Živković i don JenkoBulić. Svećenici su krozprigodne homilije nastojali svjernicima dublje razmišljati natemu “Marija, majka vjere,

ufanja i ljubavi” i kako krozMarijin lik živjeti usvakodnevnom životu te tristožerne kreposti.Uoči svetkovine u četvrtak 14.kolovoza, nakon mise bdjenjaodržano je euharistijskoklanjanje s posebnommolitvenom nakanom zaobitelji u teškoćama i mladekoji su robovi raznih ovisnosti.Posebno ozračje vladalo je užupnoj crkvi koja je bila upolutami zbog iznenadnognestanka struje u cijelojpokrajini Ontario. Ali, niizvanredne okolnosti nisuzaustavile mnogobrojnevjernike da dođu Gospodinu,izvoru svake svjetlosti iMladom Suncu s visine,prikazati svoje zahvale, molitvei patnje.

Velika Gospa u Vrhbosanskoj nadbiskupijiKardinal Puljić ibiskup Sudarpredvodili slavlja uKomušini i Kondžilu

Komušina, 15.8.2003.(IKA/KTA) - Proslava VelikeGospe u marijanskom svetištuVrhbosanske nadbiskupije uKomušini i Kondžilu započelaje bdjenjem 14. kolovoza.Vjernici su predvodili Molitvukrunice pred čudotvornomslikom Gospe Kondžilske, asvečano misno slavljepredvodio je vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić uz koncelebracijudvanaest svećenika isudjelovanje oko 15.000vjernika. U svom je pozdravužupnik Marko Mikić pozvaovjernike da, poput Marije, višebudu spremni slušati negopričati, kako bi u sebi otkriliBožju volju i svoje vjerničkoposlanje. Kardinal Puljićposebno je pozdravio vjernikestalno nastanjene u župiKomušina, koji su "pravi čuvarisvetišta i trajni molitelji predlikom Gospe Kondžilske".Kardinal je također pozdravio ipredsjedavajućegPredsjedništva BiH DraganaČovića s pratnjom kao i svedruštveno političke dužnosnikenazočne na misnom slavlju. Upropovijedi je kardinal istaknuokako se vjernici u Komušiniokupljaju da dignu srce k nebu izahvale Mariji koja je bilasvetište Božje i omogućila dasvemogući Bog, koji upravljasvijetom, postane malo dijete,trpi i umre za otkupljenje palogsvijeta. "Ono što danasslavimo, pripravljeno je zasvakog vjernika – bitiproslavljen. Ovdje smo da u

Mariji na nebo uznesenojotkrijemo smisao našega životai dobijemo snagu da iz Kristovepatnje, križa i muke hodimoputem uskrsnuća. Razni porecisu nam uzeli vjeru u životvječni. Živi se kao da Krist nijeni došao na zemlju, kao da nijeumro i uskrsnuo. Svi trebamopokazivati da Krist živi idjeluje po nama. Ovdje smo damolimo Gospu za većusolidarnost, veću povezanost iveće zajedništvo. Ovdje smo damolimo za nova duhovnazvanja i slogu u Crkvi. Gospe,daj mom narodu da se ne bojiživota. Gospe, daj momenarodu da se ne boji djece.Kažemo, uništit će nasneprijatelji, neće, uništit ćemosami sebe ako ne bude djece.Majka koja rađa je blagoslov zajedan narod. Molimo da našemajke budu nesebične i jake.Drage majke, neka vas Gospahrabri u vašem divnomposlanju. Tamo gdje se majkaželi vratiti dogodit će sepovratak. Želim da se svatkovrati doma pun snage isprošeneod Marije na nebo uznesene",poručio je kardinal Puljić.Na samu svetkovinu UznesenjaMarijina 15. kolovozahodočasnici su imali prigodu zaispovijed od ranih jutarnjih sati,a u 9 sati krenuo je svečaniophod sa čudotvornim likomGospe Kondžilske koji jepredvodio pomoćni biskupvrhbosanski Pero Sudar. Podolasku na brdo Kondžilo, gdjeje slavljena misa nazočne jepozdravio župnik Mikić, biskup

Sudar je zatim blagoslovionovo zvono na Kondžilu, kojeje svečano zazvonilo. Pozvao jeoko 15.000 vjernika da nedopuste Kondžilu zamrijeti i dato zvono doziva djecuKomušine da se vrate Bogu iotvore životu. U propovijedi jebiskup Sudar podsjetio je dasvetkovina Uznesenja Marijinastavlja vjernicima na srce vjeruu zagrobni život i uskrsnuće, jersvaka osoba svoj vrhunacdobiva u vječnom životu."Ljudi traže izvore gdje su senapajali njihovi pradjedovi. Nemožeš zemljom koračati bezneba. Ne možeš biti čovjek bezBoga... Marijin život je primiokrunu vječnog života. Danasimamo pravo dopustiti da namzaigra srce baš kao što jeMarijino srce zaigralo vidjevšikako mlade majke i očevi svojudjecu koja su morala bitirođena negdje daleko odKomušine nose na svojimramenima i drže u naručjima.To je put i to je način. Donijetiih ovdje i pokazati, ovo jetvoje, ovdje ti je rođen otac imajka, ovdje ti je rođena baka idjed, ovdje su rođeni svi naši.Ovdje je Kondžilo, našezavjetno mjesto, ovdje jeGospa, naša nebeska majka. Nesmijemo se bojati ni djece, nipovratka, ni Bosne ni hrvatskogimena ni ove patničke Crkve.Po završetku mise ponovno jeformiran ophod u kojemu jeslika Gospe Kondžilskevraćena u kriptu župne crkve uKomušini, gdje trajno boravi.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Proslavljena svetkovina Uznesenja Marijina u JajcuNa središnjem slavljuokupilo se više od5.000 vjernika

Jajce, 15.8.2003. (IKA) - Nasvetkovinu zaštitnice jajačkegradske župe UznesenjaMarijina na nebo vjernici su sepripremali devetnicom,trodnevicom te misomuočnicom koju je 14. kolovozapredvodio fra Alen Kristić izVareša. Na sam blagdan VelikeGospe proslava započela

jutarnjom misom, a središnjekoncelebrirano misno slavljepredvodio je župni vikar iz Bilekod Travnika fra MarinkoVidak. Više od pet tisućavjernika i Gospinih štovateljaokupilo na izuzetno uređenomeprostoru, kao i u šumarkuizmeđu samostana Sv. Luke,nove župne crkve u gradnji i

rijeke Vrbasa. Misne i prigodneGospine pjesme pjevao jemješoviti župni pjevački zbor,pod vodstvom s. Vesne Babić iuz potporu pjevača iz puka tečlanova HKD "Napredak"podružnica "StjepanTomašević" Jajce. Slavlje jenastavljeno pučkim veseljem.

Kardinal Puljić na Veliku Gospu u ČitlukuLjudi danas žive kaoda Bog ne postoji,postali su robovisvoga tijela, predajućise raznim ovisnostimate je upitno hoće li sejednoga dana naći uzagrljaju PresvetogTrojstva, rekao jekardinal

Čitluk, 15.8.2003. (IKA) -Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić pohodioje na Veliku Gospu 15.kolovoza župu Krista Kralja uČitluku, gdje je predvodioophod i misno slavlje u prigodisvetkovine Uznesenja Marijinana nebo. Ophod s Gospinimkipom krenuo je ispred crkvedo kapelice u groblju, gdje jebilo euharistijsko slavlje.Kardinal je u propovijediistaknuo kako smo svi pozvani

na svetost kao i da svi želimobiti sretni, a to ćemo moćiostvariti samo ako stavimoBoga na prvo mjesto. Marija jedušom i tijelom bila uznesenana nebo te tako nije iskusilatrulež groba, kazao je. Upozorio je također da se uposljednje vrijeme čestospominju zgarišta, a samo malose spominju zgarišta ljudskihsrca i duša. Ljudi danas živekao da Bog ne postoji, postali

su robovi svoga tijela, predajućise raznim ovisnostima te jeupitno hoće li se jednoga dananaći u zagrljaju PresvetogTrojstva, rekao je kardinal. Nakraju misnog slavlja pozvao jevjernike da ovozemaljski životusmjere prema životu vječnom,jer samo će tako nadrasti i ovovrijeme i ovu situaciju. Misnoslavlje uveličao je župni zborKrista Kralja pod ravnanjem s.Bibijane Ćurlin.

