Upload
dalibor-funtak
View
242
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
1/17
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
Zavod za industrijsko inenjerstvoKatedra za upravljanje proizvodnjom
INFORMACIJSKI SUSTAVI
Mentor: Student:
dipl. ing., Vlado Zeleni Dalibor Funtak
Zagreb, sijeanj 2009.
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
2/17
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za industrijsko inenjerstvo
Katedra za upravljanje proizvodnjom
k.god. 2007/2008.
Zadatak za seminarski rad iz kolegija
Informacijski sustavi u proizvodnji
Za organizacijsku jedinicu poduzea u kojoj ste obavljali industrijsku praksu treba
izgraditi informacijski sustav koji e sluiti poslovodstvu za efikasnije upravljanje.Pri tome se treba osloniti na postojea znanja i/ili pretpostavke o funkcioniranjutakve organizacijske jedinice.
ukratko opisati promatranu organizacijsku jedinicu, njenu ulogu upoduzeu i navesti osnovne ulazne i izlazne funkcije
napraviti logiki model podataka (identificirati entitete i prikazati odnoseizmeu njih)
proizvoljno odabrati cjeloviti podsustav i izraditi fiziki model podataka normalizirati model do 3 NF odabrani podsustav realizirati koritenjem MS Access
kreirati bazu podataka (tablice) unijeti suvisle test podatke (izmiljene) uspostaviti kontrolu integriteta izraditi jedan jednostavniji izvjetaj u kojem e biti prikazani
podaci iz barem dvije tablice
Rad se predaje u obliku elaborata, a dijelove koji se odnose na softversko
rjeavanje treba predati na prikladnom mediju.
Zadatak zadao:Vlado Zeleni. dipl.ing.
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
3/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
3
SADRAJ
UVOD......4
POPIS SLIKA..5
1.0. OSNOVE INFORMACIJSKIH SUSTAVA....6
2.0. ORGANIZACIJSKA JEDINICA TEHNOLOKA PRIPREMA......7
3.0. MODELI PODATAKA.......9
3.1. Logiki model podataka..10
3.2. Fiziki model podataka11
4.0. NORMALIZACIJA MODELA......12
5.0. REALIZACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA...........................135.1. Izrada tablica za unos podataka................................................................13
5.2. Uspostava odnosa.....................................................................................14
5.3. Stvaranje formi i unos podataka preko njih.............................................15
5.4. Izrada upita...............................................................................................15
5.5. Izrada izvjetaja........................................................................................16
ZAKLJUAK.........................................................................................................17
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
4/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
4
UVOD
U okviru diplomskog studija, smjera Industrijsko inenjerstvo i menadment u osmom
(ljetnom) semestru na fakultetu Strojarstva i brodogradnje u Zagrebu jedan od strunih,tehnikih kolegija je kolegij Informacijski sustavi.
Kolegij predaju dr. sc. Nikola aki , dipl. ing. redoviti profesor te tehniki suradnik dipl.
ing. Vlado Zeleni.
Satnica kolegija iznosi 2+3sata tjedno te donosi 5 ECTS boda. Kolegij je organiziran na nain da
je obvezatno prisustvovanje predavanjima i laboratorijskim vjebama gdje se prije reeno i
izneseno na predavanjima, direktno primjenjuje u izradi informacijskog sustava ( IS).
Na samom poetku kolegija izneseni su osnovni pojmovi, znaaj i uloga informacijskih sustava
u upravljanju organizacijskim proizvodnim i poslovnim sustavima. Nakon upoznavanja sa
strukturom jednog IS-a kree se s njegovim projektiranjem tj. sa izradom baze podataka kao
osnovom informacijskog sustava. Izradom baze podataka definirani su entiteti i relacije, izrauju
se ER dijagrami te se vri normalizacija modela.
Polaganje ovog kolegija odvija se u obliku izrade zadatka odnosno seminara nakon izvrenja
svih obaveza na predavanjima i laboratorijskim vjebama. Tekst zadatka dan je na poetku ovog
seminara te e se prema redoslijedu istog obraditi svaka pojedina toka.
