zdravljaGlas besp

lata

n pr

imje

rak

informativno-stručni list kliničke bolnice mostar

Završena izgradnja bolnice

godina III. broj 4 - Mostar, prosinac 2008.

Sadržaj

3. Riječ urednika4. Bolnica za 21. stoljeće10. Svečanost na koju se čekalo 30 godina12. Glavni medicinski objekt KB Mostar u brojkama13. Ravnatelji kroz zadnjih 40 godina14.Simpozij o prevenciji karcinoma cerviksa14. Pravo i medicina15. Prof. dr. sc. Paladino održao predavanje u Mostaru15. Simpozij ‘’Dijabetična nefropatija’’16. Liječnici oduševljeni doživljenim18. Duhovnost u suvremenoj medicini i psihijatriji19. Posjeta kolega iz Banjaluke19. Austrijski kredit20. Bolnica koja izaziva divljenje21. Marin Čilić posjetio bolnicu21. Posjeta veleposlanika Pleše22. Bolnica i osoblje koje fasciniraju24. Zadovoljan pacijent je naš najveći cilj26. Otvoren Odjel za koronarografiju28. Riječ više o Odjelu za gastroentrologiju29. Moj hobi: Slikanje je odmor30. Sestrinstvo na Internom31. Nova bolnica - čistija bolnica31. Brodomerkur d.o.o novi vlasnik ‘Stare bolnice’32. Osnovana Udruga liječnika, stomatologa i farmaceuta dragovoljaca i veterana pripadnika HVO-a32. Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak dobio prestižnu nagradu33. Na kirurgiju izvedena komplicirana operacija kralježnice34. Hvala prijateljima Očnog35. Doniran aparat za probir novorođenčadi na gluhoću35. Novi inkubator za Pedijatriju36.Znanstveno napredovanje liječnika38. Foto-reportaža40. Osvojena tri pehara42. In memoriam43. Stari morski vuk44. Ono si što jedeš – stoga jedi dobro

Glas zdravlja

Nakon duga tri desetljeća se privela kraju priča o dovršetku izgradnje bolničkog objekta na Bijelom Brijegu. Ovaj broj Glasa zdravlja je,

kao što ćete vidjeti u nastavku, posvećen ovom znamenitom projektu koji će na osobit način afirmirati ovaj grad pa i cijelu Hercegovinu i to ne samo u kontekstu zdravstva. Bolnički objekt je konačno završen u itekako otežanim socijalnim, ekonomskim pa i političkim uvjetima u odnosu na zadnjih dvadeset ili trideset godina. Ovaj pothvat, kao sjajan primjer daje nadu za opstanak i razvoj na ovim prostorima kao i poticaj akterima u drugim društvenim sferama da pokrenu ili dovrše projekte koji su naizgled nedosežni. Ali što ovaj projekt konkretno donosi dionicima? Konsolidacija službi u jednoj zgradi, gdje se nalazi i laboratorijska i radiološka dijagnostika, će značajno olakšati proces liječenja pacijenata s obje strane jednadžbe, a liječiti se u novim prostorijama će zasigurno olakšati ako ne i pospješiti proces oporavka našim pacijentima. Što se tiče rada i radnog ambijenta u novim prostorijama, nedavno objavljeno znanstveno istraživanje prestižnog Sveučilišta Harvarda i Opće bolnice Massacheusetts u SAD-u ukazalo je da fizičko okruženje, to jest prostor pa i oprema, pozitivno utječe na socijalno okruženje na radnom mjestu, kao i na dobrobit i produktivnost pojedinca. Znači, svi dobivamo. Same plodove ćemo ubirati nakon useljenja, odmah nakon Nove godine – hoće li to biti za petnaest ili trideset dana, zaista nije bitno.Što dalje? Veliki državnik Henry Kissinger je nekoć izrekao da „Svaki uspjeh samo kupuje ulaznicu za veći problem“. Preostaje nam organizacija rada u novim prostorijama, nastavak edukacije i napredovanja, proširenje dijapazona usluga, izgradnja nove klinike za onkologiju s radioterapijom, kožnog i infektivnog odjela, te upravne zgrade, pronaći nova rješenja za mikrobiologiju, dijalizu, parkirališta, kuhinju, praonicu rublja, sanaciju pedijatrije …

Glas zdravljaInformativno stručni list Kliničke bolnice Mostargodina III. broj 4, Mostar, prosinac 2008.

Adresa uredništva:Kardinala Stepinca bb88000 MostarTel./fax.: + 387(0)36 313 243e-mail: pr@kb-mostar.org

NakladnikKlinička bolnica Mostar

Glavni urednik:Eugen Šušak

Izvršna urednica:Adrijana Pandža

Suradnici u ovom broju:Doc. Dr. sc. Darinka Šumanović-Glamuzina, dr. med.Dr. Emil BabićDr. Benjamin Alfred Markin Anka Zelenika

Grafička priprema:Mirko Bošnjak

Tisak:VMG grafika

Naklada:1000 primjeraka

Završena izgradnja bolnice

Riječ urednika

Eugen Šušak

Glas zdravlja4

Bolnica za 21.stoljeće

Dame i gospodo, dragi prijatelji, uzvanici i gosti, Vaša nazočnost u ovolikom broju meni kazuje da se danas događa nešto veliko i važno. Pred Vama je danas najsretniji čovjek na svijetu koji zahvaljuje Bogu na ovome danu. Prije svega, a bez obzira na protokolarne pozdrave koje je uputio moj prijatelj Veselko, osjećam potrebu pozdraviti još jedanput sve skupa, a posebice one koji su u Mostar stigli iz udaljenih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dozvolite mi pozdraviti naše Osječane koji su uz nas dugo, dugo, zatim na poseban način naše Vukovarce, koji su nas ponovno rastužili smrću legendarnog Juraja Njavre, ali i ispunili još jedanput ponosom što ih imamo. Dragi prijatelji, pozdravimo naše Vukovarce na čelu s dr. Vesnom. Isto tako pozdravljam sve ostale Slavonce, Koprivničane, te Zagrepčane iz svi zagrebačkih bolnica. Nadalje, tu su naši prijatelji koji dugo godina rade u našoj bolnici ili su profesori na našem Medicinskom fakultetu.Prije šest godina u Zagrebu je formiran inicijativni odbor za pomoć u izgradnji mostarske bolnice, sjećate se, pod geslom « Bolest ne bira ». Taj isti odbor danas je ovdje na čelu s potpredsjednicom Hrvatskog državnog sabora, gđom. Željkom Antunović. Tu su naravno gospoda Leko jedan i drugi, Prof. Labar i ostali, te ih sve skupa s radošću pozdravljam.Našu gđu. Katju Matijević, Pomoćnicu ministra zdravstva RH za financije i dame u njenoj pratnji, koje zapravo već godinama osjećamo dijelom naše bolnice, pozdravljamo i zahvaljujemo se na svemu što su za nas napravile kroz sve ove godine i nisam siguran kako bi ova priča izgledala da nije njih.

A što reći za Bibu, ništa. Sve nam je radila za «12 kuna» i njih nije naplatila. Ni mi nismo sigurni čime smo to zaslužili. Molim Vas pozdravimo ih, da im bar tako pokažemo što nam znače.Dozvolite mi pozdraviti ovu skupinu iz moje Rijeke, kojih ima samo stotinjak i s kojima sam proveo praktički pola moga života, naravno tu je KBC Rijeka, moj Medicinski fakultet, tu su Boro i Slave, cijela ekipa iz studentskog doma. Slavo je ostavio brodove i došao u Mostar. Tu je i moj učitelj Šime s Jelenkom i Pakoštancima. Njima dugujem puno u svom životu i njihov me dolazak obradovao do suza.A ova ekipa iz Splita, mislim da o njima ne treba ništa posebno govoriti, oni su bili naša «obična» rezervna bolnica. Sve smo im slali, sve su nam primili. Kada nismo imali krvi, slali su nam. Kad nam

GovorProf. dr. sc. Ante Kvesića, dr. med., ravnatelja Kliničke bolnice Mostar na svečanosti povodom završetka radova na glavnom medicinskom objektu Kliničke bolnice Mostar održanoj 20. rujna 2008. godine

godina III. broj 4 Mostar 2008. 5

je falilo doktora tu su bili, a tako i dan danas. Patologija, onkologija, neurokirurgija, pedijatrija. Jednostavno tu su – Goran, Marija, Ana, Mihovil, Šime, Miro, Edo i Duje. Mislim da se riječima ne može kazati što su bili i što nam znače, pa ih pozdravimo aplauzom.Naravno tu su i Dubrovčani, tu su moji doktori iz ratnog saniteta, te svi ostali liječnici koji su za vrijeme rata u raznim i brojnim ekipama dolazili na ispomoć u našu bolnicu. Ovom im prilikom još jedanput zahvaljujem i uvijek iznova pozdravljam.Tu su danas s nama prijatelji iz KCU Sarajevo, na čelu s Prof. Farisom Gavrankapetanovićem, iz UKC Tuzla na čelu s Prof. Nedretom Mujkanovićem, iz Centra za srce Tuzla na čelu s Prof. Kabilom, dakako i ekipa iz Banja Luke i iz svih bolnica u BiH. Veseli nas njihov dolazak i srdačno ih pozdravljam.S ponosom pozdravljam Prof. Dietz-a iz Munchena, mog učitelja, prijatelja i doktora honoris cause Sveučilišta u Mostaru, koji nam već godinama dolazi operirati i učiti nas najnovijim dostignućima iz dječje kirurgije, a danas je ovdje došao s nama podijeliti radost. Pozdravljam i drugu ekipu iz iste države, koja dolazi iz Berlina, a koju predstavlja naš Mostarac, priznati kardiokirurg Dr. Sejo Mulahasanović, kojima pripremamo mostarsku kardiokirurgiju o kojoj ću nešto kasnije govoriti. Zahvaljujemo se na dolasku i na svemu što čine za mostarsku bolnicu.Dragi prijatelji, najradije bi šutio, ali se bojim da će oni iz zadnjih redova, moji Mamićani, reći «jesmo li vam rekli da je glup».Dozvolite mi napraviti jednu kratku retrospektivu o Kliničkoj bolnici Mostar i o onome zbog čega smo baš danas ovdje. Dva su momenta koja želim istaknuti, prvi što je ove točno 120 god. od formiranja prve bolnice u Mostaru sa 65 kreveta u vlasništvu općine, a drugi je što je danas točno 16 godina od moga dolaska u Mostar za zapovjednika ratne bolnice. Za prvi je «kriva» Austro-Ugarska monarhija, a za drugi dva Ivana. Jedan je pokojni i s tugom ga se često sjetim, naravno radi se o prvom Ministru zdravstva Herceg – Bosne, Dr. Ivanu Šarcu. Puno je napravio za zdravstvo ovoga kraja, a ja danas pozdravljam njegovu obitelj, koja je tu s nama. Drugi je ovdje nazočan dr. Ivan Bagarić, izaslanik Predsjednika vlade Republike Hrvatske, moj ratni zapovjednik, direktni krivac za moj dolazak, dugogodišnji predsjednik Upravnog vijeća KB Mostar, krivac za moj mandat ravnatelja i jednostavno nezaobilazan u svim važnim događanjima i planovima KB Mostar od rata na ovamo.

Dozvolite mi mali osvrt na zapise kroničara. Sve do druge polovice XIX stoljeća nije bilo bolnice u ovim krajevima. Bolesnici su liječeni u svojim kućama. Na pozive turskih velikaša dolazili su liječnici iz Dubrovnika. U ovim krajevima prvi školovani liječnici bili su franjevci u XVIII

stoljeću, a liječenjem su se bavili travari – atari, koji su preteče modernog liječništva odnosno apotekarstva u BIH. Godine 1813. provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene donosi odluku da svaki od postojeća tri samostana godišnje izdvoji 500 groša i tu sumu dostavi Fra Mati Nikoliću, franjevcu i liječniku za opremanje i organiziranje rada apoteke u Kreševskom samostanu. Iz Franjevačkog arhiva u Hercegovini vidljivo je da je 1861. godine na Širokom Brijegu šest franjevaca završilo tečaj iz pulmologije. Fra Petar Bakula 1867. god. otvara ljekarnu od donacija francuske vlade kao posebnu pomoć katolicima u Hercegovini. Druga ljekarna se nalazila u Južnom logoru uz vojnu bolnicu u Mostaru. Dolaskom Austro-Ugarske, sređuju se prilike u zdravstvu tako da je 1879. god. donesena Odluka po kojoj se zabranjuje rad nekvalificiranim osobama i priznaju se samo diplome stečene na austrougarskim fakultetima. Za turske vladavine oko 1860. god formirane su dvije bolnice, civilna i vojna sa oko 200 kreveta. Godine 1888. civilna bolnica, kao okružna bolnica, preseljena je sa Mejdana na sadašnje mjesto stare bolnice i imala je 65 kreveta. Prva zgrada napravljena je 1882. god. današnja Očna klinika, a ostalo je dograđivano sve do 1919. god. 1923 napravljena je zgrada današnje neuropsihijatrije, a 1934. god. zgrada današnjeg ORL. U II. svjetskom ratu zgrade su jako oštećene, pa je bolnica preseljena u zgradu «Napretka». Poslije rata zgrade su obnovljene i povećan broj kreveta na 150.. 1952. godine u novu zgradu preseljavaju kirurgija, ginekologija i porođajno. 1954. godine namjenski je izgrađena zgrada Antituberkuloznog dispanzera s plućnim odjelom. Bijeli brijeg je već od ranije bio primamljiv za bolnicu, pa je 1963. godine u novu zgradu preseljen Interni odjel. Nakon njega namjenski se gradi zgrada Dječjeg odjela, useljena 1968. godine.Godine 1977. referendumom je izglasan samodoprinos iz osobnih dohodaka za izgradnju nove bolnice na Bijelom brijegu. 1978. formiran je «Inženjering» za izgradnju novog centra. Početkom 80-ih zgrada pred kojom stojimo,

