informativno zabavni mjesečni magazin, besplatni primjerak

danasdanasinformativno zabavnimjesečni magazin,besplatni primjerak

Održan Urbani Bikefestival OsijekOdržan Urbani Bikefestival Osijek

Međunarodni projekt– Domaća hrana za domaće ljude

Međunarodni projekt– Domaća hrana za domaće ljude

Šetnja tržnicoms atletičarom Ivanom HorvatomŠetnja tržnicoms atletičarom Ivanom Horvatom

br. 10srpanj, kolovoz,rujan 2018.

sadržaj2. TRŽNICA DONJI GRAD – Frozen bakery – smrznuti pekarski proizvodi

3. UMIROVLJENICA MEJREMA IDRIZOVIĆ, BIVŠA ADMINISTRATORICA– Sretna sam što sam radila u takvom kolektivu!

4. - 5. ODRŽAN URBANI BIKE FESTIVAL OSIJEK – Promocija biciklizma i zdravog života

6. - 7. MEĐUNARODNI PROJEKT – DOMAĆA HRANA ZA DOMAĆE LJUDE– Festival ''Četiri godišnja doba – lijepo za dobro''

8. OPG DARKO MARENJAK – Pčelinji proizvodi i korisni savjeti;OPG ROSO JANJA – Posao i opuštanje u jednom

9. SOLIDARNA EKO GRUPA OSIJEK NA TRŽNICI U BOSUTSKOM NASELJU– Kupnja ekoloških proizvoda uz prisnost i povjerenje

10.-11. ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA – SKAKAČ S MOTKOM IVAN HORVAT– Tržnica je zadnja crta obrane tradicije

12. ZELENI ČETVRTAK NA OSJEČKOJ TRŽNICI - O voću i povrću na drukčiji način

13. VREMEPLOV ZELENOG ČETVRTKA – SRPANJ 2010. GODINE: Tikvice – za dobar vid i snažno srce

14. Recepti s tržnice

15. Ćećin kutak

16. Barometar cijena

2informativno zabavni mjesečni magazin

Frozen bakery – smrznuti pekarski proizvodiOdnedavno se na donjogradskoj tržnici mogu kupitismrznuti pekarski proizvodi, spremni za pečenje. Riječ je oprodavaonici Frozen bakery, koju je u suradnji s tvrtkomMana iz Donjeg Miholjca otvorio devetnaestogodišnjiDamir Repar.- Po zanimanju sam automehatroničar, ali kako dvije godinenisam uspio pronaći posao, odlučio sam se nasamozapošljavanje. Na Zavodu za zapošljavanje su mepodržali pa sam osnovao tvrtku, a Mana d.o.o. mi jepomogla otvoriti trgovinu. Zadovoljan sam prodajom zasada, ljudi su prepoznali ovaj novi sadržaj na tržnici, aproizvodi su kvalitetni i ukusni. Također, jednostavni su zapripremu – samo ih se odmrzne, ispeče i uživa u toplom

pecivu. U ponudi imam kroasane, jastučiće s raznim slanim islatkim punjenjima, hrenovke u lisnatom tijestu i bureke.Nešto peciva ispečem u prodavaonici, iako mi to nijeprioritet jer ne mogu i ne želim biti konkurencija postojećimpekarnama u okolini. Pečem da ljudi mogu probati i uvjeritise u kvalitetu proizvoda. Svaki tjedan imam akciju pojednog slanog i slatkog peciva, kao i bureka. Smrznutiproizvodi prodaju se u pakiranjima od 850 i 480 grama, acijene su povoljne, primjerice, veće pakiranje stoji 16 kuna,rekao je mladi poduzetnik i dodao da mu se sviđa što nemašefa jer je tako odgovoran sam sebi i to dobro funkcionira.Kaže da je za razliku od svojih vršnjaka koji odlaze uinozemstvo, odlučio ostati u Osijeku i nije se pokajao.

NOVOSTISTRŽNICA TRŽNICA DONJIGRAD

Prema energiji koja iz nje pršti, Mejrema Idrizović,najnovija umirovljenica s Tržnice ostavlja dojam kao datek počinje raditi. A iza nje je 35 godina radnog staža,samo u ovoj tvrtki. Još se jasno sjeća svojih prvih radnihdana u kolektivu za koji ima samo riječi hvale. Zaposlilase 7. ožujka i već idući dan čekao ju je ''težak zadatak'' -izlet u povodu Dana žena. Zatim su uslijedila i brojnadruga putovanja, izleti i sportske igre, s kojih nosi mnogelijepe uspomene. Ali jednako rado sjeća se i svojih radnihzadataka, kolegica i kolega s kojima i dalje namjeravaostati u kontaktu.

