INFORMATIVNO STRUČNI LIST JAVNOGA PODUZEĆA

E L E K T R O P R I V R E D E H Z H E R C E G B O S N EGodina VIII. Broj 37 www.ephzh-b.com www.ephzhb.ba Mostar, lipanj 2007.

Vjesnik

2

Informativno-stručni list, VjesnikJP Elektroprivrede HZ Herceg Bosne d.d., MostarIzdaje: Služba za odnose s javnošću i prevođenjeZagrebačka 1, Mostartel./fax: 036 326-779www.ephzh-b.com, www.ephzhb.ba

Glavna urednica: Mira RadivojevićLektorica: mr. sc. Irina Budimir

Naklada: 500 primjerakaPriprema i tisak: FRAM-ZIRAL, MostarList izlazi tromjesečno. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

SadržajPrva nam je obveza smanjenje tehničkih gubitaka 3

Financijski pokazatelji 6

Cijene električne energije prema odluci FERKA od 27. travnja 2007. godine 7

Obračunski centar proizvodnje 8

Federalni premijer i resorni ministri u posjetu Elektroprivredi HZ HB 9

Početak automatizacije u upravljanju distribucijskim elektroenergetskim sustavom 10

Revizija integralne studije razvoja JP “Elektroprivreda HZ Herceg Bosne” 2006-2010. godine s projekcijom na 2020. godinu (lot 1) prezentacija 12

Briga o ljudskim resursima 13

Tinejdžer - jedan dan generalni direktor EP HZ HB 14

Suvremenim informacijskim sustavom - ukorak sa svijetom 17

Ukratko 19

Ah, taj jezik!!! 20

A šta ću ja sad?! 22

EPHZHB financirala poribljavanje Neretve 23

Dragi naši čitatelji!

Iz broja u broj se trudimo, nekada više a nekada manje uspješno, informirati vas o poslovanju naše tvrtke, stručnim pitanjima iz područja djelatnosti kojom se svakodnevno ba-vimo, te zanimljivostima iz svijeta energetike.

Služba za odnose s javnošću i prevođenje, u ovome ima punu podršku Uprave društva i Nadzornoga odbora. Tako je na sjednici Nadzornoga odbora dana 13. veljače donese-na odluka da se našem Informativnom glasilu dadne ime Vjesnik.

Uz nezamjenljivu pomoć i suradnju- Ervina Leke- Edina Omeragića- Tihane Farac- Ivana Letice- Tome Vukoje- Slavena Azinovića- Miroslava Vasilja- Draženke Kolobarić

koji iz broja u broj predlažu teme, obrađuju i pišu o aktual-nostima iz organizacijskih dijelova u kojima rade, te povre-mene suradnike, nastojimo vam ovaj informativno stručni list učiniti bliskim, korisnim i dostupnim. Pozivamo vas zato na suradnju.

Predlažite, sugerirajte, kritizirajte. Ovaj list je vaš i za vas.

S poštovanjem,

Mira Radivojević

Riječ urednice

3

O radu i poslovanju Distribucij-skog područja Sjever, sa že-ljom da se detaljnije upozna

geografski najsjeverniji dio distribuci-je, razgovaramo s Matom Madžarevi-ćem, rukovoditeljem Distribucijskog područja Sjever, sa sjedištem u Orašju.

Gospodine Madžareviću pred-stavite nam Distribucijsko područje Sjever zanima nas način organizira-nja i kadrovska struktura ?

Distribucijsko područje SJEVER organizirano je kao DP s dvije po-slovnice Orašje i Odžak i jednom RJ u Domaljevcu, raspolaže sa Sektorom tehničkih poslova, Sektorom za razvoj, Sektorom za ekonomske poslove, Sek-torom za pravne poslove (u tijeku je popuna), te Sektorom za upravljanje s DC-om. Još je uvijek nepopunjen Sektor za poslovnu informatiku.

Što se tiče kadrovske strukture radnika raspolažemo s 57 radnika od kojih su četiri VII. stupnja, sedam VI. stupnja, osamnaest V. stupnja, trinaest IV. stupnja, četrnaest III. stupnja, i je-dan je radnik I. stupnja.

Istaknuo bih problem koji je već dulje vrijeme prisutan, a to je nedosta-tak kadrova neposrednih i administra-tivnih izvršitelja.

Naime, kronološki gledano posljed-njih godina, nakon nekoliko ustroja našega poduzeća, došlo je do sma-njenja broja radnika u poslovnicama (radnim jedinicama), a nije se niti pri-bližno potrebama vršila popuna radnih mjesta kako slijedi:

Prvo umanjenje uslijedilo je popu-nom osoblja u stanicama 110 kV u Orašju i Odžaku, zatim formiranjem dispečerskoga centra u Orašju, radnih jedinica redovitoga održavanja kao i opskrbnoga područja što je u mnogo-me smanjilo broj radnika.

Uz dodatne napomene da je od 8 kV elektromontera u Poslovnici Oraš-je, jedan teško bolestan i na bolovanju

i još jedan ograničeno sposoban. U Poslovnici Odžak vrlo je slična situa-cija gdje je naročito izražen nedostatak tehničkoga i administrativnog osoblja što je uslijedilo kroz niz navedenih reorganizacija i proširenja djelokruga rada (TS110/x DC i sl.).

U tehničkom smislu DP Sjever ras-polaže s dvije čvorne trafostanice TS 35/10(20) kV Tolisa i TS 35/10(20) kV Novi Grad, dok se u najskori-je vrijeme očekuje i gradnja treće TS 35/10(20) kV Domaljevac, kojom bi se upotpunila pokrivenost općine Doma-ljevac-Šamac izvorišnom točkom za opskrbu ove općine kvalitetnom elek-tričnom energijom.

Raspolažemo s 185 stupnih trafo-stanica do 250 kVA, 45 kom MBTS i zidanih do 1000 kVA, instalirane snage svih TS 10/0,4 kV, ukupno 57 MVA.

Duljina dalekovoda DV 35 kV iznosi 21,7 km i kabela 1,7 km dok su nadzemni DV 10(20)kV 221,2 km, i kabela 28,3 km.

Niskonaponskom mrežom ras-polažemo s dijelom zračne mreže od 282,78 km i SKS 381,1 km te 36 km 1 kV podzemnih kabela.

Preko navedenih objekata u prote-kloj godini, uz nabavu od 99.781MWh,

isporučeno je 87.500 MWh električ-ne energije uz postotak gubitaka od 12,31%.

Što se kvalitativno promijenilo ustrojstvom Opskrbe električnom energijom na razini poduzeća, a time i u DP Sjever?

Ustrojstvo opskrbe može se dvojako gledati i to prvo kao potrebu kako bi se izvršile pripreme za restrukturiranje elektroprivrede i drugo kao uvođenje specijalističkih poslova i time davanje posebne pozornosti fakturiranju i na-plati električne energije.

Organizacijski je ovo u potpunosti provedeno i već daje pozitivne rezul-tate oko gubitaka i naplate električne energije. U trenutku razdvajanja op-skrbe i distribucije, istodobno je bila u tijeku investicija adaptacije potkrovlja poslovne zgrade u Orašju, tako da je Opskrba preselila u novoizgrađeni po-slovni prostor i time se i fizički odvoji-la od Distribucije.

Ustrojstvom Opskrbe dio poslova koji je obavljala Distribucija postali su obaveza svakodnevnog angažmana Opskrbe, a time je Distribucija dobila mogućnost bavljenja užom specijali-zacijom, održavanjem el. energetskih objekata i osiguravanje kontinuirane

Naš intervju

Prva nam je obveza smanjenje tehničkih gubitaka

Mato Madžarević

4

isporuke el.energije kupcima, dakle, sustavno izgrađivati pogonsku spre-mnost. U djelatnosti distribucije po-stavljaju se i novi izazovi kao što su smanjenje tehničkih gubitaka, kvalite-ta el. energije, sve veći zahtjevi za sma-njenjem broja sati zastoja u isporuci el. energije, zahtjev za tehničkom isprav-nošću naših objekata kao i usklađenost djelatnosti sa zakonima i propisima u smislu osiguravanja imovinskih odno-sa kako za nove tako i za stare objekte koje treba uknjižiti u osnovna sredstva i ishoditi uporabne dozvole za njih. Sve ove aktivnosti podrazumijevaju potpu-ni angažman svih raspoloživih resursa, a u realizaciji zadaća svakako će biti potrebno da svaki pojedinac upotrije-

bi sva svoja znanja i da bude spreman steći nova potrebna za obavljanje ovih zadaća, a tada ni ISO standardi nisu daleko…

Je li završena sanacija svih u ratu devastiranih distribucijskih objekata pri tom mislim prvenstveno na TS s priključnim DV i poslovne prostore?

Ne može se reći da je u potpunosti završena sanacija svih u ratu devasti-ranih objekata, međutim sanacija svih ključnih objekata kao što su TS 110/x i 35/x te magistralnih 35 kV i 10(20) kV vodova uglavnom je obavljena, na-ročito onih koji su bili nužni za ob-novu kako bi se udovoljilo kvaliteti i kvantiteti isporuke električne energije tamo gdje je to bilo potrebno.

Pojedini dijelovi naše županije u kojima nije došlo do povratka izbjeglih i raseljenih osoba, nisu obuhvaćeni sa-nacijom što je znakovito za dijelove općina Odžak (D. Dubica-Lubari,D.

Svilaj, N. Grad, G. Svilaj, Trnjak i dru-gi dijelovi NN mreže) i Orašje (Ga-jevi-TS, DV, NNM i B.Greda NN mreža) jer nije bilo zainteresiranosti za obnovu, ali to su vrlo rijetki primjeri i po opsegu mali, tako da kada se ukaže potreba sigurno da će se iznaći načina da se potrebni objekti saniraju.

Ovdje treba istaknuti da je sanacija i obnova tekla po prioritetima, i to na taj način da su prvo sanirane i obnovljene izvorišne točke, a to su TS 110/x Od-žak, TS 110/x Orašje, zatim TS 35/10 kV Tolisa i TS 35/10 kV Novi Grad. Nakon toga pristupilo se rekonstruk-ciji magistralnih 10 kV vodova za sve mjesne zajednice na teritoriji Posavske županije.

Sljedeći korak bio je interpolacija i sanacija trafostanica 10(20)/0,4 kV kako bi se potrošačima osigurala što kvalitetnija električna energija.

