Informati~ka tehnologija u poslovanju · 2009-02-18 · BROJ 162 /06/2008 Informati~ka tehnologija u poslovanju snimio Dražen Lapić ISSN 1330-0393 CIJENA: 25 kn AUTOMATSKO INDEKSIRANJE

BROJ 162/06/2008

Informati~ka tehnologija u poslovanju

snimio Dražen Lapić

CIJE

NA

: 25

kn

ISSN

133

0-03

93

AUTOMATSKO INDEKSIRANJE PODATAKAVoditeljica projekta Bojana Dalbelo Bašić sa FER-a i članovi ekipe Jan Šnajder, Ivan Šarić i Saša Petrović

Integrirani informacijski poslovni sustavi

Uvjeti za neprekinutost poslovanja

Automatsko indeksiranjepodataka

01 naslovnica.indd 101 naslovnica.indd 1 29.6.2008 12:21:5329.6.2008 12:21:53Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

02 oglas king ict.indd 202 oglas king ict.indd 2 29.6.2008 12:22:5929.6.2008 12:22:59Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

3

U O

VO

M B

RO

JU

NAJBOLJI

6 „I dalje na vrhu...”KING ICT i dalje učvršćuje svoj položaj na vrhu tablice TOP100

DOGAĐANJA I ODJECI

8 Druga itSMF konferencijaitSMF ITIL v3 godinu dana kasnije

9 Inženjerski pristupU Opatiji je održano savjetovanje o metodama i alatima za razvoj poslov-nih i informatičkih sustava, CASE20

30 Mobility Day 2008Konferencija o mobilnim tehnologijama u organizaciji tvrtki Mobendo i Citus

STRANA ICT TRŽIŠTA

16 ICT novosti - BiH

18 ICT novosti - Srbija

INFORMATIČKA OPREMA

20 ASBIS HrvatskaPartneri nas doživljavaju kao One Stop Shop.

VAŠ NOVAC

22 Rizici i pravila ulaganja

TELEKOMUNIKACIJE

27 DEKOD telekomInformatizacija sustava prodaje ulaznica u kazalištima Grada Zagreba

31 Što je gdje?Indeksiranje dokumenata je jedna od tehnika koje bitno skraćuju vrijeme pronalaženja

34 ICT MinistarstvaPrimjena ICT-a u Ministarstvu pravosu-đa, Ministarstvu obrane i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta

INTEGRIRANI INFORMACIJSKI POSLOVNI SUSTAVI

40 Zahtjevan posaoNabava i implementacija ERP sustava

44 Info OpusOpus *ERP – poslovni informacijski sustav

45 SRC.HRMicrosoft Dynamics NAV u industriji namještaja

46 LAUS CCSustav poslovnih aplikacija LAUS

48 Laser LineCjelovitost i neprekidna nadgradnja ERP sustava

49 Recro-netMicrosoft Dynamics Navision i NAVEXpress namijenjen poslovanju malih tvrtki

NEPREKINUTOST POSLOVANJA

50 Prvenstveno poslovni problemPravilan put ka Business Continuityu počinje planiranjem

53 Dirigens – napredna ispisna rješenjaUnapređenje ispisne infrastrukture kroz uvođenje novih tehnologija i radnih procesa

54 MikrocopDouble Backup - Izrada i pohrana sigurnosnih kopija podataka na daljinu

BIROTREND

56 CRM kao ključ poslovnog uspjehaCRM je proces koji će pomoći u povezivanju brojnih informacija o kli-jentima, prodaji i tržišnim trendovima

59 U potrazi za izvrsnošćuU svojoj cjeloživotnoj potrazi za izvrsnošću nedavno nas je u Zagrebu posjetio Tom Peters

60 Dašak svježeg zrakaAko se vaš posao oslanja na izravan marketing, predavanje Draytona Birda je mjesto na kojem ste morali biti

ODMOROM PROTIV STRESA

62 Villa EugeniaPrvi poslovni hotel u Hrvatskoj

64 TUNISArapski turistički biser

ISTRAŽIVANJE

66 Društveni aspekti odgovornost poduzećaIstraživanje o sadržajima o kojima bi poduzeća u Hrvatskoj trebala voditi računa

162/06/2008

6

50

8

9

12

35

46

59

60

56

31

4940

20

27

CRM Poslovni procesi

Tehnologija

Organizacijska

kultura

62

03 U OVOM BROJU.indd 303 U OVOM BROJU.indd 3 29.6.2008 12:24:4629.6.2008 12:24:46Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

4

Nakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručne publikacije, grafi čke i prigodne uslugeRockfellerova 47, 10000 ZagrebTel. 01/23 44 666; Fax 01/24 42 215e-pošta: [email protected]

Direktor: Ružica BurgerTel. 01/23 44 666Zamjenica direktora:Suzana Hostnjake-pošta: [email protected] i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: [email protected]

Urednik: Mirko Duiće-pošta: [email protected]šimir VišnarUrednik web izdanjae-pošta: [email protected]čni urednici: Marijan Prević, Tomislav Žganece-pošta: [email protected] iz BiH: Haris HamidovićJezična obrada: Goran ČačićSuradnici u marketingu:Nataša Bolješić Nada BožićIvana ErcegTea Krnjiće-pošta: [email protected]

Odjel pretplate:Tel. 01/ 23 44 666Faks 01/24 42 215e-pošta: [email protected]

Pretplate: 12 br. 270 kn 24 br. 480 kn

Cijena primjerka za inozemstvo: 6 EURŽiro-račun: HAAB 2500009-1101212728Prepress: Promjene-D.D. d.o.o., ZagrebRealizacija tiska: ZINA, Zagreb

Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no izdavač ne može odgovarati za posljedice njihove primjene.Članci izražavaju mišljenje autora i ne po-kla pa ju se nužno sa stajalištem redakcije.Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena pu na po zornost, a za možebitnu suradnju po-tre ban je prethodni pismeni ili telefonski do govor.Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nije izričito unaprijed dogovoreno.Autorska prava su zaštićena. Nije do pu š te no prenošenje tekstova u cijelosti ili dje lomično bez pismenog odobrenja iz da vača.

Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju www.trend.hr

162/06/2008

Novi internetski portal za suvremenog menadžera

Prva najava internetskog izdanja časopisa InfoTrend predstavljena je uzvanicima 12. lipnja na prezentaciji u Lovranu. Za razliku od sadašnje web stranice koja vjerno prenosi sadržaj tiskanog izdanja, InfoTrend on-line donosit će potpuno novi, dnevno upotpunjavan sadržaj, sukladan sa mjesečnim sadržajem časopisa InfoTrend kojega upravo čitate.

Zamisao o pokretanju InfoTrenda, prvog časo-pisa za poslovnu informatiku na ovom prosto-ru ostvarena je 1992. godine, kada je malo tko mogao predvidjeti sve ono što će se u razvoju informatike i našeg časopisa dogoditi u sljede-ćih sedamnaest godina. Informatika je krenu-la neslućenim ubrzanjem a InfoTrend je pratio tisućama napisa, članaka, vijesti, priloga, inter-vjua. Nakon sedamnaest godina neprestanog razvoja, InfoTrend za kraj prvog polugodišta 2008. najavljuje početak rada svog novog in-ternetskog portala – InfoTrend on-line.

Što možete očekivati?

Posebna pozornost posvećena je ergonomiji stranice. Od samog početka, imperativ su nam bili jednostavnost snalaženja na stranici, br zi na pronalaženja podataka i velika preglednost.

U osnovnom dijelu portal podrobno obu-hvaća i prati ICT vijesti i događaje iz Hrvatske, ali ujedno i sve važnije vijesti iz svijeta. Zahvaljujući dopisnicima iz regije, pokrivena su susjedna ICT područja, iz kojih (uz svakod-nevne vijesti) donosimo i objektivne komen-tare i inside informacije.

Velika pozornost pridaje se praćenju otvore-nog koda, suradnja s hrvatskom open-source zajednicom jamstvo su uspješnog praćenja tih nepravedno zapostavljenih, a vrlo kvalitet-nih softverskih rješenja. Ko mu ni kacije se prate u tri najaktualnije kategorije - Internet, teleko-munikacije i mobilni svijet.

eGovernment, tradicionalna rubrika časopisa InfoTrend preseljena na web stranicu postaje još značajnija. U vrijeme približavanja EU, pred našim državnim ustanovama predstoji veliki posao informatizacije i standardizacije posto-jeće opreme, proces koji zapravo nikada neće završiti.

Posebna rubrika SPOZNAJE, vjerojatno jedin-stvena u našem elektroničkom prostoru, pru-ža vodećim stručnjacima ICT Hrvatske priliku za iznošenje i razmatranje stručnih stavova, „preteš-kih“ za koncepciju tiskanog izdanja InfoTrenda.

U oba izdanja InfoTrenda, koncepcija sadržaja ostaje kakva je bila na samom početku – prati-ti potrebe gospodarstva i društva i predlagati im najkvalitetnija ICT rješenja.

Digitalno blago

Predstavili smo samo neke kategorije porta-la, no ne smijemo mimoići digitalni arhiv sa-mog časopisa InfoTtrend. U sedamnaest godi-na izlaženja prikupljene su tisuće radova, ve-liko bogatstvo znanja naših autora ali i jedin-stveni pregled razvoja primijenjene informa-tičke tehnologije u Hrvatskoj.

Zbog količine, važnosti, a i posebne obrade tih materijala, arhiv će se popunjavati postu-pno a tako će se razvijati i mogućnosti pretra-živanja i preuzimanja sadržaja. Dakako, u pdf formatu i nadalje će se moći preuzeti i sadržaj tiskane verzije časopisa InfoTrend.

Da biste svoje poslovne probleme uspješni-je rješavali uz pomoć suvremenih tehnologi-ja, uvijek će vam na raspolaganju biti adresa InfoTrendova internetskog portala:

www.infotrend.hr

Sudionici prve prezentacije portala www.infotrend.hr u Lovranu 12. lipnja o.g.

Urednik portala objasnio je strukturu i način pretraživanja sadržaja.

Sudionici – naši gosti, domaćini i predstavnici redakcije ispred zgrade Villa Eugenia u kojoj je

održana prezentacija.

04 impresum.indd 404 impresum.indd 4 29.6.2008 12:25:3729.6.2008 12:25:37Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

05 oglas Triglav.indd 505 oglas Triglav.indd 5 29.6.2008 12:26:0829.6.2008 12:26:08Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

6 162/06/2008

NA

JBO

LJI

Dušan Banović: KING ICT je po svojoj vla-sničkoj i komercijalnoj povezanosti dio M SAN grupacije i predstavlja jednu od važnijih poslov-nih vertikala – sistem integracija i kompleksna poslovna IT rješenja. Uz spomenutu, imamo još i vertikalu distribucije IT opreme i potrošačke elektronike te vertikalu poslovanja s nekretnina-ma. Nama su unutar grupacije svaka od ovih po-slovnih vertikala bitne i vodimo računa da se sva-ka od njih razvija i napreduje prema postavljenim ciljevima vlasnika i Nadzornog odbora. Kako je za sistem-integratorsko poslovanje karakteristično da prevladavaju usluge, proizvodi i rješenja koji zbog svoje složenosti postižu visoku cijenu na tr-žištu, logično je da KING ICT predstavlja jednu od najprofi tabilnijih tvrtki unutar grupacije i sa-mim time vrlo važnu kariku u lancu vertikalne in-tegracije s kojom M SAN grupacija ostvaruje vo-deći položaj na hrvatskom IT tržištu.

InfoTrend: Koji su bili poslovni prioriteti KING ICT-a u 2007. i kako su ostvareni s fi nancijskog stajališta? Gdje su vaša očekivanja (kao glavnog fi nancijskog stručnjaka KING ICT-a) ispunjena, a gdje su podbacila?

Banović: Glavni poslovni prioriteti u 2007. godi-ni bili su: daljnji iskorak u regiji; širenje postojećeg portfolija usluga i rješenja; širenje baze kupaca na-ročito u fi nancijskom i telekomunikacijskom trži-štu; rast prihoda i operativne profi tabilnosti tvrtke; aktivno upravljanje obrtnim kapitalom i prvi izla-zak na tržište kapitala.

Naša očekivanja bila su ispunjena činjenicama da smo ostvarili rast prihoda od 35% i rast neto dobi-ti od 15%, da smo povećali udio prihoda od uslu-ga u ukupnim prihodima za 4%, da smo uspješ-no izdali prvu tranšu komercijalnih zapisa u iznosu od 45 milijuna kuna, osnovali još jednu povezanu tvrtku u regiji (KING ICT Beograd), da smo pro-širili svoj portfolio proizvoda, usluga i rješenja s dva nova odjela – Odjel tehničke zaštite i Odjel inte-gracijskih usluga, da su novi odjeli iz 2006. dostigli i prestigli „točku pokrića”, da smo uspješno završili naše prve projekte iz područja informacijske sigur-nosti, digitalne arhive i implementacije SAP-a itd.

Ono što nam je predstavljalo veliki izazov tijekom 2007. godine i što će se sigurno nastaviti u 2008-oj je rast cijena svih izvora fi nanciranja i njihova sve teža dobavljivost te, kao neizravan učinak toga,

sve veća nelikvidnost na domaćem tržištu. Stroge mjere HNB-a u ograničavanju rasta plasmana ba-naka koje su nama i cijelom hrvatskom gospodar-stvu glavni izvori dodatnih sredstava likvidnosti te kriza na svjetskim fi nancijskom tržištima doveli su do rasta kako baznih referentnih kamata, tako i ra-sta kamatnih marži, što je uvelike imalo utjecaj na našu neto profi tabilnost. Unatoč sve većem kori-štenju „alternativnih” metoda fi nanciranja poput faktoringa, leasinga, sale-and-leasebacka, naši pro-sječni dani naplate i dalje ostaju na razini oko 90 dana, a gotovinski ciklus 45 dana, što je odraz ne-likvidnosti našeg tržišta koji ima za posljedicu sve veći iznos obrtnog kapitala kojeg moramo angaži-rati i izdvojiti iz poslovanja i time umanjiti naš po-slovni potencijal i profi tabilnost.

IT: Od 12 milijuna kuna prometa ostvarenog 1999. godine do 485 milijuna kuna samo osam godina kasnije (dakle porast od oko 40 puta) – složit ćete se, kao fi nancijski i gospodarski struč-njak, da se radi o izuzetnom pomaku. Koji su bili osnovni čimbenici takvog eksplozivnog rasta?

Banović: Od svoje prve godine poslovanja (1998.) pa do danas, KING ICT je ostvario kumulativnu prosječnu godišnju stopu rasta od 25%. Rezultat

je to cijelog niza unutarnjih i vanjskih čimbenika. Od internih generatora rasta mogu izdvojiti: ne-prestana prilagodba promjenama i zahtjevima tr-žišta putem mijenjanja i nadopunjavanja portfo-lija proizvoda, usluga i rješenja; velika ulaganja u razvoj ljudskih resursa (razvoj osobnih i stručnih kompetencija, stalno poboljšanje svih uvjeta rada i slično); ambiciozno postavljeni ciljevi od strane vlasnika i nadzornog odbora; unatoč velikim iza-zovima i jakom konkurencijom nikad izgubljeno usmjerenje na strategiju i viziju razvoja tvrtke; veli-ka želja za dokazivanjem, učenjem i poboljšanjem u svim segmentima poslovanja; stalno širenje baze kupaca i dobavljača te smanjivanje svih poslovnih rizika (ovisnost o dobavljačima, kupcima, tehno-logiji, ključnim kadrovima, tržištu, izvorima fi -nanciranja). Od vanjskih čimbenika potrebno je istaknuti sljedeće: informatizacija javnog sektora i državne uprave; rast IT ulaganja u privatnom sek-toru; veliki razvoj bankarskog i telekomunikacij-skog tržišta koji su tradicionalno veliki potrošači IT opreme i usluga; neprekidni gospodarski razvoj države i cjelokupne regije, a samim time i rast po-trošnje IT opreme i usluga per capita; stabilno ma-kroekonomsko okruženje; sve veća izravna inoze-mna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo i slično.

IT: Na kojem je području KING ICT-ova portfolija pomak najveći, koji su čimbenici njegova ostvarenja?

Banović: Pomak na kojeg smo najviše ponosni su svakako IT usluge koje svakim danom zauzi-maju sve veći dio našeg portfolija i ostvarenih pri-hoda. Mi u KING ICT-u smo svjesni da ima-mo još puno toga za raditi kako bi dostigli razi-nu i kvalitetu IT usluga koje pružaju svjetski do-kazani sistem integratori i naši uzori kao što su Capgemini, Accenture, Atos Origin, TietoEnator, CSC, LogicaCMG, T-Systems, EDS, i S&T no uvjereni smo kako će naše stalno ulaganje u ljud-ske resurse i širenje portfolija IT usluga doprinijeti ostvarenju naših ciljeva i planova i dovesti nas do željenih 40% udjela prihoda od usluga u ukupnoj prodaji. Budžet za izobrazbu u iznosu od najma-nje 10% bruto troška plaće, stipendiranje stude-nata, program razvoja osobnih i stručnih kompe-tencija zaposlenika, ispitivanje organizacijske kli-me i zadovoljstva, motivacijski sustav nagrađiva-nja, vrlo dobri uvjeti rada, poticanje neformal-nog i timskog duha unutar tvrtke i ostalo, omo-gućili su nam da u 2007. zaposlimo i dovedemo u KING ICT 75 novih visoko stručnih i obrazo-

InfotrendTOP100

„I dalje na vrhu...”KING ICT i dalje učvršćuje svoj položaj na vrhu tablice TOP100, ukoliko ne računamo rezultate cijele grupacije M SAN koje je KING ICT član. Po ukupnom je prihodu, s 3. mjesta u poslovnoj 2006. godini, prešao RECRO i zauzeo 2. mjesto na tablici TOP100. Ispred njega je još samo M SAN Grupa. Znači li to da je KING ICT sada ključni čimbenik grupacije, pitali smo Dušana Banovića, voditelja fi nancija KING ICT-a.

06-07 king ict.indd 606-07 king ict.indd 6 29.6.2008 12:26:3229.6.2008 12:26:32Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

7162/06/2008

NA

JBO

LJI

vanih djelatnika koji su ključni nosioci našeg ra-zvoja IT usluga i rješenja grupiranih po sljedećim segmentima: Sektor poslovne integracije, Sektor edukacije, Sektor poslovnih rješenja, Sektor IT po-drške, Sektor razvoja aplikativnih rješenja, Sektor mreža i komunikacija i Sektor tehničke zaštite.

IT: Poznati su slučajevi vrlo uspješnih kompanija koje su dospjele u teškoće zahvaljujući prebrzom, ne-kontroliranom ulaganju u rast. KING ICT sigurno nema problema s nabavom fi nancijskih sredstava no postoji li opasnost pretjeranog zaduživanja?

Banović: Brzorastućim kompanijama uvijek je najveći izazov kako fi nancirati svoj rast. Mi smo to do sada uspijevali kombinacijom vlastitih resursa (zadržana dobit) i vanjskim zaduživanjem (banke i dužničko tržište kapitala). Pri tome je vrlo bitno bilo imati uravnoteženu pasivu bilance tj. postići odgovarajući omjer između kapitala i duga, dugo-ročnih i kratkoročnih obveza te fi nancijskih obve-za i obveza iz poslovanja, sukladno fazi životnog ciklusa kroz kojeg je tvrtka prolazila.Naravno, kad u strukturi pasive postoje vanjski izvori fi nanciranja, rizik bankrota uvijek je prisu-tan. No, bitno je napomenuti kako mi kao tvrt-ka uvijek imamo malo drugačiji pogled od fi nan-cijskih institucija kad je riječ o procjeni razine za-duženja tvrtke. Svi se slažemo da, dokle god je po-vrat na uložena sredstva veći od troška njihovog angažmana, treba maksimalno koristiti efekt fi -nancijske poluge. Mi kao tvrtka mjerimo svoj ri-zik zaduženja koristeći se aktivnim pokazatelji-ma poput pokrića kamata operativnom dobi-ti, dok banke više preferiraju pasivne pokazatelje poput omjera duga i kapitala u pasivi bilance. U svakom slučaju, prema oba pokazatelja za 2007. (EBITDA/kamata = 25,77 i D/E = 0,62) KING ICT je tvrtka s vrlo dobrim bonitetom.

IT: Porast dobiti nije u srazmjeru s porastom priho-da. Radi li se o posljedicama poslovnih problema, ulaganja u razvoj ili nekih drugih razloga?

Banović: Rijetke su tvrtke u svijetu kojima je uspje-lo ostvariti dugoročno jednako visoku stopu rasta prihoda i neto dobiti. Po meni je to „sveti gral” bi-znisa jer je svaku dodatnu jedinicu prihoda uvijek teže ostvariti nego prvu zbog djelovanja konkuren-cije, veličine tržišta, zasićenja kupaca, ograničeno-sti vlastitih kapaciteta, velikog udjela fi ksnih troš-kova tj. velike operativne poluge karakteristične za sistem integratore, brzog zastarijevanja postojećih tehnologija, velikih R/D izdataka, ograničenja trži-šta rada i slično. Svi ti elementi neminovno dovode do pada profi tabilnosti i smanjenja rasta stope do-biti u usporedbi s rastom prihoda.Kad je u pitanju KING ICT stvar je još jednostav-nija, ukoliko se uzmu u obzir faze životnog ciklusa kroz kojeg smo u našem desetogodišnjem postoja-nju prošli. KING je prošao iz faze osnivanja i pr-votnog dokazivanja na tržištu u fazu ubrzanog ra-sta koja još uvijek traje. Za prvu je fazu karakteri-stično da je glavni cilj opstati i zauzeti svoj mali dio na tržištu, dok je u drugoj fazi naglasak na što br-žem širenju kako prihoda i baze kupaca, tako i vr-ste i količine robe, proizvoda i usluga koje se nude.

Upravo to je ponajviše utjecalo na naš malo spori-ji rast profi tabilnosti jer veliki dio naših operativ-nih troškova svake godine „krije” u sebi troškove ulaganja u nove odjele, proširenje portfolija proi-zvoda, usluga i rješenja, bolje uvjete rada i veće be-nefi cije za zaposlene, troškove stručnog obrazova-nja i osobnog razvoja ključnih zaposlenika, građe-nje kompetencija te zapošljavanje ljudi u regional-nim podružnicama i ostalo. Uz to, stope rasta pri-hoda KING-a posljednjih su godina veće od stopa rasta samog tržišta, što znači da se dio rasta ostva-ruje i na uštrb konkurencije što samo po sebi nosi cijenu u vidu niže profi tabilnosti.

IT: 92% prihoda KING ICT ostvaruje na hr-vatskom, a 8 posto na regionalnim tržištima. Smatrate li nužnom promjenu tog odnosa u korist regije? Očekujete li da KING ICT mora, i kada, izaći na tržišta izvan regije?

Banović: Krajem 2006. godine vizija KING ICT-a je promijenjena iz „postati vodeći sistem in-tegrator u RH” u „postati vodeći sistem integrator u regiji”. Samim time, za ostvarenje naše vizije spo-menuti odnos prihoda nužno je povećati u korist prihoda iz regije koji, po nama, predstavljaju veliki potencijal. Konkretni koraci započeti su s osniva-njem naših tvrtki u Srbiji, BiH i Makedoniji gdje trenutno zapošljavamo 18 djelatnika s planom da do kraja godine zaposlimo dodatnih 50 djelatni-ka. Cilj nam je do kraja godine ostvariti najmanje 13% ukupnih prihoda iz država naše regije.Regija na kojoj planiramo ostvariti našu viziju je tr-žište jugoistočne Europe (zemlje bivše Jugoslavije s Albanijom). Tržište je to u kojem tvrtka naše veli-čine i znanja najbolje može iskoristiti svoje konku-rentne prednosti i ostvariti dodatnu vrijednost za vlasnika. Što se tiče ostalih tržišta, postoje okvirni planovi izlaska na tržišta Bugarske i Rumunjske, no oni u ovom trenutku nisu još konkretno određeni.

IT: KING ICT ostvaruje već oko 30% poslova na području telekomunikacija. Namjeravate li taj udio u ukupnom poslovanju i dalje povećavati? Na račun kojih sektora?

Banović: KING ICT je prošle godine ostvario slje-deću raspodjelu prodaje po segmentima kupaca:- 29% telekomunikacije- 27% proizvodnja i trgovina- 17% državna uprava- 15% utility tvrtke- 12% fi nancije

Ova dobra raspodjela prihoda dio je naše strate-gije diversifi kacije baze kupaca i smanjenja rizika ovisnosti o ključnim kupcima. Kad je u pitanju telekomunikacijski sektor, naš je cilj prije svega zadržati postojeći udio u ukupnim prihodima i nominalno povećati prodaju postojećim klijenti-ma nudeći nove usluge, proizvode i rješenja koja imamo u svojem portfoliju. Našu prisutnost u ovom iznimno zahtjevnom, ali zato profi tabil-nom sektoru, želimo od ove godine pojačati i u regiji, gdje vjerujemo da možemo biti iznimno konkurentni sa svojim iskustvom i kompetenci-jama stečenim na domaćem tržištu.

IT: Hardver za sada i dalje prednjači s oko 2/3 ukupnog prihoda. Hoće li se taj udio ubuduće sma-njivati? A usluga, primjerice, povećavati?

Banović: Naš je plan svake godine sustavno povećavati udio usluga i softvera u ukupnim prihodima na razinu kakvu imaju vodeći svjet-ski sistem integratori. No, kao što defi nicija si-stem integratora kaže: „sistem integratori su tvrtke koje nude informatičke usluge, hardver, softver i komunikacijske tehnologije radi cje-lovitog rješenja određenog problema”, mi smo tvrtka koja će u svom portfoliju uvijek nudi-ti i hardver. Ali, ono što brojke o prodanom hardveru često skrivaju u fi nancijskim izvješta-jima je činjenica da KING svake godine proda sve više skupocjene i složene telekomunikacij-ske i IT opreme poput servera i mrežne opreme koji često u svojoj cijeni imaju ugrađene troš-kove usluga kao npr. – montaže, instalacije, te-stiranja, edukacije krajnjih korisnika, 24-satne podrške za otklanjanje incidenata, on-site inter-vencije, jamstvene troškove, uslugu migracije podataka, adaptaciju postojećih aplikacija itd. Vrlo je česti slučaj da upravo sami kupci inzisti-raju, zbog svojih internih procedura i budžeta, da se spomenute usluge fakturiraju uključene u cijenu hardvera pa samim time pomalo iskriv-ljuju pravu sliku odnosa vrijednosti opreme i usluga koje prate istu. Zbog toga, kao i zbog či-njenice da su tipični KING-ovi sistem integra-torski projekti hardverski intenzivni (izgradnja sistem sale, konsolidacija IT infrastrukture, po-dizanje širokopojasne optičke mreže, izgradnja disaster-recovery centara, isporuka elektronskog sustava arhiviranja, implementacija ERP susta-va sa cjelovitom IT infrastrukturom) razumlji-vo je da vrijednosno prihodi od hardvera zauzi-maju veliki udio u ukupnim prihodima ostva-renim iz poslovanja.

IT: Može li se dugoročnije održati sadašnja stopa ra-sta ukupnog prihoda? Gdje, u geografskom smislu, očekujete najveće pomake?

Banović: U sljedećih nekoliko godina očekuje-mo zadržavanje stalne stope rasta prihoda na ra-zini od 30% godišnje. Prvenstveni izvor rasta pri-hoda planira se ostvariti na novim klijentima u Republici Hrvatskoj i na novim tržištima regi-je. To planiramo ostvariti neprekidnim unapre-đivanjem porftolija usluga i proizvoda uz otvara-nje jedne nove strateške grane poslovanja u sva-koj poslovnoj godini te povećanjem broja zapo-slenih između 40-50% godišnje. Većinu novih zaposlenika planiramo zaposliti u zemljama regi-je gdje, naravno, očekujemo najveći rast prihoda. Prema podacima analitičke tvrtke IDC, prosječ-na IT potrošnja po glavi stanovnika u 2006. izno-sila je u Sloveniji 371 $, Hrvatskoj 208 $, Srbiji 59 $, Makedoniji 40 $, BiH 26 $ i Albaniji 20 $. Ako tomu dodamo činjenicu da je prosjek IT po-trošnje u razvijeni državama zapadne Europe oko 1292 $, možemo dobiti određenu sliku o tome koliki se potencijal rasta IT tržišta krije u našoj re-giji i zbog čega planiramo naš budući rast temelji-ti na iskoraku u spomenutu regiju.

06-07 king ict.indd 706-07 king ict.indd 7 29.6.2008 12:26:3729.6.2008 12:26:37Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

8 162/06/2008

DO

GA

ĐA

NJA

Odavno se nametnuvši kao jedno od značajnijih središta za održavanje informatičkih konferencija, Opatija i ove godine privla-či pozornost profesionalnih informatičara i korisnika informatike. U prvim su danima lipnja, u tradicionalnom terminu CASE sa-vjetovanja, održana čak dva vrlo značajna događaja. Najprije je hrvatski itSM forum održao 2. regionalnu konferenciju, a zatim je u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatskog informatičkog zbora i CASE d.o.o. održano 20. CASE sa-vjetovanje.

Pripremio: Marijan Prević

Predsjedništvo 2. itsmf Konferencije

Učiniti IT učinkovitim i optimalno po-služiti svoj poslovni sustav ili kori-snike imperativ je svake ICT organi-

zacije ma koje veličine. Neprocjenjiva pomoć u rješavanju ovog izazova dolazi kroz zbirku praktičnih savjeta objedinjenih u ITIL-u (IT Infrastructure Library) koje priprema i promo-vira IT Service Management Forum (itSMF) kao neprofi tna, svjetska organizacija (www.it-smf.co.uk).

Lokalne podružnice koje djeluju kroz naci-onalna udruženja: itSMF Hrvatska, itSMF Slovenija i itSMF Makedonija od samog su po-četka uvidjele dodatne izazove koji se postav-ljaju pred male tvrtke i tržišta poput Hrvatske, Slovenije ili Makedonije. Kako bi prikladno odgovorile na te specifi čnosti, želja im je za-jedničkim djelovanjem, kada god je to mogu-će, pomoći svom članstvu ali i ICT industriji u cjelini da pronađe ispravne i konkretne odgo-vore na sva ta pitanja.

Prva po redu itSMF konferencija koja je pred godinu dana održana u organizaciji Slovenije i Hrvatske, neposredno nakon svjetske premijere promovirala je ITIL v3 i omogućila svojim člano-vima dostup do tek objavljenih knjiga. Rezultat konferencije je da se u Hrvatskoj i Sloveniji, isto-vremeno sa svijetom, počelo raditi na primjeni pa nije bilo niti jednog ICT skupa na kojem nije bilo govora o načinima uvođenja ITIL-a.

Druga je konferencija održana u Opatiji 2. i 3. lipnja ove godine. Nakon svečanog otvaranja i uvodnih izlaganja, prvog je dana konferenci-je održano sedam stručnih predavanja i dvije radionice. Drugog je dana održano još sedam stručnih predavanja i okrugli stol. Tijekom oba dana u petnastminutnim izlaganjima predsta-vilo se ukupno devet pokrovitelja konferencije, koji su i omogućili njezino održavanje.

Na koji način ITIL danas pomaže da poslo-vanje ostvari svoje zacrtane poslovne ciljeve, a

ICT organizacije prepoznaju svoj stvarni dopri-nos povećanju poslovnih vrijednosti korisnika svojih usluga? ITIL defi nira v3 uslugu kao „na-čin isporuke određene vrijednosti korisniku pri čemu on ne snosi specifi čne rizike i troškove obavljanja te usluge”.

Koja su konkretna iskustva samih članova it-SMF udruge i ostalih ICT profesionalaca? Koji su to izazovi s kojima se susreću svakodnevno i na koji način im ITIL daje odgovore i na što ih upućuje kroz svoje preporuke? Većina preda-vača bila je iz redova onih koji se svakodnevno susreću s problematikom „uslužnosti” u svojim organizacijama, ali i onih koji trebaju „uslužiti” kupce svojih usluga.

Održana predavanja vodila su prisutne kroz pro-ces „demistifi kacije” ITIL-a i pokazala na koji način svatko u svom okruženju može biti učin-kovitiji i svrsishodniji u obavljanju zadaće koju

pred njega postavlja poslovanje ili kupac. Danas je ITIL u ovoj regiji nezaobilazno sredstvo kojim ICT organizacije povećavaju svoju učinkovitost i efektnost djelovanja i koje im omogućuje da po-kažu stvarnu dodanu vrijednost poslovanju.

U svom promišljanju o ICT uslugama i poslov-nim korisnicima nikako se ne smije izgubiti iz vida i jedna vrlo važna dimenzija: tko su po-slovni korisnici informatičarima, i tko su infor-matičari poslovnim korisnicima. Iz svijeta du-hovnosti dolazi jedna briljantna defi nicija koja će možda pomoći u sljedećem evolucijskom koraku razvoja od informacijskih tehnologija prema informacijskim uslugama: „Uslužnost je pobjeda nad živcima u službi bližnjega”, rekao bi pater Aleksa Benigar Ofm.

Da li informatičari zaista pobjeđuju vlastite živ-ce u svakodnevnici prepoznavanja stvarnih po-treba korisnika usluga?

08-11 CASE.indd 808-11 CASE.indd 8 29.6.2008 12:27:0629.6.2008 12:27:06Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

9162/06/2008

DO

GA

ĐA

NJA

dvadesetak godina nakon sustavnog uvođe-nja izgradnje softvera. Prvo CASE savjetova-nje održano je 1989. godine, a tih su godina P. Coad i E. Yourdon objavili cjelovitu meto-dologiju objektno orijentiranog projektiranja IS-a (Object-oriented Analysis), J. Martin je upotrijebio akronim RAD (Rapid Application Development) da bi opisao proces razvoja sof-tvera, a R. S. Kaplan i D. P. Norton objavili su BSC (Balanced Score Card) metodu za strateš-ko upravljanje poslovnim sustavom. Sve su to bili poticaji koji su rezultirali brojnim temama obrađenim na CASE savjetovanjima u to vrije-me. CASE niti danas ne gubi dah, hitro se rea-gira na svjetske trendove na području planira-nja, projektiranja i izvedbe IS-a.

Radovi, prezentacije...

Kroz tri dana trajanja savjetovanja održana su 4 se-minara, 2 radionice, 6 prezentacija, a prikazano je 28 stručnih radova. Dva su rada objavljena samo u Zborniku i na CD-u savjetovanja, jer autori dr. sc. Melita Kozina, FOI, i Darije Ramljak, IBM, nisu mogli doći u Opatiju.Čak se devet radova bavilo projektiranjem su-stava. Rad Gorana Markovića, Infosistem, odnosio se metamodeliranje, Miro Frančić i Ivan Pogarčić, Veleučilište Rijeka, prezentira-li su vrednovanje korisničkih zahtijeva, Mario Konecki, Zlatko Stapić i Tihomir Orehovački, FOI, obradili su razvoj aplikacija korištenjem uzoraka dizajna. Isti su autori u drugom radu prikazali OCL, dopunu jezika za modelira-nje UML-a. Prof. dr. sc. Dragan Kovač, Super King, u svojem se radu založio za morfološ-ki pristup izgradnji IS-a, ističući da je svaki IS moguće izgraditi na temelju invarijantnih, unaprijed poznatih informacija. Dr. sc. Željko Dobrović, Katarina Tomičić-Pupek i Martina Tomičić, FOI, obradili su IDEF1X notaci-ju za izradu poslovnih modela podataka, koja

Državni tajnik Igor Lučić predaje priznanje prof. dr. sc. Mili Pavliću, predavaču s najviše tema

Od 3. do 5. lipnja u Opatiji je održano savjetova-nje o metodama i alatima za razvoj poslovnih i in-formatičkih sustava, CASE20. Kako se i iz ime-na vidi, bilo je to 20. savjetovanje po redu, pa ga je obilježio svečaniji pristup. Dvadeset godina ne-prekinutog održavanja mnogo govori o ovom, u Hrvatskoj jedinstvenom, informatičkom skupu. Osim kontinuiteta, koji je uistinu dojmljiv ako se zna da ozbiljna informatika u Hrvatskoj posto-ji tek pedesetak godina, CASE odlikuje i visoka ra-zina predavanja, što se vidi iz stalnog sudjelovanja autora s velikog broja naših uglednih fakulteta.

20 godina kontinuiteta

Dvadeseta je obljetnica bila i obveza organizato-rima da naprave rezime svih dvadeset savjetova-nja. Ukupno su održane 904 teme, od čega 575 stručnih predavanja, 147 seminara, 88 prezentaci-ja, 87 radionica i 7 okruglih stolova. U prosjeku, na jednom je savjetovanju održano 45,20 tema, pri čemu taj broj ne opada niti posljednjih godina, kada je savjetovanje skraćeno na tri dana (ove su godine prijavljene 42 teme!). 371 predavač održao je 863 teme, a za 41 temu nema autora.

Organizatori ovogodišnjeg savjetovanja bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i spor-ta, Hrvatski informatički zbor i Case d.o.o. Savjetovanje je otvorio državni tajnik u Središnjem uredu za e-Hrvatsku Igor Lučić u ime predsjedni-ka Vlade RH, dr. Ive Sanadera. Organizatorima je čestitao prije svega na ustrajnosti, jer je ovo put ko-jim Hrvatska kroči prema informacijskom druš-tvu. Informatički se sektor stalno razvija, a Vlada svoje prioritete u brizi za taj razvoj nalazi u plano-vima donijetim kako u prošlom, tako i u ovom mandatu. Državni tajnik jamči da će ova Vlada pružiti svim građanima dobrobiti naprednih teh-nologija. Istaknuo je središnji državni portal držav-ne uprave e-Uprava, i naglasio je da će u okviru ovogodišnje realizacije programa e-Hrvatska po-sebno mjesto dobiti upravo e-Uprava.

Uslijedila je predaja priznanja autorima i tvrt-kama za dugotrajno sudjelovanje na savjetova-nju. Diplome i Zlatnu značku informatike do-dijelio je HIZ, a dobitnicima su ih uručili držav-ni tajnik Igor Lučić, predsjednik HIZ-a Mladen Glasenhardt i tajnik savjetovanja (svih 20 godina!) Ante Polonijo.

Prof. dr. sc. Mile Pavlić sudjelovao je na svim sa-vjetovanjima. Dr. Pavlić je ujedno održao i najvi-še tema, njih 37. Na posljednjih je 17 savjetova-

CASE: Inženjerski pristup

nja sudjelovao, i 30 tema održao, vaš izvjestitelj Marijan Prević. Još su nagrađeni prof. dr. sc. Josip Brumec, prof. dr. sc. Mladen Varga te Tomislav Bronzin. Zanimljiva je i statistika po tvrtkama iz kojih autori dolaze. Najviše tema obradili su au-tori s varaždinskog Fakulteta organizacije i infor-matike, ukupno 92, a pola manje (46) iz Oraclea. Pri tome valja naglasiti da autori s FOI i dalje re-dovito nastupaju, dok je Oracle svoju pozornost usmjerio vlastitim događanjima, i nakon prerane smrti Stjepana Jarnjaka ovome savjetovanju više ne posvećuje pozornost. Sa 36 tema slijedi FER HrOpen Forum, 33 teme održali su autori iz Zavoda za informatiku Hrvatske d.o.o., a 28 au-tori iz RIS-a d.o.o.

Na domjenku u srijedu, diplomom i Srebrnom značkom informatike nagrađeni su svi autori sa 7 i više tema, te sve tvrtke s 10 i više tema. Tom je pri-likom posebno priznanje dobio i Ante Polonijo, za dvadesetogodišnje uspješno vođenje CASE sa-vjetovanja.

Posebno za ovu priliku, dr. Pavlić je održao pre-davanje „20 godina razvojnih metoda i metodo-

logija”. U kronološkom se dijelu izlaganja osvr-nuo na razvoj računala i računarskih tehnolo-gija i na razvoj metodologija izgradnje infor-macijskih sustava. Dok se informacijski susta-vi započinju razvijati pedesetih godina prošloga stoljeća, prva se metodologija njihovog razvo-ja, SDLC (System Development Life Cycle), pojavljuje u kasnim šezdesetim. Ova meto-dologija donosi aksiom IS koji vrijedi i danas – svi zahtijevi za funkcioniranje poslovne or-ganizacije mogu se prikazati kao ulazni poda-ci, procesi i izlazni podaci. Računalom podrža-na izgradnja softvera (CASE, Computer Aided Software Engineering) pojavljuje se kao od-govor na „krizu softvera” uočenu još koncem sedmdesetih godina prošloga stoljeća, dakle


10 162/06/2008

DO

GA

ĐA

NJA

je dio porodice IDEF metoda. O implementa-ciji poslovnih pravila u aktivnim bazama po-dataka govorio je dr. sc. Kornelije Rabuzin, FOI. Konačno, u ovu grupu pripadaju još dva rada s FOI-a, „Od makro do mikro ar-hitektura ili obratno” prof. dr. sc. Dragutina Kermeka, prof. dr. sc. Nevena Vrčeka i Maria Koneckog te „Preslikavanje objekti/relacije pomoću HIBERNATE-a”, Željka Šmaguca, prof. dr. sc. Dragutina Kermeka i prof. dr. sc. Nevena Vrčeka. Potonji je rad zanimljiv jer se odnosi na problem razlika koje nastaju između objektnog modela koji se koristi u programira-nju aplikacija i relacijskog modela koji se kori-sti u bazama podataka. Na određeni način, on predstavlja i vezu između skupine radova koji su okrenuti teoretskim rasporavama i skupine radova o problemima iz prakse izgradnje i vo-đenja IS-a.

Jerko Žic iz Plive obradio je probleme upravlja-nja rizikom kvalitete usklađenog rada više raču-nalnih sustava; Davor Brenko, Istra informatič-ki inženjering, predstavio je Web orijentirana rješenja za turizam; a Ivan Žiger, Croatia osigu-ranje, predstavio je WEBCO primjer rješenja za Web prodaju osiguranja. U ovu skupinu rješe-nja neposredno povezanih uz praksu pripadaju

U tri su rada autori dali općenite preglede moguć-nosti i trendova. Martina Tomičić, dr. sc. Željko Dobrović i dr. sc. Stjepan Vidačić, FOI, usporedi-li su tri aktualna alata za izgradnju detaljnog logič-kog relacijskog modela podataka a Marijan Prević, samostalni konzultant, obradio je nove moguć-nosti u razvoju poslovne inteligencije, nastale na-kon preuzimanja vodećih BI dobavljača od strane IBM-a, Microsofta, Oraclea i SAP-a. Plodan FOI autorski tim: trojac Orehovački, Stapić i Konecki, prikazali su desetak Web 2.0 tehnologija.

Velibor Božić, Bilokalnik prezentirao je rad „Dinamička BSC mapa”, a BSC problemati-ku je u svojem radu dotaknula i dr. sc. Melita Kozina, FOI. Još jedno u nizu svojih sjajnih predavanja o Oracle RDBMS-u održao je Zlatko Sirotić, Istra informatički inženjering.

Jedino predavanje o edukaciji održali su Marin Kaluža i Daniel Pribanić, Veleučilište Rijeka, na temu učenja i poučavanja brze izgradnje programskog rješenja.

U prezentacijama su svoja dostignuća predsta-vili APIS IT na području implementacije SOA uz WebSphere alat; Kristijan Zimmer, Mislav Balković i Enola Knežević informirali su o certi-fi ciranju profesionalnih informatičara u Hrvatskoj (EUCIP licenca); Marko Frohlich je predstavio tvrtku Sybase; Dejan Gambin je govorio o razvoju Internet GIS aplikacija primjenom Open source alata; o stanju integralnog sustava hrvatskog zdrav-stva govorili su predstavnici HZZO, Ericssona Nikole Tesle i Docte d.o.o. Posljednju je prezen-taciju održao Nenad Veček, predstavivši integralni katastar komunalnih vodova.

U prvoj od dvije radionice Dejan Gambin je predstavio Open source platformu poslovne inteligencije Pentaho i njezinu primjenu u po-glavarstvu grada Pule, a u drugoj su Kristijan Zimmer i Enola Knežević predstavili suvreme-ne pristupe upravljanju sadržaja putem Weba.

Konačno, održana su i četiri seminara. Kao i uvi-jek, svi radovi nalaze se na adresi www.case.hr.

rad Damira Vuka, VŠMTI Virovitica, o njego-vom vlastitom inteligentnom sustavu za podrš-ku donošenja odluka u proizvodnji, rad Borisa Žeželja, Irene Miletić i Dominika Čubranića, Veleučilište Rijeka, o razvoju Web aplikacije knjižnice Veleučilišta te rad prof. dr. sc. Nevena Vrčeka i prof. dr. sc. Dragutina Kermeka, FOI, o rješenju za lokacijske usluge i njegovim tr-žišnom potencijalu. S praksom su na neki na-čin povezani i rad Borisa Draženovića, FINA, o uvođenju portfelja projekata te rad Mladena Štifi ća, Tecrum LLC, o razvoju stabilnog sof-tvera u stvarnom okruženju. Potonji je rad op-ćenito koncipiran, ali pruža nekoliko vrlo kori-snih iskustvenih naputaka o razvoju softvera.

