prof Požgaj Željka

INFORMACIJSKI SUSTAV U POSLOVANJU

- organizaciju možemo promatrati kao sustav:- ulazni tokovi (materijalne, financijske, informacijske)- poslovni procesi- izlazni tokovi (nove vrijednosti – proizvodi, usluge)

- organizacija je poslovni sustav – 3 podsustava:- izvršni podsustav – izvršava poslovne procese specifične za promatrani poslovni sustav- upravljački podsustav – upravlja poslovnim sustavom- informacijski podsustav – pribavlja i obrađuje potrebne informacije

- informacijski sustav je sustav koji: prikuplja, pohranjuje, obrađuje, čuva informacije važne za organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive svakome kome su potrebne- poslovni sustav mora imati svoj informacijski sustav:

- manualni- podržan informacijskom tehnologijom

- cilj informacijskog sustava – opskrbiti poslovni sustav informacijama potrebnim:- izvršnom podsustavu za izvođenje poslovnih procesa- upravljačkom podsustavu za upravljanje poslovnim sustavom- za ostvarenje komunikacije unutar poslovnih sustava i prema okolini

- organizacijska struktura organizacije – prilagođena potrebama organizacije, načinu poslovanja, okruženju, zaposlenicima- danas prevladava funkcijska organizacijska struktura

- zaposlenici pridijeljeni odjelima i službama prema poslovima koje obavljaju- temelji se na specijalizaciji i podjeli rada- funkcija u organizacijama: nabava, proizvodnja, prodaja i marketing

- poslovni proces – niz logičkih povezanih aktivnosti u kojima sudjeluju resursi organizacije zbog zadovoljenja potreba kupaca za proizvodima i uslugama i stvaranja vrijednosti za poduzeće- lanac vrijednosti – niz procesa neke organizacije čijim se izvršavanjem stvaraju proizvodi i usluge- proces – dio lanca vrijednosti

- dijeli se na potprocese- najmanji dio procesa je aktivnost (najjednostavnija operacija)

- model poslovanja – način na koji organizacija obavlja i vodi poslovanje (unutarnji procesi, povezivanje s okolinom)- promjene modela poslovanja: organizacijske promjene + uvođenje nove IT- reinženjerstvo poslovnih procesa – organizacijski koncept čiji je cilj modeliranje poslovnih procesa i korjenito restrukturiranje poslovnog sustava- upravljati = donositi odluke- dobre poslovne odluke temelje se na kvalitetnim informacijama- kvalitetna informacija:

- točna- potpuna- primjerena- pravovremena

- koraci odlučivanja:

- prepoznavanje problema- pronalaženje i ocjenjivanje opcija- odabir opcije- provedba- ocjena

- odlučivanje – aktivnost u upravljanju poslovnim sustavom- razine upravljanja:

- operativno – operativni ili niži menadžeri nadgledaju osnovne poslovne procese, provode odluke taktičkih menadžera, donose odluke koje se ponavljaju

- taktičko – taktički ili srednji menadžeri prate skupine poslovnih procesa unutar dužeg razdoblja, potrebne su im agregirane informacije (sumarni periodički izvještaji)

- strateško – strateški ili najviši menadžeri donose strateške i dugoročne odluke, odluke pripadaju ključnim poslovnim funkcijama- strukturiranje IS – svaki dio je zadužen za izvršavanje jednog od definiranih ciljeva:

1.) sustav za obradu transakcija (operativni sustav) – izvođenje poslovnih procesa - potpora tekućem izvođenju poslovnih procesa - pripada operativnoj razini poslovnih aktivnosti - 3 funkcije: a) vođenje evidencije o obavljenim transakcijama (transakcije za izdavanje računa) b) generiranje dokumenata potrebnih u poslovanju (račun u papirnatom obliku) c) izvještavanje o stanju poslovnih procesa (zbroj po izdanim računima tijekom jednog dana)

2.) sustav za potporu odlučivanju (informacijski sustav, analitički sustav) – upravljanje poslovnim sustavom - cilj: informacijama i postupcima pomoći u odlučivanju - pomažu u rješavanju: a) strukturiranih (programiranih) problema – rutinsko odlučivanje, odlučivanje je propisano (programirano) b) polustrukturiranih problema – postupak se ne može skroz propisati, potrebno je stečeno znanje i iskustvo c) nestrukturiranih (neprogramiranih) problema – odlučivanje se ne zna, ne može se propisati 3.) sustav za komunikaciju i suradnju (uredski, suradnički sustav) – ostvarenje komunikacije unutar sustava i prema okolini - uključuje primjenu IT u obavljanju administrativnih poslova - kvalifikacije poslova: a) komunikacije – individualna komunikacija - komunikacije više osoba istovremeno - načini komunikacije: e-mail, glasovna pošta, telefonija, faksiranje, konferiranje, sustavi istovremenih poruka, forumi, brbljaonice, diskusijske skupine b) potpora suradnji u skupini – tehnologije koje pomažu skupno odlučivanje (elektroničko glasovanje) c) potpora individualnom radu – tehnologije koje

unaprjeđuju efikasnost individualnog rada (ms word, powerpoint, excel, lotus, project...) d) upravljanje sadržajima (dokumentima) – funkcije pripreme, obrade i pohranjivanja multimedijskih sadržaja e) pretraživanje dokumenata – pretraživanje javnih specijaliziranih baza dokumenata i weba- funkcionalnost IS u najvažnijim poslovnim područjima:

- financije – osnovne aktivnosti u financijama: praćenje izvora i količine novca, financijsko planiranje, unutarnja i vanjska revizija

- računovodstvo – glavna knjiga, obrada ulaznih i izlaznih računa, obrada narudžbi, nabavno i skladišno poslovanje, obrada plaća

- marketing – transkacijski dio IS (podaci prodaje i efekata prodaje) – istraživanja tržišta u marketinške svrhe (intervjui, ankete, konkurencija)

- proizvodnja – oblikovanje podržano računalom (CAD) – planiranje proizvodnje (MRP II) – izbjegavanje skladištenja (JIT) – proizvodnja podržana računalom (CAM) – računalno integrirana proizvodnja (CIM) – fleksibilni proizvodni sustavi (FMS)- integrirani IS – podaci pojedinih poslovnih područja međusobno integrirani – ostvaruje se funkcionalna i procesna povezanost- front office – direktna komunikacija- back office – administrativno poslovanje (važno za poslovanje)

IZGRADNJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA (IS)

- pristup izgradnji IS:- improvizacijom (bez cjelovite vizije)- sustavno (prema unaprijed zamišljenoj slici cjeline)

- sudionici na izgradnji IS-a:- korisnici- informatičari (projektanti sustava, analitičari, organizatori, programeri)- menadžment korisnika (poslovodstvo)

- mogući razlozi neuspjeha u izgradnji IS-a:- greške u programiranju- korisnik nije aktivno uključen u projekt- različita interpretacija korisničkih zahtjeva, različiti pogledi- dijelovi IS-a nisu usklađeni- raspoloživa oprema je neadekvatna- softver ne zadovoljava potrebe- nedovoljna educiranost članova tima- prekoračenje rokova

- inženjerski pristup izgradnji IS-a:- inženjerstvo sustava (sistemsko inženjerstvo) – skup metoda, ideja i

postupaka orijentiranih na opću izgradnju sustava bilo koje vrste- informacijsko inženjerstvo – skup metoda i postupaka razvoja i izgradnje IS-a- softversko inženjerstvo – metodički inženjerski pristup izgradnji i održavanju

programskih proizvoda- izgradnja IS-a je slična izgradnji inženjerskog proizvoda – životni ciklus IS-a (projekt):

1.) planiranje i strategija IS-a - strategija; zašto kompjutorizirati IS? - predradnje: - odrediti opseg IS - prepoznati korisnike IS - ustanoviti nedostatke postojećeg, postaviti ciljeve novog sustava - odrediti mogućnosti kompjutorizacije IS - načiniti plan razvoja IS - planiranje IS-a završava: - ocjena izvedivosti IS - izrada plana informatizacije - procjena potrebnih resursa - procjena rizika nastavka izgradnje IS

2.) analiza poslovnog sustava - zadaci: a) detaljno analizirati poslovni sustav te ustanoviti:

- poslovne procese – poslovi koje treba obaviti u vezi s poslovnim objektima

- poslovne objekte (entiteti) – elementi poslovnog sustava o kojima IS treba bilježiti podatke

- poslovne događaje – pokreću izvršenje poslovnih funkcija b) grafički prikazi – bolje razumijevanje korisnika i informatičara u postupku analize zahtjeva i izrade specifikacije

- dijagram raščlanjivanja – dekompozicijski dijagram ; IS se raščlanjuje na podsustave, podsustav na njihove funkcije, funkcije na podfunkcije

- dijagram toka podataka – pokazuju tokove podataka u IS- dijagram toka korištenja – prikazuje akcije koje sustav

obavlja za korisnike, dio je UML-a - dijagram entiteta veza

3.) oblikovanje IS - razrađuje se kako će se IS raditi (specifikacija rješenja) - u fazi oblikovanja treba: a) utvrditi strukturu podataka (dijagrami objekata) – oblikuje se u bazu podataka na računalu ili nekom drugom mediju (npr. u kartoteci) b) utvrditi strukturu procesa (funkcija) (akcijski dijagram, pseudokod, dijagram toka) – oblikuje se algoritmom (postupkom), a prikazuje se različitim tehnikama dijagrama c) odrediti tehnološke i organizacijske uvjete

- definiranje tehnoloških i organizacijskih uvjeta IS-a: a) odrediti računalnu arhitekturu i potrebnu tehničku opremu b) odrediti platformu IS (izbor OS, SUBP, komunikacijski softver) c) oderditi organizacijske preduvjete (izobrazba)

4.) izrada IS

- fizički se stvara IS - algoritmi se pretvaraju u programski kod - stvara se baza podataka - testiranje pojedinih dijelova IS - detaljno dokumentiranje (programiranje, testiranje)

5.) uvođenje u rad IS - zadatak: a) staviti novi IS u svakodnevnu upotrebu

b) izobraziti korisnike za rad s novim IS-om c) obaviti prijelaz sa starog na novi IS d) provjeriti (testirati) cijeli novi IS - način uvođenja: a) izravno uvođenje novog IS-a b) paralelno uvođenje novog i rad starog sustava c) postepeno uvođenje dijelova novog IS-a

6.) održavanje IS - svaki proizvod treba održavati

- zadaci: a) uočiti i ispraviti greške i nedostatke IS-a tijekom njegova rada b) prilagoditi IS promjenama poslovnog sustava i novim zahtjevima- načini izgradnje IS-a (2 temeljna pristupa):

1.) vodopadni (linearni) - razvija se kroz niz faza (koraka) - faze slijede jedna za drugom - slijedeća faza otpočinje kad prethodna završi - svaka faza rezultira nekim dokumentom (izvještajem) - samo u idealnim situacijama „čisti“ linearni model životnog ciklusa IS-a, inače, linearno kružni model - prototipiranje – intenzivna interaktivna suradnja korisnika i projektanta - korisnik iskazuje grube zahtjeve (što želi) - projektant (informatičar) temeljem postavljenih zahtjeva razvija sustav - razvijeni sustav (početnu verziju) daje korisniku na testiranje - korisnik uočava moguće nedostatke - projektant poboljšava verzije sustava (iterativni proces)

2.) evolucijski (spiralni)- modaliteti izgradnje IS-a:

1.) vanjski razvoj (engl. outsourcing) 2.) vlastiti razvoj (engl insourcing)3.) kupnja gotovog rješenja4.) unajmljivanje gotovog rješenja

UPRAVLJANJE IS skup tehnika i načina kojima najviši menadžment „ovladava“ primjenom informatike u poslovanju, ulaganjima u informatiku, uspješnostima i rizicima njezina korištenja, preuzima i dodjeljuje odgovornost za kontrolu provedbe informacijskog procesa i svih aktivnosti- osnovni ciljevi: - donošenje i implementacija strategije IS - određivanje optimalne uloge informatike u poslovanju - određivanje metrika (metode kojima se mjeri uloga informatike u poslovanju)

- donošenje plana upravljanja informatičkim rizcima - učinkovitost upravljanja informatičkim projektima i ulaganjima - dodjela odgovornosti za učinkovitost sustava informatičkih kontrola- strateško planiranje IS – multidisciplinarni skup aktivnosti kojima se usklađuju ciljevi poslovnih i informacijskih sustava te planira informacijsku strukturu poslovanja koja omogućuje ostvarivanje ciljeva poslovanja- strategija poslovanja, strategija IS-a, strategija primjene te tehnologije (IT strategija) i ostalih resursa IS-a, metrike uspješnosti provedbe- provedba strategije IS: - menadžment kompanije - glavni informacijski menadžer (CIO) - menadžeri ostalih važnih funkcija odbor za informatiku – tu su svi ovi udruženi- zrelost primjene informatike u poslovanju- 3 vala: 1.) informatika kao tehnološki partner - informatika – tehnološki sluga (nužna tehnološka infrastruktura poslovanja)

- korisničko računarstvo – svi zaposlenici koriste IT (informacijska tehnologija) u obavljanju poslova

2.) informatika kao procesni i servisni partner - IT i CT počinju služiti kao sredstvo unutarnjeg povezivanja poslovanja - upotreba informatike – podrška odvijanju ključnim poslovnim procesima i pružanje usluga primjerene razine kvalitete - odjel za informatiku (centar za informatiku) 3.) informatika kao strateški partner i strateška poslovna funkcija - proces odlučivanja menadžmenta - primjena informatike i informacijskih sustava kao strateškog partnera poslovanja - informatika – sve više mjesto u organizacijskoj hijerarhiji - glavni informacijski menadžer – najviša razina menadžmenta- temeljni oblici arhitekture i organizacije IS: 1.) centralizacija - centralizacija resursa - upravljanje s jednog mjesta - arhitektura: 1 središnje (centralno) računalo okruženo perifernim jedinicama - sve operacije – isključivo središnje računalo - prednosti: uštede, jednostvana kontrola - nedostaci: monopol nad informacijama, ograničenje resursa, spora obrada 2.) decentralizacija - resursi dislocirani - upravljanje – lokalna upravljačka tijela - arhitektura: više nezavisnih, nepovezanih računala („informacijski otoci“) - nedostaci: otežana i skupa razmjena podataka i aplikacija, nepovezanost opreme, redundancija podataka 3.) distribucija - hibridna organizacija IS-a - decentralizacija resursa IS + povezanost komunikacijskom infrastrukturom - arhitektura: centralizacija ključnog hardvera i upravljačkih aktivnosti,

decentralizacija opreme, podataka i aplikacija- glavni informacijski menadžer: - zadatak: upravljati cjelokupnom informacijskom strukturom poslovanja i voditi sve informacijske poslovne aktivnosti poput: - izrada strateškog plana IS - odrediti optimalnu ulogu informatike u poslovanju - inicirati promjene poslovnih procesa - izvršiti procjene isplativosti ulaganja u informatiku razvoj aplikacija: voditelj tima za razvoj aplikacija, sistemski analitičari, računalni programeri, kontrola kvalitete obrada podataka i operacije sustava: administrator baze podataka, kvaliteta podataka, razvoj usluga, kontinuitet opercija, kvaliteta usluge održavanje i sigurnost sustava: sistem inženjering, sigurnost mreža i aplikacija, operater, fizička sigurnost, održavanje opreme podrška korisnicima (informacijski centar): tehnička i aplikacijska podrška, trening i izobrazba korisnika- organizacija odjela za IS: - organizacijski oblik IS mora se podudarati sa organizacijskom strukturom, djelatnošću, načinom poslovanja i upravljanja u kompaniji - važna hijerarhijska pozicija odjela za IS- upravljanje rizicima i kontrola IS: - rizik – opasnost ili vjerojatnost da će odgovarajući izvor prijetnje u određenim okolnostima predstavljati ranjivost sustava - informatički rizici – proizlaze iz intenzivne uporabe informatike IS kao podrške u odvijanju poslovnih procesa - koraci: - identifikacija svih informatičkih rizika - procjena težine i učestalosti pojavljivanja informatičkih rizika i određivanje prioriteta - određivanje protumjera utvrđenim rizicima postavljanjem informatičkih kontrola i analizom njihovih troškova i koristi - dodjela odgovornosti, provedba i dokumentiranje informatičkih kontrola - stalan nadzor i revizija plana upravljanja informatičkim rizicima- vrste informatičkih rizika i određivanje kontrola IS: 1.) upravljački poslovni rizici - na najvišoj razini upravljanja - pogrešna strategija IS - rizik prekida ili otežanog odvijanja kritičnih poslovnih procesa - rizik pogrešnih financijskih izvještaja - pogrešna politika ulaganja u informatiku 2.) procesni i opći informatički rizici - razvoj i kupnja poslovnih aplikacija - promjena softvera - neovlašten pristup programima i podacima - rizik oporavka nakon prekida 3.) aplikacijski informatički rizici i rizici informatičkih servisa - rizici provedbe informatičkih aktivnosti (transkacije točne i potpune, autorizacija) - rizici informatičkih srvisa (dostupnost i funkcionalnost mreže, podataka) na temelju procjene vjerojatnosti nastanka rizika određuju se informatičke

kontrole: - prema načinu djelovanja: preventivne kontrole (prethodne i procesne), detektivne, korektivne - prema razinama upravljanja: upravljačke kontrole, opće i procesne, aplikacijske