Rokovo u SjekosamaNajveća kugadanašnjeg vremena jenedostatak ljubavi zaone kojima jepotrebna naša pomoć,istaknuo je vlč.Ljuban

Dračevo, 16.8.2003. (IKA) - Užupi Dračevo, u filijalnoj crkviSv. Roka u Sjekosamasvečanim misnim slavljem usubotu 16. kolovoza proslavljenje blagdan sv. Roka. Unazočnosti mnogobrojnihhodočasnika misno slavljepredvodio je don TomislavLjuban, katedralni kapelan uMostaru. Govoreći o sv. Roku,koji je odgojen u strahuBožjemu, te je tako još kaodijete shvatio evanđeoske riječi

ljubavi prema Bogu i čovjeku,don Ljuban je u propovijediistaknuo koliko je danaspotrebno slijediti primjer togasveca. Živeći u vremenu kadaje harala kuga, sveti Roko sestavio na raspolaganje svimakojima je bila potrebna pomoć,te je uz Božju pomoć mnogeozdravljao od te opake bolesti,od koje je i on sam obolio. Unapuštenosti od onih koje jeozdravljao i pomagao, svesvoje pouzdanje stavio je u

Boga i u Božju providnost, te jetako našao mir svoga srca iduše. Najveća kuga današnjegvremena je nedostatak ljubaviza one kojima je potrebna našapomoć, istaknuo je vlč. Ljuban,te je pozvao nazočne vjernikeda se otvore Božjemdjelovanju, strpljivo nosećiživotne križeve, a naši sveci sutu da nam od Gospodina izmolemilost, da živimo najvećuzapovijed, zapovijed ljubavi,ljubeći Boga i čovjeka.

Susret biskupa Komarice i Doris PackRokovo u KotorVaroši

Kotor Varoš, 16.8.2003. (IKA)- Gotovo pet tisuća vjernika,hodočasnika i štovatelja sv.Roka sudjelovalo je na misiuočnici koju je 15. kolovozapredvodio fra Zoran Mandić,blagdanskim misnim slavljima16. kolovoza koje su predvodiližupnik Sokoline fra VinkoMarković i svečanomekoncelebriranom pučkommisnom slavlju koje jepredvodio banjolučki biskupFranjo Komarica. Suslavilo jedesetak svećenika, većinomdomaćih franjevacapredvođenih župnikomdomaćinom župe RođenjaMarijina fra Perom Karajicom,izaslanikom provincijala fraMije Džolana definitorom iekonomom Bosne Srebrene fraStipom Karajicom i najstarijim

živućim od dvadeset i sedamsvećenika toga kraja fraMarkom Kovačićem.Groblje Rokovo najpoznatije jesvečevo svetište u tom dijeluBiH, gdje većinom pješice hrlehodočasnici iz mnogihbosanskohercegovačkih mjesta,jer je sv. Rok nebeski zaštitnikod kuge i drugih bolesti, a popredajama, ispod velikekamene ploče u blizinigrobljanske kapelice nalaze muse moći, zemni ostaci.Hodočasnici s te tvrde kameneploče oštrim predmetimaotkidaju komadiće ili prah tenose kućama stavljajući ih napostelje bolesnika ili ušivajućiu njihovu odjeću. Nakonvjerskih slavlja nastavljeno je spučkim slavljima s prigodnimmanifestacijama, kao što je

malonogometni turnir. Zahodočasnike je osiguranaokrepa u improviziranimobjektima, a za uzvanike igoste, među kojima i biskupaKomaricu, ručak je ukotorvaroškoj župnoj kućipriredio župnik fra Pero sažupljanima. Iz neslužbenih izvora saznaje seda je biskup Komaricarazgovarao s visokompredstavnicom EU Doris Pack,koja boravi u kraćem posjetutom kraju. Pretpostavlja se da jebilo riječi o povratku svihHrvata i nesrpskog življa u RSte osiguranju temeljnih uvjetaza njihov održivi opstanak naprostorima na kojima jenajmanji broj povratnika.

28 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Velika Gospa u TorontuSvetkovinu VelikeGospe i svojuzaštitnicu proslavilaje hrvatska župa NašeGospe KraljiceHrvata iz Toronta uKanadi u nedjelju 17.kolovoza u župnomparku Father Kamber

Toronto, 17.8.2003. (IKA) -Svetkovinu Velike Gospe isvoju zaštitnicu proslavila jehrvatska župa Naše GospeKraljice Hrvata iz Toronta uKanadi u nedjelju 17. kolovozau župnom parku Father Kambersvečanim ophodom i misnimslavljem koje je predvodioKrunoslav Novak, svećenikVaraždinske biskupije i studentna poslijediplomskom studiju uRimu, uz koncelebracijužupnika Josipa Kosa, mons.Petra Raijća, tajnika uTajništvu Svete Stolice teMladena Horvata i AntunaSentea, svećenika koji studirajuna rimskim učilištima. Namisnom slavlju sudjelovalo jeviše od 3.500 hrvatskihvjernika koji žive u Kanadi.U prigodnoj propovijedi vlč.Novak istaknuo je kako jeMarija Isusova majka, tijelom idušom proslavljena na nebu ikao takva slika je i početakCrkve kakva ima biti ubudućnosti. Crkva se u Mariji

uzvisuje i u njoj s radošćupromatra ono što sama želi bitii ono čemu se nada. Nadalje,propovjednik je rekao kakoživimo u svijetu ponude ipotražnje, u svijetu masovnihmedija u kojima čovjek postojionoliko koliko se reklamira ilikoliko je spreman odvojiti zasvoju promidžbu kako bi drugio njemu čuli. No, jedandogađaj, nestanka strujezaustavio je čitav taj svijetreklama, televizora, radija. Višeljudi u ovome gradu primijetiloje da nikada prije nisu vidjelitoliko prekrasnih zvijezda iznadToronta kao tih dana kada nijebilo električne energije.Zvijezde su na nebu prisutneuvijek, ali ih ne primjećujemojer nam bljesak svjetalareklama ne dopušta dapogledamo dalje, da vidimoono što će nas uistinu zadiviti.Na slični način možemopromatrati i poruku evanđelja.Čovjek je u današnjem svijetubombardiran tolikim porukama

i pozivima sa svih strana kojemu obećavaju sreću, radost,lakši život u kojima je teškoprepoznati istinske i pravevrijednosti. Evanđelje je, pak,Radosna vijest koja postoji ikoja ostaje i u trenutku kadaima i kada nema struje, utrenucima kada imamo i kadaoskudijevamo, kada smoradosni ili tužni, rekao jepropovjednik. Govoreći kakosmo svjedoci koliko je život uobitelji u današnjem vremenu ukrizi te ne samo da se obiteljiraspadaju, nego se nastojinazvati obitelji ono što seprotivi njenoj naravi,propovjednik je istaknuo da uMariji treba tražiti uzorobiteljskog života. Svečanostproslave i slavljenje miseuveličao je župni zbor podravnanjem s. Nikoline Jaković.Nakon misnog slavlja užupskom parku nastavilo se saslavljem uz prigodni program idruženja.

Biskup Bogović na proslavi svetog Stjepana uMađarskojBudimpešta, 20.8.2003. (IKA)– U Mađarskoj na proslaviSrednjoeuropskoga katoličkogdana odnosno proslavi svetogStjepana, zaštitnika Ugarske,

sudjeluje u ime Hrvatskebiskupske konferencijegospićko-senjski biskup MileBogović. Zajedno s njim naskupu svećenika biskupskih

konferencija osamsrednjoeuropskih država boravii slunjski župnik i dekan mons.Mile Pecić.

Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicimaCastel Gandolfo, 20.8.2003.(IKA) – Papa Ivan Pavao II.pozdravio je 20. kolovozahrvatske hodočasnike okupljenena općoj audijenciji u Castel

Gandolfu. "Srdačnopozdravljam sve ovdje nazočnehrvatske hodočasnike. Predragi,povjeravajući svakoga od vas ivaše obitelji zagovoru Blažene

Djevice Marije, na sve zazivamBožji blagoslov. Hvaljen Isus iMarija!", rekao je Papa u svompozdravu na hrvatskom jeziku.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Vatikan: Izložba posvećena Ivanu Pavlu II.Na izložbi podnaslovom “Apostolmira – Ivan PavaoII.” izložene sufotografijejužnokorejskogfotografa Nam-SikaBaika

Vatikan, 13.8.2003. (IKA) –Papi Ivanu Pavlu II. posvećenaje izložba fotografija priređenau prostorima uz baziliku Sv.Petra u Vatikanu, a koju jemoguće posjetiti do 31.kolovoza. Izložbu podnaslovom “Apostol mira – IvanPavao II.” organizirala jeSeoulska nadbiskupija,Ministarstvo kulture i turizmaJužne Koreje, te korejskoKatoličko apostolsko vijeće.

Izložene fotografijejužnokorejskog fotografa Nam-Sika Baika, prikazuju nekolikovažnih trenutaka 25-godišnjegapapinstva Karola Wojtyle,posebice u dodiru s mnoštvimaljudi.Na svojim putovanjima Papaposvuda pronosi vrednotu mira,a posebice u krajeve pogođeneratom. Premda zalaganjeSvetoga Oca za mir obuhvaćasve zemlje, ipak ostaje

zabrinutost za Koreju, gdjeteška situacija između Sjevera iJuga zemlje predstavlja stalnuprijetnju za stanovnike cijelogapoluotoka. Veliki napori IvanaPavla II. za mir i njegovoposebno zanimanje za mojuzemlju, rodili su u meni željuza ostvarenjem te izložbe,rekao je autor fotografijapredstavljenih na izložbi Nam-Sik Baik u razgovoru za RadioVatikan.

Ukrajina: Renovabis pomaže laikeU Tarnopolu se gradiprvi centar zaapostolat laika

Kijev, 13.8.2003. (IKA) -Njemačka udruga Renovabisznatnom financijskom pomoćipridružila se izgradnji prvogaCentra za apostolat laika uGrkokatoličkoj crkvi uUkrajini. Centar se gradi usjedištu eparhije u Tarnopolukoja okuplja 600 župa, snamjerom da grkokatoličkevjernike aktivnije uključi u

izgradnju ukrajinskog društvakoje trenutno prolazi krozpromjene, s visokom stopomnezaposlenosti i složenimgospodarskim odnosima.Eparhija Tarnopol takođernamjerava unaprijediti rad sobiteljima te se intenzivnouključiti u borbu za priznavanjecrkvenih škola i zaštitunerođenog života. Ukrajina,

naime, prolazi i kroz teškukrizu obitelji, na što suupozorili sudionici katoličkogkongresa o obitelji nedavnoodržanog u Kijevu, istaknuvšinepovoljne uvjete za obitelj,krizu u demografskom razvoju iizvanredno velik broj pobačajate zatražili sveobuhvatnudržavnu zaštitu braka i obitelji.

Svaki drugi Afrikanac je kršćaninDen Haag, 13.8.2003. (IKA) -Od 800 milijuna Afrikanacaoko 50% ih je kršćana objavilaje nizozemska katoličkaagencija "KatholiekNederland", pozivajući se nanjemačkog povjesničara Bernda

Ludermanna. Rimokatoličkacrkva je najveća kršćanskavjerska zajednica na afričkomkontinentu, dok ukupno tamodjeluje 10.000 kršćanskihCrkava i zajednica. Ludermannopisuje kako se vjera koju su u

19. stoljeću donijeli misionarivrlo brzo "udomaćila". Ističetakođer kako je afričkokršćanstvo "mnogo životnije"od europskog te većina kršćanaredovito sudjeluje ubogoslužjima.

Svečano bdjenje u bazilici Sv. Marije Velike u RimuU bdjenju s pjevanjemkratkih troparapreuzetih iz istočneliturgije povezanazapadna predajačašćenja Gospinauznesenja i istočnapredaja Usnuća

Rim, 14.8.2003. (IKA) - Uočisvetkovine Velike Gospeodržano je 14. kolovoza ubazilici Sv. Marije Velike uRimu tradicionalno svečanobdjenje s pjevanjem kratkihtropara preuzetih iz istočneliturgije. Pobožnost u častGospe predvodio je upraviteljMarijine bazilike biskup FrancoGualdrini. U tom je bdjenjupovezana zapadna predajačašćenja Gospina uznesenja iistočna predaja Usnuća, koje seslavi kao neka vrsta UskrsaMajke Božje. Na taj je načinizraženo duhovno bogatstvoobaju pluća Crkve o kojima jeIvan Pavao II. često govorio.Marijino uznesenje, kako ga jeu dogmatskoj definicijipojasnio Pio XII., znači za

Isusovu Majku prijelaz izovozemaljskoga života unebeski, odnosno da je nakonprestanka ovozemaljskog životaMarija uznesena tijelom idušom u slavu nebesku. Istočnapredaja taj događaj prikazujesmještajući Mariju, kao malu ubijelo odjevenu djevojčicu, uIsusove ruke. Tako Sin nosiMajku u vječnu nebesku radost,onako isto kao što je MarijaIsusa nosila u Beltehemu iNazeretu. Za svetkovinu VelikeGospe sve istočne Crkve -sirska, koptska, etiopska,armenska i sve pravoslavneCrkve pripravljaju sedvotjednom molitvom ipostom, poput onog u korizmi.Stoga neke Crkve to razdoblječak nazivaju malom korizmom

Majke Božje. Istočna predaja uMarijinu uznesenju tijelom idušom na nebo promatranjezinu "slavnu Pashu", kojompočinje buduća stvarnostCrkve, otvara se mogućnostsudioništva u slavi i poslanjuMarijina Sina i Spasitelja. U tihse četrnaest dana vjerniciposebnim molitvama obraćajuMariji. Takva su molitvenabdjenja i ove godine, od 1. do15. kolovoza, održana svakevečeri od 21.30 do 22.30 sati ucrkvi Sv. Marije u Ulici Lata uRimu. Ta pobožnost Gospi trajeveć tri desetljeća. Njezina jeliturgija prilagođena zapadnomnačinu molitve i uključujepjesme, psalme, čitanja, litanijei pjevanje starih istočnihhimana u čast Majke Božje.

Rumunji najviše vjeruju CrkviBukurešt, 14.8.2003. (IKA) -Crkva uživa daleko najvišepovjerenje u Rumunjskoj,pokazali su rezultati anketeInstituta za ispitivanje javnogmnijenja (CURS).

Crkvi najviše vjeruje čak73,6% Rumunja, pri čemu seuglavnom misli na mjesnupravoslavnu Crkvu. Vojscivjeruje 66,8% stanovnika, amedijima njih 58,3%.

Samo 23,7% Rumunja vjerujeVladi svoje zemlje, a još manjepovjerenja imaju u političkestranke (11,3%), Parlament(16,6%), sindikate (21,4%) ipravosuđe (22,2%).

30 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Slovačka: Plaća svećenika manja od prosječneBratislava, 14.8.2003. (IKA) -Katolički i evangelički župniciu Slovačkoj traže od državepovišenje plaća. Naime, uSlovačkoj, kao i u Češkoj zaplaću duhovnika još uvijek jenadležna država. Slovačkiduhovnici upozoravaju da jenjihova plaća u visini 70%

prosječne plaće u zemlji itrenutno iznosi 9.000 kruna(oko 225 eura) mjesečno.Prosječna svećenička plaća uČeškoj iznosi 12.500 kruna.Zakonom zajamčena minimalnaplaća u Slovačkoj sada je 5.080kruna, dok će od listopada bitipovišena na 6.080 kruna.

Osobito se evangelički župnicis obiteljima teško izdržavaju sasadašnjom plaćom. Izslovačkog Ministarstvafinancija ističu da je plaćesvećenicima moguće povećatisamo određenim zakonskimamandmanom, no taj postupakjoš nije pokrenut.