Servisno usmjerenoj arhitekturi uobičajeno je posvećena značajna pozornost. Iako Darije Ramljak, IBM, svoj rad nije prezentirao, radi se o vrijednom uratku iskusnog SOA stručnja-ka. Sandro Gerić i prof. dr. sc. Neven Vrček, FIO, predstavili su modele utvrđivanja zrelo-sti za SOA i to kroz sedam različitih mode-la. Razvoj SOA aplikacija u .NET okruže-nju Visual Studiom 2008 pokazan je u radu Tomislava Bronzina, Citus d.o.o., i Dobriše Adameca, Trigger d.o.o.

Do viđenjaU srijedu, na već spomenutom domjen-ku uz podjelu nagrada posebno je na-glašena vrlo bizarna činjenica. Naime, pri okupljanju sponzora za prvo CASE savje-tovanje davne 1989. godine, odazvala se i riječka tvornica IVEX-Istravino s pro-izvodom JULISCHKA [MIJEŠANI LIKER - KOKTEL – 25 vol. % alkohola koji se proi-zvodi miješanjem likera od šljive i likera kruškovca (rafi nirani etilni alkohol, šećer, aroma kruške, aroma šljive, umjetna pre-hrambena boja), pije se u raznim prigo-dama, na sobnoj temperaturi].

Budući da je Julischka jednako živahna kao i CASE, pili smo je u ovoj prigodi, na sobnoj temperaturi. Kao autor moram primijetiti da je ovo već drugo ovogo-dišnje savjetovanje koje organizira Case d.o.o. na kojem nije održana tradicional-na autorska večera. Sklon sam mišljenju da je ona potrebna, kao dodatna moguć-nost razmjene mišljenja određene skupi-ne sudionika sa zajedničkom odlikom.

Svoju dugovječnost CASE savjetova-nje treba zahvaliti i svojim autorima. Napisati rad, prirediti prezentaciju ili ra-dionicu, sastaviti četverosatni seminar nije jednostavno. Pa što nâs autore po-kreće u takvim poduhvatima? Moje je mišljenje da se tu u prvome redu radi o želji da svoja iskustva podijelimo sa što više ljudi. Držim da svako postignuće u okviru svakodnevnog rješavanja infor-matičkih problema u poduzeću može biti tema za rad. Vrlo je malo potrebno da se ta tema pretvori u zanimljivo izla-ganje. Okruženje na CASE savjetovanju beskrajno je poticajno, a na njemu će biti prihvaćen svaki mladi neiskusni autor. Osjećaj dijeljenja svojeg znanja s drugi-ma bit će mu poticaj da se javi još koji puta. Neki će odustati već nakon prvog rada, koji će im onda biti i jedini. Neki će odustati nakon 21 održane teme, jer će ih sirenski zov nekih drugih savjetovanja odvući iz Opatije. Neki će, poput mene i dr. Pavlića nastaviti utrku – pa tko pri-je odustane. Mile Pavlić je svoje pozva-no predavanje završio jednostavnom, a tako bitnom porukom: Što nas dovodi u Opatiju? Potreba za znanjem i druženjem, svejedno kojim redom, ali sigurno i jedno i drugo.

CASE svoje postojanje treba zahvaliti i svome tajniku, Anti Poloniju. Predavši nas prije par godina u nasljeđe mla-đem Poloniju, Mislavu, nije nas napu-stio. Budući da su tu i Nikola i Matija, slo-bodno ću parafrazirati jedan od najljep-ših stihova hrvatske poezije. A. G. Matoš napisao je Dok je srca, bit će i Kroacije. Pa tako, Dok je Polonija, bit će i CASE-a.

Hvala Ti, Ante i doviđenja sljedeće godine.

Marijan Frković, dopredsjednik HIZ-a predaje pri-znanje tajniku savjetovanja Anti Poloniju


11162/06/2008

DO

GA

ĐA

NJA

Na grafi konu se vidi raspodjela broja tema po auto-ru. Od 371 autora, njih 238 održalo je samo jednu temu, dakle 133 autora održala su preostalih 625 tema, ili u postocima 64% autora održalo je 28% tema, a 36% autora održalo je 72% tema. To zna-či da se manji broj autora vraća na Savjetovanje, te da je većina održala samo jednu temu. No, sedam autora koji su održali najviše tema sudjelovali su u broju tema s 20%.

Analiza nastupa tvrtki daje slične rezultate. Dok je 127 od 236 tvrtki nastupilo samo jed-nom, iz jedne tvrtke došle su 92 teme. Ovdje je sedam tvrtki s najviše tema održalo ukupno 288 tema, što je 33%.

Riječ tajnika

Dvadeset godina vođenja jednog savjetova-nja nije mala stvar. InfoTrend je iskoristio ovaj veliki jubilej za kraći razgovor s gospodinom Antom Polonijem, tajnikom savjetovanja.InfoTrend: Što možete reći o proteklih 20 godina?

Tiskovna konferencija

U utorak 3. lipnja održana je tiskovna konferenci-ja za novinare koji su pratili kako 2. itSMF konfe-renciju, tako i CASE savjetovanje. Konferenciju je vodio tajnik CASE savjetovanja Ante Polonijo, a nazočili su državni tajnik u Središnjem uredu za e-Hrvatsku Igor Lučić, predsjednik HIZ-a Mladen Glasenhardt i predsjednih hrvatskoga itSM foru-ma Emir Tvrtković.Tvrtković je izrazio zadovoljstvo uspjehom kon-ferencije, kojoj je nazočilo oko 120 sudionika, ne samo iz Hrvatske već i iz susjednih zemalja. Očekuje da će ova konferencija dati dodatne poticaje osniva-nju ogranaka itSM foruma u Srbiji i BiH.Lučić je istaknuo da su ova dva događanja sastav-ni dio kretanja u Hrvatskoj, čime ona ističe svoju spremnost da bude i regionalna IT snaga. I Vlada RH podupire ovakvo djelovanje, jer i to nas vodi prema uspostavi informatičkog društva.Glasenhardt je kao predsjednik HIZ-a čestitao jubilej CASE savjetovanju, dvadeset godina ak-tivnog sudjelovanja u razvoju IT-a u nas. HIZ je stalni suorganizator, a ove godine i glavni po-krovitelj. Kroz svoju djelatnost HIZ je značajno doprinio širenju ECDL pokreta u nas (u 5 go-dina više tisuća ljudi osposobljeno je za osnov-no rukovanje računalima), a sada se isto nada ostvariti i na području EUCIP-a, licenciranja profesionalnih informatičara. HIZ se posebno ponosi vlastitim poslovnim prostorom uz dva tajnika, čime su stvoreni uvjeti da se još bolje djeluje na unapređenju hrvatskog IT sektora.

BI o CASE

Na CD-u Savjetovanja objavljeni su uređeni poda-ci o autorima i temama sa svih 20 CASE savjetova-nja. Radi se o skupu podataka prikladnom za ra-zudbu, pa eto do kojih se zaključaka može doći.U samom je izvještaju sa Savjetovanja istaknut podatak da je ukupno održano 904 tema, od čega njih 41 nemaju autora (okrugli stolovi, neke prezentacije i radionice tvrtki). Preostale 863 teme održao je 371 autor; prosjek je 2,32 teme po autoru.

Ante Polonijo: Raditi sve te godine bilo je prije svega zadovoljstvo. Pokretale su me stalne pro-mjene u IT-u i brojni novi ljudi koji su pristiza-li na Savjetovanje. Pogled unatrag uvjerava nas da smo sudjelovali u svim trendovima, da sva-ku ideju možemo pratiti od teoretskog objavlji-vanja do praktične izvedbe.

IT: Koje probleme trebate rješavati pri organiza-ciji IT skupova?

AP: Ozbiljan su problem za CASE savjetovanje (ali i ostale skupove koje Case d.o.o. organizi-ra) vlastite konferencije brojnih dobavljača na hrvatskom IT tržištu. Posjetitelji tih konferen-cija gube pri tome iz vida da se zatvaraju u po-znato okruženje, u kojem nije moguća razmje-na mišljenja, već prevladava crno-bijeli prikaz IT stvarnosti. CASE savjetovanje otvara prozo-re, omogućuje uvid u trendove. Nedostatak no-vaca ne smije biti isprika za brojne velike tvrt-ke da ne šalju svoje djelatnike na Savjetovanje. Skraćivanje Savjetovanja na tri radna dana tre-balo bi riješiti i „problem” nedostatka vremena, jer uvijek ostaju još dva dana u tjednu za rad na svojim poslovima.

IT: Vaš pogled u budućnost?

AP: Kao izvršni organizator, Case d.o.o. na-stoji uz isto trajanje Savjetovanja ponuditi što više sadržaja. Nastojimo obraditi bar dvije teme, bilo kao prošle godine, kada je održan ITIL dan, bilo kao ove godine kada je (zbog svečanijeg trenutka u povijesti CASE savje-tovanja) održana posebna itSMF konferenci-ja. Tijekom godine, Case d.o.o. na pet savje-tovanja i konferencija okupi oko tisuću lju-di i omogući im neposredan kontakt kako s autorima i dobavljačima, tako i međusobno. Ta iskustva danas sveprisutni Internet nikada neće moći zamijeniti. Razmišljamo i o boljem defi niranju sadržaja Savjetovanja, jer današnji naziv možda ne govori najbolje o onome što Savjetovanje pruža. (mp)

Grupa predavača i predstavnika tvrtki koji su primili priznanja za najviše održanih tema.


12 162/06/2008

Tradicionalno praćenje troškovnog izvršenja

Pretpostavimo da je projekt isplaniran u de-talje, uključujući i plan troškova po vremen-skim intervalima za sve radne zadatke.

Prema slici izgleda kao da je prva 4 tjedna tro-šak iznad budžeta, a od 6. do 8. tjedna ispod

izdataka (PV) u odnosu na stvarne izdatke (AC) jer nije moguće odrediti koliko je fi zič-kog posla obavljeno.

Uveli smo projektni način upravljanja, projekt je krenuo, i odmah se postavlja pitanje: napredujemo li prema planu te hoćemo li ćemo imati dovoljno resursa? Što prije dobijemo odgovore na ta pita-nja prije ćemo moći reagirati u smjeru vraćanja projekta u zadane okvire, od-nosno u postavljeni plan, ukoliko, na-ravno, problemi postoje.

U praksi se kao učinkovit način ocjene stanja projekta i predviđanja njegova tijeka dokazao koncept ostvarene vrijednosti (EVM).

Koncept EVM

EV koncept traži defi niranje plana mjerenja izvršenja projekta koji se naziva planiranom vrijednošću (Planned Value – PV). Nakon toga, mjeri se ostvarena fi zička vrijednost po-sla te postavlja u odnos sa stvarnim troškovi-ma za izvršenje posla (Actual Cost – AC) čime se dolazi do mjere za stvarno troškovno izvrše-nje projekta (Earned Value – EV).

EV nam daje precizan prikaz stanja projekta glede rokova i troškova (novca ili radnih sati) i time omogućuje rano upozorenje na proble-me dok je još moguće izvršiti korektivne akcije (na primjer doraditi plan). Takvi znakovi upo-zorenja u projektu su vidljivi relativno rano – već nakon 15-20% trajanja (prema TenStep metodologiji). Čitav postupak defi niranja, te provođenja i mjerenja obično se radi pomoću nekog alata za upravljanje projektima.

Tradicionalno upravljanje troškovima projekta u odnosu na EVM

Projektno stvarno troškovno izvršenje ne može se odrediti samo prikazom planiranih

ELEK

TRO

NIČ

KO

P

OSL

OV

AN

JEEVM – Earned Value metoda

EV ima jedinstvenu sposobnost kombinacije mjerenja fi zičkog izvršenja, rokova i troškova unutar jedne integrirane metodologije, što omogućuje točno predviđanje konačnih troškova i trajanja za odabrani projekt i time omogućuje rano upozorenje na probleme. Svojom jednostavnom implementacijom neizostavni je alat svakog voditelja projekta, kao i cijeloga menadžmenta.

Dosadašnjim radnim is-ku s tvom autor Siniša Pin-tek stekao je razna znanja i vještine u IT indust ri-ji, od programiranja, up-rav ljanja testiranjem soft-ve ra, upravljanja kvali-tetom kroz defi niranje i standardi zaciju procesa, do kumentacije i met ri-ke do vo đe nja projekata pomoću specijaliziranih alata. Voditelj je odjela za održavanje kvalitete IT rješenja u tvrtki Omega software. Profi lirao se u vođenju projekata te danas kao stručni konzultant radi na uvođenju susta-va za upravljanje projektima. Jedan od njegovih najzna-čajnijih projekata bio je uvođenje ISO 9001:2001 stan-darda u matičnu tvrtku.

Slika 1 prikazuje ukupni budžet za ovaj projekt kao funkciju vremena (plava linija označena kao PV). Crvenom linijom prikazan je ukupni trošak projekta kroz 8 tjedana.

budžeta. Ono što nam nedostaje na ovom gra-fu je spoznaja koliko posla je obavljeno tije-kom projekta. No, ukoliko je projekt na 10% izvršenosti nakon 8. tjedna, troškovi projekta su značaj-no iznad planiranih, kao i rok izvedbe. Stoga nam je potrebno istodobno mjerenje fi zič-kog izvršenja, rokova i troškova – odnosno EV metoda.

12-15 Earned Value.indd 1212-15 Earned Value.indd 12 29.6.2008 12:27:4929.6.2008 12:27:49Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

13162/06/2008

ELEKTR

ON

IČK

O

PO

SLOV

AN

JE

Praćenje projekta preko EVM-a

Ponovno ćemo uzeti isti projekt, osim što ćemo ovaj put defi nirati metodu koja nam pokazuje je li nešto gotovo ili nije. Nakon svakoga tjed-na, voditelj projekta evidentira svaki element posla koji je dovršen i zbraja vrijednost za svaki od gotovih elemenata. Taj zbroj se zove ostva-rena vrijednost, (Earned Value, EV) i može se izračunavati mjesečno, tjedno itd.

Fizičko ostvarenje posla (EV) u odnosu na planiranu vrijednost (PV)

Graf na Slici 2 pokazuje da je fi zičko ostvare-nje posla krenulo bolje od planiranog, ali je u

7. i 8. tjednu značajno usporilo te se smanjilo. Ovaj graf prikazan je iz perspektive praćenja vremenskog rasporeda izvršenja EVM-a, te je komplementaran s kritičnim putem.

Fizičko ostvarenje posla (EV) u odnosu na stvarne troškove (AC)

Slika 3 prikazuje istu EV krivulju (zeleno) s podacima ostvarenih troškova (AC) sa Slike 1 (crveno).

Možemo vidjeti da su troškovi, za količi-nu izvedenog posla, u okviru planiranih. To je puno bolji zaključak nego onaj izveden sa Slike 1.

Fizičko ostvarenje posla (EV) u odnosu na planiranu vrijednost (PV) i stvarne troškove (AC).

Slika 4 (na sljedećoj strani) prikazuje sve tri kri-vulje zajedno, što je tipični EVM graf.

Najbolji način za čitanje grafa je prepozna-vanje EV krivulje, zatim usporedba s PV (ro-kovi) i AC („actual cost”) krivuljom. To je osnovni princip korištenja EVM-a.

Vremenski i troškovni pokazatelji u EVM-u.

EV koncept zahtjeva da projektni tim prati vlastito izvršenje u odnosu na detaljni termin-ski plan. U praksi se to obično svodi na upi-sivanje odrađenih sati i postotka završenosti pojedinog zadatka kroz neki alat za upravlja-nje projektima koji podržava EV metodu pra-ćenja troškova.Odstupanja od plana donose prilično pouz-dane informacije o troškovnoj i vremenskoj komponenti projekta. Već nakon 15-20% trajanja projekta stabiliziraju se precizni in-deksi izvršenja. Dobiveni rezultati pomažu nam dati odgovor na neka pitanja.

Ukupno trajanje projekta do kraja izvršenja (SPI index)

Ostvarena vrijednost (EV) može se podijeliti s planiranom vrijednošću (PV), što daje faktor vremenskog izvršenja (Schedulle Performance Index – SPI)

To znači da je za svaku jedinicu vrijednosti fi -zičkog posla planiranog za ovaj projekt odrađe-no samo EV/PV vrijednosti. Na primjer, pro-jektni plan predviđa izvršenje od 100.000 kn nakon prve faze, ali je fi zički ostvareno samo 75.000 kn posla, što nam daje SPI indeks od 0,75 (SPI = 0,75), odnosno govori nam koli-ko učinkovito koristimo vrijeme (u ovom slu-čaju kasnimo 25% u odnosu na planirano). Ukoliko tu informaciju dobijemo na vrijeme možemo utjecati na vraćanje projekta u ter-minski plan povećanjem resursa ili povećanjem učinkovitosti resursa u sljedećim fazama.

Indeks manji od 1 znači da kasnimo, a veći od 1 da smo terminski ispred plana.

Koliko će novca biti potrebno za dovršenje projekta (CPI indeks)?

Usporedbom fi zički ostvarene vrijednosti (EV) sa stvarnim troškovima izvršenja ostva-rene vrijednosti (AC) dobije se faktor troškov-ne učinkovitosti izvršenja (Cost Performance Index – CPI).

To znači da je za svaku jedinicu vrijednosti fi -zičkog posla koja je utrošena fi zički ostvareno samo EV/AC vrijednosti. Na primjer, ako se fi zički ostvarena vrijednost od 75.000 kn po-dijeli sa stvarnim troškovima od 100.000 kn,

Slika 2 prikazuje EV krivulju (zeleno) kraj PV krivulje sa Slike 1.


14 162/06/2008

• Postavljen terminski plan projekta na razini svakog zadatka radnih paketa

• Odobreni projektni resursi kao i budžet (izražen u novcu, radnim satima…)

• Dodijeljena osoba za upravljanje radnim angažmanom – upravitelj kontrolnog konta

Jednom defi niran opseg posla za kontrolni konto te odobreni budžet ne smiju se stihij-ski mijenjati jer se time otežava mjerenje izvr-šenja, što je osnova EV metode. Stoga nije do-zvoljeno prebacivanje radova bez odgovaraju-ćeg prebacivanja troškova.

Svaki plan konta predstavlja upravljačku kon-trolnu ćeliju kojom upravlja menadžment ti-jekom izvršenja projekata.

Baseline

Kako bismo mogli precizno određivati koliko je planiranog posla fi zički izvršeno u bilo ko-jem trenutku, potrebno je defi nirati početni plan kao referentnu točku u odnosu na koju se uspoređuje stvarno izvršeni posao u projek-tu. Taj referentni početni plan naziva se „ba-seline”.

Fizički izvršeni posao uspoređuje se s plani-ranim poslom i na taj se način mjeri stanje planiranog terminskog plana (SPI indeks) ili se uspoređuje sa stvarno iskorištenim resursi-ma, čime dobivamo njihovo stvarno troškov-no stanje (CPI indeks).

Svaka odobrena promjena opsega posla treba biti ugrađena u baseline.

Mjerenja ostvarene vrijednosti

Način mjerenja ostvarene vrijednosti potreb-no je unaprijed defi nirati jer o njemu ovi-si preciznost mjerenja, a samim time i pouz-danost EV metode. Pri tome je poželjno pri-hvatiti metode koje isključuju subjektivni na-čin mjerenja.

Postoji nekoliko metoda mjerenja izvršenja posla, a navest ćemo najčešće korištene.

Miljokazi (Milestones) s dodijeljenim relativnim težinama

Svakom razdoblju izvršenja dodijeljen je ba-rem jedan miljokaz, a svakom miljokazu spe-cifi čna budžetirana vrijednost koja će biti ostvarena po fi zičkom završetku tog događa-ja (vrijednost posla za određeno razdoblje). Ukupni budžet radnih paketa (WBS-a) dijeli se u ovisnosti o relativnoj težini koja je dodi-jeljena svakom miljokazu.Ova metoda obično se koristi kad su pojedini radni paketi kratkotrajni.

ta mogu se predvidjeti ukupni troškovi i tra-janje projekta. Eventualna prekoračenja pla-na najčešće se progresivno pogoršavaju tije-kom vremena.

Stalno praćenje trendova projekta (CPI i SPI indeks)

Praćenjem kumulativnih indeksa izvršenja projekta već nakon 15% njegova trajanja, moguće je voditelju projekta precizno odre-diti vremensku i troškovnu komponentu pro-jekta te samim time i uspješno upravljati pro-jektom do samog kraja, odnosno pravovre-meno i pravovaljano reagirati u potrebnom trenutku.

Upravljanje prema iznimkama

Korištenjem principa „upravljanja prema iznimkama” (Management by Exception), me-nadžment se fokusira na važnije iznimke od predviđenog plana što znači da ne treba pratiti svaki detaljni radni zadatak već se samo foku-sira na iznimke u odobrenim planovima koje nisu u skladu s određenim odstupanjima te se time štedi vrijeme i smanjuje mogućnost za-nemarivanja problema.

Planovi kontrolnih konta (CAP)

Kontrolni konto defi niran jer kao presjek iz-među najnižeg pojedinog elementa WBS-a sa jedinstvenom funkcijskom jedinicom ili svim funkcijama projektnog tima na tom WBS-u ukoliko je organizacija projektno organizirana.Za korištenje planova kontrolnih konta po-trebno je mjeriti četiri elementa izvršenja:

• Defi niran opseg posla pomoću zadataka radnih paketa (WBS-a)

dobit ćemo CPI indeks od 0,75 (CPI = 0,75), odnosno saznat ćemo koliko učinkovito re-surse koristimo. U ovom slučaju to znači da smo prekoračili planirani budžet za 25%.Indeks manji od 1 znači da smo prekoračili pla-nirani budžet, a veći od 1 da smo potrošili ma-nje budžeta od planiranog.

Načela EVM-aPrimjena jedinstvenog upravljačkog sustava kontrole izvršenja svih projekata

Jedna od glavnih prednosti EV tehnike je u tome što se isti upravljački sustav može kori-stiti za sve projekte neovisno o veličini i vrsti, čime se dobivaju usporedivi podaci ili zbirni podaci za cijeli portfolio projekata.

Integracija posla s terminskim planom i resursima (WBS struktura)

Koristi se WBS (Work Breakdown Structure), odnosno posao se „razbija” na manje dijelove kojima je lakše upravljati te se izvršenje može mjeriti na najnižoj razini, što voditelju pro-jekta omogućuje pregled količine planiranog, ostvarenog posla i ukupnih troškova za ostva-reni posao.

Dokumentirana iskustva

Iskustvom prikupljenim kroz praćenje preko 800 projekata vođenih EV metodom američ-kog ministarstva obrane, došlo se do sazna-nja da se već na 15% trajanja izvršenja pro-jekta projektne performanse (indeksi) stabi-liziraju, te se time omogućuje rano upozore-nje na probleme, dok je još moguće izvršiti korektivne akcije. Uz pomoć takvih rezulta-

ELEK

TRO

NIČ

KO

P

OSL

OV

AN

JE


162/06/2008 15

Kartica sa srcemNa konferenciji za medije u hotelu Westin PBZ Card je 29. svibnja predstavio svoj novi proizvod, humanitarnu karticu – American Express karticu sa srcem.

PBZ Card će za svaku kupnju kod koje je pri plaćanju korištena American Express kartica sa srcem donirati 35 lipa u korist projekta „Praćenje djece s neurorizicima”. Neurorizična su ona djeca koja su imala različite komplikacije u trudnoći, porodu ili neposredno poslije poroda. Oko 10% novorođenčadi ubraja se u skupinu neurorizične djece – primjerice u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici, na 4500 poroda godišnje dolazi oko 450 neurorizične novorođenčadi, od čega 300 visokoneurorizične. „Perinatalna oštećenja mozga najčešći su uzrok neuroloških odstupanja kod djece. Najčešći pojavni oblici su cerebralna paraliza, senzorički poremećaji, konvulzivne bolesti, mentalna retardacija, smetnje ponašanja, govora, socijalizacije, problemi u školovanju. Zahvaljujući biološkom fenomenu ‘plasticiteta i mogućnosti kompenzacije oštećenja mozga’ u dojenačkom razdoblju, rano započetom habilitacijom moguće je i spriječiti razvoj cerebralne paralize ili barem postići maksimalni potencijal kod oboljelog djeteta”, istaknula je dr. Katarina Bošnjak-Nađ, koordinator u Regionalnom registru za Zagreb i Zagrebačku županiju te koordinator Pilot projekta u Specijalnoj bolnici Goljak.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske pokrenulo je u svibnju 2007. godine pilot projekt praćenja djece s neurorizicima – djece s rizikom ranog oštećenja mozga. Cilj projekta je organizirati praćenje djece s neurorizicima u cijeloj Hrvatskoj, rana dijagnostička obrada i, po potrebi, što ranije uključenje u habilitaciju.

Sredstva sakupljena American Express karticom sa srcem, a bez dodatnog troška za korisnike kartice bit će donirana u ustanove: KBC Rijeka, KBC Split, Specijalna bolnica Goljak, Opće bolnice Pula, Dubrovnik, Karlovac, Zabok, Čakovec, Ogulin, Vukovar i Sveti Duh-Zagreb. Također, od druge godine korištenja kartice – koja je za prvu godinu korištenja bez upisnine i članarine – PBZ Card će donirati i 15 kn od svake članarine za osnovnog i 10 kn od svake članarine za dodatnog korisnika.

Korisnici ove kartice također na raspolaganju imaju brojne pogodnosti. Više o American Express kartici sa srcem saznajte na

www.americanexpress.hr/karticasasrcem

osnova za primjenu koncepta ostvarene vri-jednosti (EV), odnosno referentna točka pre-ma kojoj se vrše usporedbe. Zbog toga je po-trebno pratiti sve radnje koje mogu dovesti do izmjene odobrenog baselinea, odnosno zbog odobrenja ili odbijanja takvih promjena od strane voditelja projekta.

Prognoziranje ukupnih troškova (EAC)

Jedan od najvažnijih razloga korištenja EV metode je mogućnost predviđanja ukupnih troškova i terminskih rezultata već nakon 15% trajanja projekta.Osim već spomenutih SPI i CPI indeksa koji nam govore koliko učinkovito koristimo vri-jeme te koliko učinkovito koristimo resurse, zanimaju nas procijenjeni troškovi do kraja projekta (Estimate at Completion – EAC).Od nekoliko metoda računanja, najčešća je sljedeća:

EAC = AC + (BAC – EV) / CPI

gdje su:

• AC (Actual Cost) – ukupni ostvareni aktualni troškovi

• BAC (Budget at Completion) – predstavlja proračun do završetka projekta

• EV (Earned Value) – ostvarena vrijednost posla

• CPI (Cost Performance Index) – faktor troškovne učinkovitosti izvršenja

Osim te metode računanja koristi se i sljedeća:

EAC = AC + (BAC – EV) / (CPI x SPI)gdje je SPI (Schedule Performance Index) fak-tor vremenskog izvršenja.

Ograničenja

Implementacija EVM-a nije skalirana pre-ma veličini i složenosti projekta, tako da u nekim slučajevima može biti „prejednostav-na” ili preskupa, a korist postaje manja od troškova implementacije i održavanja. Ipak, EVM je disciplina vođenja projekata koja se najčešće isplati.

EVM ne mjeri kvalitetu projekta (izvedbe), tako da je moguće da EVM prikazuje pro-jekt unutar troškovnog plana i ispred vre-menskih rokova a da klijent nije zadovoljan rezultatima.

Korištenje EVM-a pretpostavlja objektivno mjerenje progresa. EVM neće biti od koristi ukoliko projektni tim ne želi mjeriti perfor-manse objektivno ili ako organizacija koristi EVM samo da zadovolji zahtjevu klijenta.

Siniša Pintek, Omega software

Fiksna formula po zadatku: 25/75, 50/50, 75/25...

To je najjednostavnija metoda, ali se sve ma-nje koristi. Za njeno uspješno korištenje po-trebni su vrlo detaljni i kratkotrajni radni pa-keti. Najčešće se primjenjuje pri nabavi mate-rijala gdje određujemo da je, na primjer, 25% vrijednosti ostvareno već samom narudžbom, a ostalih 75% se ostvaruje isporukom, odno-sno ugradnjom isporučenog materijala.

Procjena postotka izvršenosti

Ova metoda temelji se na redovitim (tjednim ili mjesečnim) procjenama postotka izvršeno-sti posla resursa (pojedinaca) koji su odgovor-ni za određene radne pakete. S obzirom da su takve procjene subjektivne i samim time ne-pouzdane, radne pakete treba dobro defi nira-ti, a procjene redovito provjeravati, odnosno dokazivati.

Kombinacija postotka izvršenosti i miljokaza

S obzirom na subjektivnost metode postot-ka izvršenosti te složenosti metode s miljoka-zima, pojavila se potreba za objedinjavanjem obiju tehnika mjerenja.

Time se dobiva jednostavnost subjektivnih procjena postotka izvršenosti, u kombinaciji s opipljivim miljokazima. Miljokazi su postav-ljeni kao počeci faza izvršenja, a subjektivne procjene su dozvoljene do određene, unapri-jed postavljene vrijednosti za svaki miljokaz.

Ekvivalent dovršenih jedinica

Ovom metodom dopušta se ostvarivanje pla-niranje vrijednosti za svaku jedinicu izvršenog posla, što dobro funkcionira ukoliko su pro-jektna razdoblja relativno dugotrajna ili se radi o ponavljajućem obliku posla. To znači da 10 poslova odrađenih 10% postaje ekvivalentno jednom poslu odrađenom u potpunosti.

Norme

Ovo je najsloženija metoda koja koristi pla-nirane standarde (norme) za budžetiranje, a zatim mjeri fi zički ostvaren posao. Zahtijeva poznavanje iskustvenih podataka o troškovi-ma i vremenu odrade posla, kako bi se prema njima moglo planirati, odnosno uspoređivati.

Upravljanje promjenama opsega

S obzirom da je obično nemoguće izbjeći sve promjene opsega projekta, bilo zbog novih za-htjeva korisnika ili promijenjenih okolnosti u kojima se projekt izvodi, takve je promjene potrebno kontrolirati.

Sve odobrene promjene opsega moraju biti sadržane u izmijenjenom baselineu jer je on


16 162/06/2008

Simpozij INTSIKT u Neumu – Na press konferenciji u BIT Centru Tuzla najavljen je među-

narodni simpozij INTSIKT koji se po četvrti put održava 28. i 29. svibnja u Neumu, u organizaciji Fakulteta elektro-tehnike Univerziteta u Tuzli. INTSIKT je međunarodni simpozij iz informacijsko-komunikacijskih tehnologija Fakulteta elektrohnike Univerziteta u Tuzli. Ideja INTSIKT-a jeste da vodeći stručnjaci iz jugoistočne Europe iz područja informa-cijsko-komunikacijskih tehnologija pred-stave ideje, iskustva i rezultate istraživa-nja. Najveći značaj INTSIKT-a je u tome što on predstavlja most između sveučilišta i industrije, koji osigurava protok znanja u oba smjera. Ovogodišnji Simpozij ima za temu IMS (IP Multimedia Subsystem), telekomuni-kacijski sustav nove generacije koji će tele-kom operateri implementirati u skoroj bu-dućnosti. Predavači na Simpoziju dolaze s Fakulteta za elektrotehniku u Ljubljani, iz Telekoma Slovenije, Regulatorne agen-cije za komunikacije BiH, BH Telecoma, IBM-a Slovenije, Ericssona Zagreb i Nokia-Siemensa iz Beča.

Partneri – Axis Com-mu nications AB, proizvo-đač rješenja za inteligen-

tni mrežni (IP) video nadzor, imenovao je Infologic d.o.o. iz Sarajeva kao Premier par-tnera za Bosnu i Hercegovinu. Axis je lider na polju rješenja za IP video, dokument i print servere, saopćeno je iz Infologica.Sarajevska tvrtka Infologic već planira, di-zajnira i isporučuje rješenja zasnovana na inteligentnim IP video sustavima, prin-ting/print server sustavima. Axis rješenja se isporučuju na Linksys/Cisco/Motorola in-frastrukturi uz Linksys/SonicWALL mrež-na skladišta kao prateća rješenja za mrežno snimanje/skladištenje materijala. Inače, Infologic d.o.o. je integrator in-formatičkih i komunikacijskih rješenja za komercijalne korporacije, vladu, upra-vu, vojsku, policiju i javne servisne susta-ve. Djelatnost obuhvaća i rješenja za ge-opozicironiranje i navigaciju, profesional-ni mrežni video, fi ksno i mobilno bežič-no umrežavanje, unifi ciranu komunikaci-ju i specijalističku informatičko-komuni-kacijsku sistemsku podršku.

Bolje poslovanje banaka – Softver za stvaranje procesor-skih kapaciteta u kartičarskom

poslovanju je proizvod koji smanjuje troško-ve banaka i povećava njihovu dobit. Ovo je istaknuo Zoran Zeković, generalni direktor tvrtke Zeta system iz Beograda, koji je ovaj softver klijentima u BiH predstavio prošlog mjeseca u Sarajevu. Tvrtka Zeta system u re-giji posluje od 1993. godine, a na bh. tržištu prisutna je četiri i pol godine. Njezina osnovna djelatnost je distribuci-ja bankarske opreme i softvera iz oblasti kartičarskog poslovanja i njihovo održava-nje. Zeta je danas prisutna u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, a otvaranje svo-jih tvrtki planira u susjednim zemljama, kao i uspostavljanje partnerskih odnosa s tvrtkama u istočnoj Europi.

3COM se vraća – Potpisivanjem distributerskog ugovora između tvrtke Megatrend d.o.o. i 3Co-

ma, jednog od vodećih svjetskih proizvo-đača mrežnih rješenja, stvoreni su i uvjeti za povratak 3Com-a na tržište BiH, s mi-sijom da pruži visoko kvalitetna, cjenov-no prihvatljiva mrežna infrastrukturna rje-šenja, zasnovana na otvorenim standardi-ma, koja će omogućiti spajanje aplikacija i nadolazećih tehnologija u mrežu. Tijekom predavanja korisnici su imali prilike izmi-jeniti znanja i iskustva stečena korištenjem 3Com mrežnih rješenja, te se upozna-ti sa specifi čnostima predstavljenih proi-zvoda, kao i Megatrend ponudi i cijena-ma 3Com mrežnih rješenja. To je također bila prilika da se javnosti predstavi novoo-tvoreni Sales representative offi ce za BiH, s gosp. Sašom Mandžukićem na položaju Country Managera.

Odobrena koncentracija – Kon-kurencijsko vijeće BiH odobrilo je koncentraciju koja nastaje na

tržištu veleprodaje i maloprodaje računala i računarskih komponenti u BiH kupovi-nom 20 posto dionica uz stjecanje kontrole od HVB Capital Partners, Njemačka, nad Comtrade Group B.V., Nizozemska, na osnovu većine prava glasa, i to u donošenju strateških poslovnih odluka. HVB Capital Partners predstavlja dio UniCredit Grupe koja u Bosni i Hercegovini posluje na ban-karskom tržištu putem svojih podružničkih društava, dok je Comtrade Group prisutna na relevantnom tržištu u BiH putem svojih podružničkih društava i to: NT Computer Hardware Software d.o.o. Sarajevo, CT Retail d.o.o. Sarajevo i Comtrade Group – predstavništvo u Sarajevu.Odobrena je i koncentracija koja će nasta-ti na tržištu izrade specijaliziranih softver-skih rješenja u BiH, stjecanjem 100 posto vlasništva u privrednom subjektu Hermes Softlab d.d. Ljubljana, privrednog subjek-ta ComTrade Group B.V. Amsterdam,

Nizozemska. Ova koncentracija predstav-lja eksteritorijalnu koncentraciju koja ima utjecaj na tržište izrade specijaliziranih softverskih rješenja u BiH putem podruž-ničkih društava sudionika koncentraci-je i to: NT Computer Hardware Software d.o.o. Sarajevo, CT Retail d.o.o. Sarajevo, Comtrade Group – predstavništvo u Sarajevu, Hermes SoftLab, Programska oprema d.o.o. Sarajevo i Hermes SoftLab, Programska oprema d.o.o. Banja Luka.Konkurencijsko vijeće ocijenilo je dopu-štenom i koncentraciju koja nastaje na tr-žištu prodaje računala i druge opreme za obradu podataka u BiH, kupovinom veći-ne akcija u Društvu za trgovinu, konzalting i informacijski inženjering Pexim d.o.o. iz Beograda, od privrednog subjekta Asseco Adria S.A. iz Poljske. Koncentracija će dje-lovati na tržište u BiH putem tvrtke Pexim Solutions d.o.o. Banja Luka, podružničkog društva tvrtke Pexim d.o.o. Beograd.

Američka elektronska oprema – Ministarstvo sigurnosti BiH poče-lo se koristiti informatičkom opre-

mom koju je doniralo Mi ni starstvo pravo-suđa vlade SAD-a putem Me đu narodnog programa pomoći u kriminalističkoj obuci – ICITAP. Donacija koja se sastoji od osob-nih računala, laptopa, popratne opreme te odgovarajućih licenci predstavlja dio surad-nje i stalne pomoći ICITAP-a Ministarstvu sigurnosti BiH.Oprema vrijedna 175.210 KM je dio pot-pore koju vlada Sjedinjenih Američkih Država pruža stvaranju učinkovitijih po-licijskih snaga u Bosni i Hercegovini. Znatan doprinos ICITAP-a potpori poli-cijskim agencijama dat je i putem dosadaš-njeg tehničkog opremanja i obuke osoblja policijskih agencija u Bosni i Hercegovini.

Digitalni katastar šuma – U or-ganizaciji Ministarstva privrede KS-a i Kantonalne uprave za šu-marstvo 22. svibnja 2008. godi-

ne u zgradi KS-a održana je javna prezen-tacija studije šumsko-gospodarskih osno-va za privatne šume općina na područ-ju Kantona Sarajevo. Izrada studije, koju je načinilo JP „Bosanskohercegovačke šume”, trajala je dvije godine, a stručnjaci iz ove oblasti koristili su se širokom lepe-zom metoda: GPS-om, satelitskim snimci-ma, terenskim radom itd.Svi dobiveni podaci o zastupljenosti poje-dinih vrsta šuma, struktura šumske obla-sti, drvnim zalihama i drugo obrađeni su u novoj digitalnoj tehnologij, softveru GIS (geografski informacijski sustavi) te su potpuno prilagođeni europskim uvjetima. Tako pohranjeni podaci nisu više dostupni samo „šumarima” već mogu pomoći i dru-gim ministarstvima. Digitalizacija podataka o šumskim obla-stima dosad je urađena samo u KS-u, ali

STR

AN

A IC

T TR

ŽIŠ

TAICT NOVOSTI - BiH

16-17 ict bih.indd 1616-17 ict bih.indd 16 29.6.2008 12:28:1729.6.2008 12:28:17Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

17162/06/2008

STRA

NA

ICT TR

ŽIŠTA

će se baza podataka dopunjavati podaci-ma iz ostalih kantona. Izradu studije fi -nancirali su Ministarstvo privrede KS-a i Kantonalna uprava za šumarstvo u iznosu od 340.000 KM.

Ugovor BH Telecoma i Ericcsona Nikole Tesle –

U Sarajevu je potpisan ugovor između naj-većeg telekom operatora BH Telecom-a d.d. Sarajevo i tvrtke Ericcson Nikola Tesla, ukupne vrijednosti 7.681.055,00 eura. Novim ugovorima osigurat će se daljnji razvoj BH Mobile mreže na polju radio, core i servisne mreže. Predmet ugo-vora podrazumijeva povećanje pokriveno-sti u smislu ostvarivanja zadanog cilja od 100% pokrivenosti stanovništva, zatim povećanje kapaciteta i kvaliteta radio mre-že čime će se omogućiti kvalitetno korište-nje govornih, SMS i široke lepeze podat-kovnih usluga za postojeće i nove korisni-ke BH Mobilea, te uvođenje novih funkci-onalnosti u radio mrežu s posebnim aspek-tima koji se tiču prijenosa podataka i osi-guravanja kvaliteta radio mreže.

mParking – Generalni di rek-tori BH Telekoma Ne džad Rešidbegović i JKP „Ra da”

Selim Babić potpisali su 22. svibnja 2008. godine u Sarajevu Ugovor o suradnji, ko-jim će korisnicima BH Telekoma biti po-nuđena nova usluga, mParking. Jedinstvena usluga BH Telekoma mParking omogućit će plaćanje parkinga putem SMS poruke. Ostvarit će se na način da korisnik uslu-ge slanjem SMS poruke s upisanom regi-starskom oznakom automobila, bez obzira na to kojoj državi ona pripada, na određe-ni broj parking zone inicira plaćanje par-kiranja.

Informatička olimpijada u BiH – U Sarajevu je održana 12. infor-matička olimpijada BiH za uče-

nike srednjih škola. Na natjecanju je su-djelovalo preko 40 učenika iz cijele BiH. To je ujedno bilo i izborno natjecanje za sudjelovanje na IOI 2008 u Egiptu i BOI 2008 u Makedoniji. Sedam dana kasni-je u Sarajevu je održana i 1. informatička olimpijada BiH za učenike osnovnih ško-la. Budući da je to bila prva olimpijada za učenike osnovnih škola, odziv natjecate-lja bio je nešto manji od očekivanog. No, opet su na toj olimpijadi sudjelovala 23 učenika iz cijele BiH. Pobjednici, njih če-tvero, osigurali su si nastup na JBOI 2008 u Bugarskoj. Obje olimpijade organizira-lo je Udruženje „Informatičke olimpijade u Bosni i Hercegovini”. Domaćin natje-canja bio je Centar za kompjuterske edu-kacije (CCED). Vrijedne nagrade za sudi-onike obje olimpijade je, opet, osigurao Microsoft BiH.

Web stranice prilagođene oso-bama s posebnim potrebama – Od 5. svibnja 2008. godine Web

lokacija vodeće mikrofi nancijske institucije u BiH zasnovana je na novom CMS sustavu za upravljanje sadržajem, za razliku od sta-tičnog izdanja iz prošlosti. Prilikom izrade nove Web stranice vodilo se računa i o tome da informacije koje mikrofi nancijska insti-tucija EKI Sarajevo objavljuje na svojim in-ternetskim stranicama budu dostupne svi-ma pod jednakim uvjetima, bez obzira na platformu koju koriste u svom radu. Kako bi se osigurala pristupačnost EKI internet-skih stranica slijedile su se preporuke World Wide Web konzorcija (W3C) iz Smjernica za osiguravanje pristupačnosti mrežnih sa-držaja 1.0 – Razina usklađivanja „A”.

Ovakvim su pristupom u mikrofi nancij-skoj instituciji EKI Sarajevo vodili raču-na o tome da nemaju svi korisnici mrež-nih stranica iste radne mogućnosti, uvjete i sposobnosti. Mnogi:

• ne vide, ne čuju, ne mogu se kretati ili služiti određenim vrstama informacija;

• imaju poteškoća sa čitanjem ili razumije-vanjem teksta;

• ne mogu se služiti tipkovnicom ili mišem (ili ih nemaju);

• imaju samo mogućnost tekstualnog pri-kaza ili slabu vezu s Internetom;

• ne razumiju ili se ne služe bez poteškoća jezikom na kojem je dokument napisan;

• nalaze se u situacijama u kojima su im oči, uši ili ruke usmjerene na druge ak-tivnosti (npr. u vožnji ili u radu u gla-snoj okolini);

• imaju stariju inačicu preglednika, drugačiji preglednik i drugačiji operativni sustav.

Iako se u BiH o ovome ne vodi računa, praksa osiguravanja pristupačnosti mrež-nih sadržaja ljudima s posebnim potre-bama u razvijenim zemljama postoji već duži niz godina. Na primjer, usvajanjem dokumenta „eEurope 2002: Accessibility of Public Web Sites and their Content” od strane Eauropske komisije, prilagođava-nje mrežnih sadržaja ljudima s posebnim potrebama na službenim Web stranica-ma Unije obavezno je u od 2001. godine. Izrada i prilagodba nove EKI Web loka-cije povjerena je tvrtki Leftor Tuzla, spe-cijaliziranoj za izradu velikih informacij-skih sustava i razne Web temeljene uslu-ge: hosting, domene, CMS rješenja, Web aplikacije.

Pripremio: Haris Hamidović

16-17 ict bih.indd 1716-17 ict bih.indd 17 29.6.2008 12:28:2029.6.2008 12:28:20Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

18 162/06/2008

Tender za projekt „Elektronska sjednica Vlade i radnih tijela” –

Na osnovu Zakona o javnim nabavkama, Ministarstvo za telekomunikacije i infor-matičko društvo Srbije objavilo je 9. svibnja javni poziv za dostavljanje ponuda za reali-zaciju projekta „Elektronska sjednica Vlade i radnih tijela”. U okviru projekta e-Srbija, predviđeno je povezivanje institucija od re-publičkog značaja. Jedan od glavnih ciljeva je kompjuterizacija Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srbije, što uključuje i uvo-đenje „elektronskih sjednica Vlade”, e-sjed-nica, kao i pouzdanu razmjenu elektronskih dokumenata unutar Vlade te između Vlade, Narodne skupštine i organa državne uprave. Ostvarenjem bespapirne komunikacije se, između ostalog, ubrzava komunikacija izme-đu Vlade, Skupštine i državne uprave i sma-njuju se troškovi administracije. Ovaj projekt je jedan od osnovnih koraka u razvoju elek-tronske uprave u Srbiji i neophodan predu-vjet u procesu pridruživanja Europskoj uniji. Realizacija informacijskog sustava e-sjednica predviđena je u četiri opetovane faze.