- prema specifičnim područjima koje pokrivaju: sigurnosne kontrole, informacijske (podatkovne), kontrole kontinuiteta poslovanja

- revizija informacijskog sustava: - proces prikupljanja i procjene dokaza na temelju kojih se može procijeniti uspješnost IS - upravljačka organizacijska funkcija koja omogućuje objektivnu provjeru uspješnosti (zrelost) funkcije, ciljeva i dijelova IS- objekt revizije IS: - kontrole unutar svih dijelova IS- zadatak revizije IS: - procijeniti trenutno stanje IS - procijeniti udovoljavanje minimalnim zahtjevima uspješnosti prema svjetski priznatim normama

SIGURNOST I ZAŠTITA IS- ciljevi napada: korisničke lozinke, podaci i informacije, datoteke i baze podataka, web stranice, onemogućavanje rada računala, materijlni resursi...- radnje kojima se ostvaruju ciljevi napada (kompjutorski kriminalitet): - ukupnost kaznenih djela, učinjenih na određenom području kroz određeno vrijeme, kojima se neovlašteno utječe na korištenje, cjelovitost i dostupnost tehničke, programske ili podatkovne osnovice kompjutorskog sustava ili tajnost digitalnih podataka- razvoj kompjutorskog kriminaliteta: kompjutorski zanesenjaci, kriminalitet „bijelih ovratnika“, hakeri (neovlašteni pristup podacima – razlog nije uvijek ostvarivanje koristi), krekeri (nanošenje štete računalnim sustavima)- različiti oblici manipulacija sa ili pomoću računala: - spam – svaka nezatražena i neželjena elektronička pošta - spyware – aplikacija („špijunska“) koja se neopaženo instalira u računalo i pruža informacijskom vlasniku spyware o navikama korisnika računala - phishing – oblik prijevare koja podrazumijeva skup aktivnosti kojima neovlašteni korisnici korištenjem lažnih poruka elektroničke pošte i lažnih web stranica većinom financijskih organizacija pokušavaju korisnika navesti na otkrivanje povjerljivih osobnih podataka - daileri – program koji prekida postojeću korisnikovu vezu s internetom i započinje novu ili mijenja postavke korisnikove već postojeće konekcije- virusi – dijelovi programa koji se komunikacijom ili putem memorijskih medija unose u računalni sustav - pridodaju se u postojeće programe i djeluju pri njihovom pokretanju (najčešće uništavaju podatke) - najčešći oblik: inficirane datoteke bezazlenog imena u privitku e-mail poruke - modifikacije: crv, trojanski konj... - povijest: 1984. g. prof. Fred Cohen počinje koristiti pojam „virus“ - najpoznatiji haker Kevin Mitnick – počinio štetu procijenjenu na 80 mil. $- dijagnosticiranje infekcije računala: programi se zamrzavaju, dokumenti postaju nedostupni, računalo se zamrzava ili neispravno starta, povećava se količina

datoteka, na ekranu se pojavljuju čudne poruke, kolege vas obavještavaju da su primili e-mail a ne sjećate se da ste ga uopće poslali...- sprečavanje neovlaštenog pristupa IS: - identifikacija – predstavljanje sustavu - verifikacija (autentifikacija) – da li identifikacija kojom se osoba predstavlja zaista odgovara (pripada) toj osobi- metode identifikacije: - fizičko prepoznavanje – onim što osoba ima (posjeduje) -ključ, značka, kartica sa slikom, markirana kartica, pametna kartica... - logičko prepoznavanje – onim što osoba zna -lozinka (jedna osoba jedna lozinka, pamtiti a ne zapisivati ili povjeravati drugima, procedura identifikacije jednostavna, dužina i oblik lozinke u skladu s očekivanom pouzdanošću, redovito mijenjanje lozinke), jednostavna lozinka, jednokratna lozinka, identifikacija temeljena na dijalogu, proceduralna lozinka... - biometrijsko prepoznavanje – onim što osoba čini (onim kakva osoba jest) - fizičke osobine (otisak prsta, otisak šake i geometrija šake, karakteristike lica ili šarenice, DNA karakteristike), osobine ponašanja (govor, rukopis, dinamika hoda, dinamika tipkanja po tastaturi)...- proces identifikacije/verifikacije: - uzimanje identificirajućeg (prvog) otiska, pohranjivanje u bazu predložaka, identifikacija, verifikacija uzetog i pohranjenog otiska, odobravanje ili uskraćivanje obavljanja daljnih postupaka- autorizacija pristupa (korisnički profili): - autorizacija pristupa – dodjela ovlasti za obavljanje određenih aktivnosti na određenim resursima - autorizacija se odobrava ili uskraćuje određena aktivnost - dodjela ovlasti – odnosi se na rad s podacima, rad s određenim softverom, rad s određenim hardverskim jedinicama, pristup internetu i internetkskim servisima- polazni kriteriji u organizaciji sustava zaštite: 1.) sigurnost izvođenja obrade podataka - aktivnosti koje prethode samom procesu obrade: pribavljanje odgovarajućih hardverskih resursa, pribavljanje odgovarajućih softvera, edukacija zaposlenika, osigurati servis opreme i izvore napajanja... - aktivnosti vezane uz prikupljanje podataka: odrediti oblik i način dostave podataka na obradu, odrediti termine dostave podataka - proces obrade podataka - aktivnosti koje se odnose na postupke pohranjivanja rezultata obrade: rezultati obrade (privremeni ili trajni), pohranjivanje (stvaranje sigurnosnih kopija, vatrootporni ormari) - aktivnosti koje se odnose na potupke distribucije rezultata obrade 2.) dostupnost i raspoloživost informacija - dostupnost – korisnik može pristupiti podatku ali ne i obavljati određene aktivnosti

- raspoloživost – korisnik može pristupiti podatku i vezano uz dodijeljenje ovlasti i obavljati određene aktivnosti 3.) tajnost pohranjenih sadržaja - različiti podaci zahtijevaju različitu razinu zaštite - razine zaštite: samoidentifikacija, identifikacija + konkretna autorizacija - kriptiranje sadržaja – jedan od oblika dodatne zaštite