Glas zdravlja6

s aluminijskom fasadom bila je dovršena kako je sada vidite izvana. Na videozidu imate presjek važnijih događanja oko toga. U sklopu cijelog objekta završena je i počela radom radiologija 1985., a laboratorijska dijagnostika 1989. godine.Početkom 90-ih nažalost počinje rat, radovi se prekidaju i počinju najružnija vremena iz povijesti ove bolnice. Rat koji je bolnici donio oko 7000 ranjenih ljudi, fizičku i kadrovsku devastaciju, tako da je polovicom 1992. god. bilo ukupno 380 djelatnika, koje sam zatekao mojim dolaskom u Mostar. To su uistinu bila ružna vremena, ali eto preživjeli smo ih. Uspjeli smo odgovoriti svim zadaćama, istina uz velika odricanja, a i žrtve (pet djelatnika poginulo, a 35 je ranjeno) i veliku pomoć Ministarstva zdravstva RH na čelu s ministrom Prof. Hebrangom, te svih bolnica iz Republike Hrvatske. Pored svih tih nedaća rata već 1993. godine, za vrijeme ratnih događanja, primili smo oko 70 liječnika na specijalizacije po programu kakav

svijet nije vidio: 15 dana specijaliziranja, a 15 dana terena, sve do prestanka ratnih aktivnosti.Početkom 1994. god. točnije 20. siječnja bolnica je proglašena Kliničkom bolnicom u osnivanju. Mislim da je vrijedno uvijek spomenuti podršku ovdje nazočnog biskupa Perića, te Predsjednika vlade Herceg – Bosne dr. Jadranka Prlića koji je nažalost u Hagu. Kroz idućih par godina bolnicu smo kadrovski oporavili, mladi su se specijalisti vratili, a kompletirali smo i srednje medicinske timove, tako da se povećao broj zaposlenih na 1100, a sada ih ima 1300.Mi, u bolnici, pokušavamo napraviti iskorake u struci, dostići one koji su ispred nas u znanju

i iskustvu. Svjesni smo da smo bili opća bolnica razorena ratom. Strpljivo godinu za godinom uvodili smo nove tehnike uz brojne donacije, pomoć dobrih ljudi iz svijeta i Hrvatske, nekako dolazimo na ideju moga učitelja Šime Vučkova i počinjemo dovoditi u Mostar vrhunske stručnjake iz raznih grana medicine, čime smo zapravo privukli vrhunsku struku, a ujedno educiramo naše doktore. Tako na primjer: na Očnom je Prof. dr. Mandić, na ORL Prof. dr. Petric, na MFK Prof. dr. Uglešić, na Psihijatriji Prof. dr. Jakovljević i Prof. dr. Jukić, na Kirurgiji Prof. dr. Bakula, na Urologiji Prof. dr. Gilja; na Dječjoj kirurgiji Prof. dr. Vučkov, Prof. dr. Dietz, Prof. dr. Sther; na Ginekologiji Prof. dr. Kuvačić, Prof. dr. Ćorušić, Prof. dr. Orešković, na Internom Prof. dr. Rumbolt, Prof. dr. Kujundžić, Prof. dr. Galešić, na Radiologiji Prof. dr. Mašković; na Patologiji splitska ekipa na čelu s Prof. dr. Anđelinovićem, na Pedijatriji Prof. dr. Saraga, Prof. dr. Boranić, na Onkologiji Prof.dr. Vrdoljak. Mi smo na Klinici za kirurgiju i urologiju uveli

preko 100 novih metoda operativnih zahvata. Ljude u skladu s mogućnostima šaljemo na edukacije po svijetu. Jednostavno se želimo priključiti, želimo pacijentima omogućiti da ne moraju odlaziti u druge centre.Ako ste slučajno pomislili da sam zaboravio medicinski fakultet, naravno da ste u krivu. Dozvolite mi pozdraviti ovom prilikom oba dekana, starog i prvog Prof. Čulu, mog dragog prijatelja, kroz sve Scile i Haribde napravio je fakultet, digao na zavidnu razinu, doveo eminentne profesore, napravio sve, Hrvatska vlada napravila novu zgradu, a sadašnja dekanica Prof. Ostojić to će s puno elena i snage, koja je evidentna, nastaviti njegovati kao jedan od najvažnijih projekata na našem Sveučilištu. Koliko Medicinski fakultet znači za KB Mostar mislim da je dovoljno pogledati gdje smo ga prostorno smjestili, uz bok glavnog objekta nove bolnice. Tako je u našoj bolnici počela nastava, naši liječnici znanstveno napreduju, većina liječnika upisuje poslijediplomski studij. To postaje standard. To

donosi znanstveni rad i mi zapravo svake godine postajemo klinička bolnice sa željom za koju godinu postati klinički centar. Dakako, želimo biti Sveučilišna bolnica. Senat Sveučilišta i Upravno vijeće KB Mostar već djeluju u tom smislu. Da bi ovi planovi i želje imali šansu rasti i ostvariti se, svakako smo morali napraviti i tehnološke radne uvjete za visoko stručni rad. Zgrada pred kojom danas stojimo jednostavno se morala završiti.Kroz desetak poslijeratnih godina u više navrata se pokušavalo naći varijante i pokrenuti izgradnju, ali jednostavno okolnosti, odnosi unutar BiH i regije, nedostatak novca i uvjeta, nešto bi sve zaustavilo. Jedanput smo čak imali potpisan ugovor na 35 milijuna maraka, ali i to je propalo.

dr. Dragutin Hlodbina

godina III. broj 4 Mostar 2008. 7

Moj dolazak na mjesto ravnatelja, početkom 2002. godine zapravo je i bio motiviran željom završiti bolnicu i preseliti na Bijeli brijeg. Na neki način to je postao glavni zadatak u mom profesionalnom životu. Sjećam se, tu u baraci, prvog sastanka; Ing. Čavar, Ing. Bem, Eugen, Miro Ćorić (predsjednik vlade HNŽ) i Viktor Lasić (predsjednik vlade ZHŽ). Nismo ništa imali osim želje, ali Ing. Bem reče «zapovjedniče, imam osjećaj da krećemo». I krenulo je. Upravno vijeće na čelu s Dr. Bagarićem donosi jednoglasnu odluku o investiranju 2 milijuna maraka koje smo dobili od našeg Zavoda iz ZHŽ, te raspisujemo natječaj za preprojektiranje. Arhitektonski projektni zavod (APZ) iz Zagreba dobiva posao, a Ing. Jegdić predlaže polušaljivo da je najbolje sve srušiti pa ponovno graditi. Projektiramo tri kata, gdje je operativni trakt, jer za više nismo imali novca. Nakon toga raspisujemo natječaj za izvođača radova., poslije kojeg potpisujemo ugovor s Konzorcijem A 3. na 20 milijuna maraka, a imali smo manje od jednog milijuna. Tako počinju radovi, sporo, ali kontinuirano. Istovremeno pokušavamo animirati javnost, napraviti bazu podrške, staviti izgradnju bolnice u epicentar.U to vrijeme imamo Odbor za izgradnju ovdje, a u Zagrebu se formira inicijativni odbor za pomoć KB Mostar pod geslom «Bolest ne bira» s velikom promotivnom akcijom u hotelu Sheraton koja je napravila izuzetan efekat i financijsku pomoć.

Danas imamo čast da je taj odbor, na čelu s potpredsjednicom Hrvatskog sabora gđom. Željkom Antunović u punom sastavu osim Prof. Paladina, koji nije mogao doći. Ovdje su s nama još Anđelko i Josip Leko, Dr. Đorđević, Prof. Labar, a trebao je biti i gradonačelnik Zagreba gosp. Milan Bandić. Ja im se iz sveg srca zahvlajujem na pomoći i dakako što nas nisu zaboravili pa nas počastili svojim današnjim dolaskom. Nismo zaboravili ni naše

sportaše i turnir 2003. god. Gorana Ivaniševića, Zvonu Bobana, Marina Čilića, Ivu Majoli i druge. Svima još jednom veliko hvala. Dana 03. rujna 2003. god. potpisali smo ugovor s Konzorcijem A 3 i ja taj dan bacam cigarete i upaljač. Radovi idu po količini novca, pokušavamo na raznim stranama i eto danas smo tu, objekt je gotov. Od sada slijedi završetak montiranja opreme i preseljenjeDozvolite mi nešto o samom građenju. Možda nije uobičajeno da investitor hvali izvođača, ali ovakav način građenja je nepoznat u povijesti graditeljstva. Ja osobno

želim pohvaliti firmu A 3, gospodina Josipa Kožula, njegove inženjere i sve proizvođače. Uistinu kao da su gradili vlastiti dom, a mi koji smo to vidjeli izbliza kažemo „to je čudo“. Samo s istom željom kakvu smo imali mi u bolnici, moglo se ovako graditi. Čestitam i zahvaljujem! U ovako dugom procesu znaju se dogoditi i neugodnosti, podmetanja, laži, ali evo sve smo izdržali i ja od ovog trenutka sve ružno zaboravljam, podvlačim crtu ispod svega i idemo dalje. Za sve koji žele znati financijsko izvješće je podneseno svima koji su dali novac, a svaki put i našem Upravnom vijeću. Koristim ovu priliku kao ravnatelj, zahvaliti se svim članovima Upravnog vijeća KB Mostar u oba saziva na čelu s predsjednicima. Moram istaknuti za šest i nešto godina sve odluke Upravnog vijeća bile su jednoglasne, a to je ipak tijelo od 11 članova različitih profila i pozicija. Za nagradu danas i njima predajemo gotovu zgradu.U grubo financijski to izgleda ovako:

Austrijski kredit (Proračun F BiH) 12 mil. KMKorejski kredit (Proračun F BiH) 6,8 mil. KMKredit ZHŽ 7 mil. KMEricsson i Končar robni kredit (Proračun RH) 7 mil. KMSredstva iz proračuna RH (Min. zdravstva 12,4 mil. KMTransfer iz proračuna Federacije BiH 10,4 mil. KMZavod zdravstvenog osiguranja ZHŽ 3 mil. KMZavod zdravstvenog osiguranja HNŽ 1 mil- KMElektroprivreda HZ HB 1 mil. KMAluminij Mostar 45.000 KMUnikredit Bank d.d. Mostar 120.000 KMKBC Zagreb 66.000 KMDonatori – privatne osobe 36.000 KMDonatori - tvrtke 268.000 KMProdaja stare bolnice (u tijeku) Oko 12 mil. KMUKUPNO Oko 75 mil. KM

Glas zdravlja8

Ono što sada slijedi je postupno preseljenje. Plan potpunog preseljenja je Nova godina, a nakon isporuke trafostanice i agregata od Končara, sve je gotovo.Odjeli koji preseljavaju su: Neurologija, Pulmologija, Očne, ORL i MFK, Kirurgija, Urologija, Ginekologija i porodništvo, Ortopedija, Formira se i služba CUM-a, odnosno hitni prijem onih koji su urgentni, slično kao u onim američkim serijama. Nadalje uspostavljamo jedan poliklinički centar s 22 ambulante. Kompletna dijagnostika se nalazi u istom kompleksu, kao i 500 kreveta u bolničkom dijelu i najmodernija intenzivna skrb. Jednostavno to je to!Naravno tu priča ne staje. Da bi bolnica bila kompletna mi trebamo, nakon prodaje „starog kruga“ kupiti značajnu količinu tzv. sitnog inventara, a zatim idemo u ostale projekte prema našem strateškom planu. Ponovno podsjećam, od Saudijskog fonda za razvoj, zahvaljujući Federalnoj vladi, vladi HNŽ, dobili smo kredit za Kliniku za onkologiju za koju ovih dana završavamo projektiranje, pripremamo natječaj i ako Bog da, do kraja iduće godine i zgrada i oprema bi bile u funkciji. Za kadar se pobrinuo naš Prof. Vrdoljak, koji je na svoj način odgojio za odjel pet novih onkologa i od tada moći ćemo liječiti ne samo kemoterapijom kao do sada, već provoditi kompletno liječenje.S ponosom ističem našu invazivnu kardiologiju, skupa s Doc. Tomić i njenim liječnicima, a uz pomoć Federalne vlade i naše Novke Agić, UKC Tuzla i na koncu Prof. Milana Kujundžića i Dr. Starčevića, pokrenuli smo i koronarografiju. Veće ih je šest uspješno napravljeno, educirali smo i dalje educiramo naše kadrove te ostvarujemo čudan i neočekivan san – krećemo prema kardiokirurgiji i to uopće nije daleko. Zahvaljujući našem Mostarcu, priznatom berlinskom kariokirurgu, Dr. Seji Mulahasanoviću, našem ministru Dr. Safetu Omeroviću, direktorici

Federalnog zavoda gđi. Novki, te našoj drkosti, usudio bi se reći – kreće priča. Prije godinu i pol potpisujemo ugovor u Berlinu sa Prof. Hetzerom o suradnji po dva osnova. Po prvom je deset naših ljudi na edukaciji u Berlinu, dva kirurga i jedan anesteziolog, po drugom, nakon što upalimo motore ovdje, jedan tim iz Berlina radi stalno svakodnevne operativne zahvate. Oprema za ovu dvoranu već je unutra i spremna. Mogu već sada najaviti prve operacije ove godine s dolaskom Prof. Hetzera osobno.Naravno bolnica ima još važnih planova i ciljeva, ali mislim da vas više neću tim zamarati. Na kraju mi dozvolite ponoviti zahvalu svima iz Republike Hrvatske, posebno Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, na svemu što su za nas učinili.Ponovno zahvaljujem svima BiH institucijama i pojedinačno za svaki projekt koji su nam pomogli ostvariti.

godina III. broj 4 Mostar 2008. 9

Želim ovom prilikom zahvaliti još jednom gospodarstvenicima i medijima na pomoći da bismo ovo priveli kraju. Znam da je dugih govora svima preko glave, ali ovo je zapravo izvješće javnosti. Dozvolite mi još nekoliko emocija. Dakle, ovo je uistinu bio golem posao, ne znam kako bi ga čovjek obavio nego u timu, a ja nisam imao jedan nego uistinu puno timova. Neke sam spomenuo, neki su uz mene dugo, pa mi dozvolite da danas, skupa s vama zahvalim svima. Da, 16 je godina mog boravka u Mostaru. Milijuni kilometara u autu, mnoge noći bez sna, puno puta tužan, ali eto, tu sam. Uspio sam jer sam imao svoje suradnike koji su stalno uz mene i neizmjerno im dugujem i zahvaljujem Bogu što ih imam. Dr. Zdravko Pandža, moj pomoćnik i često otac po brizi za mene, odan, stamen, nemam riječi. Dr. Zoran Rebac, moj pomoćnik, ravnatelj, pa ponovno pomoćnik, cijeli rat i poraće – lucidan, hrabar, nezamjenjiv. Slavko Raguž i Franka Vladić, pomoćnici za kadrovske i pravne poslove svih 16 godina. Ing. Tiho Čavar, pomoćnik za sve što škripi, inženjer, radnik kao

sjena i stijena, bez njega ne bismo ovo nikada završili. Ing. Ivan Bem, stručnjak za sve što trese, projektirao elektroinstalacije u prvoj varijanti, sanjao kao i ja ovaj dan. Eugen, moja sjena, savjetnik, prijatelj, znalac u informatici i ekonomiji, sve pazi i vidi, ne da blizu mene nikome. Moja Radica, pomoćnik za financije, došla sa mnom u bolnicu 1992. godine, trudna. Više se boji za mene nego za sebe, radi 200 sati na dan. Onda, moja Zdravka, koja radi sve već 16 godina, sve što je njen i moj posao, sve vidi, kada treba brižna kao majka, kada treba pretvara se u zvjer. Bez njih dvije ja se ne bi usudio biti ravnatelj. One su jedinstvene i neponovljive. Hvala im na brizi, radu i prijateljstvu.Često u zadnje vrijeme čujem o politiziranju ove bolnice, zašto se otvara baš sada, pred izbore. Godinama radimo ovu bolnicu, godinama mnoge nije zanimalo što se tu događa, ali jedna ekipa cijelo je vrijeme uz mene i ovaj projekt, nisu me napustili kada je bilo teško. Ako im može pomoći u kampanji, zašto ne i to. Ja bi bio nečastan i nekorektan čovjek kada to ne bih upravo sada kazao:

Anđelko Mikulić, Viktor Lasić, Miroslav Ćorić, Bariša Čolak, Vjekoslav Mandić, Vjekoslav Bevanda, Dragan Vrankić, Ljubo Bešlić, pomagali su me uvijek i štitili projekat. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a brinuo je za ovu bolnicu koliko se otac može brinuti za dijete. Nisam siguran da bi se mogla napraviti bez njihove pomoći.Dozvolite mi pozdraviti i moje Mamićane, tamo bježim kad mi je teško, oni me razumiju, a imaju i dva tima belaša, jedan smijem pobijediti, drugi mora gubiti. Hvala im što me razumiju i trpe. Mojim roditeljima, braći i sestrama, što me prate s ljubavlju i strahom, želim puno zdravlja i sretan sam što su živi i veseli danas.Na kraju tu uvijek u životu stoji jedna žena, ona s pet tića, koji su zapravo, kao i bolnica narasli, vrlo često bez mene, strepeći i moleći za mene. Zahvalan sam Bogu na njihovoj ljubavi i strpljenju. Oni su ona mirna luka u koju bježim kad je bura i nevera, kad mi je teško, a oni su moj smisao života.Svima hvala na strpljivom slušanju ovoga nazovimo govora. Želim vam ugodan i lijep dan. Molim vas obiđite bolnicu, svratite na čašicu pića dolje u prizemlju. Svima želim sretan povratak doma.