Završni su koraci rekonstrukcija i sanacija 0,4 kV mreže, koja je još u ti-jeku i stiglo se do pola puta, a nužna je kako bi pored kvalitete isporuke elek-trične energije bila zajamčena i sigur-nost građana, jer u ratu smo imali ve-lika oštećenja nadzemnih golih vodiča na NN mreži koja su često nastavljana i vezivana na tehnički neadekvatan na-čin zbog nedostatka odgovarajućega materijala i opreme, te ovaj posao tre-ba dovršiti do kraja i cjelokupnu nad-zemnu mrežu koja je izvedena golim vodičima zamijeniti tako da se ugrade SKS kabeli.

Treba napomenuti da je potrebno izgraditi trafostanicu TS 35/10 kV Domaljevac, kako bi se s izvorišnim točkama upotpunila energetska slika naše županije. U prilog ovome govori i činjenica da je priključni 35 kV vod izgrađen još 1999. godine. TS 35/10 kV Domaljevac posljednjih je godi-na predmetom gospodarskih planova što je slučaj i ove godine. Međutim, realizacija je ove investicije još uvijek neizvjesna.

Što se tiče poslovnih prostora, u Poslovnici Odžak izvršena je sanaci-ja prizemlja poslovne zgrade, gdje još treba sanirati kat i parter kako bi prilaz zgradi bio primjeren.

U RJ Domaljevac izgrađena nova moderna poslovna zgrada s primjere-nim parterom na novoj lokaciji i zado-voljava potrebama radne jedinice.

Ustrojstvom Opskrbe dio poslova koji je obavljala Distribucija postali su obaveza svakodnevnog angažmana Opskrbe, a time je Distribucija dobila mogućnost bavljenja užom specijalizacijom,

5

U Poslovnici Orašje gdje se nalazi i Uprava distributivnog i opskrbnog po-dručja, izvršena je nadogradnja kata, u koji je uselila opskrba dok su prostorije distribucije ostale u trošnom stanju te je nužno izvršiti sanaciju istih. Izvršeno je djelomično uređenje skladišnog pro-stora i ograde oko poslovne zgrade.

Skladišni i garažni prostori su i da-lje nedovoljni te je nužna njihova na-dogradnja i adaptacija.

Sve u svemu možemo biti zadovolj-ni učinjenim, međutim i dalje treba ra-diti na tome da se gore spomenuti pro-blemi u najskorije vrijeme razriješe.

Na što po Vašem mišljenju treba obratiti pozornost odnosno čemu dati prednost u predstojećem re-strukturiranju?

Restrukturiranje je neizbježan pro-ces koji treba iskoristiti za novi ustroj poduzeća na način da se osigura or-ganizacijska struktura koja će moći brzo i učinkovito odgovoriti na sve predstojeće izazove koje će, zasigurno, donijeti tržište el. energije. Dosadaš-nja iskustva ukazuju na probleme koji, nama koji smo u izravnom kontaktu s potrošačima i uposlenicima, stvaraju

bitne probleme. Često je to nedosta-tak materijala za redovno održavanje ili pak izradu priključaka za nove po-trošače, nabava usluga ide jako sporo, nedostaje tehnička priprema u poslov-nicama i radnim jedinicama. Potpora je nadgradnje zadovoljavajuća, ali i tu se može još puno toga organizacijski popraviti.

Nadalje, smatram da novi odnosi u elektroprivrednoj djelatnosti pred nas postavljaju i zadaće na racionalizaciji poslovanja. Dakle, potrebno je da se svi u potpunosti uključimo u ostvari-vanje profesionalnoga odnosa svakog pojedinca u skladu s poslovnom poli-tikom poduzeća, Etičkim kodeksom i drugim aktima koji su usvojeni. Tako-đer se treba razmišljati o suvremenome rukovođenju, delegiranje ovlasti i od-govornost moraju postati svakodnevna praksa, a sustav nagrađivanja treba biti u izravnoj vezi s ostvarenim rezultati-ma u poslovanju.

Možete li komentirati Planom preuzete obveze DP Sjever za tekuću godinu, nabrojati obveze, sredstva i izvore financiranja?

Iz područja preuzetih obveza nagla-sio bih kao prvu obvezu smanjenje teh-ničkih gubitaka. Naime, dosadašnjim djelovanjem u DP Sjever i OP Sjever postigli smo, po meni, jako dobar re-zultat. Smanjili smo gubitke do 12,3 % za 2006. godinu, dakle došli smo na samu granicu tehničkih gubitaka i daljnje se smanjenje gubitaka kroz distributivnu djelatnost može ostvariti kroz sustavno planiranje, izgradnju i rekonstrukciju el. energetskih objekata dakle tehničkim mjerama koje karak-terizira sustavan pristup, dosta sredsta-va i vrijeme. Prema tome u ovom po-dručju očekujem intenzivno smanjenje gubitaka ove i sljedećih godina.

Nadam se ispunjenju investicijskih ulaganja koja su predviđena gospodar-skim planom, a to je program kredi-ta EBRD, a zatim i program vlasti-tih ulaganja među kojima je i ključni objekt izgradnja trafostanice 35/10 kV Domaljevac, čija je izgradnja planira već dulji niz godina u gospodarskim planovima i nadam da će ove godine biti i realizirana.

Ovdje treba istaknuti, da je sanacija i obnova tekla po prioritetima, i to na taj način da su prvo sanirane i obnovljene izvorišne točke, a to su TS 110/x Odžak, TS 110/x Orašje, zatim TS 35/10 kV Tolisa i TS 35/10 kV Novi Grad.

6

M. Vasilj

Bilanca uspjeha

Na temelju Zakona o prijenosu, regulatoru i operateru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini („Služ-beni glasnik BiH 7/2 i 13/3), Organizacijski dio Prijenos električne energije uključio se u formiranje državne elektro-prijenosne kompanije i istupio iz našega Društva 1. ožujka 2006. godine.

Također od 1. ožujka 2006. godine sukladno novom or-ganizacijskom ustroju, organizacijski dio Distribucija elek-trične energije razdvojena je na: Distribuciju električne energije i Opskrbu električnom energijom.

Javno poduzeće “Elektroprivreda HZ Herceg Bosne “d.d. Mostar za I.-XII. mjeseci 2006. godine poslovalo je renta-bilno i ostvarilo je bruto dobitak od 1,002.219. KM

Ukupan prihod ostvaren je u iznosu od 370,258.137. KM što je za 21% više od ostvarenja u prethodnoj godini.

Ukupni rashodi Društva u razdoblju siječanj-prosinac 2006. godine dostigli su iznos od 369,255.918. KM što je na razini Rebalansa plana za 2006. godinu, a u odnosu na ostvarenje iz prethodne godine, veće za 23 %.

Poslovni rashodi iznosili su 338,849.151. KM. Naglašavamo da su troškovi Prijenosa električne energije

u 2006. godini iznosili oko 36 mil. KM što je u odnosu na troškove poslovanja u 2005. godini, kada je Prijenos elek-trične energije bio u sastavu našeg Društva, veće za 59%. Ovo je bitno utjecalo na smanjenje bruto dobiti u 2006. go-dini u odnosu na dobit iz 2005. godine.

Ukupna potraživanja od izravnih i ostalih potrošača elek-trične energije na dan 31.12.2006. godine iznosila su 190, 602.214. KM i u odnosu na stanje na dan 31.12. 2005. go-dine, manja su za 3% ili za 5,5 milijuna KM.

Bilanca stanja

U prikazanoj bilanci stanja na dan 31.12.2006. godine vrijednost poslovne aktive Društva iznosi 1,170.161.795. KM što je ispod stanja poslovne aktive na dan 31.12.2005. godine za 14%, a razlog je smanjenja imovine izdvajanje or-ganizacijskog dijela Prijenosa električne energije iz poslov-nih knjiga našega Društva.

Vertikalna (strukturna) analiza aktive pokazuje udio stal-nih sredstava s 85%, a tekućih s 15%.

U strukturi pasive kapital sudjeluje s 83%, dugoročne ob-veze s 12% i tekuće obveze s 5%.

U strukturi kapitala temeljni dionički kapital iznosi 736,166.001.00. KM, revalorizacijske rezerve 274,183.191. KM, akumulirana dobit 16,784.422. KM, i akumulirani gu-bitak od 49, 676.279. KM.

Dionički kapital Društva podijeljen je na 7,361.660. di-onica od čega je 90% u vlasništvu Vlade F BiH. Ukupan je broj dioničara na dan 31.12.2006. godine bio 1.589.

Financijski pokazatelji

Bilanca stanja /Balance Sheet Ostvarenje 2005 Ostvarenje 2006 IndeksStalna sredstva/Fixed assets 1.235.026.380 992.417.426 80Tekuća sredstva/Current assets 122.222.225 177.744.369 145AKTIVA / ASSETS 1.357.248.605 1.170.161.795 86Kapital /Capital 1.087.347.656 977.457.334 90Dugoročne obveze / Long terms liabilities 237.778.157 136.338.362 57Tekuće obveze / Current liabilities 32.122.792 56.366.099 175PASIVA / LIABILITIES 1.357.248.605 1.170.161.795 86Rezultati poslovanja/Operating ResultsPrihod od osnovnih aktivnosti/Core activities revenue 296.079.852 362.209.107 122Prihod od financiranja/Financing revenues 233.098 1.245.154 534Ostali prihodi poslovanja / Other operating revenues 8.593.294 6.803.876 79PRIHODI / REVENUES 304.906.244 370.258.137 121Poslovni rashodi / Operating costs 275.853.201 338.849.151 123Rashodi financiranja / Financing costs 6.724.445 1.801.001 27Ostali rashodi / Other costs 17.112.873 28.605.766 167RASHODI / COSTS 299.690.519 369.255.918 123Dobit / gubitak /Profit / Loss 5.215.725 1.002.219 19

21

Struktura kapitalana dan 31.12.2006.

Revalorizacijske rezerve 274,183.191.

Akumulirana dobit 16,784.422.

Dioni ki kapital 736,166.001.

Akumulirani gubitak 49,676.279.

Struktura kapitala na dan 31.12.2006.

O poslovanju u 2006. godini

7

CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE PREMA ODLUCI FERKA OD 27. TRAVNJA 2007. GODINEVezano za nove cijene električne energije koje je donio FERK upoznata je javnost s razlozima pokretanja tarifnoga postupka (za promjenu cijena), s FERK-ovim načinom tarifnoga postupka te posljedicama koja rješenja i odluke FERK-a imaju kako na EPHZHB tako i na kupce električne energije.