RAČUNALNE MREŽE I INTERNET- razlozi razvoja daljinske obrade podataka: - nedostaci centraliziranog načina obrade podataka u tzv. ERC-u - prekomjerni utrošak vremena potrebnog za fizički prijenos podataka i rezultata obrade - visoki troškovi transporta podataka od mjesta njihova nastanka (korisničke lokacije) do mjesta obrade (ERC), i obratno - rizik od oštećenja i/ili uništenja medija s podacima prilikom fizičkog transporta - rizik od otuđenja i neovlaštenog korištenja podataka i rezultata njihove obrade- faze razvitka daljinske obrade podataka: - faza 1 – prostorno ograničena daljinska obrada podataka - faza 2 – prostorno neograničena daljinska obrada podataka - faza 3 – distribuirane računalne mreže - unapređenja u odnosu prema ranijim rješenjima: - korisnik može slobodno birati računalo od kojega traži informaciju ili obradu podataka - računala povezana u mrežu mogu se specijalizirati i po potrebi „ispomagati“ - virtualizacija sustava - korisnik može slobodno birati lokaciju na koju će biti isporučeni (upućeni) odgovori računala i/ili rezultati obrade - faza 4 – multimedijske mreže - računalne mreže prerastaju u sustave u kojima, uz standardnu računalnu opremu, mogu biti obuhvaćeni i uređaji drugačijih namjena, poput: video kamera, telefona, senzora, uređaja za reprodukciju zvuka, „pametnih“ kućanskih aparata... - postignuti su tek početni uspjesi, ali to je već sada jasno uočljiv razvojni trend- tipologija računalnih mreža prema prostornom kriteriju: 1.) lokalne računalne mreže (LAN) - na manjim geografskim prostorima (fizička lokacija poduzeća) - razmjerno zatvorena funkcionalna cjelina poslovnih sustava - za povezivanje radnih stranica, PC... 2.) rasprostranjene računalne mreže (WAN) - pokrivaju velika geografska područja (regionalne, nacionalne i međunarodne računalne mreže) - o arhitekturi mreže i kvaliteti usluga brine operator mreže (poštane i telekomunikacijske kompanije) - najčešće hibridna arhitektura - mrežne arhitakture: a) zvjezdasta - jedno glavno računalo i određeni broj satelitskih računala (ne

mogu direktno komunicirati, samo preko glavnog računala) b) sabirnička - glavno računalo zamijenjeno sabirnicom ( komunikacijski kanal opremljen dodatnom opremom (sklopovima) koji omogućavaju upravljanje mrežom, prometom podataka) c) prstenasta - među čvorovima postoje izravne veze koje tvore zatvorenu kružnu (prstenastu) strukturu - 2 smjera kretanja podataka (stvarni promet – 1 smjer) - jednostavna arhitektura, u praksi teško „zatvoriti“ prsten d) hibridna - nastaje povezivanjem različitih osnovnih arhitektura (zvjezdaste, sabriničke i prstenaste) - najčešća mrežna arhitektura u praksi - zbog složenosti, mogući problemi pri upravljanju mrežom 3.) globalne računalne mreže (GN)- razvitak interneta: - započeo inicijativom ministarstva obrane SAD 1968. g. da se izgradi računalna mreža koja će zadovoljavati 2 osnovna uvjeta: -ne smije biti ovisna o centralnom upravljanju -mora biti uspostavljena tako da može raditi i unatoč eventualnim oštećenjima ili ispadima dijelova mreže - zadatak razvoja takvoga sustava povjeren je agenciji ARPA - 1983. g. ARPAnet se dijeli na zasebne mreže: - ARPAnet – za civilne organizacije - MILnet – za potrebe vojnog sektora - 1986. g. mreža superračunala NSFnet povezuje se s ARPAnet-om – INTERNET - 1992. g. internet obuhvaća 1 mil. korisnika- filozofija i standardi interneta: - klijentsko – poslužiteljska arhitektura - poslužitelj (engl. server) – svako računalo u mreži koje održava u svojim memorijama neke podatke i koje ih može ponuditi nekome na korištenje - klijent (engl. client) – korisnički uređaj za pristup mreži - klijenti i poslužitelji moraju podržavati isti komunikacijski protokol ( skup precizno utvrđenih pravila razmjene podataka među računalima i ostalom informatičko – komunikacijskom opremom) - protokol korišten u internetu – TCP/IP - TCP – definira način segmentiranja podataka (paketi podataka) - IP – utvrđuje način na koji se u paket podataka ugrađuju adrese izvorišta i odredišta (IP adrese)- principi rada interneta: - IP adrese – numeričke adrese računala na internetu – svako računalo na internetu je označeno brojem - imena internet hostova (računala) vezana su uz IP adrese (računalo kojemu je IP adresa 161.53.52.3 nosi ime oliver.efzg.hr (simbolička adresa) – ključni dio imena = domena) - posljednja 2 znaka – ime države (vršna domena) - domene ispod najviše razine dodjeljuju se organizacijama ili pojedincima - organizacije ili ustanove samostalno kreiraju poddomene (nazivi odjela,

pogona...) - druga riječ odostraga predstavlja ime tvrtke ili ustanove- standardni internetski servisi: 1.) generički - daljinski prijenos datoteka, elektronička pošta, www - daljinski prijenos podataka + protokol = jezgra ideje interneta - FTP – protokol za prijenos datoteka - FTR – mjesto (FTP poslužitelj) - FTR – zahtjev za prijenos datoteke - elektronička pošta – 1971. g. Ray Tomlison - hipertekstualni i hipermedijski dokumenti: - hipertekstualni dokument – skup informacija izravnih u tekstualnom obliku čiji su dijelovi logički povezani s dijelovima nekih drugih takvih dokumenata pohranjenih u memoriji istog ili nekog drugog umreženog računala - hiperpoveznica – veza među dokumentima - web stranice – hipermedijski dokumenti - za pronalaženje web stranica služe preglednici - HTTP – protokol za prijenos web stranica 2.) izvedeni - dostavne liste ; diskusijske skupine, forumi ; čavrljanje, trenutna razmjena poruka ; internetska telefonija, videotelefonija ; telekonferencije, videokonferencije - izvedeni iz generičkih servisa najčešće njihovom kombinacijom - dostavna lista – posebna adresa u elektroničkoj pošti - operator dostavnih lista prosljeđuje sadržaje svim pretplatnicima tog srevisa - korisničke diskusijske skupine i internetski forumi – mjesto okupljanja web stranica - korisničke diskusijske skupine – zajednički interesi članova - korisnik predočuje skupini svoje poruke (odgovor na poruke, diskusije...) - nema posrednika - čavrljanje i trenutna razmjena poruka – izravna neformalna komunikacija među korisnicima - operator servisa omogućava istovremeno izravno povezivanje 2 ili više korisnika interneta koji su trenutno aktivni - internetska telefonija – obilježja klasične telefonije, veza se uspostavlja izravno povezivanjem internetske adrese osobe s kojom se želi komunicirati - postojanje operatera nije nužno - telekonferencija i videokonferencija – svojevrsna kombinacija servisa rada u korisničkim skupinama i trenutne razmjene poruka uz primjenu najnaprednijih multimedijskih tehnologija (funkcioniranje u stvarnom vremenu, moguća prostorna udaljenost)- internet i ekstranet: - izgradnja vlastite mreže primjenjujući filozofiju interneta - klijentsko – poslužiteljska arhitektura - standardi komunikacije kakvi postoje na internetu - servisi po uzoru na internetske

- 2 moguća načina: - postojeća mreža + elementi i karateristike interneta - novi mrežni sustavi poput interneta - intranet – unutarnja mreža računala tvrtke, funkcionira na način sličan i kompatibilan internetu - uloga intraneta u IS: - zamjena za lokalnu mrežu tvrtke - povezuje više lokalnih mreža tvrtke - zamjena za rasprostranjenu mrežu tvrtke - povezuje lokalne i rasprostranjenu mrežu tvrtke - svaki intranet je sastavni dio interneta - vatrozid (engl. firewall) – zaštitni mehanizam koji omogućava nesmetan pristup internetu, ali ograničava pristup iz interneta u intranet (načelo „usmjerene propusnosti“) - ekstranet – oblik povezivanja računalnih mreža dvaju ili više zasebnih poslovnih sustava koji čine stanovitu poslovnu asocijaciju - sastoji se od više nezavisnih privatnih mreža, funkcionira prema principima interneta - vatrozid – zaštita ekstraneta od interneta, a i intraneta međusobno