Apel Međunarodnog Caritasa za pomoć Sjevernoj KorejiSadašnje napetosti,nastale zbogponovnog pokretanjasjevernokorejskoganuklearnog programa,prouzročile su znatnosmanjenje pomoći zapučanstvo kojegladuje

Rim, 14.8.2003. (IKA) –Međunarodni Caritas pozvao jejavnost da i dalje šalje pomoćSjevernoj Koreji. Sadašnjenapetosti, nastale zbogponovnog pokretanjasjevernokorejskoga nuklearnogprograma, prouzročile suznatno smanjenje pomoći zapučanstvo koje gladuje. Još ulipnju je Caritasu u HongKongu povjerena uprava tompomoći. Najveći je, pak,

darovatelj južnokorejskiCaritas. No, sada je odnajavljene pomoći stiglo samo30%, pa se smatra da će tonapose pogoditi djecu, sirotišta,bolesnike i trudnice.Međunarodni Caritas pomažeSjevernoj Koreji još od 1995. g,kad su tu zemlju pogodile teškepoplave koje su izazvale glad iprouzročile više od dvamilijuna mrtvih. MeđunarodniCaritas nastoji sada pomoći

Sjevernoj Koreji da ostvariprehrambenu sigurnost,poboljša zemljoradnju,zdravstvo, odgoj i školovanje.No, najveći dio Caritasovepomoći troši se za osnovnuprehranu pučanstva, a tek štopreostaje uporabi se zakupovinu lijekova izemljoradničkog alata iopremanje, bolnica, sirotišta iškola.

Indija: U pripremi "bijela knjiga" o kršćanstvuKatoliki nadbiskupupozorio da studija nesmije biti iskorištenaza stvaranje još većihproblema kršćanskojzajednici u Indiji

New Delhi, 14.8.2003. (IKA) -Nevladina nacionalna komisijaza manjine u Indiji namjeravaizraditi bijelu knjigu oindijskom kršćanstvu. Studijabi trebala ukloniti "predrasude inesporazume" hinduske većinei analizirati društveni prilogkršćana u Indiji, istaknuo je

član Komisije V. V. Augustinena susretu kršćanskihpredstavnika u New Delhiju.Katolički nadbiskup NewDelhija Vincent Concessao,pozdravio je pothvat, uzupozorenje da ne smije bitiiskorišten za stvaranje još većihproblema kršćanskoj zajednici

u zemlji.Premda članovi Komisijedolaze iz svih manjina u Indiji,često im se predbacujeprivrženost Vladi i vodećojnacionalističkoj hinduskojstranci, umjesto djelotvornogzastupanja interesa manjina.

15. obljetnica posvete katedrale Uznesenja BDM uBeogradu

Vrhunac proslaveGodine krunice uBeogradskojnadbiskupiji

Beograd, 14.8.2003. (IKA) -Svečanim misnim slavljem kojeje 14. kolovoza predvodiobeogradski nadbiskup StanislavHočevar, Beogradskanadbiskupija proslavila je 15.obljetnicu posvete katedraleUznesenja Blažene DjeviceMarije na Neimaru.Kao što je posveta katedralebila obavljena u Marijinojgodini, tako je i svečanost bilavrhunac proslave Godinekrunice u Beogradskojnadbiskupiji. Na misnom suslavlju sudjelovali i svećenicikoji slave 25. obljetnicumisništva: župnik iz SmederevaStjepan Barišić i župnik izKragujevca Stjepan Vinojčić iovogodišnji mladomisniciAntun Kragul iz Hrvatske iMarko Trošt iz Slovenije.Nakon mise održan je svečaniophod sa svijećama i Marijinimkipom po dvorištu crkve uzmeditacije otajstava svjetla.Sadašnja katedrala nalazi se naprostoru na kojem su 1924. g.francuski redovnici

asumpcionisti započeli graditimanju crkvu, župni ured isamostan. Prvo krštenje u tojžupi, gdje su vjernici bili uvećini Francuzi, upisano je užupske knjige 1927.g., a svakesljedeće godine bilo je oko 200krštenja.Isti redovnici 1938. g. počeli sugraditi sadašnju veću crkvu,posvećenu Djevici Mariji kaospomen-crkvu na žrtvefrancuskih i srpskih vojnika uprvome svjetskom ratu naSolunskom frontu, o čemugovori i spomen ploča na ulazu.Podignuta zgrada doživjela jeteške vihore rata i poslijeratnihzbivanja, te je od 1938. do1984. g. upotrebljavana urazličite svrhe: zbog dobreakustike za snimanje muzičkihemisija za Radio Beograd,zatim kao skladišni prostor zalijekove cijelog Beograda, a uposljednje vrijeme i kaoskladište tvornice metalnognamještaja Jadran-Zagreb.Radovi obnove katedralezapočeli su dvije godine nakon

odlaska asumpcionista izBeograda (1982) i završeni su1988. g. Za obnovu crkvenajviše je zaslužan tadašnjižupnik, sada pokojni mons.Anton Hočevar, koji je više od30 godina propovijedao porazličitim zemljama i skupljaopriloge, ne samo za katedralu,nego i za nove velike orgulje(2000), koje su poznate uBeogradu i koriste se zanastupe i koncerte poznatihmaestra. Posvetu nove crkve u častUznesenja Blažene Djeviceobavio je 14. kolovoza 1988.tadašnji beogradski nadbiskupFranc Perko i time je Beograddobio novu katedralu. Do tadaje to bila crkva Krista Kralja,izgrađena prije 115 g., atadašnji nadbiskup Rodić je zanju govorio, da je to "najmanjakatedrala na svijetu". Jubilarne2000. godine započela su ibiskupijska hodočašća kojatraju i danas.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Guverner za više vjeronaukaCanberra, 14.8.2003. (IKA) -Glavni guverner AustralijeMichael Jeffrey založio se zaviše vjeronaučne nastave u

tamošnjim školama. Učeniketreba naučiti temeljnimvrijednostima - vjeri, nadi iljubavi, istaknuo je guverner,

dodavši kako australskomedruštvu nedostaje upravovrijednosti koje promiču velikesvjetske religije.

Patrijarh Sabbah: Za mir na Bliskom istoku nužno ječudo

Jeruzalemski katoličkipatrijarh smatra da uovom trenutku vlada"veliki nered i ne vidise prava volja zamirom"

Jeruzalem, 14.8.2003. (IKA) -U međunarodnoj zajednicivlada velika zabrinutost zbograzvoja situacije na Bliskomistoku. Nedavni atentatipalestinskih ekstremistaizazvali su ponovne napade sizraelske strane, koji su odnijelinove žrtve. Izraelci prijete daneće više sudjelovati umeđunarodnome mirovnomplanu Road map, koji suzajedno pripremili UN,Europska unija, SAD i Rusija, apalestinski predsjednik YaserArafat ponovno je optužen zapodupiranje terorizma.Osvrnuvši se na tu situaciju u

razgovoru za Radio Vatikan,jeruzalemski katolički patrijarhMichel Sabbah ipak je izrazionadu da će dijalog zamijenitinasilje, dodavši da je za mir natim prostorima nužno čudo.Smatra da u ovom trenutkuvlada veliki nered i ne vidi seprava volja za mirom.Promjena situacije ovisit će opritisku koji će SAD ili EUizvršiti na Izrael kako bi vratioPalestincima ono što oni trebajuimati – teritorij na kojemu semože utemeljiti neovisnadržava, a ne samo gradove kojiće biti poput otoka okruženih sasvih strana. Patrijarh Sabbah je

zatim istaknuo kako je potrebnoistinski započeti mirovnepregovore i prestati sa svimratnim akcijama, i s palestinskei s izraelske strane. Što se tiče krajevnih Crkvi,patrijarh je kazao kako sunjihove inicijative vezane prijesvega uz molitvu, jer "znamoda je nužan Božji zahvat koji biprosvijetlio Izraelce i Palestincekako bi ozbiljno krenuli putemmira. Osim toga, neprestanouzdižemo glas i ponavljamo damir treba istinski željeti kako bise on postigao i ostvario".