TARIFNI STAVOVI ZA NEKVALIFICIRANE (TARIFNE) KUPCE

TARIFNI ELEMENTI

JEDINICA MJERE SEZONSKI DNEVNI

VISOKI NAPON SREDNJI NAPON NISKI NAPON

110 kV 35 kV 10 kV

KUĆANSTVA OSTALA POTROŠNJA

JAVN

A RA

SVJE

TA

I t.g. II t.g. I t.g. II t.g. III t.g.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12MJERNO MJESTO KUPCA KM - - 20,00 20,00 20,00 1,90 1,90 20,00 5,20 5,20 1,90

OBRAČUNSKA SNAGA KM/ kWVEČI - 21,54 23,11 27,66 4,85 4,85 18,28 18,28 18,28 -

MANJI - 16,57 17,77 21,28 3,73 3,73 14,06 14,06 14,06 -

AKTIVNA ENERGIJA pf/ kWh

VEĆIVIŠI 9,59 10,04 12,34 12,62 15,77 19,31 28,02 22,41 20,06NIŽI 4,79 5,02 6,17 - 7,89 9,65 14,01 - -

MANJIVIŠI 7,38 7,73 9,49 9,71 12,13 14,85 21,55 17,24 15,43NIŽI 3,69 3,86 4,75 - 6,07 7,43 10,78 - -

PREKOMJERNO PREUZETAJALOVA ENERGIJA

pf/ kvarh - - 0,911 2,14 2,68 - - 3,22 - - -

KATEGORIJA KUPCA ZAHTJEV OD JP ELEKTROPRIVREDE HZ HB d.d. Mostar BEZ CIJENA PRIJENOSA I NOS-a ODOBRENO ZA TRAVANJ 2007. SA STAROM CIJENOM PRIJENOSA I NOS-a

110 kV i više 33.33% 14.15%35 kV 24.39% 9.36%10 (20) kV 19.93% 6.93%kućanstva 20.19% 2.42%0.4 kV ostala potrošnja 14.79% 0.72%Javna rasvjeta 17.69% 4.69%

Od 1. svibnja 2007. godine TARIFNI STAVOVI ZA NEKVALIFICIRANE (TARIFNE) KUPCE

TARIFNI ELEMENTI JEDINICA MJERE SEZONSKI DNEVNI

VISOKI NAPON

NISKI NAPON NISKI NAPON

110 kV 35 kV 10 kV

KUĆANSTVA OSTALA POTROŠNJA

JAVNA RASVJETA I t.g. II t.g. I t.g. II t.g. III t.g.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12MJERNO MJESTO KUPCA KM - - 20,00 20,00 20,00 1,90 1,90 20,00 5,20 5,20 1,90

OBRAČUNSKA SNAGA KM/ kWVIŠI - 23,49 25,02 29,62 6,80 6,80 20,24 20,24 20,24 1,95NIŽI - 18,07 19,25 22,78 5,23 5,23 15,57 15,57 15,57 1,50

AKTIVNA ENERGIJA pf/ kWh

VIŠIVEĆI 8,97 9,73 12,00 12,36 15,46 18,98 27,71 22,17 19,81

MANJI 4,48 4,86 6,00 - 7,73 9,49 13,85 - -

NIŽIVEĆI 6,90 7,48 9,23 9,51 11,89 14,60 21,31 17,05 15,24

MANJI 3,45 3,74 4,62 - 5,94 7,30 10,66 - -

PREKOMJERNOPREUZETAJALOVA ENERGIJA

pf/ kvarh - - 0,911 2,14 2,68 - - 3,22 - - -

KATEGORIJA KUPCA ZAHTJEVANO POVEĆANJE OD JP ELEKTROPRIVREDE HZ HB d.d. MostarBEZ CIJENA PRIJENOSA I NOS-a

ODOBRENO ZA RAZDOBLJE OD 1.5. 2007. S NOVOM CIJENOM PRIJENOSA I NOS-a

110 kV u više 33.33% 12.20%35 kV 24.39% 11.73%10 (20) kV 19.93% 8.85%Kućanstva 20.19% 4.73%0.4 kV ostala potrošnja 14.79% 0.58%Javna rasvjeta 17.69% 4.32%

Za travanj 2007. godine

8

Obračunski centar proizvodnjeIvan Jelčić

Sukladno zakonima o električnoj energiji, osnivanju prijenosne kompanije i neovisnoga opera-

tora sustava, dokumentima i pravili-ma FERK-a i DERK-a kao i licenci za rad, JP “EP HZ HB” d.d. Mostar pokrenula je opremanja Glavnoga dispečerskog centra JP „EP HZ HB“ d.d. Mostar (CUP Mostar) svim po-trebnim funkcijama za siguran i učin-kovit rad svojih proizvodnih kapaci-teta.

Kao jedan od važnih parametara za siguran rad CUP-a, kao i dodat-nih analiza i samoga obračuna proi-zvedene/predate električne energije, pouzdana je i pravodobna informacija o ukupno izmjerenoj, predanoj/preu-zetoj električnoj energiji u/iz mreže Elektroprijenosa i mreže Distribucije s mjesta razgraničenja.

Krajem 2005. i početkom 2006. godine JP „EP HZ HB“ d.d. Mostar objavila je i provela postupak javne nabave sustava Obračunskog centra.

Drugom polovicom 2006. godine obračunska mjerna mjesta na hidro-elektranama opremljena su odgova-rajućom opremom, te su instalirani i pušteni u probni pogon lokalni obra-čunski centri na hidroelektranama kao i Obračunski centar u CUP-u Mostar.

Sustav mjerenja električne ener-gije na hidroelektranama baziran je na brojilima slovenskoga proizvođa-ča IskraEmeco. Kako sama brojila nemaju mogućnost dojave, mjerna mjesta su opremljena odgovarajućim registratorima podataka s brojila kao i komunikatorima za daljinsko oči-tavanje iz CUP-Mostar. Korišteni registrator podataka je IskraEmeco POREG 2P. Bitno je naglasiti da su u većini zadržana postojeća brojila

na hidroelektranama uz prethodno umjeravanje u ovlaštenome labora-toriju. Manji broj brojila koja nisu zadovoljavala u pogledu mogućnosti komuniciranja s registratorom poda-taka ili nemogućnosti umjeravanja su zamijenjena novim brojilima. Na ovaj smo način olakšali postupak održava-nja mjernih mjesta jer su brojila tipi-zirana, a sama izvedba brojila je „Rack Mounted“, pa se zamjena brojila oba-vi za 10-tak minuta. Prednost je ovih brojila da se izvlačenjem brojila iz le-žišta automatski kratkospajaju sekun-dari strujnih mjernih transformatora. Korištena komunikacija Centra s re-gistratorima je GSM, a u budućnosti se planira prijelaz na komunikaciju preko OPGW, odnosno optičkih vla-kana. Primjer uvezivanja brojila sa re-gistratorom i modemom (HE Jajce I) prikazan je na slici 1.

Programski paket za lokalne obra-čunske centre na hidroelektranama su SEP 2 Lite, a programski paket za

Prim

jer uvezivanja brojila s registratorom i m

odemom

(HE

Jajce I)

G1 G2

TS J

ajce

2

Mrk

onji

Gra

d

Boac

TS J

ajce

1

110 kV

Rez

erva

HE

Jajc

e 2

Div

ian

i

TS J

ajce

1

KT 1 KT 2

35 kV

modem

TerminalPOREG 2P

modem

BrojiloMT 851

BrojiloTE 32

BrojiloTE 32

BrojiloTE 32

BrojiloTE 32

0,4 kV

UPRAVNAZGRADA

BrojiloTE 32

BrojiloTE 32

BrojiloTE 32

BrojiloTE 32

Primjer uvezivanja brojila s registratorom i modemom (HE Jajce I)

Osim dva Operativna područja Elektroprije-nosa, jedini smo Dispečerski centar koji ima operativan i funkcionalan Obračunski centar.

9

Obračunski centar u CUP Mostar je SEP 2W.

Sustav korišten za Obračunski centar u CUP Mostar baziran je na tri podsustava i to:

- SEP2 Collect (prikupljanje po-dataka sa obračunskih mjernih mje-sta),

- SEP2 DbManager (arhiviranje i održavanje baze podataka) i

- SEP2 Report (obrada i prikaz obračunskih mjerenja).

Ovakav sustav omogućuje obradu podataka s većeg broja obračunskih mjernih mjesta, lakši prikaz i arhivi-ranje podataka, kao i povezivanje s drugim obračunskim centrima.

Trenutačno se u CUP Mostar prikupljaju i obrađuju podaci sa hi-droelektrana u vlasništvu

JP „EP HZ HB“ d.d. Mostar, a u planu je uvezivanje sustava Obračun-skog centra s ostalim obračunskim centrima u BiH (Elektroprijenos i NOS). Krajnji je cilj prikupljanje i prezentiranje podataka obračuna sa svih mjesta preuzimanja/predaje električne energije u mrežu Elektro-prijenosa čime bi se stekli preduvjeti za kompletno i kvalitetno „balansi-ranje“ električne energije u područ-ju za koje je nadležna JP „EP HZ HB“d.d. Mostar.

Za kraj, bitno je pohvaliti i oso-blje na hidroelektranama koje je bilo uključeno u ovaj projekt kao i u opremanje mjernih mjesta po-trebnom opremom. Uz njihov je trud i zalaganje postignuto da se kompletan projekt završio bez utje-caja kako na proizvodnju električne energije tako i na isporuku našim potrošačima. O opsegu poslova i problemima na koje se nailazi kod realizacije ovakvoga projekta najbo-lje govori činjenica da je JP „EP HZ HB“ d.d. Mostar, Proizvodnja elek-trične energije, uz Elektroprijenos OP Mostar jedina uspješno završila opremanje svih obračunskih mjernih mjesta potrebnom opremom prema zahtjevu DERK-a u za to predvi-đenom vremenu. Također osim dva Operativna područja Elektroprije-nosa, jedini smo Dispečerski centar koji ima operativan i funkcionalan Obračunski centar.

Premijer Federacije BiH Nedžad Branković, ministar energetike, rudar-stva i industrije Vahid Hećo, te zamjenici premijera sa suradnicima,

posjetili su našu tvrtku 3. travnja ove godine.Glavne teme razgovora bile su: Rješenje problema nedostatka električne

energije do 2013. godine i Odluka o poskupljenju električne energije, koju je na sjednici od 27. travnja 2007. godine donio FERK (Regulatorne komi-sije za električnu energiju u Federaciji BiH).

Zatražili smo od premijera i resornoga ministarstva da preuzmu kontrolu nad regulatornim organizacijama. FERK nije udovoljio zahtjevu za posku-pljenjem u postotcima koji smo tražili, zbog čega je tvrtka na početku godine u minusu od 20 milijuna maraka, rekao je u svom obraćanju novinarima Vlado Marić, generalni direktor Elektroprivrede HZ Herceg Bosne.

Vlada će naći načina da utječe na rad FERK-a, kako se ne bi ugrozila javna poduzeća, a zaštitio javni kapital, rekao je u svom obraćanju Vahid Hećo.

