Uporabu ovog sveuilinog udbenika odobrio je Senat Sveuilita u Zagrebu

odlukom broj 02-686/3-2004 od 11. svibnja 2004.

Intelektualno je vlasnitvo, poput svakog drugog vlasnitva, neotuivo, zakonom zatieno l mora se potivali. Nijedan dio ove knjige ne smije se preslikati niti umnaati na bilo koji nain,

bez pismenog doputenja nakladnika.

CIP -Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 004:65>(075.8)

65.01:004>(075.8) 007(075.8)

INFORMACIJSKA tehnologija u poslovanju I autori Vesna Bosilj Vuki ... ; urednici Vlatko Ceri, Mladen Varga.-Zagreb: Element, 2004. - (Udbenici Sveuilita u Zagrebu = Manualla Universitatis studiorum Zagrabiensis) Kazalo.

ISBN 953197640-6

1. Bosilj Vuki, Vesna L Poslovna infonnalika

440504229

ISBN 953197-640-6

Informacijska tehnologija u poslovanju Urednici: VIaiko eri, prof. dr. sc., Ekonomski fakultet, Zagreb Mladen Varga, prof. dr. sc., Ekonomski fakultet, Zagreb

Autori: Vesna Bosilj Vuki, prof. dr. SC., Ekonomski fakultet, Zagreb Goran Buba, doc. dr. sc., Fakultet organizacije i informatike, Varadin Andrea Budin, mr., Ericsson Nikola Tesla, Zagreb Leo Budin, prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb VIaiko eri, prof. dr. sc., Ekonomski fakultet, Zagreb Bojana Dalbelo Bai, prof. dr. sc., Fakullet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Marijan urek, prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Tihomir Hunjak, prof. dr. sc., Fakultet organizacije i informatike, Varadin Mojca Indihar lemberger, doc. dr. sc., Ekonomski fakultet, Ljubljana, Slovenija Jurij Jakli, doc. dr. sc., Ekonomski fakultet, Ljubljana, Slovenija Ignac Lovrek, prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Mirjana Peji Bach, doc. dr. sc., Ekonomski fakultet, Zagreb Goran Radman, dipl. politolog, MicrosoftAdriatics, Zagreb Mladen Varga, prof. dr. sc., Ekonomski fakultet, Zagreb

Zagreb, 2004.

Copyright 2004. autori

Urednici Viatko eri. prof. dL sc ..

Ekonomski fakultet Zagreb Mladen Varga, prot dr. SC., Ekonomski fakultet, Zagreb

Recenzenti Boris Aurer, prof. emeritus,

Fakuliel organizacije i informatike, Varadin Damir Kafpi, prof. dr. sc"

Fakultet etektrolehnike i racunarstva, Zagreb Robert Manger, prof. dr. sc., Malematiki odje! PrirodoslovnomatemaHkog fakulteta, Zagreb

Lektorica Nikolina Plenar, prof.

Grafika urednica i design ovitka Julija Vojkovi

Nakladnik Elp,~rN1, Zagreb, Menctleva 2

telefoni: 0116008-700, 0116008-701 faks: 01/6008-799

http://\vvrw.elementhri emait e!ement@element.hr

Tisak TISAK TREBOTI, Zagreb

Predgovor ?Y1odcma infoImacijska tehnologija temelji se na kori.~tcqju mlUlala i raunalnih nu'cL1. tc suvremenih informatikih metoda i tehnika, Ona doivljava buran razvoj i ima velik utiec..-lj na sva podnlja rada i ivota razvijenih dru3itav3. Njezina je primjena od ivotne vanosti za opstojnost podUZe61 tl u~ietima sve vee trine konhrreJ1cije, Infonnacijska teimologijn

omoguuje unapreenje rada drl.avne uprave i javnih poduzea od kojih se oekuje voca kvaliteta usluga i bolje zadovoljavanje potreba graana.

Komeje knjiga namijenjena Knjiga Informacijska tehnologija II poslovanju razmatra temeljne aspel'ic infonnacijskc tehnologije te njezine raznovrsne primjene u posiovanju. Namijenjena je studentima1 korisnicima infonnacijske tehnologije, mcnadcrima, ali i infonnatiarima, Osnovna joj je namjena posluiti kao udbenik za kolegije sveuilinih? stnlnih iIi veleuilinih studija koji se bave razmatranjem primjene informacijske tehnologije u poslovanju, a predaju sc pod razliitim nazivima kao to su infonnacijska telmologija u poslovanju, inf6nnatika, poslovna informatika i sl. Korisnicima informacijske tehnologije i menaderi rna knjiga moe posluiti kao temeljna literatura O primjeni infonnacijske tehnologije u poslovanju,

Infonnatiarim3 II poduzeima i ustanovama knjiga e dati sustavni pregJed suvremenlh metoda i tehnjka iz podmja infannacijske tehno1ogije.

o knjizi Knjiga je pisana na jednostavan i razumljiv nain, ak i kod z.ahtjevnih tcma. Ne ide sc u suvine matematike i tehnike detalje, a prikazane metode i tehnike objanjavaju se koritenjem primjera i grafikih prikaza.. Prikazane su i brojne prirlljene lnfonmi-cijske tehnologije tl poslovanju. Kako bi sc itateJju dao putokaz za produbljivanje znanja, na kraju svakog pog1av1ja navedena je preporuena Jitemtura~ nekoliko najboljih Web mjesta i nekoliko kvalitetnih progmmskih alata, Nema autom koji u potpunosti v1ada svim metodama i tehnikama iz podruja infonntlc~jskc: tehnologije i sposoban je opisati njihove najvanije znaajke najednostavan i razumljiv

nain. Stoga smo pozvali na suradnju vei broj autora, vodeih stnlruaka i znanstvenika iz podruja infonnacijske telmologije i njezine prin1iene u poslovanju. Pritom smo uloili velik tnld da se postigne uskladenost nastalih tekstova. Ova je knjiga svojevrstan sljedbenik knjige POSlOVilO raunars(l'o, izdane 1998. godine. jer je 7..adrala sline temeljne :r.adae, alije znatno rcstrukturirana i revidirana u skladu s pron1ienama infol1nacijske tehnologije koje su se II meuvremenu dogodile, i promijenje-nim nastavnim programima o primjeni infonnacijske tehnologije u poslovanju.

Sadraj knjige Knjiga poinje uvodnim poglavljem Informacijska tehnologija i poslovanje, II ostalih trideset.1k poglavlja organizinmoje II dva dijela podijeljena II nekoliko skupina poglavlja koja opisuju srodne temc. I. dio knjige, pod nazivom Informacijska tehnologija u poslovanju, posveen je opisu poslovnih primjena infonnacijske tehnologije i sastoji se od skupina poglavlja In!onnacijski sustavi i poslovanje, Po/pora odluivanju i Sustavi temeljeni na znanju. Ovaj dio knjige daje uvid II gradivo koja je od interesa za itatelje koji studiraju poslovnu ekonomiju ili rade kao menaderi, in[onnatiari ili strunjaci iz razliitih podruja poslovanja. II. dio lmjige, pod nazivominJoJ7Jzacijska tehnologija, posveenje opisu temelja infonnacij-skc tehnologije i sastoji se od skupina poglavlja Raunala, Telekomunikacije, rac."unalne mree i Internet, Algoritmi, programiranje i softver te Podaci. Ovaj dio knjige daje uvid u novija dostignua informacijske tehnologije te pomae II boljem razumijevanju i primjeni infonnacijske tehnologije.

Upotreba u nastavi

Knjiga je sadrajno bogatija nego to je potrebno za odr2avanje nastave na veini kolegija sveuilinih, strunih ili veleuilinih stUdija. Stoga e predava po svom izboru odrediti vanost i redoslijed obraivanja pojedinih tema, a neke tcme moda ostaviti studentima da ih obradc samostalno. Svako poglavlje knjige je zasebna cjelina koja opisuje jednu tcmu iz podruja infonnacij-ske tehnologije ili njezine primjene u poslovanju. Tehtovi su pisani na jednostavan i razumljiv nain te su dopunjeni ilustracijama i primjerima, to omoguuje studentima da ih sami proue. Popis i opis preporuene literature, kao i ponueni izbor \Veb mjesta., pomoi

e studentima da prodube znanje o tcrnama koje ih zanim.yu.

Web mjesto knjige http://www.efzg.hr/itup/ Na ovoj Web adresi osvjeavaju se podaci o preporuenoj literaturi, Web mjestima i softveru po poglavljima knjige.

Zahvala

Zahvaljujemo recenzentima knjige, prof. dr. Borisu Aureru, prof. dr. Damiru Kalpiu i prof. dr. Robertu Mangeru na dragocjenim primjedbama koje su uputili autorima i urednicima.

Zagreb, travanj 2004. Urednici Vlatko eri Atfladen VcI!-ga

Sadraj 1. Informacijska tehnologija i poslovanje

1.1. Uvod 1.2, Trendovi informacijske tehnologije 1.3. Informacijska tehnologija j poslovanje 1.4. InformaCijska tehnologija kao strategijski resurs 1.5. Opasnosti koritenja informacijske tehnologije

I. dio Informacijska tehnologija u poslovanju

Informacijski sustavi i poslovanje 2.

3.

4.

5.

6.

Informacijski sustav u poslovanju 2.1. to je informacijski sustav 2.2. Dijelovi informacijskog sustava 2.3. Integralni informacijski sustav 2.4. Informacijski sustav u pojedinim poslovnim podrujima 2.5. Primjer

Upravljanje informacijskim sustavom 3.1. Organizacija informacijskog sustava 3.2. Uspjenost informacijskog sustava Izgradnja informacijskog sustava 4.1. Pristupi izgradnji informacijskog sustav 4.2. Faze izgradnje informacijskog sustava 4.3. Primjer izgradnje informacijskog sustava

Elektroniko poslovanje 5.1. Vrste elektronikog poslovanja 5.2. Oblici elektronikog poslovanja 5.3. Poslovanje u pokretu 5.4. Elektronika uprava 5.5. Pravna i etika pitanja elektronikog poslovanja

Komunikacija 6.1. Poslovna komunikacija elektronikim medijima 6.2. Komunikacija posredstvom raunala 6.3. Privatnost u komunikaciji posredstvom raunala

1 3 5

10 12

17

19 19 22 25 27 29

33 33 41

43 43 46 53

57 57 59 64 66 68

73 73 74 82

Potpora odluivanju 7. Optimizacija

7.1. Linearno programiranje 7.2. Cjelobrojno linearno programiranje 7.3, TransportnI problem 7.4. Problem dodjeljivanja

S. Viekriterijsko odluivanje 8,1. Problem odluivanja 8.2. Tablica odlUivanja 8.3. AHP meloda 8.4. Program EXPERT CHOICE

9. Simulacija 9.1. IDjesimulacija 92. Diskretna simulacija 9.3. Konceptualni modeli diskretne simulacije 9.4. Izvoenje simulacije 9.5. Stvaranje povjerenja u simulacijske modere 9.6, Statiki aspekti simulacije 9.7. Vizualna interaktivna simulacija 9.8. Primjene diskretne simulacije

10. Sistemska dinamika 10.1. Osnovne ideje sistemske dinamike 10.2. Sustav s povratnom spregom 10.3. Pozitivna i negativna povratna sprega 10A. Simulaclja sustava s povratnom spregom 10.5. Primjer modela sistemske dinamike

11. Upravljanje projektima

12.

11.1. to je upravljanje projektima 11"2. Mreni dijagram projek!a 11.3. Procjena vremene zavretka prOjekta 11.4. Proba!istike procjene vremena 11.5, Resursi i trokovi 11.6. Primjene Tablini kalkulatori u potpori odluivanju 12.1. Uvod 12.2. Matematiki modeli i njihov prikaz II Microsoft Excelu 12,3. Primjer modela za problem proizvodnje 12.4. Primjer modela za problem rasporeivanja 12.5. Primjer modela za problem najkraeg puta

85

87 87 96 98

101

105 105 106 108 116

119 119 120 121 123 124 125 127 129

131 131 132 132 135 135

141 141 142 144 146 148 149

151 151 152 155 159 163

Sustavi temeljeni na znanju 13.

14.

15.

16.