Stalno učenje

- Naziv mog prvog radnog mjesta u Tržnici bilo je ''portir– telefonist'', a zatim ''administrator – fakturist''. Tijekomradnog vijeka išla sam na razne obuke i tečajeve. Sjećamse svog prvog ručnog pisaćeg stroja i trenutka kada samdobila električni. Tad sam prvo bila nesretna jer mi jekoristiti se tim strojem bilo komplicirano i prebrzo, ali kadsam se naviknula – prekrasno. Kasnije su došlikompjuteri na koje se također trebalo naviknuti. Bilo jeneobično jer su rukom rađene fakture bile preglednije.No lako sam se prilagođavala promjenama i napretkutehnologije. Mijenjali su se računalni programi, a ja samdržala korak i zapravo počela uživati u promjenama iproširivanju svojih vještina i znanja. Ipak, ono što najvišepamtim su dobri međuljudski odnosi. Vladala jeobiteljska atmosfera i sloga, zajedno smo se veselili ulijepim trenucima i zajedno tugovali u onim ružnijimkoje život također svakom donese. Zaista sam sretna štosam radila u takvom kolektivu, rekla je gospođa Idrizović.A na poslu, kaže, nikad nije bilo dosadno. Prisjeća senekadašnjeg izgleda otvorenog dijela tržnice i licitacijaza obrtničke klupe uz Radićevu ulicu čiji se najam mogao

prenositi na potomke. Obrtnicima je bilo važno dobitidobro mjesto za prodaju jer je to jamčilo bolju zaradu.

Punom parom

- U to vrijeme obrtnici su na tržnici jako dobro zarađivali,nije bilo robnih kuća i velikih trgovačkih centara kaodanas. Sjećam se da je jedna gospođa za dvije klupe nauglu Radićeve i Ulice Republike platila iznos za koji jemogla kupiti stan. Svatko tko je dobro raspolagaonovcem mogao je zaista odlično zaraditi, rijetko tko odnjih, primjerice, nije imao vikendicu na moru. Kasnije sudošle ''zelene klupe'', za njih je licitacija bila svake godine.Bilo je zanimljivo – kada se najviša cijena tri puta potvrdi,novac se u gotovini uplati na licu mjesta i stavljali smo gau torbu. Znalo se dogoditi da uslijed gužve netkozaboravi platiti pa se tek pri prebrojavanju novca vidionedostatak. Sjećam se da je jednom kolegi cijela plaćaotišla na nadoknađivanje takvih propusta. Katkad je bilovrlo burno, začas su planule svađe pa i sijevali noževi.Posebno je bila zanimljiva kamionska prodaja,prodavači su dolazili kamionima iz Bosne, Srbije iMakedonije, prodavali su na veliko papriku, patlidžane,lubenice, a naši djelatnici su naplaćivali parkiranjekamiona. Radilo se punom parom u tri smjene, pričaumirovljenica Mejrema kao da je sve to zaista bilo jošjučer. Sjećanja su svježa i na sportske igre koje su seodržavale svake godine, a na kojima se okušala u svimsportovima – stolnom tenisu, boćanju, pikadu...kakokaže, sudjelovala je u svakom sportu koji se nudio. Bila jei sindikalna povjerenica. Zato je lako povjerovati da će iumirovljeničke dane provoditi aktivno. Prve akcije bilesu bojenje kuće i ograde, uređenje vrta, i najvažnije -igranje s unucima. U ovom potonjem namjeravasudjelovati što više.