Najavljeno je i aktivnije sudjelovanje Vlade u politici upravljanja javnim poduzećima, kao i da se u kapitalne investicije Vlade uključe i investicije javnih korporacija.

Ovo rukovodstvo ide u pravom smjeru, i imat će podršku Vlade FBiH, rekao je na kraju svoga izlaganja ministar Hećo.

FEDERALNI PREMIJER I RESORNI MINISTRI U POSJETU ELEKTROPRIVREDI HZ HB

M. Radivojević

10

Početci otvaranja tržišta električ-nom energijom na našim pro-storima uzrokovali su i početak

automatizacije u procesu upravljanja distribucijskim sustavom. Postavlja se zahtjev za optimalnim upravljanjem elektrodistribucijskim sustavom na svim njegovim razinama, te kontinu-iranom isporukom kvalitetne električ-ne energije potrošačima. Veliki broj srednjonaponskih elektroenergetskih objekata i veliki broj planiranih i ne-planiranih pogonskih događaja uzro-kuju brojne manipulacije i izmjene konfiguracije srednjonaponske mreže. Optimalno upravljanje distributivnom mrežom u realnom vremenu bitno je kako u tehničkom tako i u ekonom-skom smislu.

U ovom smjeru JP „Elektroprivre-da HZ HB“ d.d. Mostar, Distribucija električne energije pokrenula je aktiv-nosti na postupnom uvođenju infor-matičkih tehnologija u sustav vođenja elektroenergetskoga distribucijskog sustava. Kao pretpostavka za postiza-nje navedenih ciljeva potrebno je za početak imati što veći broj optimalno raspoređenih rastavnih sklopki daljin-ski upravljanih u distribucijskoj mre-ži, s ciljem da se mogu selekcionirati pojedine dionice sustavom daljinskog upravljanja. Opremanjem primarne i sekundarne mjerne opreme na ra-stavnim sklopkama moguće je preko daljinski upravljivih stanica (RTU) dobiti i trenutačne podatke o električ-nim veličinama, te time imati nadzor distribucijskoga sustava u realnom vremenu. Programski se ovo ostvaru-je aplikacijama znanim kao SCADA. Prikupljeni podaci se mogu analitički promatrati i pridruženim DMS funk-cijama, a koje operatoru mogu pomoći u optimalnom vođenju elektroenerget-skoga distribucijskog sustava. Ovakav sustav omogućuje kraća beznaponska stanja potrošača, pouzdaniji i sigurniji sustav napajanja električnom energi-jom, a što u konačnici ima za poslje-dicu poboljšan odnos s kupcima, veću

količinu plasirane električne energije i veću profitabilnost poduzeća.

Automatizacija elektrodistributiv-nih mreža osigurava: skraćivanje vre-mena prekida u napajanju potrošača, brzo lociranje i popravljanje dionice voda koja je u kvaru, skraćivanje vre-mena u nalaženju kvara, manji broj probnih uključenja na kvar, smanjenje opasnosti za opremu i osoblje na ma-nipulacijama i održavanju, smanjenje troškova, kvalitetnije i pouzdanije na-pajanje potrošača.

Odabrano tehničko rješenjeAutomatizacija rada elektrodistri-

butivne mreže zahtjeva provedbu kompleksnoga sustava koji obuhvaća podsustave:- rasklopnu opremu na objektima

srednjonaponske mreže dopunjenu motornim pogonom;

- daljinsku stanicu na objektu s funkcijama prikupljanja i slanja podataka u centar, te prosljeđivanjem naredbi iz centra;

Početak automatizacije u upravljanju distribucijskim elektroenergetskim sustavomŽivko Ćubela, Sektor upravljanja i mjerenja u EES

Stup rastavljača s ugrađenom opremom na području Goranci

11

Prikaz sheme Višići

Sadržaj ormara na lokaciji Goranci

Ugra ena oprema u dispe erskome centru

U dispe erskome centru distribucijskoga podru ja Jug u Mostaru instalirana je SCADA aplikacija tvrtke Rockwell Automation RSView koja omogu uje prihvat podataka s 32000 to aka. Aplikacija je prilago ena za jednostavan rad. Omogu uje daljinsko uklju ivanje, isklju ivanje, nadzor napona baterije, nadzor prisustva mrežnog napona i stanje otvorenosti vrata s predvi enim i drugim funkcijama.

Položaji za mehaničko blokiranje rastavljača

- komunikacijski podsustav zasnovan na radio mreži i

- računalnu opremu u dispečerskom centru s programskom podrškom.Telemetrijski sustav radi prema

načelu cikličkoga prozivanja daljin-skih stanica na objektima upravljanja srednjonaponskom mrežom i prema načelu spontanoga javljanja pojedi-nih daljinskih stanica u slučaju pojave alarmnih stanja u objektu. Prikaz tele-metrijskoga sustava vrši se na računalu s instaliranom SCADA aplikacijom koja upravlja sustavom.

Svaka daljinska telemetrijska stanica opremljena je PLC uređajem koji pre-nosi podatke o mjerenjima i signalima, te omogućava daljinske naredbe iz dis-pečerskoga centra. Izgrađeni sustav re-aliziran je uporabom Motorola MOS-CAD telemetrijskih uređaja F 6909 upravljanih preko UHF radio mreže. Uređaji su pripremljeni tako da omo-guće ugradnju SPEF-ova i naponskih i strujnih mjernih transformatora.

Sustav daljinskoga upravljanja u Distribuciji električne energije omo-gućuje daljinsko otvaranje i zatvara-nje rastavljača te dobivanje povratnih informacija o stanju rastavljača s mo-gućnošću dodavanja i drugih funkcija ugrađivanjem strujnih transformatora, uređaja za indikaciju pogreške ili dru-gih uređaja.

Ugrađena oprema na terenuU okviru pilot projekta u sustav da-

ljinskoga upravljanja uključena su dva linijska rastavljača, jedan u Poslovnici “Elektro Mostar” na području Gora-naca i drugi u Poslovnici “Elektro Ča-pljina” na području Višića. Lokacije su odabrane kao zahtjevne točke po pita-nju komunikacijskog puta između ra-stavljača i repetitora. Lokacija Goranci izložena je lošim vremenskim uvjeti-ma, pa će se iskušati uspješnost rada i u otežanim atmosferskim prilikama.

Na stupovima linijskih rastavljača postavljeni su ormari za vanjsku mon-tažu u koje se smješta daljinska tele-metrijska stanica, radio stanica, mo-torni pogon, te sva pripadajuća elektro oprema. Iznad ormarića, na stupu, postavljena je antena. Oba ormarića su opremljena tako da je omogućeno lokalno električko i ručno upravljanje (s pomoću poluge). Vrata su ormarića

spregnuta sa signalnim preki-dačem koji daje informaciju o otvaranju vrata ormarića koja se prenosi u centar. Istodobno s otvaranjem vrata ormari-ća onemogućava se daljinsko upravljanje motornim pogo-nom rastavljača.

Za rezervno napajanje or-mara, u slučaju nestanka mrež-nog napajanja, ugrađena je akumulatorska baterija 24V, 12Ah čime je osigurano više desetaka uklapanja.

Sustav daljinskog uprav-ljanja za prijenos podataka koristi radiomrežu na UHF području 07m. Komunicira-nje je poludupleksno i odvija se preko repetitora instalirano-ga na dominantnoj koti Jastrebinka na nadmorskoj visini 1130 m čime je otvorena mogućnost dodavanja novih rastavljača na području koje pokriva ovaj repetitor.

Pouzdana komunikacija DC i uda-ljenih telemetrijskih stanica (RTU) pretpostavka je za vođenje sustava u realnom vremenu.U ovom pilot pro-jektu izabrane su najnepovoljnije loka-cije za upravljanje, kako u pogledu ne postojanja optičke vidljivosti objekata u odnosu na centar upravljanja, tako i klimatskih uvjeta u kojima se može naći oprema. Ovim bi se došlo do

iskustvenih spoznaja za daljnja proši-renja sustava daljinskog upravljanja.

Ugrađena oprema u dispečerskome centru

U dispečerskome centru distribu-cijskoga područja Jug u Mostaru in-stalirana je SCADA aplikacija tvrtke Rockwell Automation RSView koja omogućuje prihvat podataka s 32000 točaka. Aplikacija je prilagođena za jednostavan rad. Omogućuje daljinsko uključivanje, isključivanje, nadzor na-pona baterije, nadzor prisustva mrež-nog napona i stanje otvorenosti vrata s predviđenim i drugim funkcijama.

Prikaz sheme Viši i

Sektor upravljanja i mjerenja u EES

Sadržaj ormara na lokaciji Goranci

12

P R E Z E N T A C I J AM. Radivojević

U organizaciji SIEMENS-a, u prostorijama JP “Elektroprivreda HZ Herceg Bosne” d.d. Mostar, na Rudniku, 26. travnja ove godine održana je prezentacija o temi:

“Karakteristike i tehničke performanse SIEMENS-ovoga srednjona-ponskog rasklopnog postrojenja i komponenti za: - Plino-izolirano rasklopno postrojenje za primarnu i sekundarnu

distribuciju,- Zrako-izolirano rasklopno postrojenje za primarnu distribuciju i - Vakuumski prekidači.

Novi standard IEC 622 71-100 i 200Ispred Simensa iz Sarajeva prezentaciji su nazočili gđa. Muradija

Dervišević i gosp. Dražen Marinović. Mlađi inženjerski kadra iz Distribucije električne energije i Prijeno-

sa električne energije bio je dobro informiran na sastanku o navedenoj temi.

M. Radivojević

REVIZIJA INTEGRALNE STUDIJE RAZVOJA JP “ELEKTROPRIVREDA HZ HERCEG BOSNE” 2006-2010. GODINES PROJEKCIJOM NA 2020. GODINU (LOT 1)

Iz područja električne energije, osim bilance i tendera u proteklom petogo-dišnjem razdoblju, bit će obrađena i struktura potrošnje po svim kategori-jama, te projekcija potrošnje za naziv-nu 2010. i 2020. godinu.

U proizvodnji električne energije, poradi osnovnih karakteristika po-stojećih elektrana, obrađena je i tema izgradnje novih elektrana s osnovnim podacima.

U distribuciji električne energije, uz razvoj primarne napojne mreže distri-bucijskih područja, koncepciju razvoja primarne SN mreže 35 kV predviđene za napajanje električnom energijom

distribucijskih područja, priključaka malih HE i vjetroelektrana, obrađeno je i definiranje prioriteta izgradnje pri-marne napojne mreže nekih distribu-cijskih područja.