Glas zdravlja10

svečanost Na svečanosti završetka radova na glavnom medicinskom objektu na kojoj se okupilo preko tisuću gostiju i prijatelja Kliničke bolnice Mostar, nazočnima su se pored ravnatelja KB Mostar prof.dr. Ante Kvesića, obratili i gradonačelnik Grada Mostara Ljubo Bešlić, Federalni ministar zdravstva mr.sc. Safet Omerović i biskup mostarsko-duvanjski i trebinjsko mrkanski, Mons. Ratko Perić. Zadnji su imali riječ Izaslanik PredsjednikaVlade Republike Hrvatske, dr. Ivan Bagarić i Predsjednica FBiH, gđa. Borjana Krišto koji su imali čast svečano presjeći vrpcu i time obilježiti završetak radova na bolnici. Svečanost su obogatili svojim nastupom Ivan Mikulić sa članovima KUD Sv. Ante Cim i Klapa Hrvoje. U 20.00 sati tog dana na glavnom medicinskog objektu na Bijelom Brijegu bio je priređen veliki vatromet koji je ugodno iznenadio građane Mostar i time nagovijestio skori početak jedne nove medicine i jednog novog zdravstva kakav narod ovoga neba zaslužuje i na što čeka već 30 godina.(A.P.)

godina III. broj 4 Mostar 2008. 11

na koju se čekalo 30 godina

Glas zdravlja12

Objekt nove bolnice na lokalitetu Bijeli Brijeg nakon cjelokupnog završetka ima površinu od 32.000m2 i sastoji se od:

-Glavnog medicinskog objekta (GMO) sa Dijagnostičkim aneksom i komunikacijskim koridorom - površina cca. 26.500 m2

-Centralnih službi opskrbe (CSO) – površine 5.500 m2 (nije još realizirano)-Termoenergetskog postrojenja (TEP) – površine 1.500 m2

R. br. Oznaka etaže (Naziv površine) Površina (m2)

1. Etaža -1 (C. Sterilizacija, patologija, strojarnice) 2.785,00

2. Etaža 0 (HMP i poliklinike) 3.643,00

3. Etaža +1 (OP blok sa intenzivnom skrbi) 3.108,00

4. Etaža +2 (porođajni blok sa strojarnicom) 2.410,00

5. Etaža +3 do +7(stacionar) 9.590,00

6. Etaža +8 (dvorane za predavanja) 673,00

7. Etaža +9 (tehnički prostori) 317,00

Ukupno: 22.526,00

8. Dijagnostički aneks i zglobna veza (etaža -1) 1.720,00

9. Dijagnostički aneks i zglobna veza (etaža 0) 1.505,00

Ukupno: 3.225,00

10. Topla komunikacija od GMO-CSS (Ljekarna) 726,00

SVE UKUPNO: 26.477,00

Objekt se dakle sastoji iz sljedećih funkcionalnih cjelina:

I DIJAGNOSTIČKI CENTAR (potpuno u funkciji od 1987. god.) II HITNI MEDICINSKI PRIJEM I POLIKLINIKE (etaža 0, površina cca. 3.600 m2)

III OPERACIJSKI BLOK (etaža +1, površina cca 3.100 m2)

IV POROĐAJNI BLOK (etaža +2, površine cca. 2.200 m2)

V STACIONAR (etaže od +3 do + 7)

VI CENTRALNE SLUŽBE OPSKRBE (površina 5.500 m2)(ovaj dio se još treba napraviti, a sačinjavat će ga ljekarna, kuhinja, vešeraj, tehnički prostori, centralni restoran…)VII CENTRALNA STERILIZACIJA (etaža -1) (U˝funkciji je od 1996. godine)

Glavni medicinski objekt Kliničke bolnice Mostar na Bijelom Brijegu u brojkama

godina III. broj 4 Mostar 2008. 13

Stacionar Broj postelja

Plastična kirurgija 8Torakalna kirurgija 20Vaskularna kirurgija 8Neurokirurgija 22Urologija 38 Abdominalna kirurgija 38Dječja kirurgija 12Ginekologija 30ORL 22Oftalmologija 16Pulmologija 40Neurologija 34Ortopedija 32Traumatologija 24Maksilofacijalna kirurgija 8 UKUPNO Stacionar 352+Porođajni blok 44Intenzivna 26

* Podaci dobiveni iz Tehničke službe KB Mostar. Isti zadržavaju pravo na izmjenu.

Ravnatelji kroz zadnjih 40 godina:1. Prof.dr.sc. Ante Kvesić, dr.med. (od 06.02.2002. do --- )2. Prim.dr.sc. Helena Škobić, dr.med. (od 27.7. 2001. do 6.2.2002.)3. Prim.mr.sc.dr. Zoran Rebac, dr.med. (od 28.4. 1994. do 12.6.2001.)4. Prof. dr.sc. Ante Kvesić, dr.med (Regionalna Ratna bolnica)5. Prim.mr.sc.dr. Miljenko Lugonja (Regionalna ratna bolnica)6. Prof.dr.sc. Ante Ivanković - RMC7. Dr. Mirko Čavaljuga ( od 06.12.1991. do rata)8. Prim.dr. Maja Jerković (od 1.12.1988. do 1.9.1991.)9. Dr. Bruno Horović10. Prim.dr. Stjepan Ravlić (od 1.2.1979 do 21.3.1982.)11. Dr. Džemil Pezo (Od 1.4. 1973. do 1.4.1977.)12. Prim. dr. Muris Humo ( 1.11. 1967 do 31.3.1973.)

Klinike i odjeli koje će se preseliti u novu zgradu su:

- Klinika za kirurške bolesti i urologiju

- Klinike za neurologiju

- Klinika za očne bolesti

- Odjel za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju

- Odjel za ginekologiju i porodništvo

- Odjel za hitni medicinski prijem (novi odjel koji do sada nije postojao u KB Mostar)

- Odjel za plućne bolesti

Glas zdravlja14

Povodom obilježavanja tjedna prevencije karcinoma vrata maternice (cerviksa) u BiH, a koji se obilježava

u cijeloj Europi, Klinička bolnica Mostar organizirala je 21. siječnja 2008. godine Mini simpozij. Voditelji simpozija mr. sc. dr. Vajdana Tomić, mr. sc. dr. Violeta Šoljić i dr. Davor Pehar bili su predsjedavajući koji su poticali na raspravu kako bi u što većoj mjeri došli do zaključaka kao i razmjene iskustava liječnika sa šireg područja Hercegovine.

Voditeljica odjela za ginekologiju i porodništvo KB Mostar mr. sc. dr. Vajdana Tomić tom prilikom je rekla kako su najčešći uzročnici karcinoma cerviksa onkogene vrste humanog papiloma virusa (HPV) i to ponajprije tipovi 16 i 18. „Za nastanak karcinoma vrata maternice potrebno je 10 do 15 godina, a u predmalignoj fazi bolest se može lako otkriti i uspješno liječiti. U BiH je problem što jedna velika skupina žena ne ide na ginekološke preglede. Faktori koji povećavaju rizik od razvoja karcinoma cerviksa su ponajviše rani spolni odnosi i često mijenjanje spolnih partnera“, rekla je dr. Tomić. Dodaje kako je karcinom cerviksa jedini malignom u ljudskom organizmu koji se može spriječiti i od kojeg nijedna žena ne bi smjela umrijeti ako redovito odlazi ginekologu. “Papa test, odnosno obris, toliko je dobar da bilježi promjene na vratu maternice u vrijeme kada su one sto posto izlječiveTo je vrlo bitno znati jer od infekcije do raka maternice prođe

sedam do deset godina, što znači da postoji dovoljno vremena da se bolest prepozna i izliječi”, ustvrdila je Tomić.Smatra kako bi ženama od 25. do 64. godine papa test morao biti obveza, te kako bi im poziv o obavljanju istog trebao dolaziti na kućnu adresu. To bi na kraju, dodaje, i Zavode manje koštalo, nego liječenje jedne pacijentice s uznapredovalim karcinomom cerviksa. Prof. dr. sc. Srećko Šimić, jedan od predavača na simpoziju rekao je kako postoji cjepivo koje sprječava nastanak karcinoma cerviksa, a koje će se tijekom godine registrirati i u našoj zemlji.

Poseban naglasak tijekom rasprave bio je na važnosti medija koji imaju veliku ulogu u širenju svijesti o redovnim pregledima žena odnosno o prevenciji karcinoma cervisa. (A.P.)

Simpozij o prevenciji karcinoma cerviksa

Pravo i medicina

Liječnička komora Hercegovačko-neretvanske županije organizirala je 29. veljače 2008 godine simpozij pod nazivom ‘medicina i pravo’. Predsjednica Liječničke komore HNŽ-a Jadranka

Knežević kazala je kako je ovo početak otvaranja neke nove vrste komunikacije između liječnika, pacijenta i pravnika. Ističe kako je cilj simpozija da se poboljša kvaliteta zdravstvene zaštite pacijenata, ali u isto vrijeme i da se osigura neka kvaliteta preko koje bi mogli djelovati zdravstveni profesionalci.Teme koje su bile prezentirane su: “društveni aspekti odgovornosti ljekara u tranzicijskim procesima”, “pravni značaj kliničkih vodilja i kliničkih putova”, “liječnička etika i priznanje učinjene stručne greške” te “profesionalna odgovornost liječnika i skandinavski model njihova osiguranja”. Naglasak u svim predavanjima stavljen je na kaznenu odgovornost liječnika, liječničku etiku te i osiguranje od profesionalne greške.(A.P.)

godina III. broj 4 Mostar 2008. 15

Prof. dr.sc. Paladino održao predavanje u Mostaru

Predstojnik Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb i jedan od najvećih stručnjaka iz oblasti neurokirurgije u široj regiji, prof. dr. sc. Josip Paladino

održao je 25. siječnja 2008. godine u hotelu “Ero” predavanje na temu “Minimalno izvanzivno liječenje aneurizmi, mozgovnih krvnih žila”.Govorilo se o problemima koji su vrlo akutni, važni i česti, a to su kako je istaknuo dr Paladino, problemi cirkulacije krvnih žila mozga i njihovih krvarenja, vezanih za tvz. aneurizme, vrećice u krvnim žilama, balone koji pucaju i uzrokuju krvarenja u glavi. „Tema je vrlo zanimljiva svima koji se bave neurologijom i neurokirurgijom, a u Mostaru postoji cijeli niz ljudi koji su se posvetili tom problemu, tako da ćemo pratiti jedan niz eksperata koji imaju svoja iskustva i gdje ćemo moći zajednički zaključiti što bi bilo dobro i korisno možda mijenjati u našem svakodnevnom radu”, kazao je na samom početku predavanja dr.Paladino.Tijekom predavanja između ostalih, iznesen je podatak da na 100.000 osoba njih 28 ima sklonost nastanka aneurizama krvnih žila mozga. Jedna trećina spomenutog broja ljudi umre od posljedica krvarenja u mozgu prije nego što dođe do bolnice, dok druga trećina završava sa složenim i kompliciranim morbiditetom. (A.P.)

U organizaciji Udruge nefrologa BiH, Liječničke komore HNŽ-a i KB Mostar, u Mostaru se od 7. do 9. 11. 2008. godine održao simpozij na temu “Dijabetična nefropatija”.Predstojnica Klinike za unutarnje bolesti Kliničke bolnice Mostar i član organizacijskog odbora Simpozija, dr. Monika Tomić izjavila je da je svrha simpozija bila da stručnjaci vide na koji način mogu preventivno djelovati kako bi se preventivno djelovalo na komplikacije šećerne bolesti koje mogu biti vrlo opasne. U radu Simpozija participiralo je oko 100 sudionika iz cijele BiH . Simpozij je otvorio predsjednik Udruge nefrologa BiH Senaid Trnačević.

Inače, dijabetična nefropatija je složen poremećaj bubrega, koji se javlja kao jedna od kasnih komplikacija šećerne bolesti, uz retinopatiju i neuropatiju. Terapija do danas još nije konačno definirana. Pojava dijabetične nefropatije otežava liječenje samog dijabetesa, jer se antidijabetična sredstva dijelom izlučuju putem bubrega. (A.P.)

Simpozij ”Dijabetična netropatija”

U organizacijiKliničke bolnice Mostar i Liječničke komore HNŽ-a:

Liječenje aneurizmiuskoro u Mostaru

Dr. Paladino se osvrnuo i na novi objekt bolnice na Bijelom brijegu, izrazivši želju da metode liječenja mozgovnih krvnih žila uskoro postanu realnost i u Mostaru. “Zgrada bolnice na Bijelom brijegu je kapital ovog grada i ovog naroda, i mislim da je to predivna stvar. Prije sedam godina, kada smo obišli zgradu koja je tada bila prazna - betonska, prljava ljuštura u kojoj nije bilo duše, ovo je sada već pomalo živi organizam”, kazao je dr. Paladino.

Glas zdravlja16

U proljetnom buđenju grada Mostara i ove godine mogli su uživati liječnici -

sudionici na V. Simpoziju iz dječje kirurgije koji se održao od 29. do 31. travnja. Organizatori su kao i prethodnih godina bili Klinika za dječju kirurgiju iz Münchena i Odjel za dječju kirurgiju Klinike za kirurške bolesti i urologiju Kliničke bolnice Mostar. Tema ovogodišnjeg simpozija bila je ‘Vezikoureteralni refluks’ , a predavanja su održali eminentni stručnjaci dječje kirurgije predvođeni prof. dr. Hans Georg Dietz-om, liječnikom iz dječje klinike iz Münchena i počasnim doktorom znanosti na Sveučilištu u Mostaru.

Simpozij koji postaje tradicija

Na otvaranju, nazočne je pozdravio predsjednik organizacijskog vijeća, prof. dr.sc. Ante Kvesić, ravnatelj Kliničke bolnice Mostar naglasivši kako je ovo 5. simpozij i da se već sad može govoriti o tradicionalnom simpoziju koji iz godine u godinu biva sve bolji i koji sam sebi svake godine postavlja nove ciljeve koje uspješno realizira. Dječja kirurgija u BiH na najboljem je putu da za koju godinu bude ravna europskim standardima. Do rata sva djeca s urološkim problemima išla su u Zagreb ili Split, a u zadnje vrijeme većina se operira u BiH. Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Luka Faletar kazao je kako će simpozij biti od velike koristi, da će doprinijeti razmijeni iskustava i proširiti spektar znanja o dječjoj kirurgiji te omogućiti da se još više zaštiti najosjetljiviji dio populacije - djeca.Riječi dobrodošlice uputio je i mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, koji je

sudionicima poželio uspješan rad i napredak u znanju te izrazio zadovoljstvo što je grad Mostar po peti put domaćin ovakvog značajnog simpozija. Simpozij je otvorio federalni ministar zdravstva mr.sc. Safet Omerović, koji je kazao kako je ovaj simpozij spoj prakse i teorije te omogućava mnogim mladim liječnicima da se na najbolji način educiraju. Ministar Omerović, i kao liječnik, po specijalizaciji urolog i kao mostarac nije krio oduševljenje onim što se spremalo realizirati na ovom simpoziju. “Ovakve i slične simpozije federalno ministarstvo i dalje će podržavati”, istaknuo je Omerović te čestitao organizatorima i poželio uspjeh u radu simpozija. Lucija Hrstić, četrnaestogodišnjakinja iz Mostara pjesmom je zahvalila liječnicima koji su joj pomogli u borbi protiv njene bolesti. Imala je devet operacija, a danas piše i pjeva pjesme u kojima slavi zivot i dobrotu. Lucijin zvonki i umilni glas, uspio je izmamiti pokoju suzu kod sudionika simpozija.