Cisco Telepresence rešenja – Na konferenciji za novinare 8. svib-

nja su Telekom Srbija i Cisco Srbija naja-vili da će Telekom Srbija instalirati četiri Cisco Telepresence rešenja u svojim sjedi-štima u Beogradu, Podgorici, Banja Luci i Kosovskoj Mitrovici. Telepresence je su-stav koji omogućuje održavanje sastana-ka između poslovnih partnera koji se na-laze na različitim geografskim lokacijama simulirajući stvarnu situaciju i osjećaj ne-posrednog prisustva udaljenih sudionika. Telekom Srbija je prvi operater u jugo-istočnoj Europi koji nudi ovakav servis i koristit će ga za unapređenje poslovanja i povećanje učinkovitosti u upravljanju svo-jim tvrtkama u BiH i Crnoj Gori.

INFORMATIKA 2008: Trendovi u razvoju informacijskih sustava –

U Beogradu je održan 35. znanstveni struč-ni skup INFORMATIKA 2008 kojeg je or-ganiziralo Društvo za informatiku Srbije. Kao i ranijih godina, organizatori su sudio-nicima ponudili pregledna predavanja i pre-zentacije u kojima su predstavljeni najnovi-ji trendovi u razvoju informacijskih sustava. Drago Samardžić iz tvrtke COMING com-puter engineering predstavio je „Koncept virtualizacije data centra” kao suvremeni trend u optimizaciji tehnološke osnove in-formacijskog sustava koja doprinosi sma-njivanju troškova informacijsjkog sustava. Prof. dr. Dragana Bečejski Vujaklija održa-la je predavanje „Dobra praksa u projektira-nju i isporuci informatičkih usluga” koja tre-ba omogućiti osposobljavanje IT organizaci-je za blagovremenu isporuku IT usluga vr-hunske kvalitete i po prihvatljivoj cijeni. Mr. Darinka Ivaneža je govorila o „Certifi kaciji IT stručnjaka” koja kroz primjenu standarda

ISO/IEC24773 i ISO/IEC TR 19759:2005 omogućuje učinkovitiju razmjenu IT struč-njaka te podizanje i garantiranje kvalitete u IT djelatnostima. Goran Rakić je predsta-vio rezultate rada na „Lokalizaciji paketa OpenOffi ce” koji je lagan za korištenje i, za-hvaljujući Ministarstvu za telekomunikacije i informatičko društvo, slobodan za besplatnu distribuciju. Nakon skupa INFORMATIKA 2008 održana je redovna skupština Društva za informatiku Srbije na kojoj su visoko oci-jenjene dosadašnje aktivnosti i izabrani novi Upravni i Nadzorni odbor.

Srbija i Indija – Ministar vanjskih poslova u Vladi Republike Srbije

Vuk Jeremić i ambasador Indije u Beogradu Ajay Swarup potpisali su 26. svibnja Program suradnje u oblasti znanosti i teh-nologije između vlada dviju zemalja za raz-doblje od 2008. do 2010. godine.

Ministar Jeremić i ambasador Ajay Swarup

Jeremić je tom prilikom izrazio uvjerenje da će sporazum o znanstvenoj suradnji do-prinijeti približavanju Indije i Srbije, koje već vrlo blisko surađuju po svim pitanji-ma a, između ostalog, i na političkom pla-nu. Ukazao je na to da Indija ima čvrst i jasan stav o južnoj srpskoj pokrajini i da se protivi priznavanju nezavisnosti Kosova i Metohije. U ovom programu su dogovo-rene prioritetne oblasti suradnje istraživa-ča iz Srbije i Indije u, između ostalog, in-formacijskoj tehnologiji, agro i biotehno-logiji, nanotehnologiji, energetskoj učin-kovitosti, upravljanju vodenim resursima i gradnji inovacijskih centara.

Učenici Računarske gimnazije iz Beograda osvojili četvrto mjesto na

Svjetskom natjecanju u modeliranju poda-taka. Učenici prvog razreda Računarske gi-mnazije, Stefan Mihailović, Luka Hamza i Stefan Kučević, osvojili su četvrto mjesto na ovogodišnjem Svjetskom natjecanju u modeliranju podataka koje organizira tvrt-ka Oracle. Kako je zadatak natjecanja bio da se napravi model podataka za razvoj baze u tvrtki čije poslovanje zavisi od meteorološ-kih podataka, učenici su se odlučili za avio-kompaniju. Predali su završni rad pod nazi-vom „Globalne avio kompanije, S nama kroz svijet” (Global Airlines, With us Th rough Space). Tema kojom su se posebno bavili bila

je ispitivanje kako meteorološki podaci utje-ču na sigunost letova. Razvili su model koji je dobra osnova za bazu koja bi mogla omogu-ćiti sigurnost u zračnom prijevozu.

JP PTT Srbija primijenila SAP ERP – Javno poduzeće PTT pro-

meta Srbije je prva pošta na Balkanu i 29. na svijetu koja je implementirala i uvela u upotrebu SAP ERP, jedan od najsuvreme-nijih poslovnih softvera na svijetu. U in-formacijski sustav PTT-a Srbije novi sof-tver je implementirala tvrtka S&T Srbija. Zahvaljujući SAP ERP softveru, JP PTT Srbije je standardizirala procese rada, obje-dinila cjelokupni informacijski sustav i una-prijedila sustav izvještavanja i odlučivanja. U Pošti Srbije implementirani su SAP ERP moduli za upravljanje fi nancijama, nabav-kom, zalihama, investicijama, kao i modul za planiranje i analizu poslovanja. SAP sof-tver je u strukturi PTT-a razgranat sve do razine šaltera, čime je omogućeno potpu-no praćenje poslovanja.

Digitalna televizija do 2012. – „Razvijene zemlje Europe odlučile su

uvesti digitalnu televiziju do 2012. godine a naš je cilj da i mi to ostvarimo u istom roku”, rekla je Aleksandra Smiljanić, ministrica za telekomu-nikacije i informatičko društvo Srbije, otvara-jući 30. svibnja Šestu regionalnu konferenciju radiodifuznih organizacija i proizvođača emi-sijske opreme u beogradskom hotelu Holiday Inn. Ona je izrazila zadovoljstvo što je Srbija, poslije Eurosonga kao priredbe za najširu tele-vizijsku publiku, sada domaćin i ovakvog me-đunarodnog stručnog skupa vezanog uz rad televizije. Podsjetila je, također, da je radiodi-fuzni signal emitiran u Beogradu prvi put još 1924. godine, istovremeno kad i u Beču, što nas čini ponosnim na povijest naše radiodi-fuzije, ali i obavezuje da i danas sudjelujemo u procesu digitalizacije, ravnopravno s europ-skim zemljama. Na ovom skupu više od sto-tinu sudionika iz Srbije i inozemstva, uz pri-sustvo uglednih predstavnika europskih radi-odifuznih udruženja, razmatralo je prelazak s analogne na digitalnu radiodifuziju i uvođe-nje digitalne televizije.

Lokalizacija softvera – U Privrednoj komori Srbije 4. lip-

nja predstavljeni su „sp6Linux” i „Sustav za upravljanje dokumentima”, kao projekti lo-kalizacije softvera otvorenog koda, koje je fi -nanciralo Ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo. Veselin Mijušković iz Računskog centra Elektrotehničkog fakulte-ta u Beogradu predstavio je „sp6Linux” i re-kao da je cilj projekta približavanje informa-cijskih tehnologija što širem krugu korisnika. Ministarstvo za telekomunikacije i informa-tičko društvo je omogućilo da se „sp6Linux” može besplatno preuzeti sa sajta www.cp6li-nux.org/preuzimanje. Drugi projekt „Sistem za upravljanje dokumentima” zasniva se na

STR

AN

A IC

T TR

ŽIŠ

TAICT NOVOSTI - SRBIJA

18-19 ict srbija.indd 1818-19 ict srbija.indd 18 29.6.2008 12:28:4329.6.2008 12:28:43Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

19162/06/2008

STRA

NA

ICT TR

ŽIŠTA

„Alfresko” platformi i uspješno je implemen-tiran u Ministarstvu za telekomunikacije i in-formatičko društvo. Sustav za upravljanje do-kumentima je projektirao i implementirao Računski centar Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ovaj sustav izrađen je u najpoznatijim tehnologijama otvorenog koda i potpuno je proširiv i prilagodljiv bilo kojim poslovnim tokovima. Sustav omogu-ćuje automatizaciju poslovnih procesa i bes-papirno poslovanje te štedi vrijeme potreb-no za obavljanje poslova, čineći i korištenje i kontrolu informacija učinkovitijim.

Digitalna čitaonica novina u Nišu. Najveća digitalna medij-

ska dokumentacija u Srbiji, s gotovo milijun novinskih tekstova iz dnevne i tjedne štam-pe arhiviranih od početka 2003. godine na-ovamo, dostupna je od 4. lipnja u Narodnoj knjižnici Stevan Sremac u Nišu. Novinari, istraživači, studenti, umirovljenici i svi dru-gi mogu koristiti i pretraživati Aktualnu arhi-vu u okviru Medijske dokumentacije Ebart, u kojoj su pohranjena cjelovita izdanja pet-naestak dnevnih i tjednih novina koje izlaze na teritoriju cijele Srbije i odabrani tekstovi iz najvećih lokalnih tjednika. Arhivi se pristu-pa preko Ebartovog sajta www.arhiv.co.yu. Najstariji arhivirani tekst datira od 3. siječnja 2003. godine, a poslednji od prije 48 sati, ko-liko je predviđeno propisima o zaštiti autor-skih prava štampanih medija. Arhiva je raz-vrstana u 12 pregleda i potpuno pretraživa, a dnevno se ažurira s prosječno 1000 novih tekstova. Medijska dokumentacija Ebart je-dina u Srbiji ima elektronsku arhivu štampe kojoj je pristup moguć preko Interneta.

Računala i u „Noći muzeja” u Beo gradu. I stara računala bila su

izlošci, a nova računala i druge IT koristile su se i u mnogim drugim izložbama u programu „Noć muzeja” održanom 17. svibnja u 23 gra-da širom Srbije. Na Matematičkom fakultetu u Beogradu održana je izložba „Računala ili kako je sve počelo”. Proteklo je samo 50 godina od bušenih kartica, preko videa, do Interneta. Na burno proteklo razdoblje posjetioce su podsje-tili: IBM bušilica kartica, računalo ELLIOT 803, računalo IBM 160-44, domaće računalo Galaksija iz 1981. godine, TIM 300 iz 1988. godine i niz drugih izložaka.

IBM bušilica kartica

Tim Cluster iz Kragu-jev ca putuje na svjets-

ko fi nale u Parizu – U Palači Srbija u Beogradu 16. svibnja je završeno lokalno fi -nale Microsoftovog Imagine Cupa, najvećeg svjetskog natjecanja za studente u upotrebi informacijskih tehnologija. Od ukupno četiri tima sa sveučilišta u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu, koja su se natjecala u kategori-ji Dizajn softvera, tim Cluster s Mašinskog fa-kulteta u Kragujevcu dobio je priliku da svoj projekt „FEAT” prikaže na svjetskom fi nalu Imagine Cupa, koje će se održati početkom srpnja u Parizu. Tema ovogodišnjeg natjeca-nja, šestoga po redu, je upotreba informacij-skih tehnologija kao podrške održivom razvo-ju i zaštiti životne sredine.

Kapaciteti i problemi u razvo-ju eObrazovanja – Republički

zavod za informatiku i Internet, Centar za razvoj Interneta i GNULinix Centar su 9. lipnja organizirali izuzetno uspješan i sadr-žinski bogat okrugli stol na kome se razgo-varalo o stanju i potrebnim mjerama za ra-zvoj eObrazovanja. Sudionici su prvenstve-no bili predstavnici nadležnih državnih or-gana i škola koje razvijaju pojedine obli-ke eObrazovanja. Vedran Vučić iz Linux Centra je podsjetio na: genezu razvoja eObrazovanja, mogućnosti koje nudi pro-gram ATutor u raznim oblastima i vrstama obrazovanja, pogodnosti programa ATutor za potrebe djece s invaliditetom i zaostat-kom u umnom razvoju i razvijanje prakse inkluzivnog obrazovanja u školama. Marija Kujačić iz Republičkog zavoda za informa-tiku i Internet je predstavila ciljeve, očeki-vane koristi i aktivnosti na uspostavljanju Resursnog centra namijenjenog unapređi-vanju obrazovanja pomoću IKT-a. U okviru Resursnog centra objedinili bi se svi kapaci-teti i olakšalo pronalaženje specijaliziranog softvera, lekcija i drugih sadržaja bitnih za eObrazovanje. U drugom dijelu skupa vo-dila se vrlo sadržajna rasprava u kojoj su pri-kazana pozitivna iskustva u eObrazovanju: Beogradske otvorene škole, Fakulteta za in-

formacijske tehnologije, Biomed škole i dru-gih. U raspravi je bilo govora o profi lu uči-telja 21. stoljeća, neprestanoj izobrazbi na-stavnika, motivaciji učenika, elektronskom dnevniku, razmjeni nastavnog softvera, po-trebi usvajanja strategije razvoja eObrazova-nja, ulozi i obavezama države i slično.

Špica Centar iz Beograda, član međunarodne grupacije Špica Adriatic Group, i ove se godine

uspješno predstavila na domaćoj ICT kon-ferenciji – INFOTECH 2008, u Vrnjačkoj Banji. Sudionici konferencije, predstavnici najpoznatijih domaćih i stranih ICT kom-panija, vlade i privrede i brojni posjetioci, bili su u prilici da od 03. lipnja do 05. lip-nja 2008. godine upoznaju najnovije teh-nologije i rješenja, kako u kontroli pristu-pa i evidenciji prisustva, tako i na polju au-tomatskog obuhvaćanja podataka u proce-sima logistike, skladišnog poslovanja i ra-zličitim aktivnostima na terenu. Izuzetno zanimljive bile su prezentacije na štan-du Špice, gdje su u stvarnom okruženju, u okviru TA&AC rješenja Time&Space, na DOX platformi, praktično demonstri-rane najnaprednije tehnologije kontrole pristupa kao što su 3D Face Recognition (3D prepoznavanja lica), Fingerprint (oti-sak prsta) i RFID (radiofrekventna iden-tifi kacija) te digitalni video nadzor u wi-reless okruženju. Sinergija 08 će se odr-žati od 14. do 17. listopada u Novom Sadu. Microsoft je objaviio da će se slje-deća Sinergija 08 održati od 14. do 17. li-stopada u Novom Sadu. Sinergija je posta-la poznato mjesto okupljanja IT profesio-nalaca u Srbiji. I ove će se godine Sinergija 08 održati na starom i provjerenom mje-stu: Master Centru u Novom Sadu. Novosadski sajam se pokazao kao konfe-rencijski centar koji može ispuniti stroge zahtjeve koje postavlja tim koji upriličuje skup Sinergija. Web lokacija za informaci-je ostaje ista – www.mssinergija.net

Pripremio: Nikola Marković

18-19 ict srbija.indd 1918-19 ict srbija.indd 19 29.6.2008 12:28:4529.6.2008 12:28:45Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

20 162/06/2008

DIS

TRIB

UCI

JA

INFO

RMAT

IČK

E O

PREM

EASBIS Hrvatska – distribucija informatičke opreme

U trgovinama za informatičku opremu, na policama na kojima su izložena stolna računala, svojim oku ugodnim dizajnerskim lini-

jama ističu se stolna računala marke Canyon. Kada se usporedi cijena Canyonovih računalnih konfi guracija s onima drugih proizvođača ja-sno je primjetan još jedan važan detalj – Canyon računalna konfi gura-cija je cjenovno konkurentna! Važno je dodati da po snazi komponen-ti ne zaostaje ni jedan pedalj. Upravo suprotno.Osim Canyon stolnih računala u informa-tičkim se trgovinama može naći još cijeli niz Canyon proizvoda: MP3 i multimedijski pleje-ri, zvučnici, miševi, Web kamere, torbe za pri-jenosna računala, USB Flash uređaji, čitači kar-tica, mrežna oprema, vanjski uređaji za pohranu podataka, tipkovnice, bluetooth uređaji i još mno-go toga. Sve proizvode robne marke Canyon od-likuje lijepi, stilizirani dizajn te kvaliteta i pouzda-nost uz prihvatljivu cijenu. Praktični, jednostavni za korištenje i pristupačni, Canyon proizvodi skrojeni su po mjeri korisnika. U Hrvatskoj, proizvode robne marke Canyon poduzećima koja su re-gistrirana za prodaju informatičke opreme distribuira ASBIS Hrvatska, član uglednog međunarodnog distributera – ASBIS Grupe. ASBIS Grupa, sa sjedištem na Cipru, posluje putem 31 lokalnog skladišta u 25 zemalja svijeta s prometom od preko 1 milijarde dolara godišnje. Osnovna djelatnost poduzeća ASBIS Hrvatska je distribucija informa-tičke opreme i komponenti veleprodajnim i maloprodajnim partneri-ma – poduzećima registriranima za prodaju informatičkih proizvoda. Široka je ponuda IT proizvoda koje ASBIS Hrvatska nudi svojim par-tnerima – procesori, matične ploče, tvrdi diskovi, memorijski modu-li, kućišta, napajanja, stolna i prijenosna računala, LCD monito-ri i LCD televizori, Flash kartice, USB fl ash moduli, RAID adapteri, SCSI adapteri, optički uređaji, MP3 plejeri, eksterni diskovi, serveri… ASBIS Hrvatska, osim što distribuira proizvode Canyon i Prestigio (vlastite robne marke ASBIS Grupe), distri-buira i proizvode najznačajnijih svjetskih proizvođača kao što su Intel, Dell, AMD, Toshiba, Seagate, Hitachi GST, PQI, Kingston, Patriot, Transcend, Silverstone, Corsair, ALPS, Samsung (HDD i ODD), LiteOn, Sony Nec Optiarc, Pioneer (ODD), Asrock, ECS,

Sve na jednom mjestu Partneri nas doživljavaju kao One Stop Shop. Znaju da kod nas na jednom mjestu mogu dobiti sve.

Zašto kupovati online u ASBIS-u?

Pristup • online katalogu s potpunim i detaljnim opisima proizvodaIzbor od preko 12.500 proizvoda iz kataloga• Prikaz raspoloživosti robe u stvarnom vremenu • Naručivanje u bilo kojem trenutku – 24 sata na dan /7 dana • u tjednu Potpuna kontrola procesa naručivanja • Najnovije informacije o svim ASBIS posebnim ponudama, • marketinškim programima i promocijamaDostupnost najnovijih proizvoda u najkraćem vremenu• Ušteda vremena i novca•

Prestigio – „The Art of Hi-Tech”

Osim proizvoda robne marke Canyon, u distribuciji ASBIS Hrvatske nalaze se i proizvodi robne marke Prestigio. Nastala kao podružnica za istraživanja i razvoj unutar ASBIS Grupe, tvrtka Prestigio se u proteklih nekoliko godina razvila u do-bavljača visoko-tehnoloških rješenja i proizvoda na tržištu potrošačke elektronike. Sve Prestigio proizvode (LCD moni-tori i televizori, stolna računala, vanjske jedinice za pohranu podataka, kožni USB diskovi, Flash memorije…) odlikuju je-dinstven suvremeni dizajn i materijali, visoka ergonomija i atraktivne boje, uz visoku kvalitetu pakiranja.

Innovision, Sapphire, Gainward i mnoge druge.Kroz deset godina postojanja ASBIS Hrvatska je osigurao čvrstu po-ziciju na hrvatskom IT tržištu, rastući čak i brže od samog tržišta. Dobre rezultate ASBIS Hrvatska postiže zahvaljujući nizu čimbeni-

ka. Koji su najvažniji od njih, pitali smo Vedrana Nađa, regional-nog voditelja marketinga.

„Partneri nas doživljavaju kao One Stop Shop. Znaju da kod nas na jednom mjestu mogu dobiti sve. Ujedno im, kao

autorizirani distributer velikih informatičkih kompanija, omo-gućujemo izravan, najbrži pristup do novih pro-izvoda. Jamstva proizvoda koje distribuiramo su proizvođačka, što znači da ako proizvođač daje tri godine jamstva na proizvod, onda kupac sigurno i dobiva tri godine jamstva. Osiguravamo servise za sve robne marke koje imamo u distribuciji – za Toshibu, Dell, Prestigio, Canyon…”

B2B sustav – IT4profi tVrlo važan element u poslovanju ASBIS Hr-vat ske je poslovni sustav IT4profi t, koji izrav-

no povezuje sve elemente poslovnog procesa – od proizvođača, pre-ko distributera, pa do naručitelja opreme. ASBIS Hrvatska sada

preko 68% narudžbi prima preko vlastitog IT4profi t sustava gdje ASBIS-ovi partneri izravno, online, vide što se trenutno nalazi u lokalnom skladištu, koji su proizvodi u dolasku i za

koje se vrijeme mogu očekivati. IT4profi t sustav dostupan je 24 sata, a osim već standardnih online usluga, omogućuje i pregovaranje o cijeni – što je mogućnost koja se nerijetko koristi. Kroz ovaj sustav partneri mogu pregovarati o cijeni za koju smatraju da bi odgovara-la određenoj narudžbi.Korisnici ASBIS-ovog sustava stalno mogu pratiti cijene svih proi-zvoda putem cjenika prilagođenog njihovim potrebama i zahtjevima. Partneri su u mogućnosti odabrati razdoblje primanja cjenika, kao i format (XLS, CSV ili HTML).Svi proizvodi u IT4profi t sustavu imaju svoj opis i slike u visokoj re-zoluciji. Uz specifi kacije, svaki opis proizvoda sadrži i informaciju o težini, uključujući i bruto i neto težinu, kao i informacije o pakiranju proizvoda. Partneri mogu biti sigurni da su informacije o cijenama i proizvodima u IT4profi t sustavu točne i da u svakom trenutku mogu naručiti upravo ono što trebaju.

Pripremljeno u suradnji s tvrtkom

20_asbis.indd 2020_asbis.indd 20 29.6.2008 12:29:0529.6.2008 12:29:05Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

21161/05/2008

VIJESTISlužbeni telekom Animafesta

B.net je ove godine bio službeni tele-kom 18. svjetskog festivala animiranog fi lma Animafest Zagreb na kojem je od 31. svibnja do 5. lipnja u kinima u zagre-bačkom centru prikazano više od 500 fi lmova različitih animacijskih tehnika iz preko 60 zemalja sa svih 6 kontinenata.

„B.net, kao jedan od rijetkih domaćih operatera koji je primarno fokusiran na privatne korisnike, točnije 100 tisuća ku-ćanstava u kojima pruža cjeloviti spektar telekomunikacijskih usluga, ni sekunde nije dvojio oko uključivanja u najveću fe-štu animacije na našim prostorima. Osim činjenice da su organizatori uspjeli u Za-greb dovesti kremu svjetske kratkome-tražne animirane produkcije, unutar koje se nalaze i radovi pet domaćih autora, apsolutno pozdravljamo silan trud koji je uložen u organizaciju samog festiva-la i popratnih događanja u kuli Lotršćak i galeriji ULUPUH” – rekao je Senad Ku-lenović, direktor marketinga i prodaje B.neta.

Animafest organizira HULAHOP d.o.o., a festival je fi nanciran sredstvima Hrvat-skog audiovizualnog centra i Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport Gra-da Zagreba.

Drugi Vemil dućan u Brodu

Tvrtka Vemil otvorila je novi prodaj-ni centar u Slavonskom Brodu. Novi Ve-mil Centar raspolaže prodajnom po-vršinom većom od 800 m2, a kupcima će nuditi čitavi Vemilov asortiman.Ve-mil Centar Slavonski Brod 2 smješten je u sklopu novootvorenog trgovačkog centra Supernova.

Dućan u centru Supernova drugi je Vemilov prodajni centar u Slavonskom Brodu, a unatoč njegovom otvaranju, postojeći centar u Ulici Ivana Zajca na-stavlja s radom. Slavonski Brod je, na-kon Rijeke, drugi grad u Hrvatskoj s dva Vemil centra. „Niti mjesec dana nakon što je s radom počeo Vemil Centar u Bje-lovaru, otvorili smo i naš drugi prodajni centar u Slavonskom Brodu, čime nastav-ljamo ubrzani trend širenja u ovoj godini” – izjavila je gđa Verica Resković, pred-sjednica Uprave tvrtke Vemil. Otvore-njem Vemil Centra Slavonski Brod 2, broj maloprodajnih centara tvrtke Ve-mil u Hrvatskoj narastao je na dvade-set i šest.

Printec Day 2008U dvorcu Đalski kod Zaboka poduzeće Printec Croatia je 28. svibnja predstavi-lo svojim poslovnim partnerima najnovije proizvode i rješenja za samousluž-ni sektor, bankarstvo i petrol kompanije. Na Printec danu održane su prezen-tacije:

- Automatizacija transakcija – pregled tržišta - Printec Group Strategic Orientation & Industry Overview - Rješenja za samouslužni sektor, bankarstvo i petrol kompanije - Premijerno predstavljanje nove generacije NCR bankomata – SelfServ™

U uvodnoj je prezentaciji Alan Šembera, direktor Printeca Croatia, ukazao na promjene koje su se od prošlogodišnjeg Printec dana dogodile u Printecu Cro-atia i Printec Group koje je Printec Croatia dio. Printec Group, koja je osnovana 1988. godine u Ateni, donedavno je djelovala u 13 zemalja jugoistočne Euro-pe. U međuvremenu djeluje u još jednoj zemlji – Ukrajini. Printec Ukrajina po-kriva tržište od 45 milijuna ljudi, tako da sada Printec Group ukupno pokriva tržište od 128 milijuna ljudi, i to u zemljama čija su tržišta među najbrže rastu-ćima u svijetu. Početkom 2008. godine Printec Group je u jugoistočnoj Euro-pi, bez Ukrajine, imala bazu s više od 15.000 postavljenih ATM uređaja i više od 220.000 EFT POS terminala, pružajući i aplikativnu podršku. U Hrvatskoj Prin-tec sada ima više od 1300 ATM, BD i BNA uređaja i više od 20.000 EFT POS ter-minala. Alan Šembera najavio je i dolazak nove generacije bankomata na hr-vatsko tržište za koje smatra da će obilježiti 2009. godinu.Prezentacijom o strateškoj orijentaciji Printec Group, Panos Halkias, komer-cijalni direktor iz Printec Group, dao je pregled industrije automatizacije sa-mouslužnih transakcija. Naveo je kako su među obilježjima tržišta zemalja jugoistočne Europe: intenzivna tržišna konsolidacija; međunarodni igrači pre-uzimaju primat u odnosu na nacionalne; ključna je brzina kojom banke žele/mogu izgraditi mrežu samouslužnih uređaja, kao i inovacije i preuzimanje ri-zika; korištenje kartica u nekim zemljama jugoistočne Europe postaje jedna-ko često kao i u zapadnoj Europi… Predstavio je i bankomat nove generacije – NCR SelfServ: uređaj za trenutnu izradu platnih kartica kao i Printecovo Pay@Pump rješenje koje benzinskim postajama omogućuje 24-satno točenje gori-va i plaćanje karticama bez posredstva zaposlenih na postaji. Pay@Pump rje-šenje podržava plaćanje svim vrstama kartica: debitnim, kreditnim i vlastitim te se može ugraditi na svaku benzinsku crpku, kao dodatak postojećoj infra-strukturi ili kao potpuno novi kompaktni uređaj.Damir Omeragić iz Printec Croatia predstavio je rješenja za automatizaciju transakcija poduzeća De La Rue. Printec Croatia početkom ove godine postao je, naime, autorizirani distributer De La Rue rješenja u Hrvatskoj i to za portfelj automatizacije šaltera poslovnica (Branch Teller Automation) i portfelj samou-služnih proizvoda.Nakon prezentacija posjetitelji su se, kao i prošle godine, mogli okušati u streli-čarskom natjecanju, dok je sportska novina ove godine pucanje u glinene go-lubove iz zračnih pušaka i judo borbe u posebnim odijelima.

vijesti.indd 21vijesti.indd 21 29.6.2008 12:30:4129.6.2008 12:30:41Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

162/06/2008

VA

Š N

OV

AC

Teže je sačuvati vrijednost novca nego ga zaraditi. Pogotovo u nas gdje se tako mnogo ljudi upustilo u ulaganja na trži-štu koje uopće ne poznaje – fi nancijskom tržištu. Da bismo umanji-li štete takvog amaterskog ulaganja, bilo za fi zičke ili pravne osobe, dogovorili smo s tvrtkom KD Investments da njeni stručnjaci čitate-ljima InfoTrenda pojasne osnovna znanja s tog područja pa ćemo u idućim brojevima u ovoj rubrici objaviti slijedeće teme:

Ulaganje u investicijske fondoveZašto ulagati u investicijske fondovaŠto je potrebno znati prije ulaganja u investicijske fondoveOpćenito o burzi i dionicamaUpravljanje individualnim portfeljemZlatna pravila uspješnog ulaganja

Investicijski fondoviInvesticijski fondovi su pravne osobe ili zasebna imovina koji pri-

kupljaju sredstva od svojih ulagača te ih plasiraju u kratkoročne i du-goročne investicije, odnosno u različite fi nancijske oblike. Pojavljuju se na fi nancijskom tržištu kao institucionalni ulagatelji koji putem javne ili privatne ponude prikupljaju fi nancijska sredstva te ih, uz uvažava-nje načela sigurnosti, profi tabinosti, likvidnosti i razdiobe rizika, ula-žu u prenosive vrijednosne papire ili nekretnine, te depozite u fi nan-cijskim institucijama.

Ulagatelji, ulažući u investicijski fond, svoja sredstva povjerava-ju specijaliziranim institucijama - društvima za upravljanje inve-sticijskim fondovima, čiji je zadatak povjerena im sredstva ulagati na fi nancijskim tržištima tako da za svoje ulagatelje ostvare maksi-malno moguć prinos, uz prihvaćanje defi niranog rizika.

Vlasnici udjela u svakom trenutku mogu zahtijevati otkup svih ili dijela udjela u fondu, a društvo koje upravlja fondom, sukladno Prospektu i Statutu, dužno ih je bezuvjetno otkupiti i isplatiti ula-gatelja. Zakonska obveza nalaže isplatiti ulagatelje koji to zatraže u roku od najviše 7 dana.

Poslovanje investicijskih fondova regulirano je Zakonom o in-vesticijskim fondovima, te nizom Pravilnika kojima se detaljnije regulira pojedino područje poslovanja fonda, a poslovanje društa-va za upravljanje investicijskim fondovima svakodnevno kontro-lira Hrvatska agencija za nadzor fi nancijskih usluga (HANFA). Temeljni dokumenti svakog investicijskog fonda su Prospekt i Statut. Prospektom i Statutom fonda defi niraju se karakteristike pojedinog fonda, od kojih su najvažniji limiti ulaganja, odnosno vrste i rizičnost instrumenata u koje se ulažu prikupljena sredstva ulagatelja. Sukladno tim limitima ulaganja bitno je određen prinos koji ulagatelji mogu očekivati.

Vrste investicijskih fondovaDvije su osnovne vrste investicijskih fondova - otvoreni i zatvo-

reni investicijski fondovi. U Republici Hrvatskoj postoje obje vrste investicijskih fondova, ali

s izrazitom dominacijom otvorenih investicijskih fondova. Otvoreni fondovi su vrsta investicijskih fondova čija je imovina podijeljena na udjele čiji broj nije stalan, već se novim uplatama u fond kreiraju novi udjeli, a isplatama iz fonda poništavaju se udjeli ulagatelja koji su za-tražili isplatu iz fonda. Bitno je istaknuti da otvoreni investicijski fond nije pravna osoba već zasebna imovina koja nije u vlasništvu društva za upravljanje investicijskim fondovima nego u vlasništvu ulagatelja, proporcionalno veličini njihovih udjela u fondu.

Druga podjela dijeli fondove ovisno o tome u kakve fi nancij-ske instrumente fond ulaže sredstva. Prema tom kriteriju fondo-

vi se dijele na: Novčane fondove (investiraju pretežno u kratko-ročne vrijednosnice i bankovne depozite), Obvezničke fondove (ulažu pretežno u državne, municipalne i korporativne obvezni-ce), Dioničke fondove (ulažu uglavnom u dionice) i Mješovite fondove (kombiniraju ulaganje u obveznice i dionice). Ukupna imovina svih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponu-dom u RH na dan 31. svibnja 2008. iznosila je 19,7 mlrd kn. Najzastupljeniji su dionički fondovi koji drže preko 8 mlrd kn (ili 41%), slijede mješoviti sa 6,2 mlrd (31%), novčani sa 4,9 mlrd kn (25%), te obveznički sa 0,6mlrd (3%).

Tko su ulagači u investicijske fondoveInvesticijski fondovi su prvenstveno namijenjeni onima koji žele

povećati vrijednost svoje imovine. Oročenom štednjom ne povećava se vrijednost imovine jer je kamata od 4-7% godišnje dovoljna tek za pokrivanje „obezvrjeđenja“ te imovine koje donosi infl acija.

Oni koji nemaju vremena i znanja da samostalno trguju vrijed-nosnim papirima na tržištu kapitala (burzi), a zanima ih veći pri-nosi nego što je to kamata na oročenu štednju u bankama, mogu svoj novac uplatiti u investicijski fond te na taj način povjeriti svo-ja sredstva stručnjacima (fond menadžerima) koji zatim njihov novac i novac ostalih investitora ulažu u razne vrijednosne papire i druge fi nancijske instrumente koji su ponekad nedostupni malom investitoru, te na taj način ostvaruju prinos.

Vrlo važna činjenica prilikom ulaganja u investicijske fondove jest trajanje ulaganja. Bitno je izjednačiti količinu rizika s trajanjem ula-ganja, čime se povećava mogućnost ostvarenja potencijalno višeg pri-nosa. Što je fond izloženiji fi nancijskim instrumentima s većim tr-žišnim oscilacijama (dionice) nosi sa sobom mogućnost ostvarivanja većeg prinosa te bi ulaganje u takve fondove trebalo biti na duži peri-od. Fondovi koji investiraju u vrijednosne papire sa manjim tržišnim oscilacijama nemaju mogućnost naglog ostvarivanja velikog prinosa, ali zato nude svojim ulagačima veću stabilnost prinosa. Drugim ri-ječima, ulaganje na kratak rok (do godine dana) trebalo bi biti ula-ganje u stabilnije investicijske fondove (novčani, obveznički), dok se kod ulaganja u investicijske fondove većeg rizika (dionički, mješovi-ti) preporuča dugoročno ulaganje na period od 2 i više godina.

10 NAJVEĆIH DRUŠTAVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

U Hrvatskoj je na kraju svibnja bilo aktivno 26 društava za uprav-ljanje investicijskim fondovima koji su upravljali sa 93 investicijska fonda s javnom ponudom i imovinom vrijednom ukupno 19,7 mili-jardi kuna.

Društvo za upravljanje investicijskim

fondovimaImovina pod

upravljanjem (mil. Kn)

1 ZB INVEST d.o.o. 7.083

2 PBZ INVEST d.o.o. 4.056

3 RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 2.496

4 ERSTE - INVEST d.o.o. 1.973

5 HPB-INVEST d.o.o. 959

6 ILIRIKA INVESTMENTS d.o.o. 414

7 ICF INVEST d.o.o. 354

8 HYPO-ALPE-ADRIA INVEST d.d. 351

9 AUREUS INVEST d.o.o. 350

10 KD INVESTMENTS d.o.o. 342

11 Ostali 1.320

UKUPNO 19.698

22

Nova rubrika

22 vaš novac.indd 2222 vaš novac.indd 22 29.6.2008 12:29:5629.6.2008 12:29:56Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

23161/05/2008

VIJESTI

snovanih na SAP platformama. U Ome-ga software dolazi na položaj konzul-tanta gdje će biti izravno zadužena za pružanje konzultantskih usluga na pro-jektima, podršku u radu klijenata te pre-sales aktivnostima. Jedno od zaduženja svakako će biti i upravljanje složenim procesom prikupljanja informacija, razu-

Dvjestoti MSAN uređaj Spajanjem centrala Lučac i Meja u Spli-

tu, Optima Telekom je dosegnuo brojku od 200 MSAN uređaja spojenih na vlasti-tu mrežu. Radi se o uređajima temelje-nim na MSAN tehnologiji (Multiple Servi-ce Access Node) koji su okosnica Optimine mreže za širokopojasni pristup Internetu i prijenos glasa. Specifi čnost MSAN tehno-logije je u tome da uz mogućnost ADSL usluge podržava i prijenos glasa te pete-rostruko veće brzine pristupa Internetu na VDSL2 tehnologiji. Do sada je ukupno instalirano 222 MSAN uređaja, od kojih je 22 u fazi spajanja na optičku mrežu. Od 200 MSAN uređaja koji su već na Optimi-noj mreži, čak 90% ima spojene korisnike brzog pristupa Internetu. „U Optima Tele-komu smo ponosni što radimo s najsuvre-menijom tehnologijom i što imamo jedin-stveno rješenje u Republici Hrvatskoj. MSAN je integrirani pristupni uređaj čija nam kon-fi guracija osigurava usluge brzog pristupa Internetu, a istovremeno možemo ponuditi i klasičnu analognu liniju bez modema ne-ovisnog o nestanku struje u domu korisni-ka”, istaknuo je Goran Jovičić, predsjed-nik uprave Optima Telekoma. Trenutno je Optimina mreža prisutna u više od 70 mjesta diljem Hrvatske, a na nju je spoje-no preko 41.000 korisnika. Brojem od 200 MSAN uređaja, tehnološki potencijal je i 3 puta veći, što znači da se, bez ikakvih dalj-njih ulaganja, već sad može spojiti više od 140.000 korisnika.

Omega software – jačanje konzultantskog tima

Maja Škrinjar novi je konzultant u tvrtki Omega software. Nakon diplome na Američkoj visokoj školi s pravom jav-nosti u Dubrovniku, karijeru je započe-

la u organizaciji i sudjelovanju na raznim projektima poput Leadership foruma Hrvatska, projekta analize hrvatskog tr-žišta, treninga kompanija i raznih drugih radionica. Ozbiljnije konzultantske pro-jekte ostvarila je u tvrtki Cemex u Velikoj Britaniji, gdje je od 2006. godine radila na implementaciji poslovnih rješenja za-

Treća konferencija Business Objects korisnika

U hotelu Antunović u Zagrebu 5. lip-nja je po treći puta održana regional-na konferencija Business Objects (BO) korisnika. ALFATEC Group d.o.o. kao regionalni distributer BO tehnologije, u suradnji s lokalnim uredima SAP-a u regiji, ove je godine ponovno okupio veliki broj korisnika Business Objects i po prvi puta brojne korisnike SAP tehnologije iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije.Na konferenciji su prikazani SAP-Business Objects proizvodi i rješenja, od kojih bismo izdvojili sljedeće prezentacije:

• Prikaz strategije razvoja Business Objects tehnologije u okviru SAP-a• Business Objects XI v. 3. skup integriranih alata za analize i izvještavanje,

„dashboarding” i vizualizaciju, performance management• Data Integrator – alata za integraciju podataka iz različitih izvora• Business Planning & Consolidation – alati za planiranje, budžetiranje i

konsolidaciju• Crystal reports 2008. – najnovija generacija alata za izradu izvještaja• Prikazi dva uspješna BI rješenja razvijena u Gavriloviću i Dinovi-Dioni

Uz stručan tim Alfateca, prezentacije su imali i gosti iz SAP-a: Fabio Maglioni, direktor CPM rješenja unutar SAP-a, koji je prikazao BPC rješenja za planira-nje, budžetiranje i konsolidaciju te Goran Horvat iz Dinove-Diona, koji je pred-stavio njihovo rješenje razvijeno uz pomoć BO tehnologije i Alfatecova struč-nog tima.Okupljene sudionike, njih oko 150, pozdravili su Marijan Pucko iz Alfateca i Mi-ljenko Jakopović iz SAP-a.

Snaga koja pokreće!

B E S P L A T N I T E L E F O N0800 77 66www.kd-group.hr

OBAVĲESTKD Investments društvo za upravljanje investicĳskim fondovima, obavještava sve svoje stare i nove ulagače da u razdoblju od 9. lipnja do 5. srpnja neće naplaćivati ulaznu naknadu na uplate u sve fondove KD Investmentsa. U tom razdoblju, uplatom u KD Adria Bond, KD Balanced, KD Nova Europa i KD Victoria ostvarujete kupnju udjela bez plaćanja ulazne naknade.


24 161/05/2008

VIJ

ESTI

mijevanje poslovnih potreba klijenata, izrada prijedloga rješe-nja te kontrola i sudjelovanje u provedbi IT rješenja.

2 tjedna u akceleratoru inovacija

Microsoft Hrvatska i T-Hrvatski Telekom predstavili su 5. lipnja sudionike i projekte programa T-HT Innovation Acce-lerator na završnoj svečanosti u Microsoftovom poslovno-tehnološkom centru u Varaždinu. Innovation Accelerator program rezultat je globalne suradnje Microsofta i British Telecoma koji najuspješnijim timovima s fi nala svjetskog studentskog natjecanja Imagine Cup omogućuje pristup tehničkoj podršci i poslovnoj izobrazbi s ciljem stvaranja održivog poslovnog plana i uspješne komercijalizacije nji-hovih ideja. Microsoft Hrvatska, u suradnji i pod pokrovitelj-stvom T-Hrvatskog Telekoma, ove je godine po prvi puta organizirao lokalnu verziju programa. Uz fi naliste hrvatskih kvalifi kacija za ovogodišnji Imagine Cup, timove The Wall of Balance i WLO.tim, u projektu su sudjelovali i pobjednici Web Start Contesta, natjecanja u izradi Web start-up proje-kata na Microsoftovim tehnologijama, u organizaciji udru-ge e-Student.

Studenti su u sklopu programa tijekom protekla dva tjedna imali priliku raditi s nekim od najboljih poslovnih i tehnoloških stručnjaka, poboljšati svoje projekte i upoznati se s potencijal-nim investitorima. Uz daljnju razradu ideja i stručno tehnič-ko savjetovanje vezano uz razvoj aplikacija, stekli su vještine izrade poslovnih planova, poslovne komunikacije i upravlja-nja projektima. Uz varaždinskog dogradonačelnika Ivana Me-seka, završnoj svečanosti su prisustvovali Ratko Mutavdžić iz tvrtke Microsoft Hrvatska i Damir Bošnjak iz sektora za korpo-rativne komunikacije T-Hrvatskog Telekoma.

Suradnja Gideon Multimedije s NokijomTvrtka Gideon Multimedia 17. lipnja je održala konferenciju za medije na kojoj je objavila suradnju s fi nskim gigantom Nokijom i predstavila aplikaciju mobiEXPLORE.Suradnja s Nokijom će se očitovati kroz besplatne aplikacije na tridesetak raznih modela Nokije treće generacije S60, koji će već prilikom kupnje imati instaliranu mobiEXPLORE aplikaciju. O sa-moj aplikaciji, Nokia je na svojoj Web stranici objavila: „Aplikaci-ja koja postavlja potpuno novu razinu izražajnosti, učinkovitosti i in-teraktivnosti za mobilne turističke vodiče…” Naime, mobiEXPLORE nudi interaktivne karte gradova s kazalom ulica i dnevno ažuri-ranim događanjima, a uz to dostupne su i servisne informacije kao što je vremenska prognoza i zbivanja te novosti. Valja nagla-siti i kako je mobiEXPLORE potpuno besplatna aplikacija. Mobi-EXPLORE je podržala i fi nska Nokia pa se tako voditelj razvoja za Europu Forum Nokia Gian Lucca Ciolleti video linkom obratio prisutnima na današnjoj konferenciji naglasivši kako je ovo dobar primjer kako jedna mala tvrtka može plasirati proizvod na strano tržište. Predstavljanju ove hrvatske inovacije prisustvovali su i predstavnici VIPneta s kojim je Gideon Multimedia ostvarila suradnju.Ovaj inovativni projekt su prepoznale i Turistička zajednica Zagrebačke županije, grada Osijeka te Bjelovarsko-bilogorske žu-panije koje su uvidjele njegovu važnost te ga i naručile. Gideon Multimedia je dobila potporu i BICRO-a (Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske) u sklopu programa RAZUM (Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća) kojim se podupire razvoj novog proizvo-da ili usluge u inovativnim poduzećima. Predstavnica TZ Zagrebačke županije Ružica Rašperić je naglasila kako zahvaljujući MobiEXPLORE-u turisti mogu na najjednostav-niji način dobiti sve potrebne informacije, dok se Adalbert Humski iz Hrvatske gospodarske komore nadovezao rekavši „kako je ovo primjer da Hrvatska osim nogometa ima i druge adute”. Iva Carić je ispred generalnog distributera Nokije za Hrvatsku, Mobis electro-nica, napomenula kako će MobiEXPLORE biti dostupan na svim prodajnim mjestima i na svakom kompatibilnom uređaju. „Vjerujemo kako mobiEXPLORE može poboljšati turističku ponudu Hrvatske, ali i olakšati turistima da se što bolje orijentiraju u izboru znamenitosti, restorana, predstava i svega što nudi bogata baza mobiEXPLORE aplikacije, tim više jer je prototip lansiran prošlog ljeta zabilježio preko 500.000 korisnika”, istaknuo je danas član Uprave zadužen za razvoj u Gideon Multimediji Vedran Pražen, nagla-sivši kako će se ova aplikacija uskoro moći „skinuti” s Bluetooth odašiljača koji će biti postavljeni na najfrekventnijim turističkim lokacijama diljem Hrvatske.