Elaborirana je etapnost uvođenja napona 20 kV, prijedlog osnovne me-todologije detaljnog planiranja razvoja SN mreže i uvođenje automatizacije u distribucijski sustav (SCADA, AMR centar).

Što se tiče prijenosa električne ener-gije, pored pregleda postojećega stanja prijenosne mreže i procjena opsega realizacije izgradnje prema dosada objavljenim studijama razvoja EP HZ

Naslovljena integralna studija, čiji su ciljevi, između ostaloga, da dadne osnovne smjernice vezane za razvojne prioritete po djelatnostima u EP HZ HB i ponudi planove izgradnje proi-zvodnih i distribucijskih objekata kroz godišnje i višegodišnje gospodarske planove Društva, osim povijesti EP HZ HB i trenutačnoga organizacij-skog ustroja obrađuje i ostale važne teme.

Postignuti rezultati u razvoju pro-izvodnje, prijenosa i distribucije elek-trične energije, u skladu s dosada ura-đenim studijama razvoja, jedna je od tema.

13

U organizaciji Ureda generalno-ga direktora, odnosno pomoć-nika za distribuciju i edukaci-

ju, Branka Antunovića u Mostaru je 13. travnja održan sastanak s priprav-nicima srednje i visoke stručne spre-me. Cilj je sastanka bio upoznavanje pripravnika s organizacijom, poslova-njem, te mjestom i ulogom edukacije u poslovnoj politici poduzeća.

U ime generalnog direktora, nazoč-ne je pozdravio Edin Omeragić, po-moćnik generalnog direktora za strate-giju, uz napomenu da je ovaj sastanak trebalo održati i ranije, upoznao ih je s organizacijskim ustrojem poduzeća, mjestom i ulogom u elektroenerget-skome sektoru regije, početcima djelo-vanja, te važnosti kadrovske politike i permanentne edukacije.

Branko Antunović, pomoćnik gene-ralnog direktora za distribuciju i edu-kaciju, istaknuo je da sustavi upravlja-nja kvalitetom, okolišem, zdravljem i sigurnošću, restrukturiranje, korištenje novih tehnologija, te odgovori na nove ekonomske, pravne i druge zahtjeve, traže od radnika Elektroprivrede HZ Herceg Bosne edukaciju, planiranu i baziranu na potrebama poduzeća.

Izvršni direktori (ili ovlaštene oso-be) iz drugih organizacijskih dijelova poduzeća, također su izložile tehno-logiju radnih procesa organizacijskih dijelova koje su na ovom sastanku predstavljali.

Kako je gosp. Antunović napome-nuo, postavljeni ciljevi razvoja po-duzeća ostvarivi su jedino potporom

BRIGA O LJUDSKIM RESURSIMAM. Radivojević

HB, obrađene su i potrebe razvoja pri-jenosne mreže za pouzdano napajanje električnom energijom distribucijskih područja i isporuku snage iz elektrana, te prijedlog načina i dinamike završet-ka izgradnje započetih objekata prije-nosne mreže prema dosada usvojenim studijama. Pri ovome se misli na DV 2x220 kV Rama-Posušje i postrojenje 220 kV HE Rama i sve DV i 110 kV i TS 110/x kV, kao i prijedlog budućih potreba izgradnje objekata prijeno-sa, od izravnog interesa za djelatnost proizvodnje, distribucije i izgradnje cestovne strukture (TE Kongora, HE Mostarsko blato i druge elektrane, vjetroelektrana, Koridor V c i Jadran-sko-Jonska autocesta i distribucijska područja prema prijedlogu.

Povjerenstvu u sastavu: N.Lasić (predsjednik), S.Vučina, B.Jovanović, M. Terkaš, M.Ljubas i S. Rošić (člano-vi), te Stručni savjet koji čini, uz gore navedene još i I.Čule i M.Bekavac, za-jedno s obrađivačima Instituta za elek-trotehniku: N.Švarcom, Z.Tonkovićem i A.Milkovićem tek predstoji javno prezentiranje usvojene i završene stu-dije, za sve subjekte u EES-u Sektora BiH, kojima bi poslužila kao podloga za izradu stručnih studija koje će po-krenuti subjekti u EES-u BiH i šire, pri donošenju prostornih planova za sve razine vlasti.

14

u okviru ljudskih potencijala, a Plan potpore obuhvaća:- bolje razumijevanje sadašnje

situacije poduzeća i okruženja u kojem ono djeluje,

- održavanje znanja i njegov prijenos između radnika,

- strategiju primanja i poboljšanja procesa primanja novih radnika,

- poboljšanje suradnje između radnika,

- obnavljanje suradnika,- upravljanje nadležnostima,- omogućavanje fleksibilnih,

relevantnih i odgovornih programa edukacije,

- izlaganje djelatnika poduzeća izazovima i prilikama u radu elektroprivrede,

- građenje brzoga i učinkovitoga

U organizaciji nevladine udruge Djeca – stupovi svijeta, pod pokrovi-teljstvom Vlade Federacije BiH, zavr-šena je manifestacija Tinejdžer, jedan dan direktor značajnoga državnoga poduzeća u BiH. U Elektroprivredi HZ HB, jedan dan je direktor bio Ma-tej Alpeza, učenik 2. razreda Srednje elektrotehničke škole Ruđer Bošković u Mostaru. Jako teško je biti generalni direktor elektroprivrede. Bio sam cio dan s direktorom, na mnogim sastan-cima i treba biti doista kvalificiran, a isplati se biti odgovoran čovjek. Htio bih upisati elektrotehnički fakultet, smjer računarstvo, bio je kratak u svo-joj izjavi Matej, inače vrlo dobar uče-nik koji je jednoglasno izabran od svo-jih nastavnika za ovu manifestaciju.

Na ovakvima kao što je Matej i svi-jet i elektroprivreda ostaju.

Željko Burečić, dipl.oec.U Mostaru 2005. godine diplomirao sam na Ekonom-skom fakultetu. Osim što sam neko vrijeme volontirao u

Agenciji za knjigovodstvo, ovo mi je prvo uposlenje u struci. Već sedam mjeseci radim u Distribuciji električne energije u Sektoru za ekonomske poslove, u Službi za nabavu i skladišno poslovanje. Više sam nego zadovoljan poslom i odnosom radnih kolega od kojih mogu puno naučiti.

programa odziva na nove tehnologije i sustave upravljanja glede tehničkih, financijskih, pravnih i drugih obveza.Sudeći po odzivu pripravnika, ovi

mladi ljudi zainteresirani su za rad-nu sredinu u kojoj stječu prva radna iskustva, a imajući u vidu dobru orga-niziranost sastanka i daljnje planove, i obrnuto.

Branko Antunović

Tinejdžer - jedan dan generalni direktor EP HZ HB

15

Uprava je Društva na temelju Odluke Nadzornog odbora donijela Od-luku o dodjeli stipendija redovitim studentima u akademskoj 2006/2007. godini, i to:- Elektrotehnički fakultet, smjer jaka struja (III godina studija) – 6

stipendija- Elektrotehnički fakultet, smjer jaka struja ( IV godina studija) – 2

stipendije- Elektrotehnički fakultet, smjer telekomunikacije (III godina studija)

– 5 stipendija- Elektrotehnički fakultet, smjer telekomunikacije (IV godina studija)–

1 stipendija- Geodetski fakultet (III godina studija) – 2 stipendije- Građevinski fakultet (III godina studija) – 2 stipendije- Građevinski fakultet (IV godina studija) – 1 stipendija- Ekonomski fakultet (III godina studija) – 2 stipendije- Ekonomski fakultet (IV godina studija) – 2 stipendije- Pravni fakultet (III godina studija) – 1 stipendija- Pravni fakultet (III godina studija )- 2 stipendije

Stanje uposlenika po organizacijskim dijelovima 2000-2006. godina

203 207 240 257 255 269

0

974 1008 1016 1032 10161083

652

0 0 0 0 0 0

100 123 9734 37 43 63

412404418416428406421 431

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Proizvodnja el. energijePrijenos el. energijeDistribucija el. energijeOpskrba el.energijomDirekcija Društva

Kvalifikacijska struktura uposlenih Ukupno na dan 3.12.2006. godine

1558 uposlenih

VK- 290

VŠ- 76

VSS - 231

Mr- 3

Dr- 1

NK- 84

PK- 26

KV- 381

SSS- 466

Kvalifikacijska struktura uposlenih Ukupno na dan 3.12.2006. godine 1558 uposlenih

Stanje uposlenika po organizacijskim dijelovima 2000-2006. godina

16

Javno poduze e “Elektroprivreda HZ Herceg Bosne” d.d. Mostar - N A D Z O R N I O D B O R - Broj: NO- 240/07 od 28. ožujka 2007.

I Z J A V A o Projektu korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji elektri ne energije Pozivaju i se na Statut Društva, Imaju i u vidu;

Direktive 2003/54/EC od 26. lipnja 2003., poglavito odredbe koje se odnose na uspostavu i pristup konkurentnom tržištu elektiri ne energije,

Direktive 2001/77/EC Europskog parlamenta i Vije a od 27. rujna 2001. o promicanju elektri ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, Ugovor o energetskoj zajednici izme u EU s jedne strane i zemalja potpisnica s druge strane, iz Atene od 25. lipnja 2005., Zakon o elektri noj energiji Federacije Bosne i Hercegovine od 7. kolovoza 2002., poglavito ciljeve istaknute u lanku 2., Imaju i u vidu izazove globalnih razmjera poput: sigurnost napajanja energijom, održiv razvitak, klimatske promjene, zaposlenost i tehnološki razvitak kao i izazove strukturalnih prilagodbi Društva zahtjevima i mehanizmima tržišta elektri ne energije, koji traže primjerene odgovore, Odlu ni, za promoviranje i proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora kako bi bogomdane izdašne energetske resurse na ovim prostorima u inili dostupnim za ljudske potrebe uz o uvanje okoliša, Osje aju i se odgovornim za Društvo u procesu strukturalnih i vlasni kih promjena, kao zahtjeva konkurentskog tržišta energije u okruženju, Upoznavši se s ciljevima Projekta, procjenjuju i njegovu izvedivost i doprinos uspješnom poslovanju i ugledu Društva,

Cijene i preporuku Generalnog direktora Društva,

Prihva amo Projekt kako slijedi:

lanak 1. Projekt korištenja energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji elektri ne energije strateški je cilj Društva.

lanak 2.

Nadzorni odbor izražava svoju predanost Projektu, spremnost i odlu nost neposredno pripomo i njegovoj realizaciji i ostvarenju ciljeva.

lanak 3. Nadzorni e odbor u suradnji sa Skupštinom Društva sukladno zakonskim mogu nostima, Statutu i aktima Društva poduzeti sve potrebite mjere kako bi potaknuo, olakšao i, ocjeni li se svrsishodnim, institucionalno oja ao suradnju i s drugim subjektima kako bi se ostvario krajnji cilj projekta – komercijalna proizvodnja elektri ne energije iz energije vjetra.

lanak 4.