Na Simpoziju primijenjena najmodernija tehnologija prijenosa slike i zvuka

Već petu godinu, prof. dr.sc. Ante Kvesić primjenjuje istu formulu za uspjeh simpozija. Riječ je o savršenom spoju prakse i teorije.Prvi dan je urađeno šest operacija, a drugi dan su održana predavanja na temu simpozija. Ove godine išlo se i korak dalje.Za vrijeme operacija koje su izvođene na Klinici za kirurške bolesti i urologiju osiguran je direktni prijenos u veliku dvoranu hotela Ero, kako slike tako i zvuka. Liječnici u hotelu Ero predvođeni s prof. dr. Šimom Vučkovim, Prof. dr. Bojanom Tršinarom i Prof. dr. sc.Salahudinom Dizdarevićem postavljali su pitanja liječnicima koji su operirali te na taj način imali direktan odgovor i uvid u detalje

Simpozij iz dječje kirurgije

Savršen spoj teorije i prakse

godina III. broj 4 Mostar 2008. 17

operativnih zahvata hipospadije i vezikoureteralnog refluksa. Operativne zahvate obavili su liječnici Hans Georg Dietz iz Munchena, Nicola Capozza iz Rima, Maximilian Stehr iz Munchena, Dražen Budimir iz Splita te Vlatka Martinović i Mario Kordić iz Mostara. Rasprava koja je uslijedila na osnovu viđenog na dva velika ekrana uistinu je izazvala oduševljenje nazočnih liječnika. Ovakav spoj teorije i prakse i k tomu omogućiti svim zainteresiranima da

zahvaljujući tehnologiji ‘budu’ u operacijskoj dvorani, je put kojim trebaju ići i ostali simpoziji i ostale liječničke edukacije.Na ovaj način, dječji kirurzi iz Mostara su postavili nove standarde za kirurške stručne skupove na ovim prostorima, te ponovno okupili eminentne stručnjake iz Njemačke, Italije, Slovenije, Hrvatske i BiH.Dječja kirurgija u Mostaru uistinu postaje sve bliža standardima europskih klinika.(A.P.)

Prof. dr. sc. Ante Kvesić, Prof. dr. sc. Nicola Capoza, Prof. dr. sc. Hans Georg Dietz, Prof. dr. sc. Maximilian Stehr

Glas zdravlja18

„U suvremenoj medicini događaju se tehnološka čuda. Vrlo često se u tome zastrani, a dolazi i do zlouporaba. Rezultati tolikog napretka u tehnologiji nisu onoliki koliki će biti kada više duhovnost prožme suvremenu medicinu i psihijatriju“, riječi su prof. dr. sc. Mire Jakovljevića predstojnika Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb i profesora na medicinskom fakultetu sveučilišta u Mostaru koje je izrekao na svečanom otvaranju međunarodnog simpozija pod nazivom 5. mostarska psihijatrijska subota koja je održana u Hotelu Ero u Mostaru 14. lipnja ove godine.Mostarska psihijatrijska subota je ove godine posvećena bolnici „Dr. fra Mato Nikolić“ u Novoj Bili i u spomen na 15. godišnjicu akcije “Bijeli put za Bosnu Srebrenu“.

Može li vjera doprinijeti u prevenciji i liječenju različitih duševnih i tjelesnih poremećaja?!

Na ovu temu su izlagali ugledni predavači iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te iznosili najnovije spoznaje glede duhovnosti u suvremenoj medicini i psihijatriji.U svom izlaganju Jakovljević je istaknuo važnost pozitivnih misli, odnosno kako bolesti proizvodimo negativnim mislima i idejama. Kazao je kako često svoje pacijente šalje u centre za duhovnu pomoć istaknuvši ‘hagioterapiju’ koju je osnovao prof. dr. Tomislav Ivančić.

“Jedan psihijatar ne može biti ozbiljan psihijatar, ako zanemaruje duhovnost“ – istaknuo je dr. JakovljevićZanimljivo izlaganje imao je organizator doc.dr. Dragan Babić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te djelatnik na Odjelu za psihijatriju KB Mostar koji je govorio o duhovnosti u integralnom i multimenzionalnom pristupu liječenja duševnih smetnji. Dr. Babić je između ostalog istaknuo kako su „religija i psihijatrija pozvane da se nadopunjuju u izgradnji smislenijeg i zdravijeg života. I sve je više liječnika koji vjeruju da se znanost može uskladiti s Biblijom,

Kuranom i drugim vjerskim knjigama i da u liječenju mogu biti komplementarni.“ Naglasio je kako mnogi ljudi bili oni nepismeni ili intelektualci, kada su bolesni i kada medicina digne ruke od njih posjećuju brojna svetišta kao što su Lurd, Međugorje i brojna druga mjesta tražeći pomoć od Boga. „Na jednom velikom istraživanju koje je provedeno u SAD u razdoblju od 1987.-1995. godine na više od 20.000 ispitanika potvrdilo se kako oni koji više od jednom tjednom idu na sv. misu ili posjećuju druge religijske servise, žive u prosjeku sedam godina duže od onih koji to ne prakticiraju.“ Istaknuo je doc. Babić.Uslijedila su predavanja Prof. Dr. Osmana Sinanovića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Tuzli koji se nazočnima obratio govoreći o ‘znanstvenoj valorizaciji povezanosti ljudskog zdravlja i religioznosti’ , a zatim dr. Izet Pajević također s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Tuzli koji je govorio o ‘strukturi i psihodinamici duhovnosti u procesu integracije zdrave i zrele ličnost’. Vlč Zlatko Sudac koji je najavljivan na ovom simpoziju, nije došao. Umjesto njega govorila je dr. Ljiljana Kondić, psihoterapeut iz Zg koja je godinu dana pratila seminare koje vodi vlč.Sudac i istraživala kako molitva utječe na zdravlje i kvalitetu života. U sklopu predavanja prikazan je i kratki film u kojem je se između ostalog mogao vidjeti i dio programa seminara vlč Sudca.Dr. Diana Kapetanović je održala zanimljivo predavanje na temu ‘sekte-duhovna droga’. Pater Mijo Nikić, profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu govorio je o terapijskom učinku molitve i meditacije, a prof. dr. fra Iko Skoko je u svom izlaganju naglasio važnost zdrave komunikacije i zdravih odnosa za koje je potrebna iskrenost i odgovornost te i pristupanje drugima bez predrasuda s poštovanjem. Na simpoziju se još govorilo o religijskim i moralnim uvjerenjima i PTSP-u, o duhovnosti i shizofreniji, o bolesti kao prokletstvu ili blagoslovu i ostalim zanimljivim temama koje su privukle velik broj nazočnih koji su s pomnim zanimanjem upijali svaku riječ. (A.P.)

Duhovnost u suvremenoj medicini i psihijatriji

U Mostaru održana 5. mostarska psihijatrijska subota

Predsjednik organizacijskogodbora dr. sc. Dragan Babić

godina III. broj 4 Mostar 2008. 19

Menadžment Kliničkog centra Banjaluka posjetio je 31. listopada 2008 godine Kliničku bolnicu Mostar. Razlog posjete je želja menadžmenta KC BL da obiđu novo izgrađeni bolnički objekt na Bijelom Brijegu. Naime, bolnički centar u Banjaluci se sprema na put koji je KB Mostar započela još prije pet godina, a radi se o rekonstrukciji njihovih bolničkih objekata. Lagali bismo kad ne bi priznali ponos što napokon i mi služimo kao primjer i uzor.(A.P.)

Austrijski kreditAustrijsko izaslanstvo kojeg čine članovi Austrijske kontrolne banke, Privredne komore Austrije i Austrijskog ministarstva financija posjetili su 24. siječnja 2008. godine Kliničku bolnicu Mostar. Razlog posjete je Austrijski robni kredit u iznosu od oko 6 milijuna eura. „Realizacijom tog kreditnog aranžmana bit će opremljen kirurški blok, srce nove bolnice“naglasio je ravnatelj KB Mostar, prof. dr. Ante Kvesić i dodao kako je od strane KB Mostar sve učinjeno da se realizacija tog kredita privede kraju. „Onog dana kada dobijemo ovu opremu, otvorili smo vrata prelasku u novu bolnicu i početku funkcioniranja iste“ u izjavi za medije rekao je Kvesić. Iz ministarstva financija Republike Austrije, Christoph Kreutler je u izjavi za medije nakon obilaska bolnice rekao kako su sve potrebne provjere s Austrijske strane skoro završene te se nada kako će se uskoro kredit realizirati u potpunosti.(A.P.)

Austrijski kredit je u potpunosti realiziran tijekom ljeta. Sva oprema je instalirana. Početku rada u novoj bolnici snažan “vjetar u leđa” je dao austrijski kredit.

Posjeta kolega iz Banjaluke

Glas zdravlja20

Bolnica koja izaziva divljenjeHrvatski ministar zdravstva dr. Darko Milinović i

ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac zajedno sa zastupnicima Hrvatskog sabora posjetili su 2. veljače 2008. godine novi bolnički objekt Kliničke bolnice Mostar na Bijelom Brijegu.

Zadovoljstvo posjetom Mostaru iskazao je ministar Milinović rekavši kako je nedavno bio u posjeti Zagrebačkim bolnicama te da ne nalazi neke razlike između njih. „Sigurno će Vlada RH učiniti sve sto je u njenoj moći da do kraja godine ova bolnica bude dovršena. Vlada RH će nastaviti i u buduće pomagati hrvate u BiH“, dodao je ministar Milinović.

Ravnatelj KB Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić upoznao je izaslanstvo sa planovima za dovršetak izgradnje bolnice i tom prilikom rekao:”Vjerujem da ćemo uz pomoć Vlade RH u ovoj godini preseliti i početi raditi u ovoj bolnicu. U želji da to tako bude od srca Vam se zahvaljujem na dolasku.“

U izjavi za medije nakon obilaska bolnice ministar Primorac je izrazio radost zbog činjenice da se sveg nekoliko metara od novog bolničkog objekta nalazi suvremena zgrada Medicinskog fakulteta. „Spoj struke i znanja formula su za uspjeh. A ovakva bolnica i ovakav Medicinski fakultet su jamstvo uspjeha“, zaključio je ministar Primaorac.(A.P.)

Ministri Republike Hrvatske Milinović i Primorac u posjeti KB Mostar

godina III. broj 4 Mostar 2008. 21

Marin Čilić posjetio bolnicu

Posjeta veleposlanika PlešeGeneralni konzul Republike Hrvatske u Mostaru, Velimir Pleša zajedno sa zastupnikom u Hrvastkom saboru, Dr. Ivanom Bagarićem posjetili su 27. kolovoza 2008. godine Kliničku bolnicu Mostar. Iako je bilo predviđeno razgovarati općenito o odnosu između KB Mostar i Republike Hrvatske, novinarska pitanja su preusmjerila temu na druga pitanja. Naime, tih dana su se u medijima javila mnoga špekuliranja i lažni naslovi koji su htjeli baciti ljagu na projekt izgradnje glavnog medicinskog objekta na Bijelom Brijegu. Veleposlanik Pleša kao i dr. Bagarić demantirali su sve laži koje su se pojavljivali u medijima. Ulaganje Republike Hrvatske u Kliničku bolnicu Mostar nikad nije niti će ikad stati, tom prilikom je u više navrata ponovio veleposlanik Pleša.

Hrvatski tenisač Marin Čilić posjetio je 6. rujna 2008. godine novi objekt Kliničke bolnice Mostar na Bijelom Brijegu. Zbog obveza na turnirima nije mogao biti na velikoj svečanosti, a želio je vidjeti ostvarenje onoga za što je i sam dao doprinos igrajući meč 2003. godine u sklopu akcije ‘ bolest ne bira’, koja je bila polazna akcija u ostvarenju ovog velikog projekta. ‘’Bila mi je čast i zadovoljstvo sto sam sudjelovao u toj akciji među tolikim zvijezdama. Danas sam se uvjerio da je bolnica vrhunska. Uistinu sam uživao.’’, rekao je Čilić nakon obilaska novog bolničkog objekta.Ravnatelj KB Mostar, prof. dr.sc. Ante Kvesić se zahvalio Marinu i svima onima koji su još od akcije ‘bolest ne bira’ bili uz ovaj projekt. ‘’Ovo danas je susret nakon pet godina hercegovačke tvrdoglavosti i upornosti. Marin je tada počeo svoj uspon u svijetu tenisa, a mi smo počeli praviti bolnicu.’’ U izjavi za medije Kvesić nije krio svoje želje i za bolnicu i za Marina rekavši kako želi da uskoro bolnica postane Klinički bolnički centar, a Marin da bude prvi ili drugi na svjetskoj ljestvici. Slučajnost ili ne, ali točno nakon pet godina, na isti dan kad je održan veliki tenisko-glazbeni spektakl u Širokom Brijegu - subota 20. rujna, svečano je obilježen završetak izgradnje bolnice.

Prisjetimo se početaka…

Na terenima širokobriješkog Teniskog centra Đulić u subotu 20. rujna 2003. godine održan je tenisko-glazbeni spektakl u okviru humanitarne akcije ‘’Bolest ne bira - Zvijezde za Kliničku bolnicu Mostar’’ Unutar ove humanitarne akcije, pred oko 1500 gledatelja, odigran je ekshibicijski teniski susret između Gorana Ivaniševića, pobjednika Wimbldona 2001. i Zvonimira Bobana, proslavljenog kapetana hrvatske nogometne reprezentacije s jedne strane, i tada najbolje hrvatske tenisačice Ive Majoli i mladog tenisača Marina Čilića iz Međugorja s druge strane mreže. Premda rezultat nije bio važan, na kraju ipak bili bolji Iva Majoli i Marin Čilić. Ovaj je jedinstveni događaj privukao mnogobrojne posjetitelje iz cijele BiH i iz Hrvatske, a pored Zvonimira Bobana, Goran Ivaniševića, Ive Majoli i Marina Čilića, među prisutnima su bili još neki istaknuti sportaši, poput Branka Cikatića i Stojka Vrankovića, kao i brojna poznata imena iz javnog, estradnog, kulturnog i političkog života iz BiH i Hrvatske. Tim spektaklom pokrenut je veliki projekt izgradnje glavnog medicinskog objekta Kliničke bolnice Mostar na Bijelom Brijegu.

Glas zdravlja22

Doc. dr. sc. Darinka Šumanović-Glamuzina, dr. med.Odsjek za neonatologiju i intenzivno liječenje Odjela za dječje bolesti KB Mostar

Mjesec svibanj sam provela u CHEU (Children’s Hospital of Eastern Ontario) u Kanadi. Boravak je dio obvezatnog

programa (mjesec dana izvan Bosne i Hercegovine) iz moje uže specijalizacije iz „Neonatologije“.Zašto Ottawa?Naša Klinička bolnica ima dogovorenu suradnju s ovom bolnicom koja je dio sveučilišta u Ottawi (University of Ottawa), a neonatalna intenzivna njega je odgovarala po svojoj strukturi onome što bih trebala vidjeti. Iako sam već prije boravila na sličnim odjelima u SAD-u, Britaniji, Francuskoj, boravak u Ottawi bio je izuzetno zanimljiv jer sam boravila samo na jednom pedijatrijskom odjelu cijelo vrijeme, a sad sam (u ovim godinama i s ovim iskustvom !?) mogla i komparirati „škole“ i stilove te filtrirati ono što bi bilo moguće ostvarivo i primjenjivo u našim balkanskim uvjetima .