Prikaz znanja 13.1. Znanje 13.2. Pravila 13.3. Stabla odluivanja 13.4. Semantike mree 13.5. Nepouzdano znanje 13.6. Nelzrazrta logika 13.7. Primjer

Ekspertni sustavi 14,1, $:to su ekspertni sustavi 14.2. Slruklura ekspertnih sustava 14,3. Proces zakljuivanja 14.4. ZakljUivanje s nepouzdanim znanjem 14.4. Inenjerstvo znanja 14.5. Primjene eksperlnih sustava

Sustavi koji ue 15.1. Uvod 15.2, Uenje na primjerima 15.3. Vrste uenja 15.4. Umjetne neuronske mree 15.5. Primjer neuronske mree za klasifIkaciju novanica

Rudarenje podataka 16.1. to je rudarenie podataka 16,2. Metode i programi za rudaranje podataka 16.3. Proces rudarenja podalaka 16.4. Primjer

II. dio __ ~ormacijska tehnoJofjija

Raunala 17. Graa i nain rada raunala

17.1. to je raunalo 17.2. Graa raunala 17.3. Nain rada raunala 17.4. Uloge raunala u obradi podalaka

169

171 171 173 174 175 175 176 178

181 181 183 184 187 189 189

191 191 195 198 201 206

211 211 214 217 221

225

227 227 229 232 235

18. Operacijski sustavi 241 23.4. Pristup rjeavanju zadataka raunalom 319 18.1. Uvod 241 23.5. Programsko inenjerstvo 323 18.2. Struktura operacijskih sustava 242 24. Algoritmi 18.3. Datoteni sustav 244 325 18.4. Gospodarenje memorijskim prostorom 247 24.1. to je algoritam i kako ga stvaramo 325

24.2. Prikaz algoritma 326 19. Ergonomija radnih mjesta s osobnim raunalima 249 24.3. Osnovni oblici konstrukcije algoritama 329

19.1. Ergonomija raunalne opreme 249 24.4. Rekurzija 335 19.2. Ergonomija softvera 255 25. Agenti 19.3. Ergonomija radne okoline 255 339 19.4. Prevencija pojavljivanja umora 258 25.1. to je to programski agent 339

25.2. Klasifikacija agenata i agentskih sustava 340 Telekomunikacije, raunalne mree i Internet 261 25.3. Arllitektura agentskog sustava 342 25.4. Funkcionalnost agenata 344 20. Telekomunikacije i raunalne mree 263 25.5. Primjeri primjene inteligentnih i pokretnih agenata 345

20.1. Vrste komunikacijskih mrea 263 26. Softver i softverska industrija 353 20.2. Telekomunikacijska trite 265 20.3. Arhitekture mrea 267 26.1. Uvod 353 20.4. Javne telekomunikacijske mree 272 26.2. Softver 354 20.5. Raunalne mree 277 26.3. Razvoj softvera 356 26.4. Softverska industrija 358

21. Internet i internetske usluge 283 26.5. Izazovi 361 21.1. to je internet 283 21.2. Razvoj interneta 284 Podaci 365 21.3. Princip rada interneta 286 21.4. Internetske usluge 289 27. Organizacija podataka u raunalu 367 21.5. Web 292 27.1. Podaci, informacije, znanje 367 21.6. Napredne usluge 294 27.2. Podaci u raunalu 368 21.7. Daljnji razvoj interneta 295 27.3. Organizacija podataka 370

27.4. Daloleke 372 22. Sigurnost rada na Internetu 299 28.1. io je baza podalaka 379

22.1. Prijetnje sigurnosti rada na internetu 299 Baze podataka 22.2. Dimenzije sigurnosti rada na internetu 300 28. 379 22.3. Sigurnost transakcija 302 28.1. io je baza podalaka 379 22.4. Sigurnost mree 306 28.2. Vrste baza podataka 380 22.5. Elektroniko plaanje 306 28.3. Reiacijska baza podataka 382

28.4. Oblikovanje relacijske baze podataka 383 Algoritmi, programiranje i softver 311 28.5. Operacije u relacijskoj bazi podataka 386 28.6. Sal - jezik za rad s relacijskom bazom podataka 387 23. Pristup programiranju raunala 313 28.7. Normalizacija relacijske baze podataka 390

23.1. Raunalni programi 28.8. Sustav za upravljanje bazom podataka 391 313 28.9. Primjeri 394 23.2. Pripremanje novih programa 316 23.3. Ispitivanje programa 318

29. Skladita podataka 29.1. Skladitenje podataka 29.2. Dimenzijska baza podataka 29.3. Obrada dimenzijskih podataka 29.4. Oblikovanje podataka u skladitu podataka 29.5. Primjer

30. Traenje podataka na Internetu 30.1. Vanost pretraivanja sadraja interneta 30.2. Tematski katalozi 30.3. Trailice 30.4. Metatrailice 30.5. Inteligentni agenti 30.6. Alternativni pristup pretraivanju 30.7. Pretraivanje "dubinskog Weba" 30.8. Strategije pretraivanja 30.9. Vrednovanje pronaenih informacija 30.10. Organizacija pronaenih informacija

31. Publiciranje na Internetu 31.1. Jezici za oznaavanje 31.2. Stvaranje dinamikih Web stranica 31.3. Oblikovanje Web stranica i Web mjesta 31.4. Osiguranje vidljivosti Web stranica pri pretraivanju 31.5. Proces publiciranja na Webu

Kazalo

\

399 399 402 405 406 407

411 411 412 413 416 416 417 418 418 420 421

423 423 426 427 428 429

431

1. Uvod 2. Trendovi informacijske tehnologije

Informacijska tehnologija i

poslovanje V/atko eri

3. Informacijska tehnologija i poslovanje 4. Informacijska tehnologija kao strategijski resurs 5. Opasnosti koritenja informacijske tehnologije

Informacije predstavljaju kljuni resurs poslovanja bez kojeg nije mogue donositi kvalitetne odluke. Informacijska tehnologija, koja predstavlja spregu raunala, telekomunikacija i softvera, jedna je od kljunih generikih tehnologija koja omoguuje uinkovit rad organizacija i njihovu konkurentnost na tritu. U ovom poglavlju prikazani su trendovi u razvoju informacijske tehnologije, njezin utjecaj na poslovanje te njezino znaenje kao strategijskog resursa poslovne organi zacije kojim organizacija moe stvoriti odluujuu prednost na tritu. Poglavlje zavravamo upozorenjem na neke od problema vezanih uz koritenje i uvoenje informacijske tehnologije.

1.1. Uvod

Informacije i znanje kao strategijski resursi poslovanja Infonnacije i znanje dva su temeljna resursa za uspjeno poslovanje. Za donoenje kvalitetnih odluka potrebno je poznavati razliite vrste informacija o poslovanju poduzea i o njegovoj okolini, kao to su raspoloivost opreme i radne snage iIi procjena veliine tr.lita za odreeni proizvod ili uslugu. Pritom su potrebne ne bilo kakve infonnacije, ve potpune i !t:valitelne infonnacije koje su ujedno i dostupne na vrijeme jer ni ispravna odluka koja kasni nee imati eljene uinke. Da bi se infoffimcije mogle kvalitetno i u potpunosti iskoristiti potrebno je znanje, odnosno poznavanje razliitih zakonitosti, pravila i postupaka koji omoguuju racionalno koritenje infonnacija za rjeavanje poslovnih zadataka. Znanje nam

omoguuje da donosimo kvalitetne odluke na svim razinama, od strategijskih do operativnih (npr. gdje emo smjestiti novi pogon ili kako emo upravljati zalihama).

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Za donoenje odluku nisu dovoljne SatnO informacije, ve je potrebno pcr,l.navati i metode koje omoguuju nalaenje racionalnih rjeenja, npr. metode za tmenje optimalnog rjeenja, simulacija poslovnih procesa Hi ekspertni sustavi. Za kvalitetno i brzo prikupljanje l pohranjivanje infonnacija tc njihovo uinkovito pretraivanje [ upotrebu u metodama j modelima koji omoguuju donoenje kvaHtctnjh odluka~ nuna je informacijska tehnologija.

Digitalizacija, pohranjivanje, prijenos i obrada podataka Suvremena raunala rade s podacima II digitalnom obliku, jer ih tt tolU obliku moemo uinkovito pohranjivati. pr~traivati. koristiti i slati na velike udaJjcnosti posredstvom raunalnih mrea. BHo koji oblik podataka ~ tekst, sliku, animaciju ili zvuk n moemo digitalizirati unoenjem s tipkovnice, skeniranjem, digil.alizinHljem zvuku ilf snimanje-nl digitalnim k~UnCfal11U. Iuformacije se koriste tl razliitim odjelima i na razliitim Htdnim mjestima u

poduzeu. Za veliku poduzea koja. imaju podrunice II vie gradova ili zemalja neophodno je da njihove baze podataka i infoffilucijske sustave moe istovremeno koristiti vei broj ljudi. Mree raunala omoguuju gotovo trenutani prijenos podataka na velike udaljenosti. to znatno poveava uinkovitost rada poduzea i smanjuje trokove. Raunalne mree omoguuju i rad kod kue. Raunalne mree poslovnih organizacija ukljuuju se na globalnu mreu, Internet, omoguujui zaposlenima pristup golemom broju izvora informacija i komunikaciju s potencijalnim kupcima proizvoda ili usluga, strunjacima iz istog pOdmja i sl.

Mogunost globalnog objavljivanja multimedijskih podataka dovela jc do elektro-nikog marketinga i drugih oblika elektronikog poslovanja. Proizvodi i usluge lUOb'1l se naruivati i plaati preko Interneta. a oni proizvodi koji SI.! mogu pretvoriti tt digitalni oblik - kao to su to infonnacije, softver, glazba ili video ~ mogu sc jeftino i brzo prenositi posredstvom Interneta. Sve to predstavlja vanu p1'Omjenu u odnosu na klasian nain poslovanja. Zaostajanje II primjeni raunarskih i telekomunikacijskih sredstava i metoda u pOSlovanju znai rizik zaostajanja za konkurencijom~ to dovodi do gubitka dijela trita, a nerijetko i do zatvaranja poduzea. Prije nego napravimo pregled najvanijih tehnologija i naina njihova koritenja u poslovanju~ razjasnit emo znaenje nekih od osnovnih pojmova koji se odnose na tehnologiju i podmja ltiezina razvoja i kodtenja.

Informacijska tehnologija Informaciiska lehnologija predstavlja spregu mikroelektronike, raunala, telekomu-nikacija i softvera. koja omoguuje unos, obradu i distribuciju infonnacija,

i

1, Informacijska tehnologija i poslovanje=--____________________ _

Informacijska telUlQlogija jedna je od kljunih generikih tehnologija jer prodire u sve sfcre gospodarstva, znanosti~ drutvenog i privatnog ivota i u njih unosi radikalne pronuene (Budin~ 1993). Ovaj se termin najvie koristi u Sjedinjenim

Amerikim DrLavama, a jednako znaenje ima i tennin informacijska i komuni-kacijska /eimologlja1 uvrijeen u Europi. Raunarska znanost bavi se prouavanjem prikaza i struk.1:uriranja informacija, algQri~ tarnskim procesima z

4 INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU -------------------------------

Raunalne mree

Pojava raunalnih mrea omoguila je jcdnOSL1.Vnu i jeftinu komunikaciju te brz pristup, pretraivanje i racionalno koritenje informacija smjetenih na razliitim lokacijama, One su poslovnim organizacijama omoguile integraciju poslovnih procesa, jednostavnu komunikaciju i razmjenu infonnacija tc suradnju na daljinu, to je dovelo do znatnog povealya brzine i uinkovjtosfi rada. Razvoj globalne raunalne mree, Interneta, ornob'Uio je uspostavljanje jeftine komunikacije meu miHjunirna raunara jz raznih krajeva svijeta. Najvanile intemetske usluge (kao to Sll elektronika pota. slanje datoteka na daljinu ili \VeL.) masovno sc koriste i za osobne i za poslovne svrhe, a pojava elektronikog poslovatlia uzrokovala jc radikalne promjene u Itainu rada poslovnih organizacija. Korporacijske lokalne i rairene mree su Sc koritenjem internetske tehnologije, a posebno Weba s njegovim multimedijskim mogunostima l jednostavnou publici-ranja, tnmsfonnirale II in/ranete, Povezivanje intraneta na Internet omoguuje korisnicima korporacijskIh mrc7...a da bez potrebe za biJo kakvom pripremom ili dodamim hardverom ili softverom. koriste internetske usluge, Povezivanjem intraneta jedne korporacije s intranetima suradnikih kml'oracija, npr. povezi~ vanjem s intranciima najveih dobavljaa, omoguuje se brzo i racionalno koritenje resursa suradnike korporacije, koji se koriste u zajednikom poslovanju. Takvi intranet! koji se povezuju s dnlgim intranetirna nazivaju se eks/rane!i. Razvoj infrastrukture koja povezuje informacijske i raunalne resurse posredstvom raunalnih mrea velikih brzina (engl. grid) omoguuje suradnju medu organizaci~ jama te koritenje golemih repozitorija informacija (npr. sakupljenih meteorolokih ili astronomskih podataka). Time se omoguuje pretraivanje i ntdarcnje inf onna-cijskih izvora i otkrivanje novih znanja. Korisnik doivljava grid kao jedno virtualno super - raunalo od kojeg moe dobiti onoliko resursa koliko treba onda kada mu je potrebno. Oekuje se da e ovakva infrnstruk'tura biti od izuzetno velike

pomoi u kompleksnim podrujima istraivanja kao to su medicina, ispitivanje okolia ili inenjerstvo.