Sretna sam što sam radila u takvom kolektivu!UMIROVLJENICAMEJREMAIDRIZOVIĆ,BIVŠAADMINISTRATORICA


ODRŽANURBANIBIKEFESTIVALOSIJEK

Promocija biciklizma i zdravog života

Tržnica d.o.o. sudjelovala je u organizaciji Urbanog bike festivala Osijek,manifestaciji održanoj krajem kolovoza, tijekom Osječke ljetne noći. Tajdogađaj, koji će sudeći prema odzivu sugrađana i pozitivnim reakcijamapostati još jedna gradska tradicija, organiziran je u suradnji s Gradom iTurističkom zajednicom. Motiv je činjenica da Osječani prednjače ukorištenju bicikla kao prijevoznog sredstva, a Osijek s preko 50 kilometarabiciklističkih staza ima preduvjete postati glavnim biciklističkim gradom uregiji. Festival, skraćeno nazvan BikeOs okupio je bicikliste, članovebiciklističkih udruga, tvrtke koje se bave servisiranjem i prodajem bicikala,djelatnike prometne policije i osiguravajuća društva. Tržnica je pridonijelapromociji zdravog života i postavljenim štandom zdrave hrane te dijeljenjemosvježavajućih napitaka sugrađanima.

Utrka s prikolicom lubenica

Najprije su svi zainteresirani imali priliku s turističkim vodičem TinomKovačićem na biciklima obići Osijek i upoznati neke od gradskihznamenitosti. Glavni događaj manifestacije bila je zanimljiva BikeOsolimpijada na kojoj je 130 sugrađana provjerilo svoje znanje o prometnimpravilima, vještinu popravka bicikla te spretnost u vožnji i dizajnu bicikla.Posebno atraktivan bio je ispit spretnosti – vožnja bicikla s prikolicom u kojojse nalazilo 30 kilograma lubenica.

- Treba s teretom oprezno, ali dovoljno brzo voziti bicikl po pripremljenompoligonu, zaobilazeći postavljene čunjeve i prepreke. Ocjenjuju se spretnost ibrzina. Svaki natjecatelj ima pravo na probnu vožnju i tako iz prve ruke može

Obitelj Blažević osvojila je sva tri prva mjesta

Tihomir Kovač,pobjednik utrke bicikala s prikolicom lubenica

Saša Došen,jedna od ženskih natjecateljica u utrci dobro se zabavila

Tajana Lovaković iz Odjela prevencijePU Osječko-baranjske poučila je sugrađaneo prometnim pravilima


doznati što ga očekuje na stazi. Posjećenost je dobra, a neki su usput došli pavidjeli natjecanje i odlučili probati, rekla je prilikom trajanja olimpijadeLionela Lukačević iz Tržnice, članica ocjenjivačkog suda, pozorno motrećištopericu. Najbolji u toj vožnji bio je Tihomir Kovač, član Biciklističkog klubaOsijek 2010. Rekao je da je najveći izazov u utrci bila nestabilnost bicikla zbogtereta te je bio posebno oprezan pri zavojima. Pohvalio je festival i naglasioda je lijepo na jednom mjestu vidjeti bicikliste i sve vezano uz biciklizam.Sugrađanka Saša Došen, također se okušala u vožnji lubenica na nagovorsvog sina, uspješno odvozila krug i dobro se zabavila.

Pobjednička obitelj

Prvih 100 sudionika dobilo je prigodne majice, pobjednici u pojedinimdisciplinama osvojili su medalje, a glavna nagrada bila je, naravno, novi bicikl.

Članovi obitelji Blažević iz Bilja bili su najuspješniji te osvojili sva tri prvamjesta u ukupnom poretku. Matija Blažević, osvojio je glavnu nagradu –bicikl.

- Prvi put smo osvojili tako puno nagrada i to je baš dobar osjećaj. Odlučiosam umjesto muškog bicikla uzeti ženski, ružičasti bicikl i darovati ga sestrijer ja imam dobar bicikl, a ona se žali da njezin ne valja, rekao je simpatičnidječak i time osvojio dodatne simpatije svih nazočnih.

Cilj je da BikeOs postane tradicionalna manifestacija, a sljedeći će se održatiu listopadu. Također, u planu je i zimsko izdanje festivala, najvjerojatnije uzatvorenom prostoru, kako je najavio Boris Piližota, dogradonačelnik Osijeka.