Impresivan sustav brige za ženu i dijete

CHEO je bolnica u kompleksu najvažnijih bolnica grada Ottawe (General Hospital) u vrlo lijepom, zelenom i mirnom dijelu grada koji ima oko milijun stanovnika. CHEO medicinski servisira regiju istočnog Ontaria i zapadnog Qebecka.To je pedijatrijska sveučilišna bolnica i partner 17 okolnih manjih bolnica u kojima se pruža vrhunska specijalistička i subspecijalistička usluga. Iako izvana ne djeluje preveć impresivno (zgrada je izgrađena 1974.g), moram reći tužnu opservaciju: nigdje na Balkanu nemamo sličnu ustanovu koja u tako širokom rasponu usluga brine o djeci. Meni je to kao liječniku i ženi (!) bio na neki način dokaz prijašnjih razmišljanja da su na našim prostorima djeca i žene sustavno zapostavljani kroz decenije. U kakvom je to samo kontrastu prema svakog dana promoviranom stavu i prema potpisanim deklaracijama da žene i djeca trebaju najvišu moguću zaštitu i potporu. Ta sustavna, cjelovita i praktična briga za najmanje i najvulnerabilnije osjeća se na svakom metru hodnika te bolnice: vedra i pozitivna atmosfera, djeca su svugdje u prednosti (na odjelima pa i u restoranima), sve je usmjereno djetetu i roditelju.Bolnica je prijatelj djeteta i pruža mogućnost boravka s djecom 24 sata. Arhitektura i svakodnevni rad organizirani su tako da, nama poznate gužve uopće nema. Na svakom katu i krilu zgrade su udobne sobe za roditelje kao čekaonice gdje se može sjediti, čitati, piti kavu ili neki napitak.Također, ne treba posebno spominjati da je cijeli prostor oko zgrade zona nepušača. Zidovi hodnika su puni slika svih dosadašnjih generacija medicinskog osoblja, zaslužnih ljudi i donatora, djece i roditelja koji se lijepim riječima obraćaju osoblju bolnice u znak

zahvalnosti i sjećanja na njihov predani rad. Također se može naići i na poticajne poruke koje definiraju misiju ove bolnice: kvalitetna skrb, obrazovanje, istraživanje, rad i život, upravljanje; obitelj kao središte njege i kao partner u odlučivanju; suradnja i timski rad, kontinuirano učenje i poboljšavanje, poštivanje raznolikosti jezika, kultura i običaja naroda koje žive u Kanadi, povjerljivost i poštivanje prava na tajnost podataka, dvojezičnost (engleski i francuski). Bolnica je najveći zastupnik (odvjetnik) djeteta i obitelji jer je to glas za zdravlje i dobrobit djece i mladih. Bolnica izražava i ponos na postignuća jer ono što se radi donosi nadu i zdravlje onima kojima je potrebna. U tom smislu su svi uposlenici dužni slijediti odgovorno liniju proklamiranih vrijednosti kao najvažniju misiju.

167 kreveta – 2277 djelatnika

Bolnica pruža široku lepezu medicinskih usluga djeci od rođenja do 18.-e godine života. Ima vlastiti istraživački centar s 225 znanstvenika i 17 milijuna kanadskih dolara godišnjeg prihoda za istraživanje. Budući je dio sveučilišta, pruža se i nastava za različite profile zdravstvenih radnika. Tijekom jedne godine održi se oko 1000 različitih tečajeva. U regiji se rodi oko 140 000 novorođenčadi, te se provodi sustavni program novorođenačkog probira (screening) na 28 genetskih i metaboličkih bolesti. Uveden je i informacijski sustav koji savršeno djeluje kao mreža koja informira o pacijentu od samoga ulaza do specijalističkih službi. Postoji najviši standard pripreme lijekova prema američkoj farmakopeiji (USP 797). U bolnici je u prošloj godini (2007-2008) primljeno 6100 djece na liječenje. U istom razdoblju izvršeno je 7500 operacija, među njima i na srcu. Tu je i ECMO centar (za izvantjelesnu oksigenaciju) pa je tu i najviša razina intenzivne njege (III C).U bolnici ima 167 kreveta od toga neonatalna intenzivna njega ima 20 mjesta, a pedijatrijska 10.Također je 112 pedijatrijskih, onkoloških i mjesta za adolescentnu medicinu, 25 za dječju psihijatriju a 63 su polikliničke specijalističke službe za vanjske pacijente. U bolnici je uposleno 396 liječnika, 684 med.sestre, 1164 nemedicinskog pomoćnog osoblja, 33 socijalna radnika i 421 volonter.

Volonterizam

Volonteri su obično učenici završnih razreda srednjih škola koji su prošli strogi filter provjere te rade pod stalnom supervizijom nakon završenog tečaja. To su obično oni učenici koji se kasnije profiliraju u zdravstvene ili socijalne radnike. Biti volonter smatra se najvišom čašću, a ta pozicija je i dobra preporuka za kasniji rad i život. Dok sam se informirala o volonterima, sjetila sam se armije naših mladih koji po cijele dane sjede po kavanama ispijaju kave i „gluvare“, a mi se na odjelima mučimo naći ljude koji bi odnijeli uzorak u laboratorij „po sto puta dnevno“ za one najteže bolesne, jer su sestre nekad jednostavno preiscrpljene takvim poslom i ne mogu se onda ozbiljno posvetiti pacijentu.

Timski rad

Važno je spomenuti da bolnica pruža usluge vezane i za dječju psihijatriju i općenito za probleme mentalnog zdravlja u zajednici. Zlostavljana djeca se odmah hospitaliziraju i odmah se

rep

ort

aža

Bolnica i osoblje koje fascinirajuMjesec dana stručnog usavršavanja u dječjoj bolnici u Kanadi

godina III. broj 4 Mostar 2008. 23

kreće sa sustavnim liječenjem cijele obitelji. Iako sam u bolnici imala status „observera“ tj. nisam mogla zbog zakonskih regulativa raditi s pacijentima, bila sam aktivno uključena u sva zbivanja na odjelu: u vizitu koja traje od 9,30 do 13,30 sati, stručne i znanstvene sastanke dva puta tjedno te sam mogla biti dio tjednog konzilija koji je razmatrao sve problematične slučajeve, iznalazio rješenja

u timskom pristupu, a uvijek se samokritično osvrtao na slabosti i propuste spoznajući što bih trebalo popraviti. Ono što nosim možda kao najvažniji profit prilikom ovog posjeta , osim praktičnog stručnog znanja zbog kojeg sam i došla (rad s novim tipovima respiratora, novi protokoli u liječenju prematurne djece) jest spoznaja što je to timski rad u svojoj biti tj. odnosi se na kompletan stil rada i učenja.

Najzanimljivije je bilo na predavanjima gdje bi svakog petka u podne netko (domaći ili gost) iznosili svoje rezultate. Atmosfera je bila nevjerojatno vesela, opuštena.

Tema bi bila izvrsno prikazana, statistički obrađena, zaključci jasni, jednostavni, suvremeni. Diskusija nakon toga bila bi još nevjerojatnija (za nas sa Balkana): opuštena ali vrlo živa, prštava, s raznoraznim opservacijama- čak i kontradiktornim, uz puno uvažavanja i pozitivizma što je sve bilo poticajno. Zaključci takvih sastanaka pružaju neobično iskustvo novog, jer ono što takve rasprave iznjedre je sinteza svih pojedinačnih opservacija, nova vrijednost u kojoj sudjeluju mnogi, i odatle onaj osjećaj radosti u kreiranju spoznaja koji mi na ovim našim meridijanima rijetko doživljavamo.Moramo priznati da smo daleko, ne samo u medicini, nego još više u svakodnevnom društveno-političkom životu od takvog zrelog dijaloga: još uvijek u nas prevladava želja da netko nekoga uvjeri u svoje silom, da nametne, izgura, ili sruši protivnika, a ne da se dođe do zajedničkog cilja. Timski pristup podrazumijeva apsolutno sudjelovanje svih pozvanih konsultanata u rješavanju bolesnika, to je kultura usmjerena prema pacijentu, a ne prema medicinskom radniku. Naravno, važno je reći da su medicinski radnici vrednovani „od države“ na poseban naći, imaju lijepe prihode i vrlo dostojanstven status (!)Takva, potpuno drugačija paradigma nego u našim krajevima bila je lijepo osvježenje kao i spoznaja da se u radu može uživati iako je složen i ako svatko prihvaća punu odgovornost za svoj dio posla. Neonatalna intenzivna njega zbrinjava najteže bolesnu novorođenčad regije. Velika razlika prema našoj organizaciji je da postoji dobro razrađen sustav kasnijeg praćenja pacijenata u okviru obiteljske medicine ili u posebnim „follow-up“ poliklinikama. Konzultantska aktivnost je posebna stavka koja je za naše uvjete gotovo fantastično

uglačana. Naime, sasvim je normalno da je u liječenju novorođenčeta nužno konsultirati ponekad i veliki broj drugih subspecijalnosti, kardiologa, kirurga, rentgenologa, ortopeda, genetičara itd... Konsultacije su gotovo „promptne“ uz iscrpne nalaze i konstruktivne sugestije, „ne mora se čekati niti moliti (!), to je sastavni dio posla svakog uposlenog djelatnika.

Zanimljiva činjenica je bila da je u bolnici uposleno tridesetak socijalnih radnika. Neonatalna intenzivna njega ima također svoju socijalnu radnicu koja je bila izuzetno zaposlena, vodila brigu o obiteljima, njihovom smještaju, prihodima, emocionalnom stanju majke i oca nakon rođenja djeteta. Zapravo moram priznati, bila sam očarana takvim holističkim pristupom djetetu i obitelji koji na našim prostorima još nigdje ne postoji na takav način.

Donacije kao izvor prihoda

Iako je Kanada bogata i dobro organizirana država, većinu prihoda se ostvaruje donacijama, a o tome brine Fondacija za bolnicu CHEO kontinuirano i bez prestanka agitirajući raznoraznim aktivnostima i tražeći novac za poboljšanje liječenja i skrbi za bolesne. Npr. u jednom kafiću od prodaje kave i slastica odlazi dio za CHEO i svatko tko kupi proizvod postaje donator.. Stoga ne čudi za naše prilike gotovo nevjerojatna stručna razina na kojoj se radi. Bolnica

izdaje više časopisa, od stručnih do popularnih. Ali nije samo cilj obična informacija, već kontinuirana aktivnost na „mijenjanju stava i akcije u cilju promicanja prava majke i djeteta na najviši medicinski i humani standard“ (u skladu s Ottawskom deklaracijom o pravima djeteta na specifičnu zdravstvenu zaštitu koja je potpisana u Ottawi 1999 na prijedlog Svjetske medicinske udruge (WMA). I na kraju o Ottawi: To je administrativno središte Kanade i kao takvo vrlo lijep, uređen i od prljave tehnologije zaštićen grad na rijeci Ottawi. Široke aleje, cvijeće (tulipani!), monumentalan središnji dio grada s lijepim parlamentom, najduži kanal na svijetu, sve to čini Ottawu privlačnom i za mnoštvo turista iz Kanade i cijelog svijeta.

Glas zdravlja24

Zadovoljan pacijent je naš najveći cilj

Možete li nam ukratko predstaviti Kliniku za unutarnje bolesti.

Klinika za unutarnje bolesti ima 157 uposlenih, 107 postelja. Ono čime se možemo pohvaliti je kadar, tako da imamo 19 liječnika specijalista, šest liječnika na završnoj godini specijalizacije iz interne medicine i dva liječnika na specijalizaciji iz kliničke farmakologije. Šest liječnika je završilo usmjerene specijalizacije, a trenutno su četiri liječnika na usmjerenoj specijalizaciji iz različitih oblasti interne medicine. Posebno bih se pohvalila znanstvenom aktivnošću na Klinici tako da imamo pet doktora znanosti i tri magistra znanosti. Naša Klinika je i nosilac nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Aktivno smo uključeni u rad mnogih udruga, tako da su naši liječnici vrlo često pozvani predavači i u drugim centrima. Moram priznati da me to jako veseli i da sam na to ponosna. Svakog ponedjeljka imamo predavanja naših liječnika, specijalista i specijalizanata, a povremeno i stručnjaka iz drugih ustanova. Također su uvedena predavanja i za sestre u organizaciji sestara, a u predavanjima nerijetko sudjeluju i sestre iz drugih odjela ili klinika. Pod vodstvom glavne sestre Klinike mislim da se puno toga učinilo na podizanju kvalitete sestrinstva.

Oko godinu i pol ste pročelnica druge najveće klinike u KB Mostar. Koliko ste zadovoljni sa postojećim stanjem?

Voditi jednu ovako veliku kuću je sigurno i velika čast, ali sigurno i jedna velika obveza. Moram priznati da s kolegama odlično surađujem i sve probleme riješimo jednim prijateljskim razgovorom. Naš najveći problem je prostor i oprema. Kao što znate samo pola objekta Klinike je renovirano, tako da se suočavamo s masom problema. Potrebno nam je i dodatne opreme kao i obnavljanje postojeće. Nadam se kako ćemo nakon otvaranja bolnice na Bijelom Brijegu i mi doći na red.

Koje su to pitanja na kojima najviše inzistirate ili ćete inzistirati da se provedu?

Ja sam uvijek za jednu dozu osobne demokracije, ali mora postojati red, rad i napokon odgovornost za svoja djela. Moram priznati da sam uvijek jako sretna kada čujem da je pacijent otišao zadovoljan iz naše kuće i na tom najviše inzistiram.

Koji su najveći problemi s kojima se suočavate? Koliko ste zadovoljni sa prostorom i opremom s kojom raspolažete na Klinici?

I prostor i oprema se mogu obnoviti, a jednim dijelom je to već i učinjeno. Obzirom koliko se gradi u KB Mostar, mislim da u ovom trenutku nemam prava nikakvog prigovora. Ali ono što me žalosti su problemi u komunikaciji s liječnicima iz nekih drugih kuća i na tome treba poraditi.

Kako se kao Klinika odnosite prema stažistima i studentima - koliko mogu naučiti ?Prema zadnjim anketama i stažista i studenata Klinika za unutarnje bolesti je dobro ocjenjena. Otvoren im je prostor za suradnju, za aktivno sudjelovanje u poslu i nastavi. Uistinu ih ima izvanrednih i rado bismo mnoge zadržali. Mislim da od nas mogu dosta toga naučiti ako su motivirani, a jesu.

Kvaliteta bolničke usluge na Vašoj Klinici?

Mi smo već pola godine uveli anonimnu anketu o kvaliteti bolničke usluge i moram priznati da s rezultatima ankete nisam nezadovoljna. Ali uvijek možemo napraviti više i truditi se ispraviti pogreške.

Koji odjel na Klinici najviše ‘klapa’ i zašto? S kojim se najviše ponosite? Zašto?

Svaki odjel ima nešto čime bih se pohvalila, ali jednim dijelom i nešto promijenila i poboljšala. Možda nam je jedan od velikih problema objekt dijalize koji je u jednom dosta lošem stanju i trebalo bi ga žurno obnoviti.

Inte

rv

iju

Razgovarala:Adrijana Pandža

Prim. doc. dr. sc. Monika Tomić, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti Kliničke

bolnice Mostar otkrila nam je kako biti uspješna liječnica, odana supruga i brižna majka, koji su planovi razvoja Internog i na čemu inzistira kao šefica.

godina III. broj 4 Mostar 2008. 25

Zadovoljava li broj internista u KB Mostar potrebe okoline? Najveće je zanimanje za specijalizacije iz internog. Koliko ste zadovoljni postojećim kadrom?

Imamo šest sjajnih specijalizanata i njihovim povratkom za godinu dana ćemo zaokružiti jednu cjelinu. Zainteresiranost za internu medicinu me ne iznenađuje jer ipak je to kraljica medicine.

Koja su oboljenja na Klinici najviše u porastu ?

Na žalost, pored kardiovaskularnih bolesti sve veći broj oboljelih je od malignih bolesti.

U rujnu je bilo otvaranje Odjela za koronarografiju. Koliko ste do sad zadovoljni razvojem toga odjela?