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva primjenu informatičke i internetske tehnologije pri ostvarivanju svih ključnih poslovnih funkcija tvrtke- okruženje tvrtke u uvjetima elektroničkog poslovanja – osnovni elementi tvrtke koja primjenjuje elektroničko poslovanje: - globalna infrastruktura - sigurnosna infrastruktura – sustavi osiguranja integriteta podataka, zaštite tajnosti informacijskog sadržaja i privatnosti sudionika u elektroničkom poslovanju - sustavi digitalnog plaćanja i naplate – ... prodanih proizvoda i pruženih usluga elektronički su supstituti za tradicionalne oblike gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja proizvoda i usluga - elektroničko bankarstvo – primjena koncepta elektroničkog poslovanja pri obavljanju bankarskih poslova - zakonska regulativa – zbog globalnog karaktera elektroničkog poslovanja - potpora elektroničkim tržištima – web mjesta susreta ponuda i potražnja u e – poslovanju - komunikacijska infrastruktura – tehnološka rješenja koja omogućuju komunikaciju među subjektima angažiranim u elektroničkom poslovanju - nacionalna / globalna informacijska infrastruktura – svi strojni, programski i informacijski resursi dostupni sudionicima u elektroničkom poslovanju na nacionalnoj tj. globalnoj razini - veze s dobavljačima (poslovnim partnerima) - elektroničko povezivanje omogućuje unapređenje odnosa tvrtke s partnerima - pronalaženje izvora (dobavljača) sirovina i materijala (web kao mjesto kontrole)

- pronalaženje novih partnerskih tvrtki i jačanje suradnje s postojećima (elektronička razmjena informacija) - upravljanje procesom nabave (razmjena informacija s dobavljačima i poslovnim partnerima) - upravljanje ulaznim računima i plaćanjem (automatizacija zaprimanja, kontrole, likvidacije računa) - veze s kupcima (klijentima) - temelj kvalitetne primjene elektroničkog poslovanja – dobre veze s klijentima kupcima - unapređenje veza među klijentima – organizacijom i provedbom (online marketinga i elektroničke naplate potraživanja od klijenata) - veze s posrednicima - e – poslovanje bez posrednika – iluzija - mijenjanje prirode i metode poslovanja - tržišta elektroničkog poslovanja – dinamična - odvajanje informacija o proizvodima od samih proizvoda - posrednici ne odgovaraju za kvalitetu realizacije narudžba - osnovni zadaci proizvođača ili nuditelja usluge u odnosu prema posredniku: brzo odgovara na zahtjeve tržišta, nadopunjavanje zaliha, realizacija narudžbi, upravljanje izlaznim računima i naplatom, distribucija informacija o proizvodima, upravljanje rezervnim dijelovima i ugovaranje- obilježja „webocentrične“ tvrtke: - temelji se na integraciji 3 tipa klijentsko – poslužiteljske arhitekture: interneta, intraneta i ekstraneta - intranet – upravljanje unutarnjim procesima, korporacijskim znanjem i komunikacijom u okviru tvrtke - ekstranet – usklađivanje i dijeljenje informacija s poslovnim partnerima (dobavljači, posrednici, suradničke tvrtke) - internet – postavljanje web mjesta, pružanje usluga klijentima, prikupljanje podataka iz okruženja, obavještavanje o tržištima - promjene u upravljačkim aktivnostima: aktivnosti razvoja proizvoda (internet – brzo i lako dostupne informacije ; ekstranet – uspostavljanje suradničkih odnosa, dijeljenje informacija, poduzimanje razvoj na aktivnosti), umrežavanje putem interneta i ekstraneta (stvaranje logističkih lanaca – opskrba, distribucija), upravljanje ljudskim resursima (težište radnih i poslovnih aktivnosti iz središnje fizičke lokacije seli u prostorno skladište), usavršavanje u uvježbavanje (učenje na daljinu), upravljanje proizvodnjom (automatiziranje proizvodnje, prostorna distribucija proizvodnih aktivnosti), računovodstvo i financije (brzo pribavljanje informacija, ciljano traženje)- 4 sektora elektroničkog poslovanja: - sektor proizvođača i ponuditelja osnovnih proizvoda internetske infrastrukture (Cisco) - sektor pružatelja bazičnih internetskih servisa (T-Com, VIPnet) - sektor poduzetnika i trgovaca u okruženju elektroničkog poslovanja (većina tvrtki barem neki oblik e - poslovanja) - sektor posrednika u elektroničkom poslovanju (operateri elektroničkih tržišta – vlasnici web mjesta ; agencije za istraživanje stanja i trendova u virtualnom

prostoru e – poslovanja ; DOTCOM tvrtke)- oblikovanje poslovnog web mjesta – ustroj web mjesta (3 glavna segmenta): - ulazna točka – naslovnica, točka putem koje korisnik pristupa web mjestu - središnje područje – sadrži 1 ili više glavnih stranica, s tih stranica korisnik se upućuje prema tematskim područjima - izlazna točka – jasno označena, omogućuje odlazak s web mjesta-naslovnica korporacijskog web mjesta: - 3 obilježja: - sadržaj – informirati posjetitelja o svim važnim pojedinostima - estetika – privući pojedinca da „zaviri“ u stranicu - funkcionalnost – usporedba tradicionalna prodavaonica vs. Web mjesto - naslovnica web mjesta ujedinjuje: - izlog - „živu“ demonstraciju obilježja ponude - pozivnicu za sklapanje posla - naslovnica mora: - brzo „spuštati“ na klijentsko računalo - brza, logična, laka navigacija - pravila pri oblikovanju korporacijskog web mjesta: - privlačnost – pobuđivanje pozornosti - jednostavnost uporabe - djelotvornost (brzina „spuštanja“, dobro oblikovan ponuđeni sadržaj, vidljivost, preglednost) - informacijski sadržaj – ponuda poslovnog web mjesta: - informacije o ponuđenim proizvodima i/ili usllugama - grafički i marketinški materijal - nužnost ohrabrivanja klijenta da se što duže zadrži na stranici- kretanje (navigacija) web mjestom: - web mjesto – podijeljeno na stranice - web dizajner – kreira alate za navigaciju web mjestom - kretanje s jedne stranice na drugu – linkovi - linkovi – elementi nekog menija, ikone, samoobjašnjavajući grafički elementi, ključne riječi na stranici - plan ili mapa web mjesta sadrži: najvažnije web stranice, neposredna „susjedstva“, veze među stranicama- ocjena (evaluacija) dizajna poslovanja web mjesta – 2 načina: - heuristička evaluacija – metoda provjere uporabljivosti web mjesta - grupa stručnjaka prema popisu mogućih pitanja i problema provjerava funkcionalnost web mjesta stavku po stavku - prednost: jeftina, temeljita - nedostaci: provjeravaju stručnjaci, a ne korisnici - evaluacija u suradnji s korisnicima – u ranim fazama oblikovanje web mjesta - vrsta eksperimentalnog vrednovanja - najkvalitetnije informacije za ocjenu od korisnika -modeli elektroničkog poslovanja (1995. g. koncept elektroničkog poslovanja) – modele e – poslovanja moguće je grupirati prema 2 ključna kriterija: 1.) kriterij sudionika (subjekata) u elektronički obavljanim poslovima - 3 tipa subjekata: tvrtke (poduzeća, kompanije), krajnji potrošači, organi

državne uprave - poslovni modeli e – poslovanja: a) model poslovanja tvrtke s krajnjim potrošačima (B2C) - business – to – customer - tvrtka nešto nudi na prodaju potrošačima, putem svojega web mjesta - kupci se ponašaju stohastično (nemoguće predvidjeti njihovo ponašanje) - broj obavljenih poslovnih transakcija je velik, vrijednost pojedinačne kupoprodajne transakcije razmjerno mala b) model elektroničkog poslovanja među tvrtkama (B2B) - business – to – business - sudionici u obje uloge – pravne osobe - poslovi se sklapaju planski, u skladu s unaprijed postignutim dogovorima - stupanj predvidljivosti ponašanja sudionika u poslovima povećan - broj obavljanih poslovnih transakcija razmjerno malen, vrijednost pojedinačne poslovne transakcije, u pravilu velika c) model elektroničkog poslovanja u kojemu posluju pojedinci međusobno (C2C) - customer – to – customer - aktivni sudionici u elektroničkim obavljanim poslovima su pojedinci (fizičke osobe) - tvrtka se javlja kao pasivni posrednik koji nudi infrastrukturne i aplikacijske usluge - npr. internetska aukcijska kuća eBay d) model elektroničkog poslovanja u kojemu se država i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao ponuđači a privatne tvrtke kao kupci (G2B) - government – to – business - državne institucije organiziraju prodaju određenih dobara (robne rezerve, roba zaplijenjena zbog carinskih prekršaja) ili nude koncesije privatnim tvrtkama za uporabu nekih dobara u vlasništvu države (ceste, plaže, nekretnine) - prodaja putem javnih naatječaja i dražbi koje se provode na elektronički način e) model elektroničkog poslovanja u kojemu se država i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao kupci dobara i usluga nuđenih od strane privatnih tvrtki (B2G) - business – to – government - država, njene institucije, javna poduzeća u vlasništvu države, organiziranjem javnih natječaja nastoje doći do najpovoljnijih ponuda privatnih tvrtki koje mogu isporučiti traženu robu i/ili usluge 2.) kriterij prirode obavljanih poslova a) model elektroničke prodaje vlastitih roba i usluga - svaki korisnik može po volji, bilo kada i s bilo kojeg mjesta, stupiti u kontakt s bilo kojim drugim korisnikom, ako oba u tome vide neki svoj interes - tvrtke (ljudi) informacije o prodaji plasiraju putem interneta (velika dostupnost informacija)