Pozivamo Generalnog direktora Društva, sukladno zakonskim mogu nostima, Statutu i aktima Društva na žurnu izradu potrebitih akata i otvaranje procedura za uspostavu organizacijskih struktura i osiguranje potrebnih sredstava .za realizaciju Projekta .

Predsjednik NO,

mr.sc. Jerko Pavli evi

17

Priredili: Milanka Đurić Marko Ivanković

Unapređenje informacijskog su-stava, primjenom suvremenih tehnologija i metoda rada, di-

namičan je proces, koji proizlazi iz ak-tivnosti unapređenja poslovnih proce-sa u organizaciji i strategije njezinoga razvoja. Informacijski sustavi imaju za cilj dostaviti pravu informaciju na pra-vo mjesto u organizaciji, u pravo vrije-me i uz minimalne troškove. Informa-cije su najvažniji menadžerski resurs. Dobivanje informacija pravodobno i na pravom mjestu, moguće je jedino ako se ima dobar informacijski sustav podržan suvremenom informacijskom i telekomunikacijskom tehnologijom. O njima ovisi cjelokupna dugoročna uspješnost i perspektiva poslovanja jer je smisao informacijskog sustava poslužiti menedžmentu kao oslonac u rješavanju, kako strateških, tako i ope-rativnih pitanja, što ih nameće okru-ženje.

Izgradnja informacijskoga i teleko-

munikacijskog sustava ne može biti parcijalna, ona zahtjeva konsolidira-nje cjelovitoga informacijskog i tele-komunikacijskoga sustava poduzeća u jedan funkcijski cjelovit i unificiran informacijski i telekomunikacijski su-stav. Proces izgradnje telekomunika-cijskoga sustava mora podržavati kon-solidiranje poslovno informacijskoga sustava, uključujući i zahtjeve SCADA sustava, IP telefonije, video nadzora. Dakle, mora se organizirati posebna organizacijska jedinica za poslovno informacijski sustav i telekomunikaci-je na razini Društva koja bi preuzela odgovornost za izgradnju, održavanje poslovno informacijskoga i telekomu-nikacijskog sustava, brigu o rasporedu i načinu uporabe sveukupnih resursa informacijskoga i telekomunikacijskog sustava poduzeća.

U tijeku je proces restrukturiranja u organizaciji rada Elektroprivrede HZ Herceg Bosne d.d. Mostar, sukladno Akcijskom Planu o restrukturiranju i privatizaciji. Definiranje radnih pro-cesa u toj novoj organizaciji mora biti adekvatno propraćeno odgovarajućim

procesom informatizacije, kojim tre-ba postići standardiziranje poslovnih procesa i integraciju, prije svega finan-cijskih podataka, na razini cijele Elek-troprivrede.

U današnjoj svjetskoj ekonomiji koja, pod utjecajem globalizacije, širi tržišta, ali i približava konkurenciju, mnoge tvrtke traže načine kako pove-ćati učinkovitost, a smanjiti troškove poslovanja. Istraživanja su pokazala da je, za uspješnu provedbu projekata promjene poslovanja, od velike važno-sti primjena odgovarajuće program-ske podrške za upravljanje poslovnim procesima. Razvoj integralnoga mo-dela poslovnih procesa omogućuje dokumentaciju, analizu, standardiza-ciju i unapređenje poslovnih procesa. Integracijom organizacijskoga znanja (poslovnih pravila, procedura, normi i najbolje prakse) u model poslovnih procesa, stvara se repozitorij znanja, kao osnova za razvoj sustava za uprav-ljanje znanjem u poduzeću. Zbog toga se pojavio trend usvajanja informa-cijskih integriranih ERP (Enterprise Resource Planning) sustava za po-

SUVREMENIM INFORMACIJSKIM SUSTAVOM - UKORAK SA SVIJETOM

Slika 1. Procesi upravljanja financijama

U Elektroprivredi HZ HB u tijeku je projekt nabave i uvo enja integralnoga, standardnog

softverskog ERP rješenja u dijelu financijskoga i logisti kog poslovanja (FMIS). Novi sustav e pokrivati sve poslovne funkcije iz podru ja financija, primjerice financijsko-ra unovodstvo, upravlja ko ra unovodstvo, poslovno budžetiranje, upravljanje gotovinom, obra unavanje sredstava i radnih naloga i ostalo. Tako er je predvi ena i provedba modula za upravljanje resursima: upravljanje materijalima, nabava, upravljanje skladištima i inventar.

Slika 2. Funkcionalnost osnovnoga FMIS-a (u žutoj boji) koji e se provesti u Elektroprivredi HZ HB

Prilagodba i ugradnja jednoga ovako opsežnoga sustava dugotrajan je i složen posao koji uklju uje aktivnosti definiranja informacijskih potreba naše Elektroprivrede. Ovakvo rješenje mora podržavati kako sadašnje tako i sve nadolaze e zakonske promjene ra unovodstva i financijskoga poslovanja. Osigurat e se veza novoga softvera s postoje im HEPBilling sustavom i programom za obra un pla a. Provedba novoga

Poslovno budžetiranje/ Izvješ ivanje

Obra unavanje sredstava

Upravljanje dugovima

Potraživanja (osim od prodaje el. energije)

Glavna knjiga

Obveze

Blagajna / Upravljanje gotovinom

Troškovno ra unovodstvo

Obra unavanje radnih naloga

Konsolidiranja

Kapitalno budžetiranje

Financijske informacije

Nabava

Upravljanje gorivom

Skladišno upravljanje/ Inventar

Nabava preko interneta

Naizmjeni niopskrbljiva i el. energije

Upravljanje materijalima

Upravljanjevoznim parkom

Upravljanje resursima

Slika 1. Procesi upravljanja financijama

18

dršku poslovanju poduzeća. To su tehnološki moderna, sveobuhvatna i pouzdana programska rješenja koja pokrivaju mnoga područja poslovanja, podržavaju velik broj poslovnih funk-cija, odnosno radnih procesa, te sadrže veliki broj varijacija načina izvođenja poslova. Nastali su ugradnjom isku-stva i najbolje svjetske prakse najboljih korporacija. Kroz ERP sustav podrža-ne su različite poslovne funkcije, pri-

mjerice proizvodnja, materijalnu evi-dencija, financijska evidencija, glavna knjiga, upravljanje ljudskim resursima i ostalo.

S obzirom da se ERP sustav sastoji se od više podsustava, za podršku ra-zličitim poslovnim funkcijama i proce-sima rada, njegova provedba se uglav-nom radi postupno, prema utvrđenim prioritetima. Provedba ERP sustava prvenstveno podrazumijeva uporabu gotovih podsustava, odnosno modula standardiziranoga softverskog paketa, koji se mogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije. Posao prila-godbe i uvođenja u primjenu zahti-

Slika 1. Procesi upravljanja financijama

U Elektroprivredi HZ HB u tijeku je projekt nabave i uvo enja integralnoga, standardnog

softverskog ERP rješenja u dijelu financijskoga i logisti kog poslovanja (FMIS). Novi sustav e pokrivati sve poslovne funkcije iz podru ja financija, primjerice financijsko-ra unovodstvo, upravlja ko ra unovodstvo, poslovno budžetiranje, upravljanje gotovinom, obra unavanje sredstava i radnih naloga i ostalo. Tako er je predvi ena i provedba modula za upravljanje resursima: upravljanje materijalima, nabava, upravljanje skladištima i inventar.

Slika 2. Funkcionalnost osnovnoga FMIS-a (u žutoj boji) koji e se provesti u Elektroprivredi HZ HB

Prilagodba i ugradnja jednoga ovako opsežnoga sustava dugotrajan je i složen posao koji uklju uje aktivnosti definiranja informacijskih potreba naše Elektroprivrede. Ovakvo rješenje mora podržavati kako sadašnje tako i sve nadolaze e zakonske promjene ra unovodstva i financijskoga poslovanja. Osigurat e se veza novoga softvera s postoje im HEPBilling sustavom i programom za obra un pla a. Provedba novoga

Poslovno budžetiranje/ Izvješ ivanje

Obra unavanje sredstava

Upravljanje dugovima

Potraživanja (osim od prodaje el. energije)

Glavna knjiga

Obveze

Blagajna / Upravljanje gotovinom

Troškovno ra unovodstvo

Obra unavanje radnih naloga

Konsolidiranja

Kapitalno budžetiranje

Financijske informacije

Nabava

Upravljanje gorivom

Skladišno upravljanje/ Inventar

Nabava preko interneta

Naizmjeni niopskrbljiva i el. energije

Upravljanje materijalima

Upravljanjevoznim parkom

Upravljanje resursima

Slika 2. Funkcionalnost osnovnoga FMIS-a (u žutoj boji) koji će se provesti u Elektroprivredi HZ HB

jeva posebna znanja i dosta vremena. Praksa i svjetske reference pokazuju da je upravo dobra prilagodba ključna za uspješnu instalaciju i primjenu ERP sustava.

U Elektroprivredi HZ HB u tijeku je projekt nabave i uvođenja integral-noga, standardnog softverskog ERP rješenja u dijelu financijskoga i logi-stičkog poslovanja (FMIS). Novi su-stav će pokrivati sve poslovne funkcije iz područja financija, primjerice fi-nancijsko-računovodstvo, upravljačko računovodstvo, poslovno budžetiranje, upravljanje gotovinom, obračunavanje sredstava i radnih naloga i ostalo. Ta-kođer je predviđena i provedba modu-la za upravljanje resursima: upravljanje materijalima, nabava, upravljanje skla-dištima i inventar.

Prilagodba i ugradnja jednoga ova-ko opsežnoga sustava dugotrajan je i složen posao koji uključuje aktivno-sti definiranja informacijskih potreba naše Elektroprivrede. Ovakvo rješenje mora podržavati kako sadašnje tako i sve nadolazeće zakonske promjene računovodstva i financijskoga poslova-nja. Osigurat će se veza novoga softve-ra s postojećim HEPBilling sustavom i programom za obračun plaća. Pro-vedba novoga sustava, koja će se vršiti po principu „ključ u ruke“, zahtijeva i nabavu i instalaciju nove hardverske

podrške i umrežavanja svih lokacija na kojima će se koristiti novi sustav.

Posebna se pozornost posvećuje odabiru optimalnog ERP softvera, što ovisi o njegovoj kvaliteti i mogućnosti-ma, našim trenutačnim potrebama, ali i o ciljevima projekta promjene poslo-vanja. U tijeku je i izbor informatičke tvrtke kojoj će biti povjeren taj posao.