Softver

Koritenje grafikih suelja koja omogucuJu jednostavan i intuitivan rad sa softverom te interaktivan nain rada koji omoguuje i1cksibiJno rjeavanje problema, postali su osnovni nain koritenja softvera. Softver za publiciranje na \Vebu omoguio je jednostavnu izradu Web stranica i njihovih kolekcija, il programski jezik Java stvaranje dinamikih Web stranica i kompaktnih mjni~ aplikacija (engl. apple/s) koje:se posredstvom mree automatski prenose 11 trcnuti'U kada su potrebne za izvoenje nekog programa.

1 ..

1, Informacijska tehnologija i poslovanje

Intenzivno se razvijaju softverski agenti, programi koji II imc korjsnika pretrauju baze- podat.aka iii Web resurse> rade sel.ckciju e1~ktTon~ke p~te. pon:au pri korItenju sloenog sistemskog softvera I sl. Intehgentnt agentl upoznajU profil korisnika tako da im sam korisnik opie svoje interese i definira ciljeve, II oni nakon toga promatrajui j ana1izimjui ponaanje korisnika sa~i na~tc:je do~uiti ~ako n:u jo mogu pomoi. Agenti e tako umjesto nas pokrctatt ~::z1t.HC a~tlvno.$!i. lo ce nam biti od velike pornoi zbog dramatinog porasta koItcmc 1 sloze~o~h .Hlforma-dja S kojima radimo. Da bi mogli obaviti svoj posao, a~enti ne komUJHC!,mjU samo s ljudima, ve i S dntgim agentima koji su specijalizirani za druge funkcfJc, odnosno koji pripadaju dmglm vla

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Promjena naina rada i poslovanja Neki od zna~~jnih treu,dova promj~ne naina rada unutar poslovne organizacije jesn rad .li sku~ml, .. moguenost n!da Izvan ureda, nehijerarhijska organizacija rada i povJeravat1Jc. dlje.l.a posia v.mJ,s~im organizacijama. Rad II skupini sve je potrebnijj Jer su, z~dac! k~Jl s~ postav!Ja;u pre~ organizaciju sve kompleksniji, fi sve vie posJo\mh orgamza~l~a oS~'lllJa se na hrnove koji se fomliraju za potrebe izvrenja odrce~og ~adat1

8 __________ -.:.1 N:.:F:..:O:::R:.:~~~A:.:C:::I:::JS:::::KA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

zajedno s ljudima koji ga posjeduju, pa je stoga vrlo vauo da sc ono prenosi, KodIficirano i tiho znanje su komplementami, ijedno omoguuje stvaranje drugog. Znanje: ima neke znaajke koje su bitno razliite od znaajki materijalnih dobam. Znanje tako ostaje kod prodavaa ak i nakon to gaje neki kupac kupio. tako da se ono moe prodati mnogim h-upcima. RazlIiti korlsnJci mogu istovremeno koristiti isto znanje. a znanje sc ne unitava ttjekom potronje i vei broj jedinica istog znanja ne drUc dodatnu vrijednost onome kojj to Zl1

10 INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Poslovna inteligencija (engL business intelligence) predstavlja skup HlCtodu koje organizacijama omoguuju da iskoriste infomladjc koje posjeduju i na temelju njih steknu uvid tl prirodu pGslovruyu, to im omoguuje donoenje kvalitetnijih poslov-nilI odluka (Moss i Atre, 2003). Sustavi posl~)Vne inteligencije pritom kombiniraju podatke iz internih izvora tvrtke i podatke iz njena OkruCCY

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

U podruju uslunih djelatnosti infonnacijska tehnologija omoguila je nove naine pruanja usluga kojI su poveali njihovu kvalitetu, raznovrsnost i brzinu. Tako Su npr. II bankarstvu bankomati omoguili posve novu uslugu, danononu mO,b1Unost dizanja gotovine. Kod zranih su prijevoznika rezervacijski sustavi omoguili rezervaciju letova fi bilo koje toke globusa, dokje koritenje internetskih usluga (a posebno \Veba) omoguciio korisnicima da iz svojeg doma doblju pregled letova na eljenim relacijama tc izaberu najpovoljniji let. Prodaja softvera koritenjem Weba omoguuje kupcima da gotovo trenutano dou do softvera ak j onda kada se on nalazi na drugom kontinentu. Na taj nain potcncijulni kupci mogu isprobati softver, a zatim ga i platiti ukoliko ih zadovoljava, tl da i ne moraju naputati svoju SOblL Prodavai softvera pritom ne moraju kopirati softver na CD i slat j ga potom svakom J.."Upcu, to za njih predstavlja znatnu vremensku i financijsku utedu.

3) Povezivanje s drugim organizacijama Suradnja izmeu organizacija jedno je od vanih podruja u kojimaje infommcijska tehnologija stvorila rjeenja od strategijskog znaenja. Jedno od prvih novosti u tom

podruju bilo jc uvoenje elektronike razmjene podataka~ tj. brze razmjene velikog broja poslovnih transakcija izmeu suradnikih kompanija koritenjem izravne zatiene veze izmedu raunala tih kompanija. Uvoenjem intraneta i ekstraneta, tj. kompanijskih raunalnih mrea koje sc koriste internetskom tehnologijom, mogunost povezivanja organizacija znatno se poveala,

1.5. Opasnosti koritenja informacijske tehnologije

informaCijska tehnologija prua velike mogunosti za unapreenje korisnih ljudskih djelatnosti. ali isto tako i za :razliite vrste zloupotreba i kriminalne djelatnosti. Raunalni kriminal postoji ve desetljeima, gotovo od sruuih poetaka suvremenog raunarstva. Prije uvoenja raunalnih mrea, a posebno Interneta,. ta vrsta kriminala jo je bila lokalizirana na pojedine organizacije, odnosno na pojedina raunala.

Raunalne mree omoguile su ne samo globaHzaciju korisnih djelatnosti. ve isto tako i globalizaciju raunalnog krimjnala~ mogunost izvoenja kriminalnih radnji na daljinu, pa ak i distribuirani kriminal koji sc koristi razl1itim geografski rasprenim raunalnim resursima.

Klasini primjer lokatiziranog raunalnog kriminala jest masovna k"TIia nIo malih iznosa pomou zaokruivanja decimalnih iznosa bankovnih rauna velikog broja kHjenata banke na dolje i prebacivanje dobivenih razlika na svoj bankovni raun. Raunalni kriminal u kojem se koriste mree raunala ima daleko vee mogunosti -probijaju se zaporke za pristup raunalima korporacija ih vladinih organizacija i

1. Informacijska tehnologija i poslovanje

dohvaaju infom1ticijc koje predstavljaju industrijsku ili vojnu tajnu. Napadaju se i pojedincI, tako da sc presreu njihove p~rukc i .iz njih ~zimaju podaci o br~ju kreditne kartice i sl., pa se na raun praVih vlasmka kreditne kartIce troe velIke koliine novca. Softverskt agenti takoer predstavljaju potencijalnu opasnos~ jer njima poyvjcravam~ da u nae ime izvode razliite aktivnosti. Nae agente, meutim, netko moze presresti i izmijeniti, a da mi za to j ne znamo. Tako izmijcn~eni ~gcnti mogu izvo.diti nezakonite ili teulc radnje. II sve u nae imc. Posebno JC vazan probJem provjere identiteta pOiljatelja poruka tc agenata drugih )judi. kako bismo sa sigumou mogli znati s kime komuniciramo ml ili nai agenti. Velika je opasnost i od raunalnih vimsa koji sc danas naje~ ~irc, pos:ed~tvom

raunalne mree (te vrste vtn1sa nazivamo tlcrvi fl ). Nakon aktIV[runJa VlruSt nam moau izbrisati iH izmijeniti podatke, slati ponI ke svima onima ije elektronike

adr~sc uvamo na nacrn raunalu, itd. Neprekidno se pojavljuju novi virusi tc nove vrste virusa, aH se isto tako stalno trae naini da se virusi otkriju i unite. Kriminalci, ali i poduzea, na razliite naine ugroa~aju priv.~tnost ~oj:di~aca: Kriminalci mocm iz razliitih tzvora na mrei prikupiti mfonnaclJc o pOjCdmcuna l tada ih zloupot~bljavati tako da troe tui novac, da prikup.ljcn~. informacije ~oris~c protiv pojedinaca (npr, u sudskim parnicama) i si. Orgao?zaclJc ~est~ ugroz~vaJtI privatnost svojih namjetenika itajui njihove elekt:ontku P?stU .. l pratecI to njihovi namjetenici gledaju i rade na \Vcbu, Vladme. or~antza~IJc. doIa~~ ~o

elektronikih poruka koje se alju unutar zemlje Hi preko njenih gramca l anal!zlraJu ih. Taj se postupak koristi u borbi protiv kriminala i terorizma, ali se moe koristiti i protiv onih koji se ne slau s politikom svoje vlade. Ugro.avaju se i autorska prava tako to se besplat.no k~ri~te ili pre?rodaj~ tc~st?vi, softver i sl. Osim toga. dosta tvrtki neovlateno pnkuplja mfonnaciJe o pOJcdmcuna koje sc mogu nai na Internctu j tc ih zatim prodaje bilo kome tko eli masovno oglaavati preko Interneta, Internet sc koristi i za stvaranje i distrjbuciju pornografskih i rasistikih infomlacija, razvijaju se ilegalne igre na sreu te sc pojedinci~a .alju prijet.~e. iH perverzne poruke. Takve se poruke ponekad alju II ime pOJedma~a do IJe Je :zaporke .za elektroniku potu kdminalac uspio doi koristei injemeu da .zaporke esto n.f~u dobro uvane, vlasnici ih ne mijenjaju lli su vrlo jednostavne pa IhJc lako pogodIh,

13

14 INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Literatura L Budin, 1., O hrvatskom nazivlju u. jJodru(;ju raunarstva i informacijske

tehnologije, Journal of Computing and Information Technology 1,75-78, 1993. 2. eri, v., Know/edge Economy; An Ove1'1Jiew, poglavlje u knjizi Kllowiet/ge tinti

Business Process Management, ur. V. Ulupie, Idea Group Publishing, 2002. 3. Earl.M.j . ftJanagetJumtStrategiesJor Informatfon 'leelmology, Prcntice Hall, N{..-..v

York,1989, 4. Mo&'i, L T., Atre,S . Business intelligence Roadmajx 171e Complete Project Li/ec)'cle

for cclsion.supportApplicaUol1s, Addlson-Wcs!e:y, 2003. 5. Tiwana, A" Essential Guide to Knowledge .lfanClgement: EBusiness lind CRtU

Applications, PrcnUcc Htdl, 2000,

Preporuena literatura l. McNurHn, B. C, Spraguc. R. fi. Jr., lu/orma/ioll Systems illanagement in Practice,

4w. Edition, Prenticcw Ha1llmcrnationai, London, 1998, Knjiga daje prikaz upravljanja inlormaciJ~kjm sustavima te ukljuuje Opis suvremene {nformacIjske tehnologije i njenog kOritenja t~ poslovanju. Sadri prikaz velikog broja sluajeva primjene informacijske tehnologije.

Informacijski sustavi i poslovanje

;' :~::U ovoj se skupini pO'!,lavlja razmatra kako irf9"imacijski sustav porrl~~e ',,' >~poslovanju i j"

U poglavlju sustavi u poslovanjU-~9pisuje se kako jnformttc;'jJ~ki sustav poduzea obrauje informacije potrebne pri obavljllnju poslovnog poslovnim $uttavom te pri komunikatUi t suradnji meu poslovanja," .o'. ,- " U POglaVlljj'U~~~~~;~~,~jn'~fOiic~m~ja~C~ijr~Skjm susta~~m razmatraju se org,lniz\'1cij-ski oblJci u $usta_vCH~.~:,-posebno se obraUj~},~:ini ~:~: :o~a;~i,:~;~i~I::~~;~~~~i::~ inform~_~;~_:tkom tehnologijom, i k~:~:~~~:~ u U poglavlju infonnaoijskog sustav;"razmatraju se mogu~fp~~tupi izgradnji sustava, detal@i!'lRPiSUjU ~aze u njegovof}~gI'~dnji, te prika:zuj,~,',~'a: l"hn,;ke oblikovanja

2.1. to je informacijski sustav 2.2. Dijelovi informacijskog sustava 2,3. fntegralni informacijski sustav

Informacijski sustav

u poslovanj u Mladen Varga

2.4. Informacijski sustav u pojedinim poslovnim podrujima

Uinkovito obavljanje poslova zahtijeva kValitetne informacije. Svaki poslovni sus!av {ma svoj informadjsld sus!av koji prikuplja, pohranjuje, uva. obrauje t isporuuje informacije. Ciljje informacijskog suslava obraditi informacije potrebne pri obavljanju poslovnog procesa, upravljanju poslovnim sustavom te u komunikaciji j suradnji meu sudionicima poslovanja. Infonnacijski se sustav moe podijeliti na sustav za obradu transakcija, sustav za potporu odluivanju te sustav za komunikaciju. suradnju i individualni rad. Posebno terno razmotriti primjenu infonnacijskog sustava u financijama, raunovodstvtJ, marketingu j proizvodnji.