- servis daljinskog prijenosa datoteka - oblici prodaje na daljinu: 1.) prodaja tzv. mekanih (nematerijalnih) dobara - mekana dobra – digitalizacija, prijenos telekomunikacija mrežom, komunikacijski protokoli (FTP) - npr. informacije u multidimenzionalnim oblicima, računalni programi, računalne i video igre 2.) prodaja tzv. tvrdih (materijalnih) dobara - tvrda dobra – vlastiti materijalni predmeti - isporuka robe ne može se ostvariti elektronički - različite opcije isporuke naručene robe (osobno preuzimanje, direktna dostava, poštanska dostava, ransporteri, specijalizirani distributeri) 3.) prodaja usluga (prijenos podataka, intelektualne i djelatne usluge koje prate prodaju robe) - usluge – nematerijalna dobra - 2 skupine: a) djelatne (izvršne) usluge - područja poslovnih djelatnosti: informatičke tehnologije, turizam, hotelijerstvo, transport b) intelektualne usluge - 2 kategorije: 1.) skupina savjetodavnih (konzultanskih) usluga - naručuju se i pružaju putem weba, e- maila, servisa za trenutnu razmjenu poruke - najčešće uz naplatu - područja: zdravstvo, prehrana, psihološka pomoć, financije, uporaba računala 2.) skupina obrazovnih usluga - učenje na daljinu b) model elektroničkog trgovanja - prema specifičnim poslovima odnosa: 1.) model elektroničkog trgovanja s fizičkim osobama (B2C, elektronička maloprodaja) - inačice: a) model tradicionalne online prodavaonice - vlastito web mjesto nudi katalog svoje ponude - naručivanje: telefonom, faksom, e-mailom - isporuka: konvencionalna b) model virtualne prodavaonice - ne egzistira u stvarnom prostoru - nema fizičkih prodajnih prostora, nema prodavača, nema zaliha robe - fiktivna prodajna mjesta (web mjesta) c) model mješovite realno / virtualne prodavaonice - najčešće prakticiran u e – trgovanju

- stvarne, fizičke prodavaonice nude mogućnost kupovanja putem interneta d) model internetskog trgovačkog centra - web mjesto na kojem se nude poveznice prema pridruženim pojedinačnim virtualnim prodavaonicama e) model diskontne prodavaonice - prodaja robe po posebnim uvjetima f) model prodavaonice „po mjeri“ - prodaja prema posebnim zahtjevima kupaca - „nestandardni kupci“ – neuobičajene potrebe g) model elektroničkog distribucijskog centra - samo mekana dobra - omogućeno preuzimanje digitalnih dobara s poslužiteljskih računala autora / vlasnika 2.) model elektroničkog trgovanja među tvrtkama (B2B, elektronička veleprodaja) - procvat u posljednih nekoliko godina - ključni faktori uspješne implementacije: kompatibilnost, mogućnost pronalaženja informacija, prilagođavanje potrebama korisnika - 3 modela: a) model kataloga - obznanjivanje informacija o proizvodima i uslugama na jednom mjestu - okupljanje: tvrtke kupci i tvrtke prodavatelji b) model robne burze - po uzoru na tradicionalne burze - sklapanje posla – izravna pogodba - financiranje: pristojbe klijenata, naplata od sklopljenog posla u postotku c) model aukcije na veliko - sklapanje posla (dražba) prema unaprijed utvrđenim pravilima - okupljanje kupaca i prodavača u homogene cjeline c) model elektroničkog marketinga - elektronički market (e – market, online market) – način ostvarivanja marketinške aktivnosti tvrtke uz intenzivnu primjenu informacijske i komunikacijske (internetske) tehnologije - marketinške funkcije: 1.) obavještavanje o tržištu - sustavno prikupljanje relevantnih informacija o tržištu - dobivanje opće slike tržišta - aktivnosti obavještavanja o tržištu nisu ciljanje 2.) istraživanje tržišta - skup aktivnosti, prethode donošenju značajnih marketinških odluka - ciljano prikupljanje informacija radi donošenja konkretnih odluka

3.) razvojna politika proizvoda i/ili usluga - skup aktivnosti usmjerenih planiranju asortimana proizvoda i/ili usluga 4.) politika prodaje - skup aktivnosti pretpostavlja donošenje niza odluka vezanih uz izbor načina prodaje, kanale distribucije, način skladištenja... 5.) promidžba i javno oglašavanje - predstavljanje novih proizvoda (promidžba) - podsjećanje potrošača na proizvode i usluge (javno oglašavnje) aktivnosti usmjerene masovnim medijima (TV, internet, tiskani mediji) - internet – interaktivni medij (masovno priopćavanje, pojedinačno priopćavanje) d) model elektroničke zabave i rekreacije - industrija online zabave - internet – distribucijski kanal za filmove, glazbu, knjige, video igre... - promjena načina produkcije i distribucije zabavno – rekreacijskog sadržaja: mp3 tehnologija, distribucija zvučnih digitalnih zapisa p2p tehnologija, internetski radio, web (različiti sadržaji, igranje igara), konvergencija internetske i kabelske TV

ELEKTRONIČKO BANKARSTVO I ONLINE FINANCIJSKE TRANSAKCIJE- razvitak elektroničkog bankarstva: 1.) faza 1 – inicijativa - suvremene tehnologije, stjecanje konkurentske prednosti, tržišno vodstvo 2.) faza 2 – interaktivnost - online bankarske usluge zamjenjuju offline usluge 3.) faza 3 – personalizacija - jednoobrazne usluge zamjenjuju personalizaciju usluga, prilagođavanje specifičnim i jedinstvenim potrebama, željama klijenata 4.) faza 4 - virtualizacija - ideja virtualne banke (banka = web mjesto)- elektroničko bankarstvo – poslovanje banaka zasnovano na primjeni ICT- razvitak funkcionalnosti elektroničkog bankarstva: 1.) tradicionalno bankarstvo 2.) daljinsko bankarstvo - obavljanje financijskih transakcija na daljinu (bez fizičke nazočnosti u banci) - primjene udaljenih terminala i bankomata 3.) direktno bankarstvo - korisnici sami izvršavaju poslove koje su za njih i u njihovo ime ranije obavljale banke - banka – pozadinski servis - klijenti koriste modemsku vezu prema računalu banke 4.) virtualno bankarstvo - primjena interneta i weba za obavljanje financijskih transakcija - korisnik pristupa web mjestu banke - internet – dodatni kanal za pružanje usluga klijentima