Do sada smo uradili 50 kronarografija, od toga kod 20 bolesnika je ugrađen stent. Dnevno se urade 2-3 koronarografije, koje samostalno rade naši liječnici, a stentove rade pod nadzorom dr.sc. Borisa Starčevića iz KBDubrava Zagreb. Radi se s dosta entuzijazma, i liječnici i sestre ne pitaju za radno vrijeme,briga za bolesnika je na prvom mjestu. A to je sve preduvjet za uspješan rad jednog odjela.

Koji su daljnji planovi razvitka Vaše Klinike?

Moram priznati da imam puno planova. Željela bih pomoći u stvaranju jake hematologije,obnoviti Centar za dijalizu, priskrbiti potrebnu opremu za gastroenterologiju, uvesti neke dodatne dijagnostičke pretrage i još puno, puno toga. Nakon što je otvorena Koronarografija, želim napraviti kvalitetni odjel intenzivnog liječenja.

Prva ste osoba, k tomu još i žena koja je doktorirala na medicinskom fakultetu u Mostaru. Koliko je danas po Vama bitno znanstveno napredovanje?

Otvaranjem Medicinskog fakulteta stvorile su se i dodatne

mogućnosti za znanstveno napredovanje bez kojeg kvalitetne medicine ne može ni biti. Na Medicinski fakultet došao je veliki broj znanstvenika iz Republike Hrvatske koji su nam pomogli u znanstvenom radu. Moram priznati da sam imala sreću imati za mentora prof Galešića koji je stručni, znanstveni i moralni autoritet. Na žalost, na našim prostorima žene moraju uložiti daleko više truda da bi bile ravnopravne s kolegama. Koliko ste zadovoljni statusom (odnosno konkretnije plaćom) koju danas imaju liječnici?

Mislim da su plaćom liječnici, a i kompletno medicinsko osoblje poniženi.

Majka ste troje djece, predstojnica ovako velike Klinike, uvijek dotjerani i uvijek s osmjehom? Kako stižete?

Ja uvijek kažem dan ima 24 sata samo ih treba znati rasporediti.

Što mislite kakva ste ‘šefica’?

To ćete morati pitati moje suradnike.

Monika Tomić privatno- što vas veseli, kako provodite vrijeme kada ne radite?

Najsretnija i najmirnija sam u krugu svoje obitelji. Na žalost imam jako malo slobodnog

vremena i uvijek pokušavam što više vremena provesti s njima. Vesele me njihovi uspjesi, nestašluci, rad u vrtu.

Što Vas u životu inspirira, potiče, a što Vas čini nesretnom?

Tuđa zloba me je uvijek činila nesretnom, a svako dobro djelo bila je nova inspiracija

Imate li neki životni moto koji Vas vodi kroz život?

Sutra je novi dan!

I vječno pitanje za kraj. Kad bi mogli neke stvari promijeniti u svom životu, a tiču se vašeg poslovnog dijela života bi li i što promijenili? Zanimanje, specijalizaciju, …Možda bolnicu?

U svim nekim teškim situacijama sam se pitala “što je meni ovo trebalo”, ali ima nešto jače. Medicinu volim, internu posebno, na ovim prostorima sam rođena, ovdje je moja domovina pa ni bolnicu ne bih mijenjala..

Inte

rv

iju

Glas zdravlja26

Federalni ministar zdravstva mr.sc. Safet Omerović otvorio je 2. rujna 2009. godine Odjel za koronarografiju Klinike za unutarnje bolesti u

Kliničkoj bolnici Mostar.Tom prigodom ministar Omerović je istaknuo kako Mostar i Hercegovina danas postaju bogatiji za jedan dijagnostički centar. “Otvaranje ovog dijagnostičkog centra zaista ima višestruki značaj i za pacijente i za zdravstvene djelatnike, ali i za ekonomski sustav zdravstva u cjelini. Medicinari će nakon ovog otvaranja biti sigurniji u postavljanju dijagnoza i u liječenju, a pacijenti će biti sigurniji i pošteđeni svih tegoba koje su imali zbog liječenja u Sarajevu ili Tuzli”, kazao je Omerović. ‘’Poznajući činjenicu da je UKC Tuzla uvijek bila na usluzi kardiološkim pacijentima iz Hercegovine, ipak kad srce krene stvarati probleme Tuzla zna biti jako daleko. Imajući u vidu tu činjenicu, onda ovaj projekt dobiva još više na značenju’’, za kraj je naglasio Omerović. U svome obraćanju nazočnima ravnatelj Kliničke bolnice Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić, kazao je kako je otvaranje Odjela za koronarografiju jedan veliki iskorak u struci i svemu onome čemu teži KB Mostar. “Pacijenti koji su na liječenje išli u Tuzlu, Sarajevo i Zagreb to više neće morati raditi jer već za par mjeseci u našoj bolnici moći ćemo obavljati sve zahvate vezane za srce”, kazao je Kvesić te dodao da je cilj i želja KB Mostar i njenih djelatnika da ta bolnica

ima centar za srce, što znači kako će se u toj bolnici vršiti sve pretrage i zahvati vezani za srce. “Grad Mostar u skladu sa svojim mogućnostima pomaže zdravstvo i nadam se kako će Mostar uskoro u ovoj regiji postati jedno središte zdravstva te da ćemo na taj način olakšati život ljudima koji imaju zdravstvene probleme”, kazao je u svome obraćanju gradonačelnik

Mostara, Ljubo Bešlić. Dodao je kako Grad Mostar čini sve kako bi zdravstvo u tom gradu dobilo sasvim drugačije konotacije od onih koje su bile u prethodnom razdoblju.

Otvoren Odjel za koronarografiju

godina III. broj 4 Mostar 2008. 27

Gostima se obratila predstojnica Klinike za unu-tarnje bolesti prim. doc. dr. sc. Monika Tomić istaknuvši kako su hercegovci poznati po velikom srcu, a sada ce moći i zdravstvene probleme sa srcem rješavati u Mostaru, u svojoj Hercegovini.Vidno sretna zbog završetka projekta invazivne kardiologije posebno se zahvalila na potpori kole-

ga iz UKC Tuzla te na poseban način i liječnicima iz KB Dubrava na čelu s dr. Borisom Starčevićem.Sredstva za izgradnju zgrade osigurana su od strane ZZO HNŽ-a, a novac za potrebnu aparaturu od strane Fedralnog ministarstva zdravstva. Ukupna finanancijska konstrukcja za dovrsetak Odjela za koronarografiju iznosi 2 i pol milijuna KM.(A.P.)

Glas zdravlja28

Riječ više o Odjelu za gastroentrologiju

Piše: Dr. Emil Babić

Odjel za gastroenterologiju je jedan od osam odjela Klinike za

unutarnje bolesti Kliničke bolnice Mostar. Na odjelu trenutno rade dva

liječnika i sedam medicinskih sestara. Liječnici su: Doc. dr. sc. Milenko Bevanda, internist-gastroenterolog i prof. dr. sc. Mladen Mimica internist-gastroenterolog, a glavna sestra odjela je Mira Čolakovoć, vms. Odjel ima ukupno 23 ležeća kreveta i jedan je od odjela sa najvećim godišnjim brojem bolesnika na Klinici za unutarnje bolesti jer je gastroenterološka problematika sve više zastupljena u našoj populaciji.

Medicinske usluge

Pored redovnih subspecijalističkih pregleda u gastroentrološkoj ambulanti radimo i gornju endoskopiju (ezofagogastrodudenoskopija), donju endoskopiju

(kolonoskopija), sklerozaciju krvarenja iz probavnog trakta, polipektomije gornjeg i donjeg dijela probavnog trakta, biopsije jetre , punkcije cista i pseudocista u trbušnoj šupljini te svakom bolesniku u sklopu redovitog algortima obrade učinimo i UZV trbuha. Sa radom je počela i hepatološka ambulanta za bolesnike sa bolestima jetre, prije svega za bolesnike sa hepatitisima. Ovi bolesnici su uključeni u terapiju interferonom kojeg dobivaju na našem odjelu besplatno i pod redovitim su kontrolama naših liječnika. Akutnu medicinsku problematiku najčešće čine gastroenterološka krvarenja, pankreatitisi i kolecistitisi, a u incidenciji kroničnih bolesti dominiraju upalne bolesti crijeva (Crohnova bolesti i ulcerozni kolitis) i ciroza jetre. Pored subsepcijalističke medicinske problematike, na našem odjelu liječimo i bolesnike sa ostalim internističkim bolestima kao što kardiomiopatije, kardijalne dekompenzacije, postinfarktna stanja, dijabetes i sl, jer je kod velikog broja bolesnika prisutan komorbiditet i potreba za liječenjem ne samo gastroenteroloških, već i ostalih internističkih bolesti.

godina III. broj 4 Mostar 2008. 29

Priznanja, članstva, suradnja

Naši liječnici su redovito nazočni na domaćim, europskim i svjetskim gastroenterološkim kongresima na kojima se objavljuju i radovi naših liječnika kao što je to bilo npr. na Europskom kongresu gastroenterologa u Berlinu 2007. godine, što je veliko priznanje našoj Klinici i KB Mostar.Članovi smo ECCO organizacije (Europskog udruženja za ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest), EASL-a (Europske udruge za bolesti jetre) sa te redovitim učešćem na ECCO kongresima i predavanjima navedenih udruženja. Trenutno na odjelu radimo dva međunarodna projekta: „Randomizirana faza II studije za PEP02, irinotekan ili docetaxel koa druga linija terapije kod bolesnika sa lokalnim uznapredovalim tumorom ili metastatičnim adenokracinomom želuca ili gastroezofagealne junkcije“ i „Multicentrično, multinacionalno, randomizirano ispitivanje faze 3 sa svrhom procjene sigurnosti i učinkovitosti liječenja bolesnika s kolorektalnim karcinomom i rekurentnim metastazama u jetri primjenom Litx sustava uz kemoterapiju u usporedbi i liječenju isključivo kemoterapijom“.Također, radimo projekt ispred Federalnog ministarstva za znanost „Prirodni antioksidanski i kemoterapija“.Imamo dobru suradnju sa kolegama iz BiH, posebice iz Tuzle i Sarajeva, te kolegama iz Hrvatske, koja se ogleda u zajedničkim radovima, predavanjima, razmjenama iskustava i edukaciji.

Daljnji razvoj

Iz navedenog se vidi da pored svakodnevnog rada na našem odjelu sa bolesnicima, nismo zapustili niti edukacijsko-akademski aspekt našeg djelovanja, tako da je obim posla izuzetno velik. Rastom potreba i razvojem odjela, povećanjem dijapazona usluga, te podizanjem medicinskih usluga na višu razinu koja odgovara kriterijima kliničke bolnice, obim posla se svakodnevno poveća.Iako smo zadovoljni postignutim, postoji želja da se odjel, kao i Klinika, i dalje razvija u dijagnostičkom, terapijskom i ljudskom pogledu, a sve zbog poboljšanja medicinske usluge i zadovoljenja potreba naših bolesnika.

Postoje i objektivni problemi sa kojima se svakodnevno susrećemo, kao što je zastarjela endoskopska oprema, skupo održavanje opreme i sl., ali se uskoro nadamo nabavci nove opreme sa kojom bi povećali razinu kvalitete medicinskih usluga.Cilj nam je uvesti i nove dijagnostičke i terapijske metode kao što su ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija), endoskopski UZV, te educirati nove naraštaje mladih liječnika.Također, zahvaljujemo kolegama sa drugih odjela i klinika naše bolnice na zajedničkoj suradnji, prije svih kolegama sa Odjela za intezivnu skrb i Klinike za kirurške bolesti sa kojima gotovo svakodnevno imamo dobru suradnju.

MOJ HOBIIzmeđu nas 1300, koliko ima uposlenih u KB mostar, ima

dosta osoba koje pored svoga predanog posla nađu vremena i za bavljenje različitim hobijima u kojima su veoma uspješni.

Stoga, slobodno se prijavite svi vi koji mislite da imate neki talent, hobi ili smatrate da netko od vaših kolega zaslužuje biti

na ovim stranicama.

Slikanje je odmor

Božena Džidić je medicinska sestra sa Klinike za unutarnje bolesti i k tomu osoba sa velikim umjetničkim, točnije slikarskim darom. Ovim hobijem počela se baviti još 1998. godine nakon kratkog tečaja slikarstva. Sudjelovala je na pet skupnih izložbi. Potrebu za samostalnom izložbom nema jer kako kaže ‘ja sam amater, a za samostalnu izložbu treba imati i sponzore’.Mnogi umjetnici uvidjeli su i pohvalili njezin talent, koji je pokazivala još u osnovnoj školi. ‘U osnovnoj školi sam super slikala, ali je nastavnik uvijek davao dvicu jer je bio uvjeren da sam to kopirala’, kroz smijeh nam je rekla Božena.. Najviše voli Hercegovačke motive, od kojih su dominantne mostarske trešnje što je i specifično jer se većinom slikaju smokve, grožđe, šipci…U više navrata je radila markice za Hrvatsku poštu Mostar, kako od Božićnih do zadnjeg izdanja markica ‘flora 2008.’ s motivom cvijeta i gomolja krumpira.Mnogi umjetnici i ljudi bliski slikarstvu pozitivno reagiraju na Boženine slike. Najdraža joj je tehnika ulje i pastel. Na pitanje postoji li ikakva poveznica između posla medicinske sestre i slikarstva rekla je: ‘ Naravno da postoji. Kad nakon posla u bolnici koji je uistinu zahtjevan, stresan i naporan dođem kući najbolje me može opustiti slikanje. Slikanje je moj odmor.’ Da su u pitanju obiteljski geni, govori i činjenica da Božena ima kćer koja studira na Likovnoj akademiji i koja već ima također zamijećen stvaralački rad. (A.P.)

Glas zdravlja30

Piše: Anka Zelenika,gl. medicinska sestraKlinike za unutarnje bolesti

Iako su liječnici temelj svake zdravstvene ustanove, usuđujem se reći kako su medicinske sestre stupovi na

kojima se gradi ljepota pružene zdravstvene usluge. Općenito se dosta novih projekata, odluka i pothvata se počelo primjenjivati na Klinici za unutarnje bolesti, a shodno s tim uistinu se počelo razvijati sestrinstvo. Od 164 djelatnika, koliko ih ukupno ima na Klinici, 104 su med. sestre od kojih je sedam diplomiranih medicinskih sestara.Postdiplomski studij za sestre koji je oformljen prije par godina jest velik korak u znanstvenom napredovanju sestrinstva. Pored znanstvenog, uvidjeli smo da je sestrama potrebna i stalna stručna edukacija te stoga se svakih 15 dana održavaju predavanja i prezentacije za sestre.Teme predavanja su obično iz područja odjela gdje sestra radi. Pored navedenog, sestrama je potrebno stručno usavršavanje koje se isključivo može steći odlaskom u druge medicinske centre što kontinuirano i organiziramo. Pored stručnih usavršavanja, sestre s Interne klinike su redovne sudionice kongresa, simpozija i drugih skupova za sestre. Dva puta mjesečno se održavaju sastanci sa odjeljenskim sestrama, a po potrebi i sa ostalim sestrama kao i čistačicama i servirkama.

Dosta smo radili na podizanju razine kvalitete rada i usluge na Klinici. Uveli smo turnusni rad sestre u prijemnoj ambulanti. Koristimo nove uputnice za slanje materijala u laboratorij gdje liječnik ili sestra zaokruže pretrage koje je potrebno napraviti. Pored navedenog, jedna od novina jest i uvođenje lista dekubitusa u kojoj sestra bilježi i prati nastanak dekubitusa, stupanj oštećenja, te i način tretiranja dekubitusa odnosno bilježi i vrijeme kad je promijenila položaj pacijenta i ostale novonastale promjene.