Mališani su crtali bicikle iz svoje mašte


MEĐUNARODNIPROJEKT–DOMAĆAHRANAZADOMAĆELJUDE

Festival ''Četiri godišnja doba - lijepo za dobro''

Festival ''Četiri godišnja doba'' posve se udomaćio na osječkoj glavnojtržnici. Najnovije izdanje tog sad već tradicionalnog događaja odigralose krajem kolovoza, ovaj put pod nazivom ''Lijepo za dobro''. Dapodsjetimo, riječ je o projektu ''Domaća hrana za domaće ljude'' kojezajednički provode Tržnica d.o.o. Osijek i mađarska tvrtka PécsiVagyonhasznosító zrt. Na festivalu se promoviraju interakcija izmeđuproizvođača i kupaca, stvaranje uvjeta za razvoj eko i etno turizma natržnici te suradnja hrvatskih i mađarskih kupaca i proizvođača. Jedanod glavnih ciljeva je podizanje svijesti zajednice o problemu odbačenehrane, a plan je u suradnji s lokalnim udrugama osigurati svakodnevnoprikupljanje viškova svježeg voća i povrća koji će se dostavljati pučkimkuhinjama.

Ukusni mađarski proizvodi

Ovaj su se put u Mađarskom kutku posjetiteljima tržnice predstavilačetiri mađarska proizvođača iz Pečuha. Proizvođači suhomesnatih

proizvoda od mesa autohtone mađarske svinje – mangalice ponudilisu kobasice, slaninu, pečenicu, suhi vrat i čvarke. Neki su posjetiteljirekli da su se ovom prigodom prisjetili okusa mađarskih suhomesnatihspecijaliteta kakve su nabavljali prije dosta godina, kada je bilouobičajeno odlaziti u Mađarsku po namirnice. Pažnju je privukao imađarski med i razni keksi s medom. Posebno je zanimanje izazvaoštand Petera Balija na kojem su bile izložene razne vrste kozjeg sira tedomaći kruh i pecivo. Peterova kći Leila rado je predstavila obiteljskiposao:

- Moji roditelji već godinama drže koze i bave se proizvodnjom mlijekai sira. Imamo 15 koza i jednog jarca i dobro o njima brinemo. Živimo umjestu Pogany pored Pečuha, a proizvode prodajemo na tržnici.Mama peče kruh, pogačice, perece i ostala peciva od raznih vrstabrašna. To smo i ovdje ponudili. Volim s tatom ići na tržnicu i nadam seda ćemo opet doći i u Osijek.

7

informativno zabavni mjesečni magazin

Kušanje napitka ''sa srcem''

Posjetitelji su uživali i u zdravom napitku – ukusnom voćnomsmoothiju, koji su od raznih vrsta voća i nešto povrća, napravileLjiljana Olujić, koordinatorica mreže Ecorural Net i Ana Vukić iz Službekomercijalnih poslova Tržnice. Izrazile su zadovoljstvo posjećenošćufestivala i upoznavanjem novih ljudi te naglasile da je glavni sastojaknapitka - ljubav.

- Dan ranije, na Zelenom četvrtku, pozvali smo proizvođače i kupce danam poklone komad voća, a mi smo njima zauzvrat darovali stihove.Plan je bio prikupiti voće darovano od srca, kako bismo pripremilismoothie sa srcem. Odziv je bio zaista velik. Tražili smo tek jednu

jabuku, breskvu, šljivu…, a neki su nam donijeli mnogo više pa smoprikupili čak 20 kilograma voća. Bilo je tu i grožđa, aronije, malina pa ikoja mrkva. Nije važan sastav napitka, nego je važno da je od voćadarovanog sa srcem. Svaka tura ovog napitka vrlo se brzo razgrabilapa se nadam da su svi koji su ga kušali osjetili i taj poseban začin.Raduje me što smo i na taj način poslali poruku tržnice i ovog festivala,naglasila je Ljiljana Olujić.

Za glazbeni dio pobrinuli su se članovi pjevačke i tamburaške sekcijeHKUD-a Zlatni klas. Uza zvuke dobro znanih tradicionalnih pjesamaposjetiteljima su dijeljeni simbolični darovi, a manifestacija jezaokružena podjelom kuhanog graha.

MEĐUNARODNIPROJEKT–DOMAĆAHRANAZADOMAĆELJUDE


GRAĐANI O TRŽNICI

- Redovito dolazim na tržnicu po osnovnenamirnice. Kupim povrće i meso koje ćut o g d a n a k u h a t i , a u s p u t k u p i mnamirnice za još nekoliko dana. Obveznokupim i voće, ponekad sir i vrhnje, gljive ijaja. Već i sama šetnja tržnicom popravimi raspoloženje.