Ovakav složen i opsežan projekt za-htijeva veliki angažman i međusobnu suradnju naših projektnih ekipa sastav-ljenih od financijskih i informatičkih stručnjaka, koji rade na realizaciji pro-jekta zajedno s našim konzultantom, kanadskom tvrtkom Manitoba Hydro International. U samom početku pro-vedbe projekta, predviđena je opsežna i detaljna obuka naših projektnih eki-pa jer je važno osigurati prijenos zna-nja s angažiranih stručnjaka na naše djelatnike. Informatički i financijski stručnjaci bit će obučeni tako da nakon provedbe budu osposobljeni održavati cijeli sustav i davati podršku krajnjim korisnicima. Posebna će se pozornost posvetiti edukaciji krajnjih funkcional-nih korisnik kojima se mora omogući-ti učinkovit i komotan rad na novom FMIS sustavu.

Poslije završetka provedbe FMIS-a nastavit će se, sukladno potrebama i pri-oritetima, aktivnosti na uvođenju osta-lih modula integriranoga standardnog rješenja za javna (uslužna) poduzeća.

U tijeku je proces restrukturiranja u organi-zaciji rada Elektroprivrede HZ Herceg Bosne d.d. Mostar, sukladno Akcijskom Planu o restrukturiranju i privatizaciji.

19

Na poziv Vlade Hercegbosanske županije, predstavnici Elektroprivrede HZ Herceg Bosne i Hrvatske elek-troprivrede, predstavili su u Livnu razvojni program proizvodnih elek-troenergetskih objekata i mogućnost izgradnje u ovoj županiji.

TE Kongora, HE Vrilo te tri vje-tro-parka na lokalitetima Borova Gla-va, Mesihovina i Mokronoge, objekti su za koje je sasvim izvjesno da idu u realizaciju.

Podatak da će termoelektrana, rud-nik lignita i prateće grane osigurati posao za oko 2.000 radnika, te da je najsuvremenija tehnologija jamac pot-pune zaštite životne sredine, svakako su doprinijeli skorom početku gradnje.

Na sastanku je bilo riječi i o kori-štenju vodnoga potencijala Buškoga jezera i nastavku druge faze izgradnje HE Orlovac.

Ove godine bi se BiH trebala uve-sti direktivu Europske unije, kojom se omogućuje kupcima slobodan izbor u opskrbi električnom energijom. Libe-ralizacija tržišta električne energije na području jugoistočne Europe, uz jedin-stven elektroenergetski prostor (Grč-ka, Albanija, Makedonija, Bugarska, Rumunjska, Crna Gora, Srbija, BiH i Hrvatska) i sprečavanje carinskih pri-stojbi i količinskih ograničenja za uvoz i izvoz električne energije, svakako će donijeti i neke posebne zahtjeve u re-strukturiranju domaćih elektroprivre-da.

U blizini Sanlucer La Majer, na jugu Španjolske, Europa je dobila još jedan izvor obnovljive energije. Naime, oko tornja visokog 115 m poredani su pr-stenovi ogromnih ogledala od kojih se odbijaju sunčeve zrake do vrha tornja gdje se toplina apsorbira i prenosi do generatora koji radi na vodenu paru. Ukupno 624 ogledala, svako površine 120 četvornih metara, proizvodi tem-peraturu od 250° C. Toranj će proizvo-diti 11 MW električne energije, što je dovoljno za opskrbu šest tisuća kućan-stava.

Prigodom posjeta Elektroprivredi BiH, premijera Federacije BiH, Ned-žada Brankovića i ministra energije, rudarstva i industrije Vahida Heće, Enver Kreso, generalni direktor Elek-troprivrede BiH je rekao da nema go-vora o privatizaciji prije reorganizacije energetskoga sektora. Ministar Hećo je izjavio da država neće ispuštati ve-ćinski paket iz svojih ruku.

Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Herce-govine (FERK) dodijelila je 20. trav-nja 2007. godine u Mostaru ukupno pet licencija koje se odnose na proi-zvodnju električne energije, trgovinu električnom energijom, te izdavanje prethodne dozvole za izgradnju male hidroelektrane.

Licenciju za proizvodnju električne energije dodijelio je FERK kompani-jama Natron Hayat iz Maglaja, Com-prex iz Sarajeva i MHE Vitez-I iz Viteza. Prethodna dozvola za izgrad-nju male hidroelektrane dodijeljena je kompaniji Wind Neretva iz Konjica, a kompanija Ezpada iz Čapljine dobila je licenciju za trgovinu električnom energijom.

Korisnici Elektroprivrede HZ HB utrošenu električnu energiju plaćat će skuplje i to: kućanstva za 2,42 posto, dok je od svibnja električna energija poskupjela skoro pet posto (4,73) u odnosu na pri-jašnju cijenu.

Isto tako, skuplju će el. ener-giju retroaktivno plaćati i gos-podarska društva, za travanj će platiti uvećanu cijenu za 14,15 posto, dok će kasnije to biti 12,20 posto.

Zahtjev je Elektroprivrede HZ HB bio da električna energija za kućanstva poskupi za 20 posto, za poslovne objekte 15 posto te za gospodarska društva 33 posto.

Vlada Republike Srpske usvo-jila je prijedlog sporazuma izme-đu Elektroprivrede Češke (ČEZ) i Mješovitog holdinga Elektroprivre-de RS i Rudnika i termoelektrane Gacko, o investiciji vrijednoj oko 1,4 milijarde €. Nakon tri mjeseca pre-govora s ČEZ-om, Vlada je usugla-

sila nacrt o provedbi sporazuma a koji podrazumijeva formiranje zajedničkog poduzeća, inicijalni kapital i sve po-trebne dozvole za obnovu TE Gacko, otvaranje novog rudnika i izgradnju nove TE Gacko, snage 660 MW. Iz-gradnja bi mogla početi 2008. godine, a završetak radova predviđen je za 4-5 godina.

Korizmenoj akciji pod nazivom Za malog Slavka priključili su se i radnici EPHZHB kao i članovi Nadzornoga odbora. U ovoj humanitarnoj akci-ji sudjelovali su svi ljudi dobre volje kako bi se od prikupljenih sredstava mali Slavko poslao na operaciju kojom bi se zaustavilo iskrivljenje kralježnice zbog koje mali Slavko ne može sjedi-ti. Zbog oštećenja kralježnice i mozga, ovaj četverogodišnji dječak bez rodite-lja neće nikad prohodati. Punim srcem i nesebič-

UKRATKO

20

San Francisca proslavi kao Dan plane-ta Zemlje. Godinu poslije obilježen je na poticaj senatora Gaylorda Nelsona masovnim demonstracijama za okoliš na sveučilištima i u studentskim do-movima diljem SAD-a na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi. Zbog takve potpore javnosti zašti-ta okoliša postala je političko pitanje.

no radnici EPHZHB podržali su ovaj humani čin Caritasa Mostar i prikupili preko 3.500 KM. Za malog Slavka u ovoj je korizmenoj akciji ukupno pri-kupljeno 110.000 KM, više nego što je potrebo za operaciju. U Caritasu Mostar otvoren je fond, na ime ovoga simpatičnog dječaka, koji će se koristi-ti za sve buduće operacijske zahvate i invalidska pomagala koja su mu po-trebna.

Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) na sjedni-ci od 19. travnja 2007. godine utvrdila je novu tarifu za usluge prijenosa elek-trične energije. Nova tarifa je 0,931 Pf/kWh i 5% je manja od prethodno važeće tarife.

Dan planeta Zemlje, 22. travnja, ove se godine obilježava pod sloganom “Zaštitimo našu djecu i našu buduć-nost”, uz naglasak na zaštitu zdravlja i obrazovanje djece. Dan planeta Zemlje obilježava se po cijelom svijetu od 22. travnja 1970., a naziv Earth day prvi je put upotrijebljen u proglasu gradona-čelnika San Francisca 1969., u kojemu je odlučeno da se u gradu i na područja

hrvatskom riječju tvrtka jer je firma nepotreban latinizam. Osim toga sa-vjetnici Instituta za hrvatski jezik i je-zikoslovlje savjetuju da se firma rabi is-ključivo kao riječ u razgovornom stilu, a prednost se u svim drugim stilovima hrvatskoga jezika, a posebice u admi-nistrativnom, kojim se govori i piše u ovom poduzeću, daje riječi tvrtka.

Može li se onda EPHZHB nazvati tvrtkom ili nekom drugom riječju koja znači naziv pod kojim se vrši poslova-nje poduzeća? (usp. Anić- Goldstein: Rječnik stranih riječi).

Nije dobro, a što je česta praksa u administrativnome stilu (dopisi, iz-vješća, studije, natječaji i sl.) pisati za javna poduzeća, kakva je i Elektropri-vreda HZHB, da su tvrtke. U rječni-

Ah, taj jezik!!! cima hrvatskoga jezika, ali i u Zakonu o javnim poduzećima FBiH tvrtka se definira kao: ime pod kojim posluje gospodarsko društvo. Društvo se defi-nira kao pravna osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti, a poduzeće kao: or-ganizacija u vlasništvu jedne pravne ili fizičke osobe koja dohodak temelji na proizvodnji, ugovorima o radu i uslu-gama: industrijsko poduzeće, državno poduzeće, privatno poduzeće, izvozno poduzeće.

U Zakonu o javnim poduzećima FBiH pod pojmom poduzeća smatra se javna osoba upisana u sudski regi-star kao gospodarsko društvo, odnosno javno poduzeće definirano kao takvo posebnim propisom, koje obavlja dje-

Važnu ulogu u pitanjima ugroženosti okoliša i potrebe za njegovom zašti-tom odigrali su i astronauti iz misije Apolo kad su 1968. fotografirali Ze-mlju u cjelini. Slika malenog, plavog, krhkog i prekrasnog planeta postala je omiljenim posterom s milijunskom nakladom.

mr. sc. Irina Budimir

U govoru kao i u službenoj ko-respondenciji često se javljaju dileme o ispravnoj uporabi

pojedinih termina. Dileme se jednako javljaju kako u pogledu gramatičke tako i standardnojezične ispravnosti. U nastavku je prikazana pravilna upora-ba pojedinih riječi koje često koristimo u poslovnoj komunikaciji. Namjera mi je dati svoj skromni doprinos ispravnoj uporabi nekih riječi koje su dio naše poslovne svakodnevice.

tvrtka/firma; društvo/poduzeće

U Brodnjakovom Razlikovnom rječniku srpskog i hrvatskoga jezika pod riječi firma autor nudi zamjenu

21

latnost od javnoga društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobri-ma…) koje upošljavaju najmanje 50 radnika, kao i poduzeće u kome opći-na grad, županija ili FBiH ima udio u vlasništvu u iznosu najmanje 50 % plus jedna dionica, odnosno udio neovisno o tome kojom se djelatnošću bavi.