25161/05/2008

VIJESTI

ko stručnih kadrova, u uvođenje najmodernijih poslovnih procesa i izvršavanje svih poslovnih obaveza uz najvišu razinu etike, profesionalno-sti i kvalitete.

S obzirom da je GISDATA tvrtka s visoko postav-ljenim no realnim ciljevima, naši daljnji plano-vi pretpostavljaju prije svega daljnja ulaganja u kvalitetu, kadrove i cjelovitosti naših rješenja i organski rast. Konkretno, u 2008. ili početkom 2009, planiramo otvoriti tvrtku GISDATA u Tira-ni, u Albaniji, jer ondje već imamo dugoročne i velike poslove.

Kako smo i u prošlosti bili napravili dvije akvizi-cije, u Mađarskoj i u Srbiji, te iz toga dosta i nau-čili, dodatne akvizicije ne isključujemo niti u bu-dućnosti, no i tome pristupamo s naglaskom na kvalitetu i osjećaj za realnost i sinergiju daljnjeg zajedničkog poslovanja.

Među najvećim vrijednostima za koje vjerujem da smo u GISDATA GRUPI stvorili, nisu samo kva-liteta i povjerenje naših preko 4000 korisnika kroz gotovo 20 godina postojanja, već (i za mene osobno i moje suradnike izuzetno bitno) ugod-no i stimulirajuće radno okruženje. U GISDATA GRUPI svaki kreativan tručnjak okrenut radnim postignućima može, kao naš zaposlenik, prona-ći sebe, postići stručan rast, uživati u dobrim od-nosima s poticajnim kolegama te ostvariti svoje osobne i profesionalne ciljeve na jednakoj struč-noj razini kao da radi u bilo kojoj europskoj ili svjetskoj metropoli znanja i tehnologije. U tome smislu, i meni je osobno pravi užitak raditi s tako nadahnjujućom i pametnom skupinom suradni-ka te se radujem našem daljnjem zajedničkom rastu i postignućima”.

(re-use) i time postići kraće vrijeme implemen-tacije. Također, uporaba već razvijenih modula daje i kraće vrijeme testiranja i smanjenu mo-gućnost grešaka u softveru.

Pored interne kvalitete i procesa, na kojima smo uvelike radili i tijekom 2007. godine, ne pre kidno ula žemo u znanje i razvoj naših stru č njaka.

Rješenja gradimo s vrhunskim svjetskim geoin-formatičkim i općim informatičkim tehnologija-ma i alatima, ali onima koji su de facto svjetski standardi u svojim branšama, kao što je GIS sof-tver tvrtke ESRI, čuveni ArcGIS, ili telekomunika-cijski softver tvrtke Telcordia.

Također raspolažemo, posebno u našoj branši geoinformatike, s vlastitim fondovima geo-po-dataka za ovaj dio svijeta, koji strankama omo-gućuju da brzo započnu geoinformatičke pro-jekte a da ne moraju sami ulagati u izradu tih istih fondova geo-podataka.

Osim odličnog poznavanja najnovijih tehno-logija i razvijene ekspertize u tehničkim i infor-matičkim rješenjima, u GISDATI imamo stručno znanje i dugogodišnje iskustvo u 6 poslovnih vertikala:

- e-uprava (lokalna, nacionalna, regionalna)- e-poslovanje- telekomunikacije i upravljanje mobilnim

resursima- prirodni resursi i zaštita okoliša- transport i logistika- energetika i komunalije

Poznavanje tih vertikala omogućuje nam dubin-sko razumijevanje industrija naših korisnika te se lakše nosimo s njihovim izazovima i bolje ra-zumijemo njihove potrebe. Iz tog razloga razvili smo dugoročne odnose s korisnicima i nudimo im sve faze usluge: od konzultacije, preko priku-pljanja podataka, dizajna, izrade i implementaci-je rješenja, do održavanja i edukacije. Posebno nas veseli što su nas naši korisnici iz tog razloga prepoznali kao iskusnog i pouzdanog partnera, na kojeg se mogu dugoročno osloniti, pa smo s većinom njih u dugoročnim odnosima te ih pra-timo kroz njihov razvoj.

Velika prednost GISDATA GRUPE nalazi se u njenim stručnim, visoko-motiviranim kadrovima, raspro-stranjenih po svim članicama regije, koji nam omo-gućuju da prihvaćamo i profesionalno izvršavamo i najzahtjevnije projekte, jer u svakom trenutku ras-polažemo sa stručnim kadrovima.

Ovakav nas rast veseli jer pokazuje kako su se isplatili svi naši napori koje smo do sada uloži-li u kvalitetu, u zapošljavanje i izobrazbu viso-

Rezultati poslovanja GISDATA GRUPE za 2007. godinu

GISDATA GRUPA objavila je da su ukupni prihodi tvrtki članica GISDATA GRUPE u 2007 g. premašili 102,3 milijuna kuna, odnosno 13,97 milijuna eura. S obzirom na prošlogodišnje ukupne prihode iste grupacije od 10,7 milijuna eura – rast prihoda iznosi 30,5%, mjereno u eurima ili kunama.

Takvi rezultati stavili su GISDATA GRUPU – koja je već duži niz godina najveća regionalna tvrtka srednje i jugoistočne Europe u svojoj branši pri-mijenjene geoinformatike i tehničko-poslovnih informacijskih sustava – također i među vodeće tvrtke ove kategorije u Europi.

Osim vodeće pozicije u svojoj branši, s ovim se re-zultatima GISDATA GRUPA nalazi i među dva, tri ukupno najveća proizvođača softvera i davaoca vlastitih IT usluga u Hrvatskoj bez obzira na bran-šu. Također, GISDATA GRUPA će vjerojatno ove godine, mada je strogo ne-hardverska tvrtka, ući i među 20 najvećih integratora informacijskih su-stava u Hrvatskoj, bez obzira radilo se o cjeloku-pnim rješenjima na bazi softvera ili hardvera.

Što se tiče podataka o dobiti, GISDATA GRUPA (kao privatna tvrtka u obiteljskom vlasništvu) ima politiku neobjavljivanja podataka o dobiti.

Boran Lončarić, Predsjednik Uprave GISDATA Grupe, povodom objave rezultata kaže:

„Izuzetno smo zadovoljni porastom prihoda u 2007. godini koji je iznad naših prvotnih plano-va i očekivanja, posebno što je ove godine taj porast ostvaren organskim rastom u našim „kla-sičnim” standardnim tržištima unutar regije, tj. bez akvizicija i bez otvaranja novih geografskih tržišta.

Duboko vjerujemo da su ovakvi rezultati i ne-prestani porast prihoda u našim stalnim trži-štima rezultat dugogodišnjeg usmjerenja na duboko razumijevanje poslovnih procesa i re-gulative, te na stvarne ključne potreba investito-ra baš u njihovim industrijama. Pri tome, imamo razrađene interne procese i inzistiramo na inter-noj kvaliteti naših industrijski-specifi čnih softver aplikacija i IT usluga te na najvećoj predvidljivo-sti i pouzdanosti izvedbe kroz modularna rješe-nja u kojim se moduli mogu ponovno koristiti

Boran Lončarić, predsjednik Uprave GISDATA GRUPE (lijevo), i Andrej Lončarić, direktor GISDATA ključnih tržišta, jugoistočna Europa (desno) planiraju i otvaranje GISDATA tvrtke u Tirani, Albanija

GISDATA GRUPA rast prihoda 2005-2007


26 161/05/2008

VIJ

ESTI

Nakon što je uslugu mobilnog bankar-stva ponudila građanima, Zagrebačka banka od 12. lipnja omogućuje kori-štenje usluge mobilnog bankarstva m-zaba i poslovnim subjektima. Ovu novu jedinstvenu uslugu može kori-stiti više od 71 tisuća obrtnika, podu-zetnika, tvrtki i ostalih poslovnih su-bjekata. Korištenjem m-zabe, putem mobilnog uređaja omogućen je pri-stup sljedećim informacijama i uslu-gama:• Uvid u stanja računa po kojima je

ugovorena usluga• Informacije o iznosu odobrenog

okvirnog kredita i roku važenja okvirnog kredita

• Informacije o broju i iznosu naloga za plaćanje u najavi

• Informacije o broju i iznosu naloga za plaćanje koji čekaju na izvršenje

• Pregled prometa po računima – svih prometa ili uz mogućnost odabira (samo uplata ili samo isplata)

• Uvid u tečajnu listu• Korištenje konvertera valuta• Pristup korisnim kontaktima – ime i

prezime, broj telefona i e-mail adre-sa voditelja poslovnog odnosa te ostale informacije važne za kontakt s Bankom, poput m-zaba help deska

m-zaba za poslovne subjekte može se koristiti na hrvatskom i engleskom je-ziku, a raspon usluga će se nepresta-no širiti.

Tijekom korištenja usluge Interne-tu se pristupa samo pri dohvatu tra-ženih podataka. Zahvaljujući primije-njenom tehnološkom rješenju (JAVA

tehnologija) troškovi prometa na In-ternetu svedeni su na minimum. GPRS se naplaćuje isključivo prema količini prenesenih podataka i ne ovisi o vre-menu konekcije, a cijena GPRS-a ovisi o mobilnom operateru.Poslovno rješenje m-zaba za poslovne subjekte, kao i za građane, osigurao je Logos – ponuditelj rješenja za auten-tikaciju temeljenih na tokenima, PKI i smartcard tehnologiji. „Danas klijenti žele ‘ići’ u banku kada i gdje to njima odgovara. Usluga mobil-nog bankarstva temeljena na mobil-nim uređajima s podrškom za Java teh-nologiju koja je neovisna o operateru mobilne telefonije omogućuje brz i si-guran pristup fi nancijskim uslugama, te tako u potpunosti podržava bankar-ski koncept ‘bilo kad i bilo gdje’, rekao je Dražen Pehar, direktor tvrtke Logos. Luka Tomašković, direktor Transak-

cijskih proizvoda Zagrebačke banke u Korporativnom bankarstvu, dodat-no je istaknuo: „Zahvaljujući dogogo-dišnjoj suradnji s tvrtkom Logos i njiho-vom iskustvu u fi nancijskom sektoru, od početka implementacije JiMBa rješe-nja bili smo sigurni da će isto rezultirati odličnom uslugom, prilagođenoj našim potrebama, koja će se u potpunosti in-tegrirati s postojećom uslugom Internet bankarstva e-zaba i drugim aplikacija-ma, te tako ponuditi napredne funkcio-nalnosti koje će naše klijente učiniti pot-puno mobilnima.”Korištenje m-zabe za poslovne subjek-te može se ugovoriti u svim poslovni-ca za pravne osobe Zagrebačke banke kod voditelja poduzetničkog bankar-stva i/ili voditelja poslovnog odnosa korporativnog bankarstva. Ugovara-nje usluge je besplatno, a mjesečna naknada iznosi 20 kuna.


27162/06/2008

(drill down) s mogućnosću nadgledanja pro-daje i prikupljanja marketinških podataka za buduće aktivnosti kazališta.

Jedinstvena baza podataka u svakom kazali-štu uklanja poteškoće koji nastaju prilikom prodaje ulaznica putem više kanala prodaje te osigurava funkcionalnost u kritičnim tre-nucima u lokalnoj prodaji. Pod kritičnim tre-nucima podrazumijevaju se situacije u koji-ma predstave s relativno velikom posjećeno-šću stvaraju pritisak na prodajna mjesta ne-posredno prije početka predstave.

Sustav rezervacije i prodaje ulaznica za kaza-lište putem Interneta je povezan s različitim naplatnim sustavima (payment gateway) kar-tičarskih kuća Eurocard/MasterCard, Visa, American Express i Diners, čime se kupci-ma ulaznica pruža odabir svih raspoloživih kreditnih kartica pri plaćanju Internetom. Sustav internetske prodaje ulaznica podržan je pružateljem aplikacijskih usluga (applicati-on service provider) tvrtke DEKOD telekom koji je raspoloživ na hrvatskom i engleskom jeziku, a proširiv je i na druge jezike.

S druge strane, kupcima se na jednom mje-stu (na blagajnama samih kazališta te putem portala http://www.ulaznice.hr) pruža mo-gućnost pregleda čitavog repertoara i kupnje ulaznica za kulturna, glazbena i sportska do-gađanja u Zagrebu i Hrvatskoj.

Zagrebačkom Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport DEKOD telekom d.o.o. isporučuje jedinstveni sustav rezervacije i prodaje ulaznica za javna gradska kazališta putem lokalnih blagajni i Interneta s upravljačkim i nadzornim sustavima – rješenje Paganini

Osnovni cilj implementacije sustava od strane Grada Zagreba bio je informa-tizirati sustave prodaje ulaznica u svim

kazalištima. Pri tome se podrazumijeva pri-stup jednoznačnog evidentiranja svake pro-dane ulaznice s jedinstvenim kodom za svako sjedeće (numerirano) ili stajaće (nenumerira-no) mjesto. Također, svrha sustava je omogu-ćiti građanima grada Zagreba i posjetiteljima iz Republike Hrvatske i svijeta jednostavnu i učinkovitu kupnju ulaznica za sve predstave u repertoarima zagrebačkih kazališta.

Kazalištima je putem sustava omogućen puni nadzor nad prodajom: defi niranje sheme gle-dališta, predstava, cijena i cjenika. Isto tako, kazalište nadzire puštanje u prodaju svakog kanala prodaje (lokalne blagajne, Internet, agencijska prodaja, mobilni telefoni, inter-netski kiosci).

Sustav sadrži potrebnu hardversku (ser-veri, lokalne mreže, radne stanice/blagaj-ne, ADSL pristup Internetu, specijalni pisa-či za ulaznice...) kao i softversku infrastruk-turu (DEKOD telekomov softver Paganini za lokalnu, internetsku i agencijsku proda-ju ulaznica) namijenjenu svakom kazalištu. Preglednost rada sustava osigurana je nizom izvještaja, od onih koje prate defi niciju pred-stave i popunjenost dvorane, do fi nancijskih pojedinosti svake transakcije. Izvještaji su do-stupni putem online „svrdlanja” podataka

TELEKO

MU

NIK

AC

IJEKazališta Grada Zagreba:

Kazališta Grada Zagreba obuhvaćena sustavom rezervacije i prodaje ulaznica tvrke DEKOD telekom su:

Gradsko dramsko kazalište Gavella

Gradsko satiričko kazalište Kerempuh i Vidra

Zagrebačko kazalište lutaka

Zagrebačko kazalište mladih

Kazalište Trešnja

Gradsko kazalište Žar ptica

Zagrebačko gradsko kazalište KomedijaProdaja ulaznica putem internetskih kioska

Sustav za rezer-vaciju i prodaju ulaznica kazališta Grada Zagreba je pripremljen i za prodaju na inter-netskim kioscima ili kartomatima. Kiosci postoje u tri moguće izvedbe (samostojeći, zidni i mini-zidni). Svaki ki-osk, spojen ADSL linijom ili stalnim pri-ključkom na Internet, postaje udaljena blagajna kazališta s mogućnošću oda-bira mjesta konkurentno sa svakim dru-gim kanalom prodaje.

Kiosk je opremljen čitačem kreditnih i debitnih kartica, ekranom osjetljivim na dodir, uređajem za prijem kovanica i novčanica, tastaturom i termalnim pisa-čem. Uz podatke o sektoru, redu i sjeda-lu, termalni pisač ispisuje podatke o kup-cu i jedinstveni identifi kacijski broj s oti-snutim bar-kodom. Uz primjenu kontro-le ulaza, svaka ulaznica kupljena na kio-sku kao i ona kupljena putem Interneta, mobilnog telefona, u agenciji ili udalje-noj blagajni je ulaznica kojom se izrav-no i bez mogućnosti krivotvorenja ula-zi u gledalište.

osće izvedbei i i id i) S ki ki

sci


a

vella

27 Dekod.indd 2727 Dekod.indd 27 29.6.2008 12:41:1729.6.2008 12:41:17Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

28 161/05/2008

VIJ

ESTI

prelaskom na novu Active Directory dome-nu, stvorila podlogu za daljnji rast i razvoj B.neta. Projekt je izveden bez prekida u radu korisnika, čime je omogućena potpu-na poslovna učinkovitost i tijekom procesa izmjena u IT sustavu. „Kako je upravo tehno-logija osnova našeg poslovanja, bilo je važ-no implementirati sustav koji će nam u sljede-ćem razdoblju omogućiti odgovarajući rast i razvoj. Integra Group je u potpunosti prepo-znala naše potrebe i implementirala tehno-logije koje će podržati naše daljnje širenje na hrvatskom tržištu” – izjavio je Željko Batistić, operativni direktor tvrtke B.net.

SPIN@ u HZMO-u

Hrvatski zavod za mirovinsko osigura-nje uveo je Infodomov sustav SPIN@ u sve područne službe diljem Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za preglednije praćenje cje-lovitog procesa nabave – od planiranja, praćenja realizacije, izvršenja i provedbe sklopljenih ugovora do izdavanja samo-stalnih i vezanih narudžbenica na svim ra-zinama – od područnih službi do Središnje službe. Omogućeno je potpuno komuni-ciranje svih razina poslovanja u stvarnom vremenu, s jedinstvenom bazom podata-ka. Ujedno, izvršeno je povezivanje s po-stojećim IMS-om (Information Manage-ment System), te su prvi put ujedinjene informacije o planiranim nabavama, na-bavama čija je procedura u tijeku, kao i onima koje su izvršene, čiji su ugovori u re-alizaciji (kroz ulazne račune i plaćanja do-bavljačima). Izrađen je katalog strateških roba i usluga, te usklađen s jedinstvenim rječnikom javne nabave. Da bi se olakšalo planiranje projekata radi izvršavanja stra-tegijskih zadataka koje je utvrdilo poslo-vodstvo, tipizirane su najčešće vrste proje-kata i strukture njihova fi nanciranja.

Informacije o tržištu nekretnina

Oglasnik grupacija postala je vlasnik dvaju tiskanih oglasnika za nekretnine: Info-Nekretnine i CREM (Croatia Real Estate Ma-gazine) i dviju internetskih stranica – www.info-nekretnine.com i www.crem-maga-zine.com – te na taj način povećala svoj udio na tržištu oglasnika nekretnina na više od 70 posto. Vlasnikom navedenih tiska-nih i internetskih izdanja Oglasnik grupa-cija postala je preuzimanjem novoosnova-ne tvrtke Oglasnik nekretnine d.o.o. Tvrtka Oglasnik nekretnine d.o.o. nastala je izdva-janjem izdavačke djelatnosti vezane uz tr-žište nekretnina iz tvrtke InfoMedia d.o.o, kojoj su pripadala navedena tiskana i in-ternetska izdanja. „Izražena kompetitivnost tržišta nekretnina utjecala je na potrebu po-vezivanja manjih izdavača. Kao vodeća kom-

nica i postoji pisa-li tekst za knjigu. Konačni rezultat je knjiga koju je na-pisalo 1475 nepo-znatih ljudi, koji su u nju zapisali svoje osobne ispovijesti, razmišljanja, sjeća-nja, dosjetke ili što god im je prvo palo na pamet. „WriteSo-mething je kreativ-ni kaos bez glavnih likova, zapleta, ra-spleta, fabule ili sret-nog kraja. Knjiga predstavlja svjedo-čanstvo onog što su ljudi u stanju reći u situaciji u kojoj bez cenzure i anonimno mogu učiniti što god žele bar na papiru, znajući da će knji-ga jednog dana biti i objavljena” – izja-vio je autor i vodi-telj projekta Anton Petrović. U tiska-nom izdanju knjige najviše su sudjelo-

vali građani Hrvatske, njih 88%. Posebnost knjige WriteSomething sastoji se u tome što tekstovi nisu cenzurirani, uljepšavani pa čak ni lektorirani već su tiskani u izvor-nom obliku. „Ludu knjigu”, kako ju neki zovu, izdala je tvrtka Grejp koja se bavi ra-zvojem malih internetskih projekata i ek-sperimentalnim izdavaštvom. U njezinom se vlasništvu između ostalih projekata na-lazi i poznati internetski muzej odbačenih i zaboravljenih fotografi ja – Skarabej.

Objedinjena infrastruktura B.neta

Sistem integrator Integra Group izgra-dio je IT infrastrukturu operatera B.net, koji je nastao spajanjem dva kabelska operate-ra – tvrtki DCM i Adriatic kabel. Integra Gro-up je odgovarajućim spajanjem i migraci-jom IT sustava tvrtki prethodnica B.neta, te

Digitalni info pultDana 6. lipnja potpisani su ugovori o

cash poolingu i o sponzorstvu zajednič-kog projekta Zelena Istra-Javna Ustanova Kamenjak-Općina Medulin između Op-ćine Medulin i Privredne banke Zagreb d.d. Ugovor o sponzorstvu zajedničkog projekta Zelena Istra-Javna Ustanova Ka-menjak potpisan je na iznos od 30.000,00 kuna, kojim će se fi nancirati kupnja digi-talnog info pulta u svrhu promidžbe za-štite prostora Kamenjaka kao vrlo vrijed-nog i zaštićenog odredišta. Ugovorom o cash poolingu regulirat će se međusobna prava i obveze oko provođenja Programa objedinjenog vođenja računa. Gradsko poglavarstvo Općine Medulin prihvatilo je da tvrtke u većinskom vlasništvu Op-ćine kod Privredne banke Zagreb uđu u strukturu objedinjenog vođenja računa – cash pooling. Ugovore su potpisali Emil Jukopila, načelnik Općine Medulin i To-mislav Lazarić, član Uprave PBZ-a.

„Luda knjiga”

Pod nazivom Beskonačna besmislena kolaborativna knjiga WriteSomething 1 tiskana je knjiga nastala iz istoimenog in-ternetskog projekta. Čitavi sadržaj tiska-nog izdanja izradili su posjetitelji internet-ske stranice www.writesomething.net koji su od početka 2007. godine od kada stra-


29161/05/2008

VIJESTI

nijeti uspjehu olimpijaca koji će ovog ljeta braniti boje Hrvatske na Olimpijskim igrama u Kini”, naglasila je Gordana Kovačević, a okupljenima su se obratili i Zlatko Mateša, predsjednik HOO-a, te prof. dr. Boris Labar, predsjednik Zdravstvene komisije HOO-a, posebno ističući značaj i potrebu uvođe-nja elektroničkog zdravstvenog kartona.

Certifi kati Omega softwarea

Omega software je po četvrti put za-redom postala Microsoft Gold Certifi ed Partner za područja Networking Infra-structure Solutions, Information Worker Solutions te ISV/software solutions. Od ove godine stečene su i dvije nove kom-petencije, Security Solutions i Business Intelligence. Omega software od osnut-ka tvrtke drži Microsoft za strateškog par-tnera, na čijim tehnologijama zasniva sva svoja poslovna rješenja. Povodom dobi-vanja certifi kata, Ivana Šiškić, voditeljica marketinga u Omega software je izjavila: „Veliki je iskorak stalno stjecati uvjete za naj-višu razinu partnerstva koji možete ostvariti s globalnim tehnološkim liderom, Microsof-tom. Ponosni smo na visoku razinu usluge koju naši stručni djelatnici iz godine u go-dinu pružaju te smo svakim novim prizna-njem od strane Microsofta još dosljedniji u ostvarivanju uspješnih projekata.”

na Kovačević, predsjednica kompanije do-maćina i Josip Čop, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), potpisali su sponzorski ugovor o tehnološko-inovacij-skom partnerstvu. Predmet ovog ugovo-ra su elektronički zdravstveni kartoni koje su, za aktualne hrvatske olimpijce, izradili stručnjaci Ericssona Nikole Tesle. Aplikaci-ja je utemeljena na najsuvremenijim infor-macijsko-komunikacijskim tehnologijama te autoriziranom liječničkom timu omo-gućava pristup zdravstvenom kartonu pa-cijenta putem Interneta, pružajući uvid u već postojeće medicinske informacije i nji-hovo ažuriranje, neovisno o zemljopisnoj lokaciji i vremenu pristupa. „Radeći na re-alizaciji ovog projekta željeli smo unaprije-diti zdravstvenu skrb sportaša i tako dopri-

panija u segmentu oglašavanja, prepoznali smo kvalitetne projekte koje je pokrenula tvrt-ka Infomedia d.o.o., kao i iznimno snažnu po-ziciju koju su izgradili na regionalnom tržištu Istre i Kvarnera. Proširenjem portfelja novim tiskanim oglasnicima i internetskim stranica-ma, uz naša dodatna ulaganja u razvoj i pri-mjenu inovativnih tehničkih rješenja, svojim ćemo korisnicima, oglašivačima i čitateljima osigurati još kvalitetniju uslugu, bolju pokrive-nost tržišta nekretnina, brže i potpunije infor-macije te veće mogućnosti za oglašavanje”, zaključio je Gordan Putanec, predsjednik Uprave Oglasnik grupacije. Uz nacionalnu orijentiranost, Oglasnik se novim proizvo-dima okreće i europskom tržištu. Tako će Oglasnik, u suradnji s matičnom kompa-nijom Trader Media East, novi broj CREM magazina s luksuznim nekretninama i u vi-šejezičnom izdanju distribuirati i na osta-la europska tržišta u kojima TME posluje, a koja pokazuju zanimanje za luksuznim ne-kretninama u Hrvatskoj. Oglasnik grupaci-ja je također potkraj 2006. godine preuzela specijalizirani portal za zapošljavanje Po-sao.hr te specijalizirani portal za edukaciju Edukacija.hr.

E- zdravstveni kartoni

Na konferenciji za novinare održanoj 13. lipnja u Ericssonu Nikoli Tesli, Gorda-


30 162/06/2008

DO

GA

ĐA

NJA

U organizaciji tvrtki Mobendo d.o.o. i Citus d.o.o. i ove nas godi-ne očekuje druženje na Mobility Day konferenciji s vodećim do-maćim i stranim stručnjacima i IT profesionalcima koji se bave

Microsoft mobilnim tehnologijama i razvijaju mobilna rješenja, ali ovog puta posvećeno i korisnicima.

Među prvima u Hrvatskoj, tvrtke Mobendo d.o.o. i Citus d.o.o. usko su se specijalizirale za izradu i implementaciju mobilnih rješenja i širenje spo-menute tehnologije. Stoga ove dvije ugledne tvrtke žele pomoći ostalim tvrtkama koje proizvode mobilna rješenja i sistem integratorima te ih oku-piti u jednu zajednicu stručnjaka koja se bavi razvojem mobilne tehnolo-gije. Nakon dvije godine, konferencija Mobility Day ponovno je pokre-nuta prošle godine. Taj pothvat ovih dviju tvrtki pokazao se vrlo uspješ-nim i korisnim. Male ICT tvrtke sa svojim timovima razvojnih inženje-ra su među uspješnim proizvođačima mobilnih rješenja, a takvih je tvrt-ki u Hrvatskoj najviše. Upravo su stručnjaci iz tih tvrtki iskazali želju za novim informacijama i saznanjima na području mobilnog razvoja i mo-bilnog rješenja.

Prošle godine, Mobility Day konferenciju pratilo je oko 200 registriranih sudionika kroz petnaestak predavanja iz područja razvoja mobilnih apli-kacija, infrastrukture, te niza predavanja o poslovnoj vrijednosti i znača-ju mobilnih rješenja u poslovanju tvrtki. Sadržaj i organizacija same kon-ferencije ocijenjeni su vrlo visokom prosječnom ocjenom. Ove godine na-glasak konferencije bit će usmjeren korisnicima, a obuhvatit će najnovije tehnologije, rješenja, prijedloge i primjere od strane istaknuith domaćih i svjetskih stručnjaka na području razvoja mobilnih aplikacija te načina im-plementacije istih, kako u velikim tako i u malim tvrtkama.

Mobility Day konferencija održat će se već tradicionalno i ove godine 9. rujna 2008. u Hotelu Antunović u Zagrebu a sadržajno će biti podijeljena u tri kategorije: Poslovni Smjer, Razvojni Smjer i ITPro Smjer.

Kvaliteti predavanja uvelike će pridonijeti vrhunski predavači s dugogo-dišnjim iskustvom u razvoju mobilnih aplikacija i općenito iz IT svijeta.

Sudionici će se upoznati s najnovijim mobilnim tehnologijama i rješenji-ma zasnovanim na Microsoftovim proizvodima, a imat će priliku dozna-ti više o najnovijim proizvodima, kao što su SQL Server CE, Windows Mobile 6.x i podrška za razvoj mobilnih rješenja koja dolazi uz Visual Studio 2008. Konferencija će polaznicima ponuditi i pregled drugih mo-bilnih tehnologija, koje nisu zasnovane na Microsoft alatima, kao i me-đusobnu usporedbu različitih tehnologija. Za više informacija i registraci-ju, posjetite službene stranice konferencije.

Razmišljate li o mobilnom rješenju poslovanja?

Mobility Day konferencija pomoći će vam u donošenju odluke i razjasni-ti mnoga pitanja koja vas muče i dovode u nedoumicu oko mijenjanja načina vašeg poslovanja. Uvođenjem mobilnih uređaja u poslovno okru-ženje ući ćete u novu dimenziju uspješnog poslovanja, što nudi puno veće mogućnosti od pristupa e-mailu i sinkronizacije kontakata. Pristup kor-porativnim podacima na terenu, optimizacija i smanjenje troškova poslo-vanja, zadovoljstvo djelatnika i korisnika, obavljanje svakodnevnog posla izvan ureda – neki su od osnovnih razloga zašto se tvrtke sve više odluču-ju na uvođenje mobilnih uređaja.

Mobilni uređaji temeljeni na Windows Mobile tehnologiji postali su mo-ćan i nezaobilazan korporativan alat koji pruža tržišnu prednost pred kon-kurencijom te ubrzava i optimizira poslovanje. Poslovna vrijednost očito-vat će se kroz smanjenje troškova poslovanja te proširenje poslovanja i otvaranja novih poslovnih prilika. Jedna od ključnih prednosti Windows mobilnih uređaja je mogućnost vrlo dobre integracije u postojeće poslov-ne sustave. Važno je, također, naglasiti kako mobilni uređaji mogu u veli-kom dijelu koristiti postojeću infrastrukturu te uvođenje istih može često biti i pogodan trenutak za uvođenje nove, suvremenije infrastrukture.

Uvođenje mobilnog rješenja nije jednostavno i zahtijeva stručnjake spe-cijalizirane na tom području, posebno u području planiranja, pripreme i vođenja takvog projekta. Stručnost i iskustvo u samim mobilnim pro-jektima je jamstvo uspjeha u uvođenju mobilnih rješenja. Stoga, ukoliko vaša tvrtka nema potrebne kompetencije unutar kuće, korištenje usluga partnerskih i vanjskih tvrtki s iskustvom u uvođenju mobilnih projeka-ta povećat će šanse za uspješno provođenje i stvarnu korist. Mobility Day konferencija uvest će vas u svijet upravo takvih stručnjaka i pomoći vam u poboljšanju poslovanja vaše tvrtke uvođenjem mobilnog rješenja u sva-kodnevnom poslovanju.

Andrej Radinger i Tomislav Bronzin

Poslovni Smjernamijenjen IT menadžerima, savjetnicima i donosiocima po-slovnih odluka. U ovom smjeru biti će govora o vrijednosti uvo-đenja mobilnih uređaja u svakodnevno poslovanje uz prikaz konkretnih primjera iz prakse

Razvojni smjernamijenjen projektantima i razvojnim inženjerima, sa predzna-njem o radu s alatom Visual Studio, a predavanja su fokusira-na na primjenu postojećih znanja u razvoju mobilnih rješenja, s naglaskom na Windows Mobile 6.x

ITPro Smjernamijenjen projektantima i sistem inženjerima, a biti će govo-ra o integraciji sa poslužiteljima poput Exchange Server, SQL Server, Offi ce Communication Server 2007, te održavanjem i masivnom implementacijom uređaja u poslovnoj okolini

Zagreb, 9. rujna 2008. •Hotel Antunovićwww.mobilityday.com • [email protected]

30 mobility.indd 3030 mobility.indd 30 29.6.2008 12:41:3929.6.2008 12:41:39Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

1

eG

OV

ER

NM

EN

T/

eH

RV

AT

SK

A

162/06/2008 31

Pronalaženje određenog dokumenta u web prostoru ili ne-koj vrlo velikoj bazi na temelju korisnikova upita glavni je pro-blem kojim se bavi disciplina pridobivanja informacija. Kada se radi o dokumentima, njihovo je indeksiranje jedna od teh-nika koje bitno skraćuju vrijeme pronalaženja. U postupku in-deksiranja, dokumentu se pridružuju jedna ili više fraza koje njegov sadržaj dobro opisuju. Da bi indeksiranje bilo dosljed-no, ove fraze (ili deskriptori) pripadaju konačnom skupu, koji se razvija i širi, ali je uvijek konačan. Taj se skup naziva kontro-liranim rječnikom ili tezaurusom. Jedan od primjera tezaurusa u širokoj uporabi je Eurovoc, EUROpean VOCabulary, pojmov-nik o kojem se brinu organi Europske unije, a članak o njemu u InfoTrendu je objavljen prvi puta prije pet godina. Ured za službene publikacije Europske unije objavio ga je sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća kao alat za predmet-no označivanje, odnosno za sadržajnu obradu službene doku-mentacije unije i nacionalnih parlamenata njezinih članica.Od tada do danas Eurovoc postoji na ukupno 21 službenom jezi-ku Europske unije i na još jednom jeziku (hrvatskom) – ova kon-strukcija upravo tako stoji na web stranicama Eurovoca, a pre-veden je za potrebe parlamenata još tri zemlje: Albanije, Rusije i Ukrajine.

2004. godine pokrenut je projekt AIDE – sustav za Automatsko Indeksiranje dokumenata Deskriptorima Eurovoca. Projekt je završen u prosincu 2007. godine, a temelji se na rezultatima znanstvenog istraživanja iz područja umjetne inteligencije i strojnog učenja koji provodi Grupa za tehnologije znanja pri Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave (ZEMRIS) na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U projektu je sudjelovao i Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Indeks, indeksirati, indeksiranje

Pokrovitelji izdanja:

31-38 EG.indd 3131-38 EG.indd 31 29.6.2008 12:42:0429.6.2008 12:42:04Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

32 162/06/2008

eG

OV

ER

NM

EN

T/

eH

RV

AT

SK

A Svrha je ovog vrlo opsežnog doku-menta izjednačavanje europske prakse u predmetnom označivanju dokumena-ta. Tekuća mu je inačica 4.2, a može mu se pristupiti na web adresi www.europa.eu/eurovoc/.

EurovocEurovoc je podijeljen u 21 domenu

ili kategoriju označenu dvoznamenka-stim brojem, a svaka je kategorija po-dijeljena u potreban broj pod-kategori-ja (nazvanih i mikrotezaurusima). Svaka pod-kategorija označena je četverozna-menkastim brojem, gdje su prve dvije znamenke preuzete od kategorije. Osim brojem, svaka kategorija i pod-kategori-ja opisane su riječima. U svim su jezicima sadržaj i struktura Eurovoca na ove dvi-je razine istovjetni, pa tako sam početak u hrvatskom i engleskom jeziku izgleda ovako:

04 POLITIKA 04 POLITICS 0406 politički okvir 0406 political framework 0411 politička stranka 0411 political party 0416 izborni postupak i glasovanje 0416 electoral procedure and voting 0421 parlament 0421 parliament 0426 rad parlamenta 0426 parliamentary proceedings 0431 politika i javna sigurnost 0431 politics and public safety 0436 izvršna vlast i javne službe 0436 executive power and public service 08 MEĐUNARODNI ODNOSI 08 INTERNATIONAL RELATIONS 0806 međunarodni poslovi 0806 international aff airs 0811 politika suradnje 0811 cooperation policy 0816 međunarodna ravnoteža 0816 international balance 0821 obrana 0821 defence

Treću, najnižu razinu Eurovoca čine deskriptori, stvarne ri-ječi (jedna ili više njih) koje se koriste za opisivanje (otuda im i ime) dokumenta. Uz svaki deskriptor postoji njegov ID (jedin-stveni identifi kacijski broj), koji omogućuje izravni prijevod na bilo koji od Eurovoc jezika. Eurovoc 4.2 sadrži 21 kategoriju, 127 pod-kategorija i 6645 deskriptora.

AIDEPredmetno označivanje je ljudska aktivnost identifi ciranja

pojmova kojima se bavi neki dokument i njihova prikazivanja preporučenim nazivima (deskriptorima) iz nekog pojmovni-ka. U nas je nositelj tih poslova za domenu državne uprave Hr-vatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija – HIDRA. HIDRA je objavila hrvatsko izdanje Eurovoca, opre-mljeno dodacima o našim specifi čnostima te kazalima na en-gleskom, francuskom i njemačkom jeziku.

Jedan od temeljnih zadataka informatike je oslobađanje ljudi monotonih i ponavljajućih poslova, a predmetno ozna-čavanje dokumentacije upravo je jedan od njih. Zbog toga je 2004. godine HIDRA pokrenula projekt AIDE – sustav za Au-tomatsko Indeksiranje dokumenata Deskriptorima Eurovoca. Projekt je završen u prosincu 2007. godine, a temelji se na re-zultatima znanstvenog istraživanja iz područja umjetne inteli-gencije i strojnog učenja koji provodi Grupa za tehnologije

znanja pri Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, ra-čunalne i inteligentne sustave (ZEMRIS) na Fakultetu elek-trotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U projektu je sudjelovao i Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

O AIDE projektu, ali i o drugim projektima Grupe za tehnolo-giju znanja pri ZEMRIS-u razgovarali smo s prof. dr. sc. Bojanom Dalbelo Bašić i dvojicom njezinih suradnika, dip. inženjerima Sašom Petrovićem i Franom Šarićem. U grupi još djeluju mr. sc. Jan Šnajder i dipl. inženjeri Jure Mijić i Artur Šilić.

Strojno učenje je područje umjetne inteligencije u okviru kojeg se razvijaju napredni računarski postupci koji često ima-ju uzor u nekim biološkim modelima (kao što je ljudski mo-zak) i postupcima (kao što je ljudska sposobnost generalizaci-je i učenja na temelju primjera). Algoritmi koji se zasnivaju na načelima strojnog učenja omogućuju da teške probleme, koje nismo znali riješiti tradicionalnim računskim tehnikama, rješa-vamo pomoću računala na sličan način kao što to radi čovjek.

Sadržajno označavanje dokumenata je vrlo zahtjevan posao za čovjeka, a podrazumijeva poznavanje Eurovoc pojmovnika i po-znavanje sadržaja teksta koji se označava. To je vrlo naporan i skup postupak, pogodan za primjenu postupaka strojnog učenja.

Tijekom višegodišnjeg trajanja projekta, u njega su ugrađi-vani brojni moduli, mahom radovi studenata FER-a, koji su do-veli do isporuke djelotvornog sustava za automatsko indeksi-ranje dokumenata deskriptorima Eurovoca.

Projekt je realiziran u tri faze:

• Izrada radne stanice za računalno podržano indeksira-nje dokumenata

• Obogaćivanje radne stanice novim statističkim i ostalim mogućnostima u svrhu učinkovitijeg i dosljednijeg indek-siranja

• Izgradnja sustava koji tekstu na hrvatskom jeziku auto-matski pridružuje deskriptore Eurovoca kao oznake sadržaja dokumenta,

2

Prof. dr. sc. Bojana Dalbelo Bašić sa suradnicima (slijeva) mr. sc Janom Šnajderom i dipl. inžinjerima Sašom Petrovićem i Franom Šarićem. U grupi još djeluju i dipl. inženjeri Jure Mijić i Artur Šilić.


33162/06/2008

eG

OV

ER

NM

EN

T/

eH

RV

AT

SK

A

3

a već koncem 2004. godine predstavljeni su njegovi prvi re-zultati. Omogućeno je indeksiranje na temelju računalnog pri-kaza Eurovoc pojmovnika i utvrđivanja učestalosti pojedinih riječi. Osnovni je rezultat te prve faze bila dosljednost – koli-ko god puta i koliko god ljudi čitalo isti dokument, rezultat je uvijek bio isti. Daljnjom ugradnjom lingvističkog znanja i ra-čunarskoga umijeća ostvareno je najprije poluautomatsko in-deksiranje, da bi na kraju projekta bilo ostvareno potpuno au-tomatsko indeksiranje.

Naslov ovoga članka nije nastao slučajno. I on pokazuje problematiku hrvatskoga jezika – iz imenice indeks nastaju glagol indeksirati, ali i glagolska imenica indeksiranje. Pri tome, sama osnova – indeks – označuje i dokument u kojega se upi-suju ocjene, ali i indeks koji nešto označava.

CADISNaprijed su spomenuti ugradnja lingvističkog znanja i raču-

narskog umijeća te izgradnja sustava koji tekstu na hrvatskom jeziku automatski pridružuje deskriptore Eurovoca kao oznake sadržaja. Sve to obavlja CADIS (Computer Aided Document In-dexing System), računalom potpomognuti sustav indeksiranja dokumenata. Od početka je njegov razvoj usmjeren prema potrebama indeksiranja u skladu s višejezičnim Eurovoc tezu-rusom, no sustav je primjenjiv u svim situacijama kada se nje-gov statistički izlaz može koristiti. CADIS ne obavlja automat-sko indeksiranje dokumenata, ali pomaže ljudima nudeći im rezultate pregledavanja dokumenata koji se temelje na ugra-đenim tehnikama statističke i jezične obrade.

Pri njegovoj su izgradnji integrirana interdisciplinarna struč-na znanja iz područja dokumentalistike, računalne lingvistike, umjetne inteligencije i strojnog učenja. Tijekom rada na ovo-me projektu izgrađeni su moduli za morfološku obradu hr-vatskoga jezika i automatsko prepoznavanje jezičnih fraza u tekstu te su u grafi čko sučelje objedinjeni rezultati statističke analize sadržaja dokumenta i preglednika Eurovoc pojmovni-ka. Riješeno je automatsko dodjeljivanje ključnih riječi iz poj-movnika Eurovoca koje najbolje opisuju sadržaj dokumenta, a koje se u samom tekstu ne moraju pojavljivati.

Cijeli se sustav gradi višejezično, koristeći osnovno svojstvo Eurovoca – višejezičnost. U CADIS je ugrađen morfološki lek-sikon hrvatskoga jezika s više od pola milijuna različitih oblika riječi, koji je također razvijen na FER-u. Prilikom „čitanja” doku-menta program ne izdvaja samo pojedine riječi već i složenice od više riječi (dvije, tri ili četiri), koje olakšavaju razumijevanje sadržaja dokumenta i određivanje ključnih riječi za dokument. Nadogradnju predstavljaju algoritmi strojnog učenja, razvije-ni na temelju višegodišnjeg iskustva Hidrinih dokumentalista u indeksiranju tekstovnih dokumenata.

Na temelju tih algoritama, sustav CADIS automatski predla-že ključne riječi koje se dokumentu mogu pridijeliti, a čovjek na temelju svega što mu je predloženo može lakše utvrditi stvar-no relevantne ključne riječi i pridijeliti ih dokumentu u skladu s Eurovoc pojmovnikom. Posebno valja istaknuti i biblioteku pro-grama TMT (Text Mining Tools library), namijenjenu analizi tek-sta koju je također razvila Grupa za tehnologije znanja FER-a. Izraz text mining može se opisno prevesti i kao rudarenje, odno-sno prekopavanje podataka, a svoj pandan ima u prekopava-nju, odnosno rudarenju podataka u sustavima poslovne inteli-gencije. Sustav za rudarenje teksta najprije valja „naučiti” kako bi nakon postupka učenja mogao sam pridjeljivati klase (ozna-ke) dokumentima. U tom učenju sudjeluju ljudi, i cijeli postupak

traje tako dugo dok sustav ne postigne zadovoljavajuće „zna-nje”. Svako novo, bilo ispravno, bilo pogrešno klasifi ciranje uvi-jek podiže ukupno znanje sustava te on vremenom postaje sve pametniji. TMT biblioteka ne ovisi o računalnoj platformi te se može koristiti i na Linux i na Windows operativnim sustavima, kao i na 64-bitnim i 32bitnim računalima.