Branka Vilić, tekstilna tehničarka

- Dolazim na tržnicu dva puta mjesečno,kupujem osnovne namirnice koje mitrebaju u tom trenutku, primjerice luk,grincajg, krumpir, meso, koji put svježi siri vrhnje. Nemam običaj kupovati zalihe zadul je razd obl je . Z adovol jan samponudom i kvalitetom robe.

Vilim Škreblin, violinist

- Živim sama pa mi je dovoljno doći natržnicu dvaput tjedno, iako bih mogla ičešće radi šetnje. Najviše mi se sviđatržnica u proljeće i jesen. Rado pogledamcijene i odaberem najpovoljnije. Danassam kupila nešto povrća, a nadam se da ćupronaći i šljive.

Ana Lešić, službenica u mirovini

OPG DARKO MARENJAKRITAM TRŽNICE

Posao i opuštanje u jednom

Na prepoznatljivom mjestu u zatvorenom dijelu tržnice, nalazi seprodajni štand pčelara Darka Marenjaka. Ljubitelji meda i ostalihpčelinjih proizvoda tamo kupuju već više od dvadeset godina. Apčelarstvo je Marenjaku prava obiteljska tradicija.- Proizvodnjom meda bavio se još moj djed, otac je to nastaviokao sporedno zanimanje, a ja sam preuzeo prije 30 godina i timese profesionalno bavim. Znači, treća sam generacija pčelara i bašvolim taj posao. Zapravo je suprugaValentina češće na tržnici, a jasam uglavnom u pčelinjaku. Živimo u Osijeku, a košnice nam senalaze u selu Ljeskovica, na obroncima Krndije i Dilja. Tamo jepaša bagrema, cvjetnog i šumskog meda. Za lipovu pašu košniceselimo u okolicu Iloka, a za kestenov med u okolicu Kostajnice.Osim meda proizvodimo i pelud ili cvjetni prah, med u saću,propolis kapi i matičnu mliječ, rekao je Marenjak i dodao kakoimaju stalne mušterije pa iako je posljednjih godina manjekupaca na tržnici, zadovoljan je prodajom. Rado će kupcima datisavjet oko odabira meda. Primjerice, bagremov i lipov medpreporučuje za dišne putove, s tim da lipov med ima i smirujućedjelovanje. Kesten je nešto gorčeg okusa, dobar je za cirkulacijukrvi i za sluznicu želuca, šumski je odličan za imunitet i jačanjekrvi, dok je cvjetni univerzalan, širokog spektra djelovanja.- Propolis je prirodni antibiotik, ublažava upalu usne šupljine,desni i ždrijela, uzima se uz malo meda ili otopljen u tekućini, a u

ponudi imamo i mješavinu meda, peludi, propolisa i matičnemliječi, bogatu mineralima i vitaminima te odličnu za jačanjeimuniteta i preveniranje prehlade, istaknuo je Marenjak i dodaokako su na tržnici svakim danom osim ponedjeljka.

Voće i povrće prve klase uvijek će pronaći mušteriju,mišljenja je Ivan Roso koji se sa svojom suprugom Janjombavi poljoprivredom gotovo 40 godina. Na osječkoj glavnojtržnici svoje proizvode prodaju od 1994. godine i za tovrijeme stekli su dosta stalnih, vjernih kupaca.- Najprije smo se poljoprivredom bavili pored svojihposlova u firmama, a kada smo otišli u mirovinu to nam jepostalo glavno zanimanje. Na 17,5 tisuća kvadratauzgajamo mnoge vrste povrća – mrkvu, peršin, celer, špinat,blitvu, raštiku, krumpir… ma svega ima, a također i maline,kupine i jagode. Imamo i nešto voćaka pa nudimo trešnje,višnje i breskve. Roba nam je kvalitetna, a ljudi toprepoznaju. Također prodajemo vina i sokove od maline ikupine, kao i sok od višnje. Sezona malina kreće od lipnja patraje sve do studenog i svaki dan ih beremo. Rad na njivi meodmara. Tamo su mir i tišina, imam svoju malu bajtu u kojojodmorim, ali volim dolaziti i na tržnicu. Opuštaju me iprodaja i razgovor s ljudima na tržnici, iako je moja suprugana tržnici češće od mene, to je više njezina dužnost, samo sene voli slikati, rekao je Roso uza smijeh. Istaknuo je da ćeoboje raditi dokle god budu mogli, ali ipak ne bi nikomepreporučio bavljenje poljoprivredom pa ni svojim dvjemakćerima koje su krenule svojim putovima, iako radopomognu roditeljima kada god imaju vremena.