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
5/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
5
POPIS SLIKA
Slika 1. Koraci izrade informacijskog sustava
Slika 2. Organizacijska shema poduzea EKO Meimurje
Slika 3. Struktura baze podataka
Slika 4. Logiki model podataka
Slika 5. Fiziki model podataka
Slika 6. Kreiranje tablica
Slika 7. Unoenje podataka u tablicu OSOBA
Slika 8. Prikaz odnosa
Slika 9. Prikaz formi te unos podataka u njih
Slika 10. Izrada upitaSlika 11. Prikaz podataka dobivenih s obzirom na postavljeni upitSlika 12. Izvjetaj Organizacijska jedinica
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
6/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
6
1. OSNOVNE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Informacijski sustav jest sustav koji stvara sliku realnog sustava i nudi konkretne
informacije, ime omoguuje razinu obrade to jest uspjeno upravljanje. Gradimo ga dabismo mogli upravljati sloenim sustavom jer je on podatkovna slika procesa iz realnog
sustava.
Informacijski sustav je uvijek podsustav nekog organizacijskog sustava, a svrha mu je
prikupljanje, obrada, pohranjivanje i distribucija informacija, koje su potrebne za praenje
rada i upravljanje tim organizacijskim sustavom ili nekim njegovim podsustavom.
Prema tome, cilj informacijskog sustava poduzea mora biti usklaen sa ciljem samog
poduzea, to jest informacijski sustav svojim radom mora poboljati funkcioniranje samog
poduzea, s ciljem postizanja boljih poslovnih rezultata. Oni se postiu donoenjemkvalitetnijih i uspjenijih poslovnih odluka.
Projektiranje informacijskih sustava obuhvaa nalaenje modela procesa, modelapodataka i modela resursa. Na osnovi projektiranog modela izgrauje se informacijski sustav.
Na slici 1. ispod prikazani su koraci izrade informacijskog sustava.
Slika 1. Koraci izrade informacijskog sustava
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
7/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
7
2. ORGANIZACIJSKA JEDINICA TEHNOLOKAPRIPREMA
Kao organizacijsku jedinicu vezanu za ovaj seminarski rad promatrat e se jedna
organizacijska jedinica (jedan odjel) poslovnog sustava EKO Meimurje d.d.. Ime poduzeajest kratica sljedeeg naziva: Energetika, Keramika i Oprema, a danas je podijeljeno na dva
velika sektora; radna jedinca oprema i radna jedinica opeka. U svome djelokrugu proizvodnje
ima sljedee programe:
Metalopreraivaka proizvodnja,
Proizvodnja opeke i opekarskih proizvoda,
Trgovina i prodaja graevinskog materijala
Organizacijska struktura poduzea EKO Meimurje d.d. prikazana je na slici 2., a ine ju
Uprava, radne jedinice i slube. Organizacijskim jedinicama upravljaju ovlateni zaposlenicisa definiranim ovlatenjima i odgovornostima.
Slika 2. Organizacijska shema poduzea EKO Meimurje
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
8/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
8
Organizacijska jedinica koja e se promatrati odnosno informacijski sustav koji e biti
izraen sluiti ejedinici tehnoloke pripreme (oznaen na slici 1.). Sluba tehnolokepripreme rada unutar poduzea obavlja sljedee zadae:
1. analizira pojedine procese (ralanjivanje procesa na operacije,
izbor strojeva i ureaja, izbor kvalificirane radne snage )2. vri proraun vremena i trokova
3. usporeuje i odabire optimalan tehnoloki proces
Sluba tehnoloke pripreme odreuje za svako radno mjesto potreban alat, pribor, materijal,
odgovarajueg radnika te vrijeme potrebno za obavljanje odreenog posla na odreenoj
poziciji ili sklopu. Sve navedeno odreuje se na temelju dokumentacije iz razvojnog odjela
(ulaznih podataka), te se izrauje cjelokupna tehnoloka dokumentacija za odreeni proces
proizvodnje. Definiran tehnoloki proces te cjelokupna tehnoloka dokumentacija jest izlazna
funkcija slube tehnoloke pripreme rada.