Veliku pozornost dajemo sprječavanju nastanka intrahospitalnih infekcija. U stalnoj brizi i trci da se ‘ugodi’ i liječniku i pacijentu sestre nemaju prostor da skrenu pozornost na sebe. Radi toga smo ove godine smo svečano obilježili i 12. svibnja, međunarodni dan sestrinstva. Organizirali smo stručno predavanje te nakon toga druženje u restoranu. Nadam se da će nam to druženje na dan sestrinstva preći u tradiciju.Mišljenja sam kako medicinskim sestrama treba osigurati više naobrazbe i shodno tomu bolje plaće. Tada će one biti sretnije, zadovoljnije, i sigurnije u ono što rade, a sve to na dobrobit pacijenata.(A.P.)

Sestrinstvo na Internom

godina III. broj 4 Mostar 2008. 31

Pri Službi za održavanje medicinskih objekata i opreme Kliničke bolnice Mostar formiran je Odsjek

za održavanje higijene koji će početi s radom početkom 2009. godine. Odsjek objedinjuje sve čistačice KB Mostar, a za voditeljicu Odsjeka je imenovana Marija Dadić, dipl. med. sestra.Prvenstveni razlog formiranja ovog Odsjeka je poboljšanje higijenskih uvjeta koji su preduvjet za adekvatno i kvalitetno pružanje zdravstvenih usluga.Među mnogim planovima ovog odsjeka naglasak će se staviti na edukaciju cjelokupnog osoblja koje učestvuje u održavanju higijene u bolnici. Pored toga, vodit će se evidencija o radnim aktivnostima kako bi se shodno tome povećala odgovornosti na radu. U tijeku je i nabava sofisticirane i moderne opreme specijalizirane za čišćenje zdravstvenih ustanova. Sa novim organizacijskim sustavom i novom opremom za čišćenje, KB Mostar otvara novu, nadamo se čistiju, stranicu u svom djelovanju. (A.P.)

Brodomerkur d.o.o. novi vlasnik “Stare bolnice”.Međunarodni natječaj za prodaju lokaliteta

‘Stara bolnica’ je završio 20. listopada 2008. godine. U srijedu, 22. listopada upriličeno je otvaranje pismenih ponuda u nazočnosti dva ponuditelja, nekolicine novinara i Povjerenstva koje je brojalo pet osoba. Tvrtka Brodomerkur je ponudila iznos od 12.102.000,00 KM te time bila bolji ponuditelj od drugog i jedinog preostalog ponuditelja, tvrtke MEPAS d.o.o iz Širokog Brijega, koja je ponudila iznos od 12.083.000,00 KM.

Prodajna cijena ove nekretnine utvrđena je na temelju Nalaza sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, a iznosila je 12.071.309,55 KM. Dio novca od prodaje, točnije 30% ide Gradu Mostaru, a 70% ide Kliničkoj bolnici Mostar. Novac će bolnica utrošiti u nabavu sitnog inventara te time ispuniti zadnji preduvjet za preseljenje u novu zgradu.(A.P.)

Nova bolnica - čistija bolnica

Voditeljica odsjeka za održavanje higijene Marija Dadić, dipl.med. sestra

Formiran Odsijek za održavanje higijene u KB Mostar

Glas zdravlja32

Osnovana Udruga liječnika,dragovoljaca i veterana HVO-a

Osnivačka skupština Udruge liječnika dragovoljaca i veterana pripadnika HVO-a održana je 12. svibnja 2008. godine u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Nazočnima su se obratili Ante Kvesić, Stjepan Bačić, Mate Ljubičić i Ivan Bagarić koji je izabran za predsjednika udruge. Zastupnik u Saboru Republike Hrvatske dr. Ivan Bagarić izrazio je zadovoljstvo osnivanjem udruge kazavši kako će se ona baviti svim pitanjima vezanim za prava liječnika, pripadnika HVO-a. Privremene prostorije udruge bit će u sklopu Kliničke bolnice Mostar. Na osnivačkoj skupštini bilo je preko 100 liječnika iz cijele BiH, koji su bili u HVO-u.(A.P.)

Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak dobio prestižnu nagraduPovodom dana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 29. travnja

2008. godine, na svečanoj sjednici u Preporodnoj dvorani Narodnoga doma, dodijeljene su godišnje nagrade. Za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu za područje medicinskih

znanosti nagradu je dobio prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dr. med., za područje prirodnih znanosti, polje kliničke znanosti.Prof. Vrdoljak je dugogodišnji prijatelj i suradnik Kliničke bolnice Mostar koji nesebično pomaže kako bolnici tako i našim pacijentima.

Uredništvo „Glasa zdravlja“ od srca čestita na ovoj velikoj i prestižnoj nagradi uz želju da i dalje svojim znanjem i radom pomaže narod Hercegovine.(A.P.)

Predsjednik: Ivan Bagarić

Potpredsjednici:Radoslav JuriljDrago Džamba

Članovi vijeća:Andrija GudeljNikica TomićZdravko Kljajić

Nadzorni odbor:Ante KvesićAnte IvankovićDraženka Radoš

Sud časti:Božo LjubićFranjo TiborMarkin BenIvo CurićTiho Mandić

Glavni tajnik:Zdravko Pandža

godina III. broj 4 Mostar 2008. 33

Na Kirurgiji izvedena komplicirana operacija kralježnice

Tim od tri liječnika, specijalizant dr. Goran Lakičević, zamjenik predstojnika Klinike

za kirurške bolesti i urologiju KB Mostar prim.dr Zrinko Brekalo na čelu sa neurokirurgom iz Rijeke, prof.dr. Nevenom Eškinjom izveli su 26. lipnja 2008. godine složeni operativni zahvat vratne kralježnice u KB Mostar. Riječ je o prvoj operaciji te vrste na području BiH, koja je izvedena kod pacijenta koji je imao iščašenje vratne kralježnice između trećeg i četvrtog pršljena što je trebalo namjestiti i učvrstiti. Prema riječima prof. dr. sc. Nevena Eškinje koji je izveo taj operativni zahvat radi se o mikrokirurškom pristupu minimalno invaziranom gdje je u prostor između dva pršljena ugrađena trodimenzionalna titanska mrežica ispunjena koštanim čipsovima iz pacijentove zdjelice. Operacija je, kaže dr. Eškinja, bila i više nego uspješna, a njezina prednost je u tomu što oporavak pacijenta neće dugo trajati te će biti pušten na kućnu njegu za četiri, pet dana. Dr. Eškrinja je izrazio zadovoljstvo što su uvjeti u KB Mostar takvi da se može izvesti ovako složen operativni zahvat, te izrazio nadu u buduću suradnju s ovim timom liječnika. ‘’Ovaj operativni zahvat je važan događaj za kirurgiju na ovim prostorima, te tim više moramo zahvaliti dr. Eškinji na njegovu dolasku i radu.Do kraja ove godine ovladat ćemo u potpunosti ovom metodom operacije kralješnice i ona će postati standardna operacija na našem odjelu”, kazao je dr. Brekalo.(A.P.)

Glas zdravlja34

U organizaciji Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice Mostar 5. srpnja

2008. godine u amfiteatru Medicinskog fakulteta na Bijelom Brijegu održana je prezentacija velikih postignuća očne Klinike.

U prvom redu radi se o nabavci suvremene sofisticirane opreme koja je nabavljena kroz humanitarnu akciju ‘Prijatelji za očno’ od strane brojnih donatora iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Nazočnim donatorima se zahvalio ravnatelj Kliničke bolnice Mostar Prof. dr. sc. Ante Kvesić, dr. med. koji im je i uručio zahvalnice. U svom izlaganju naglasio je kako je navedena Klinika uistinu bila u lošem stanju.

-

- Zahvaljujući prvenstveno Prof. dr. Zdravku Mandiću koji je pokrenuo ovu akciju i svim donatorima uspjela se uzdignuti i biti uz rame svim Očnim klinikama u regiji - naglasio je ravnatelj Kvesić.

Predsjednik organizacijskog odbora humanitarne akcije ‘Prijatelji za očno’ Prof. dr. sc. Zdravko Mandić, dr. med. nije krio radost zbog okupljenih, kako je sam rekao, uistinu prijatelja očne klinike u Mostaru. Prof. dr. Mandić je održao kratku prezentaciju Klinike za očne bolesti i njen evaluacijski put razvoja.

Informacije o novim aparatima odnosno novim oftalmološkim uslugama koje se mogu od sada raditi i u Kliničkoj bolnici Mostar nazočnima je prenio dr. Antonio Sesar.

U ime donatora nazočnima se obratio Mr. Mijo Brajković, direktor tvrtke Aluminij d.o.o. koji je naglasio kako se ova pomoć Klinici za očne bolesti razlikuje od brojnih drugih kojima pomažu upravo po činjenici kako su se organizatori akcije znali zahvaliti. „Znati reći ‘hvala’ je uistinu jako lijepa i velika gesta.“, naglasio je Brajković.

Nakon službenog dijela predstavljanja Klinike, mogućnosti koje pruža kao i predaje zahvalnica donatorima, uz pratnju dekanice Medicinskog fakulteta, dr. Ljerke Ostojić nazočni su obišli novu zgradu medicinskog fakulteta, a potom i glavni medicinski objekt Kliničke bolnice Mostar na Bijelom Brijegu. (A.P.)

Hvala prijateljima Očnog

DO

NA

cIj

E

godina III. broj 4 Mostar 2008. 35

Udruga roditelja djece s umjetnom pužnicom i slušnim oštećenjima uz pomoć Švicarske agencije za razvoj

i suradnju (SDC) donirala je 30. svibnja 2008. godine Odjelu za ginekologiju i porodništvo Kliničke bolnice Mostar aparat za probir novorođenčadi na gluhoću. Tom prigodom u izjavi za novinare voditeljica Odjela za ginekologiju i porodništvo KB Mostar mr.sc. dr.Vajdana Tomić zahvalila se na donaciji te istaknula kako je donacija aparata veliki korak u unaprjeđenju skrbi za novorođenčad i općenito skrbi za djecu. Statistike govore da na 1 000 živorođene djece dolazi jedno do troje novorođenčadi koji imaju probleme sa sluhom što, po njenim riječima, nije rijedak problem.

“Ovaj aparati ima veliko značenje i pomoću njega ćemo bilježiti sigurno veći napredak u probiru novorođenčadi na gluhoću”, kazala je Tomić, te dodala da je pretraga sa spomenutim aparatom bezbolna, traje oko jedne minute i može se izvršiti ubrzo nakon samog poroda. Obraćajući se nazočnima direktor SDC-a Thomas Ruegg je istaknuo kako kroz svoj rad SDC nastoji pomoći djeci u BiH. Za kupnju ovog aparata je bio i osobno vezan jer kako je rekao i sam u obitelji ima osoba koje imaju problema sa sluhom. “Mislim da je jako dobro što smo pozitivno odgovorili na poziv za kupnju ovog aparata koji će pomoći na otkrivanju slušnih oštećenja novorođenčadi”, kazao je Ruegg, te istaknuo kako su slušne poteškoće nešto što svakodnevno muči veliki broj osoba. Ruegg je kazao kako s novom tehnologijom osobe sa slušnim poteškoćama dobivaju jednu dozu samopouzdanja i kako im to pomaže da se uključe u normalne tijekove života, te im osigurava da ne budu u izolaciji. Vrijednost aparata za probir novorođenčadi na gluhoću je 10 .500 KM. Sredstva je osigurao SDC na zahtjev Udruge roditelja djece s kohlearnim implantatom, umjetnom pužnicom.(A.P.)

Novi inkubator za PedijatrijuČlanovi Australsko -

hrvatskog društva „Hercegovina“ sa sjedištem u Geelongu donirali su 27. prosinca 2007. godine inkubator Odjelu za dječje bolesti Kliničke bolnice Mostar. Vrijednost inkubatora je oko 30.000 eura.

Vrijednu donaciju primila je voditeljica Odjela za dječje bolesti Prim.dr. Vesna Brkić koja nije skrivala oduševljenje i radost te je nazočnim novinarima rekla kako će inkubator uistinu poslužiti svrsi jer su postojeći inkubatori već poprilično dotrajali. „Radi se o vrlo vrijednom daru koji će biti od velike koristi nama i cijeloj regiji odakle zbrinjavamo djecu koja su rođena s malom tjelesnom težinom te zahtijevaju boravak u inkubatoru. Donatorima želim mnogo zdravlja i sreće“, rekla je dr. Brkić.(A.P.)

Doniran aparat za probir novorođenčadi na gluhoću

Glas zdravlja36

Doktorske disertacije

Prim.dr.sc.Boris Maslov, dr. med.Sveučilište u MostaruMedicinski fakultetTema rada: METABOLITIČKI SINDROM U BOLENIKA SA SHIZOFRENIJOM Mentor: Prof. dr. sc. Miro JakovljevićDatum: 14. travnja 2008. godine

Dr. sc. Goran Opsenica, dr. med.

Prim.dr.sc. Miljenko Lugonja, dr. med.

Magisterske disertacije

Mr. sc. Dino Zalihić, dr. med. Sveučilište u MostaruMedicinski fakultetTema rada: VRSTE UROGENITALNIH OZLJEDA TIJEKOM RATA U BOSNI I HERCEGOVINI (1992. -1995. U KB MO-STAR)AKUTNO KIRURŠKO ZBRINJAVANJE, RANI I KAS-NI REZULTATIMentor: Prof. dr. sc. Ivan Gilja, dr.med.Datum: 3. listopada 2008. godine

Prim. mr. sc. Željko Rončević, dr.med.Sveučilište u MostaruMedicinski fakultetTema rada: AUSKULTACIJSKE SPOSOBNOSTI STUDE-NATA MEDICINE S FAKULETA U MOSTARU, SARAJEVU I SPLITU U PROCJENI SRČANIH ŠUMOVA U DJECEMentor: Prof. dr. sc. Branko Marinović, KBC Rebro ZagrebDatum: 31.listopada 2008. godine

Docenture:Prim.doc.dr.sc. Boris Maslov, dr. med.Prim.doc.dr.sc. Ivo curić, dr. med.Prim.doc.dr. sc. Dubravka Šimić, dr. med.Prim.doc.dr.sc. Helena Škobić, dr.med.Doc.dr.sc. Miro Klarić, dr.med.

godina III. broj 4 Mostar 2008. 37

Prim.dr.sc.Boris Maslov, dr. med.Sveučilište u MostaruMedicinski fakultetTema rada: METABOLITIČKI SINDROM U BOLENIKA SA SHIZOFRENIJOM Mentor: Prof. dr. sc. Miro JakovljevićDatum: 14. travnja 2008. godine

Mr. sc. Mirela Čarapina, dr. med.Sveučilište u Zagrebu

Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakultetaTema rada: POPULACIJSKO-GENETIČKI I FORENZIČKI

PARAMETRI PROCJENE VARIJABILNOSTI KRATKIH PONAVLJAJUĆIH SLJEDOVA DNA KOD STANOVNIŠTVA

HRVATSKEMentor: Dr. sc. Irena Martinović Klarić, znanstveni suradnik

Datum: 19. ožujka 2008. godine

Mr. sc. Miro Miljko, dr. med.Sveučilište u Mostaru

Medicinski fakultetTema rada: REPTURE MENISKUSA. PROCJENA SA SAGI-

TALNOM GRADIENT-ECHO(T2*) SEKVENCIJOM NA SUPRAVODLJIVIM MAGNETIMA JAKOSTI 1 I 0,5 TESLA;

KORELACIJA SA ARTROSKOPIJOM Mentor: Prof. dr. sc. Zdenko Ostojić, dr. med.

Datum: Srpanj, 2008. godine

Prim. mr. sc. Zoran Rebac, dr. med. Sveučilište u RijeciMedicinski fakultet

Tema rada: LIJEČENJE PRIJELOMA DUGIH KOSTIJU I MLADIH METODOM ECMES

Mentor: Prof.dr.sc. Šime Vučkov, dr.med.