OPG ROSO JANJA

Pčelinji proizvodi i korisni savjeti

9


RITAM TRŽNICESOLIDARNA EKO GRUPA OSIJEK NA TRŽNICIU BOSUTSKOM NASELJU

GRAĐANI O TRŽNICI

- Sviđa mi se živost na tržnici, ali i činjenicada kupujem domaće proizvode izravnood ljudi koji su ih uzgojili. Češće kupujemna donjogradskoj tržnici, volim onudaprošetati, pogledati što se nudi odsezonskog voća i povrća, a često popijemkavu u nekom od kafića u okolini.

Mario Rade, glumac

- Rijetko dolazim na tržnicu, iako volimovdje kupovati. Sviđa mi se mogućnostodabira domaćih proizvoda od lokalnihproizvođača. Vjerojatno zbog čistekomocije češće idem u trgovačke centre.K a d a d o đ e m n a t r ž n i c u k u p u j e muglavnom povrće i katkad meso.

Marina Burić, odvjetnica

- Na tržnici redovito kupujem voće ipovrće, meso i jaja. Volim popričati sproizvođačima, nekad dobijem od njihzanimljive recepte. Uvijek sretnemnekog od poznanik a, zastanem ipopričam, tržnicu nikad ne posjećujemusput ili na brzinu, to mi je pravi ritual.

Ivo Šibalić, carinik

Kupnja ekoloških proizvoda uz prisnost i povjerenje

Svakog četvrtka popodne, već četiri godine na maloj tržnici uBosutskom naselju odvija se specifičan način trgovanja. Riječ je oprodaji ekoloških proizvoda koju je inicirala Solidarna ekološkagrupa Osijek (SEG), s ciljem promoviranja ekološke proizvodnje ipovezivanja potrošača i proizvođača bez posredništva, a naobostranu dobit, kako je objasnio jedan od osnivača grupe SrđanMikić iz Dalja, vlasnik istoimenog OPG-a.

Povjerenje i solidarnost

- Osnovali smo grupu po uzoru na istarske grupe, na inicijativukolege Juraja Bučevića. U svijetu ovakve grupe postoje već dugo.Bit je povezati nas lokalne proizvođače s kupcima koji želekupovati provjerene, ekološki proizvedene namirnice. Stječemouzajamno povjerenje koje je ovdje ključno, kao i solidarnost štogovori i naziv grupe. Počeli smo još 2013. godine, kada smoodržali nekoliko predavanja na temu SEG-ova, pozivali smo iagronome te proizvođače koji su predstavili dobrobiti ekološkepoljoprivrede. Tržnicu smo otvorili 2014. godine. Dogovaramo seizravno s kupcima, imamo i svoju grupu na internetu.Ponedjeljkom obavijestimo što imamo u ponudi pa kupci dosrijede navečer naprave narudžbe. U četvrtak od 19.30 do 20 svismo na tržnici na Mačkamami. Donosimo već pripremljene tzv.ekološke košarice, tj. naručene namirnice, a kupci ih samopreuzmu. Nekada smo ostajali sat vremena, ali je i pola satasasvim dovoljno, rekao je Mikić. On sa svojom obitelji uzgaja 30-ak vrsta povrća na tri hektara zemlje.Osim voća i povrća, na ovoj se zanimljivoj tržnici mogu kupiti imliječni proizvodi. Primjerice, velika je potražnja za domaćimmlijekom i mliječnim proizvodima koje svojim vjernim kupcimadonosi Ljuba Božić izVere.