- pojava internetskih (dotcom) banki – ne postoje u fizičkom obliku- online plaćanje i naplata u okruženju e – poslovanja: 1.) plaćanje karticom - potrebno razviti sigurne sustave kartičnog plaćanja putem interneta - pretpostavka: e – trgovac otvara trgovački račun kod banke 2.) digitalni (elektronički) novac - korisnik šalje digitalne poruke koje djeluju kao nalozi za isplate ili polaganje novca na bankovni račun - pružatelji usluga prikupljaju poruke i komuniciraju (elektronički) s bankama 3.) pametne kartice - omogućuju pohranjivanje elektroničkog novca u memorijsko / procesorskim čipovima na samim karticama - elektronički novac u formi digitalnih poruka ili informacija pri digitalnoj verifikaciji kod e – plaćanja 4.) elektronički novčanici - softver implementiran u poslužiteljskom računalu trgovca - kupci – praćenje informacija o obavezama plaćanja i izvršenim isporukama robe 5.) mikroplaćanja - e – trgovci nude direktno plaćanje manjih iznosa (time izbjegavaju troškove naknada za e – transkacije)- problemi i otvorena pitanja u e – poslovanju: - informacijska sigurnost – informatički kriminalitet (IT služi kao sredstvo činjenja i/ili objekt napada) - novi oblici kriminalnih aktivnosti: napadi na resurse tvrtke, napadi na privatnost i krađa identiteta, ugrožavanje integriteta (vjerodostojnosti) podataka, ometanje normalnog rada i poslovanja- perspektive e – poslovanja: - tehnološki razvoj (znati iskoristiti ICT) - globalizacija (doprinos interneta i e – poslovanja) - ekonomski razvoj (nerazvijeni prihvaćaju iskustvo razvijenih – internet, e – poslovanje) - odgovornost za društveno – ekonomski razvoj (najveće svjetske korporacije – svijest o odgovornosti za ukupan društveno – ekonomski razvoj čovječanstva)- e – poslovanje – koncept: - nije agresivan, ne zagađuje okoliš, informacija nije potrošiv resurs, rad ljudi je olakšan uz istovremenu povećanu produktivnost

ELEKTRONIČKA JAVNA UPRAVA organizacijski je oblik države koji integrira tokove i međuovisnosti između države, tvrtki, korisnika i javnih institucija pomoću informacijsko – komunikacijske tehnologije- pojam „država“ u definiciji elektroničke javne uprave = tijela državne uprave: - ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije, uredi državne uprave u županijama- elektronička javna uprava: - uvođenje (pretpostavke): 1.) razvijenost informacijskog društva - informacijska pismenost građana - razina i kvaliteta informacijske strukture - razina zastupljenosti (broj korisnika interneta)

- zakonska i institucionalna osnova za primjenu internetske tehnologije u poslovanju 2.) interoperabilnost - sposobnost međusobne komunikacije, protoka podataka i razmjene informacije između različitih informacijskih i komunikacijskih sustava: identifikacija korisnika, standardizacija podataka, autentifikacija pošiljaoca i primaoca, odgovornost za poslane i primljene poruke, sigurnost komunikacije 3.) organizacijske promjene - reforme školstva i znanosti, javne administracije, zdravstva i mirovinskog sustava te reforme javnih poduzeća - razvoj (6 faza): 1.) publiciranje i širenje informacija - preko web mjesta; osnovne informacije o poslovanju 2.) dvosmjerne transakcije - osigurani zakonski i sigurnosni preduvjeti za obavljanje elektroničkih transakcija (elektronički obrasci, prijava uz autentifikaciju, elektronsko plaćanje) 3.) višenamjenski portali - jedinstveno web mjesto jednog tijela državne uprave (standardizirani prikaz, brza i efikasna usluga, korisnik ne vidi funkcijsku podjelu) 4.) personalizacija portala - podešavanje izgleda, strukture i sadržaja, pristupačnije i efikasnije za korištenje 5.) povezivanje usluga - niz usluga na temelju jednog zahtjeva, više tijela državne uprave djeluje jedinstveno, potrebne transformacije unutar tijela državne uprave 6.) potpuna integracija - web mjesto tijela državne uprave = uslužni centar - potrebno temeljito restrukturiranje - oblici: 1.) poslovanje države s građanima i građanima s državom (G2C, C2G) 2.) poslovanje države sa poduzećima i poduzeća s državom (G2B, B2G) 3.) poslovanje države s javnim upravama drugih država (G2G) 4.) poslovanje unutar javne uprave (G2E) G2C – government - to - citizens – država pruža raznolike usluge: informacije, učenje na daljinu, dokumenti, dozvole, prijave poreza C2G – citizens - to - government – građani djeluju prema državi kroz: kontakte, upite, prijave, pritužbe G2B – government - to - business – javna e – uprava omogućava poduzećima: pristup podacima, dozvole, dokumenti, godišnje prijave poreza, bilanca B2G – business - to - government – poduzeća s državnom upravom moguća npr.: elektronička nabava G2E – government - to - employee – intranet u državnoj upravi omogućava: komunikaciju, suradnju, obavještenost, razmjenu dokumenata, kontrolu izvršenja zadataka, efikasnost, niže troškove G2G – government - to - government – u poslovanju javnih uprava različitih zemalja: isti ciljevi kao kod G2E

- u svijetu: - relativno visoka razina usluga - SAD, V. Britanija, Irska, zemlje Sj. Europe - projekt E – Europe 2002. g. – 17 zemalja Europe, 12 usluga koje koriste građani, 18 usluga čiji su korisnici poslovni subjekti - u Hrvatskoj: - Vlada RH je krajem 2003. g. usvojila „Program E – Hrvatska 2007.“ - osnovan je Središnji ured za E – Hrvatsku koji koordinira i provodi sve aktivnosti - donijeto je 26 zakonskih alata, 16 institucija, širokopojasna višeuslužna mreža, HITRO – Net, interoperabilnost - program E – Hrvatska 2007.: e - uprava – cilj: interoperabilnost informacijskog sustava tijela državne uprave zbog uspostave slobodnog protoka informacija i komunikacije fizičkih i pravnih osoba s javnom upravom (HITRO.HR. – osnivanje trgovačkih društava i otvaranje obrta) Pravosuđe – cilj: uvođenje elektroničkog poslovanja i umrežavanje svih pravosudnih institucija Zdravstvo – projekt informatizacije primarne zdravstvene zaštite, projekt informatizacije bolničkog informacijskog sustava (HZZO Portal) Obrazovanje – projekt ECDL je projekt razvoja informacijskog sustava visokih učilišta, informacijskog sustava studentske prehrane Poslovanje – projekti orijentirani komunikaciji i poslovanju

ORGANIZACIJA PODATAKA, SKLADIŠTENJE PODATAKA, ANALITIČKA OBRADA

- podatak – skup prepoznatljivih znakova zapisanih na mediju - na papiru (knjiga, notes), filmu (fotografija, filmski zapis), magnetskom mediju (datoteka na disketi ili disku u računalu, videozapis na videokaseti...)- informacija (obavijest) – činjenica s određenim značenjem - zapisuje se u obliku podataka - upotrebom se ne troši - predstavlja novost- znanje – uređen skup informacija nekog područja kojim se opisuje stanje stvari ustanovljeno po prihvaćenom kriteriju (znanstvenom, iskustvenom)- datoteka – skup istovrsnih podataka; sadrži podatke jedne klase objekata (npr. studenata) - manji dio baze podataka ili samostalno spremište podataka- metoda adresiranja određuje mjesto pohranjivanja zapisa, tj. adresu zapisa – vrste datoteka prema metodi adresiranja: 1.) slijedna (sekvencijalna) - zapisi se upisuju i pohranjuju jedan do drugoga redoslijedom dolaska – obrađuju se istim redoslijedom - povezanost zapisa: logička, fizička 2.) direktna (relativna) - zapisi se pohranjuju na (relativnim) adresama od 1 do n (adresa zapisa = f (ključ) ) - jednostavnost funkcija: adresa = ključ