Požarom se teško oštećuje i uništava Božje djeloItalija predložilastvaranjeprotupožarne vojskena europskoj razini

Rim, 14.8.2003. (IKA) -Europa ljetos proživljavanestašicu kiše, a kao posljedicaposvuda haraju veliki požari iteške vrućine. Italija je kaopredsjedajuća Europskomunijom predložila da sve zemlječlanice ujedine svoja sredstvaza gašenje požara i tako stvoreposebne snage za brzuintervenciju koje će moći gasitipožare u cijeloj Europi. U rujnubi Europsko povjerenstvotrebalo odgovoriti na tajprijedlog, koji se za sadaopćenito smatra dobrim iprihvatljivim. Na taj bi se načinstvorila neka vrstaprotupožarne vojske naeuropskoj razini. Često se,naime, događa da u jednojzemlji požar uništava velikepovršine, a susjedne državeimaju protupožarna sredstvakoja stoje neiskorištena.Nažalost, pomoć se iz drugihzemalja traži ili dolazi samokad požar poprimi velikerazmjere, kao kad su nedavnotalijanski vatrogasci pomagaligasiti požare u Francuskoj.Ukoliko se ostvare zajedničkeeuropske protupožarne snagemoći će se posvuda u Europiintervenirati u roku od nekolikosati, s većim sredstvima i višeljudi. Sadašnje tako brojnepožare često izazivaju osobekoje nastoje iz njih izvući nekukorist, pastiri koji žele proširiti

pašnjake ili zemljoradnicipaleći neoprezno korov,istaknuo je u razgovoru zaRadio Vatikan talijanskiministar za zemljoradnju i šumeGianni Alemanno. Naravno,ima tu i raznih zloporaba, pa sustoga u Italiji uvedene strogemjere da opožarena područja nemogu postati gradilišta i nemogu se uporabiti u neku drugusvrhu. Mnogi misle da jepodmetanje vatre mali prekršaj.No, riječ je o teškom napadu naprirodu, na okoliš te je potrebnoo tome govoriti i upozoravatisavjesti. Valja poznavati težinutog prekršaja koji je takođerprotiv čovjeka, zaključio jetalijanski ministar. Odgovorni smo za stvorenuprirodu oko sebe. Sveti Otac jena taj problem upozorio unedjeljnom nagovoru, ukorivšipotpaljivače. Nekad seuništavanje prirode nijesmatralo velikim grijehom.Danas se mišljenje promijeniloi riječ je o velikom zlu kojevalja ispovijedati, istaknuo je urazgovoru za talijanskikatolički dnevnik Avvenirebenediktinac IldebrandoScicolone, profesor naPapinskom sveučilištu sv.Anselma u Rimu i liturgijskistručnjak. Požarom se teškooštećuje i uništava Božje djelo.Sve je za čovjeka, a čovjek je

za Boga, pa kad prekidamo turavnotežu djelujemo protivStvoriteljeve volje, upozoravao. Ildebrando. Dodaje kako su umisnim tekstovima predviđenemolitve za razne konkretnepotrebe, pa prema tome i zakišu, kao što se može moliti i zalijepo vrijeme te za sjetvu ižetvu. Liturgijska predajapredviđa takve molitve ucijelome drugom tisućljeću,počevši od Papinskog rimsko-njemačkog pontifikala izdesetog stoljeća. Premda uprošlosti nije postojala sadašnjaekološka svijest, spomenutizazivi ipak odavno postoje, jerje čovjek svjestan da sve ovisi oBogu. Stoga Crkva odavnoblagoslivlja more, gradove isela, planine i životinje, jer jeKristovom mukom iuskrsnućem cijeli stvorenisvijet, koji nas okružuje,konkretno i stvarno otkupljen ispašen. Stoga u liturgijskim knjigamapostoje molitve za milost kiše,kazao je o. Ildebrando i dodaokako se vjernici odavno za tumilost obraćaju raznimsvecima, ovisno o pojedinomkraju. Tako je Skolastikasvetica koju se može moliti zamilost kiše, jer je ona kišomspriječila odlazak svog brata,sv. Benedikta, prigodomnjihovoga posljednjeg susreta.

32 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa imenovao bendiktinskog opata pomoćnimbiskupomJeruzalemskoga latinskog patrijarhata

Očekuje se da ćeimenovanje poboljšatiodnoseJeruzalemskogalatinskog patrijarhatai katolika židovskogjezika

Vatikan, 14.8.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. imenovaoje benediktinskog opata Jean-Baptista Gouriona, dosadašnjegopata samostana Sv. Marije odusksrnuća u židovskom graduAbou Gosh, pomoćnimbiskupom jeruzalemskogalatinskog patrijarhata, ujednoprvim biskupom zadušobrižništvo katoličkihvjernika koji govore židovskijezik i žive na području togapatrijarhata, priopćio je 14.kolovoza Tiskovni ured SveteStolice. Promatrači ocjenjuju daće to imenovanje poboljšati

odnose Jeruzalemskogalatinskog patrijarha, kojeg seproziva zbog naklonostiPalestincima, i katolikažidovskog jezika.Novoimenovani biskup ježidovskog podrijetla, rođen1934. u alžirskom gradu Oranu,gdje je završio školovanje. Napariškom sveučilištu studirao jeprirodne znanosti i medicinu.Na Uskrs 1958. primio jekrštenje u staroj francuskojopatiji Bec-Hellouin u koju jeušao 1962., i položio vječnezavjete 1965. Nakon što je u tojopatiji završio studij filozofije i

teologije zaređen je zasvećenika 1967., a 1976. poslanje, zajedno s još dva subratabenediktinca, u Abu Gosh, gdjesu osnovali novi benediktinskisamostan u kojemu je o. Jean-Baptiste Gourion bio najprijepoglavar, a 1999. prvi opat. Teiste godine jeruzalemskilatinski patrijarh MichelSabbah ga je posvetio iimenovao biskupskim vikaromi predsjednikom Djela sv.Jakova, koje skrbi zadušobrižništvo katoličkezajednice židovskog jezika uSvetoj zemlji.

Uganda: Ubijena dva katolička misionaraU posljednjihdvadeset godina uUgandi je u različitimokolnostima ubijeno13 kombonijanskihredovnika i jednaredovnica

Kampala, 15.8.2003. (IKA) -Kampala, (IKA) - Dvakatolička misionara ubijena suna sjeveroistoku Ugande, javljamisijska agencija Misna.Kombonijance Talijana MarijaMantovanija (84) i domaćegredovnika Godfreya Kiryowa(29) ubili su 14. kolovozačetrdesetak kilometara sjevernood katoličke misije u Kanawaturatnici Karimojong. Vozilo ukojemu su bila dvojicamisionara i jedan mladić našlose u trenutku pljačke stokeizmeđu dviju bandi ratnika.Misionari su ubijeni vatrenimoružjem, a mladić se uspiospasiti. Jedan od napadača većje uhićen.O. Mantovani od 1957. godine

živi u Ugandi i bio je najstarijimisionar u Karamoji i velikipoznavatelj njihove kulture, teje napisao gramatiku namjesnom jeziku. Osim toga, bioje zadužen pratiti mlademisionare u učenju tamošnjegajezika i proučavanju kulture,prije početka njihovogapastoralnog djelovanja. BratKiryowa bio je najmlađi, tek jeprotekle godine položio prvezavjete. U posljednjih dvadesetgodina u Ugandi je u različitimokolnostima ubijeno 13kombonijanskih redovnika ijedna redovnica.U brzojavu apostolskomnunciju u Ugandi nadbiskupuChristopheu Pierreu, koji jepotpisao državni tajnik kardinal

Angelo Sodano, papa IvanPavao II. izrazio je sućut upovodu ubojstva dvojicemisionara. Sveti je Otac izrazioduboku žalost zbog te tragičnevijesti te uzdigao molitve zaduše dvojice misionara.Vjernicima ugandske biskupijeKotido, posebice rodbini iprijateljima ubijenih misionara,uputio je iskrenu sućut.Povjerivši vjernike, pogođenetom velikom boli, zaštiti Marijeuznesene na nebo, Papa moli dapronađu utjehu te da svi buduojačani u svjedočenju ljubavi ipomirenja. Kao znakobnovljene snage i mira, Papaje na kraju brzojava, udijeliosvoj apostolski blagoslov.