Na slici se vidi CADIS radno sučelje, s otvorenim dokumen-tom, automatski predloženim deskriptorima i rezultatima sta-tističke analize dokumenata (u ovom slučaju od statistički zna-čajnog niza od dvije riječi – 2 grama) koje računalo predočava korisniku.

Zanimljivo je pripomenuti da je CADIS nastao još 2003. go-dine, prije pokretanja AIDE projekta, a vođen je u okviru pro-jekta primjene informacijske tehnologije Ministarstva znano-sti, obrazovanja i sporta pod nazivom Text Mining System.

Grupa ide daljeTijekom rada na ovim projektima osvojene su i brojne znan-

stvene i stručne nagrade i priznanja, a objavljeni su i značajni znansteni i stručni radovi u uglednim svjetskim časopisima. U nekoliko je navrata rad na indeksiranju predstavljan i na struč-nim skupovima u Europi. U ožujku 2006. projekt je predstav-ljen u Europskom parlamentu u Bruxellesu, u okviru EUROVOC konferencije.

U studenom 2006. godine vlada belgijske pokrajine Flan-drije odobrila je hrvatsko-fl amanski projekt CADIAL (Compu-ter Aided Document Indexing for Accessing Legislation), čiji je cilj razvoj inteligentnog sustava za pretraživanje Eurovocom in-deksiranih pravnih dokumenata, označenih uz pomoć susta-va CADIS.

Zamišljen je da traje do ožujka 2009, a njegov će rezultat biti sustav za pretraživanje javne službene dokumentacije Re-publike Hrvatske i služit će svim njenim državnim službama i svim njezinim građanima. Time su ideje razvijene u Grupi do-bile i međunarodno priznanje.

Posebno su ponosni na prošlogodišnje priznanje Zlatno Teslino jaje, što se za inovativna rješenja na polju IT-a dodje-ljuje u okviru VIDI Top 100 natječaja, a Institut „Ruđer Boško-vić” i časopis VIDI dobili su ga upravo za CADIS.

Jamstvo da ovo nisu posljednje dobre vijesti iz Grupe za tehnologiju znanja pri ZEMRIS-u na FER-u, njihova su mladost i entuzijazam. Od posebnog je značenja i aktivno sudjelova-nje studenata u svim projektima, pa je to najbolji mogući na-čin spajanja znanosti i potreba prakse.

Razgovarao: Marijan Prević


34 162/06/2008

eG

OV

ER

NM

EN

T/

eH

RV

AT

SK

A

4

U pripremi prethodnog broja, na adrese 15 ministarstava poslali smo ova pitanja:

■ Tko je u vašem Ministarstvu za-du žen za planiranje / nabavu /im ple mentaciju / održavanje / … in for matičkih i telekomunikacij-skih tehnologija (ICT)? Postoji li po seban odjel / jedinica Mini-star stva u te svrhe i koja su nje-na zadu ženja?

■ Za koje namjene se u Ministar-stvu koristi ICT tehnologija, kako i gdje ona djelatnicima Ministar-stva pomaže u radu?

■ Koliki značaj imaju ICT tehnolo-gije za rad djelatnika Ministar-stva?

■ Koji su planovi i ciljevi po pitanju uvođenja ICT teh-nologija u Ministarstvo u ovoj i idućoj godini?

Odgovore smo dobili od sedam ministarstava i objavili ih u prošlom broju. Ponovo smo poslali ista pitanja pre-ostalim ministarstvima te smo do kraja pripreme ovog broja od tri ministarstva dobili odgovore, koje i objav-ljujemo.

Ministarstvo pravosuđa

U Ministarstvu pravosuđa RH, Sektor za informatiku, kao sa-mostalna ustrojstvena jedinica, zadužen je za informatizaci-ju pravosuđa. Uloga i funkcija informatičke službe u Ministar-stvu pravosuđa donekle se razlikuje od drugih ministarstva jer smo zaduženi za osiguravanje tehničkih i materijalnih uvjeta za nesmetan i neovisan rad posebnog stupa vlasti – sudstva. Glavne zadaće Sektora su strateško planiranje, vo-đenje projekata te nadzor i kontrola provedbe ugovorenih isporuka roba i usluga s ciljem da informatičke i komunika-cijske tehnologije pomognu korisnicima u obavljanju poslo-vanja i radi praćenja rezultata poslovanja. Nabava se provodi u suradnji s Odjelom nabave koji je središnje mjesto svih po-stupaka javne nabave kapitalnih projekata pravosuđa, kao i samog Ministarstva. Korisnici su sva pravosudna tijela – su-dovi (osim Ustavnog suda), državna odvjetništva i Ministar-stvo pravosuđa sa svojim ustrojstvenim jedinicama.

Kroz primjenu ICT tehnologija nastoje se osigurati optimalni uvjeti za rad Mi-nistarstva i pravosudnih tijela te dostu-pnost pravosuđa građanima i poslov-nim subjektima. ICT tehnologija koristi se u:

• uredskom poslovanju – za izradu, pohranu i dohvat dokumenata, te vođenje registara i evidencija u nadležnosti Ministarstva pravosuđa

• svakodnevnoj komunikaciji korisnika, kako unutar pravosuđa tako i prema javnosti korištenjem elektroničke pošte, telefonskog sustava te Web portala,

• razmjenu informacija/podataka u elektroničkom obliku s drugim ministarstvima i državnim tijelima te videokonferencije i svjedočenja za potrebe sudskih postupaka.

Također, nekoliko je javnih usluga dostupno putem Web por-tala pravosuđa, kao što su digitalne zemljišne knjige i sudski registar. Sa svrhom olakšavanja komunikacije, kroz pilot pro-jekt na Trgovačkom je sudu u Varaždinu moguća, od rujna 2007. godine, registracija trgovačkog društava u novcu (d.o.o.) u elektroničkom obliku putem HITRO.HR servisa i ureda javnih bilježnika Varaždinske i Međimurske županije.

U 2008. godini završit će projekt Sređivanja zemljišnih knjiga i katastra čime će se uspostaviti jedinstvena baza podataka Dr-žavne geodetske uprave i Općinskih sudova. Planira se proširi-ti pilot projekt „online” registracije trgovačkog društva na još tri trgovačka suda, te tijekom sljedeće godine započeti roll-out sustava za upravljanje sudskim predmetima (e-Spis) na 60 op-ćinskih, trgovačkih i županijskih sudova u RH te razvoj modu-la za prekršajne sudove. Ovo su planovi i projekti čiji će rezul-tati uvesti značajne promjene u način poslovanja pravosuđa i utjecati na bolju kvalitetu usluga, posebno u svjetlu reforme pravosuđa.

Ministarstvo obrane

U ustroju Ministarstva obrane, u sklopu Uprave za materijal-ne resurse, postoji Služba za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju koja je zadužena za planiranje, nabavu, imple-mentaciju te osiguravanje i održavanje informacijsko-komu-

Ksenpnse

•

•

j

•

v

39161/05/2008

A evo što smo saznali:

Ministarstvo fi nancija

U Ministarstvu fi nancija za planiranje, nabavu, implementaciju i održavanje informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija (ICT) zadužena je Samostalna služba za informacijski sustav koja se sasto-ji od tri odjela: Odjel za informacijski sustav i sistemsku podršku, Odjel za komunikacijsku tehnologiju i Odjel za sigurnost informa-cijskog sustava.

Cjelokupna služba planira razvoj, održavanje i sigurnost raču-nalno-komunikacijske infrastrukture Ministarstva fi nancija, ruko-vodi razvojem i održavanjem informacijskog sustava, predlaže pri-mjenu novih tehnologija i metoda rada, sudjeluje u organiziranju te koordinira i nadzire aktivnosti nabave, izrade i održavanja na-mjenskih paketa i baza podataka za korisnike te elektroničkih arhi-va u Ministarstvu.

Služba organizira, koordinira i nadzire aktivnosti na uspostavi, održavanju i razvoju informacijskih servisa. Organizira, koordini-ra i nadzire izradu i primjenu internih normi, preporuka i pravi-la ponašanja korisnika informacijske infrastrukture. Prati, prouča-va i primjenjuje zakonske i druge propise iz područja informacij-ske tehnologije. Predlaže i projektira povezivanje informacijskog sustava Ministarstva fi nancija s drugim informacijskim sustavima Republike Hrvatske.

Poslovi službe uključuju dizajn, implementaciju, testiranje i odr-žavanje operacijskih sustava, poslužitelja i mrežnih servisa, određi-vanje i nadzor pravila kojima se osigurava sigurnost podataka, ad-ministriranje medija za pohranu podataka i održavanje arhive me-dija, vođenje evidencije postojeće računalne opreme i njezino odr-

■ Tko je u vašem Ministarstvu zadužen za planiranje/nabavu/implementaciju/održavanje/ … informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija (ICT)? Postoji li poseban odjel/jedinica Ministarstva u te svrhe i koja su njena zaduženja?

■ Za koje namjene se u Ministarstvu koristi ICT tehnologija, kako i gdje ona djelatnicima Ministarstva pomaže u radu?

■ Koliki značaj imaju ICT tehnologije za rad djelatnika Ministarstva?

■ Koji su planovi i ciljevi po pitanju uvođenja ICT tehnologija u Ministarstvo u ovoj i idućoj godini?

ICT ZA e-G

OV

ERNM

ENT

U današnje su doba informatičke i telekomunikacijske tehnologije (ICT) postale sastavni dio obavljanja većine djelatnosti, a nisu zaobišle niti sektor državne uprave. Željeli smo saznati kako se u državnoj upravi cijeni i primjenjuje ICT tehnologija pa smo svim ministarstvima poslali ova pitanja:


35162/06/2008

eG

OV

ER

NM

EN

T/

eH

RV

AT

SK

A

5

nikacijskih sustava. Navedene aktivno-sti usklađene su s ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Oružanih sna-ga RH te vanjskim partnerima (tvrtka-ma).

Informacijsko-komunikacijska teh no-logija (ICT) služi kao potpora poslovnim i vojnim procesima Ministarstva i Oru-žanih snaga RH, čime se postiže ve ća učinkovitost organizacije, bolje up rav-ljanje resursima, smanjenje broja i vre-menskog trajanja pojedinih procesa te eventualnih zastoja među njima.

Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, o razvoju i održavanju informa-cijskih resursa brigu vodi Uprava za in-formatiku i tehnologije u Odjelu za in-formacijsku infrastrukturu Ministarstva.

Odjel je podijeljen u tri odsjeka: Odsjek za računalno-komu-nikacijsku infrastrukturu utvrđuje kriterije za nabavu, raspo-djelu i korištenje informatičke opreme i licenciranog softve-ra; vodi evidencije raspodjele i korištenja računalne opreme, licenciranog softvera, potrošnog informatičkog materijala i rezervnih dijelova; administrira poslužitelje i računalno-ko-munikacijsku infrastrukturu Ministarstva; održava sigurnost podataka i sustava; sistemski održava informacijske servise te organizira i administrira help-desk usluge za zaposlenike Ministarstva. Odsjek za informacijski sustav i aplikacije plani-ra i utvrđuje kriterije za razvoj i održavanje korisničkih apli-kacija za pojedine poslovne procese Ministarstva, za razvoj i održavanje središnje baze i drugih baza podataka. Odsjek pruža potporu u obavljanu elektroničkog poslovanja u Mini-starstvu kroz standardizirano prikupljanje podataka te nad-gledanje i organiziranje elektroničkog arhiviranja dokume-nata. Odsjek za informacijsko-dokumentacijsku djelatnost planira, razvija i održava interne i javne informacijske servi-se: interni Web servis i druge oblike internog komuniciranja i informiranja, javni Web servis, javne liste elektroničke pošte i druge oblike komunikacije i informiranja kao što su obrasci, prezentacije i multimedijski sadržaji. Planira i organizira rea-lizaciju sadržaja Središnjeg portala javne uprave iz područja nadležnosti Ministarstva. Također, planira i usklađuje aktiv-nosti izdavačke djelatnosti Ministarstva i trajnog informatič-kog obrazovanja zaposlenika.

Svi zaposlenici Ministarstva koriste stan-dardiziranu računalnu i programsku opremu u skladu s potrebama radnog mjesta, e-poštu, Intranet, help-desk, ra-čunalnu učionicu, a na raspolaganju je i videokonferencijska oprema te opre-ma za snimanje i obradu video mate-rijala. Vodeći brigu o čuvanju informa-tičkih resursa putem zaštite pristupa sustavu i poslovnom prostoru korište-njem pametnih kartica te sigurnosnom pohranom podataka, sustav omoguću-je učinkovitu potporu poslovanju Mini-starstva. Uz ulaganje u opremanje ra-čunalnom opremom i programskom podrškom, jednaka pozornost polaže se također u ulaganje u informatičko obrazovanje zaposlenika (ECDL).

Proteklih nekoliko godina značajna su bila ulaganja u razvoj i održavanje In-formacijskog sustava Ministarstva koji,

osim zaposlenicima Ministarstva, služi i našim korisnicima, ustanovama i pojedincima iz sustava znanosti, obrazovanja i sporta te široj javnosti. Informacijski sustav Ministarstva važna je potpora sustavu kvalitete u Ministarstvu.

Integrirani sustav za upravljanje poslovnim informacijama, osim upravljanja klasičnom i elektroničkom dokumentacijom, omogućuje upravljanje faksovima, fi zičkim i elektroničkim pri-stupom informacijama (pametne kartice) te standardiziranim skupovima podataka.

Uredsko poslovanje u Ministarstvu postavljeno je na najmo-dernije temelje uvođenjem sustava za upravljanje doku-mentima i zadacima. Sustav podržava uredbu o uredskom poslovanju i svim zaposlenicima omogućuje rad s elektronič-kim dokumentima i zadacima sukladno ovlastima. Kroz mo-dule pisarnice, tajnice, referenta, otpreme, arhive i upravljač-kog modula omogućeno je učinkovito praćenje te kolanje upravnih i neupravnih predmeta i pripadajućih akata te pra-ćenje statusa izvršavanja zadataka. Svi predmeti i akti označa-vanju se bar kodom te se skeniraju na ulazu i izlazu, a sustav preko Web servisa komunicira s ostalim dijelovima Informacij-skog sustava Ministarstva.

Javni Web servis Ministarstva te potpora poslovnim proce-sima kao što su Web servis za prijavu i odabir znanstvenih pro-jekata i programa (zProjekti), projekata primjene informacijske tehnologije (iProjekti), aplikacijski sustav za vođenje upisnika i

Svdomčui vmrijtisunjpjeststčupseo

Pbfo

40 161/05/2008

(osobnog, u grupi): - baratanje dokumentima – priprema, raspoređivanje,

umnožavanje dokumenata (tekstova, slika…) - arhiviranje dokumenata - izrada tiskanih i drugih publikacija - izrada prezentacija - organizatori rada (adresari, rokovnici, podsjetnici…) - izrada i obrada proračunskih tablica, baza podataka… - oblikovanje podržano računalom (u različitim strukama…)

(s klijentima, partnerima, suradnicima):

:

Uvođenjem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija kao što su:

cesima,

stanica temeljen na Public key infrastructure tehnologiji i 802.1x standardu

te unapređenjem postojećih informacijsko-komunikacijskih teh-no logija, Ministarstvo fi nancija planira izgradnju suvremenog in for-ma cijskog sustava koji mora posluživati različite, ali međusobno po-vezane dijelove poslovnog sustava, s ciljem izgradnje sigurnog, cjelo-vitog, integralnog informacijskog sustava.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Sam postupak nabave obavlja Tajništvo Ministarstva, u Odsjeku za nabavu u dogovoru s odsjekom za informatiku, a održavanje in-formatičke opreme vrši tvrtka izabrana javnim natječajem.

ICT tehnologija se koristi kod svakodnevnog uredskog rada, kreiranja, manipuliranja, ispisa tekstualnih, računalnih, prezenta-cijskih i sličnih datoteka. Nadalje, koristi se kao komunikacija kroz servis elektroničke pošte, pristup i korištenje Interneta. ICT tehno-logije imaju izniman značaj za rad djelatnika Ministarstva jer je ve-ćina poslovnih procesa ovisna o funkcioniranju ICT tehnologije.

Po pitanju uvođenja ICT tehnologija u Ministarstvo u ovoj i idućoj godini, planovi su povećanje broja ICT opreme razmjer-no povećanju broja službenika, uvođenje detaljnih ICT politika, proširenje kapaciteta Odsjeka informatike (ljudski resursi, eduka-cija), usklađivanje i praćenje projekata predpristupnih programa EU, povećanje stupnja fi zičke i tehničke sigurnosti ključnih resur-sa (serverska soba), modernizacija i optimizacija servisa na serveri-ma uvođenjem tehnologije virtualizacije, a time i racionalnije ko-rištenje istih.

Osim navedenih, u idućoj godini su primarni ciljevi edukacija što većeg broja službenika u području ICT tehnologija kroz ECDL izobrazbu, a nakon toga veća primjena korištenja postojećih i bu-dućih aplikacija na osobnim računalima.

žavanje, te praćenje potreba za nabavom nove opreme iz područ-ja informacijske tehnologije. Služba obavlja i druge poslove što ih odredi načelnik.

Služba sudjeluje u aktivnostima planiranja, razvoja i održavanja pristupa mreže Ministarstva na javnu mrežu, informacijskih servi-sa koje obuhvaćaju WWW, imeničke servise i ftp poslužitelje i su-stave dostupne putem mreže, obavlja poslove mjerenja i podeša-vanja postojeće pristupne mreže Ministarstva. Prati aktivnosti ko-risnika iz lokalne i javne mreže, snima aktivnosti i sprečava nedo-zvoljene aktivnosti. Vodi brigu o sigurnosti korisničkih podataka. Prijavljuje sigurnosne incidente nadležnim službama. Koordinira rad nadležnih službi koje rade na poslovima vezanim uz informa-cijske servise.

Služba provodi sigurnosne politike, inicira i nadzire provođenje sigurnosnih mjera na svim razinama upravljanja Ministarstvom, izvještava ministra o stanju sigurnosti svih dijelova informacij-skog sustava, defi nira program sigurnosti informacijskog sustava Ministarstva na osnovi sigurnosne politike, redovito prati provo-đenje sigurnosnih mjera te uočava i otklanja moguća odstupanja u postupku provedbe, izrađuje program izobrazbe svih zaposlenika Ministarstva o sigurnosnim mjerama te vodi brigu o provedbi pro-grama, i usklađuje aktivnosti kojih je cilj očuvanje neprekinutosti poslovnih procesa u izvanrednim okolnostima, sudjeluje u postup-ku oblikovanja i razvoja informacijskih sustava s ciljem primjene si-gurnosnih zahtjeva, pruža pomoć zaposlenicima u provođenju pro-grama sigurnosti informacijskog sustava Ministarstva.

Informacijsko-komunikacijski sustav Ministarstva fi nancija djeluje unutar poslovnog sustava omogućujući mu komunikaciju unutar sebe i sa svojom okolinom. Informacijsko komunikacijski sustav osigurava informacije potrebne za izvođenje poslovnog pro-cesa i upravljanje poslovnim sustavom.

Primjenom informacijsko komunikacijskih tehnologija u Ministarstvu fi nancija omogućuje se:

(„automatizacija” poslovanja)

– informacija kao podloga za donošenje (poslovne) odluke

- („automatizacija” odlučivanja)

ICT

ZA e

-GO

VER

NM

ENT


36 162/06/2008

eG

OV

ER

NM

EN

T/

eH

RV

AT

SK

A

6

evidencija (eRegistri) i sustav za prikupljanje podataka putem strukturiranih Web obrazaca (eObrasci) omogućuju pružanje usluga krajnjim korisnicima putem Interneta.

Izgradnjom Jedinstvenog izvještajnog sustava koji koristi više od 50 izvora podataka, omogućena je transparentnost i pravovremena dostupnost ključnim podacima radi donošenja poslovnih odluka.

Integrirani sustav za upravljanje standardiziranim sku-povima podataka (e-Matica) predstavlja jedinstvenu bazu standardiziranih podataka o osnovnom i srednjem obrazova-nju (škole, zaposlenici, učenici, programi).

Informatizacijom prosvjetne inspekcije, uvođenjem ek-spertnog sustava e-Inspektor te nabavom prijenosnih raču-nala za sve prosvjetne inspektore, stvoreni su preduvjeti za zna čajno poboljšanje učinkovitosti i transparentnosti rada prosvjetne inspekcije.

Integrirani fi nancijsko-informacijski sustav podupire up-rav ljanje proračunskim sredstvima u Ministarstvu. Uvođen po stupno, u tri faze, kroz module fi nancijskog i proračun-skog ra ču novodstva povezuje Ministarstvo sa sustavom Sre-dišnje dr žav ne riznice, upravlja ljudskim resursima i nabavom u Mini star stvu te se povezuje na integrirani fi nancijsko-infor-macijski su stav sveučilišta Republike Hrvatske koji podržava novi način fi nanciranja sveučilišta.

Planovi za sljedeće razdoblje su nastaviti ulaganje u održava-nje i razvijanje postojećih resursa, što će svakako biti omogu-ćeno preseljenjem u novu zgradu.

Početak rada Hrvatske mreže poslovnih anđela Poslovni anđeli su (bivši) uspješni poduzetnici/(bivši) uspješni lideri tvrtki/korporacija koji fi nanciraju start-up projekte visokog rizika na način da ulaze u vlasnički udio i pružaju pomoć u daljnjem razvoju i komercijalizaciji projekata.

U hotelu Regent u Zagrebu 17. lipnja 2008. predstavljena je Hrvatska mreža poslovnih anđela – CRANE (Croatian Angel Network). Predstavljanje je organizirano uz pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvitak, BICRO-a i Ruđer inovacija, a glavni cilj ovog projekta jest upoznavanje javnog i privatnog sektora s mrežom poslovnih anđela te informiranje šire javnosti o raznim načinima fi nanciranja start up tvrtki.

Poslovni anđeli su (bivši) uspješni poduzetnici/(bivši) uspješni lideri tvrtki/korporacija koji fi nanciraju start-up projekte visokog rizika na način da ulaze u vlasnički udio i pružaju pomoć u daljnjem razvoju i komercijalizaciji projekata. To su neformalni pojedinačni ulagači koji svojim poslovnim iskustvom savjetuju mlade tvrtke i poduzetnike te pomažu njihovom budućem rastu. Najveća vrijednost poslovnih anđela jest „pametno fi nanciranje” – pružanje ekspertize, vještina i poslovnih kontakata. Najčešći razlozi zašto poslovni anđeli ulažu jesu profi t, poticanje poduzetništva, poslovna aktivnost, ali i zabava u stvaranju nove vrijednosti.

CRANE je neprofi tna udruga koja okuplja poslovne anđele iz Hrvatske i inozemstva koji žele ulagati u inovativne projekte. Mreža je osnovana na inicijativu Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, Poteza Ventures, Udruge za poticanje softverskog i online poduzetništva „Initium”, Hrvatskog Private Equity i Venture Capital Asocijacije te samih poslovnih anđela i uspješnih poduzetnika Hrvoja Prpića i Damira Sabola.

Male i srednje tvrtke su pokretači hrvatskog gospodarstva: čine 99,4% svih registriranih tvrtki, zapošljavaju 64,7% svih zaposlenih, ostvaruju 44% BDP-a i 40,5% izvoza (izvor: MINGORP, 2006). S druge strane, male i srednje tvrtke suočavaju se s problemom pokrivanja nedostatka kapitala, pogotovo u start-up fazi budući da banke traže kolateralu, a fondovi rizičnog kapitala teže većim investicijama u kasnijoj, manje rizičnoj fazi poslovanja.

Mreža poslovnih anđela će igrati aktivnu ulogu u osiguravanju kapitala za početne faze projekata, gdje je očigledan nedostatak kapitala kao alternativa drugim sredstvima fi nanciranja, te na taj način promicati razvoj poduzetništva.

V I J E S T I


37162/06/2008

eG

OV

ER

NM

EN

T/

eH

RV

AT

SK

A

7

Glavni ciljevi hrvatske mreže poslovnih anđela su prije svega poticanje i razvoj inovativnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, pružanje pomoći poduzetnicima u ostvarenju inovativnih projekata koji imaju međunarodni potencijal te pružanje pomoći samim poslovnim anđelima u pronalaženju, odabiru i ostvarenju zanimljivih projekata.

„Agencija za promicanje izvoza i ulaganja prepoznala je vrijednost ovog projekta koji za cilj ima poticanje razvoja malog i srednjeg inovativnog poduzetništva – okosnicu razvoja hrvatskog gospodarstva – te kao takav potiče kvalitetne dugoročne strane investicije u sektore temeljene na znanju, a upravo su te investicije one koje želimo” – izjavio je Slobodan Mikac prilikom predstavljanja Hrvatske mreže poslovnih anđela.

Prvi CIP ICT PSPinfo danOsnovni Cilj ICT PSP programa je prevladavanje prepreka u razvoju informacijskog društva u skladu ispunjenja inicijative Europske unije i2010. Predviđeno trajanje programa je od 2007. do 2013. godine, a ukupni proračun iznosi 730 milijuna eura.

Prvi nacionalni CIP ICT PSP info dan obilježen je 19. lipnja predstavljanjem programa podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT Policy Support Programme – ICT PSP) održanim u dvorani Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Ovaj je program pokrenula Europska komisija u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost (Competitiveness and Innovation Framework Programme – CIP), osnovanog Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća u listopadu 2006. godine.

Kako bi informirao poslovnu zajednicu, tijela državne uprave i širu javnost o mogućnostima koje pruža ovaj Program, Središnji državni ured za e-Hrvatsku organizirao je prvi nacionalni CIP ICT PSP info dan.

„Održavanje nacionalnog CIP ICT PSP info dana potaknuli smo u želji da široj javnosti pošaljemo poruku da je važno uključiti se u ostvarenje ovog programa. Korist je dvostruka – s jedne strane, na taj ćemo način iskoristiti raspoloživa sredstva iz europskih fondova, a s druge strane razmjenjivati iskustva u projektnom upravljanju s drugim zemljama sudionicama. Budući da je riječ o doista vrijednom programu te da je rok za prijavu 9. rujna ove godine, sve zainteresirane za uključivanje u program pozivam i ovim putem da se u potrazi za informacijama obrate kontakt osobi za provedbu CIP ICT PSP-a te Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku. Želimo demistifi cirati složene procedure prijave za sudjelovanje na sličnim projektima, pomoći svim zainteresiranima u procesu prijave te motivirati i potaknuti sve pravne osobe na aktivan angažman kako bismo realizirali potencijale koje nam nudi ovaj vrijedni program ”, izjavio je Igor

Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku.

Osnovni Cilj ICT PSP programa je prevladavanje prepreka u razvoju informacijskog društva u skladu ispunjenja inicijative Europske unije i2010. Predviđeno trajanje programa je od 2007. do 2013. godine, a ukupni proračun iznosi 730 milijuna eura. Program je namijenjen razvoju tržišta za inovativna informacijsko-komunikacijsko-tehnološka rješenja u području od javnog interesa, što bi trebalo otvoriti široku lepezu novih poslovnih prilika, posebno za inovativne male i srednje velike tvrtke koje pružaju nova IKT rješenja. Kontakt osoba za provedbu CIP ICT PSP-a u Hrvatskoj je Iris Abramović iz Apis IT-a. Više o CIP ICT PSP programu može se doznati na Web stranici http://www.e-hrvatska.hr/cip-ict/index.html

CTS sustav namijenjen državnim odvjetništvimaProjekt elektronskog vođenja i upravljanja kaznenim predmetima

Dana 23. lipnja predstavljen je Case Tracking System, (CTS) sustav namijenjen državnim odvjetništvima radi upravljanja kaznenim predmetima. Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj doniralo je sredstva Državnom odvjetništvu za razvoj projekta elektronskog vođenja i upravljanja kaznenim predmetima te je krajem siječnja 2008. godine sklopljen ugovor s IBM-om Hrvatska d.o.o. kako bi se korištenjem postojećeg rješenja i platforme automatiziralo vođenje evidencija o kaznenim predmetima (CTS) Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Projekt CTS zajednički su predstavili Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić, Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Robert Anthony Bradtke i Glavni direktor IBM-a Hrvatska d.o.o. Ivan Vidaković.

Donacijom Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država osigurana su potrebna sredstva da IBM Hrvatska d.o.o. razvije i instalira sustav za državna odvjetništva, i to u prvotne četiri pilot-lokacije odnosno u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, Županijskom državnom odvjetništvu u Zlataru i Županijskom državnom odvjetništvu u Puli.

Sustav će omogućiti da državna odvjetništva na učinkovit način upravljaju kaznenim predmetima i vode njihovu evidenciju, a njime bi se omogućio istovremeni uvid u bitne informacije o predmetu – u kojoj je fazi rad na predmetu i kod kojeg je zamjenika u radu, te bi se poboljšao nadzor nad radom zamjenika, što bi doprinijelo njihovom objektivnom ocjenjivanju. Istom je prilikom demonstriran i


38 162/06/2008

eG

OV

ER

NM

EN

T/

eH

RV

AT

SK

A

8

video konferencijski sustav kojeg su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osigurali Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država i Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država. Sustavi za video konferencije instalirani su u sedam županijskih državnih odvjetništava: Zagreb, Rijeka, Pula, Vukovar, Osijek, Dubrovnik i Split, omogućujući da državni odvjetnici i zamjenici iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta izravnim kontaktom imaju uvid u predmete te da raspravljaju o predmetima državnih odvjetništava s područja cijele Republike Hrvatske, a omogućit će se i obavljanje razgovora sa svjedocima diljem zemlje.

sustav socijalnih davanja te suzbiti lažna potraživanja socijalnih naknada i na taj način stvoriti pravičniji tretman svih poreznih obveznika. Riječ je o tehnički najzahtjevnijem projektu Republike Hrvatske» – istaknuo je ministar Ivan Šuker.

Određivanje i dodjeljivanje osobnih identifi kacijskih brojeva započet će od 1. siječnja 2009. godine, a dugoročni cilj je stvoriti «Središnju bazu podataka» na razini Porezne uprave koja će putem osobnog identifi kacijskog broja umrežiti sve pojedine službene evidencije. Sve države članice Europske unije koriste određene identifi kacijske brojeve u zdravstvene svrhe ili pri oporezivanju, socijalnom osiguranju, mirovinama, a sustav koji Hrvatska uvodi najbliži je skandinavskim zemljama.

“Riječ je o alatu koji će onemogućiti sve ono što ozbiljno priječi razvoj konkurentnosti u Hrvatskoj. Zbog toga je uvođenje osobnog identifi kacijskog broja odlična prilika da se sustav uredi na pravedniji način. To znači ne samo da ćemo u budućnosti imati transparentniji sustav evidencije imovine pojedinaca i tvrtki, nego će se omogućiti i vođenje kvalitetnije selektivne socijalne politike, što uključuje i sređivanje sustava socijalnih davanja” – istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Uz ministra fi nancija Ivana Šukera, na sjednici Vijeća gostovao je i dr. Ricardo Pinto iz BIZimpacta koji je održao prezentaciju «Pripremljenost hrvatskih poduzetnika i obrtnika za pridruživanje Europskoj uniji». Prezentacija se temelji na najvećem istraživanju koje je provedeno u SME sektoru u Hrvatskoj, a u sklopu CARDS projekta.

«Rezultati istraživanja koje smo proveli na 2000 malih i srednjih poduzetnika te obrtnika pokazuju kako mali i srednji poduzetnici vjeruju da će pristupanje EU biti korisno za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini te da će pridruživanje donijeti više prednosti nego nedostataka. Međutim, mnogo poduzetnika je zabrinuto i izražava sumnju u svoju konkurentnu spremnost za ulazak u EU, a najmanji poduzetnici su i najzabrinutiji. Samo 31 posto anketiranih smatra se potpuno pripravnim za ulazak u EU, dok je 54 posto donekle pripravno. Najveći broj nepripremljenih dolazi iz sektora poljoprivrede», kazao je dr. Ricardo Pinto.

Zaključak istraživanja upućuje na činjenicu kako glavni uzrok nepripremljenosti domaćih poduzetnika za izazove Europske unije leži u neinformiranosti o procesima, zakonima i promjenama koje ih čekaju ulaskom Hrvatske u EU. Zbog toga su članovi Nacionalnog vijeća istaknuli kako je proaktivan pristup, kako predstavnika državne uprave tako i poduzetnika, neophodan kako bi svi bili što bolje pripremljeni za izlazak na jedinstveno EU tržište.

Ranije je u sklopu zajma Svjetske banke razvijen informatički sustav za upravljanje sudskim predmetima (ICMS), a implementiranim rješenjima IBM-a koristi se i uvodi u nekoliko sudova u Republici Hrvatskoj. Sustav CTS će se proširiti i nadograditi u ICMS.

Osobni identifi kacijski brojOdređivanje i dodjeljivanje osobnih identifi kacijskih brojeva započet će od 1. siječnja 2009. godine, a dugoročni cilj je stvoriti “Središnju bazu podataka” na razini Porezne uprave koja će putem osobnog identifi kacijskog broja umrežiti sve pojedine službene evidencije.

U sklopu redovite sjednice Nacionalnog vijeća za konkurentnost, ministar fi nancija Ivan Šuker održao je 12. lipnja prezentaciju o razlozima i svrsi uvođenja osobnog identifi kacijskog broja (OIB). «Uvođenje osobnog identifi kacijskog broja osigurat će transparentnost sustava državne uprave, jer je to jedna od ponajboljih mjera za suzbijanje korupcije koja koči domaće gospodarstvo. Naime, njime ćemo uspostaviti djelotvorniji


39 oglas hp.indd 3939 oglas hp.indd 39 29.6.2008 12:43:0929.6.2008 12:43:09Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

40 162/06/2008

Što je to ERP sustav?

ERP sustav (Enterprise Resource Planning System) je vrsta poslov-nog softvera koji podržava odvijanje mnogih operativnih procesa po-duzeća u poslovnim područjima nabave, skladištenja, proizvodnje, pro-daje, kvalitete, održavanja, fi nancija, računovodstva, kontrolinga itd. Najbliži, premda ne u potpunosti odgovarajući (ali uvriježeni) hrvatski naziv za ovu vrstu softvera je „integrirani poslovni informacijski sustav”. Integrirani zato jer su prije pojave ERP-a, gore navedena poslovna po-dručja podržavale pojedinačne (tzv. odjelne) aplikacije koje su bile više ili manje povezane, dok ERP podrazumijeva da su sve te aplikacije pot-puno integrirane u jedinstveni sustav. Pridjev poslovni nastao je u vrijeme dok su to bile jedine poslovne aplikacije, a danas je malo preširok jer se u poslovanju poduzeća koriste različite vrste softvera, a ERP je samo jed-na od njih. Stoga, a i zbog kratkoće naziva, i u Hrvatskoj se sve više koristi naziv ERP.

Položaj ERP sustava u poslovanju po-duzeća

U svakom poduzeću postoji mnoštvo različitih procesa, koji stvaraju veliki broj različitih po-dataka. Glavno obilježje ERP sustava je da je usmjeren na dobro strukturirane procese i po-datke te da nastoji automatizirati obradu ta-kvih podataka i odvijanje takvih procesa. Tako će ERP npr. brzo i točno odraditi posao pla-niranja nabave materijala na temelju plana pro-izvodnje, sastavnica proizvoda te defi niranih dobavljača i vremena dobave za svaki materi-jal. S druge strane, proces razvoja novog proi-zvoda i niz dokumenata (bilješki, specifi kacija, shema itd.) koji pri tome nastaju, nisu područje koje će ERP lako savladati. Također, ERP neće u potpunosti podržati niti automatizaciju obra-de ulazne fakture za materijal, u smislu skenira-

nja fakture i njenog automatskog slanja na odobrenje odgovornim oso-bama elektroničkim putem, ali će ju zato dobro proknjižiti u materijal-nom knjigovodstvu.

Dakle, ERP pokriva dobar dio procesa u cijelosti, ali neke uopće ne pokriva, a neke pokriva djelomice. Stoga su se uz ERP sustav pojavi-le i druge vrste poslovnih informacijskih sustava koji su s njim komple-mentarni. To su npr. sustavi za upravljanje odnosom s kupcima i do-bavljačima (Customer/Supplier Relationship Management Systems), sustavi za upravljanje životnim ciklusom proizvoda (Product Lifecycle Management Systems), sustavi za planiranje i izvještavanje (Business Intelligence Systems), sustavi za upravljanje strategijom poduzeća (Strategy Management Systems) itd. S obzirom da ERP ipak čini jezgru poslovnog informacijskog sustava jer rješava temeljne procese, ovi susta-vi se na različite načine integriraju s njim kako bi se u konačnici dobio na početku spomenuti integrirani poslovni informacijski sustav.

ERP sustavi vremenom su „sazrijeli” u smislu da kvalitetno i stabilno po-krivaju strukturirane procese, pa danas možemo vidjeti trend da proizvo-đači ERP sustava u svoj softver dodaju i ove prethodno navedene susta-ve. Odluka o tome koji CRM sustav izabrati može biti vrlo teška, jer spe-cijalizirani (samo CRM) sustavi u pravilu imaju nešto bogatiju funkcio-nalnost, dok su CRM sustavi proizvođača ERP-a puno bolje integrirani s ERP-om, a time i lakši za implementaciju i kasnije održavanje.

Kako izabrati ERP?

Jedna od prvih stvari koja se analizira i od koje se obično i polazi pri su-žavanju izbora ERP-a za određeno poduzeće, jest sama funkcionalnost ERP sustava. Ocjena koliko neki ERP odgovara potrebama poduzeća nije nimalo jednostavna i to iz sljedećih razloga:

Razlike u funkcionalnostima ERP-a – prethodno spomenuta pro-širenja dovela su do toga da su se ERP-ovi počeli razlikovati po tome koje procese podržavaju. Dodatno, ERP-ovi se mogu razlikovati čak i

INTE

GR

IRA

NI I

NFO

RM

ACI

JSK

I PO

SLO

VN

I SU

STA

VI

Samo pravilno provedena nabava i implementacija ERP sustava poduzeću osigurava učinkovitije, kvalitetnije i jeftinije poslovanje, veće povjerenje poslovnih partnera i bolju tržišnu poziciju.

Autor Damir Martinović karijeru u informa-tičkoj struci započeo je u poduzećima Končar Institut i Elektroprojekt, prvo kao programer a zatim i kao projektant informacijskih sustava. Od 1990. radi u tvrtki Pliva d.d. prvo kao speci-jalist za razvojne alate, potom kao projektant in-formacijskih sustava, a zatim 5 godina kao di-rektor odjela razvoja novog informacijskog susta-va Plive, u kojem svojstvu vodi projekt implemen-tacije SAP sustava čiji rezultat je prva produkcij-ska instalacija SAP sustava u Hrvatskoj. Zatim prelazi u SAP Hrvatska d.o.o. na mjesto vodi-telja projekata i vodi implementaciju SAP su-stava u 6 poduzeća Podravka Grupe istovreme-

no. Početkom 2000.g. preuzima funkciju direktora konzaltinga prvo u SAP Hrvatska d.o.o. a potom u b4b d.o.o. koji je nasljednik tvrtke SAP Hrvatska. Na tom poslu je kroz gotovo 6 godina uključen u cjelokupni životni ciklus 40-ak SAP projekata u Hrvatskoj i regiji. Sada je direktor Informatike Podravka Grupe u kojem svojstvu je odgovoran za funkcioniranje i razvoj informacijskog sustava u 25 poduzeća ove prehrambene kompanije.

Nabava i implementacija ERP sustava

40-43 erp uvod.indd 4040-43 erp uvod.indd 40 29.6.2008 12:43:3029.6.2008 12:43:30Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

41162/06/2008

Procesi specifi čni upravo za određeno poduzeće – poduzeća često ostvaruju svoju kompetitivnu prednost pred konkurencijom kroz nekoli-ko procesa koje rade upravo na njima svojstven način. ERP-ovi, u svom izvornom obliku, često neće podržati takav specifi čan proces već će to za-htijevati prilagodbu funkcionalnosti ERP-a, što može (ali i ne mora) biti prilično složen zahvat.

Osim o funkcionalnosti, pri izboru ERP-a mora se voditi računa i o dosta drugih elemenata, od kojih izdvajamo nekoliko najbitnijih:

Stvarna potreba poduzeća – svako se poduzeće nalazi u određenom trenutku svog razvoja i ima različiti stupanj „zrelosti” u odnosu na neko drugo poduzeće. Stoga je prvi korak objektivno sagledavanje svojih po-treba, kako u trenutku izbora ERP-a, tako i u nekoliko narednih godi-na, tj. u razdoblju u kojem se konkretni ERP sustav planira koristiti (ho-rizont korištenja). Je li to 3, 5, 10 ili više godina ovisi također o stupnju razvoja poduzeća.

Stupanj unapređenja poslovanja – implementacija ERP-a se ne mora nužno baviti samo postojećim načinom odvijanja procesa. Tako zahtjevan posao uvijek je dobro iskoristiti i za reviziju vlastite poslovne prakse i njeno unaprijeđenje. Ovo posebno treba imati na umu ako po-duzeće u horizontu korištenja planira značajnije mijenjati način poslova-nja ili diversifi cirati djelatnosti (organskim rastom ili akvizicijama). No, tu treba biti oprezan i umjeren jer prevelike promjene u poslovanju, po-gotovo ako nisu dobro projektirane, mogu uvelike otežati implementa-ciju ERP-a.

Kvaliteta proizvođača ERP-a – procjena stabilnosti proizvođača u ho-rizontu korištenja, reference, način rada i sastav razvojnog tima, kvaliteta podrške i plan daljnjeg razvoja novih verzija softvera, itd. S obzirom da je danas ERP postao globalni biznis, na našem tržištu su osim domaćih pri-sutni i neki globalni proizvođači ovih sustava. Kod njih obično nije upit-na kvaliteta proizvođača jer su to ugledne kompanije, ali je izuzetno važ-na lokalna prisutnost takve kompanije u Hrvatskoj. Pod time se podra-zumijevaju tri stvari: lokalizacija ERP-a u smislu prijevoda na hrvatski

u osnovnim procesima koje pokrivaju, pa tako npr. nemaju svi ERP-ovi module upravljanja kvalitetom ili održavanja.

Procesi specifi čni za gospodarsku granu – osim „standardnih” po-slovnih procesa, poduzeća imaju i specifi čne procese ovisno o grani gos-podarstva kojoj pripadaju, npr. proizvodnja (diskretna, procesna,…), tr-govina (veleprodaja, maloprodaja), usluge (prijevoz, ugostiteljstvo,…), gra-diteljstvo, infrastruktura (struja, plin, voda,…) itd. Ako tome dodamo i javni sektor i ostale ustanove, jasno je da ima dosta procesa specifi čnih za gransku djelatnost poduzeća te u pravilu postoje dvije vrste ERP sustava: oni koji su u cijelosti razvijeni za specifi čne gospodarske grane i oni koji uz „standardnu” jezgru imaju dodatke za pojedine gospodarske grane.

INTEG

RIR

AN

I INFO

RM

ACIJSK

I PO

SLOV

NI SU

STAV

I


42 162/06/2008

tanata koji se profesionalno bave ovim poslom. Na hrvatskom tržištu po-stoji nekoliko konzultantskih kuća koje imaju razrađenu metodologiju pripreme i provedbe natječaja za izbor ERP sustava.

Poduzeća koja imaju vlastiti odjel informatike često će se odlučiti da tom odjelu povjere vođenje izbora ERP-a, uz uključenje predstavnika budu-ćih korisnika ERP-a iz drugih odjela poduzeća. I u tom je slučaju dobro uzeti konzultante, jer je kod tih, u pravilu većih ili velikih poduzeća, od-luka o uvođenju ERP sustava strateška i ima dugoročni utjecaj na podu-zeće. Dakle, rizik je velik i pogrešan izbor može imati ozbiljne posljedi-ce na poslovanje takvog poduzeća. No, neka poduzeća imaju toliko kva-litetan i stručan odjel informatike da im konzultanti nisu potrebni da bi izabrali najbolje rješenje. Procjenu – je li to u određenom poduzeću tako – treba donijeti odjel informatike koji sam sebi mora iskreno priznati je li u stanju dobro odraditi ovaj posao.

Najlošiji način izbora ERP-a, ali nažalost prilično prisutan kod nas, je provođenje izbora vlastitim snagama i znanjem. U tom slučaju tim za iz-bor ERP sustava veći dio informacija dobiva od samih ponuđača, a toč-nost tih informacija provjerava kroz preporuke partnera i prijatelja koji su i sami korisnici tog ERP-a. Na prvi pogled preporuka može izgle-

dati kao prilično sigurna informacija jer dola-zi od ljudi s iskustvom. To je donekle i točno jer je bitno kako su neki drugi korisnici zadovoljni rješenjem koje razmatramo, ali ne smiju se za-nemariti dvije stvari. Prvo, niti jedan korisnik kao fi zička osoba ne koristi ERP u cijelosti i ima samo djelomičan pogled na njegovo funkcioni-ranje, pa ne može dati cjelovitu ocjenu. I drugo, kako je prethodno navedeno, različita poduze-ća imaju različite potrebe, te ERP koji izvrsno odgovara jednom poduzeću ne mora nužno biti tako dobar i za drugo, ili obratno. To znači da

ovim načinom možemo ili izabrati neodgovarajući ERP, ili odbaciti od-govarajući. Takav način izbora ERP-a je najbolje izbjeći, o čemu svjedo-če iskustva značajnog broja poduzeća koja su promijenila i nekoliko ERP sustava, ili koja koriste ERP s kojim baš nisu zadovoljni ali čija ponovna zamjena zahtijeva preveliki fi nancijski napor.