2.1. to je informacijski sustav elimo li saznati telefonski broj poslovnog partner'.l~ dobit cemo ga od slube za dobivanje obavijesti. elimo li od dobavljaa saznati ima li traenu robu, istodobno moemo saznati i informaciju o cijeni, vremenu isporuke i uvjetima prodaje. U trenucima kada traimo informaciju nismo svjesni naina njezina pribavljanja. Tek kada je ne dobijemo, postajemo svjesni da treba postojati ureen "sustav" pribavljanja infonnaciju. Poslovanje je takoer poprneno infonnaeijama, Npr.; pri prodaji se izdaje raun na kojemu je zabiljeena koliina i cijena prodane robe; ocjena poloenog ispita biljei se II indeks studenta, itd. Iz mnogobrojnih primjera mogli bismo zakljuiti da bi bez infonnacija bilo vrlo teko poslovati, te da su informacije nuan resurs za poslovanje. Informacij.ki suslav je suslav koji prikuplja, pohranjly"e, uva, obraduje i isporuuje injormacije vane za orgcwizacy'u, tako da budu dostrtpne i upotrebljive svakome kome su potrebne.lnJonnacijski suslav se moe. aU ne mora, koristiti informacijskom leimo/agi/om,

L INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Ciljevi informacijskog sustava Poslovni sustav (poduzee, ustanovu) moemo podijciiti na tri podsustava: izvr,~1ti podsustav, II kojem sc iz:vrav preobl!k~vanjc pos1ovnog procesa koje je najee mogue uSpjeno posuel uom pnmJenom informacijske tehnologije.

Upravljanje poslovnim sustavom Zadatak je infonnacijskog sustava osigurati info,nnacij~..-za upravljanje poslovnim sustavom. Upravljati 7..nai donositi odluke kOJe se tIcu pos!ovn?g sustava. Za donoenje dobre posiovne odluke potrebne su P,otPl::te,p()uzdaue l pravovremene informacije. Svaki poslovni~ odnosfl.. orgl'l.I:l~aClJ~~l susta~. (~pr. poduz.:~, ustanova, gospodarstvo, drutvo) nasWJllzgradlh svoJ mfonnacljskJ sustav kOJt ce davati informacije za brzo i kvalitetno odluivanje. Infonnacije koje se koriste pri odluivanju mogu nastati obradom po?ataka i.z

razliitih izvora. To su podaci nastali u poslovnom procesu (tzv. unutarnji podacl~ npr. podaci o vrsti i broju proizvedenih proizvoda i njihQ:oj pro~ajj .. podaci n~sta1i izvan poslovnog sustava (tzv. vanjski podaci, npr. p?da~l o stanJu. trl~ta, stanju ~~ burzama i sL). tc podaci mistali u postupku odlUIvanja (podaCI kOJe su stvorth menaderi) npr. planovi proizvodnje. odnosno prodajc).

Odluivanje je vana aktivnost u upravljanju poslovnim sllstavom, Upravljanje ukljuuje donoenje odluka potrebnih ~ nje~ovo f~nkcioniranjc. Takoe: uklj~u~e i planiranje) organiziranje i kontroliranje aktIvnosti poslovnog sustava. ~p:a:~ja~J~~ sc obavlja na vie razina. Operativnim upravljanjem. ~avc Se operattvU1 th. E1I~1 menaderi koji nadgledaju dnevne poslovne aktivnoStl t provode odluke taktIkth menadera. Operativnom upravljanju potrebne su detalJne. ~~ormac.iJe u oblvik~ dnevnih izvjetaja. Taktikim upravljanjem bave se taktlkl th srednji mena?zen koji razmatraju aktivnosti unutar dueg r~d?bl~a. ~ !~ ~u ~otr~bne ~gregtr~ne infoonacije u obliku sumamih periodiklh IZVjetaja dl t~J:ta~a.:-;? lzuzeclm~ dnevnih aktivnosti. Strafe.fJ..im upravljanjem bave sc stratekl Ih naJvl~t menaden, koji donose strateke (esto dugorone) poslovne, odluke. Takve odluke pripadaju

kljunim poslovnim funkcijama (npr .. ~ poduzecu o~tuke ve~ne u~ mllrketl.~g, financije, proizvodnju ili razvoj), a za nJIh su potrebne Jako agregtrane mformaclJe,

Suradnja, komunikacija i individualni rad U funkcioniranju poslovnog sustava sudjeluje niz sudionika (zaposlenici organizirani u organiz.acijske jedinice), koji komu~iciraju i su.rauj~ meusobnoJ. a~i i s vanjskim sudionicima (kHjcntima, poslovnun partnenma, jllVnOm admml-

21

22 __________ ~ __ ~L..:'::'NF':'O~~MAC'JSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

strakcUdorn). Oni II svojo! komunikaciji i suradnji razmjenjuju ntz infoITl1UciJa U sva o ncvnom radu om samostal T ' b' . ( , obavljanju moe pomoi info;:'~c~j~~ tt~~t:v a~f~' razliite P

J os!ove,. ijem

raznovrsnih doku t oo ~. 1 SU pos OVI pnpreme poslovnih podata:~~~ a, prezentaCJja, IzvJetaja, jednostavnijih ad-hoc analiza

2.2. Dijelovi informacijskog sustava !nf~~m~cijski se sustav moe podijeHti na VIe dUeIova. od kojih je svaki zad ;-" Izvrsenje Jednog od prethodno opisanih ciljeva: . uz~n za

jo sustav za obradu transakcija (operativni SUSL.'lV) slui za izvo'" 'I. procesa, cnJe pos ovnog sustav za potporu odfl(f}ivanjll (informativni sustav an'tI'l' "k' ) I . upravljanje poslovnim sustavom, , ,< 1 IC t sustav s Ut za

,. sustav za komunikaciju, suntdnju i individualni rad (uredski sustav),

Sustav za obradu transakcija ~ustav ~a obradu transakcija iIi transakcijski st/stav prua potporu t k . IZVO enJu poslovnog "O' . - e ueem ~aziva se i operativllf,~O:t~.:;:VOf~"P~I:d~~::j~t~;zo~nr~z~:: .fo~~?vnil~ a~tiJvnkosti. mka obrada podataka" (EOP), ~ntrane IZ\'Je!:ih\J~ kOJI menader e dobiti sumarni izvjeta ' J p. edu (npr" ,P0cetkom novog tJedna Situacijama (npr" izvjetaj koji se )~r~::~ ~:~n~u prolog ~edna), Hi u izvanrednim granicu) Hi sadri izvJ'eta' k" . d~' lZll

24 L INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

mnjc, vidcokonferiranje i sline tehnologije koje omogulUu komunikaciju vie osoba istovremeno. Npr., programom NetMeeting tvrtke Microsoft mogue jc odrLavati virtualne sastanke tc participirati II diskusiji zvuno, slikom ili tekstom. Zbog razmjerno zahtjevne tehnologije i slabe propusnosti telekomu-nikacijskih kanala te se tehnologije kod nas jo nedovoljno koriste. Tu sc jo mogu ubrojiti sustavi istovremenih poruka (npr. IRe ili ICQ), distribucijske i diskus ijske skupine, forumi, i sl. Osim II poslovanju, komuniciranje uz pomo infom1acijske tehnologije koristi sc i II svakodnevnom osobnom komunici-ranju, paje detaljnije opisano tl posebnom poglavlju.

.. Potpora suradnji II skupini obuhvaa tehnologije koje pomau skupnom odluivanju, komunikaciji unutar skupina, elektronikom glasovanju j sl. Neke od navedenih tclmologija mogu se ubrojiti u nekoliko "rubrika" sustava za komunikaciju i suradnju. ~ Potpora individualnom radu obuhvaa vie tehnologija koje lInapredtiju

uinkovitost individualnog rada. est je zadatak prih-lipiti podatke, srediti ih, analizirati i pripremiti u obliku koji sc moe prezentirati na sastanku ili prikazali klijentu. Podaci mogu biti u obliku tablica, izvjetaja, odnosno dokumenata bilo koje vrste. Ovo ukljuuje i poslove pripreme, prepisivanja,

rasporeivanja, pohranjivanja, arhiviranja dokumenata, odnosno j drugih podataka koji nisu obuhvaeni drugim dijelovima infoffi1acijskog sustava. U tu svrhu mogu posluiti programi za obradu teksta (npr. Microsoft \Vord), programi za izradu prezentacija (npr. Microsoft Powerpoint), programi za tablino kalkuliranje (npr. Microsoft Excel, Lotus). Tu moemo ubrojiti i organizatore rada (npr. Microsoft Outlook omoguuje, uz slanje i primanje cld,.'1ronike pote, i voenje adresara, kalendara, zadataka, dnevnika i skica), programe za izradu manjih baza podataka (npr. Microsoft Access), programe za planiranje i voenje projekata (npr. Microsoft Project). ~ Upravljanje sadrajima je moderan naziv za funkcije pripreme, obrade i

pohranjivanja razliitih polustrukturiranih i nestrukturiranih podataka (tekstu-alnih dokumenata, ncpokretnih i pokretnih slika, zvunih :l.:1pisa i multimedij-skih zapisa) jednog poduzea u bazu dokumenata te njihovo uinkovito pretraivanje i distribuiranje. Starijije naziv upravljanje dokumentima. ~ Pretraivanje doJ.;umenata odnosi se na pretraivanje razliitih javnih

specijaliziranih baza dokllmenata i \Veba. Sve se ee zahtijeva pronalaenje novih informacija koje ne postoje u infonnacijskom sustavu, bilo da se to odnosi na neovisne podatke o novom poslovnom partneru, podatke o

"politikoj" situaciji u pojedinoj zcmlji ili organizaciji, tckstove novinskih lanaka, podatke o novim proizvodima konkurencije, strune ili znanstvene podatke potrebne II istraivakom radu i sl. Internet je sve ei "medij" koji omoguuje pristup takvim podacima. Kao izvor podataka mogu posluiti dokumenti publicirani na Webu ili specijalizirane baze podataka dostupne putem \Veba. Na trLitu se nudi niz specijaliziranih javnih baza dokumenata

I E

I f I:

L

2. Informacijski sustav u poslovanju

koje sadr-Le znanstvenc, strune, no:'inske lanke i.li druge dokumente. I t tski servis Web omoguuje pnstup Web-straJllcama odnosno Web-d:~:;entima. Uz pomo trai lica kao to su Googlc ili Alta Vista, Web postaje pretraiva baza raznorodnih dokumenata. Skup sreenih dokumenata na Webu koji. ~okrivaju jednu tem.u iii prip~daju jednoj organizaciji naziva se rVeb-mjestom Ihporlalom (npr. http /1.ww~v,ef7g.hr je portal Ekonomskog fakulteta u Zagn~?u, http://europa.cu.mt je portal Europske unije, http://www.yahoo.com OpCI portal).

Dobar sustav :l.:1 komunikaciju i suradnju nastoj.i potpt~no i.ntegrir~ti nabroje~e tehnologije u skladnu cjelinu. Poznatiji programskI sustaVI za _.Izgrad~ju. sus~ava z~ komunikaciju, suradnju i individualni rad su Oracle C:::0llaborntl~~ SUIte l MIcros~ Exchange Server. Oni U jedan sustav integriraju funkCIje ciektroI1lcke pote, ~laso: ne

ote voenje kalendara, servisiranje datoteka (dokumenata). s mogu~no~t~ma ~retr~ivanja infannacija, usluge za suradnju u stvarnom ~r~menll Itd., te ~OnSl1lCI~13 omoguuju pristup sustavu na razliite naine (pregledntcnna, pr~gramlma~~:o sto su MS Outlook, mobilnim telefonskim ?parati~a i sl.). ~eutlm, na 1rZlStU ne postoji niti jedan softver koje ima sve ovdje nabrojenc funkCIje.