Informacijski sustav koji e kasnije biti izraen uvelike e olakati odvijanje i praenje
proizvodnog procesa, poveati pristup podacima, kontrolu i fleksibilnost proizvodnje te time
poveati i kvalitetu gotovog proizvoda. Osim toga, smanjiti e ukupno vrijeme izrade
proizvoda poto e biti manje gubitaka (80 % vremena tehnolozi koriste za pretraivanje
knjiga, prirunika, dijagrama, tabela, ranija rjeenja), ime e se smanjiti i trokovi
proizvodnje to dovodi do konkurentnosti na tritu.
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
9/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
9
3. MODELI PODATAKA
Modeliranje podataka jest tehnika organiziranja i dokumentiranja podataka sustava odnosno
drugim rijeima oblikovanje baze podataka nekog sustava. Pohranjeni podaci u bazi podatakaopisuju trenutano stanje dijela realnog svijeta za koji je i razvijen informacijski sustav na
nain pogodan za raunalnu obradu.
Baza podatakaje centralno mjesto svakog informacijskog sustava.Ona je skup meusobnopovezanih podataka pohranjenih bez nepotrebne zalihosti s ciljem da na optimalan nain
poslue u raznim primjenama. Podaci se spremaju neovisno o programima koji ih koriste,
zajednikim pristupom dodaju se novi podaci te mijenjaju i premjetaju postojei. Podaci se
pohranjuju u bazu podataka na organizirani nain koristei odgovarajui model podataka. Na
slici 3. prikazana je struktura baze podataka nekog informacijskog sustava.
Slika 3. Struktura baze podataka
Model podataka je formalni sustav koji mora imati barem sljedee tri komponente:
Skup objekata koji su osnovni elementi baze podataka; Skup operacija koje moemo izvoditi nad objektima i kojima se mogu pretraivati,
dobivati i modificirati podaci o tim objektima;
Skup opih pravila integriteta podataka koja implicitno ili eksplicitno definiraju skupkonzistentnih stanja podataka ili promjena stanja, ili oboje i koja su openita u smislu
da su primjenjiva na bilo koju bazu podataka koja koristi taj model.
Model podataka koristi se za ;
razvijanje sustava za upravljanje bazom podataka, razvijanje programskih jezika za rad s podacima u bazi podataka, razvijanje opih teorija oblikovanja baza podataka, istraivanje svojstava podataka, odnosno svojstava baza podataka.
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
10/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
10
3.1. Logiki model podataka
Znai, baza podataka jest skup povezanih podataka koji uvijek predstavljaju opis odnosno
sliku stvarnog procesa iz okoline. Pri tome ono to postoji u stvarnom svijetu i posjeduje
znaajke koje ga opisuju i po kojima se razlikuju od svoje okoline nazivamo entitet. Entitetmoe biti osoba (Pero Peri), dogaaj (roenje, kolovanje), ustanova (FSB) Odnosi
izmeu entiteta nazivamo vezama dok svojstva, obiljeja ili znaajke entiteta predstavljajuatribute. Atribut ili skup atributa koji svojim vrijednostima jednoznano identificira svakientitet (u nekom skupu entiteta) naziva se klju (key) ili identifikator.
Ovisno o odabranom modelu postoji nekoliko naina na koji se mogu predoiti tipovi veza
meu entitetima. Tipovi veza mogu biti sljedei;
jedan prema jedan (1:1) jedan prema vie (1:N) vise prema vie (M:N)
Ukoliko navedeno predoimo grafiki dolazimo do dijagrama entiteti-veze EV,(eng.Entity-Relationship Diagram ERD), odnosno do konceptualnog modela podataka.
Konceptualni model jest temelj za izradu logikog modela. Postoji nekoliko logikih modela(model s definiranim kljuevima, model s definiranim atributima) pa stoga postoji i vie
naina pretvaranja konceptualnog modela (EV modela) u logiki model.
Kao to se do sada moe zakljuiti, glavni elementi logikog modela su; entiteti, atributi irelacije. Logikim modelom dan je detaljni opis modela baze podataka sa stajalita korisnika.
U procesu logikog modela sluimo se nekim jezikom za opisivanje strukture podataka. Na
slici 4. prikazan je logiki model podataka u aplikaciji ERwin.