Poljski primas pozvao na moralni preporodViše od 150.000hodočasnika uČenstohovi - KardinalRuini predao Papinuporuku

Varšava, 15.8.2003. (IKA) - Namoralni preporod Poljskepozvao je primas kardinal JozefGlemp u tijeku svetkovineUznesenja Marijina 15.kolovoza u svetištu uČenstohovi, na kojoj se okupiloviše od 150.000 hodočasnika izcijele zemlje. PredsjednikTalijanske biskupskekonferencije kardinal CamilloRuini predao je poruku papeIvana Pavla II. u kojoj SvetiOtac ističe svoju duhovnu spoljskim hodočasnicima izahvaljuje za molitvenupotporu u povodu srebrnogjubileja svog pontifikata.Opisujući veliki značaj IvanaPavla II. u povijesti, kardinalRuini istaknuo je kako se papaWojtyla nije zadovoljio pukom

nazočnošću na pozornicipovijesti, već joj je promijeniosmjer prema Božjem planu.Snagu kojom je čovječanstvopoveo novim putovima našao jeu svojoj dubokoj marijanskojpobožnosti, dodao je kardinalRuini.U svojoj je propovijedi kardinalGlemp iznio trijeznu slikuduhovnog stanja zemlje:odstupanje od Boga i prirodnogzakona, čvrstih vrednota ietičkih normi. U svojoj jekritičkoj analizi poljski primasnadalje sa žaljenjem ustvrdiokako se politika zemlje umjestopromicanja općeg dobra bavistranačkim nadmetanjem, aistaknuo je i korupciju ugospodarstvu kao izvor velikezabrinutosti.

I ove je godine mnoštvohodočasnika Crnoj Gospikrenulo pješice. Od 1. do 14.kolovoza u Čenstohovu jestiglo 105.000 hodočasnika.Najdužu udaljenost prešli suhodočasnici iz biskupijeKoszalin-Kolobrzeg: 620kilometara propješačili su u 19dana. Varšavljani su na svojetradicionalno hodočašće uČenstohovu - 292. u nizu -krenuli 6. kolovoza. Dan prijezapočelo je akademskohodočašće s 4.500 sudionika.Posebno je dojmljivo bilohodočašće 150 varšavskihinvalida kojima je pomagalo400 dragovoljaca. Ove segodine hodočastilo u povodu25. obljetnice pontifikatapoljskog Pape.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Nadbiskup Rode o problemima slovenskog društvaNa svetkovinu VelikeGospe u slovenskomemarijanskom svetištuu Brezju hodočašće usklopuSrednjoeuropskogakatoličkog danaokupilo više tisućavjernika

Brezje, 15.8.2003. (IKA) - Uslovenskome marijanskomsvetištu u Brezju na svetkovinuVelike Gospe 15. kolovozasvečani ophod i središnje misnoslavlje hodočašća u sklopuSrednjoeuropskoga katoličkogdana predvodio je ljubljanskinadbiskup Franc Rode s višetisuća vjernika.Čovjek se ne miri s konačnompobjedom smrti i Marijinouznesenje je tajna neizmjerneradosti. Ta sloboda pred smrćudaje kršćaninu volju dapreoblikuje svijet i gradi Božjekraljevstvo na zemlji, unosi uljude radost i ljubav premaživotu, skrb za sudbinu mladih,hrabrost za ostvarivanjepravednoga, socijalnoosjetljivog društva, istaknuo jenadbiskup Rode. Upozorio jekako se u tom smislu predslovenskim kršćaninom otvaraširoko polje djelovanja -

izazova njegovoj vjernostievanđelju i odgovornosti premanarodu.Govoreći o aktualnimproblemima slovenskogdruštva, nadbiskup Rodeposebno je spomenuo odnosprema životu - veliki brojpobačaja, samoubojstva i raznihovisnosti. Smatra da velikuodgovornost za taj nezdraviodnos prema životu snosidruštvo. Mladi se teškoodlučuju na zasnivanje obitelji,vlastiti stan je gotovonemoguće osigurati, a inajamnine nadilaze njihovemogućnosti. Ljubljanskinadbiskup spomenuo je ipropadanje sela, koje mladinapuštaju "jer se djevojke nežele udavati za seljake", dokistodobno ljevica usvajapermisivne zakone "kojipospješuju javni nemoral iobezvrednjuju obitelj koja je

jedini jamac budućnostinaroda". Nadbiskup Rodeistaknuo je i nezrelo i sebičnopoimanje spolnosti koje međumladima promiču mediji, krizuslovenskog školstva, koje zarazliku od većine susjednihzemalja još uvijek nije vratilovjeronauk u škole; te daljnjebogaćenje manjine iosiromašenje većine građana.Poručio je da će, premda bogatiimaju sve ovlasti te medijimaoblikuju javno mnijenje, doćitrenutak kada će ljudi spoznatida "sebičnim bogatašima,makar i u ljevičarskimodijelima, ne treba vjerovati".Ljubljanski nadbiskup istaknuoje zatim da u slovenskomnarodu ima mnogo poštenih,radišnih i plemenitih ljudisposobnih suočiti se s timizazovima kojih je izvorpomanjkanje duhovnihvrednota.

Patrijarh Pavle traži oštre mjere protiv ubojicadjece na Kosovu

Brojni prosvjedniskupovi Srba zbogterorističkog napadakod Goraždevca

Beograd, 15.8.2003. (IKA) -Nakon napada kod selaGoraždevca na zapadu Kosovau kojem su 13. kolovoza urafalnoj vatri dva srpskatinejdžera ubijena, a više ih jeranjeno dok su se kupali u rijeciBistrici, srpskopravoslavnipatrijarh Pavle I. zatražio je odsrpskih i crnogorskih vlasti temeđunarodne zajednicepoduzimanje oštrih mjeraprotiv počinitelja. Srpskipotpredsjednik Vlade NebojšaČović zatražio je hitnu sjednicuVijeća sigurnosti UN-a,

istaknuvši kako međunarodnesnage - policija UNMIK i snageKFOR "očito ne gospodarestanjem" na Kosovu.Više tisuća Srba okupilo se 14.kolovoza u KosovskojMitrovici u prosvjedu podgeslom "Europo, zašto namubijaju djecu", koji je započeominutom šutnje za 20-godišnjeg Ivana Jovovića i 12-godišnjeg Panteliju Dakića. Više stotina Srba sudjeluje ublokadama cesta dok se neuhite napadači na skupinu djece

iz posljednje srpske enklave nazapadu Kosova. Prosvjedi suodržani i u središtu Gračanicekod Prištine, Leposaviću iZubin Potoku. Od dolaskaNATO-vih snaga na Kosovo1999. oko 200.000 Srba prednasiljem albanskih ekstremistanapustilo je regiju. Procjenjujese da tamo ima još između80.000 i 120.000 Srba, kojiuglavnom žive u enklavamapod zaštitom KFOR-a, s vrloograničenom slobodomkretanja.

Ekumenska nagrada pakistanskome filmuZlatni leopard uLocarnu dodijeljenfilmu "Khamosh Pani"

Zuerich, 19.8.2003. (IKA) -Ekumenski ocjenjivački sud 56.međunarodnog filmskogfestivala u Locarnu dao jeglavnu nagradu filmu"Khamosh Pani" (Mirna voda)pakistanske autorice SabiheSumare. Za svoju izuzetnuumjetničku vrijednost i velikusenzibilnost film je, premaodluci žirija, nagrađen Zlatnimleopardom. Sumara je u filmuobradila "vruću temu" - utjecajreligije na svakodnevni život u

Pakistanu, pokazujući kakovjera zahtijeva moralnost ipoštivanje vrednota, ali jenespojiva sa svakim nasiljem imržnjom prema drugima idrukčijima.Glavna junakinja filma je Aiša,pripadnica Sikha, koju su g.1947. nakon podjele Indije iPakistana odveli i odgojilimuslimani. Njezino vjersko inacionalno podrijetlo bilo jetajna te je ona proživjela sretniživot sve dok neki hodočasnik

Sikh nije otkrio njezinoporijeklo. Tada nastaje rascjepu njezinoj obitelji, jer je se sin,radikalni islamist, te susjediodriču. Film završava ženinimsamoubojstvom. Glavnu uloguu filmu tumači indijska glumicaKirron Kher, a film jepotpomogla švicarska zakladaza kulturni razvoj. Film "Mirnavoda" prva je koprodukcijaindijske i pakistanskekinematografije.

34 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Europa je neraskidivo povezana s kršćanstvomPapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 17. kolovoza2003.