Dakle, društvo može biti profitno i neprofitno, tj. može biti tvrtka ili udru-ga.

Iz navedenoga je jasno da stalna uporaba riječi tvrtka kao zamjena za JP Elektroprivreda HZ HB nije ade-kvatna, bar ne u pravnome jeziku ili administrativnome stilu.

Ukoliko ne želimo pisati puni naziv, tj. tvrtku onda se možemo poslužiti općom imenicom poduzeće ili društvo koje je opet nadređenica pojmu podu-zeće.

Dakle, EPHZHB je poduzeće ili društvo u dopisima, izvješćima, prav-nim aktima, ali u razgovornome ili no-vinarskom stilu je tvrtka. Bez obzira na pravnu terminologiju, tvrtku ne može-mo izbaciti iz jezične uporabe.

radnik/djelatnik Često se miješaju pojmovi radnik/

djelatnik. Osnovno je značenje riječi djelatnik javni radnik, aktivist (kultur-ni, sportski, politički djelatnik). Ova se riječ tek u novije vrijeme počela rabi-ti umjesto zaposlenik, namještenik ili radnik. U Institutovu Savjetniku pod natuknicom djelatnik predlaže se bo-

lje i standardnojezično preporučljivije rješenje > radnik.

Djelatnik je javni ili bilo koja dru-ga kreativna osoba s javno potvrđenim rezultatima rada. U Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika djelatnik je objaš-njen kao onaj koji djeluje na opću ko-rist u javnome životu, javni radnik, a u Akademijinu rječniku osim objašnjena za čovjeka koji je poselnik, rabotnik, operarius, imamo i arahaizam djelat-nik kao radni dan.

Pojava da se radnik zamjenjuje djelatnikom pomalo je neutemeljena i kako navodi jedan jezični stručnjak danas su volonteri i plaćenici izjedna-čeni.

značajan/ važan/bitan U govornom i pisanom jeziku

našega poduzeća često se može vidjeti pogrešna uporaba ovoga pridjeva. Pa su-srećemo oblike tipa: zna-

čajno pitanje, značajan projekt, znača-jan natječaj, značajni poslovni rezultati. Pridjev značajan kao i imenica značaj imaju svoju zamjenu u hrvatskome je-ziku koja je bolja i jezični prihvatljivija: značaj- značenje, važnost, karakteristi-ka, osobina, obilježje, a značajan/a/o – važan, bitan, vrijedan.

obzirom/s obzirom naUzročno - posljedični konektor ili

veznik na razini teksta s obzirom na ponekad se rabi pogrešno bez prijed-loga s. Dakle, ovaj veznik uvijek ide s prijedlogom s … s obzirom na to….

u svezi nečega / u svezi s nečim

Pogrešna je i uporaba prijedložnoga izraza u svezi+ genitiv: u (s)vezi vašega dopisa… Ovaj prijedložni izraz uvijek ide s instrumentalom, pa je ispravno u (s)vezi s vašim dopisom, pismom i sl.

Literatura: 1. V. Anić – I. Goldstein (2000.):

Rječnik stranih riječi, Zagreb. 2. V. Brodnjak (1998.): Razlikovni

rječnik srpskog ili hrvatskog jezika, Zagreb.

3. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1999.): Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb.

4. Mile Mamić (2004.): Hrvatsko pravno nazivlje, Zadar.

5. V. Anić (1998., 2003.): Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb.

6. Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika,

JAZU, Zagreb, 1952., 1884.- 1886.

22

Lijepo je vidjeti dalekovodno polje nad zelenilom prostrano zatravljena obronka ispresije-

canoga gajevima što ga šaraju i okru-žuju...

Tada, vodiči – fazni i zaštitni, poput zategnutih žica harfe, potpomognuti stalnim pojem ptica i zrikavaca, učini se, i sami pjevaju. Tako je to za vedrih – sunčanih dana kada se, ono, žice zra-kom protežu kao blještave pruge zra-koplova.

A…opet…nekad, kad oblaci sko-ro dotaknu zemlju, kad zapušu olujni vjetrovi, onda kao da se i dalekovodi razjare – podivljaju te svud oko sebe vatru bacaju i kao korbač pucaju stapa-jući se s munjama i grmljavinom…

…- E, dobri dan domaćine -, po-zdravi Todor jednoga suhonjavog star-čića, živih očiju i kretnji.

- Ja, koje dobro tebe navede ovdik -, odgovori, a sve gleda – škilji u torbu što je Todor uvijek sa sobom nosi, kao da čeka hoće li nešto iz nje izviriti ili ispasti.

- Odmah ću ti kazat’, ne volim ti ja okolo, ljudino…došao sam da ja i ti napravimo pos’o, znaš -, nastavi Todor prelazeći već na stručnu temu.

Naime, Todor je radio u Pri-jenosu i sada je dobio zadaću pokušati se nagoditi s vlasnici-ma posjeda kroz koje je trebao proći budući 110kV dalekovod.

Obišao je on skoro sve i uspio s njima naći nekakav zajednički jezik, a Škilju, kako su starog zvali, ostavio je zadnjega jer go-vorili su da je s njime teško.

- Pa, nećemo valjda na njivi rješavat poslove. Imam ja i kuću prijatelju si mi moj, pa haj’mo, ako imaš vremena, popit i za-mezit štogod i k’o ljudi popričat’ -, a sve očima „šara“ oko torbe i povremeno mjeri Todora, ona-ko, opravdavajući svoj nadimak.

Krenuše, Škiljo prvi, a Todor za njim. Putom su komentirali usputna zapažanja i divili se lje-poti krajolika.

Kad su došli blizu kuće pas ljuto za-laja, a lanac zazveketa.

- Marš -, zagalami Škiljo, a pas za-cijuka i brzo uletje u kućicu, pa se tek onda u njoj preokrenu i zauze naju-dobniji položaj.

- ‘Vaki ti je on kad nanjuši nepozna-ta, al’ ne boj se kad si sa mnom…jedino se mene boji -, povede on gosta u kuću jasno mu ukazujući tko je ovdje gazda.

- Ma ne moraš se izuvat, i mi ti ula-zimo u kaljačam’ – reče Todoru kao da ga želi malo opustiti i odobrovoljiti.

- Deder, Mande, pristavi jednu, a daj nam iznesi i ljutu -, naredi ženi i spusti se u stolicu s naslonom, pokazu-jući rukom i Todoru gdje će sjesti.

Dok su čekali kavu, malo su se za-pričali, a o čemu, nego o ljudskim ne-pravdama, o lošim političarima kojima nije dovoljno ono što im država na-makne nego hoće još najmanje duplo i kako ništa na ovom svijetu ne valja, kako ima najviše lopova, koji će te u trenu prevariti, koji nemaju duše i tako…jednom…pa drugi put i, onda zareda, skoro svaki dan…dok, napo-sljetku, Škiljo skoro zareža: -Šta ćeš mi više, čovječe!…ja sam ti rek’o svoje, a i

ta tvoja torbica, ja mislio u njoj nosaš lovu, a jok, sami papirići…dosta mi je više i tebe i te tvoje prazne torbice…imam ja i drugog posla…

Todor, pokunjen, iziđe, a Škiljo ga i ne isprati…

Slučaj se zamrsio. Vještaci šumarske i poljoprivredne struke izlazili nekoli-ko puta, pa malo još i nadodali ne bi li odobrovoljili Škilju, a on zapeo i za-peo, ispade – pet puta više od njihove procjene.

Pokušao je Todor i u općini, a sam načelnik mu reče kako su mu slabi izgledi jer Škiljo i u općinskim služba-ma ima dosta svoje familije, a dva sina i zet su mu u policiji.

Kad su i Todorovi poslodavci vidjeli o čemu se radi, a, znajući koliko bi sve sporo išlo, ako bi u pomoć prizvali za-kon, naložiše mu neka na terenu izvidi mogućnost djelomičnog izmještanja trase dalekovoda, kako bi zaobišli Ški-lju i njegov posjed.

Namučio se Todor, ponovno neke, pa i nove, morao uvjeravati u opće-društvenu korisnost i opravdanost izgradnje ovoga dalekovoda te realne mogućnosti naknada za eventualne štete na njihovim posjedima i, konač-no, potpuno iscrpljen, prikupio sve potrebne potpise –suglasnosti važnije i od proglašenja općedruštvenoga in-teresa. Sam direktor mu je čestitao na

uspješno obavljenome poslu te mu dao jedan tjedan nagradno-ga odmora…

…otišao Todor, daleko, baš da se odmori, ali vijesti se brzo pronose…učestali pozivi te-lefonom i to, s, njemu, dobro poznatog broja. Koliko li ga je samo puta zvao…i u svako doba…

U početku ga nije htio pri-hvatiti, pustio bi da odzvoni do kraja, a onda, drugi-treći dan, „podiže“ mobitel:- ‘Alo, znaš ‘ko je, jelde Todore, Škiljo ov-dik…ma što ništa ne pričaš, a…e, nisi mi to treb’o uradit…šta ću ja sad, šta ću ja sad, To-dore???

Todor još malo posluša, pa onda „s apetitom“ prekide vezu, isključi mobitel i „okrenu“ gle-dati nekakvu nogometnu uta-kmicu…

A ŠTA ĆU JA SAD?!Vladimir Bundić

23

In memoriamOd posljedica nesretnog slučaja, u 72. godini života, preminuo je Mladen Mandić, umirovljenik Elektroprivrede HZ Herceg Bosne. U Elektroprivredi, odnosno u Distribuciji električne energije, počeo je ra-diti davne, 1977. godine. Na poslovima pomoćnika direktora za ekonomske poslove radio je do 1994. godine, kada je prešao u Direkciju za proizvodnju električne energije na mjesto rukovoditelja službe za ekonomsko-pravne po-slove. Umirovljen 2001. godine godine. Svojim radnim kolegama ostat će u vječnoj uspomeni.

Na ime obeštećenja ribljega fonda EPHZHB u izno-su od 209,697. 06 KM

financirala je poribljavanje rijeke Neretve i hidroakumulacija uz sve elektrane kojima gospodari.

Riba je kupljena u ribogoilištu u Ljubuškom, a u vodu je pušte-na: potočna pastrva, kalifornijska pastrva, zaltočica i šaran.

EPHZHB ovim daje svoj doprinos očuvanju čistih rijeka i ribljega fonda.

EPHZHB financirala poribljavanje Neretve

24