Slika 4. Logiki model podataka
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
11/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
11
3.2. Fiziki model podataka
Nakon izrade logikog modela slijedi korak pretvorbe logikog modela u fiziki modelpodataka. U ovom koraku se oblikuju fizike datoteke, model se prilagoava mogunostima
i ogranienjima sustava za upravljanje bazom podataka te se izra
uje shema baze podataka(dizajn baze podataka).
Fiziki model podataka tono definira nain pripremanja i memoriranja podataka na neku od
memorija s izravnim pristupom podacima. Cilj fizikog dizajna je memoriranje podataka
kako bi ih mogli modificirati te pretraivati brzo i uinkovito.
Fiziki model opisuje kako je sustav fiziki i tehniki ugraen, te tko, gdje i kada neto radi.
Na slici 5. prikazan je fiziki model podataka u aplikaciji ERwin te se takoer u prilogu ovog
rada nalazi izraen u navedenoj aplikaciji.
Slika 5. Fiziki model podataka
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
12/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
12
4. NORMALZACIJA MODELA
Normalizacija baze podataka je postupak kojim se iz danog modela bez podataka nastojiotkloniti potreba za viestrukim ponavljanjem istih podataka (otklanjanje redundancije).
Naime, osim to (nekorisno) troi prostor, viestruko zapisivanje istog podatka oteava (i/ilionemoguava) mijenjanje sadraja baze podataka. Dobra baza podataka je oblikovana tako da
se svaki podatak upisuje samo jednom (ili: samo na jednom mjestu) te prilikom unosu,
brisanju ili promjeni podataka ne pokazuje nepravilnost. Normalizacija se ostvaruje
primjenom matematikih i formalnih pravila kojima se osigurava ispravno postavljanje
modela podataka i njihova logika povezanost. Pravila su podijeljena u takozvane normalne
forme (prva normalna forma, druga normalna formapeta normalna forma) te se
normalizacija obavlja prevoenjem relacije iz nie u viu formalnu normu. Veina dizajnera
zaustavlja se na 3. NF ili na BCNF (Boyce-Codd NF).
Prva normalna forma; relacija je u 1. NF ako i samo ako nema ponavljanja atributa iliskupova atributa. 1. NF dobijemo:
zbijanjem relacije i proirenjem kljua dekompozicijom relacije u manje relacije, jednu za repetitivni skup
atributa i jednu za ne-repetitivni skup
izvorni klju se prenosi u obje nove relacije
Druga normalna forma; relacija je u 2. NF ako i samo ako je u 1. NF i vrijedi da jesvaki ne-kljuni atribut u potpunosti funkcijski ovisan o cijelom kljuu.2. NF dobijemostvaranjem novih relacija:
jedna relacija za skup atributa, koji u potpunosti ovisi o kljuu jedna relacija za svaki dio kljua, koji ima funkcijski djelomine
zavisne atribute
Trea normalna forma; relacija je u 3. NF ako i samo ako je u 2. NF i ne sadritranzitivne funkcije zavisnosti.Ako je relacija u 3. NF, a klju se sastoji od samo jednog
atributa, relacija je istovremeno i u 5. NF. 3. NF dobijemo:
premjetanjem atributa s tranzitivnim funkcijskim ovisnostima u novurelaciju
Kao to je ve spomenuto postoje i vie normalne forme;
Boyce-Coddova normalna forma - svaki atribut mora zavisiti samo o cijelom kljuu
4. NF - odjeljuje nezavisne veze M:M i stavlja ih u odvojene relacije.
5. NF - odjeljuje semantiki povezane n-arne veze (n>2).
Ova pravila, odnosno normalne forme do treeg stupnja primijeniti e se prilikom izradesljedeeg koraka odnosno izrade baze podataka u aplikaciji MS Access.