1. Prekjučer, na svetkovinuUznesenja Blažene DjeviceMarije u nebo, liturgija nas jepotaknula upraviti pogledprema nebu, razmatrati Marijuu novom Jeruzalemu, svetomgradu koji silazi s neba (usp.Otk 21,2). "Evo", govoriGospodin, "sve činim novo"(isto, 21,5).U Otkrivenju snažno odjekujeevanđelje nade, koje potičeprihvatiti "Božju novost",eshatološki dar koji nadilazisvaku ljudsku mogućnost, ikojeg samo on može izvršiti. Taće "novost" imati punoostvarenje na kraju vremenâ, alije već prisutna u povijesti. Svedo sada, naime, kroz Crkvu,Bog obnavlja i preobražavasvijet, i odrazi njegovadjelovanja mogu se vidjetitakođer "u svakom obliku

ljudskog suživota nadahnutogevanđeljem" (apostolskapobudnica Ecclesia in Europa,107). 2. Europski kontinent, koji većdva tisućljeća "sluša evanđeljekraljevstva u koje je svečanouveo Isus" (isto, 107),nerazdvojno je povezan s tom"novošću". Kršćanska mu jevjera dala oblik, i neke njegovetemeljne vrijednosti uslijedtoga su nadahnuli "demokratskiideal i ljudska prava" europskemoderne. Osim što je"zemljopisno mjesto" Europa je"pretežno kulturalni i povijesnipojam". Ona se okarakteriziralakao kontinent zahvaljujućitakođer ujediniteljskoj snazikršćanstva, koje je znalomeđusobno integrirati različitenarode i kulture (usp. isto, 108).

Ne može se zanijekati da, u ovenaše dane, Europa prolazi krozkrizu vrijednosti, i važno je davrati svoj pravi identitet. Procesproširenja Europske unije naostale zemlje ne može se ticatijedino zemljopisnih igospodarskih vidika, već semora prevesti u obnovljenusložnost vrijednosti koje semoraju izraziti u pravu i uživotu (usp. br. 110). 3. Molimo Svetu Djevicu, kojuse časti u mnogim europskimsvetištima, da pomogne tomkontinentu da bude svjestanvlastitoga duhovnog poziva ipridonese izgrađivanjusolidarnosti i mira "unutarsvojih granica i u cijelomsvijetu" (br. 113).

Dan nade i svjetlaPapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja nasvetkovinu UznesenjaBDM 15. kolovoza2003.

1. Usred mjeseca kolovoza, kojije za mnoge vrijeme ljetnogodmora i praznika, liturgijasvečano slavi UznesenjeBlažene Djevice Marije u nebo.To je dan nade i svjetla, jer jesvim ljudima, hodočasnicimana zemlji, dano nazreti uMariji, "slavnog određenja"koje ih očekuje. Na današnji dan razmatramoslužbenicu Gospodnjuokruženu kraljevskim sjajem uraju, gdje nam je prethodilatakođer svojim proslavljenimtijelom. U nju gledamo kao uznak sigurne nade. U Mariji se,uistinu, ispunjavaju Božjaobećanja poniznima i

pravednima: zlo i smrt nećeimati posljednju riječ. 2. Draga braćo i sestre, kolikogod bili tamni oblaci koji seponekad skupljaju na obzoru, ikoliko god bili nerazumljividogađaji ljudske povijesti, negubimo nikada povjerenje imir. Današnji nas blagdanpoziva pouzdati se u Bezgrešnukoja nas s neba, poput sjajnezvijezde, usmjerava usvakodnevnom hodu ljudskogživota.Doista, Djevica, uznesena unebeski Jeruzalem, nastavljasvoje djelo pred Kraljem slave,kao naša zagovornica islužbenica spasenja. Marija

pomaže shvatiti da samo unjezinu božanskom Sinu našživot može pronaći puni smisaoi vrijednost. Njeguje tako unama "nadu u eshatološki cilj"prema kojem smo se "uputilikao članovi hodočasničkogaBožjeg naroda u povijesti"(apostolsko pismo RosariumVirginis Mariae, 23). 3. Djevice Majko Kristova, bdijnad Crkvom! Daj da jednogadana i mi uzmognemo bitidionici iste slave u raju, gdje si"danas uzdignuta nad svekorove anđela i s Kristom sidovijeka u slavlju" (antifona napočetku večernje mise bdjenja).

Lauda, Jerusalem, DominumPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 20. kolovoza2003.

Kateheza br. 83 – Ponovnoizgrađeni JeruzalemUvodno biblijsko čitanje: Ps147, 12-20"Slavi Jahvu, Jeruzaleme, /hvali Boga svoga, Sione! / Onučvrsti zasune vrata tvojih, /blagoslovi u tebi tvoje sinove. /On dade mir granicama tvojim,/ pšenicom te hrani najboljom. /Besjedu svoju šalje na zemlju, /brzo trči riječ njegova. / Kaovunu snijeg razbacuje, / prosipamraz poput pepela. / On sipagrâd kao zalogaje, / voda mrzneod njegove studeni. / Riječsvoju pošalje i vode se tope; /dunu vjetrom i vode otječu. /Riječ svoju on objavi Jakovu, /odluke svoje i zakone Izraelu. /Ne učini tako nijednom narodu:

/ nijednom naredbe svoje neobjavi! Aleluja!" 1. Psalam koji nam je upravopredložen za razmatranjesačinjava drugi dio prethodnogpsalma 146. Drevni grčki ilatinski prijevodi, kojih se drži iliturgija, smatrali su gameđutim samostalnompjesmom, jer se svojimpočetkom jasno razlikuje odprethodnog dijela. Taj jepočetak postao slavan, jer ječesto uglazbljivan nalatinskom: Lauda, Jerusalem,Dominum. Te početne riječipredstavljaju tipični pozivhimana psaltira na slavljenje iveličanje Gospodina: ovaj putje Jeruzalem, oličenje naroda,

pozvan veličati i slaviti svogaBoga (usp. r. 2).Odmah se spominje razlogzbog kojeg molitvena zajednicamora uzdići Gospodinu svojuhvalu. Taj je razlog povijesnenaravi: on, Osloboditelj Izraelaiz babilonskoga progonstva,onaj je koji je pružio sigurnostsvome narodu "učvrstivšizasune vrata" grada (usp. r. 13).Kada je Jeruzalem srušen unapadu vojske kraljaNabukodonozora 586. godineprije Krista, knjiga Tužaljkiuvela je u taj prizor samogaGospodina kao suca Izraelovih,dok "razvaljuje zidove Kćerisionske... Vrata njina utonuše uzemlju, on im je razbio zasune"(Tuž 2,8.9). Sada se, međutim,

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Gospodin ponovno vraćaizgradnji svetoga grada; uobnovljenom hramu on iznovablagoslivlja svoju djecu.Spominje se, tako, djelo koje jeučinio Nehemija (usp. Neh 3,1-38)., koji je zidine Jeruzalemavratio u prijašnje stanje, kako biponovno bile oaza radosti imira. 2. Mir, šalôm, spominje seodmah, također stoga, jer jesimbolično sadržan u samomimenu Jeruzalema. Već jeprorok Izaija obećavao gradu:"Za glavara tvoga postavit ćuMir, Pravdu za vladara"(60,17).Ali, osim što podiže zidovegrada, blagoslivlja ga iuspostavlja u njemu mir usigurnosti, Bog nudi Izraeluostale temeljne darove: to jeono što se opisuje u završetkupsalma. Ondje se spominjudarovi objave, zakona ibožanskih propisa: "Riječ svojuon objavi Jakovu, odluke svojei zakone Izraelu" (Ps 147,9).Slavi se tako Izraelovoizabranje i njegovo jedinstvenoposlanje među narodima:obznanjivati svijetu Božju riječ.To je proročko i svećeničkoposlanje, jer "koji je to narodtako velik da bi imao zakone iuredbe pravedne kao što je savovaj Zakon koji vam ja danasiznosim?" (Pnz 4,8). Po Izraelui, dakle, također po kršćanskojzajednici, odnosno Crkvi,Božja riječ može odzvanjati usvijetu i postati pravilo i svjetloživota za sve narode (usp. Ps147,20). 3. Sve do sada smo opisivali