Domaći mliječni proizvodi

- Imamo sedam krava, od toga se pet muze. Hranimo ih kao što seto nekad radilo – isključivo šrotom i sušenom djetelinom, bezikakvih premiksa i sličnih dodataka. Na taj način dobijemo punomanje mlijeka, ali je kvaliteta neupitna. Mušterije koje smoupoznali prvi dan na ovoj tržnici, ostale su nam vjerne do sada.Topuno govori. Krug kupaca se širi usmenom predajom, to jenajbolja reklama, a drukčiju reklame ni nemamo. Osim svježegmlijeka, prodajemo svježi sir i vrhnje, maslac, podlijevani sir, tvrdisir, dimljeni, ali i sireve s maslinama, sezamom, lanom, bučinim ichia sjemenkama, s ljutom paprikom, šunkom, slaninom,češnjakom i brusnicama… Imamo široku paletu proizvoda,zadovoljna sam prodajom i reakcijama kupaca, rekla je LjubaBožić. Njezine riječi potvrdio je i kupac Srećko Jagustin koji jedošao po svježe mlijeko.- Ovu sam tržnicu otkrio prije godinu dana, zapravo su susjedepreporučile mojoj supruzi i otada redovito dolazimo. Sviđa mi seovaj način nabavke namirnica, kupujem od pouzdanih ljudi i vrlosam zadovoljan. Danas sam kupio mlijeko, a osim toga najčešćekupujem suhomesnate proizvode. Tu je roba najbolja na svijetu,ne može bolje od toga, oduševljeno je rekao ovaj kupac.I zaista, na ovoj se tržnici može osjetiti uzajamno povjerenje,prisnost koja vlada između kupaca i proizvođača gotovo jeopipljiva, a činjenica da sada u vrijeme održavanja ovihprimopredaja već pada mrak, daje cijelom iskustvu i pomalotajnovitu, romantičnu notu.

Srđan Mikić, jedan od osnivača osječke Solidarne eko grupe

Zadovoljni kupac Srećko Jagustin


ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA SKAKAČ S MOTKOMIVAN HORVAT

Tržnica je zadnja crta obrane tradicije

Osječkom atletičaru Ivanu Horvatu, hrvatskom rekorderu u skoku smotkom, šetnja tržnicom zanimljiva je iz više razloga. Kao prvo, riječ jeo mjestu krcatom svježim voćem, povrćem i ostalim namirnicamasavršenim za jelovnik svakog sportaša, kao drugo – Ivan za sebe kažeda je ljubitelj tradicije i starih vrijednosti, a prodaja na tržnici svakako seu to uklapa. Tu je zatim njegova ljubav prema tržnicama pa kada godnegdje otputuje, ne propušta priliku posjetiti lokalnu tržnicu i na tajnačin doznati više i o tamošnjim ljudima.

Stara škola

- Zanimljivi su mi običaji na raznim tržnicama. Recimo, u Turskoj mi sesviđa način na koji prodavači pokušavaju nagovoriti ljude da baš odnjih nešto kupe. Rade to na dosta agresivan način, ali to mi je fora, utome je čar. Spreman sam i na cjenkanje, to je ritual, ali i dio njihovihobičaja i identiteta. Slično je i u Izraelu. Na tržnicama je narod, ne možešdoživjeti narod u trgovačkim centrima. Ne volim što se zaboravljatradicija. Tržnice nestaju, a dolaze trgovački centri. Kad je o tome riječ,ja sam stara škola. Mislim da je tržnica zadnja crta obrane starihvrijednosti i tradicije i nikad neću kupiti u prodavaonici nešto što mogukupiti na tržnici, makar bilo i skuplje. I inače nastojim uvijek kupovatihrvatske proizvode, osjećam se bolje kad novac dajem našimproizvođačima, istaknuo je Ivan. Dodao je kako je svojevrstan dokaz dacijeni stare vrijednosti i činjenica da i dalje sluša ploče na gramofonu iuživa u speci�čnom pucketanju vinila. Osim toga, privlači ga život umanjem mjestu pa se nada da će jednog dana tu želju i ostvariti.

- Osijek je objektivno grad prema mjeri čovjeka, ali meni je velik. Moždazato što sam introvert i ne volim gužvu. Mnogi govore da je Osijekmalen grad i da se u njemu ništa ne događa, a meni je prevelik i hvatamsvaku priliku da se maknem iz grada. Iako sam s Juga 2, većinu

vremena provodim kod djevojke Mije u Čepinu. Tamo mogu imati svojmir, ugodna je atmosfera, uživamo u ispijanju kavice na terasiomiljenog lokala, opušteni smo i to mi odgovara. Tako provodimslobodne dane, nisam za divlje izlaske. Nadam se da ću u budućnostiživjeti u malom mjestu ili na rubu grada, tako da ne živim u gradu, ali damogu u njega brzo doći kada to poželim. Recimo, jako volim ići nakoncerte. Ja sam roker, panker, metalac… Znam da mnogi to ne bi reklikad me vide, ali živim za te vrste glazbe i uživam na koncertima. Ali ići uklub gdje se moram derati da bi me netko čuo ili se naprezati da janekog čujem – nema šanse! Ne volim ni cajke i sigurno neću ići u klubgdje se sluša takva glazba, rekao je Ivan i otkrio da su mu velike strasti ikampiranje, planinarenje, ribolov te u posljednje vrijeme vožnja kanua.U šumi će s prijateljima provesti i ovaj godišnji odmor prije nego što mupočnu treninzi i pripreme za novu sportsku sezonu.