Prim. mr. sc. Gordan Galić, dr. med.Sveučilište u Mostaru

Medicinski fakultetTema rada: PREDNOSTI TERMINO-LATERALNE PRED

DRUGIM TIPOVIMA ARTERIOVENSKIH ANASTOMOZA U DIJALIZIRANIH BOLESNIKA

Mentor: Prof.dr.sc. Ante Kvesić, dr.med.

Mr. sc. jadranka Nikolić, dr. med.Sveučilište u Mostaru

Medicinski fakultetTema rada: POJAVNOST HEMORAGIJSKE VRUĆICE S BUBREŽNIM SINDROMOM U JUŽNIM PODRUČJIMA

BOSNE I HERCEGOVINEMentor: Prof. dr. sc Ilija Kuzman, dr. med.

Datum: 12. rujna 2008. godine

Glas zdravlja38

FOTO-REPORTAŽASvima dobro poznati i uvijek rado viđeni naš liječnik dr. Benjamin Al-fred Markin, boravio je nakon 31. go-dine u svojoj rodnoj Gani. Svoj zapis fotoaparatom odlučio je podijeliti s nama…

Ako mislite da su ovo banane, u krivu ste. Ovo je Plantain, koji se može jesti isključivo nakon kuhanja.

Na slici je moja nećakinja koju nisam nikad prije vidio, jer se rodila nakon što sam napustio Ganu.

Veliki vrač Okomfo Anokye je pomogao da se oformi kraljev-ina Ashanti. Ovo na slici je njegov nož koji nitko nije u stanju da izvuče iz zemlje u koju je zabijen. Vjeru-je se da je vračanjem na zemlju donio zlatnu stolicu u kojoj je duh naroda Ashanti. I dok postoji stolica, Ashanti narod će biti jak i jedinstven.

Dva velika brvna koja se vidi na slici su mravinjaci. Veliki, zar ne?

Ova

ko ra

ste

anan

as

Ovako to izgleda kada se u Gani pravi domaća rakija.

Moji prijatelji, liječnici iz Gane

Ova vrata su bila ‘put bez povratka’. Iza vrata

je čamac kojim su se robovi prevozili na brod koji je išao za Ameriku.

Mnogi su namjerno skakali u more te time

radije izabrali smrt nego taj čamac.

godina III. broj 4 Mostar 2008. 39

Ovo su moje dvije

sestre. Desnu na

slici nisam vidio skoro 50 godina.

Nova Baptistička crkva koja je napravljena u čast mome ocu, koji je bio izuzetan svećenik. Nadam se da ću prikupiti nešto novca i poslati im kako bih se mogla ostakliti i dovršiti. Ako vi želite pomoći, bit će im drago, a meni još i više.

Negdje na ovom mjestu je zakopan moj otac. S obitelji sam došao tražiti njegov grob. Nisam ga još našao, ali nadam se da hoću.

Atlantski ocean, sloboda, mir, ljepota…

Put prema obiteljskoj kući gdje sam odrastao.

Tvrđava u Elmini gdje su bili zatočeni

robovi za izvoz u Am

eriku.

Kad bi se neki robovi pobunili, trpali su ih u ovu prostoriju koja je

apsolutno bez svjet-losti. Nisu im davali ni

vodu ni hranu. Osta-jali su unutra sve dok

ne bi umrli. Jedino mrtvi bi izišli iznutra.

U nekom trenucima ih je bilo dosta unutra pa su poznati i slučajevi

kanibalizma.

Glas zdravlja40

Osvojena tri pehara

U organizaciji Kliničke bolnice Mostar i RMC ‘ Dr. Safet Mujić’ održane su 3. Sportske igre zdravstvenih djelatnika

kliničkih centara i bolnica Bosne i Hercegovine. Kao i prethodnih godina igre su se održavale zadnji vikend mjeseca svibnja u Neumu.Najbolji je i ove godine bio UKC Tuzla, a drugoplasirani, sa dva boda manje, bio je KC Banjaluka. Klinička bolnica Mostar je u ukupnom poretku od 21 bolnice, koliko ih je sudjelovalo, osvojila peto mjesto. Izborili smo se za tri pehara – jedan za prvo i dva za drugo mjesto. Kad je u pitanju najsporednija stvar na svijetu, nogomet – tu smo najbolji, prvi. Osvojili smo veliki pehar u uistinu opasnoj i teškoj konkurenciji. Iako su naši nogometaši bili izvrsni, moguće da im je pomoglo i nesebično navijanje sa tribina ostatka ekipa iz KB Mostar. Vrći i sunčani dani su otežavali okolnosti pod kojima su Ante Pavličević i Marin Brajković osvojili drugo mjesto u odbojci na pijesku. Iako iscrpljeni i umorni nisu mogli sakriti ponos zbog osvojenog pehara. A stolni tenis...Osvojili smo časno drugo mjesto. Izgubili smo prvo od profesionalca koji je osmi na rang listi europskih stolnotenisača. Meč u finalu stolnog tenisa kakvog nam je priredio naš, dr. Miljko u borbi protiv profesionalca iz UKC Sarajevo, bio je čisti užitak za sve ljubitelje stolnog tenisa. Kombinacija brzine, tehnike, pa i živaca…Iako bez pehara, zamijećeni smo bili i u ženskom rukometu. Naše igračice ginule su na terenu i bile ozbiljna prijetnja čak i tvrdokornim i agresivnom Tuzlankama.Bilo je još dosta sportskih detalja, od šaha i košarke do streljaštva i vuče konopca. A, s druge strane sportske priče iz Neuma stoji zabava i druženje. Oko 700 natjecatelja iz cijele BiH, kolega po struci i djelatnosti koju obavljaju, divna su podloga za razmjenjivanje poslovnih i privatnih iskustava, stvaranje prijateljstava. K tomu dodati glazbu, ples i pokoju čašicu jamstvo su veselja kojeg u Neumu nije falilo. Motivirani da sljedeće godine napravimo još bolje rezultate i još se bolje zabavimo, ukoliko je to moguće, željno iščekujemo svibanj 2009.

godina III. broj 4 Mostar 2008. 41

Nakon povratka u Mostar, ravnatelj, prof. dr. sc. Ante Kvesić, organizirao je prijem za natjecatelje sa Sportskih igara u Neumu 2008. godine. Tri pehara na stolu i zadovoljstvo Dr. Selme Jakupović, pred-sjednice sportskog društva ‘medicinar’ KB Mostar, kako organizacijom tako i ostvarenim rezultatima bilo je vidno. Ravnatelj se zahvalio na dostojanst-venom predstavljanju KB Mostar, a posebice je bio sretan zbog osvojenog prvog mjesta u nogometu. Pored toga, ravnatelj je izrazio spremnost i pomoć za buduće sportske aktivnosti u KB Mstar. .

Osvojena tri pehara “Plavi” momci, Marin Brajković i Ante Pavličević osvojili drugo mjesto u odbojci na pijesku

Ekipa za stolni tenis iz KB Mostar. A malo je falilo i za zlato...

Prvo mjesto u malom nogometu osvojila je ekipa iz KB Mostar

Glas zdravlja42

Dr. VESNA jURIĆ (1967 – 2008)

Šok je preblaga riječ za ono što smo osjetili i proživjeli kad smo primili vijest da nas je 27. travnja 2008. godine zauvijek napustila naša draga kolegica, prijateljica, liječnica na Odjelu

za ginekologiju i prorodništvo dr. Vesna Jurić.

Jednostavno – neočekivano, prerano, neprihvatljivo…Bila je energična, anđeoskog lica. Uspješno se uvijek nosila sa zahtjevnim i teškim poslom na Odjelu. Temeljita, inovativna i predana poslu, a s druge strane brižna i predana obitelji kao

kćerka, supruga i majka. Ostaju nam vrijedna i draga sjećanja na sve Vesnine ljudske i

profesionalne vrline koje ćemo svakodnevno na Odjelu živjeti. Ostaje nam vjera u život vječni i ponovni susret s njom.

Djelatnici Odjela za ginekologiju i porodništvo

KATA VUKOJA(1958 - 2008)

Zauvijek i prerano nas je napustila naša draga kolegica i prijateljica,

medicinska sestra Kata Vukoja. Iza Kate su ostale godine predanog, stručnog i humanog rada na Klinici za kirurgiju KB Mostar. Posjedovala je

ljudske vrline kao što su dostojanstvo, toplina i humanost što ju je činilo izvrsnom medicinskom sestrom. Zato je njena smrt nenadoknadiv gubitak za Kliniku i sve one

koji su je poznavali. Ostaju nam samo sjećanja koja ćemo s ljubavlju i poštovanjem čuvati i njegovati.

Djelatnici Klinike za kirurške bolesti i urologiju

jADRANKA jERGOVIĆ(1961 – 2008)

Prerano nas je napustila naša draga kolegica i prijateljica, medicinska sestra Jadranka Jergović.

Svi koji smo je poznavali i koji smo godinama dijelili lijepe, a ponekad i teške trenutke našeg odgovornog i humanog posla,

njezinim odlaskom osjetili smo veliku prazninu. Nama, njezinim kolegama na poslu, Jadranka će ostati u trajnom

sjećanju kao izrazitoprofesionalna osoba, dobar i pažljiv prijatelj i osobito, kao osoba s

puno vrijednih ljudskih osobina.

Djelatnici Zavoda za patologiju, citologiju i sudsku medicinu

ANTE LjUBIĆ(1943 – 2008.)

U ovoj godini Bog je pozvao sebi našeg kolegu, Antu Ljubića.

U ovoj godini trebao je ići u mirovinu. Bog je odlučio da ide u vječni počinak. S vjerom u vječni život i ponovni susret, tvoj lik čuvamo u svojim srcima.

Djelatnici Službe sigurnosti

In me

moria

m

godina III. broj 4 Mostar 2008. 43

DRAGAN PEKIĆ(1956-2008)

Dragan Pekić. Veseli, dobronamjerni i po svim mjerilima veliki čovjek. Vrhunski majstor. Voda nije imala tajni za njega. Premalo je mjesta za reći sve o njemu, zato za one

koji su ga manje poznavali želim više reći o Draganu čovjeku.

Dvije su stvari fascinirale kod njega i po njima ćemo ga pamtiti. Vedrina svakako. Uvijek se smijao. A život ga niej mazio. Samo događaji u posljednjoj deceniji i pol

dovoljno su lošeg za puno života. Napustiti ognjište i otići u nepoznato. A oko njega nejač. Samo on je može voditi. Samo on je može prehraniti. I mogao je. Sve je uspio. I

osigurati krov nad glavom. I odškolovati. A samo je on znao kako. To je drugo što je fasciniralo kod Dragana. Ljudima

kao njemu ništa nije dolazilo samo od sebe. Za sve je trebalo puno znoja. On je radio i radio. Jer kući su…I kad

je prije nekoliko godina bio teško bolestan, nije se ponašao kao ostali pacijenti. Jer animalni nagon hranioca ga je vodio

dalje i on se nije štedio.takav je bio Dragan Pekić. naš prijatelj, radni kolega…

Nek’se zna.

Djelatnici Službe za održavanje medicinskih objekata i opreme

PRIM. DR. STjEPAN DRAGOjE(1928. – 2008.)

Govoriti o dr. Dragoju znači govoriti o plemenitu čovjeku koga je u životu i radu nosilo, poticalo i nadahnjivalo istinsko

čovjekoljublje.Govoriti o dr Dragoju znači govoriti o stručnjaku poznatu i

priznatu ne samo u Mostaru, nego diljem Hercegovine i šire.Govoriti o dr Dragoju znači govoriti o jednom dragom,

omiljenom kolegi, koji je i u teškim ratnim vremenima, ostao uspravan i dostojanstven.

Govoriti o dr Dragoju znači govoriti o čovjeku široke duše i velika srca , koji se nije obazirao na poneku zlonamjernu kritiku

zlonamjernih ljudi, već je osjećao odgovornost pred Bogom i svojom savješću - ljudskom i liječničkom te tako ostao do kraja

života omiljen i to ne samo u uskom krugu kolega.Dr. Dragoje bio je uistinu divan primjer i uzor kako se savjesno i odgovorno, predano i samozatajno obavlja jedna teška, ali časna i plemenita dužnost. Živjet će u uspomenama i sjećanjima kako svojih kolega, tako i brojnih pacijenata kojima je pomagao i u čije je živote i zdravlje nesebično utkao svoje znanje i ljubav.

Djelatnici Klinike za unutarnje bolesti sa centrom za dijalizu

Nekada davno je stari Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu istinu:- U nutrini svakog čovjeka se vodi bitka, kao borba između dva vuka, u nutrini svakoga od nas.Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam...Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobro-hotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru.Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih riječi, te ga zapita;- Koji vuk na kraju pobijedi?Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svojem starom licu:- Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš...

stari morski vuk

In

memoriam

Ono si što jedeš –stoga jedi dobro

Zapanjujući uvidi prošlih civilizacija potvrđeni su današnjom prehrambenom znanošću.

Evo nekoliko primjera potpisa cjelovitosti voća

Narezana mrkva nalikuje ljudskom oku.Zjenica, šarenica i linije koje se šire izgledaju baš kao ljudsko oko..I da…znanost danas dokazuje da mrkva pojačava protok krvi kao i funkciju oka.

Rajčica ima četiri komore i crvene je boje.Srce je crvene boje i ima četiri komore. Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da su rajčice čista i prava hrana za srce i krv.

Bobice grožđa vise u grožđu koji ima oblik srca. Svaka bobica nalikuje krvnoj stanici i sva dosadašnja istraživanja pokazuju da je grožđe dobra hrana za srce i vitalna za krv.

Orah nalikuje malom mozgu, lijevoj i desnoj hemisferi mozga, gornji cerebrum i niži cerebelum. Čak su i brazde i utori na orahu nalik onima na mozgu. Znamo da orah pomaže u razvoju preko 3 000 neurotransmitera kako bi mozak mogao funkcionirati.

Grah zapravo liječi i pomaže u očuvanju funkcije bubrega i da…i nalikuje bubregu.

Celer i rabaraba nalikuju kostima. Ova vrsta hrane posebno cilja na snagu kostiju. Kosti imaju u sebi 23% natrija, a toliko ga ima i ova hrana. Ako nemate dovoljno natrija u tijelu, tijelo ga izvlači iz kostiju te one postaju krhke. Ova vrsta hrane nadopunjava potrebe kostiju tijela.

Patlidžan, avokado i kruške ciljaju na zdravlje maternice i grlića maternice kod žena – nalikuju upravo tim organima. Današnja istarživanja pokazuju ako žena pojede jednom tjedno jedan avokado, uravnotežuje hormone, djeluje na težinu i sprječava rak grlića maternice. Kako li je to mudro?...Potrebno je točno 9 mjeseci kako bi avokado narastao do zrelog voća (kao i plod u ženinoj maternici). U svakoj od nevedenih namirnica postoji 14000 prehrambenih sastojaka(moderna je znanost proučila i imenovala njih samo 141)

Smokve su pune sjemenki i dok rastu, vise u paru. Smokve povećavaju pokretljivost muških spermija i povećavaju broj spermija te su dobre kod prevladavanja steriliteta.

Slatki krumpir ili patat izgleda kao gušterača i zapravo regulira razinu šećera (glikemički indeks) kod dijabetičara.

Masline pomažu kod zdravlja i funkcija jajnika.

Grejp, naranča i drugo citrusno voće nalikuje žljezdama koje se nalaze u dojkama kod žena i zapravo pomažu zdravlju grudi i protoku limfe oko njih.

Luk nalikuje stanicama tijela. Današnja istraživanja pokazuju da luk pomaže u čišćenju otpadnog materijala iz tjelesnih stanica. Stvara čak i suze koje ispiru epitelni sloj oka.

Preuzeto sa :http://www.svijetkulture.com