prvi razlog hvale koju trebauzdići Gospodinu: to jepovijesni razlog, vezan naimeuz osloboditeljsko iobjaviteljsko djelovanje Bogaprema svom narodu.Postoji, ipak, još jedan izvorklicanja i hvale: taj je izvorkozmičke naravi, povezannaime s božanskim djelomstvaranja. Božanske riječsnažno nadire da oživi biće.Poput nekog glasnika, ona trčigolemim prostranstvima zemlje(usp. Ps 147,15), a odmah zanjenim tragom niču divote.Eto nadolazeće zime koja jepjesničkim izrazima opisana unjezinim atmosferskimpojavama; snijeg je zbog svojebjeline nalik vuni, mraz sasvojim nježnim oblicima poputpustinjske prašine (usp. r. 16),grâd je nalik mrvama kruharasutim po zemlji, led zaleđujezemlju i sprječava rast bilja(usp. r. 17). To je zimska slikakoja poziva otkriti divotestvorenoga i koja će bitipreuzeta u vrlo živopisnomtekstu druge biblijske knjige,Sirahu (43,18-20). 4. Ipak, također po djelovanjuBožje riječi, ponovno se javljaproljeće; led se topi, puše toplivjetar i vode ponovno počinjuteći (usp. Ps 147,18),ponavljajući tako neprestaniciklus godišnjih doba i daklesamu mogućnost života zaljude.Nije naravno nedostajalometaforičkih iščitavanja tihbožanskih darova. "Pšenica"navodi na pomisao o darueuharistijskog kruha. Velikikršćanski pisac iz trećeg

stoljeća Origen čak jepoistovjetio tu pšenicu saznakom samog Krista i, naosobit način, Svetog pisma.Ovo je njegov komentar: "Našje Gospodin zrno pšenice kojeje palo na zemlju i razmnožilose za nas. Ali to je zrno pšenicenajobilatije od svih... Božja jeriječ najobilnija od svih,obuhvaća u samoj sebi svenaslade. Sve ono što želišdolazi od Božje riječi, na istinačin na koji to opisuju Židovi:kada su jeli manu, ona je, unjihovim ustima, poprimalaokus onoga što je svaki od njihželio... Tako i u tijelu Kristovu,koje je učiteljska riječ, to jestrazumijevanje svetih Pisama,koliko je velika želja da gaimamo, toliko je obilna hranakoju primamo. Ako si svet,nalaziš okrepu, ako si grešnik,nalaziš osudu" (Origen –Jeronim, 74 omelie sul libro deiSalmi, Milano 1993., str. 543-544). 5. Gospodin, dakle, djelujesvojom riječju ne samo ustvaranju već također upovijesti. On se objavljujenijemim glasom prirode (usp.Ps 18,2-7), ali se otvorenoizražava po Bibliji i svojimosobnim priopćavanjem uprorocima i u punini u Sinu(usp. Heb 11,1-2). To su dvarazličita dara njegove ljubavi,no koja teže istom cilju.Zato se naša hvala svakog danamora uzdizati u nebo. To jenaša hvala, koja započinje uzoru u jutarnjoj molitvi kojomse blagoslivlja Gospodinaživota i slobode, postojanja ivjere, stvaranja i otkupljenja.

36 20. kolovoza 2003. broj 33/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Novi vjeronaučni udžbeniciNa Internet straniciNacionalnogakatehetskog uredaHBK objavljeni sunazivi vjeronaučnihudžbenika za školskugodinu 2003/2004.

Na Internet straniciNacionalnoga katehetskogureda HBK objavljeni su nazivivjeronaučnih udžbenika zaškolsku godinu 2003/2004.“Učimo ljubiti Boga i ljude“,naziv je vjeronaučnogudžbenika za prvi razred OŠ, aautori su dr. Josip Jakšić i s.Karolina Mićanović. “Rastimou zahvalnosti“, vjeronaučni jeudžbenik za drugi razred OŠ, aautori su također dr. JosipJakšić i s. Karolina Mićanović.

“Za stolom ljubavi ipomirenja“, vjeronaučni jeudžbenik za treći razred OŠ,autora dr. Ivice Pažina isuradnika. “Katekizam 4“,naziv je udžbenika za četvrtirazred OŠ, kojega je uredioJosip Baričević. Udžbenik zapeti razred OŠ naslovljen je “Jasam put“, a autori su dr. RužicaRazum i suradnici. “Pozvani naslobodu“, naslov je udžbenik zašesti razred OŠ, a autori sutakođer dr. Ružica Razum i

suradnici. “Zajedno u ljubavi“,vjeronaučni je udžbenik zasedmi razred OŠ, autora mr.Josipa Periše i suradnika.“Snagom Duha“, vjeronaučni jeudžbenik za osmi razred OŠ, aautori su Josip Baričević, AnaGabrijela Šabić, BonaventuraDuda, Josip Turčinović i dr.“Tražitelji smisla“, naziv jevjeronaučnog udžbenika za prvirazred srednje škole, a autori sudr. Rudi Paloš i suradnici.(ika-kj)

Dokumenti Vojnog ordinarijataDopunjeno izdanjeknjige dokumenata oustrojstvu i djelovanjuVojnog ordinarijata uRepublici Hrvatskoj

Iz tiska je izašlo drugo,dopunjeno izdanje knjigedokumenata o ustrojstvu idjelovanju Vojnog ordinarijatau Republici Hrvatskoj, kojoj jeu novom izdanju dodankomentar Ugovora izmeđuSvete Stolice i RepublikeHrvatske o dušobrižništvukatoličkih vjernika, pripadnikaoružanih snaga i redarstvenihslužbi Republike Hrvatske, koji

je napisao apostolski nuncij uUkrajini nadbiskup NikolaEterović. U knjizi su uz spomenutikomentar objavljeni Spiritualimilitum curae - Apostolskakonstitucija pape Ivana PavlaII. o duhovnoj skrbi za vojnike,Ugovor između Svete Stolice iRepublike Hrvatske odušobrižništvu katoličkih

vjernika, pripadnika oružanihsnaga i redarstvenih službiRepublike Hrvatske, bule oosnutku Vojnog ordinarijata uHrvatskoj i o imenovanjuprvoga vojnog ordinarija,Dekret o potvrdi Statuta VO,Statut Vojnog ordinarijata uHrvatskoj te pravilnik onjegovu ustrojstvu i djelovanju.Knjiga je objavljena u nakladiVojnog ordinarijata. (ika-kj)

Male priče za dušu Brune FerreraČetrdesetak kratkihpriča i nekolikomudrih misli

Katehetski salezijanski centarobjavio je knjižicu “Krugovi uvodi. Male priče za dušu”autora Brune Ferrera, u kojimaje sabrano četrdesetak kratkihpriča i nekoliko mudrih misli.Sasvim mala bobica, Stolarevooko, Ruka, Idi ti umjesto mene,

Posebna majka, Čavao, Zaštotrčiš?, Dug, Napredak, Molitva,Problem, Legenda, Zakletva,Čiste ruke, Guske i bara, Mi netonemo, Na stratištu, Zašto?,Uzvanici, Razlika, Strašilo,Luk, Dvojica koja su vidjelaBoga, Sjena, Čime se bavi

Bog?, Zaboravni grad, Počevšiod kraja, Polje, Sličnosti, Kadaje pitanju država, Ratni brod,Milostinja, Glagol, Velikaprovalija, Bajka o zlatnoj ribici,Božje ruke i Jabuka, naslovi supriča sabranih u knjižicu čija jecijena 40 kuna. (ika-kj)

Grkokatolici u BiHNovi broj Časopisa zasuvremenu povijest (1/2003.),koji objavljuje Hrvatski institutza povijest, donosi članakAdnana Busuladžića o pojavigrkokatoličkog stanovništva uBosni i Hercegovini od 1879.

godine do najnovijega doba.Autor je iznio povijesni presjekte je prikazao stanje ukrajinskegrkokatoličke zajednice urazdoblju Austro-ugarskeMonarhije, Kraljevine SHS –Kraljevine Jugoslavije,

Nezavisne Države Hrvatske,Socijalističke FederativneRepublike Jugoslavije irazdoblju agresije na Bosnu iHercegovinu (1992-1995).(ika-kj)