2.3. Integralni informacijski sustav Dobar informacijski sustav u svom temelju sadrl.i sustav za ,o?radu transakcija l

upravljaki izvjetajni sustav. Na tom temelju. m?~e s.e .izgrad.Itl sus~av za potp.oru odluivanju. Sustav 7....a komunikaciju, suradnju. 1 I~?lVIdu~lnI rad, ~~o sc dOIma izdvojenim, moe se sluiti infannacijama iz SVIh dI~cio~a mfO~aCljS~og s~stava. Lako je zakljuiti da dobar informacijski sustav treba ImatI s:,e dljelo~~ mtegnrane ,U kl d ;el,nu U tom se sluaJ'u govori o integralnom mjol71Zacljskom sustm ~J s a nu cJ ~. .' ,. k troh-e engl. ERP _ Enlelprise Resource Planning) kOJI sl.uzl plaI1l~nju, pracen~u, on

ranju, analiziranju, odnosno upravljanju poslovntm resll:~lma po.duze~a. ~oncept poslovne inteligencije (engl. Business Intelligence), .ko}1 govon. da ll1teltgen~0 poslovanje poiva na injol7nacijama koj~ sc. t~ans~onmra~lI u znG1~.e, a ono uproJII, temelji se na skladnom funkcioniranju pOjedll1lh dIjelova mfonnacljskog sustava. U integralnom informacijskom sustavu moe se su.st.avno pra.~iti .poslovni pr~ce~. Npr., nakon to prispije narudba kupca, integr~ln.l l11fOrmacI~sk.l ~ustav ~I??ze jC

rihvatiti, "automatski" proslijediti II slube prodaJc 1 dost~ve kOje ce ISPOruCItI rob~: ~ cu odnosno njegovom infonnacijskom sustavu.p'0slat.i ~~~?, ev~~tual~o otV?ott kr~dit na prodanu robu; u skladinoj e evidenCIjI ZabiljezItI. kol~mu I~porucene robe; ako se roba treba proizvesti u proizvodnom pogo~u la~slrat ce :?dl1l nalog za

roizvodnju potrebnih koliina roba; u proizvodnom. ~ljelu mfom:~cljsk~g. su~~ava ~oe se izraditi plan proizvodnje te raunalno VOdItI proces proIzvodnje, ucmke

25

26 I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

prodaje menader e moi promatrati i analizirati kroz analitiki dio infonnacijskog sustava; itd, Integralni informacijski sustav omoguuje, d~ikJe, evidenciju svih poslovnih dogaaja t uinkovito koritenje njihovih podataka unutar itave organi-zacije. Ako dijelovi info!IDt.'1cijskog sustava nisu meusobno povez'mi, informacjjski sustav djeluje kao niz izoliranih informacijskih otoka, to ne pogoduje cjelovitom upravljanju poslovnim sustavom. U modernom poslovarriu informacijski sustavi razliitih organizacija takoer sc nastoje povezati i ntl taj nain j'automfttizimu" meusobnu sumdnju. Ta suradnja moe biti vrlo razliita. To jc u jednostavnim slunjevima elektronhTka razmjena podataka izmeu dvaju informacijskih sustava, a u sloenijim sluajevima razmjena transakcija izmeu dvaju sustava, pa j stvarno povezivanje dvtUu sustava, odnosno i stvaranje umte7..enih i virtualnih organizacija, Radi II sc Q ovom posljednjem, govori sc o elektronikom POSIOVflIljU, detaljnije opisanom u zasebnom poglavlju, Stvami napredak u povezivanju infonuacijskih sustava danas omogu4.ie, bre nego do sada, internetska tehnologija. SL 2. I, prikazuje moguc povezivanje infonnacij-skog sustava organizacije s infonnacUskim sustavima drugih organizacija. odnosno poslovnih partnera, i infonnllcijskim sustavima javne administracije. Naravno. takav infonnacijski sustav mora biti otvoren i za klijente, odnosno lIkupee" usluga infomlucijskog sustava. Kad sc, npr., radi o oglaavanju j prodaji putem \Vebu, kupci prilikom kupnje i plaanja zapravo obavljaju transakcije transakcijskog dUela informacijskog sustava organizacije; studenti, npr., preuzimaju nastavne materijale s Weba fakulteta, prijavljuju ispite itd.

InformaCIJSkkll~~~~~~~1 poslovnih p

Sl. 2.1. Elektroniko se poslovanje temelji na povezanosti unutar informacijsKog sustava, afi i povezanosti Informacijskog sustava s drugim informacijskim sustavima

f

I

2. sustav u

2.4. Informacijski sustav u pojedinim poslovnim podrujima

Razmotrimo poblie funkciju informacijskog sustava u etirima openito najvanijim poslovnim podrujima: financijam zalim podaci pr~cjenc oekiv~nih trok?va pojcdi~ih pos-lovnih podruja poduzea i projekcije prthoda markctmkog odjela, podaCI O izvorima i uvjetima financiranja, zakonska pravila, vanjski podaci (npr. kamate, cijene i sL), strateki plan poduzea itd.

Informacijski sustav u raunovodstvu Raunovodstveni informacijski sustav usko je povezan s financijskim sustavom. Obino je to prvi sustav koji se implementira II veini poduzea, ve i stoga to je zakonski najbolje ureen. Njegovi dijelovi mogli bi biti: glavna knjiga, obrada ulaznih i izlaznih rauna, obrada narudbi, nabavno i skladino poslovanje te obra~

plaa. Raunovodstveni sustav dobro je integrirati s finan~.ij~kim. jer, su, mno?! podaci zajedniki i potrebni u oba sustava, Stoga postOJl J zajCdmkI naztv

financijsko-raunovodstveni informacijski sustav. Na t~lltu, ~ost?ji vi~e. prog~a~ .. skih paketa za obavljanje samo raunovodstvene funkCIJe, uh l OnIh kOJI mtegnfaJu raunovodstvene i ftnancijske funkcije.

28 I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Informacijski sustav u marketingu Marketing je poslovno podruje koje je odgovorno za odreivanje identiteta proizvoda ili usluga koje poduzee nudi trLitu te njiho\.'ll promociju i distribuciju. etiri vana podruja na kojima treba infonnacijama poduprijeti odluivanje jcsu proizvodi (koje proizvode ili usluge ponuditi?), cijena (po kojoj cijeni?), promocija (koju strategiju promocije primijeniti?) i naini prodaje (koje kanale distribucije primijeniti?). Mnoga poduzea pridaju marketingu najveu pozornost smatrajui da su najvanije odluke povezane s ispunjenjem potreba kupaca. Informacije potrebne za marketinke odluke dobivaju sc iz transakcijskog dijela informacijskog sustava (podaci prodaje i uinaka prodaje), istraivanja trita u marketinke svrhe (npr. intcrvjuiranjem kupaca), sustava za potporu odluivanju, raznih izvora o konkuren-ciji, vanjskih imbenika (socijalnog stanja, trendova ponaanja kupaca itd.) te stratckog plana poduzea.

Informacijski sustav u proizvodnji Proizvodnja je poslovno podmje zadueno da proizvede proizvod ili uslugu prema potrebama tr2ita. Kako je konkurencija na tritu sve vea, a isto tako i izbirljivost kupaca, proizvodnji se namee potreba stalnog skraivanja ciklusa oblikovanja proizvoda te potreba masovne proizvodnje proizvoda po mjeri kupaca. Pritisci izvana zahtijevaju visoku kvalitetu proizvoda. Zato kod mnogih poduzea primjeujemo znaajne napore u smjeru upravljanja ].:valitetom (engl. Quality Management). Ve su mnogi kupci upoznati s postojanjem nonni ISO 9000 i certifikatima kojima se potvruje da poduzee radi u skladu s njima. U skladu s filozofijom ovih normi smatra se da kvalitetan proizvod moe nastati samo u ukupno kvalitetnom poduzeu koje prati kvalitetu itavog proizvodnog procesa. To pak znai da nije dovoljno kontrolirati samo kvalitetu konanog proizvoda, jer je u takvom pristupu suvie nekvalitetnih proizvoda. Informacijska se tehnologija iroko koristi u proizvodnji. Na poetku je to obliko-vanje podrano raUIlalom (engl. Computer-aided Design - CAD), koje moe poeti od skiciranja oblika novog proizvoda do njegova konanog oblika sa svim tehnikim detaljima. Danas moemo rei da se raunalni programi za oblikovanje koriste II svim inenjerskim strukama (elektrotehnici, strojarstvu, arhitekturi, graevinarstvu itd.). U proizvodnji se isto tako esto koristi planiranje proizvodnje MRP II (engl. Manufacturing Resources Planning - Af RP I!), koje uzima u obzir procjenu prihvatljive cijene da bi se identificirao broj proizvedenih komada proizvoda,

izrauje plan proizvodnje uz poznate proizvodne kapacitete i njihovu zauzetost na proizvodnji drugih proizvoda, izrauje potrebne sastavnice materijala, odreuje potrebne sirovine, definira radne naloge itd., i sve to optimizira po potrebnim kriteri-jima (cijeni proizvodnje, vremenu proizvodnje i sl.).

r i I

2. Informacijski sustav II poslovanju

Drugi koncept koji se moe koristiti jest JIT (engl. Just-in-Time), u kojem sc izbjegava skladitenje jer se materijal potreban za proizvodnju dostavlja upravo II vrijeme kada je potreban. MRP II i lIT i slini koncepti imaju zajedniki naziv proizvodnja podrana raunalom (engl. Computer-Aided Alallufacturing - CAA!). Osim iste proizvodnje CAM ukljuuje i raunalno nadgledanje proizvodnje,

voenje same proizvodnje koritenjem numeriki upravJjanih strojcva ili robota te optimiz .... lciju cjelokupnog proizvodnog procesa. U naprednim se poduzeima spomenute aktivnosti nastoje medusobno potpuno integrirati. Taj je koncept poznat pod nazivom raunalno integrirane proizvo{i1ye (engl. Computer-Integrated Alallufacturing - CiJ\1). Kao to je ve reeno, u uvjetima brze promjene ukusa kupaca i velike konkurencije poeljno je znatno skratiti ciklus oblikovanja i proizvodnje proizvoda. Zato je potrebno da se proizvodni kapaciteti mogu lako i brzo preorijentirati na proizvodnju dmgih proizvoda. To je koncept flekSibilnih proizvodnih sustava (engl. Flexible Mam{facturing System - FAIS). Infonnacije potrebne za proizvodni sustav dolaze iz same proizvodnje. Dmgi su izvori podaci o matcrijalu (sirovinama, poluproizvodi ma, proizvodima), kako na zalihama, tako i kod dobavljaa, podaci o proizvodnim resursima (strojevima), njihovom stanju i normativima, podaci o djelatnim resursima (strunjacima i radnicima u proizvodnji, stanju na tditu radne snage, granskim ugovorima i sL), podaci iz inenjerskih specifikacija, internih marketinkih podataka itd.

2.5. Primjer Primjer organizacije koja bez uinkovite primjene infonnacijske tehnologije ne bi mogla uspjeno poslovati i opstati na tditujest banka. Bankaje financijska institu-cija koja se bavi novcem pa ne treba proizvodne pogone, ali treba uinkovitu tehnologiju obrade podataka. Tipina hrvatska banka, nazovimo je Alfa d.d., posluje u vie segmenata, koje infonnacijski sustav mora podrati. To su:

,. kreditno-garantni poslovi - poslovi plasmana novca kroz kredite i garancije, ,. depozitni poslovi - poslovi depozita novca u banci (tekui i iro rauni,

oroenja ... ), .. kartino poslovanje - poslovi praenje karti nih transakcija po depozitnim

raunima, uz elemente kreditiranja (revolving krediti), ,. direktni distribucijski kanali - poslovi direktnog pristupa korisniku usluga

banke, ,. kupoprodaja deviza - transakcije na tritu deviza,

29

30 I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU ----

elektroIlika poslovna komunikacija. poslovi vezani uz komunikaciju unutar banke l s komitentima izvan banke (telefon, faks, elektronika pota, Web, ... ),

Praenje bankinog novca obavlja se preko raznovrsnih rauna (tekui rauni. iro rauni, rauni oroenja, kreditni rauni) .. ,} iji se podaci nalaze pohranjeni II baZI podataka informacijskog sustuva. Nosioci rauna (.fizike iii pravne osobe. vlasnici

tekuih i iro rauna> truiteJji kredita .. ,) takoer su evidentiranI II infonnacijskom sustavu. Do pred nekoliko godina iniommcijski se sustav temeljio na raunima kao glavnom i najvanijem elementu poslovanja. Svaki je raull promatran zasebno. Unatrag nekoliko godina najvanijim elementom postaje klijent? koji naravno moe imati vie rauna (npr, tekui rnuu, iro mun1 rnune oroenja. kredite, , .. ). Banka sada promatra klijenta kao cjeHnu. ne vie kao nIz zasebnih rnuna. Banka eli detaljno upoznati svakog svog klijenta i prikupiti to vie podataka o njemu, Prilikom otvaranja novog posla banka moli klijeuta da popuni obrazac tl kojem su i pitanja o njegovim nefinancijskirn navikama, Pojedjnim klasama klijenat.a banka nudi njima

prilagoene usluge iH pOgOdIlOsti (npr" otvara njima prilagoenu kreditnu liniju). Poslovanje banke obavija sc kroz velik broj raznovrsnih financijskih transakcija koje su ujedno i transakcije infonnacijskog sustava. Npr.) financijska transakcija prijenosa novca Sa iro rauna na tekui raun jest ujedno transakcija infonnacijskog sustava koja umanjuje saldo nu iro raunu, a uveava saldo na tekuem raunu. Ako SlI oba

rauna II istoj banci, nema transporta novca i itav posao je obavljen samo promjenom stanja na raunima. Kod, npr . uzitmUlja gotovine na bankomntu, nakon promjene stanja na raunu treba samo dodatno izdati gotovinu, Oba primjera pokazuju da je sustav za obradu transakcija od kljune vanosti. jer mora precizno evidentirati svaku obavljenu transakciju j nova starija na raunjma~ a to je mogue uinkovito uiniti samo dobrim infonnacijskjm sllstavom podrlanim raunalom. Infonnacijska tehnologija znatno pojeftinjuje cijenu jedne transakcije, Klasina transakcija obavljena na ,alteru poslovnice je najsk"Upija, Transakcija obavljena preko telefona tzv. telefonskim bankarstvom priblino 1 O puta je jeftinija od ~alterske, a internetska transakcija obavljena tzv, internetskim bankarstvom 10 puta je jeftinija od telefonske, odnosno 100 puta od aHerske. Razlozi su jednostavni. Intemetsku transakciju obavlja sam klijent na svom raunalu pa banka ne troi niti svoje ljude niti svoju tehniku. Banka naravno stimulira internetske transakcije tako da je naknada za obavIjene internetske trausakcije jeftinija od alterske. Istovremeno, na internetskoj transakciji banka zarauje vie nego na alterskoj. Osnovna tehnologija na kojoj poiva poslovanje banke jest informacijska j komunikacijska tehnologija. Svake godine najmanje 500.4 svojih investicija banka ulae u oVu tehnologiju. Banka zna da sc uinkovito poslovanje temelji na dobroj primjeni informacijske tehnologije i kvalitetnim educiranim ljudima, pa znatno ulae i u stalnu edukaciju svojih zaposlenika, U band Alfa d.d., aH i slinim financijskim institucijama, 8-10% zaposlenjka radi na poslovima vezanim uz infonnacijski sustav,

f I t t ! L

2. Info(ma~~jski sustav u poslovanju

Oni djeluju u okvjru Odjela iI!lornlGcijske i ~omlll1ikacijske tehnologije, ija je organizacijska stnlktura prikazana Il~.~: 2_::', Na celu O~je1aJc vo:ae!; lrifo.rmacljsk.c i komunikacijske tehnologije ti funkcIJi Jzv:snog menadera zaduzen?g za mfonnact-jsku i komunikacijsku tehnologiju. Onje dIrektno odgovoran Upravl banke.