Implementacija ERP-a

Implementacija je postupak kojim se ERP „iz kutije”, tj. od trenutka ispo-ruke na DVD-ima, dovodi do stabilne (bez problema i grešaka) uporabe u redovnom poslovanju poduzeća, a u pravilu se provodi u obliku projek-ta. Dakle, nakon pravilnog izbora ERP softvera i implementacijskog par-tnera, slijedi projekt implementacije, koji nije ništa manje važan za ko-

jezik, funkcionalna prilagodba ERP-a zakonskim propisima Republike Hrvatske i prisutnost kompanije na hrvatskom tržištu, bilo izravno kroz vlastito poduzeće ili kroz domaćeg partnera.

Kvaliteta implementatora – bez obzira da li ERP implementira proi-zvođač ili njegov partner, proces implementacije bitno je različit od pro-cesa razvoja ERP-a, pa se treba dobiti što detaljniji uvid u metodologiju implementacije i kvalitetu implementacijskog tima. Također, implemen-tator je obično i taj koji nakon završetka implementacije, u godinama koje slijede, održava ERP i time preuzima važnu ulogu u nesmetanom odvijanju poslovanja poduzeća. Zato sastavni dio procesa izbora ERP-a, osim samog kupoprodajnog ugovora, mora biti i izrada još dva ugovora: o implementaciji i održavanju.

Način održavanja – ukoliko je horizont korištenja dugačak, ovo posta-je vrlo važan element za odluku. Bez obzira koliko laka ili teška bila sama implementacija, ona traje od nekoliko tjedana kod malih, pa do 12 ili više mjeseci kod velikih ERP-ova, što je prilično malo u odnosu na niz godina u kojima će se ERP koristiti. Stoga je trud uložen u implementaciju uvi-jek bitno manji od truda potrebnog za praćenje budućih promjena u po-slovanju poduzeća, zakonodavstvenim propisima, implementaciji novih verzija ERP-a itd.

Trošak posjedovanja – svakako da je pri iz-boru ERP-a važno procijeniti i ukupni trošak posjedovanja te ga staviti u odnos s očekivanim koristima. Ovaj trošak, a možda je bolje reći in-vesticija u budućnost poduzeća, sastoji se od dvi-je glavne komponente: inicijalna investicija u nabavu i implementaciju te redovni trošak po-gona ERP-a. Izračun tog troška nije jednostav-no ukratko opisati pa ćemo ovdje navesti samo glavne komponente. Inicijalna investicija se u pravlu sastoji od nabavne cijene licenci ERP-a, usluga implementacije i potrebne ICT opreme, a veća poduzeća se odlučuju uračunati i iznos in-ternih troškova, prvenstveno radnog vremena zaposlenika koji će sudje-lovati u implementaciji. Redovni trošak pogona ERP sustava pretežno je stvar procjene a ne zbroja točnih iznosa, i obično uključuje: održavanje li-cenci ERP-a (u godišnjem postotku od nabavne cijene), održavanje ICT opreme, usluge redovnog održavanja ERP-a (npr. periodički pregledi sta-nja sustava) i usluge potrebne za prilagodbu ERP-a promjenama u poslo-vanju i zakonodavstvu, koje je jako teško procijeniti.

Iz svega se ovoga vidi da je proces izbora ERP-a prilično složen i za-htijeva mnoga znanja, koja poduzeće koje bira ERP obično nema. Naj-jednostavniji i najsigurniji način dobave tih znanja je angažiranje konzul-

INTE

GR

IRA

NI I

NFO

RM

ACI

JSK

I PO

SLO

VN

I SU

STA

VI

Nabava i implementacija ERP sustava

Poces izbora ERP-a prilično je složen i zahtijeva mnoga

znanja, koja poduzećeobično nema pa je

najjednostavnije i najsigurnije angažirati profesionalne

konzultante.


43162/06/2008

Postprodukcijska podrška – u ovoj se fazi otklanjaju svi nedosta-ci neopaženi u prethodnim fazama. Tipično, to su: popravljanje greša-ka u prenesenim podacima, ispravljanje pogrešnih knjiženja nekih još neiskusnih krajnjih korisnika, dodatna obuka za krajnje korisnike koji nisu uspjeli savladati rad na redovnoj obuci, dorade performansi su-stava i slično. Ova faza završava nakon što su svi problemi otklonje-ni te se potpiše zapisnik o primopredaji projekta, čime se ujedno zavr-šava i cijeli projekt implementacije te se prelazi u ciklus redovnog odr-žavanja ERP-a.

Evo i nekoliko kratkih preporuka budućim ko-risnicima ERP-a, koje mogu pomoći da projekt implementacije bude što uspješniji:

Motiv uvođenja ERP-a – menadžment po-duzeća mora biti taj koji je prepoznao da je ERP potreban i koji snažno podupire njegovu implementaciju. Bez toga je bolje niti ne raz-

mišljati o uvođenju ERP-a. Motiv poput „imaju i drugi, pa treba i nama da ne zaostanemo”apsolutno je pogrešan.

Rješavanje razlika u odvijanju procesa i funkcionalnosti ERP-a – ako je ikako moguće, poslovanje treba prilagoditi ERP-u jer svako od-stupanje od standardnih funkcionalnosti ERP-a otežava kasnije održa-vanje, za koje je već rečeno da je troškovno dominantna komponenta posjedovanja ERP-a. Ovo će u pravilu otežati i implementaciju budućih promjena u poslovanju tj. smanjiti agilnost poduzeća. Dodatno, proces kako ga prati ERP često može biti bolji od postojećeg procesa, ali zapo-slenici (članovi tima) navikli su raditi na postojeći način i rezultat je od-bacivanje poboljšanja poslovne prakse.

Sastav tima za implementaciju – treba osigurati povoljan omjer za-poslenika koji mogu donositi poslovne odluke i „operativaca” s dobrim poznavanjem pojedinosti poslovanja, koji će imati dovoljno vremena za rad na projektu.

Zahtjevan odabirNa kraju možemo zaključiti da je nabava i implementacija ERP susta-va vrlo zahtjevan posao, ali ako se pravilno provede, poduzeću sigur-no donosi učinkovitije, kvalitetnije i jeftinije poslovanje, veće povjere-nje poslovnih partnera i bolju tržišnu poziciju. Dobro implementirani ERP postaje najbitnija infrastruktura poduzeća i neodvojivi dio njego-ve kulture poslovanja.

Damir Martinović

načnu kvalitetu rada poduzeća od samog izbo-ra. Štoviše, lošom implementacijom se i najbo-lji ERP može pokazati kao neodgovarajući, pa stoga ovom projektu svi sudionici (i implemen-tator i poduzeće) trebaju pristupiti izuzetno oz-biljno i predano.

Implementacija može, ovisno o konkretnom po duzeću i ERP-u, trajati od nekoliko tjedana pa do 12 i više mjeseci i zahtijeva prilično in-tenzivan rad članova implementacijskog tima. Metodologija implementacije, čija je važnost već spomenuta, omogućuje da se projekt kvali-tetno strukturira i vodi, a uključuje brojne ele-mente poput faza projekta, organizaciju i uloge u projektnom timu, strukturu i način upravlja-nja projektnom dokumentacijom, način uprav-ljanja rizicima i problemima itd. Različiti ERP-ovi imaju različite metodologije implementa-cije, ali te razlike nisu velike jer se kroz mno-gobrojne projekte isprofi lirala dobra poslov-na praksa implementacije. Da bismo prikaza-li kako se projekt odvija najjednostavniji način je opisati faze implementacije, jer bi opis ostalih elemenata metodologi-je zahtijevao previše prostora za ovaj tekst. Generičke, tj. najčešće, faze implementacije su:

Priprema projekta – to je faza u kojoj se vrši prijelaz iz prodajnog/na-bavnog ciklusa u projektni ciklus i stvaraju svi preduvjeti potrebni za po-četak rada na projektu. Tipične aktivnosti u ovoj fazi su: izbor članova i osnivanje projektnog tima, uspostava projektne logistike (prostor i opre-ma za rad tima, kao što su radne sobe, sobe za sastanke, projektori, osob-na računala, pisači itd.), eventualne manje prila-godbe metodologije konkretnom projektu, spe-cifi kacija i nabava informacijske i komunikacij-ske (ICT) opreme potrebne za rad ERP-a (ser-veri, mreža itd.) te priprema početnog sastanka tima (tzv. Kickoff ) na kojem će se cijelom timu detaljno objasniti tijek projekta i način rada. Taj sastanak označava početak naredne faze.

Dizajn rješenja – u ovoj fazi se implementator detaljnije upoznaje s pro-cesima poduzeća a članovi tima iz poduzeća s načinom rada ERP-a. Ova razmjena informacija je izuzetno važna da bi se u projektnom timu stvo-rila ukupna „kritična masa” razumijevanja konačnog rješenja. Nizom sa-stanaka i radionica prolazi se kroz sve procese poduzeća obuhvaćene op-segom implementacije ERP-a pa se dizajnira način odvijanja procesa, nji-hova integracija u lance procesa te poslovna dokumentacija i izvještava-nje. Obično je rezultat ove faze neki oblik dokumenta dizajna poslov-nih procesa.

Realizacija rješenja – u ovoj fazi se funkcionalnost ERP-a prilagođa-va dizajnu procesa, analiziraju i najsitniji detalji procesa, kreiraju ispisi poslovnih dokumenata i izvještaja i testira rad pojedinačnih transakcija i procesa. Ova faza obično završava jednim velikim (tzv. integracijskim) testom cijelog sustava, u kojem se simulira ukupno poslovanje poduzeća i način na koji ga ERP prati. Pozitivna ocjena ovog testa je preduvjet da se nastavi sa sljedećom fazom implementacije.

Priprema produkcije – produkcijom nazivamo korištenje ERP-a u redov-nom radu poduzeća, pa se u ovoj fazi priprema sve što je potrebno za to: za-vršava se instalacija ICT opreme, vrše tehnički testovi ERP-a (stress test, volu-me test, itd.), obučavaju svi krajnji korisnici (koji nisu bili članovi projektnog tima), pripremaju i pune u ERP poslovni podaci potrebni za početak rada (po-četna stanja konta glavne knjige, stanja zaliha, otvorene narudžbe dobavljači-ma, narudžbe kupaca, analitika osnovnih sredstava itd.). Ova faza završava na-kon što je sve to obavljeno i nakon što je sačinjen zapisnik o tome da su sva sta-nja i poslovni izvještaji dobiveni iz ERP-a istovjetni stanju u poslovnim knji-gama u tome trenutku. Nakon toga, u pravilu odmah sutradan, započinje re-dovno korištenje ERP-a, čime se prelazi u posljednju fazu.

Dobro implementirani ERP najbitnija je infrastruktura poduzeća i neodvojivi dio

njegove kulture poslovanja.

INTEG

RIR

AN

I INFO

RM

ACIJSK

I PO

SLOV

NI SU

STAV

I


44 162/06/2008

niji u ljudskim resursima, imamo regionalnu podršku i možemo im ponuditi više integrira-nih usluga. Također, već imamo i primjere da smo kod nekih postojećih klijenata Info Opusa prodali IN2 usluge i obrnuto; kod IN2 klije-nata prodali Info Opusove usluge. I u tome se vidi sinergija. IN2 smatra da je tom akvizici-jom povukao dobar potez i vjerujemo da će to pokazati poslovni rezultati za ovu godinu.

„Urudžbeni zapisnik”, te Oracle EBS-om kao rješenjem koje IN2 implementira kod svojih ko-risnika. Naš je ERP sustav otvoren i modularno napisan tako da omogućuje jednostavnu integra-ciju s drugim rješenjima.

IT: Za poduzeća koje veličine je namijenjen Opus*ERP?

Zulić Vrabec: U potpunosti možemo pokri-ti potrebe informatizacije poduzeća srednje veličine, dok najvećim poduzećima možemo informatizirati pojedine sektore poslovanja. Trenutno radimo na projektu kod jednog veli-kog klijenta koji ima SAP kao središnji sustav, a koji se za potrebe maloprodaje odlučio za Info Opusovo rješenje.

IT: Što za Info Opus i daljnji razvoj Opus*ERP rje-šenja znači akvizicija Info Opusa od strane IN2?

Zulić Vrabec: Nakon što je već prošlo više od šest mjeseci od kada je IN2 kupio 80% Info Opusa, uspjeli smo zadržati sve postojeće kli-jente, što smatram našum velikim uspjehom kojim se potvrdila pozicija Info Opusa i nje-gove snage kroz IN2 grupu. IN2 namjerava nastaviti razvoj rješenja Info Opusa te ih kroz svoje kanale plasirati u regiju, pri čemu će si-gurno pomoći to što u susjednim zemljama ot-prije ima velike klijente. Info Opus kroz IN2 može ponuditi puno više i dobiva dodatnu snagu u segmentima koje prije nije pokrivao. Sada možemo ponuditi projekt „ključ u ruke” iz područja sistem integrator-skih usluga, infrastrukture, sigurnosti, dijelova Business Intelligencea itd. Kroz IN2, u ponu-di imamo i dodatne module razvijene u IN2, kao što su kadrovska evidencija i obračun pla-ća, „Urudžbeni zapisnik” i modul za poslov-no odlučivanje. U zadnje vrijeme klijenti preferiraju izvođa-če koji mogu ponuditi projekt „ključ u ruke”. Teško je koordinirati tri ili četiri izvođača koji rade na projektu i puno su zadovoljniji ukoliko se pojavi izvođač koji im može ponuditi sve po-trebne usluge. Mislim da će to također biti ve-lika vrijednost ove akvizicije. Ujedno je Info Opus, poduzeće s tridesetak za-poslenih, sada postalo dio IN2 grupacije s tristo zaposlenika prisutnih u sedam zemalja. Našim korisnicima je to prednost jer smo sada snaž-

Zulić Vrabec: Info Opus je bio jedan od pioni-ra na hrvatskom tržištu ERP-a. Već 1992. godi-ne, u doba kad je tržište bilo dosta siromašno ta-kvim proizvodima, Info Opus je imao izrađeno Opus*ERP rješenje koje je implementirano kod nekoliko važnih korisnika. Sve do danas, kroz 16 godina poslovanja, Info Opus zadržao je svo-je prve korisnike i taj kontinuitet na hrvatskom tržištu smatramo jednim od svojih velikih uspje-ha. Kroz godine, ti klijenti su rasli, i neki od njih danas su koncerni. Info Opus je kvalitetno po-držao njihov rast i razvoj poslovanja, kako regio-nalno tako i u funkcionalnom proširenju usluga i servisa koje oni nude svojim klijentima.

InfoTrend: U kojim djelatnostima je najviše im-plementacija Opus*ERP-a?

Zulić Vrabec: Opus*ERP posebno se dokazao u vertikalama: distribucija, trgovačka društva i maloprodaja. U tim vertikalama Info Opus je s Opus*ERP-om jedan od vodećih implemen-tatora na hrvatskom tržištu ERP-a. Opus*ERP ima i šire područje primjene, no u ove tri verti-kale Info Opus je s njim stekao najviše iskustva i najbolje reference. U vertikalama distribucija, trgovačka društva i maloprodaja možemo kli-jentima ponuditi know how stečen i provjeren u mnogim projektima.

IT: Kakva je integracija Opus*ERP-a s drugim poslovnim SW rješenjima?

Zulić Vrabec: Opus*ERP rješenje integrirano je sa SAP-om, baš kao i njegov modul Opus*WMS – sustav za automatizaciju skladišta, koji, recimo, integriran u Getrou sa SAP-om, radi niz godi-na. Prije godinu dana smo integrirali Opus*ERP i s jednim BI rješenjem od IN2 te sustavom za kadrovsku evidenciju i obračun plaća Inplace2, a planiramo ga integrirati i s IN2 rješenjem

Mišljenje korisnika: Atlantic Trade

Suradnja tvrtke Atlantic Trade s tvrtkom Info Opus traje od samih početaka rada Atlantica, pa su te dvije tvrtke na neki način zajedno rasle, svaka u svom segmentu. Kako se razvijalo poslo-vanje, odnosno složenost poslovnih operacija, tako je i tvrtka Info Opus prilagođavala i razvija-la svoj Opus*ERP sustav u skladu s novim potre-bama. Kako je Atlantic Trade svoje poslovne mo-dele uvijek i brzo prilagođavao uvjetima na dina-mičnom tržištu, tako su i zahtjevi na ERP sustav bili često vrlo specifi čni a zbog prirode posla če-sto su morali biti implementirani u vrlo kratkim rokovima.

Kada je Atlantic Trade prije nekoliko godina iz manje distribucijske kompanije prerastao u jednog od vodećih distributera u RH i regiji, na-pravljena je analiza poslovanja i potreba u ERP segmentu te su uz Opus*ERP analizirana i neka druga rješenja, kako rješenja hrvatskih tvrtki tako i neka od globalno raširenih poslovnih rje-šenja velikih i svjetskih priznatih tvrtki. Analiza je međutim pokazala da je Opus*ERP, svojim ra-zvojem funkcionalnosti, s tehničke strane pot-puno ravnopravan svim drugim postojećim ERP rješenjima, ali je – zahvaljujući višegodišnjoj su-radnji, dobrom poznavanju načina poslovanja Atlantica kao i uspostavljenim sustavom lokal-ne podrške zavidne brzine i učinkovitosti – oda-bran kao dugoročno rješenje za Atlantic.

Glavne prednosti tvrtke Info Opus i rješe-nja Opus*ERP leže upravo u činjenici da je su-stav prilagodljiv specifi čnim zahtjevima u vrlo kratkim rokovima, a da je pri tome Info Opusov tim raspoloživ na način da svaki postavljeni problem rješava brzo i učinkovito, i to točno u smjeru izrečenih potreba Atlantica kao korisni-ka. Stoga danas imamo sustav koji svojom fl ek-sibilnošću omogućuje brze promjene načina poslovanja u pojedinim segmentima u kojima je promjena i reakcija na stanje na tržištu nuž-na, a da pri tome nisu narušene osnovne po-trebne značajke poslovnog sustava kao što su stabilnost i pouzdanost rada. Time smo, dakle, kroz Info Opus dobili partnera koji nam osigu-rava alate potrebne da Atlantic Trade i dalje ne-smetano raste i djeluje u segmentu distribucij-skog poslovanja na željeni način.

Igor Velimirović, izvršni direktorInformacijska i komunikacijska tehnologija

Atlantic Grupa

INTE

GR

IRA

NI I

NFO

RM

ACI

JSK

I PO

SLO

VN

I SU

STA

VI

Opus *ERP – poslovni informacijski sustav

Razgovarali smo s Amerom Zulić Vrabec, direktoricom programa u poduzeću IN2 i predsjednicom Uprave Info Opusa, tvrtke u kojoj je potkraj 2007. godine IN2 preuzeo većinski vlasnički udio.


www.opus.hr

Temelj uspjeha

Rekla bih da je temelj našeg uspjeha to što smo prilagodbama sustava Opus*ERP uspijevali pratiti poslovanje i rast svih naših korisnika. Bez obzira da li korisnik mijenja određeni poslovni proces, nudi nove usluge ili ima potrebu za no-vim tipom izvještavanja, prilagođavamo sustav na način da podrži sve njegove potrebe.

Ukorak s tehnologijom

Opus*ERP, kao suvremeno rješenje zasnovano na troslojnoj arhitekturi, razvijano je na Oracle tehnologiji od 1992. godine do danas, tako da je Info Opus pionir i u korištenju Oracle tehno-logija u Hrvatskoj. Kako je Oracle mijenjao svo-ju tehnologiju, tako je i Info Opus prilagođavao svoje Opus*ERP rješenje.

44 infoopus.indd 4444 infoopus.indd 44 29.6.2008 12:44:1829.6.2008 12:44:18Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

45162/06/2008Pripremljeno u suradnji s tvrtkom

INTEG

RIR

AN

I INFO

RM

ACIJSK

I PO

SLOV

NI SU

STAV

I

Kao partner za implementaciju odabranog poslovnog rješenja odabrana je tvrtka SRC.HR fokusirana na implementaciju poslovnih rješenja. Ona raspolaže portfeljom rješenja koji joj omogućuje implementaciju cjelovite informatičke potpore poslovnih procesa svojih klijenata.

Microsoft Dynamics NAV u industriji namještaja

„Implementacija podrške za upravljanje lancem opskrbe koji uključuje nekoliko dislociranih proizvodnih pogona, dobavlja-če, nekoliko distribucijskih skladišta i tride-setak maloprodajnih salona, uz implementa-ciju podrške procesima prodaje u saloni-ma, gdje nije riječ o klasičnoj maloprodaji u kojoj se sve prodajne aktivnosti odvijaju na kasi, već je potrebno podržati složeniji pro-ces koji započinje izdavanjem ponude s ista-knutim datumom isporuke, a završava do-stavom i montažom na lokaciji kupca, pred-stavljali su poseban izazov za konzultantski tim SRC.HR-a”, ističe Mario Korbar, di-rektor tvrtke SRC.HR.

„S puštanjem novog ERP sustava u produkciju, po prvi smo put u jedinstveni aplikacijski sustav uključili sve segmente poslovanja, uključu-jući i proizvodnju. Osim toga, vjerujem da će nam mogućnost kvalitetnog planiranja lanca opskrbe te implementacija CRM funkcional-nosti omogućiti da odnose s kupcima i ukupnu razinu zadovoljstva naših kupaca digne-mo na višu razinu. S druge stane, izvještajno analitičke mogućnosti sustava trebaju menad-žmentu tvrtke osigurati informacije nužne za donošenje poslovnih odluka. Sve to skupa čini osnovu za ostvarenje srednjoročnih i du-goročnih poslovnih ciljeva”, dodaje Renato Radić, direktor PRIMA Commerce-a.

Tvrtka SRC.HR odabrana je kao partner za implementaciju odabranog poslovnog rješenja. SRC.HR je dio regionalne SRC grupacije, prisutne u četiri države, s više od 400 zaposlenih.

Tvrtka je fokusirana na implementaci-ju poslovnih rješenja te raspolaže port-feljom rješenja koji joj omogućava imple-mentaciju cjelovite informatičke potpo re poslovnih procesa svojih klijenata (ERP, BI&CPM, DMS, CRM i HRM).

Cjeloviti pristup implementaciji poslov-nih rješenja uz optimalan spoj poslovnih i teh noloških znanja i vještina te regional-na prisutnost i snaga, osnovne su kompe-titivne prednosti SRC.HR-a i razlozi zbog kojih je upravo ova tvrtka odabrana kao implementator Mic rosoft Dynamics NAV rješenja u PRIMA Com merceu.

Projekt implementacije započeo je u srp-nju prošle godine. Projektni tim je kao osnovne ciljeve projekta defi nirao integra-ciju poslovnih informacija i procesa u je-dinstveni sustav, optimizaciju lanca opskr-be s ciljem povećanja zadovoljstva kupaca (pri čemu je skraćenje i poštivanje dogovo-renog roka isporuke identifi cirano kao je-dan od osnovnih elemenata bitnih za za-dovoljstvo kupaca) te stvaranje pretpostav-ki za planirani rast opsega poslovanja.

Početkom 2008. godine sustav je pušten u produkciju. Projektni tim je sljedećih nekoliko mjeseci posvetio optimizaciji su-stava te implementaciji prilagodbi, koje su, uvažavajući posebnosti poslovne prak-se naručitelja, olakšale i ubrzale operativni rad krajnjih korisnika u sustavu.

PRIMA Commerce iz Bjelovara, proizvođač namještaja a ujedno i najveći lanac salona namještaja u Hrvatskoj, je poslovni sustav s više od 500 zaposlenih, kojeg karakterizi-ra stalni godišnji rast veći od 25% i strateški planovi širenja putem akvizicija. Upravljanje takvim poslovnim sustavom – okrenutim za-dovoljenju potreba u domeni opremanja ži-votnog prostora uz imperativ kvalitete, po-voljne cijene, profesionalne i brze usluge te teritorijalne distribuiranosti – praktički je nemoguće bez sustavne, cjelovite i kvalitetne IT podrške poslovnim procesima.

Uprava i menadžment PRIMA Com mer-cea, svjesni činjenice da je tvrtka opsegom i dinamikom poslovanja „prerasla” posto-jeće poslovno rješenje, koje se je sastojalo od nekoliko više ili manje razbacanih apli-kacija, donijeli su početkom 2007. godi-ne stratešku odluku o implementaciji su-vremenog, provjerenog, integriranog ERP sustava koji može podržati planirani rast i ostvarenje zacrtanih poslovnih ciljeva.

Nakon analize ponude na tržištu poslov-nih rje šenja i vrednovanja različitih rješe-nja, Mic rosoft Dynamics NAV rješenje je odabrano kao optimalan spoj već ugra-đene funkcionalnosti i dobrih poslovnih praksi s mogućnošću prilagodbe specifi č-nostima konkretnog poslovnog sustava. Međunarodno obilježje rješenja koje je im-plementirano kod više od 45.000 klijenata u preko 130 zemalja, pri čemu u Hr vatskoj trenutno postoji više od 100 implementa-cija i mreža partnera koja osigurava nepre-stanu podršku i unapređenje sustava, bili su dodatni argumenti za donošenje odluke ko-jom je Microsoft Dynamics NAV odabran kao strateška osnova za upravljanje ovako dinamičnim poslovnim sustavom.

www.prima-commerce.hr

www.src.hr

45 src.indd 4545 src.indd 45 29.6.2008 12:44:3629.6.2008 12:44:36Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

46 162/06/2008

stava prilagođeni su svakoj tvrtki posebno (orga-nizacijska struktura, sistematizacija radnih mje-sta, pravila knjiženja,…). Odluka o načinu podrške pojedinim poslov-nim procesima u smislu hoće li se oni odvijati centralizirano ili odvojeno po više tvrtki ostav-lja se korisniku, odnosno timu za implementa-ciju u fazi analize zahtjeva na konačne funkcio-nalnosti sustava. Određeni konsolidirani izvje-štaji na razini svih tvrtki uključenih u sustav ta-kođer su na raspolaganju korisnicima.Sustav dozvola temeljen na ulogama defi nira koje operacije koji korisnici mogu obavljati na pojedinim tvrtkama i tako omogućuje jedno-stavnu provedbu sigurnosnih politika.Sustav kontekstno orijentirane pomoći na ekra-nima olakšava korištenje aplikacija. U svim seg-men tima aplikacije primijenjeni su jednaki stan-dar di u dizajnu korisničkog sučelja, primjerice ra s po red polja na ekranima, mogućnosti fi ltrira-nja skupova podataka, posebno označavanje po-lja obaveznih za unos, raspored funkcijskih tip-ki. Argosy (.net) verzija aplikacije ima jasno raz-dvojeno korisničko sučelje od programske logike što omogućuje jednostavnu lokalizaciju i prila-god bu specifi čnim potrebama korisnika s obzi-rom na izgled ekrana ili način pristupa aplikaciji (Windows GUI, Web, Mobile).Izvještajna podrška namijenjena dnevnim ope-rativnim potrebama postoji na razini svakog od podsustava. Svi izvještaji koje aplikacija nudi mogu se pretvoriti u opće prihvaćene forma-te dokumenata (HTML, PDF, TXT, XML, XLS). Na rješenje se naslanja i poseban izvje-štajni sustav razvijan na Business Objects XI platformi koji omogućuje detaljnu analizu re-zultata poslovanja po raznim dimenzijama.Analiziramo li primjenu navedenih aplikacija kod naših korisnika, utvrdit ćemo kako se po-jedini moduli koriste na različite načine. Upravo

Financije i računovodstvo• Planiranje• Kontroling• Upravljanje ljudskim potencijalima• Obračun plaća i ugovora o djelu• Upravljanje dugotrajnom materijalnom • imovinomRobno i materijalno poslovanje• Upravljanje nabavom•

Uz navedene segmente, sustav poslovnih apli-kacija sadrži i specifi čna rješenja rađena po mje-ri korisnika kojima su npr. podržana područ-ja fakturiranja, komercijalnog poslovanja, kar-tičnog poslovanja, upravljanja nabavom ili inte-gracije s ostalim sustavima. (Slika 2)Sve aplikacije međusobno su povezane u smislu procesa i toka podataka, a razvijane su na slje-dećim načelima:

svi podaci unose se samo jednom na mjestu • gdje podaci nastaju te su odgovarajuće informacije istoga trena dostupne svim za to ovlaštenim korisnicima između svih analitičkih i sintetičkih • evidencija postoje mehanizmi za automatsku razmjenu podataka informacije koje se zasnivaju na ažurnim • podacima is poslovnog informacijskog sustava presudne su za donošenje poslovnih odluka povezivost s ostalim sustavima• mogućnost implementacije na različitim • HW/SW platformama i s korisniku prilagođenim sučeljima (znakovno orijentirana, GUI ili web aplikacija)

Rješenje podržava praćenje poslovnih procesa u više tvrtki. U takvom scenariju određeni dijelovi upravljačkog dijela sustava su dijeljeni među tvrt-kama (šifarnici općih podataka, kontni plan, pra-vila kolanja dokumentacije,…), a neki dijelovi su-

LAUS CC je tvrtka kojoj je osnovna orijentacija oblikovanje i primjena poslovnih procesa i in-formacijskih sustava koji će omogućiti podršku svakodnevnom radu i osigurati temelje za kva-litetno poslovno odlučivanje.Glavni proizvod tvrtke je sustav poslovnih apli-kacija s nazivom LAUS koje podržavaju poslov-ne procese zastupljene u svim tvrtkama, uz mo-gućnost prilagodbe specifi čnim zahtjevima po-jedinih poslovnih sredina. LAUS CC svoje poslove vodi iz sjedišta u Dub-rov niku i poslovnice u Zagrebu. U Dubrovniku su smještene organizacijske cjeline namijenjene razvoju proizvoda i usluga te uprava, dok je po-slovnica u Zagrebu središnje mjesto za korisnič-ku podršku, vođenje projekata i implementaciju naših rješenja. Takav raspored naših resursa evo-luirao je nakon nekoliko promjena tijekom go-dina u kojima je tvrtka rasla i razvijala se, što je bio rezultat naših nastojanja da korisnicima pru-žimo kvalitetnu podršku (najveći broj korisnika poslovnog sustava LAUS nalazi se u Zagrebu) te održimo skladan i čvrsto povezan razvojni tim.Iz toga slijede i glavne prednosti ovakve organiza-cije. U oba tima, dubrovačkom i zagrebačkom, us-pijevamo zadržati kvalitetne kadrove, što svakako osjećaju i naši korisnici jer ih podržavaju iste osobe upućene u problematiku njihovog poslovanja.Danas LAUS CC zapošljava oko 50 stalno za-poslenih i nekoliko vanjskih suradnika, od toga 3 u upravi, 33 u razvoju, 3 u sistem inženjerskoj podršci, 7 u podršci korisnicima te 4 u zajed-ničkim službama.

Sustav poslovnih aplikacija LAUS – osnovne značajke

LAUS je sustav poslovnih aplikacija koje po-državaju poslovne procese zastupljene u svim tvrtkama. Namijenjen je tvrtkama za koje je vi-šekorisnički rad u stvarnom vremenu uvjet od-vijanja poslovnog procesa. Stvarnim potrebama korisnika i njegovoj organizaciji rješenje se pri-lagođava nizom parametara, a sustavom dozvo-la za rad na razini pojedinog posla omogućena je kontrola pristupa procesima i podacima.

Osnovnim rješenjem podržani su poslovni pro-cesi u sljedećim područjima:


50 000 plaća u državi obradi se na raznim instalacijama poslovnog sustava LAUS

INTE

GR

IRA

NI I

NFO

RM

ACI

JSK

I PO

SLO

VN

I SU

STA

VI

Podrška poslovnim procesima zastupljenim u svim tvrtkama

46-47 Laus.indd 4646-47 Laus.indd 46 29.6.2008 12:44:5229.6.2008 12:44:52Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

47162/06/2008

Atlantska plovidba• Atlant Travel• Amadeus Croatia• Croatia Airlines• Dubrovačko neretvanska županija• Fakultet elektrotehnike i računarstva, • ZagrebHotel Lapad• Hotel Osmine• HP Hrvatska pošta d.d.• Hrvatska komora medicinskih sestara• Končar MES • Ministarstvo obrane Republike Hrvatske•

Financijska službao Služba za nabavu i ugovaranje o Služba za proračuno

Obzor putovanja• Opća bolnica Dubrovnik• Profi t• Pleso prijevoz• Sveučilište u Dubrovniku• Tisak d.d.• Večernji list d.d• Zagrebački holding, podružnica ZET • Zagrebački električni tramvajZavod za prostorno uređenje • Dubrovačko- neretvanske županije Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-• neretvanske županije Zračna luka Dubrovnik•

zivom Argosy, razvijeno na .net platformi, po-država (uz gore navedene sustave za upravljanje bazama podataka) i MS SQL Server.Rješenje Argosy, razvijeno na .net platformi, odnedavno se može koristiti i po ASP nače-lu, što od krajnjeg korisnika ne zahtijeva ni-kakvu instalaciju na svojoj IT infrastrukturi. Korisnici putem web preglednika ili RDP kli-jenta koriste aplikaciju smještenu na resursi-ma LAUS CC-a ili hosting partnera. Sva ko-munikacija s aplikacijom odvija se zaštićenim VPN komunikacijskim kanalom, a autentika-cija korisnika obavlja se korištenjem digitalnih certifi kata. Sva briga oko smještaja aplikacije, izrade redovitih sigurnosnih kopija baza poda-taka, održavanja i nadogradnje potrebne HW/SW infrastrukture u ovom je slučaju na pru-žatelju usluge smještaja aplikacije.Gledajući razvojne alate koristimo Prolifi cs/Panther te MS SQL Server i MS Visual Studio Team System kao okosnicu našeg razvojnog okruženja.

korisnika, dugoročna podrška i povjerenje kori-snika izgrađeno na tim temeljima, postaju uvjet opstanka na relativno zasićenom i konkurenci-jom ispunjenom tržištu ERP sustava.

Podrška i održavanje

Izuzetnu pažnju LAUS CC poklanja podršci ko-risnicima i održavanju. U okviru održavanja, ko-risnicima su na raspolaganju redovite nadograd-nje sustava koje su rezultat zakonskih promjena ili neprestanog razvoja. Svaki korisnički zahtjev i njegova obrada prate se u posebno razvijenom sustavu evidencija korisničkih zahtjeva, a rezul-tati akcija po pojedinim zahtjevima korisnicima su uvijek na raspolaganju putem weba ili u okvi-ru telefonske podrške. Uz navedene načine pru-žanja podrške, moguća je i podrška na lokaciji korisnika.LAUS CC pruža podršku korisnicima u svim fazama implementacije ERP rješenja: od ana-lize zahtjeva izrade funkcionalne specifi kacije, plana implementacije do edukacije korisnika i podrške tijekom operativnog rada.Svoj sustav upravljanja kvalitetom koji defi nira sve procedure razvoja, implementacije, podrške i održavanja svojih rješenja LAUS CC je potvr-dio certifi katom ISO:9001:2000.

Tehnološka platforma

S tehnološkog aspekta, sustav poslovnih apli-kacija LAUS razvija se paralelno na dvije plat-forme: Panther/Prolifi cs i .net. Rješenja razvije-na na Prolifi cs/Panther platformi implementi-raju se na Unix/Linux te IBM Informix, DB2 i Oracle baze podataka. Novo ERP rješenje s na-

je u tome naša prednost. Ista aplikacija je uspješ-no implementirana i prilagođena potrebama ko-risnika sasvim različitih poslovnih područja i na-čina rada. Strana rješenja, koja se danas nude na našem tržištu, na mogu ponuditi takav komfor našim korisnicima, ili ga nude uz izuzetno veliku cijenu izvedbe i implementacije prilagodbi. Broj korisnika sustava u pojedinim tvrtkama je šarolik. LAUS CC-ova rješenja danas se koriste na manjim instalacijama s desetak radnih mje-sta pa sve do velikih distribuiranih sustava od preko 500 radnih mjesta u online načinu rada. Zanimljiv podatak je da danas LAUS CC-ovi korisnici u Republici Hrvatskoj podržavaju obračun plaća za oko 50.000 zaposlenih.

Prilagodba potrebama korisnika

Poslovni sustav LAUS sadrži podršku za tržiš-no orijentirane tvrtke i za one tvrtke koje imaju obvezu praćenja knjigovodstvenih promjena su-kladno proračunskom knjigovodstvu. Tijekom godina razvijena su specifi čna rješenja za određe-ne segmente kod svih naših klijenata u područ-ju zdravstva, praćenja ljudskih potencijala u obra-zovnim institucijama, transportu, veleprodaji. Najvećom svojom snagom smatramo iskustvo stečeno na brojnim implementacijama i sposob-nost prilagodbe potrebama korisnika. U proce-su implementacije sustava korisniku predlažemo najbolju praksu, stečenu na vlastitim iskustvima, ali od korisnika stalno učimo i to iskustvo pro-širujemo. Postoje područja podržana u svim na-šim aplikacijama (primjerice u području planira-nja platnog prometa) koja svaki od naših korisni-ka primjenjuje na različiti, njemu najzgodniji na-čin. Mogućnost zadovoljenja specifi čnih potreba

INTEG

RIR

AN

I INFO

RM

ACIJSK

I PO

SLOV

NI SU

STAV

I

IBM Informix, Oracle, MS SQL Server

LAUS aplikacijski server ( Unix , MS Windows, Linux )

Windows Terminal PC NC / PDA / Mobile Klijent

Aplikacijski server

DBserver

Argosy aplikacijski server (.net)

Miscrosoft IIS

Slika 1. Poslovni sustav LAUS – podržane tehnološke platforme

Izvještajna podrškaIzvještajna podrška

Upravljanje nabavom

Upr

avlja

nje

ljuds

kim

po

tenc

ijalim

a

Specifi�na rješenjaza podršku operacijama

Upr

avlja

nje

robo

mi m

ater

ijalo

m

Upravljanje nabavom

Upr

avlja

nje

ljuds

kim

po

tenc

ijalim

a

Specifi�na rješenjaza podršku operacijama

Upr

avlja

nje

robo

mi m

ater

ijalo

m

LAUS poslovni informacijski sustav

Ra�unovodstvoFinancije

Kadrovi i pla�eUpravljanje imovinom

Su�elja

Fakturiranje

Planiranje

Kontroling

Ostala specifi�narješenja

.

.

.

Fakturiranje

Planiranje

Kontroling

Ostala specifi�narješenja

.

.

.

Rješenjadrugih

dobavlja�a

Rješenjadrugih

dobavlja�a

Slika 2. Arhitektura poslovnog sustava LAUS

Referentna lista korisnika

46-47 Laus.indd 4746-47 Laus.indd 47 29.6.2008 12:44:5529.6.2008 12:44:55Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

48 162/06/2008

nijama uvodi i call centar gdje se prilikom vr-šenja rezervacija već prikupljaju svi ključni podaci i informacije o gostu, kako bi se u svi-jesti novog gosta već pri njegovom prvom bo-ravku mogla stvoriti pozitivna slika kompani-je. Gost pomoću CRM-a prestaje biti brojka, i postaje gost s identitetom, jedinka sa svojim potrebama, željama i preferencijama. Sve na-vedeno, zahvaljujući tome, kompanije uspi-jevaju i ispuniti.

Uz iskustvo i stručan kadar, Laser Line d.o.o. neprekidno i uspješno prati tehnologiju i po-trebe na tržištu na kojem djeluje. Time posti-že afi rmiranost na tržištu a ujedno zadovolja-va potrebe klijenata u potpunosti.

Iva Jakac, Laser Line d.o.o.

cima mogućnost svakodnevne raspoloživosti analiza dinamičkog tipa. Osim standardnih tabelarnih i grafi čkih pregleda, zahvaljuju-ći ovom alatu moguće je dobiti i tekstualnu analizu s precizno prikazanim tendencijama pada i rasta, gdje se eventualno mogu izdvoji-ti sve komponente koje su utjecale na global-ni pad. Ovim alatom menadžer je zadovoljen u potpunosti.

Svim hotelskim kompanijama koje si postav-ljaju visoke ciljeve CRM je danas apsolutno neophodan. Gost tijekom svojeg boravka tra-ži pažnju i opuštanje. A prvi kontakt s gostom u hotelu upravo je recepcija, koja ima glavnu ulogu kod stvaranja i uspostavljanja pozitiv-nog odnosa gosta s hotelom općenito. U ra-zvoju CRM sustava, u hotelskim se kompa-

Laser Line Enterprise Resource Planning (ERP) sustav predstavlja potpunu integraci-ju svih poslovnih procesa i funkcija, usmje-ren na kontrolu i upravljanje poslovnim pro-cesima. Zbog podizanja učinkovitosti poslo-vanja, logičan tijek razvoja informacijskog su-stava tvrtke jest da se nakon implementacije ERP sustava uvedu i druge poslovne funkcije temeljene na informacijskim tehnologijama. Tako smo pored ERP sustava razvili mno-ge proizvode, od kojih želimo istaklnuti BI – alati i CRM.

BI Enterprise Edition jedan je od novijih proizvoda na tržištu koji sadrži beskonačno mnogo mogućnosti i funkcija. Može se po-dičiti visokom razinom parametriziranosti. Pomoću ovog alata Laser Line pruža korisni-

INTEGRALNI INFORMACIJSKI SUSTAVIU HOTELIJERSTVU I TRGOVINI

MAISTRA, RovinjISTRATURIST, Umag

MILENIJ HOTELI, OpatijaTERME OLIMIA, PodčetrtekHOTELI BERNARDIN, Portorož...

SOLARIS, Šibenik

HOTELIJERSTVOREFERENTNA LISTA

BRODOKOMERC NOVA, RijekaGORENJE, ZagrebKRAŠ TRGOVINA, ZagrebMEBLO, ZagrebVEMIL, ZagrebRIJEKA TEKSTIL, Rijeka...

TRGOVINAREFERENTNA LISTA

Umag Tribje 17 Tel.: 052 725 600

CRMERP

BI

www.laserline.hr

Laser Line d.o.o. ima dugogodišne iskustvo u razvoju integralnih informacijskih sustava zasnovanih na Oracle tehnologiji implementiranoj u najvećim trgovačkim i hotelskim kućama u Hrvatskoj. Kroz 15 godina razvijen je ERP sustav koji u potpunosti rješava sve potrebe i želje korisnika u upravljanju poslovanjem u hotelijerstvu i trgovini.

Cjelovitost i neprekidna nadgradnja ERP sustavaSU

STAV

I ZA

UPR

AVLJ

AN

JE

POSL

OVA

NJE

M


48 oglas laserline.indd 4848 oglas laserline.indd 48 29.6.2008 12:45:1329.6.2008 12:45:13Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

49162/06/2008Pripremljeno u suradnji s tvrtkom

Proizvodnja Osnove proizvodnje (Radni nalozi, Proizvodna • sa stavnica, Agilna proizvodnja, Upravljanje ver-zijama) Planiranje opskrbe (Osnovno planiranje opskr-• be, Predviđanje potražnje) Planiranje kapaciteta (Osnovno planiranje ka-• paciteta, Strojne grupe, Ograničeno optereće-nje, Obračun troškova proizvodnje)

Upravljanje odnosa sa klijentima Prodaja i marketing (Upravljanje kontaktima, • Klasifi kacija kontakata, Upravljanje kampa nja-ma, Upravljanje poslovnim prilikama, Up rav-ljanje zadacima, Upravljanje dokumentacijom i evidencijom interakcija, Pretraživanje konta-kata, Evidencija poruka e-pošte za Microsoft Exchange, Integracija s programom Outlook kao klijentskim programom)

Upravljanje servisomUpravljanje artiklima za servis • Upravljanje cijenama servisa • Upravljanje servisnim nalozima • Upravljanje ugovorima o servisiranju • Planiranje i raspoređivanje resursa • Raspoređivanje poslova•

Upravljanje ljudskim resursima i upravljanje projektima

Poslovi (Osnove poslova, Proračuni / procjene, • Faze / zadaci / koraci) Resursi (Osnove resursa, Upravljanje kapacite-• tima, Višestruki troškovi)

Pored navedenih modula, Recro-net je kao GOLD CERTIFIED PARTNER s MBS kom-pe tencijom (između 7 ostalih MS kompetencija) razvio niz add-on modula prilagođenih za trži-šte Hrvatske i Bosne i Hercegovine, među koji-ma spominjemo najznačajnije:Blagajna – add-on omogućuje neo graničen broj blagajni (kunskih i deviznih); praćenje plaćanja gotovinom, čekovima, debit nim i kreditnim kar-ticama; izradu specifi kacija plaćanja; jednostavnu izrada uplatnica i isplat nica te blagajničkog dnev-nika; add-on Blagajna je integrirana s Glavnom knjigom; Plaće – add-on omogućuje obračun plaća za ne-ograničen broj djelatnika; praktično neograničen broj primanja; pomaže pri evidenciji primanja; samostalno defi niranje primanja od strane ko-risnika; obrada vodi računa o najmanjim i naj-većim osnovicama pojedinih pri manja; obračun za jednog radnika, po odjelima; više obračuna u mjesecu; djelomične isplate po više klasifi kato-ra; isplata djelatniku po više računa; svi zakonski propisani izvještaji; obrada obustava i djelomič-ne obustave, sa ili bez devizne klauzule; add-on Plaće integriran je s Glavnom knjigom;

U današnje vrijeme kad tržište od menadže-ra zahtijeva hitro donošenje odluka, po-slovni sustav Microsoft Dynamics Na-

vi sion idealan je s obzirom na činjenicu da je brzo primjenjiv, korisnici ga prihvaćaju u kratkom vre-menu, korištenje je jednostavno i u pravilu ne do-lazi do zastoja u poslovanju.