- najčešća funkcija: adresa = mod 3.) indeksna - dijelovi: indeksno područje u kojem je smješten indeks (ključ sloga adresa zapisa), područje zapisa- baza podataka: - skup raznovrsnih podataka informacijskih sustava (organizacije) – sadrži podatke raznovrsnih objekata (npr. studenata, predmeta...) - dimenzijski strukturirana baza podataka – skladište podataka - baza polustrukturiranih podataka – baza dokumenata - baza pravila – baza znanja - karakteristike: podaci su međusobno ovisni, nema redundancije (zalihosti), podaci služe jednoj ili više aplikacija na optimalan način, podaci su neovisni o programima koji se obrađuju, pristup podacima je kontroliran- relacijska baza podataka: - najčešće korištena baza strukturiranih podataka - koristi se u poslovnim primjenama - sastoji se od skupa relacija (tablica) - relacija (tablica) - sastoji se od redaka i stupaca - redak pohranjuje podatke jednog objekta - u stupcu su podaci jednog atributa (obilježja)- zašto skladište podataka?: (engl. Data Warehouse) području orijentiran, integriran, nepromjenjiv, vremenski dinamičan skup podataka namijenjen za potporu odlučivanja – podaci su detaljni, ekstrahirani, agregirani i obogaćeni s ciljem potpore analize i procesa donošenja odluke - prvi transakcijski sustavi vrlo spori - trend ubrzavanja rada relacijskih baza - sve više podataka se sve brže unosi u sustav - skladištenje podataka je namijenjeno menadžerima - poslovi analize i dijagnosticiranja, praćenja i izvještavanja, te planiranja i simulacije - postavljanje usmjerenih upita i analiza dobivenih rezultata - vremenski orijentirane analize - korištenje znanja za izradu novih modela poslovanja - postupak: - izdvajanja podataka iz operativnih baza podataka i drugih izvora podataka - pohranjivanja u dimenzijsku organizaciju baze podataka - analize podataka postupcima analitičke obrade - proces: - prikupljanja - upravljanja podacima iz različitih izvora - sučelje: - dijeli operativne obrade od aplikacija za potporu odlučivanja- izgradnja skladištenja podataka: - podaci u bazi podataka čine unutarnje (operativne) podatke (prenose u skladište podataka i postaju povijesni podaci) - u skladištu podataka se pohranjuju i vanjski podaci iz okruženja (podaci o konkurentnosti, ekonomski podaci, strukovni podaci, marketinški podaci...)

- funkcioniranje skladišta podataka: - potrebni: podaci i mehanizmi zaključivanja - podatkovni dio: osnovni podaci i agregirani višedimenzijski podaci - mehanizmi manipulacije podacima: postupci ekstrakcije i transformacije, sustav upravljanja podacima, postupci analitičke obrade i prezentacija- dimenzijska baza podataka: - dimenzija je obilježje (varijabla) kroz koje se prati poslovanje - elementi dimenzije su pozicije - npr. pozicije dimenzije vremena su mjeseci, pozicije dimenzije tržišta su gradovi, pozicije dimenzije proizvoda su artikli - oblik kocke – omogućuje vizualizaciju - 1 dimenzija kocke = 1 obilježje poslovne pojave - omogućava: promatranje poslovnih pojava kroz dimenzije, razumljiv pogled na podatke u bazi podataka, jednostavno postavljanje poslovnih pitanja (upita)- vrijednost ili mjera – kvantitativno obilježje pojave (broj prodanih komada, iznos prihoda od prodaje, iznos troškova prodaje...) - podaci mjera su zbrojivi (iznos prihoda od prodaje po danima može se zbrojiti u iznos prodaje)- prikaz dimenzijskog modela: - zvjezdasta shema (1 velika središnja tablica i skup manjih tablica povezanih putem ključeva) - središnja tablica – tablica s vrijednostima- analitička obrada – operacije na dimenzijskom modelu podrazumijeva: rotacija, selektiranje, detaljiziranje, agregiranje rotacija – zamjena orijentacije dimenzije, isticanje nekih dimenzija, ostale u pozadini selektiranje – selektiranje pozicije jedne ili više dimenzija isticanje – selektiranje („fiksiranje“) jedne pozicije dimenzije, ostale dimenzije se mijenjaju detaljiziranje – silaženje, svrdljanje po hijerarhiji pozicija jedne dimenzije agregiranje – dizanje po hijerarhiji pozicije jedne dimenzije- alati za analitičke obrade: excell, oracle olap, oracle bi, business objects, cognos

SUSTAVI POTPORE ODLUČIVANJU- svrha potpore odlučivanju: - rješavanje različitih poslovnih problema koji se javljaju kod odlučivanja - pomoć pri donošenju kvalitetnih i pravovremenih odluka - postizanje prednosti u konkurentskoj borbi na tržištu- metode potpore odlučivanju: - traženje najboljeg rješenja (optimizacija) - simulacija kompleksnih dinamičnih sustava - ekspertni sustavi - umjetne neuronske mreže - teorija igara- proces odlučivanja: - sakupljanje informacija – traže se izvori informacija, sakupljaju se informacije potrebne za odluku te se procjenjuje njihova vrijednost - oblikovanje opcija – formuliraju se mogući smjerovi akcije, koji se zatim analiziraju i procjenjuju u skladu s ciljem organizacije

- izbor opcije – koja je po mišljenju donositelja odluke zadovoljavajuća (nekada i najpovoljnija) za organizaciju pri izboru opcije koriste se određeni kriteriji važni za donositelje odluke- sustav potpore odlučivanju: - to je računalni sustav koji podupire proces odlučivanja i pomaže menadžeru u: organizaciji informacija, analizi dobivenih rezultata, identifikaciji i dohvatu potrebnih informacija, analizi i transformaciji tih informacija- potpora odlučivanju u skupini: - prednosti donošenja odluka u skupini: više sudionika posjeduje veće i raznovrsnije znanje, skupina može sagledati više aspekata odluke, sudionici se međusobno stimuliraju i inspiriraju - nedostaci donošenja odluka u skupini: zbog različitosti u znanju i motivima sudionika može doći do neslaganja pa čak i sukoba među učesnicima, skupine obično razmatraju svega nekoliko opcija, odlučivanje može biti dugotrajno (skupo)- sustavi potpore odlučivanju u skupini: sustav za potporu rada s porukama, konferencijski sustav, sustavi za suradničko stvaranje dokumenata, inteligentni agenti (pomažu u suradnji, planiranju i administriranju sastanaka)- traženje najboljeg rješenja: - metode optimizacije omogućuju traženje najpovoljnijih rješenja različitih problema - u poslovnoj ekonomiji najviše se koriste metode linearne optimizacije ( omogućuju nalaženje najpovoljnijih rješenja problema u kojima je i veličina koju želimo optimizirati) - linearno programiranje (najviše korištena metoda optimizacije) – osnovni elementi: resursi (strojevi, materijali), ograničenja (količina raspoloživih resursa), funkcija cilja- simulacija dinamičkih sustava: to su kompleksni sustavi s velikim brojem međusobno povezanih elemenata, nepravilnom dinamikom ponašanja i slučajnim varijablama - metode simulacije – služe za analizu sustava koje nije moguće opisati i rješavati pomoću matematičkih jednadžbi - metode diskretne simulacije: detaljno opisuje elemente sustava, njihovo međudjelovanje te događaje promjene stanja sustava (pogodna za analizu redova čekanja) - omogućuje nalaženje odgovora na različita pitanja - kod izvođenja simulacije eksperimenata uvjeti eksperimentiranja su pod potpunom kontrolom - animacija izvođenja simulacije omogućuje korisnicima uvid u način i dinamiku funkcionalnog sustava - modeli diskretne simulacije u pravilu sadrže slučajne varijable koje mogu poprimiti više mogućih vrijednosti- ekspertni sustavi: računalni programi iz područja umjetne inteligencije koji rješavaju probleme na razini eksperata - u rješavanju problema ekspertni sustavi se služe znanjem i zaključivanjem - mogu naći približno rješenje problema čak i kada podaci o problemu nisu potpuni - poželjne osobine ekspertnih sustava: dostupniji od eksperata, jeftiniji od eksperata, povećana pouzdanost jer ne zaboravljaju i ne rade greške zbog

umora, daju detaljan opis postupka zaključivanja koje je dovelo do dobivenog rezultata - baza znanja – izvor znanja o nekom području; sadržaj baze znanja je stabilan - baza činjenica – sadrži činjenice o specifičnom problemu i tijeku rješavanju problema; mijenja sadržaj tijekom vremena - mehanizam zaključivanja – postupak za traženje rješenja; koristi činjenice i znanje - korisničko sučelje – omogućuje jednostavnost komuniciranja korisnika i ekspertnih sustava; sadrži mehanizam objašnjavanja nađenog rješenja- proces zaključivanja: - koristi bazu znanja i bazu činjenica - 2 smjera: od činjenica prema zaključku i od postavljene hipoteze (cilja) prema činjenicama - 2 osnovna tipa zaključivanja: 1.) ulančavanje prema naprijed 2.) ulančavanje prema natrag - primjene ekspertnih sustava u poslovanju: procjene rizika u osiguranju, davanje financijskih savjeta o spajanjima tvrtki