Slika 2.2. Organizacija odjela za Jnformacijsku i komunfkaciJsku tehnologiju

Posao koji sc obavlja u Odjelu nazvan je !/oenjem iJlfonnacijsk~g .'m~t~va, 11 O~ ukljuuje sve poslove tl slubi infonnadjskog sustavu. bank~. l! sluzbt Ob~d: podataka obavJjaju se Poslovi illformacijsk.~ "~roizvod,lye". NJ~ ~c"tra~~kcIJ~f: posjovi (Online "proizvodnja" i nctransakclJskt POSlOVI (Pozadmska pr:>lZvodt!Ja. koji obavlja ispis izvoda rau~a, opomen~, ~zm~ ~n1ata j, sl.). !:o.slovuna razvo}~ i odri(lV(wja aplikacija~ kOJi se obavljajU u Ist01menOJ sluzbl: odra~a ~C l

unapreuje infonnncjjski sustav banke. Poslovima OSI'gllrat1Ja kotl.t~mll:eta. pos/ovan ja obavljaju se ti okviru Slube S1gurnosti sigurnosn~ p

L INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Literatura 1. Parker, C, Case. T., iJf(magemeut bl/ormation Systems; Strategy and Action, 21lJ

ed. Milchell McGraw'HilI, New York, 1998.

Preporuena literatura L l..1udon, K C, !..audon, J P., Mmzagenumt bl/orma/foH Systems, 8nd cd. Premice

H.IIZ0,2003. Knjiga opfsuje osnov(} informacijskih sus/(l!'it te gotOt'O sue lIjiJtOlJe fupekte: Jchnh'ke, programske, orgemizacijske, sigurnosne, et(kc, H Opi::!tJje ulogu informacijskog susta va II j)()SIO!!fll1jU i odltlL"'irJflrlju, e/ektronlkojJos!or!anjc.

Web mjesta 1. Association fQr Information Sy.stems

httU:/{~'\\'l$v.'Orld.org Jedno od umog/JJ webnljesta koja se '1Jave~ informacijskim st/stapima. Ima odjeljIlk s hrvatskim slT4niam.fl.

2. TIIC Computer lnformntion Centcr httO:I/w;.vwcomrinfo-c

34 I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

tehnologije, odnosno infoDllacijsklm sustavom poduzea, Najee je upravljanje tufonnacijskim sustaVom organizirano centralizirano preko odjela koji se brine za planiranje> jzgradnju, odrlavanje i openito za uinkovit rad inf{)nnacijskog sustava. Nazvat cemo ga odjelom za informacijski sustav. U praksi se koriste i drugi nazivi: injormatk'{ki centm; centar za informacijski sustQl~ centar za obradu podataka, a ilajstariji je naziv raunski centar. Ponegdje su funkcije ovog odjela

ukljuene u odjele logistike, organizacije ili marketinga pa odjel nije samostalan. Meutim . novi trendovi distribuirane obrade i korisnikog raunarstva dovode i do postupne decentralizacije informacijskog sustava, pa tako i decentralizacije odjela za informacijski sustav.

Odjel za informacijski sustav Na elu je odjela za infomlacijski sustav (Parker i Case, 1993) glavni il1formacijski menader. U naoj sc praksi za njega koriste razliiti nazivi: voditelj informacijske i komunikacijske tehnologije, direktor infonnatike, direktor ili voditelj

infonnatikog centra i sl. To je osoba odgovorna za obavljanje svih infonnacijskih aktivnosti u poduzeu: za upravljanje podacima poduzea, uinkovito voenje odjela za infonnadjski sustav, aktivno sudjelovanje II planiranju i oivotvorenju strategije informacijskog sustava kao dijela strategije poduzea, brigu o svim sigurnosnim aspektima infonnacijskog sustava, praenje razvoja informacijske telUlologije itd. Razvoj infonnacijske tehnologije vrlo je dinamian pa je posao glavnog informacijskog menadera vrIo zahtjevan i odgovoran, U mnogim

poduzeima na Zapadu njegova je pozicija ti organizacijskoj strukturi poduZetl visoko rangirana, a onje utjecajan, pa i dobro plaen. Planiranje i izrada strategije infonnacijskog sustava najvaniji je zadatak glavnog infonnacijskog menadera. Posljednjih godina taj zadatak postaje sve vaniji, jer ruste svijest o vanosti informacijskog sustava kao stratekog onlja u konkurentskoj borbi na tritu. To pogotovo vrijedi u bankarstvu, osiguranju, financijskim servisima i sl.. gdje je za uinkovito elektroniko poslovanje neophodnu modema informacijska tehnologija. U izradi strategijskog plana informacijskog sustava mogu se upotrijebiti sljedee tehnike.

~ Izraditi strategijski plan poduzea. Npr., strategijom poduzea osmiJjen je ovaj ciJj: l>prolzvodnja najkvalitetnijih proizvoda u svojoj grupaciji uz 20~ postotno poveanje prodaje svake sljedee godine kroz sljedeih pet godina i postizanje 30-postotnog udjela na tritu sreduje EuropeIl. Na temelju strate-gijskog plana poduzea razrauje sc strategija infonnacijskog sustava: izgraditi takav informacijski su..

I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

prema dismbuiranoj organizaciji u kojoj krajnji korisnici imaju znatno veu ulogu. To je posljedica razvoja informacijske tehnologije koja se distribuira i pomalo silazi do svakog krajnjeg radnog mjesta i II kojoj su svi zaposlenjci njezini korisnici. Dva su pogleda (Parker i Case, j 993) na organiziranost odjet a za infonnacijski sustav. Po prvom, odjel 7.a infonnacijski sustav neophodna je potpoma sluba

poduzea iji rad usmjerava upravljako tijelo sastavJjeno od Izvrnih menadera i predstavnika korisnika. Po drugome, to je marketinka tvrtka koja ima svoje klijente unutar poduzea iIi izvan njega. Naime, programi razvijeni II poduzeu mogu biti upotreblj!vi i za druge, pa Se mogu "prod~w3ti" ne samo unutar vlastitog POdtlZa, nego i na trlitu izvan njega. Tako je, npr" informacijski odjel zrakoplovne industrije Lockheed prije tridesetak godina izgradio sustav DIALOG za pretraivanje javnih baza podataka i uspjeno ga prodavao na otvorenom tritu. Informacijski sc sustav moe promatrati kao profitno iH trokovno m.jesto. U trokovnom je pristupu usluga infonnacijskog sustava troak koji se alocira na odreenu organizacijsku jedinicu poduzea Hi sc apsorbira kao troak itavog poduzea. U profitnom pristupu usluga informacijskog sustava moe se intemo naplaivati, aji ne nuno po trokovnom principu, Informacijsku je uslugu mogue pribaviti i izvan poduzea ako je ona tamo jeftinija Hi kvalitetnija.

Korisniko raunarstvo

Krajnji korisnik je svaka osoba koja se li svom poslu koristi informacijskom tehnologijom. npr. korisnik je direktor koji ita godinji izvjetaj o poslovanju

poduzea generiran iz baze podataka poduzeca) tajnica koja. pie izvjetaj programom za obradu teksta) raunovoa koji koristi program za obradu prora"

unskih tablica ili prodava koji se koristi raunalnom blagajnom, Korb.miko raunarstvo (eng1. end users computing) pojavljuje se kada korisnici sami izrauju manja informatika tjeenja. Ono je sve prisutnije, jer korisnicima stoje na raspola-ganju kvaHtetne mogunosti da samostalno udovolje svojim potrebama za informa-cijama iJi obradom podataka. za razliku od ranijih vremena kada im je bila neophodna pomo profesionalnih informatiara.

Korisniko raunarstvo dobiva svoj zamah tek pojavom osobnih raunala (Macintosh i IBM PC) poetkom osamdesetih godina~ a naglo se poveava pojavom Hprijatetjskog" programskog okruenja u kojem korisnik 1.3 obavljanje poslova ne treba poznavati programske naredbe. To je vezano uz poja\'U operacijskih sustava Macintosh i \Vindows te odgovarajuih grafikih suelja. Vjerojatno najvei razlog sve veeg korisnikog raunarstva je..:;t nemogunost da profesionalni infonnatiari II kratkom roku odgovore na poveane- zahtjeve korisnika za novim aplikacijama. Kako red neostvarenih aplikacija raste, korisnici bi trebali ekati mjesecima da

infonnatiari "uvedu" potrebne aplikacije. To potie korisnike da se sami posIue jednostavnijim sredstvima informacijske tehnotogije. Popis gotovih aplikacija koje

I t

sustavom

motiviraju krajqje korisnike da se sami poslue ",srcdst\:!ma . infoml

38 L INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU =-------------~~------

kontrolom korisnika, oni mogu izravno utjecati na njihov izgJed; poveava se intbmlllcijska pismenost korisnika te oni kasnije lake prihvaaju druge rezultate infonnacijske tehnologije; napokon. smanjuje se rok ekanja na izradu aplikacija, Nedostaci se oituju u smanjenoj mogucnosti kontroliranja primjene informacijske tehnologije, jer korisnici koji su u poetku neiskusni mOhrtl prof,"Tumskc proizvode koristiti na pogrean nain ai ih primjenjivati na krive probleme; 7.J1utno smanjenoj

mogunosti kontroliranja podataka u poduzeu, jer podaci mogu hiti raspreni na nizu korisnikih raunala tl razliitim fbnnatima i razliito vjerodostojni pa je njihova sigumost u tom sluaju openito slaba; trokovi korisnikog raunarstva teko se prate i teko ihje procijeniti. Vie je naina upravljanja korisnikim raurwrstvofU. Tzv, monopolistikim pristupom. koji sc naputa, nastoji sc da odjel za lnfomlucijski sustav ima kontrolu nad korisnikim munar.stvom tako da potpuno kontrolira izbor i nain upQtrebe pojedinih aplikacija. Tak"vim se kontroiir~mjem korisnika, izmeu ostalog, sputava njihova inventivnost i interes ~'l informacijsku tehnologiju. Suprotan, liberalni pristup ostavlja potpuno slobodne ruke inicijativi korisnika~ ali se pokazuje da to lako dovodi do kaosa jer korisnici esto pre-tje-mju u nabavkama preskupe tehnologije koju ne mogu ili ne znaju POtpW10 iskoristiti, ili kad razliite tehnologije onemoguuju integraciju aplikacija u cjelovit sustav. Srednji put ukljuuje odredenu kontrolu korisnikog

raunarstva. koja se organizacijski provodi preko informacijskog centra. Poznavanje n..1.ina upotrebe informacijske tehnologije velika je prednost tl mnogim poslovima koje korisnici svakodnevno obavljaju. Ve prilikom zapoljavanja od

buduih zaposlenika se trai temdjno poznavanje infonnacijske telmo!ogije, tzv, informacijska Hi illJormatika pismenost. U Europj je razraen i ve nairoko uveden sustav kolovanja, ispitivm1ja j izdavanja potvrda (diploma) za europst.'u raunalnu diplomu (engl. ECDL ~ European Computer Driving Licence), medunarodno priznatu potvrdu infoIDlatike pismenosti. Zbog velikog uspjeha u Europi, program se proirio po cijelom svijetu pod nazivom internacionalne raunalne diplome (engl. ICDL - inte17zationai Computer Driving Licence). ECDL nonne definiraju postupke uvoenja i primjene programa provjere znanja za ove programske cjeline odnosno module: (1) Osnove informacijske tehnologije. (2) Koritenje raunala i upravljanje datotekama, (3) Obrada teksta, (4) Tabline kall.:ulacije, (5) Baze podataka, (6) Prezentacije, (7) Infonnacije i komunikacije {Rad u mrei j Internet). ECDL program je projekt Europskog udruenja profesionalnih infonnatikih drutava (CEPIS - Council of European Professional Informatics Societies) i poddan je od velikog broja nacionalnih infonnatikjh drutava u svijetu, Realizacija programa povjerena je ECDL Fondaciji (European Computer Driving Licence Foundation - ECDL-F) sa sjeditem II Dublinu, Irska. Program se provodi putem nacionalnih infoffiiatikih drutava koja II Europi moraju bili lankc Europskog udruenja informatikih drutava. koje je osnovalo Fondaciju. Nacionalna informatika drutva certificira ju informatike kole za obavljanje izobrazbe i provjcm ispitanika. Program ECDL podr2an je u Strategiji razvitka Republike Hrvatske (Infomlacijska i komunikacijska tehnologija),