Mogućnosti poslovnog sustava Microsoft Dyna-mics Navision najlakše je sagledati kroz kratak pregled modula:

Upravljanje fi nancijama Glavna knjiga (Osnove glavne knjige, Alokacije, • Proračuni, Financijske analize, Konsolidacija, Centri odgovornosti, Evidencija promjena, Međukompanijska knjiženja, Računski plan s opcijom sažimanja) Potraživanja (Osnove potraživanja, Izlazne fak-• ture, Upravljanje nalozima za prodaju, Popusti na izlaznim fakturama, Alternativne adrese za otpremu, Otprema, Najava naloga, Upravljanje nalozima za povrat prodane robe, Kalendari, Popusti na retke prodaje, Određivanje cijene po retku prodaje, Cijene za kampanju, Porez na pro-met, PDV, Poništavanje zatvaranja, Djelomično plaćanje) Osnovna sredstva (Osnove osnovnih sredsta-• va, Osiguranje, Održavanje, Alokacije osnovnih sredstava, Reklasifi kacije) Dugovanja (Osnove dugovanja, Ulazne fak-• ture, Upravljanje narudžbenicama, Popusti na ulaznim fakturama, Upravljanje zahtjevnica-ma, Alternativne adrese naloga, Upravljanje na-lozima za povrat kupljene robe, Popusti na ret-ke nabave, Određivanje cijene po retku naba-ve, Neposredna otprema, Poništavanje zatva-ranja, Djelomično plaćanje, Ispisivanje čekova, Bankovno usklađivanje)

AnalizeGenerator izvještaja • Financijske analize • Analiza po dimenzijama • Poslovne analize za Microsoft Navision•

Distribucija Upravljanje zalihama (Osnove zaliha, Više lo-• kacija, Jedinice skladištenja, Alternativni do-bavljači, Sastavnice, Prijenosi na lokacije, Zamjenski artikli, Unakrsne reference arti-kla, Neuskladišteni artikli, Praćenje artika-la, Troškovi artikala, Razdoblja popisa zaliha, Regalno skladište, Skladištenje, Skladišna prim-ka, Izdvajanje, Skladišna otpremnica, Radni list standardnih troškova, Poslovne obavijesti) Upravljanje skladištem (Sistemi za upravljanje • skladištem, Interno izdvajanje i skladištenje, Sistemi za automatsko prikupljanje podataka – ADCS, Postava regalnog skladišta, Upravljanje povratom robe, Otprema i isporuka)

INTEG

RIR

AN

I INFO

RM

ACIJSK

I PO

SLOV

NI SU

STAV

I

Microsoft Dynamics Navision je integrirano rješenje za upravljanje poslovanjem namijenjeno velikim i srednje velikim poslovnim subjektima. Prisutan je u preko 60.000 poslovnih subjekata u više od stotinu zemalja svijeta.

Usredotočite se na poslovanje, a ne na informatiku ...

49-52.indd 4949-52.indd 49 29.6.2008 12:45:3629.6.2008 12:45:36Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

50 162/06/2008

Autorski honorari – add-on je integriran s add-onom Plaće, a omogućuje praćenja ugovora o djelu i autorskih honorara po poslovnom partneru, mo-gućnost više različitih isplata u jednom razdoblju, svi zakonski propisani iz-vještaji; add-on Autorski honorari integriran je s Glavnom knjigom; Putni nalozi – add-on omogućuje evidentiranje dnevnica, relacija, i ostalih troškova; automatski obračun putnog naloga na osnovi unesenih parame-tara; izravnu vezu sa blagajnom; evidenciju ukupnih troškova po radniku; izradu RS obrasca za službeni put u inozemstvo;Carinsko skladište – add-on omogućuje smještaj robe na carinsko skladi-šte, izradu carin skih dokumenata za potrebe smještaja robe u carinsko skla-dište (knjigovodstveni zapis smještaja – skladišna primka, JCD smještaja, Obavijest o prispijeću i Izvod smještajnih KZ-a kod povlaštenog primate-lja); puštanje robe u slobodan promet otkupom ili reeksportom, izradu ca-rinskih dokumenata za potrebe otkupa ili reeksporta (knjigovodstveni zapisi otku pa/reeksporta, izvodi KZ-a otkupa, JCD otku pa/reeksporta); obračun carinskih pristojbi prilikom puštanja robe u slobodan promet prema uvje-tima iz Carinske tarife; praćenje Carinske tarife kroz vrijeme; praćenje sta-nja robe na carinskom skladištu po tarifi , smještaj nom JCD-u; automatsko razduživa nje/zaduživanje carinskog/veleprodajnog skladi šta jednom tran-sakcijom pri otkupu /reeksportu; postupak pretarifi ranja robe na zalihi u carin skom skladištu kojoj se mijenja tarifa;Krediti – add-on omogućuje praćenje davanja i primanja kredita sa ili bez devizne klauzule; izračun anuiteta; simuliranje izračuna anuiteta; obračun plana otplate; plan priliva i odliva temeljem kredita; automatsku izradu ra-čuna i njihovu distribuciju za dospjele anuitete;Praćenje pošiljki – add-on omogućuje zaprimanje, praćenje i izdavanje po-šiljaka; daje trenutni uvid u sve registracije pošiljki po mjestima knjiženja ulaza i izlaza (manipulacije), praćenje se vodi po broju pošiljke, a zaprimanje pošiljke zasniva se na prodajnoj ponudi; praćenje podržava rad s cjenikom po zonama i razredima težina pošiljki.

Microsoft Dynamics Navision omogućuje na jednoj bazi praćenje poslo-vanja neograničenog broja poslovnih subjekata koji posluju u jednoj zemlji i vlasnički su povezani.U želji da poslovni sustav Microsoft Dynamics Navision približi malim ko-risnicima, Recro-net je s Microsoftom osmislio jedinstveni proizvod pod na-zivom NAVEXpress – integrirano rješenje sa zaokruženim paketom funkcio-nalnosti namijenjenim poslovanju malih tvrtki koje se također žele usredoto-čiti na svoje poslovanje, koje žele kvalitetno globalno rješenje za praćenje poslo-vanja a samim time i poslovni sustav prepoznat u svijetu, koji može kvalitet-no komunicirati s drugim svjetski poznatim poslovnim sustavima. Uza sve to, male tvrtke traže i rješenje koje će im biti i fi nancijski pristupačno. Upravo to je NAVEXpress. Riječ je o proizvodu/poslovnom sustavu koji se implementira u dva do tri tjedna, koje daje temeljne funkcionalnosti i pokriva poslovanje najve-ćeg broja malih poslovnih subjekata, a u kombinaciji s jeftinim i pristupačnim drugim Microsoftovim proizvodima (npr. Excel) postaje moćan alat koji će i malim poduzetnicima služiti u svakodnevnom radu i time im omogućiti zna-čajno povećanje konkurentnosti na tržištu i proširenje poslovanja.Vrlo često našim partnerima (korisnicima – kojih je 30-ak, od toga 26 pot-pisanih projekata), objašnjavamo da se nalaze u u onaj maloj skupini (cca 28%) naručitelja implementacije ERP-a, koji su to uspješno napravili.Zahvaljujući prvenstveno njima, dobrom proizvodu i, u konačnici, našem znanju poslovnih procesa, projekti su uspješno okončani.Zato svim potencijalnim korisnicima MD NAV ERP (a i ostalih svjetskih) rješenja jednostavno poručujemo: nećete pogriješiti sa SW-om koji radi u či-tavom svijetu, ali možete pogriješiti u odabiru partnera.Partner mora ugraditi svoje znanje i u proizvod i u Vaš projekt, i to nas me-đusobno jako razlikuje. S obzirom da smo uspješno izgradili mrežu naših korisnika, koji u ovom trenutku sve više koriste i napredne Microsoftove alate integrirane s MD NAV (i CRM, BI, Share Point Portal) rješenjima, pozivamo i Vas da za svoje poslovanje odaberete rješenje MD NAV, zatim RECRO NET kao partnera koji zna kako – te ćemo i Vaš projekt dovesti u status: USPJEŠAN.

INTE

GR

IRA

NI I

NFO

RM

ACI

JSK

I PO

SLO

VN

I SU

STA

VI

Avenija Većeslava Holjevca 40Zagreb01/3030-600www.recro-net.hr

Kada poslovno rukovodstvo nije voljno sudjelovati u promišljanju informatičke strategije tvrtke, uključujući i business continuity, informatika sama preuzima odgovornost za business continuity planiranje. Tada može doći do neželjenih posljedica.


51162/06/2008

• A) Identifi kacija ključnih IT resursa:

• Napraviti procjenu poslovnih procesa i odgovaraju-ćih IT sustava (ključne funkcije koriste odgovarajuće poslovne procese koji koriste odgovarajuće IT resurse: HW, SW, podatke, mrežu…)

• B) Identifi kacija utjecaja mogućih problema na poslovanje i određivanje prihvatljivog vremena bez servisa:

• defi nirati utjecaj nedostupnosti nekog servisa u odno-su na odabrane poslovne procese

• C) Defi nicija prioriteta oporavka:

• defi nirati prihvatljivo vrijeme bez pojedinog servi-sa. Ovaj proces mora uključiti komunikaciju/konsen-zus više dijelova tvrtke. Konsenzus se mora postići oko «stra tegija oporavka» koje treba prioritizirati, razviti i im ple mentirati tijekom aktivacije Business Continuity pla na. Na primjer, ako je procjena kako određeni po-slovni proces mora biti obnovljen u roku od 5 sati, Business Continuity plan mora predvidjeti mjere za is-punjenje tog zahtjeva.

3. analiza spremnosti za Business Continuity:

• ocjena stanja sadašnjeg Business Continuity rješenja (počet-no stanje) od kojeg se gradi novo, savršenije rješenje na osno-vu analize rizika i analize utjecaja na poslovanje:

• Prikupljanje Ključnih pokazatelja performansi – Key Performance Indicators/KPI (primjeri):

• Proceduralni:

• Trajanje sadašnjeg backup-a (trajanje raste? opada?)

• Vrijeme oporavka, vrijeme potrebno za prebacivanje rada s jedne lokacije na drugu

• Prosječno vrijeme odziva

• Prosječno vrijeme rješavanja problema

• Financijski:• Cijena komunikacije između dvije lokacije; kakva

je komunikacija potrebna

• Koliko podataka treba kopirati s lokacije na lokaciju

• Postotak rasta potreba za diskovnim prostorom

Na kraju, za svaki od odabranih poslovnih funkcija (pa tako i po-slovnih procesa, tj. IT servisa i pripadajućih IT resursa) dobijemo RPO/RTO/NRO zahtjeve:

Ako ništa drugo, zbog takvog pristupa svjedočimo situacija-ma u kojima poslovna rukovodstva imaju pogrešnu sliku o tome što je business continuity i pogrešnu sliku o vlastitom

business continuity rješenju, kada vrlo često pogrešno drže:

• kako se sve to tiče samo informatike te kako su business continuity rješenja tek preskupa igračka za informatičare

• kako tvrtka ima pravo business continuity rješenje (iako možda ima samo diskovni poslužitelj preslikan na pričuvnu lokaciju)

Potrebno je naglasiti kako je business continuity prije svega poslov-ni problem i zadatak, a tek nakon toga informatički.

Business continuity opisuje procedure i postupke koje organizaci-ja/tvrtka defi nira u cilju očuvanja najvažnijih poslovnih funkcija tvrtke za vrijeme i nakon katastrofe. Business continuity plani-ranje ima zadaću osigurati neprekinutu dostupnost upravo onih najvažnijih, odabranih servisa te osigurati ponovnu uspostavu pune funkcionalnosti tvrtke što je prije moguće.

Business continuity plan uzima u obzir procese, ljude, zgrade, su-stave i sve vanjske elemente koji mogu utjecati na sposobnost funkcioniranja tvrtke u slučaju raznih scenarija katastrofe.

Disaster Recovery plan možemo promatrati kao logičan IT-centričan podskup Business Continuity procesa. No, niti Disaster Recovery plan nije moguće kvalitetno napraviti bez suradnje s po-slovnim rukovodstvom.

Ciljevi Business Continuity plana

Idealni put ka Business Continuityu (kroz Disaster Recovery plan) počinje kroz proces identifi ciranja ciljeva Business Continuity plana u 3 koraka:

1. analiza rizika (risk analysis):

• identifi kacija i prioritiziranje poslovnih funkcija i sredstava od ključnog značaja za operativnost tvrtke

• defi nicija vjerojatnosti nastajanja opasnosti po ključne funkcije i sredstva

• defi nicija ciljeva i strategije za izbjegavanje/minimiziranje posljedica

2. analiza utjecaja na poslovanje (business impact analysis – BIA):

• BIA mora identifi cirati i defi nirati operativni, fi nancijski i administrativni utjecaj nedostupnosti pojedine funkcional-nosti ili sredstva (npr. ako knjigovodstvo ne funkcionira zbog nedostupnosti informacija tvrtka može ostati bez prijeko po-trebne gotovine; izgubljeni klijenti se neće vratiti; poslovni ugled može biti narušen itd.…). Koraci ka BIA-i su:

NEP

REK

INU

TOS

T P

OS

LOV

AN

JAPravilan put ka Business Continuityu počinje planiranjem


52 162/06/2008

Kako se radi o širokom spektru zainteresiranih, DRP bi trebao biti pisan jezikom razumljivim i za ne-tehničku publiku. DRP opisuje uloge, odgovornost i specifi čne postupke za obnovu/opo-ravak IT okoliša nakon neplaniranog prestanka funkcionalnosti. DRP može pokrivati prestanak rada pojedinog sustava, pojedine IT lokacije ili cjelokupnog IT servisa.

Uobičajeni sadržaj Disaster recovery plana je sljedeći:

1. Koncept DRP-a: defi nira svrhu i sadržaj DRP-a

2. Faza Obavještavanja/Aktiviranja DRP-a:opisuje način komunikacije i donošenja odluka tijekom ili od-mah nakon katastrofe. Uključene komponente su:

- alarmiranje/komunikacija

- procjena kvara/štete

- aktiviranje DRP-a

3. Faza oporavka: opisuje plan reaktiviranja sustava na pričuv-noj lokaciji (odabrani HW/SW/Network sustavi moraju biti

- Recovery Time Objective (RTO): Koliko dugo možemo/smijemo izdržati bez naše funkcionalnosti/procesa? Koliko vremena sebi dajemo za obnovu pune aktivnosti?

- Recovery Point Objective (RPO): Koliku količinu podataka (ili, bolje rečeno, koliko sekundi/minuta/sati unosa podataka) smi-jemo «izgubiti» te iznova izraditi u trenutku kad je sustav pono-vo dostupan?

- Network Recovery Objective (NRO): Koliko vremena imamo za oporavak naših komunikacijskih servisa? (uzalud će nam biti dostupnost serverskih servisa ako ne radi mreža preko koje im pristupamo)

Disaster Recovery plan

Tek kad smo utvrdili ciljeve Business Continuity plana, mogu-će je krenuti ka Disaster Recovery planu (DRP):

Disaster Recovery plan je IT-centričan plan namijenjen obnovi funkcionalnosti IT sustava (HW, SW aplikacija) na pričuvnoj lo-kaciji nakon katastrofe.

Disaster Recovery plan uključuje defi niranje strategije zamjene su-stava, mrežnih resursa, klijentskih resursa u slučaju neplanira-

NEP

REK

INU

TOS

T P

OS

LOV

AN

JA

nog prekida (katastrofe). Plan je zasnovan na klasifi kaciji sustava (funkcionalnosti, procesa, uključujući i IT resurse).

Sustavi (HW, SW, mrežni i klijentski resursi, aplikacije, podaci) su klasifi cirani:

a) prema relativnoj važnosti za tvrtku (BIA)b) prema vremenu potrebnom za oporavak (RTO, NRO)c) prema količini podataka koje smijemo «izgubiti» (RPO)

Disaster Recovery plan tiče se (ali nije ograničen na):

- Izvršnog rukovodstva

- Upravljanja operacijama

- Upravljanja s IT sigurnošću

- Sistem arhitekata i inženjera

- Sistem administratora

- Klijenata (unutrašnjih i vanjskih) koji koriste IT servise

- Administratora aplikacija i baza podataka

uspostavljeni, odabrane aplikacije pokrenute, odabrani poda-ci ponovno dostupni)

4. Faza povratka u standardni način rada:defi nira procedure potrebne za povratak na stanje prije kata-strofe (izvorna lokacija, svi servisi aktivni, svi podaci dostupni, svi klijenti imaju punu funkcionalnost)

Kvaliteta DRP dokumentacije je od izuzetnog značaja za upotre-bljivost Disaster Recovery plana.

Isto tako, kvaliteta uvoda u DRP – poslovnog dijela analize (ana-liza rizika, analiza utjecaja na poslovanje, analiza spremnosti za BC) jako utječe i na kvalitetu DRP-a i na cijenu budućeg kon-kretnog Disaster Recovery rješenja.

Završna poruka je vrlo jednostavna: pametno Business Con ti-nuity planiranje najbolja je investicija u kvalitetno i optimalno Business Continuity rješenje.

Također, ukoliko imate kvalitetan DRP, lakše ćete i bolje prego-varati s potencijalnim izvođačima Disaster Recovery rješenja.

Pravilan put ka Business Continuityu počinje planiranjem


53162/06/2008

Proces započinje sakupljanjem povijesnih podataka o ispisu i utvrđivanjem kori-

sničkih potreba. U Hrvatskoj je mali broj ko-risnika doista svjestan pravih troškova koji na-staju u procesu proizvodnje papirnatih doku-menata (ispis, telefaks,…) – saznanja se u naj-boljem slučaju svode na troškove nabavke pa-pira i tonera. Unatoč tomu što te stavke pred-stavljaju samo manji dio ispisnih troškova, ti podaci mogu biti vrlo dobar početak za utvr-đivanje pravih vrijednosti. Laszlo Toth, direk-tor tvrtke Dirigens – napredna ispisna rješenja d.o.o. objašnjava:

Uobičajene prikrivene troškove kao što su ser-vis, rezervni dijelovi, satnica inženjera koji održava uređaje i slično najčešće se ne uočava. Uvođenjem naprednijih organizacijskih ele-menata i sustava mjerenja u poduzeće ovi pri-kriveni troškovi postaju vidljiviji i to je trenu-tak kada korisnici počinju razmišljati o opti-mizaciji troškova.

Proces poboljšanja u ispisnoj infrastruktu-ri započinje sa snimanjem stanja. Vrlo je bit-no što preciznije utvrditi prava mjesta troš-kova. Pri tomu ne mislimo samo na troškove papira i tonera već na one koji nastaju zbog uobičajenih radnih procesa u poduzeću. Na primjer, troškovi telefaks uređaja (papir, po-pravci itd.) i faksom pristiglih dokumenata drastično se mogu smanjiti uvođenjem faks servera i njegovom integracijom sa sustavom elektroničke pošte. U tako osmišljenom rje-šenju korisnici dobivaju poruke u svoj osobni pretinac, prestaje potreba za umnožavanjem dokumenata za više korisnika a sva razmjena informacija obavlja se elektroničkim putem. Ukoliko se takva infrastruktura kombinira s multifunkcijskim uređajima za ispis (tako-zvani MFP uređaji), prestaje potreba za kla-sičnim telefaks uređajima.

Multifunkcijski uređaji su nužan dio svakog našeg rješenja. Tu se ne misli na takozvane all-in-one strojeve namijenjene kućnim korisnici-ma već na profesionalne uređaje koji se inte-griraju u poslovno okruženje na način da kva-litetno podržavaju poslovni proces. Ti uređa-ji su u pravilu (iako ne i nužno) zasnovani na laserskoj tehnologiji ispisa, njihovo poveziva-nje s osnovnom infrastrukturom (npr. Active Directory) je jednostavno i oni postaju bitan član poslovnog okruženja. Sposobni su po-slati skenirani dokument u Acrobat/PDF ili bilo kojem drugom elektroničkom formatu u

stalno odlučuju za njegovo uvođenje. U našim se projektima i mi oslanjamo na WJA, s obzi-rom da je postao de facto industrijski standard i da svi proizvođači dodatnih alata i rješenja paze na kompatibilnost proizvoda s WJA.

U kategoriju naprednih ispisnih rješenja spa-daju i određena vrlo specifi čna rješenja. Od sigurnosnih rješenja istaknuo bih alate koji omogućuju „čitanje” svakog pojedinog ispisa-nog dokumenta po predefi niranim ključnim riječima. Takva su rješenja izuzetno pogod-na za okruženja u kojima se radi s osjetljivim materijalima i gdje postoji opasnost od „cure-nja” informacija. Također postoji niz alata za olakšanje ispisa iz SAP i drugih ERP sustava, s mainframe računala itd., no broj potencijal-nih korisnika u Hrvatskoj vrlo je ograničen.

P: Komu su napredna ispisna rješenja sve nami-jenjena? Zašto?O: Rekao bih da u svakom poduzeću postoje mo-gućnosti za smanjenjem troškova. Svakom se po-jedinom korisniku pristupa u skladu s njegovim potrebama i rješenje se doslovce „kroji” po mjeri.

P: Prema vašoj procjeni, kolika je potražnja za rješenjima tog tipa na hrvatskom tržištu?O: Unazad 5-6 godina svijest korisnika, pa i dobavljača takvih usluga u Hrvatskoj, bila je na vrlo niskoj razini, međutim u zadnjih se nekoliko godina situacija na tržištu drastično promijenila. Smatram da je ovaj segment trži-šta još uvijek u razvoju i da nas tek u iduće 2-3 godine čeka sazrijevanje tržišta.

P: Smatrate li napredna ispisna rješenja dobrom poslovnom prilikom za manje tvrtke? O: U svakom poslovnom okruženju ima prostora za unapređenje ispisne infrastrukture kroz uvo-đenje novih tehnologija i radnih procesa.

mrežni direktorij, putem elektroničke pošte ili u sustav za pohranu i upravljanje dokumenti-ma (document management sustave). Kao što je već navedeno, MFP uređaji u potpunosti za-mjenjuju sve funkcije klasičnog telefaksa.

Klasični mrežni pisači su također jedan od bit-nih elemenata konsolidacijskih projekata u is-pisnoj infrastrukturi. Velika većina korisnika još uvijek inzistira na osobnim, stolnim pisa-čima, iako je takav sustav ispisa daleko najsku-plji. Posjedovanje „svog” pisača obično se prav-da sigurnošću ispisa. Iako su svi veliki proi-zvođači pisača već prije desetak godina uveli na mrežnim pisačima mogućnosti takozvanog pin printinga (korisnik „povlači” svoj doku-ment ukucavanjem osobnog koda tj. pina na samom uređaju) takva rješenja nisu zaživjela. Uvođenjem rješenja takozvanog pull printin-ga (slika u prilogu) korisnik je prisiljen pred-staviti se na samom pisaču ili MFP-u i njegovi dokumenti se ispisuju tek nakon autorizacije.

Ovakvi sustavi višestruko utječu na ukupne troškove. Prvo, neće se dogoditi da korisnik zaboravi uzeti svoje dokumente s pisača, niti će se dogoditi da netko zabunom uzme tuđe dokumente. Drugo, ni u kojem se slučaju ne može dogoditi da određeni dokumenti zavr-še u krivim rukama. Također, implementacija takvih rješenja omogućuje iznimno točan ras-pored troškova među radnim grupama unutar poduzeća i samim time utječe na smanjenje i optimizaciju troškova.

Dakako, ovakvi sustavi teško mogu funkcio-nirati bez dobrih nadzornih alata. Najrašireniji alat na tržištu je HP Web JetAdmin softver za nadzor ispisnih i MFP uređaja na mreži. Iako je alat besplatan zbog složenosti instalacije i konfi guracije, rijetki su korisnici koji se samo-

NEP

REK

INU

TOS

T P

OS

LOV

AN

JERazotkrivanje i uklanjanje prikrivenih troškova

Napredna ispisna rješenjaNapredna ispisna rješenja obuhvaćaju skup znanja, usluga i alata koji će korisniku omogućiti unapređenje poslovnih procesa, povećati učinkovitost i smanjiti troškove ispisa u uredskom okruženju.

napredna ispisna rješenja d.o.o.

Av. Većeslava Holjevca 40, 10010 Zagreb

Tel: +385 1 6699 567

GSM: +385 99 3906618

e-mail: [email protected]


53 dirigens.indd 5353 dirigens.indd 53 29.6.2008 12:46:0029.6.2008 12:46:00Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

54 162/06/2008

Vodi se računa i o sigurnosti i pouzdanosti djelovanja podatkovnog centra, gdje se pohranjuju podaci korisnika ove usluge. Sigurnost i dostupnost po-dataka osigurana je sustavom replikacije primarnog poslužiteljskog sustava i dnevnim sigurnosnim arhiviranjem svih podataka sustava Double Backup.

Podaci se mogu izgubiti vrlo brzoNeprimjereno čuvanje poslovnih podataka može bespotrebno prouzročiti znatnu poslovnu štetu, do koje može doći trajnim gubitkom podataka.

Korisnici izradu sigurnosnih kopija često ne vrše sustavno, sigurnosno arhi-viranje se ne izvodi redovito, ne provjerava se kvaliteta izrađenih sigurnosnih kopija. U praksi se tako može desiti da sigurnosne kopije zapisujemo na ošte-ćene medije.

Uporabom mrežnog servisa za izradu i pohranu sigurnosnih kopija izbjegava-mo sve navedene poteškoće, jer korisnik ne treba brinuti za ručnu izradu si-gurnosnih kopija i neprestanu izmjenu tračnih ili magnetno optičkih medi-ja. Uporabom usluge Double Backup pobrinut ćete se za veću sigurnost va-ših podataka i izbjeći moguće neugodnosti, koje mogu nastati nepravilnim ili nepotpunim postupcima sigurnosnog arhiviranja podataka.

Ne znate kako biste pristupili izradi sigurnosnih kopija?Pri nastanku početnog plana izrade sigurnosnih kopija, korisniku na raspola-ganju stoji služba korisničke podrške Mikrocopa. Programska oprema, koja podržava rad mrežne usluge, uključuje intuitivnu aplikaciju, s pomoću koje možete odabrati koje podatke želite sigurnosno arhivirati, na koji način i ko-liko vremena ih želite pohraniti, i odrediti termin izrade sigurnosnih kopija. Od tog trenutka za sustavnu i automatiziranu izradu sigurnosnih kopija vaših podataka brine Double Backup.

SIGURNOSNO MREŽNO ARHIVIRANJE DONOSI MNOGE PREDNOSTI:• Za sigurnost vaših podataka možete brinuti bez ulaganja u strojnu i

programsku opremu.• Radi se o sigurnom i pouzdanom načinu izrade sigurnosnih kopija vaših

kritičnih podataka.• Izrada sigurnosnih kopija je automatska, bez izmjena CD-a , DVD-a ili

tračnih medija.• Za pohranu vaših sigurnosnih kopija brinemo u sigurnom podatkovnom

centru Mikrocopa.• Pristup arhiviranim podacima je brz i pregledan, obnova podataka

jednostavna.

Koje podatke možete pohraniti koristeći uslugu Double Backup?

Double Backup podržava izradu sigurnosnih kopija:

Datotečnih sustava Poslužitelja podataka i e-pošte

- Microsoft Windows 98/2000/NT/XP/2003

- Linux- Solaris- Unix- MAC OS

- Microsoft SQL Server 7.0 ili noviji- MySQL 3.23.42 ali novejši Oracle

8i ili noviji - Microsoft Exchange Server 2000

ili noviji- IBM Lotus Domino / Notes 5.0 ili

noviji

Bez sumnje se kao korisnici računalne opreme slažemo da su naši podaci za nas neprocjenjivi i da je mudro pravovremeno pobrinuti se za njiho-vu sigurnost. Svako osviješteno poduzeće danas zna da su podaci na ra-

dnim stanicama zaposlenika i na poslužiteljskim sustavima od ključnog znača-ja za poslovanje samog poduzeća. Već povremena nemogućnost pristupa po-služitelju s porukama e-pošte može potpuno paralizirati poslovanje. Prilikom gubitka dovoljne količine ključnih podataka svijet, kakvog ga poznajemo, vje-rojatno će se zaustaviti.

Za sigurnosne kopije naših podataka možemo se prilično dobro pobrinuti, jer tehnologija nudi brojne mogućnosti. Među poslovnim korisnicima uglav-nom prevladava uporaba tračnih jedinica i sustava udvojenih diskova, dok se u kućnoj uporabi kopije podataka najčešće izrađuju na CD-u ili DVD-u. Sve se više uvode i mrežne usluge, koje omogućuju sustavnu i automatsku izradu sigurnosnih kopija podataka te njihovu pohranu u sigurnom podatkovnom centru pružatelja usluge. Jedna od takvih usluga je i Double Backup, nova usluga u portfelju Mikrocopa.

Sustavno, mrežno, automatskiDouble Backup omogućuje siguran, pouzdan i sustavan način izrade sigurno-snih kopija podataka s vaše radne stanice, prijenosnika i poslužitelja te jedno-stavnu obnovu podataka, kad ih zatrebate. Usluga je primjerena poduzećima s većim ili manjim mrežnim sustavima, kao i za male korisnike, jer možete bi-rati između različitih korisničkih paketa koji se razlikuju po veličini zakuplje-nog arhivskog prostora.

Izrada sigurnosnih kopija izvršava se automatski na osnovu plana kojeg kori-snik odredi prilikom registracije korisničkog računa. U praksi, to znači da će sustav sam brinuti da se uvijek u zakazano vrijeme novonastali zapisi sami preba-ce na Double Backup. Sigurnosne kopije se preko sigurne internetske veze ša-lju u podatkovni centar Mikrocopa, gdje se brinemo za njihovu sigurnu po-hranu. Osnovna prednost uporabe usluge Double Backup je u tome da kori-snik ne treba brinuti za sigurnu pohranu i osiguravanje udaljenih lokacija, jer se za to brine Mikrocop. Sustav se automatski brine i za izvještavanje korisnika o svim izvedenim sigurnosnim kopijama, kao i o možebitnim greškama, koje bi nastale pri sigurnosnom arhiviranju.

Optimalan prijenos podatakaUporabu usluge Double Backup ne ograničava niti sporija internetska veza. Uporabom komprimiranja i napredne »I-File delta« tehnologije, količina po-dataka se osjetno smanjuje. Radi se o uporabi naprednog algoritma, koji omo-gućuje da se u podatkovni centar prenose isključivo izmijenjeni dijelovi dato-teka, a ne cjelovite datoteke. Početna sigurnosna kopija podataka se u podat-kovni centar prenese u cijelosti, a kasnije se prenose samo novi, odnosno iz-mijenjeni podaci. Time se osjetno smanjuje vrijeme pohrane, obim prometa po mreži i potreba za arhivskim prostorom. U praksi je za nesmetanu upora-bu usluge dovoljna već ADSL internetska veza.

Naglasak je na sigurnostiSvi prijenosi podataka u podatkovni centar odvijaju se preko sigurne internet-ske veze. Podaci se pred slanjem kodiraju kodnim ključem, kojeg odredi kori-snik prilikom aktiviranja korisničkog računa. Sadržaj sigurnosnih kopija tako je dostupan isključivo korisniku, uporabom odgovarajućeg kodnog ključa.


Izrada i pohrana sigurnosnih kopija podataka na daljinu postaju sve aktualnije, kako za poslovnu, tako i za kućnu uporabu.

NEP

REK

INU

TOST

PO

SLO

VA

NJA

Za sigurnost vaših podataka brine se...

www.mikrocop.com

54-55 mikrocop neprekinutost.indd 5454-55 mikrocop neprekinutost.indd 54 29.6.2008 12:46:1929.6.2008 12:46:19Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

Saved by Mikrocop.

Mikrocop d.o.o., Poslovni centar ZagrebBudmanijeva 1, 10000 ZagrebT: + 385 (0)1 6192 404F: + 385 (0)1 6192 404E: [email protected]

Kvarovi strojne ili programske opreme, te ljudske pogreške ili

računalni virusi ne smiju ugroziti vaše poslovanje.

Internetska usluga za izradu, pohranu i restauriranje sigurnosnih

kopija Double Backup u vaše poslovanje unosi sigurnost i štiti vas

od gubitka podataka vašeg informacijskog sustava.

www.mikrocop.com

54-55 mikrocop neprekinutost.indd 5554-55 mikrocop neprekinutost.indd 55 29.6.2008 12:46:2029.6.2008 12:46:20Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

56 162/06/2008

Pravilno odvijanje uredskih poslova i obrada dokumentacije zna-či pravnu sigurnost za građane i druge pravne subjekte pa je Re-

publika Hrvatska temeljnim aktom države, Ustavom RH, propisala člankom 116. da se ustrojstvo i poslovi državne uprave uređuju za-konom. Zakonita i pravilna primjena uredskog poslovanja bitna je pretpostavka za kontrolu pravilnog i pravodobnog obavljanja poslo-va iz djelokruga tijela državne uprave i drugih državnih tijela, uprav-nih i drugih tijela jedinica lokalne i područne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima. Primjena propisa o uredskom poslovanju počiva na temeljnim načelima uredskog poslovanja – pravilnom na-činu određivanja klasifi kacijskih oznaka i urudžbenog broja, upisiva-nja akata u propisane uredske knjige, dodjele akata i predmeta u rad i postupanju po njima – radi rješavanja otpreme nakon rješavanja te arhiviranja i čuvanja do predaje u nadležni državni arhiv.

Pojam i načela uredskog poslovanja

Uredsko poslovanje obuhvaća čitav niz aktivnosti te u užem smi-slu predstavlja skup radnji i postupaka koji se odnose na primanje i pregled akata, razvrstavanje i raspoređivanje akata, upisivanje i do-stavljanje akata, administrativno-tehničku obradu, otpremu i razvo-đenje akata te stavljanje akata u arhivu i njihovo čuvanje. Osim tijela državne uprave, propise o uredskom poslovanju primjenjuju i pred-stavnička, izvršna i upravna tijela općina i gradova, kao što su jedini-ce lokalne samouprave te predstavnička, izvršna i upravna tijela žu-panija. Navedena tijela dužna su voditi uredsko poslovanje prema utvrđenim načelima i pravilima, osim ako je za pojedina tijela pro-pisan drugi način vođenja uredskog poslovanja. Uredsko poslovanje vodi se prema načelu jednostavnosti, odnosno sve se radnje moraju obavljati na jednostavan i razumljiv način svima koji koriste uredsko poslovanje u svom radu, zatim prema načelu preglednosti, prema kojem se sve radnje moraju obavljati pregledno i logičnim slijedom. Načelo ekspeditivnosti, kao jedno od temeljnih načela uredskog po-slovanja, znači da sve radnje u uredskom poslovanju moraju biti za-vršene pravodobno, uz minimalno utrošeno vrijeme ali ne na štetu ispravnosti i kvalitete rada. Načelo jednoobraznosti u uredskom po-slovanju obavlja se uvijek na isti način, prema propisanim pravili-

ma koja su svima dostupna. Načelo ekonomičnosti u uredskom po-slovanju znači da se radnje u uredskom poslovanju obavljaju u što kraćem roku i sa što manje sredstava, ali ne na štetu načela točno-sti, jer sve radnje moraju se obaviti točno i nedvojbeno, uglavnom u pisanom obliku, a način utvrđivanja činjenica mora biti siguran i objektivan. Ne manje bitno jest i načelo uljudbenosti u uredskom poslovanju, koje predstavlja komunikaciju sa strankama, gdje se tre-ba držati pravila ljubaznog ophođenja, pristojnog ponašanja, među-sobne suradnje te poštivanja dostojanstva ljudske osobe. Posljednje i izuzetno bitno načelo je načelo zakonitosti koje predstavlja obvezu svih subjekata da se pridržavaju važećih propisa, u prvom redu zako-na. Postupanje suprotno postojećim pravnim normama je nezako-nito postupanje koje će dovesti do štetnih posljedica.

U uredskom poslovanju potrebno je poznavati temeljne defi -nicije osnovnih pojmova uredskog poslovanja kako bismo uspješ-no primijenili odgovarajuću uredsku radnju na konkretan slučaj u praksi. Temeljni pojmovi u uredskom poslovanju su akt, prilog, do-kument, predmet, dosje i fascikl. Akt je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja ili završava neka službena radnja. Pri-log je pisani sastav (tablica, grafi kon, crtež i slično) ili fi zički pred-met koji se prilaže uz akt radi dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. Dokument je skup akata i priloga koji čine posebnu cjelinu i sastavni su dio predmeta, a pojam predmet predstavlja skup akata i dokumenata koji se odnose na isti događaj ili poslovni slučaj. Dosje je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili istu prav-nu odnosnu fi zičku osobu, a fascikl čini više dosjea iste djelatnosti koji se poslije završenog postupka čuvaju u istom omotu.

Trend automatizacije uredskog poslovanja

Istraživanja su pokazala da od svih poslova na radnim mje-stima u suvremeniim organizacijama najsporije raste produk-tivnost uredskog rada. Dok tehnologija, posebno elektroničko-informatička, ubrzano podiže produktivnost svih drugih vrsta poslova, uredski rad još uvijek prečesto izaziva brojne proble-me korisnika zbog papirologije, sporosti, neučinkovitosti, nelju-baznosti i opće nedjelotvornosti. Stoga automatizacija uredskog poslovanja odgovara na pitanje: kako racionalizirati i optimizi-rati tijek informacija između poslovnih subjekata i unutar njih, potaknuti kreativnost zaposlenih te integrirati poslovne komu-nikacije s obradom podataka i teksta? Prema složenosti izvođe-nja i učestalosti, uredski poslovi dijele se na rutinske ili klasične, te poslove koje zahtijevaju kreativne napore.

Rutinski uredski poslovi su potpuno formalizirani, pojavlju-ju se i rješavaju učestalo, te kod njih postoje precizno defi nirane potrebe za informacijama i čvrsto određene metode za rješavanje problema. Kreativni, pak, uredski poslovi nisu formalizirani; kod njih je potreba za informacijama određena problemom koji se na-stoji riješiti, a metoda rješavanja problema nije precizirana nego ovisi o vještini i znanju osobe koja problem rješava.

Uporabom informacijske tehnologije većina klasičnih ured-skih poslova može se obaviti u kratkom vremenu pa uredsko oso-blje obavlja sve širi raspon poslova koji zahtijevaju kreativni na-por. Uvođenjem nove tehnologije neki se uredski poslovi obavljaju

SUVREMENI KONCEPTI U UREDSKOM POSLOVANJU

CRM kao ključ poslovnog uspjehaKao najširu defi niciju ureda možemo

ustvrditi da je to mjesto u kojem menadžeri, stručni radnici, tajnice ili ostalo uredsko osoblje obavljaju upravljačke ili administrativne poslove. Ti poslovi spadaju u barem jednu od sljedećih vrsta poslova: odlučivanje, manipulacija podacima i dokumentima, komunikacija i arhiviranje. Iz toga proizlazi da je uredsko poslovanje sustav tehničkih radnji i postupaka koji osiguravaju učinkovitu organizaciju, pretraživanje i pohranu dokumenata.

56-58 btrend novo.indd 5656-58 btrend novo.indd 56 29.6.2008 12:46:4229.6.2008 12:46:42Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

57162/06/2008

brže, jeftinije, jednostavnije i kvalitetnije što pridonosi poboljšanju odluka, jača organizacijsku fl eksibilnost, stvara usporedive tržišne prednosti i povećava konkurentnost. Oni koji su sposobni prilago-diti se tehnološkim, kulturnim i političkim te drugim promjena-ma (ili ih čak izazvati) ostvaruju uspjeh i razvijaju se, za razliku od onih drugih koji propadaju i nestaju. Budućnost uredskog rada i primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u uredskom poslovanju znači da zaposleni donose odluke, što povećava moti-vaciju i odgovornost a time i djelotvornost obavljanja posla. Taj će trend imati posebnu važnost u uredskom poslovanju koje se tra-dicionalno smatra manje važnim, dosadnim i iscrpljujućim. Pro-cesi uredskog poslovanja imali bi više verzija, prilagođavali bi se korisniku, što za uredski rad znači veću fl eksibilnost i manje biro-kratizacije. Smanjila bi se kontrola i provjera zaposlenih, nebitno bi se prepuštalo autonomnom odlučivanju bez provjere, što bi ja-čalo motivaciju i odgovornost izvršitelja poslova. Taj trend u ured-skom poslovanju značio bi predaju kontrole tehnologiji i otvaranje prostora za veću kreativnost djelatnika. Od nadgledanih, kontroli-ranih i upravljanih izvršitelja pojedinci bi trebali postati samostalni i ovlašteni nositelji poslova sa sve značajnijom autonomijom. Time bi se uredski posao pretvorio u poželjan i motivirajući posao lišen birokratskog duha. Uska stručna izobrazba zamjenjivala bi se cje-lovitim obrazovanjem, što znači da bi uredskim radom sve više vla-dalo zajedništvo i timsko rješavanje problema.

Na kraju, važno je ne zaboraviti još jednu stvar, koja se u početku često predviđa, a koja se vremenom sama nameće.

dugoročnu obostranu komunikaciju, a sve s ciljem privlačenja novih i/ili zadržavanja postojećih klijenata, povećanja njihove lojalnosti i povećanja profi tabilnosti poduzeća.

CRM je proces koji će pomoći u povezivanju brojnih informa-cija o klijentima, prodaji i tržišnim trendovima. Jedna od najjed-nostavnijih, pa zato i najčešćih CRM usluga su tzv. pozivni centri – Call Centers, odnosno (u svojoj tehnološki sofi sticiranijoj varijan-ti) kontakt-centri, interaktivni centri ili centri znanja (Contact Cen-ters, Customer Interaction Centers ili Knowledge Centers). U takvim se centrima vodi statistika o pozivima, obavlja se njihova kategorizaci-ja, prati vrijeme razrješavanja poslovnog problema, prosječna dužina poziva, teme razgovora i slično. U pružanju poslovnih usluga veliku ulogu igraju tzv. kontaktni centri koji su nastali iz pozivnih centara, a iz naziva proizlazi ključna razlika između pozivnog i kontaktnog centra. Naime, i jedan i drugi centar služe uspostavljanju komunika-cije između stručnog osoblja zaposlenog u uredu i klijenta, s time što se u vrijeme korištenja pozivnih centara kao osnovni komunikacij-ski medij koristio klasični fi ksni telefon, dok kontaktni centri omo-gućuju puno raznovrsnije kanale i oblike komuniciranja, a nagla-sak je na korištenju raznih internetskih servisa (elektronička pošta, WWW, internetska telefonija, mobilni uređaji za pristup Interne-tu itd.). Učinkoviti CRM postao je strateški imperativ u organizaciji ureda u poduzećima u gotovo svim gospodarskim granama. Tome u prilog ide i činjenica da su troškovi uredskog poslovanja izrazito vi-soki. Pojavom ovog novog pristupa mijenjaju se i sastavne odrednice uredskog poslovanja, koje su prikazane u sljedećoj tablici.

UREDSKO POSLOVANJE USMJERENO NA TRANSAKCIJE UREDSKO POSLOVANJE USMJERENO NA ODNOSE

Fokus na primjenu manualnog rada Fokus na upotrebu tehnike i tehnologije

Naglasak na kratkoročno usmjereno poslovanje Naglasak na dugoročno usmjereno poslovanje

Mali naglasak na održavanje zadovoljstva klijenata Naglasak na visoku razinu usluga koje su po mogućnosti usmjerene na pojedinog klijenta

Ograničeno povjerenje klijenta Visoko povjerenje klijenta

Umjeren kontakt s klijentom Češći kontakt s klijentom, a svaki se kontakt koristi kako bi se dobile informacije o klijentima i poboljšao odnos s njima

Kvaliteta poslovnog procesa je isključivo briga manjeg broja osoba – centralizirana funkcija u poduzeću

Kvaliteta poslovnog procesa je briga svih – decentralizirana funkcija u poduzeću

Tablica 1. Razlike između klasične koncepcije uredskog poslovanja i uredskog poslovanja temeljenog na CRM-u

Naime, globalna komunikacija, elektroničko poslovanje i Internet donose tolike promjene i unapređenja da se neizbježno mora odraziti i na organizaciju poslovanja cijelog ureda. S ob-zirom da se taj proces ne može zaustaviti ili izbjeći, važno ga je unaprijed predvidjeti i njime upravljati.