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
13/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
13
5. REALIZACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Informacijski sustav izradit e se u programu MS Access koji slui za izradu i upravljanje
bazama podataka koje su, kao to je ve reeno, temelj informacijskih sustava. Realizacija
informacijskog sustava provest e se u nekoliko koraka; Izrada tablica za unos podataka Uspostava odnosa Stvaranje formi i unos podataka preko njih Izrada upita Izrada izvjetaja
5.1. Izrada tablica za unos podataka
Na temelju dosadanjih koraka izrade informacijskog sustava (konceptualni model, logiki
model..) ustanovili smo da e na informacijski sustav imati 9 entiteta. Prema tome, u MS
Access-u, kreirat e se 9 tablica sa takoer ve prije definiranim atributima kako je to
prikazano na slici 6.. Za svaku tablicu definiraju se atributi te tip podataka atributa (Text,
Number...). Na slici 6. prikazane su sve izraene tablice (lijevo) te izrada tablice OSOBA
(desno)
Slika 6. Kreiranje tablica
Na slici 7. prikazano je unoenje podataka u tablicu OSOBA, tj. informacija (atributa) orazliitim osobama.
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
14/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
14
Slika 7. Unoenje podataka u tablicu OSOBA
5.2. Uspostava odnosa (veza)
Nakon izrade tablica potrebno je uspostaviti odgovarajue relacije, odnose izmeu njih, to
jest uspostaviti integritet (potpunost). Uspostava veza, odnosno povezivanje tablica, izvodi
se u Relationship-u kako je to prikazano na slici 8.
Slika 8. Prikaz odnosa
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
15/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
15
5.3. Stvaranje formi i unos podataka preko njih
Nakon izrade tablica i odnosa meu njima mogu se izraditi forme (obrasci) preko kojih se
mogu unositi podaci u tablice. Takoer se mogu koristiti za prikaz pojedinih podataka
(slogova) u eljenom i prihvatljivom obliku. Na slici 9. prikazane su sve izra
ene forme(lijevo) te obrazac OSOBE1 (desno).
Slika 9. Prikaz formi te unos podataka preko njih
5.4. Izrada upita
Upiti su grafiko oblikovana pitanja koja iz jedne ili vie tablica prikazuju, grupiraju ili
obrauju eljene podatke. Oni su vrlo korisna stvar koja nam olakava i ubrzava pretraivanje
te dolazak do odreenih podataka. Na slici 10. prikazana je izrada upita Kompetencije
zaposlenih koji prikazuje eljene podatke iz tablica: OSOBA, OBRAZOVANJE,
ZAPOSLENICI te ORGANIZACIJSKA JEDINICA, prikazano na slici 11.
Slika 10. Izrada upita
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
16/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
16
Slika 11. Prikaz podataka dobivenih s obzirom na postavljeni upit
5.5. Izrada izvjetaja
Izvjetaji su objekti koji se koriste kako bi se eljeni podaci iz vie tablica prikazali u obliku
pogodnom za ispis, to jest printanje te slanje korisniku. Na slici 12. prikazan je izvjetaj pod
nazivom ''Organizacijska jedinica'' koji daje uvid u podatke o organizacijskim jedinicama
unutar poduzea.
Slika 12. Izvjetaj Organizacijska jedinica
7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji
17/17
Informacijski sustavi Funtak Dalibor
17
ZAKLJUAK
U poetku ovog rada iznijete su neke osnove injenice o informacijskim sustavima i bazama
podatka. Definirani su koraci izrade informacijskog sustava da bi dovrenjem svakog
pojedinog koraka, na kraju bio izraen jedan informacijski sustav. Taj informacijski sustav
izraen je za potrebe olakanog, breg i kvalitetnijeg funkcioniranja odjela tehnoloke
pripreme rada u poduzeu EKO Meimurje.
Prije poetka kreiranja baze podataka bilo je potrebno sakupiti sve podatke koji su relevantni
za odabranu organizacijsku jedinicu te ustanoviti meusobne odnose. Na temelju ovih
saznanja izraen je konceptualni model koji je temelj logikog modela podataka. Nakon toga
oblikovan je fiziki model podataka ijim se dovretkom moglo krenuti na izradu baze
podataka u programu MS Access-u. Najprije su oblikovane tablice i uspostavljeni odnosi(veze) izmeu njih kako bi se mogle stvoriti forme za prikaz ili unos novih podataka u
tablice.
Na kraju je formirano nekoliko primjera upita i izvjetaja ime se uvia prava vrijednost
baza podataka, to jest ovog informacijskog sustava. Brzo i jednostavno pretraivanje
ogromnog broja tablica i podataka te prikaz samo eljenih podataka na temelju kojih se
donose vane odluke za cijelo poduzee.