3< Upravljanje infor~aCijskim s_ustavom

Informacijski centar Informacijski centar organizacijsku je jedinica proizala iz potrebe da sc korisnicima na organizirani nain pomogne II njihovim individualnim potrebama za obmdom podataka. Osim voditelja, centar moe imati konzultante, specijaliste, irenere i tehni~lrc. Kada krajnji korisnik kontaktira s infol1nacijskim centrom, ntljprije se obraa konzultantu ili informacijskom analiti~lru. Posao je konzultanta da ustanovi korisnikove potrebe i po potrebi ga uputi ostalim specijalistima, npr., za

proraunske tub!ict!. SpeCIjalist je osoba specijalizirana za upotrebu odredenih prograr:na ili aplikacija, za koritenje baza podataka, proraunskih tablica, obradu teksta, prezentacije. crtanje ili statistieke obrade, potporu odluivanju itd. On ce

pornoi kori;;niku II izbom pravog programa i njegovom i:spravnom koritenju. Trcner je osoba specijalizirana za izobrazbu korisnika za pojedine segmente infonnacijsKc tehnologije. odnosno pojedine progmmskt! proiz\.'odc ili aplikacije,

esto su specijalisti istovremeno i treneri. Tehniar je zaduen za otidavaIUc informacijske oprcme~ npr. komunikacijske mree poduzea, odnosno intraneta. irok je popis zadataka koje infomlacijski centar treba obaviti da bi pomogao korisnicima. Evo najznuttinijih poslova (Iv1cNurlin j Spraguc, 1989): izobrazba za infonnadjskll pismel1ost, pomo pri koritenju osobnih raunala, izobrazba za koritenje pojedinih programa ili aplikacija tc konzultiranje prI njihovom koritenju, odr1av.anje slube pomoi korisnicima (engl. /re/p desk). ocjenjivanje, instaliranje i provjera novih programa ili aplikacija, odnosno drugih proizvoda infonnacijskt::: tehnologije, praenje i poticanje upotrebe normi infonnacijske tehnologije, osiguranje siguntosti sustava i podataka, izrada progmma za povezi-vanje aplikacija, administriranje podacima, voenje projekata uvoenja korisnikih apHkt)ciju, osiguranje kvalitete korisnikih aplikacija, razvoj prototipa programa ih aplikacija. marketing programa ili aplikacija itd. Mnogi smatraju da je informacijski cent..'1f samo prijelazni organizacijski model jer e u budunosti koritenje informacijske tehnologije postati nonnaIuim dijelom poslovanja te ce Odgovornost 7.3 koritenje informacijske tehnologije polako prelaziti na menadere odjela. Poruka je Rockarta jo 1988. godine bila: fJf/i _ sada!mji i budui menaderi - odgovorni ste za efektivno koritenje i1iformacij-ske telmologije". Dakle. ne netko dmgi, nego upravo vi koji upravljate poslovnim procesom. Taj sc trend naroito primjeuje u poduzeima za koje je infonnacijska tehnologija strateko sredstvo. U tim poduze-ima menaderi su oni koji potiu. planiraju i nadgledaju uvoenje infonnacijskc tehnologije. Zato je tu uloga menadera vrlo vana, ak i presudna, jer oni trebaju stvarati vizije kako informacij-ska tehnologija moe poduprijet! njihov poslovni proces j a zatim i upmvljati

uvoenjem informacijske tehnologije,

40 I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Unajmljivanje informacijskih usluga Posljednjih godjna mnoga poduzea gledaju kako e unajmiti infonnacijsku uslugu (engl, outsourcing) izvan poduzeca. Funkcije koje se mogu pribaviti izvan vlastitog poduzea mogu biti vrlo jednostavne, kao to su poslovi masovnog unosa podataka, aH i vrlo zahtjevnc1 kao to je razvoj j izgradnja kompletnog infonnadjskog sustava iH ak voenje informacijskog sustava itavog poduzeta. Niz je uzroka 7..atO je li posljednje vrijeme unajmljivanje 11 porastu. Ponekad je uzrok to infoDnacijski odjel tl poduzeu nema dovoljno infonnacijskih strunjaka ili ih ne moe zaposEti, j li je jeftinije povjeriti neki specifian zadatak specijaliziranoj tvrtki koja dobro poznaje njegovu problem.aljku. Osnovui je ipak uzrok unajmljivanja usluge u tome to se poduzee eli potpuno posvetit j svom osnovnom poslu i u njemu bit j vrhunsko (po kvafiteti~ cijeni, fleksibiinosti proizvoda ili usluge), a ostale poslove povjeriti tvrtkama koje su 2..'\ to specijalizirane. Meu uslugama koje sc sve vie unajmljuju nalaze sc i informacijske. Poetak unajmljivanja infonnacijskih poslova izvan poduzea datira jo iz ezdesetih godina prolog stoljea, a jedan od poznatih primjera jest tvrtka Kodak koja je upravljanje svojim infonnacjjskim centrom povjerila tvrtki IBM. Najei poslovi koje obavljaju ugovarai izvan poduzea jesu:

.. raz:vQ,i pojedinih aplikacija - to je ujedno i najei posao koji se ugovara izvan poduzea jer sc izvan poduzea mogu nai stroni izvoai (analitiari, projek-t.lnti, programeri informacijskog sustava), a najee su to specijalizirana

poduzea kqja sc bave iskljuivo uvoenjem infonnacijske tehnologije. Ugovor se sklnpa za odreeni posao, npr. za analizu potreba uvoenja infom13-cijske tehnologije, izradu projekta. programiranje i sl. Sve je ee i globalno unajmljivanje jer sc neki poslovi mogu jeftinije obaviti II zemljama s jeftinijom rodnom snagom. Tako se II Americi postovi programiranja esto unajmljuju od znatno jetlinijih, II jednako produktivnih programera iz Indije, Filipina, Singapura ili zemalja istone Europe;

ir' odravanje ureaja infonnacijske tehnologije - "'Tlo je est sluaj da sc projek-tiranje, uvoenje i odravanje raunalne mre7..0 povjerava spec~aliziranim tvrtkama koje dobro prate trendove razvoja ove tehnologije;

.. obavljanje drugih informacijskih poslova - unos podataka je est sluaj, ali i kompletno voenje neke informacijske aktivnosti. Tako mnogi manji poduzetnici unajmljuju raunovodstveni servis od specijalizirane tvrtke Hi se mnoga poduzea pretplauju kod specijaliziranih agencija na pronalaenje informacija odredenog profila (npr. infonnacija o znanstvenim istraivanjima na odreenom podruju ili informacija O stanju na robnim burzama itd)

Naravno~ unajmljivanje u sebi krije i neke opasnosti, a to je prvenstveno pitanje povjerenja u vanjskog dobavljaa, tj. pitanje moe li on na vrijeme i tl okvim

3. sustavom

ugovorene cijene obaviti dogovoreni posao. Opnsnost je to vea to je dogovoreni posao vei 1 zahtjevniji, To vrijedi za usluge projcktlranja i izgradnje infonnacij-skog sustavn, poslove koji mogu fTajat! i nekoliko godina, a pogotovo usluge

voenja kompletnog jnformacijskog sustava poduzea

3.2. Uspjenost informacijskog sustava Uspjenost funkcioniranja informacijskog sustava, a time i odjela koji njime upravlja) odnosno glavnog infonnac1jskog menadera, treba periodiki ocjenjivati. Ocjena se moe odnositi nu periodjke jzvje,~taje o opoj uspjenosti infonl1acijskog sustava" Ila analize anketa o zadovoljstvu korisnika infonnacijskim sustavom ili na

statistike analize tehnikih karakteristika pojedinih dijelova sustava. Svakako vaija mjeriti ili barem pokuati mjeriti rezultate infom13cfjskog sustava. U skladu s rezultatima izvjetaja o uspjenosti mogu sc poduzeti daljnje akcije: inicirati novi projekti razvoja infonnncijskog sustava, poboljati tehnika infrastruktura sustava, uvesti promjene II organizaciji odjeJa koji se brine '0 su:st:avu itd, Iskustva pokazuju da se posebna pozornost mora usredotoiti na sljedee imbenike:

.. strategiju infonnacijskog sustava ~ strategija informacijskog sustava proizlazi iz strategije poduzea. Pritom valja u7..cti u obzir stavove i izgraenu kulturu unutar poduzea (npr., kakav je odnos prema kvaliteti, provodi Ii se II

poduzeu sustav kvalitete prema nonni ISO 9000). Strategija e dati ope smjernice. a detalji se razrauju kroz detaljnije projekte. U implementaciji strategije javljaju se i dodatni problemi. Korisnici esto ne mogu precizno utvrditi zahtjeve informacijskom sustavu ili ih teko artikuliraju.

Infonnatiari su esto nedovoljno educirani i stalno pred izazovima nove tehnologije. Naime~ u sljedecm poslu susrest e se S drugom poslovnom problematikom iii novom infonnacijskom tehnologijom;

)- planiranje i razvoj informacijskog sustava - infonnacijski sustav treba planirati i razvijati kroz projekte. kao to se radi kod investicijskih projekata. Ovdje valja kontrolirati dr2e li se profesionalni infomlatiari standardnih metoda razvoja) koriste li metode praenja kvalitete (npr., nonnom ISO 9000-3). Vano je takoer imali nadzor nad projektom po uzoru na druge inenjerske discipline (npr. graevinarstvo), a taj sc nadzor pri razvoju informacijskog sustava esto ne provodi; prikladno organizacijsko ustrojstvo odjela zaduenog za upravljanje i razvoj informacijskog sustava. o emu je ve bilo rijei.

42 I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Literatura L McNurliu, B., Spraguc, R., Information Systems JUrwagemellt in Practice, 2nu cd.

Premice-Hall International, London, 1989. 2. P'1fkc~, C.,Casc, T, lUallagement ln/ormatfon :,)!stems; Strategy mul A ctio II , 2nd

cd. Mitchell McGraw-I-IilI, New York, 1993.

Preporuena literatura l. Parke.r, c., Case, T., ~lJmUlgeme1/t JII/ormation Systems; Strateg)! mul Action, zud

cd. i\htchcll McGraw-Hi1I, New York, 1993. U ~lljiZi je jl(lVO !edt/~ poglavlje pOSVI.'L'enO problematici upravljanja informacijskim StlStav011l. Gila/el] tl HJemu moe dobili uvid II neke teme koje ovdje nisu detaljnije obraclene, .od npr.. raL~lItlarskog krimillala, problema Sigurnosti, IUlina ojJoravka llak?1l raClmarsklll katastrofil do etikih aspekata raunarstva ili ratmarskih karIJera.

4.1.

Izgradnja informacijskog

sustava

4.1. Pristupi izgradnji informacijskog sustava 4.2. Faze izgradnje informacijskog sustava 4.3. Primjer izgradnje informacijskog sustava

Mladen Varga

Izgradnja informacijskog sustava opsean je i kompleksan postupak, koji se moe usporediti s izgradnjom inenjerskog proizvoda. Razvoj infonnacijskog sustava treba planirati, detaljno analizirati potrebe za sustavom, zatim ga Oblikovati, izraditi, odnosno proizvesti, uvesti u rad, a kasnije tijekom rada odriavati. Izgradnju informacijskog sustava treba organizirati kroz projekt u kojem zajedniki sudjeluju korisnici i informatiari. U nastavku emo razmotriti specifinosti pojedinih poslova pri izgradnji infannacijskog sustava.