Pojmovno određenje upravljanja odnosa s klijentima (Customer Relationship Management)

U suvremenom uredskom poslovanju moguće je primijetiti primjenu novih poslovnih koncepata koji imaju za cilj unapre-đenje i povećanje učinkovitosti svakodnevnih procesa. Ukoliko uredsko poslovanje promatramo iz aspekta poduzeća, ono teži razvijanju dobrih odnosa s potencijalnim i već aktualnim klijen-tima poduzeća koji dolaze u kontakte sa zaposlenicima ureda. Međutim, dobri odnosi s klijentima ne nastaju spontano – oni iziskuju primjenu odgovarajućih metoda i poslovnih procesa ko-jima će poduzeće uspostaviti kontrolu, odnosno pomoću kojih će moći upravljati tim odnosima. Skup takvih metoda i poslov-nih procesa naziva se upravljanje odnosima s klijentima (engl. Customer Relationship Management – CRM). U osnovnom poj-movnom određenju, upravljanje odnosima s klijentima pristup je vođenju e-poslovanja kojim poduzeće nastoji povećati svo-ju konkurentsku sposobnost i ojačati tržišnu poziciju, a temelji se na razumijevanju ponašanja klijenata i utjecanja na njih kroz

Jedan od ciljeva današnjeg CRM-a je pretvoriti dragocjene po-datke koji se odnose na klijente u znanje o njima. To znanje mora biti zapisano, uskladišteno, pristupačno i otvoreno za analizu kako bi menadžmentu i zaposlenicima ureda omogućilo da ih valjano upotrijebe za bolje razumijevanje prošlog i sadašnjeg okruženja, kao i da predvide svoje buduće poslovne rezultate. U bazama podata-ka klijente se može grupirati prema proizvodima/uslugama, prostor-nom obuhvatu, lokaciji, učestalosti kontakta, kategoriji klijenta itd.

Razvitak koncepta upravljanja odnosima s klijentima

Želja da se klijentima pruže što kvalitetnije usluge i da se pri tome primjenjuju najnovija tehnološka dostignuća, zamjetna je otkad po-stoji i suvremeno uredsko poslovanje. Koncept koji se danas naziva konceptom upravljanja odnosa s klijentima prošao je relativno dug razvojni put na kojemu se mogu razlikovati tri karakteristična oblika:

pozivni centar• kontakt centar• koncept kontaktnog centra kao dio CRM-a•

Prva evolucijska faza vezana je uz pojavu telefona kao drugog kon-taktnog kanala u uredskom poslovanju, uz već postojeće osobne kon-takte. S vremenom je telefon postao važno sredstvo pomoću kojega su klijenti poduzeća nastojali doći do potrebnih informacija. Te pro-mjene dovode do stvaranja organizacijske jedinice u poduzeću, tzv.


58 162/06/2008

pozivnog centra (engl. Call Center). To je organizacijska jedinica po-duzeća u kojoj zaposlenici dežuraju uz telefone u radno vrijeme, a ka-snije je stvorena zamisao dežuranja i izvan radnog vremena. Jedini im je posao odgovaranje na pozive klijenata, davanje informacija koje tra-že, pomaganje pri donošenju poslovnih rješenja, prijem prigovora i re-klamacija te pružanje najrazličitijih besplatnih usluga – dakako, onih koje su strategijom poduzeća predviđene kao besplatne. Pozivni centar je komunikacijsko čvorište namijenjeno učinkovitom izvršavanju veli-kog broja interakcija osoblja poduzeća s klijentima preko telefona.

Pojavom Interneta i novih oblika komunikacije, poduzeća uvi-đaju da će važnost telefona kao primarnog medija s vremenom opa-dati i da će ga sve više zamjenjivati internetski servisi poput e- maila, chata tekstom i govorom, komuniciranja putem mobilnih uređa-ja itd. Upravo zbog jednostavnosti i niskih troškova komunikaci-je, Internet je postao važno sredstvo za pružanje usluga klijentima u okvirima koncepta uredskog poslovanja. Koncept pozivnog cen-tra se pretvara u koncept kontaktnog centra i to na način da se kla-sičnom pozivnom centru dodaju multimedijske komunikacijske mogućnosti, prvenstveno one koje nudi Internet. Najvažniji razlog takvoj preobrazbi je povećanje zadovoljstva klijenata zbog unapre-đenja kvalitete usluga koje im poduzeće pruža prije, za vrijeme i na-kon obavljenog kontakta sa zaposlenima u uredu.

Zadnja faza u povijesnom razvoju daje novo mjesto i ulogu kontaktnog centra u CRM sustavu. Kontaktni centar ostaje i u CRM sustavima mjesto putem kojega se ostvaruju kontakti s klijentima uz upotrebu različitih komunikacijskih kanala, no že-lja je da njegova uloga preraste u mjesto za uspostavljanje dugo-ročnih odnosa s klijentima. Kontaktni centar poprima sve više značajki inteligentnog sustava koji se trajno unapređuje u ko-munikaciji s klijentima. No, nepostojanje ovakvog ili postojanje lošeg standardiziranog sustava za upravljanje klijentima, u okvi-ru uredskog poslovanja, može rezultirati propuštenim poslov-nim prilikama i gubitkom određenih klijenata.

Čimbenici i faze uvođenja strategije CRM-a u uredskom poslovanju

CRM počiva na činjenici da su klijenti najvrednija imovina poduzeća. Smatra se da je istraživanje i shvaćanje njihovih želja i potreba ishodišna točka razvoja poslovne strategije upravljanja odnosa s klijentima. Može se reći da CRM predstavlja poslov-nu strategiju koja zahtijeva koordiniranu djelatnost svih dijelova poduzeća. CRM se temelji na tri ključna čimbenika:

stalni razvoj tehnologije• poslovni procesi• ljudski resursi•

Ubrzani razvoj inovacija na području Internet tehnologije uve-like je utjecao na razvoj CRM-a. CRM tehnologija treba omogući-ti bolju percepciju klijenata, njihovu veću pristupačnost i djelotvor-nije interakcije s njima. Ona omogućuje pohranjivanje i održavanje informacija s klijentima te njihovo distribuiranje u sve dijelove po-duzeća. Zaposlenici u uredu poduzeća jesu ti koji izgrađuju odnos s klijentima, pa uspješno uvođenje CRM-a zahtijeva i promjene u or-ganizacijskoj kulturi i poslovnim procesima. Osim toga, dolazi i do mijenjanja uloga i radnih zadataka u sklopu propisanih radnih mje-sta. Ključnu ulogu u uvođenju CRM-a ima menadžment poduze-ća koji može organizirati obrazovanje zaposlenika za nove modifi ci-rane poslovne procese. Nakon što su preduvjeti ispunjeni, može se pristupiti planiranju i provođenju CRM strategije u uredskom po-slovanju. Najčešće, taj se proces odvija u nekoliko koraka:

analiza dosadašnjeg poslovanja s klijentima• identifi kacija ključnih klijenata• izrada baze podataka• izrada programa za uspostavljanje odnosa s klijentima• praćenje uspješnosti procesa.•

Proces razvoja odnosa s potrošačem počinje od analize i istra-živanja klijenata, njihovih kontakata s poduzećem i ostvarivanja dugoročne obostrane suradnje. Pri mjerenju vrijednosti odnosa, mora ih se promatrati iz triju perspektiva: ekonomske, strateške i biheviorističke. Ukoliko je odnos ocijenjen kao dugoročno za-nimljiv, moguće je primijeniti metode i tehnike CRM-a. Imple-mentacija prilagođenog oblika CRM-a u uredskom poslovanju zapravo je komunikacija s klijentom preko koje se stvara osnova za personalizaciju odnosa s klijentom.

Slijedom toga moguće je defi nirati neke od temeljnih učinaka CRM-a u uredskom poslovanju:

smanjenje troškova poslovanja• unapređenje odnosa s klijentom• ubrzavanje poslovnih procesa• bolja kontrola izvršenih zadataka• olakšan pristup i obrada podataka od strane zaposlenika• arhiviranje podataka za budućnost•

Razvojem novih tehnologija, fokus uredskog poslovanja pre-bacio se s upravljanja pojedinačnim transakcijama na razvoj du-goročnih odnosa sa svakim klijentom ponaosob.

Konkurentska prednost

Pretpostavka učinkovitog vođenja uredskog poslovanja je opremljenost poduzeća informatičkom opremom. Time je omogućeno bolje povezivanje zaposlenika poduzeća s klijenti-ma, detaljniji uvid u podatke poduzeća i učinkovitija kontro-la poslovanja. Ovako organizirana CRM strategija u uredskom poslovanju čini važnu konkurentsku prednost pred poduzeći-ma koja ju još ne koriste. To je strategija koja se upotrebljava kako bi se saznalo više o potrebama klijenata u cilju razvijanja dugoročnih odnosa s njima. Naposljetku, dobri odnosi s kli-jentima su ključ poslovnog uspjeha.

Jasmina Smolčić,

Berislav Andrlić,

Mario Hak

O autorima

Jasmina Smolčić, dipl. iur., tajnik je Veleučilišta u Požegi te je angažirana u nastavnom procesu na kolegiju Uredsko poslo-vanje. Mr. sc. Berislav Andrlić je pročelnik Društvenog odje-la Veleučilišta u Požegi, a predaje kolegije Osnove marketinga, Komuniciranje s tržištem i Prodajno poslovanje. Mr. sc. Mario Hak zaposlen je u Poreznoj upravi Ministarstva fi nancija, ispo-stava Požega. Također je, kao vanjski suradnik Veleučilišta u Po-žegi, angažiran u nastavnom procesu na kolegiju Organizacija i upravljanje.

Slika 1. Utjecajni čimbenici CRM-a

CRM Poslovni procesi

Tehnologija

Organizacijska

kultura


59162/06/2008

„Peters je otac postmoderne korporacije”, „Mi živimo u Tom Peters svijetu”, naslovi su članaka iz Los Angeles Timesa i For-tunea kojim se opisuje lik i dijelo tog 66-godišnjeg konzultanta, pisca, poslovnog čovjeka, vlasnika nekoliko počasnih doktorata. Poznat je po svojim nekonvencionalnim metodama, a ubrajaju ga u najuži krug poslovnih intelektulaca. Neki ga svrstavaju uz bok Portera, Druckera i Sengea. Ne sumnjam da će se ljubite-ljima „V discipline”, teorije „učećih organizacija”, nakon što su imali prigodu prisustvovati Petersovom izlaganju, dignuti kosa na glavi od usporedbe Petersa sa Sengeom.

„Hrvatski menadžeri su očekivali mađioničara koji će im otkri-ti tajnu uspjeha bez napora a dobili su jednog običnog praktičara koji je govorio o stvarima koje se same po sebi razumiju, ali samo oni mudri ih slijede u praksi”, citat je komentara s jednog od inter-netskih foruma koji sjajno povezuje ono najbolje što Peters daje s onim što je izuzetno loše u hrvatskom gospodarstvu, a koje je stubokom potrebno mijenjati.

Praktičar. Upravo to, on nije ni Drucker niti Senge. Ne ula-zi u složene procese kojima se postiže intelektualna nadgradnja i poslovna izvrsnost (Do the right things). Nije ljubitelj strategi-je i učenja menadžmenta. Ne daje odgovore na teška pitanja o globalnim izazovima i dubokim promjenama koje je potrebno provoditi da se ostvari održivi razvoj i istinski sklad čovjeka i prirode. Teško ga je zamisliti, uz Sengea, u krugu autora knjige Prisustvo, ljudska svrha i polje budućnosti. No, izlaganje je potvr-dilo da ono što je rekao Warren Bennis stoji: „Ako je Peter Druc-ker izmislio moderni menadžment, Tom Peters ga je oživio”.

On je praktična i iskusna osoba koja zna da se operativna izvr-snost (Do the things right) može postići napornim radom, s puno energije, principijelnosti, strasti i emocija, uz komuniciranje i uvažavanje različitosti.

Kako Tom Peters opisuje LIDERSTVO:Liderstvo je ... ljubav, strast, entuzijazam, želja za životom, an-

gažiranost, velika djela i odlučnost da se napravi velika razlika i pomak prema naprijed, fanatična posvećenost izvrsnosti, zajed-ničke avanture, bizarni neuspjesi, rast i uspjeh iznad svih mjerila, neutaživa glad za promjenama.

U knjizi In Search of Excellence (1982), poslovnom bestseleru koji se smatra jednom od najboljih knjiga na temu poslovnih ana-liza, autori Peters i Robert H. Waterman prikazali su, na temelju analiza koje su provodili kao konzultanti McKinseya, sustav 8 na-čela za operativno izvrsnu organizaciju:

Iz zagrebačkog predavanja izdvojit ćemo dvije teze o kojima je, u svojoj potrazi za izvrsnošću, Tom Peters govorio, a pozivaju na komentar jer ne djeluju baš uvjerljivo u vremenima kada se uspjeh i poslovna izvrsnost temelje na učinkovitosti intelektualnog kapi-tala i uslugama:

• Ne trošite vrijeme na planiranje nego na akciju• Prodaja, prodaja i nakon toga opet prodaja

Peters kaže da ne voli američke poslovne škole jer ne uče lju-de prodaji nego ih uče marketingu. Kada mu inženjeri ili ekono-misti kažu da se ne bave prodajom, odgovara im da onda niti ne rade. Za sebe kaže da putuje svijetom i prodaje ideje. Upozora-va da ne smijemo dopustiti da utrošimo dane i sate na planiranje. Izvršenje je najbolja strategija.

Neka nam u supro-stavljanju tim Peterso-vim tezama pomognu Carl Honore i njego-va Pohvala sporosti te teorija „strategije pla-vog oceana” i nešto od Druckera.

U ratu protiv kul-ta brzine i brzopletosti, potrebno je promijeni-ti način razmišljanja. Ljudski mozak na rad-nom mjestu pod priti-skom podataka i roko-va brzo skače s jedne misli na drugu. On reagira, a ne kreira. Njegova neprekidna aktivnost nije najbolji način za korištenje nadragocjenijeg prirodnog resursa. U nižim brzinama, sposob-niji je za postizanje koncentracije i kreativnog razmišljanja. Mi-lan Kundera to zove „mudrošću sporosti”. Brzo razmišljanje je racionalno, analitično, linearno i logično. Njime se pronalaze ja-sna rješenja jasno defi niranih problema. Sporo razmišljanje, bez pritiska, je intuitivno i kreativno i donosi izuzetne vrijednosti, viđenje cjeline i sistemskih rješenja. Charles Darwin je za sebe rekao da „sporo misli”, a Albert Einstein je u svojem kabinetu znao unedogled zuriti u prazno. Naravno, „sporo” razmišljanje ne smijemo izuzeti od strogosti „brzog” razmišljanja, ali u pra-voj mjeri. Einstein je lijepo izrekao potrebu odmjerenog spajanja „sporog” i „brzog” na sljedeći način: „Računala su nevjerojatno brza, precizna i glupa. Ljudi su nevjerojatno spori, neprecizni i in-teligentni. Zajedno su nepojmljivo moćni.”

Kroz koncept „prodaj, prodaj i samo prodaj” ogroman trud se ulaže u pobjedu nad konkurencijom, na uvjeravanje kupaca da je ono što im nudimo „naj”, da je bolje od drugih i da je za njih upravo idealno. „Prodati = pobijediti” sve je teže ostvariti jer je u velikom broju industrijskih grana ponuda već premašila potra-žnju. Da bi stvorile nove prigode za rast i zaradu, poduzeća se tre-baju odmaknuti od konkurencije. Kroz sinergiju dvije najbitnije poslovne funkcije, inovativnosti i marketinga, trebaju se stvori-ti i zadovoljiti klijenti – partneri koji će uživati u nezaboravnom iskustvu i koristi koje ste im pružili po prihvatljivim komercijal-nim uvjetima. Da potkrijepimo vjeru u inovaciju, bacimo pogled u prošlost. Jedno stoljeće unatrag, za znatan broj današnjih te-meljnih industrijskih grana (automobilska i avio industrija, zdrav-stvo, savjetodavstvo) nije se čulo ili su bile u povojima. Mobilni telefoni, ulagački fondovi, video uređaji, prijenosna računala, pri-je trideset godina nisu postojali. Ako povijest predviđa buduć-nost, zamislimo koliko će danas nepoznatnih industrijskih grana nastati u razdoblju od sljedećih tridesetak godina.

Za bijeg od konkurencije tako da se stvori nov i neupitan pro-stor na tržištu te da se konkurencija učini sporednom, potrebno je sustavno raditi na promjenama, strateški promišljati i planirati na temelju znanja i ideja. Pametnim i odgovornim stvaranjem po-većavaju se povoljne prilike i smanjuje rizik, a tek nakon toga će energična akcija i prodaja neupitno donijeti rezultate.

Vremena se mijenjaju. Ovo je vrijeme POSLOVNE IZVRSNOSTI. Operativna izvrsnost je neophodna, ali nije dovoljna.

U svojoj cjeloživotnoj potrazi za izvrsnošću nedavno nas je u Zagrebu posjetio Tom Peters.

U potrazi za izvrsnošću

59_bt_tom piters.indd 5959_bt_tom piters.indd 59 29.6.2008 12:47:0429.6.2008 12:47:04Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

60 162/06/2008

U moru marketinških stručnjaka koji posjećuju našu zemlju, je-dan se gospodin ipak ističe malo više. Drayton Bird, jedan od naj-većih svjetskih marketinških stručnjaka, održao je 28. svibnja u za-grebačkom hotelu Westin, u organizaciji tvrtke Lisac & Lisac pred 160 polaznika, seminar pod nazivom „Zašto neke marketinške ak-tivnosti donose rezultate, a druge pak ne?

Drayton Bird, čovjek s pedesetogodišnjim iskustvom u mar-ketingu, autor tri knjige i preko tisuću članaka, osnivač pet uspješnih marketinških agencija, imao je puno toga za reći. Duhovitošću i osebujnim stilom, započevši svoje šestosatno predavanje, zaokupio je pažnju polaznika koja nije popuštala do završetka ovog zanimljivog predavanja.

Koji biste medij trebali upotrijebiti kako biste najučinkovitije posti-gli zadane ciljeve, kako doći do ideja, zašto mnoge ideje ne djelu-ju i koje djeluju, koja elektronička pošta daje najviše odaziva, kako uvjeriti ljude da ste zaista dobri, samo su neka od pitanja na koja je Drayton Bird detaljno odgovorio i potkrijepio primjerom.

Sa gospodinom Birdom, kojeg je „Campaign Magazine” proglasio jednim od 50 najvažnijih osoba u Velikoj Britaniji u prošlih 25 go-dina, razgovarali smo na kraju seminara i zamolili ga da svoje doj-move podijeli s nama.

InfoTrend: Gospodine Bird, koje su, po vama, prednosti izravnog marketinga?

Drayton Bird: O tome sam1985. godine napisao knjigu Common-sense Direct Marketing u kojoj sam naveo prednosti „bilo kakve po-ruke koja ide izravno primaocu i na koju se može jasno i nedvo-smisleno odgovoriti.” U takve poruke uključujem izravne poruke e-mailom, SMS-om, internetskim stranicama, oglasima s kuponi-ma, pismima s povratnicama...; mogao bih nabrajati unedogled.

Velika prednost takvog načina oglašavanja je i ta da možete mje-riti učinak kroz odaziv, i tako testirati što kod vaših klijenata naj-bolje prolazi. Kao rezultat toga možete točno znati koja poruka kod ciljane skupine postiže najbolje rezultate. To znači da vaš no-vac možete potrošiti tamo gdje će imati najviše rezultata.

Također, to znači da vaše klijente možete izdvojiti kao poje-dince, pronaći kada im i što točno treba i isporučiti proizvod na njihovu korist te omogućiti vlastitu dobit. Smatram da je to najbliže moguće objašnjenje savršenog marketinga.

IT: Za vama je zavidno duga karijera, poznati ste kao veliki mar-ketinški stručnjak. Sjećate li se ipak koje loše kampanje ili neu-spjeha uzrokovanih lošim marketinškim izborom?

Bird: Imao sam dugu i povremeno katastrofalnu karijeru u kojoj sam počinio dosta pogrešaka. Na mom predavanju u Zagrebu na-veo sam primjer gdje se spominje jedan vrlo dobar proizvod koji sam nekako uspio napraviti lošim. Prečesto sam ga nudio preveli-kom broju ljudi krivim pristupom – rezultat svega toga je gubitak novaca i vremena, više nego što sam si mogao priuštiti. A to nije je-dini primjer, iako je vjerojatno najspektakularniji i prilično blesav.

Zašto neke marketinške aktivnosti donose rezultate,

a druge pak ne?

Dašak svježeg zrakaAko se vaš posao oslanja na izravan marketing, predavanje Draytona Birda je mjesto na kojem ste morali biti

BIZ

dire

kt

60-61 bird.indd 6060-61 bird.indd 60 29.6.2008 12:47:2529.6.2008 12:47:25Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

61162/06/2008

IT: Kako ste se nakon toga oporavili?

Bird: Winston Churchill je rekao da je hrabrost „mogućnost prolaska od greš-ke do greške bez gubitka entuzijazma”. Ja nisam hrabar, ali sam jako uporan.

IT: Što mislite, da li se marketinški stručnjak rađa ili se stvara?

Bird: Ako ste rođeni s malo nadarenosti, sposobnosti će se razviti samo ako se jako potrudite. Ali mislim da je odgovor oboje.

IT: Da li se svakome može prodati sve?

Bird: Ne. Suprotno od onoga što veći-na ljudi govori, mi ne stvaramo navike. Mi upražnjavamo one koje su već ov-dje. Mnogo je loših proizvoda prodano na temelju tih navika.U tome su posebno dobri političari – vje-rojatno je zbog toga svijet pun patnje.

IT: Postoji li univerzalan način prodaje? Jeste li u vašoj karijeri bili blizu takvog „otkrića”?

Bird: Samo je jedan dobar način prodaje – morate otkriti što ljudi-ma treba i dati im to po cijeni koju su oni voljni platiti, a da vas ta ci-jena ipak zadovolji i osigura vam pristojan život.

A kako ćete to otkrivati, ovisi pak o okolnostima koje vas okružuju.

IT: U zadnje se vrijeme sa svih strana pojavljuju brojni marketinš-ki stručnjaci, gurui, pompozno najavljivani kao vrhunski predavači. Smatrate li da su svi oni uistinu osposobljeni za takva predavanja? Vi-dite li u njima konkurenciju?

Bird: O tome dosta govori ova dobra stara izreka: „Stručnjak je netko izvan grada koji o temi ne zna ništa, ali ima puno slajdova”. Ne trošim previše vremena na ljude u tom kontekstu, ali smatram da većina tih ljudi uistinu imaju što reći. Zapravo, moji komen-tari o njima su sljedeći.

1. Jednostavne stvari prečesto nepotrebno kompliciraju. Marketing i posao nisu uvijek lagani, ali nisu ni toliko intelektualno zahtjevni.

2. Mnogi predavači nisu nikada riskirali vlastiti novac. Isku-stvo je najbolji učitelj.

3. Ustrajanje na jednom rješenju (najčešće svojem) za sve proble-me – je glupo. Vrlo često, uzmimo za primjer pakiranu robu i odjeću, izravni marketing nije jedini ili najbolji odgovor. Nekada uspije masovno oglašavanje, a nekada javne objave. Ja sam direktor tvrtke koja se bavi eksperimentalnim oglaša-vanjem koje je često vrlo uspješno, ali u većini slučajeva uspi-

jeva samo kao kombinac i ja rješenja.

BIZdirekt

BIZdirekt

IT: Kakva je budućnost oglašavanja? Vidite li sebe u tim novim trendovima?

Bird: Moja stara školska kolegica Shelley Lazarus, direktorica Ogil-vy grupe, rekla je prošle godine da je „cijeli današnji marketing izra-van”. Rekla je to zbog velike prodornosti Interneta, gdje je marke-ting stvarno izravan. Osobno, ja ću odustati od budućnosti kada budućnost odustane od mene. Još uvijek pišem pisma i nastojim ponešto naučiti. Ne samo o izravnom marketingu, ili općenito o marketingu; ako je to jedino o čemu mislite, vjerojatno ćete posta-ti vrlo dosadna osoba.

IT: Kako gledate na mlađe naraštaje marketinških stručnjaka?

Bird: Onakvi su kakvi su svi mladi ljudi oduvijek bili – uklju-čujući mene. Smatraju da znaju više nego što rade; smatraju da je svijet počeo na dan njihovog rođenja; ne uče dovoljno... Na-dam se da neće napraviti toliko glupih grešaka koliko sam ih napravio ja – ali bojim se da hoće.

IT: Kakve ste dojmove stekli u Hrvatskoj? Što mislite o hrvatskim marketinškim stručnjacima? Možete li im dati pokoji savjet?

Bird: Pa, ja sam star i mogu govoriti iskreno. Moj dojam o Hrvat-skoj je taj da mislim da imate nevjerojatno lijepe žene. Iskreno, ne znam ništa o hrvatskim marketinškim stručnjacima, pa neću ni go-voriti o njima. Ali imam jedan savjet i smatram da bi ga svatko tre-bao pročitati:

Ako ste mladi, najvažnije je ono što naučite. To znači da nađete po-sao gdje ćete puno naučiti. Ako želite naučiti tajnu dobivanja po-slova, posjetite Internet stranicu www.eadim.com i pogledajte moj izvještaj na tu temu. Također, doznat ćete i pokoju informaciju o marketingu.

60-61 bird.indd 6160-61 bird.indd 61 29.6.2008 12:47:2729.6.2008 12:47:27Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

62 162/06/2008

OD

MO

RO

M

PR

OTI

V S

TRES

A Villa Eugenia��

prvi poslovni hotel u Hrvatskoj

Jedinstvenost je ponude Ville Eugenije da je sve ove čari moguće iznajmiti samo za sebe, putem TOTAL RENTA, što jamči stopostotnu privatnost. Ni put do Krka ili nekog udaljenijeg mjesta nije isključen i to morskim stazama. Naime, od svibnja do kraja rujna gosti mogu koristiti “Sea Hawk” - luksuznu jahtu tip Princass 56.

Villa Eugenia idealno je poslovno okruženje za postizanje vrhunskih poslovnih rezultata u vrlo ugodnom okruženju lovranske rivijere koja odiše mirisom mora i mediteranskog ljekovitog bilja.

Villa Eugenia, smještena na samom ulasku u Lovran, grad i ljetovalište uda-ljeno 7 kilometara jugozapadno od Opatije, grada koji predstavlja jednu od najljepših koljevki turizma Europe i prestižno turističko odredište Mediterana. Svojom lokacijom, istočno od lovranskog Starog grada, od obale mora i po-znatog šetališta “Lungo mare” udaljena je svega dvjestotinjak metara, Villa Eugenia okružena je bujnim zelenilom brižno održavanog mediteranskog vrta. Kao zaštićeni spomenik kulture Lovrana, Villa Eugenia predstavlja sa-vršen sklad komfora i jednostavnosti secesijskog stilskog izražaja. Prekrasno zdanje izgrađeno 1910. godine za austro-ugarskog naruči-telja Mariju Vyskočila, prema projektu Johanna Töpfl a, a 2003. godine Villa Eugenia je u potpunosti preuređena, prema projektu Vesne Kresnik-Vojnović u modernu vilu sa 15 luksuzno uređenih soba i ostalim elemen-tima prema najvišim standardima modernog aktivnog odmora. Sve sobe su klimatizirane i uređene tako da i najizbirljivijeg gosta neće ostaviti rav-nodušnim. Sa stražnje strane vile nalazi se čuvano parkiralište sa 15 mjesta koje je pod stalnim video nadzorom. U same sobe, vrlo luksuzno i intimno uređene ulazi se pomoću magnetskih kartica, preko kojih se nakon ulaska aktiviraju svi električni uređaji u sobi, kao što su rasvjeta, televizor, auto-matska regulacija temperature sobe ili električni podizači zavjesa. Multimedijalna konferencijska dvorana

Villa Eugenia posebno se ističe višenamjenskom konferencijskom dvora-nom, opremljenom najsuvremenijom informatičkom opremom za održa-vanje sastanaka, multimedijalnih prezentacija ili audio-video konferencija sa praktički bilo kojim mjestom na svijetu. Dvorana je središnje mjestu u Villi, a po svojoj opremljenosti i mogućnostima jedinstvena je u Hrvatskoj. Velika prednost je i SmartBoard – interaktivna ploča pogodna za prezen-tacije, ali i obično pisanje, brisanje, pretraživanje interneta, reprodukciju slike, kompjuterskog monitora, ali i dvije video veze s istovremeno četiri lo-kacije u svijetu. Mnogi su već prepoznali tu mogućnost izbora koji u jedna-kom intenzitetu omogućava rad i odmor. Eugenia je u pet godina poslova-nja ugostila mnoštvo workshopova, kolegija, prezentacija i škola....

Skrivene tajne..Nakon napornog rada gostima je na raspolaganju 15 ekskluzivnih soba, sauna, biljar, jacuzzi, vrhunski spa programi, nekoliko vrsti masaža, anti-stresni programi, ali i opuštanje u launge baru uz klavirsku glazbu. Jela se uglavnom pridržavaju autohtonih recepata, a gosti imaju priliku uživati i u dvjestotinjak vrsta vrhunskih vina i šampanjaca.

Tu su se rodile i neke velike poslovne ideje, no Eugenia kao dobro odgo-jena dama čuva te tajne dok se same ne odluče razotkriti.

62-63 villa eugenia.indd 6262-63 villa eugenia.indd 62 29.6.2008 12:47:5229.6.2008 12:47:52Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

62-63 villa eugenia.indd 6362-63 villa eugenia.indd 63 29.6.2008 12:47:5529.6.2008 12:47:55Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

64 162/06/2008

OD

MO

RO

M

PR

OTI

V S

TRES

A

Sa preko 1000 km bijelih pješčanih plaža, ne-milosrdnom pustinjom u zaleđu i ostacima

drevne Kartage i Rima, Tunis je idealno mje-sto za odmor na visokoj nozi, kako za cijelu obi-telj, tako i za avanturiste koji traže nešto više od prekrasnog mora i sunca. Oduševit će vas dru-ga kultura, gostoljubivi ljudi, prirodne ljepote, jahanje na devi kroz beskrajne pustinjske dine. Mješavina arapske, berberske i sredozemne ku-hinje sladokuscima će ponuditi nezaboravan do-življaj, kao i zabave s trbušnim plesačicama ili pustinjskim večerama te izletima u oaze.

Najpoznatija dva turistička centra svakako su Hammamet i otok Djerba. Do njih se lako sti-že dvosatnim izravnim letovima iz Zagreba i Ljubljane. Išli smo preko agencije Sunčani od-mor iz Zagreba, koja je dio mnogo veće grupa-cije Sunshine holidays specijalizirane za Tunis. Izabrali smo Hammamet i all inclusive aranžman u hotelu EL MOURADI EL MENZAH****, gdje jedete i pijete inozemne i domaće speci-jalitete i pića do mile volje po cijeli dan i noć, bez dodatnog plaćanja. Držanje dijete u Tunisu bila bi prava grehota. To je raj i za vegetarijance. Toliko raznih jela od povrća ne može se dobiti u hotelima drugih zemalja. Osim toga, sve je uz-gojeno prirodnim metodama.

Odvojite vremena da pored uživanja u moru, suncu i besplatnim hotelskim aktivnostima (tenis, stolni tenis, boćanje, vaterpolo, nogomet i odboj-ka na pijesku, aerobik, kajak, pedaline), odigra-te partiju golfa na dva obližnja terena ili posjeti-te zabavni park Carthageland ili okušate sreću u kasinu Yasmine. Naučite plesati arapske plesove u okviru animacije ili naprosto uživajte u raznim show programima (trbušne plesačice, fakiri...).

Hammamet

Stari dio je udaljen desetak kilometara i do nje-ga voze turistički vlakići, tricikli za 6 putnika (tuk tuk) i izuzetno jeftini taksi. Tamo smo posjetili medinu, utvrdu iz 1500 godine u kojoj su smje-šteni bezbrojni dućani. Inače, svaki grad ima me-dinu, kao trgovački centar i glavnu džamiju.

Hoteli su u novom dijelu, Hammamet Yasmineu, izgrađeni u zadnjih 10 godina. Pogledajte sate-

litsku sliku na http://maps.google.com/ i vidjet ćete pedesetak velikih hotela, bezbroj apartmana i vila s bazenima, kilometrima uz more – uku-pno 24.000 kreveta ili dva puta više od Poreča. Napravljena je i jedina nova privatna medina u Tunisu, namijenjena samo turistima. Unutar zi-dina su restorani i trgovine suvenirima, tradici-onalnom odjećom i kožnim torbama i cipela-ma te zabavni park Kartagaland. Morate otići na večer folklora ispunjenu arapskim ritmovima i predstavama trbušnih plesačica te plesača tradi-cionalnih berberskih plesova. Dah će vam zastati na predstavi sa zmijama, žonglerima i fakirima, a imat ćete priliku kušati tradicionalnu tunisku hranu i pića, a uza sve to i ludo se zabaviti.

Nismo mogli odoljeti niti vožnji na gusarskom brodu iz Port El Kantaouija na prekrasne pla-že Soussea, dok nas je zabavljala cjelokupna gu-sarska posada. Kupanje u smaragdnome moru na jednoj od zlatnih plaža je poseban doživljaj, kao i ručak uz raznovrsne morske specijalitete.

Kartaga Planirajte napraviti barem dva izleta da upo-znate pravi Tunis i vidite ono što se ne vidi nigdje drugdje.

Mi smo išli na cjelodnevni izlet do glavnoga gra-da Tunisa. Prvo se zaustavljamo u idiličnom selu

Sidi Bou Said, gradu umjetnika, s bijelim kući-cama i plavim prozorima i vratima te krivuda-vim uskim uličicama koje vode na vrh. Odatle puca pogled na zaljev, grad Tunis i Kartagu, koju potom pobliže razgledamo. Moćna drža-va Kartaga, čiji je vojskovođa Hanibal na slo-novima pokušao prijeći Alpe i pokoriti Rim, i sama je na koncu uništena. Zatim slijedi obi-lazak glavnog grada Tunisa i medine te muzeja Bardo, drugoga najvećeg muzeja u Africi, sa za-divljujućim mozaicima. Sahara

Drugi dvodnevni izlet je safari kroz Saharu. Prvo u El Jemu obilazimo starorimski amfi teatar iz III. stoljeća, jedan od najočuvanijih i najvećih. U gor-ju Matmate, zvanom „Mjesečeva pokrajina”, obi-lazimo trogloditsku kuću – berbersko podzemno prebivalište – i podzemni hotel Sidi Drissu u ko-jem je sniman fi lm Rat zvijezda. Fascinantno je da ljudi još i danas žive na takav način. Ručamo u re-storanu ukopanom pod zemlju u istom stilu. Na kraju dolazimo u grad Douz, poznat kao „Vrata Sahare”. Pravu draž pustinje moći ćete doživjeti jašući na devi prema zalasku sunca, preko dina.

Rano ujutro drugoga dana krećemo u pustinju i gledamo izlazak sunca, a potom sjedamo u kli-matizirane džipove i odlazimo prvo na polusat-nu adrenalinsku vožnju po pješčanim dinama.

TUNISarapski turistički biser

64-65 Tunis.indd 6464-65 Tunis.indd 64 29.6.2008 12:48:1729.6.2008 12:48:17Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

65162/06/2008

Nastavljamo preko najvećega slanog jezera Chott El Jerid prema Touzeu, gdje obilazimo oaze pal-mi datulja, a u brdima Atlasa velike kanjone kao i oaze u Chebiku s malim vodopadima usred pu-stinje. Put nas dalje vodi prema gradu Kairouanu, četvrtome najznačajnijemu svetom gradu islama, gdje se tepisi još i danas izrađuju ručnom teh-nikom. Grad se diči i veličanstvenom mošejom Okba Ibn Nafaa, najstarijom u cijelome islam-skom svijetu. Na ovom ćete izletu vidjeti pravi Tunis, njegovu povijest i kulturu.

Gastronomija

Uz mnoga jela francuske i španjolske kuhinje, od domaćih specijaliteta najpoznatiji je kuskus, meso ili riba s puno povrća, te ibrik, trokuti-ći od prhkog tijesta prženi u ulju, punjeni s ja-jima, špinatom, tunom ili mljevenim mesom. Mechouiya je sjeckana rajčica, paprika, luk, češnjak, pečeni na žaru i začinjeni maslinovim uljem, a sve ukrašeno kaparama, tunom i jaji-ma. Tounisia je salata od rajčice, paprike, ukra-šena tunom ili sardinom. Hourya je pire od mr-kve sa češnjakom, kaparima, maslinama, masli-novim uljem i octom. Taine, jelo na bazi mesa, s kuhanim jajima i krumpirom izrezanim na male komadiće, zapečeno je u pećnici. Servira se hladno ili toplo. Mosly je zapečena janjetina, riba ili pile sa šafranom, s prilogom od krumpi-ra i dobro začinjeno limunovim sokom.

Ljubitelji slatkoga moraju probati bouzza, žele od suhog voća, badema, oraha, lješnjaka i seza-ma, te makroudh, kremu od datulja s preljevom od meda. Baklava porijeklom iz Turske bogata je suhim voćem i medom. Lubenice, dinje, breskve, marelice, naranče svakodnevno su na stolu.

Pije se čaj od metvice i turska kava, a tu je i velik izbor izvrsnih vina. Za aperitiv kušajte Muscat de Th ibar/Carthage, rakiju od smokve boukkha ili liker od datulja Th ibarine. I ljubite-lji piva će doći na svoje.

U hotelima u Tunisu sretao sam ljude koji ova-mo dolaze već drugi ili treći puta. Ostaju obič-no dva tjedna, jer je doplata za drugi tjedan ne-znatna. Dijele moje oduševljenje ovom zemljom, koja je sve podredila turizmu. Nema kriminala i možete se osjećati veoma sigurnim, iako sreće-te vrlo siromašne ljude, pogotovo u unutrašnjo-sti. Gostoljubivost se pojačava sitnim napojnica-ma – bakšišem. Suveniri i koža su bagatelno jefti-ni. Najveći problem su dosadni trgovci, koji vas po svaku cijenu žele uvući u svoj dućan i nešto vam prodati. Cjenkanje je sastavni dio rituala osim u ri-jetkim trgovinama. Cijene se mogu i peterostruko spustiti. Temperature nisu veliki problem niti lje-ti, jer je zrak suh, a s mora pirka vjetar koji dono-si svježinu. Uz to, sve je klimatizirano. Potrebno je dobro se mazati zaštinim kremama s visokim fak-torom zaštite, jer sunce je samo naizgled blago.

64-65 Tunis.indd 6564-65 Tunis.indd 65 29.6.2008 12:48:2929.6.2008 12:48:29Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

66 162/06/2008

IST

RA

ŽIV

AN

JE

54 godine (37%) i od 55 do 64 godine (40%). Hrvatska tu odskače više od svih ostalih zema-lja obuhvaćenih anketom.

Želja da poslodavac potiče/pomaže na usavršava-nju/obrazovanju primjetno je niska, a nešto više je istaknuta jedino kod osoba s nižom srednjom stručnom spremom – 33% (u Slavoniji 30%), ali i kod osoba s visokom stručnom spremom – 29%.

Svjesnost o potrebi proizvodnje kvalitetnih proizvoda/davanju kvalitetnih usluga čudno je niska u Hrvatskoj, a tek se malo više ističe je-dino u Zagrebu i Istri s Primorjem – po 21%. U svjetskim razmjerima ovdje vode Česi sa 46% !

Briga o potrebi zaštite okoliša nema baš istaknu-to mjesto u Hrvatskoj, a malo veće zanimanje po-kazuju jedino ispitanici u Istri/Primorju – 21%. U svjetskim razmjerima vodi Švedska s 59% !

Potrebu pomaganja lokalne zajednice pone-što su više istaknuli ispitanici u dobnoj skupini od 45 do 54 godine – 17%, u Lici, Kordunu i Banovini; te Dalmaciji – po 13%.

Svijest o potrebi za ulaganjem u novu tehno-logiju je porazno niska u Hrvatskoj – čak naj-niža, kao i na Tajlandu, a to tek malo više isti-ču mladi u dobi od 15 do 24 godine – 13%, te visoko obrazovani – 14% Zastupanje istine u reklamama u Hrvatskoj je na vrlo niskom mjestu, a malo više podržava to samo dobna skupina od 15 do 24 godine – 14%, za razli-ku od Japanaca koji to najviše podržavaju (28%).

Posebno pomaganje od strane poduzeća/po-slodavca za osobe u široj zajednici, kojima je to nužno potrebno, na dnu je ljestvice – prem-da kao pojedinci često aktivno sudjelujemo u raznim dobrotvornim akcijama u zemlji.

Istraživanje provela GfK Hrvatska.

O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istra-živanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1000); osobna anketa u kućanstvu; svibanj 2008. godine

GfK

Najvažniji društveni aspekti odgovornosti poduzeća

*Ostale zemlje su: Meksiko, Argentina, Turska, Australija, Japan, Indija, Španjolska, Brazil, SAD, Švedska, V. Britanija, Kina, Tajland, Italija, J. Afrika, Tajvan, Indonezija, Koreja, Kanada, Egipat, Francuska, Njemačka, Poljska, Češka, Rusija – GfK Roper Reports Worldwide 2008 Survey Review

Živimo u vrijeme brojnih velikih promjena vezanih uz poslovno okruženje pa se željelo dobiti mišljenje građana o tome koji su najvažniji sadržaji o kojima bi danas poduzeća u Hrvatskoj trebala voditi računa/posvetiti im veću pažnju

Svaki je ispitanik mogao navesti najviše tri ra-zličita sadržaja koja smatra bitnima a koja za-služuju da im se posveti posebna pažnja. U na-stavku slijedi pregled za Hrvatsku, ali i najvi-ši te najniži postotni udjel za još neke zemlje u kojima je provedeno istraživanje. Potreba osiguranja dobrih i novih radnih mjesta prioritet je u Hrvatskoj ali i većini drugih zema-lja (sve preko 50%) – najviše u Argentini (81%), a najmanje u Japanu (53%). U Hrvatskoj to poseb-no ističu građani Like, Korduna, Banovine – 89%, Slavonije – 88%, Istre s Primorjem i Gorskim Kotarom – 86% te u Sjevernoj Hrvatskoj – 84%, dok su samo Zagreb i Dalmacija nešto manje ista-knuli to pitanje (72 odnosno 61%).

Zaštita zdravlja i sigurnost radnika također je visoko pozicionirana (isto kao kod Švedske – najviše). Posebno su to istaknuli ispitanici u Sjevernoj Hrvatskoj – 69%; osobe između 35 i 44 godine – 65%; te oni s nižim ali i s najvišim obrazovanjem – po 65%.

Za formiranje cijena na razumnoj granici zain-teresirana je tek trećina ispitanika u Hrvatskoj, a posebno su se za to izjasnili u Slavoniji – 46%; pa u Lici, Kordunu i Banovini – 44%; i zatim Istri s Primorjem – 40%.

Brigu o socijalnim elementima vlastitih rad-nika najviše potenciraju građani Zagreba i Dalmacije (35%) te dobna skupina od 45 do

% visoko nisko

Osiguranje i stvaranje novih radnih mjesta 78 Argentina: 81 Japan: 53

Zaštita zdravlja i sigurnost radnika 59 Švedska: 59 Koreja: 23

Razumne cijene proizvoda 35 Tajland: 46 Kina: 15

Briga o socijalnim elementima 29 Rusija: 21 Italija/Švedska: 3

Pomagati/poticati obrazovanje zaposlenika 21 J. Afrika: 33 Kina: 5

Proizvoditi kvalitetne proizvode 16 Češka: 46 Italija: 22

Neprekidno brinuti o zaštiti okoliša 13 Švedska: 59 Egipat: 9

Pomagati razvoj lokalne zajednice 8 Egipat: 28 Franc.+Njem.+Ital.: 4

Ulagati u novu tehnologiju 7 Koreja: 36 Tajland: 7

Istinite reklame 7 Japan: 28 5 razl. zemalja: 4

Sudjelovati u pomaganju potrebitih u društvu 5 Turska: 29 4 razl. zemlje: 3

HR neke druge zemlje* %

66 GFK.indd 6666 GFK.indd 66 29.6.2008 12:49:0429.6.2008 12:49:04Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

67 oglas poslovni savjetnik.indd 6767 oglas poslovni savjetnik.indd 67 29.6.2008 12:50:2729.6.2008 12:50:27Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

Potpisujtesigurnije!

68 oglas fina.indd 6868 oglas fina.indd 68 29.6.2008 12:50:5729.6.2008 12:50:57Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

Documents

Informati~ka tehnologija u poslovanju · 2009-02-18 · BROJ 162 /06/2008 Informati~ka tehnologija u poslovanju snimio Dražen Lapić ISSN 1330-0393 CIJENA: 25 kn AUTOMATSKO INDEKSIRANJE