Pristupi izgradnji informacijskog sustava Izgradnja infomlacijskog sustava poduzea opsean je i zahtjevan zadatak. Praksa pokazuje da izgradnja infonnacijskog sustava moe trajati godinama, da se on dorauje i nakon loje izgraen, daje njegova izgradnja skupa i neizvjesna, i da e mnogi projekti izgradnje biti neuspjeni. Iskustvo "graditelja" informacijskih sustava ukazuje na to da se izgradnji sustava mora pristupiti ozbiljno i studiozno kao to sc

izgrauju kompleksni proizvodi incnjerskih struka (graevinarstva, arhitekture, strojarstva i sl.). Zbog toga informatiari pri izgradnji infomlacijskog sustava primjenjuju pristupe, mctode i postupke koji se koriste u mnogim inenjerskim disciplinama. Govori se o:

~ inenjers1Vu sustava, odnosno sistemskom inenjerstvu kao skupu metoda, ideja i postupaka orijentiranih na opu izgradnju sllstava bilo koje vrste; ~ informacijskom iflenjerstvu kao skupu metoda i postupaka razvoja i

izgradnje informacijskih sustava; ~ programskom, odnosno softverskom incnjerstvu kao metodikom inenjer-

skom pristupu izgradnji i odr2avanju programskih sustava. Izgradnja infonnacijskog sustava moe sc zorno usporediti s izgradnjom bilo kojeg inenjerskog proizvoda, npr. graevinskog objekta ili kojeg drugog tehnikog

I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

proizvoda" Proces izgradnje proizvoda prolazi kroz ove faze: planiranje proizvoda, analiza zahtjeva. oblikovanje proizvoda, izrada proizvoda, uVoenje u rad i odravanje. Te prirodne faze od "roenja" do

46 L INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

;rotori, programeri). Korisuici najbolje poznaju postojei nacm rada, zahtjeve i problerne~ poslovodstvo daje smjernice, ocjenjuje mogue altemative i osigurava uvjete razvoja, il infonnatiari analiziraju poslovni sustav i zahtieve infonnacijskom. sustavu te oblikuju i izgrauju novi informacijski sustav. Samo aktivnim ukljuivanjem korisnika i pos/ovodvtva tl proces mzvoja infonnacijskog sustavu moe nasulti dobl1I" lnfomlacijski sust.av, Inicijativu za izgradnju novog informacijskog sustava ili promjene postojeeg mogu dati informatiari. ali je bolje da je daju korisnici, odnosno poslovodstvo, Analize uspjenosti izgradnje informacijskih stlstavu pokazuju dt' je tck oko 40% projekata potpuno zadovoljilo oekivanja i rezultiralo informacijskim sustavom ih aplikncijama koje potpuno zadovoljavaju korisnike, daje oko 30% dalo polovine rezuItn,tc te da je oko 30% projekata propalo, to je projekt vei, to su neuspjesi

c'i. Analize sc odnose na situnciju \l razvijenim zemlja.ma, a slino je i u nas, To nam govori da je izgradnja intonnacijskih sustava kompleksan zadatak, koji se po svojem obtljmu i rl:zichna ubraja meu najzahtjevnije inenjerske projekte. Dntgi jc razlog to programsko inenjerstvo zbog mladosti stntke nije toliko zrda kao to su tradicionalne inenjerske disciplin!.!. Zato ne udi d..1. sc informacijski sustavi zapravo s.trpljivo grade godinama i da se do rezultata ne- moe doi preko noi.

4.2. Faze izgradnje informacijskog sustava Pogledajmo sada koje aktivnosti treba obaviti pri razvoju informacijskog sustavi.l t bez obzira radi li se o vodopadnom iH evolucijskom prIstupu. N~vce aktivnosti nnzvane su fazama, a II njima treba obaviti nizjednostavnijih aktivnosti. Projektantima infonnacijskog sustava stoji na raspolaganju niz metoda jzgradnje jnfonn:u::ijskih sustava; starije Su, npr., infonnacijs.ko inenjerstvo. SSADM i Merise, a novija RUP (Rational Unificd Process). U svojim metodolokim prirunicima metode opisuju "recepturu" izgradnje infonnacijskog sustava propisu-jui koje aktivnosti treba obaviti u pojedinim fazama. OVdje neemo opisivati niti jednu metodu, ve predstaviti ouo to im je zajedniko (Varga, 1994). To emo nazvati opim modelom ivotnog ciklusa razvoja informacijskog sustava, koji je

ve prikazan kOlO niz faza na sl. 4.1.

Planiranje informacijskog sustava Ova se faza naziva i izradom strategije informaCijskog suslava, Ona se ne mora obaviti za manje infonnacijske sustave, a kod velikih informacijskih sustava moe biti kritina za iL1.V projekt razvoja jer na temelju rezultata postignutih II ovoj thzi poslovodstvo odluuje o daljnjem nastavku projekta,

sustava

Najprije treba ustanoviti opseg izgradlUe infonnacijskog sustava: identificirali korisnike sustava (esto se izgrauje ili "mijenjaO! samo dio infommcIjskog sustava. n ne itav sustav)) identificirati nedostatke postojeeg sustava i us/anovili ciljeve novog itiformacijskog sustava, Kako definirati ciljeve informacijskog sustava i ustanoviti L1.htjeve koji sc pred njega postavljaju? Informacijski sustav moe se smntmtt !nfom1a~ijskjm servisom k~ji informacijama posluuje poslovni sustav te ciljevi infonnactJskog sustava moraju biti sukladni ciljevima poslovnog sustava. Stoga ciljeve novog infonnacijskog sustava treba ustanoviti poetnom anaIlzom funkcija poslovnog sustava.

Poetnoj sc analizi moe pristupiti nu vie nainu. Analiza kritinih imbenika bavi sc pronalaenjem i analizom kritinih imbenika uspjeha poslovnog sustavu. Analiza procesa promatra poslovne funkcije. odnosno poslovne procese koji upravljaju resursima poslovnog sustavu, Ako je infom1Ucijski sustav velik, razrauje Sr3 njegova ralamba na infonnacijske podsustave s pripadnim procesima. osnovnom strukturom podataka, potrebnim izvritcljimn ltd. Fuza zavrava ocjenom izvedivosti informacijskog sustava i ruzracnim phmom daljnjeg razvoja kroz sljedee faze, procjenom potrebnih financijskih sredstava i dn1gih resursa, procjenom moguih rizika daljnje izgradnje itd.

Analiza poslovnog sustava Zadatak je tUlalize detaljno utvrditi korisnike zahtjeve ili informacijske zahtjeve, tj, ono to infonnacijski sustav treba raditi da bi ispunio oekivanja korisnika.

Informatiari analitiari koriste se u analizi razliitim tehnikama, kao to su, npr., intervjuiranje korisnika, rad na rodnim sjednicama, !Ioluja mozgova'" prouava,nje ui;lXno/izfazllih dokumenata koji kolaju u poslovnom sustavu (npr. namdbclU~

muna, virmana, izvjetaja o stanju :r.aliha roba u skladitu itd.) iIi promatranje izvrenja poslovnih procesa, da bi zajedno s korisnicima definirali korisnike zahtjeve, a zatim ih formalno specificirali mzHitim modelima infonnacijskog sustava.

Openito. model je "apstrakcija" ~ odnos~o pojednos!~vnj~na r.eprezentacij~ stvarnog sustava. Infonnacijski sustav sadr! podatke kOJIma Je opISan poslovm sustav. On je dakle podatkovni) odnosno iliformaci/rki model poslovnog sustava. Elementi se poslovnog sustava preslikava]u na odgovarajue elemente informacijskog sustava, koji sainjavaju model informacijskog suslava, U modelu informacijskog sustava treba opisati koji se postovi obavljaju u infonnacijskoU1 sustavu (to su poslovni procesi opisani modelom pro

::4a~ ___________ --,I::.... c:IN~FORMACIJSKA TEHNOLOGIJA lj POSLOVANJU

ocjenjivanje studenta itd, Informatiki gledajui. procesima sc mijenjaju podnci li informacijskom sustavu. Pos/ovili objekt jest materijalni ih nematerijalni element poslovnog sus1ava o kojem informacijski sustav treba biljeiti podatke. Objekti su, npr . proizvod, nanldba~ raeun, radnik, student ili projekt. Poslovni doga(1aj va7 ... an je za z.apolnjanje jednog Hi vie poslovnih procesa, Npr" prispijee narudbenice

dogaaj je koji pokree proces naruiv.mja j a prijavljivanje ispita dogaaj kojim zHpoinjc proces ocjenjivanja studenta, U analizi sc pozomo5l usmjerava i na to mogu li Sc procc.s-i i drugaije obavljati. Ukoliko je odgovor pot\TOUn, prcpomuje sc nainiti reiJ1enjerstl'o poslovnog prm.'csa, bilu u obliku zasebnog projekta, bilo tl sklopu razvoja informacijskog SlL')taVtt. Rcincnjerstvo poslovnog procesa utvrivanje je drugaijeg [Jaino obavljanja poslovnog procesa, a to je uglavnom mogue samo intenzivnom primjenor1'l informacijske tehnologije. Naime, samo "automatizacija" procesa koji se j dalje obavljaju na isti nain kao to su sc obavljali mnu, uglavnom nc racionali zira postovne procese, a samo dodatno uvodi informacijsku tehnologiju. Isplativost uvoenja informacijske tehnologije II takvim je sluajevima niska. Promifjcna primjena informacijske tehnologije znai i temeljito prorniljanje poslovnog procesa. Naime, uz primjenu infonnacij5ke tehnologije mnogi sc procesi mogu obavljati sasvim dnIgaije. Ako sc poslovni proces racionalno unaprijedi, mogue je j znatno smanjiti trokove poslovanja, broj ljudi ill opseg njihova posja; pa prema tome i znatno poveati isplativost ulnganja II informacijsku tehnologiju. Utvrivanjem poslovnih procesa, objekata i dogaaja utvreni .su kori.-'mi

I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Podizanje gotovine s rauna

Ulaganje gotovine na raun

, )

SI. 4.4. Dijagram koritenja za bankomat

Ispis stanja na raun

.. Dijagram entiteta i veza prikazuje strukturu podataka infonnacijskog sustava. Na s1. 4.7. prikazan je dio strukture podataka podprocesa UpravljatI zalihama robe sa sl. 4.3, koji opisuje podatke narudbenice. Dobavlja. Roba, Narudba t Stavka narudbe su entiteti (objekti) o kojima sc u informacijskom sustavu biljee podaci. Entitet Dobavlja biljei podatke o dobavljaima, Roba o robama, a Narudba i Stavka namdbe o detaljima nanldbe. Ova vrsta dijagrama detaljnije je opisana II pogJavUu o bazama podataka.

Oblikovanje informacijskog sustava U fazi oblikovanja infonnacijskog sustava razrauje se kako c informacijski sustav raditi. Struktura podataka informacijskog sustava prikazana dijagramima entiteta i veza oblikuje Se li bazu podataka koja e se nalaziti na raunalu. Baza podataka na

raunaJu moe sc sastojati od skupa relacija (tablica) u relacijskoj bazi podalaka. Na sl. 4.5. prikaz.."1na je tablica Robe, koja je dio relacijske baze podataka s podacima koji odgovaraju entitetu Roba.

SI. 4.5. Tablica Robe u relacijskoj bazi podataka

Za pojedine procese oblikuje se algoritam - postupak odvijrulja koraka kojima se proces izvrava. Na sL 4.6. prikazan je pseuokod jednog algoritma za izraunavanje popusta, U primje-ru se za kupce oznaene statusom 1 odreuje popust od 0,05

4. Izgradnja informacijskog sustava

(5%) na iznose vee od 500, a popust od 0,02 (2%) na iznose od 500 i nie. Za ostale kupet;: odreuje se pOPUSl od 0)0 l (l %) na iznose vee od 10(0) a na iznose od 1000 i nie popust (O~/o) sc ne daje.

ako ::;vJt:us kupca"" l tada ako iznos > 500

tada pepuBt '" O,U5 inae FOpus~ ~ G,02

kraj ako inace ako iznos> 1000

tada popust = 0,01 inae POptIst

52 I. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU . ____________ ~~c~~~

Uvoenje novog sustava u rad Uvoenje (implementiranje) novog informacijskog sustava u rad jest faY..a. u kojoj treba staviti novi informacijski sustav tl funkciju. Tijekom izobrazbe i pripreme za rad s novim informacijskim sustavom korisnici cc se upoznati s njegovom svrhom, detaljno nauiti nove procedure obavljanja poslova te nain koritenja raunalne opreme na svojim radnim mjestima. Provjera cijefog sustava (test sustava) zavrni je korak uvodcnja novog sustava. Radi se o cjelovitoj provjeri novog rjeenja uz pomo- stvarnih podataka, novih procedura i simuliranja normalnog rada novog infonnacijskog sustava. Ako je informacijski sustav sloen i uvodi nove procedure, uvotlcnjc nije uvijek jednostavno, l'v1ogua su tri naina: izravno uvOttenje novog sustava, paralelno

uvoenje novog i rad starog sustava tc postupno ul'oclenje dijelova novog Sllstava. U prvom Sluaju stari sc nain mda u potpunosti zamjenjuje radom po procedurama novog informacijskog sustava, U drugom sluaju kroz odreeno vrijeme stari i novi sustav funkcioniraju paralelno i njihovi se rezulL:1.ti usporeuju. Kad sC utvrdi da novi sustav uspjeno djeluje, bez pogreaka ili problema, u potpunosti s.e prelazi na njega. Postupno uvoenje koristi se za uvoenje sUstava koji je suvie sloen i velik da bi s