Sportski počeci i novi planovi

A kad je o sportu riječ pred Ivanom su zasigurno mnogi izazovi i novapostignuća. S entuzijazmom govori o sportu i svojim počecima:

- Nedavno sam napunio 25 godina, ulazim u najbolje sportske godine.Fizički sam stasao, možda malo kasnije nego ostali sportaši, ali možda i

Na tržnicama je narod, ne možeš doživjeti narod u trgovačkim centrima. Ne volim što se zaboravljatradicija. Tržnice nestaju, a dolaze trgovački centri. Kad je o tome riječ, ja sam stara škola - nikad neću

kupiti u prodavaonici nešto što mogu kupiti na tržnici, makar bilo i skuplje, kaže Ivan.

Ovaj put Ivan je kupio veliku buču

Jaje kao brzi obrok i dobar izvor bjelančevina

bolje jer mislim da ću tako duže trajati. Inače sportaši do 35 godineživota mogu postići najbolje rezultate, nakon toga ili održavajupostignuto ili padaju. Mi motkaši možemo malo duže. Oduvijek sebavim sportom, moj pokojni tata imao je pravilo da se uza školuobvezno nešto treba i trenirati. Bilo što, makar i pikado. Najprije samtrenirao gimnastiku, ali u jednom trenutku sam naglo izrastao i nisammogao više izdržati, težak je to sport. Odlučio sam probati neštodrugo, a na satu tjelesnog skakali smo u dalj pa mi je profesorpreporučio da idem na natjecanje iz atletike. Tako je počelo. TrenerGašparac mi je preporučio skok s motkom pa sam pristao, iako tadanisam znao ni što je motka, a kamoli skok s motkom. No odmah nakonprvih treninga shvatio sam da je to sport za mene. Ne kažem da samodmah bio dobar, naprotiv, bio sam iznimno loš, no zaljubio sam se utaj sport gledajući druge kako skaču. Čvrsto sam odlučio da će to bitimoj sport i da ću dati sve od sebe da ostvarim najbolje rezultate. Aodluku sam zacementirao nakon što sam oborio kadetski rekordHrvatske, otkrio je Ivan. Ostatak njegove sportske priče svimljubiteljima sporta dobro je poznat. Ove ga je godine počeo treniratiruski stručnjak Boris Volkov, trener mađarske reprezentacije pa većneko vrijeme živi na relaciji Mađarska – Osijek. Zadovoljan jepromjenama i s posebnom strašću priča o svom sportu, načinimadržanja motke i ostalim elementima koji utječu na izvedbu i rezultat,poput pogubnog utjecaja kiše i važnosti smjera vjetra, naglašavajućida ima mnogo faktora koji utječu na rezultat, ali da svi oni moguzvučati kao izgovor pa ih zato nakon skoka ni ne spominje. Ove godineće upisati izvanredni studij kineziologije u Zagrebu i tako dodatnopotvrditi sport kao svoje životno opredjeljenje.


ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA

Ivanova peka

- Nisam baš vješt kuhar, ali znam napravitidobru peku. A tada sve potrebne sastojke kupujem

na tržnici. Zapravo je jednostavno – naložiš vatrunajjače što možeš, čekaš nekoliko sati i dobiješ �no jelo.

Dobro meso je tajna dobre peke, a najviše vremena ode napripremu namirnica. Inače, sve jedem, nisam kao laser poputnekih drugih sportaša – držim se granica zdrave prehrane, ali

nisam prestrog. Najviše mi paše crveno meso, puno je proteina, avolim i ribu, primjerice smuđa. Volim jesti i povrće i tjesteninu,

odakle dobivam ugljikohidrate. Jedem sve u jednakim omjerima.Neću baš jesti smeće, ali neću se odreći slanine, kulena ilikobasice. U nekim izvanrednim situacijama kad ne mogu

birati, pojest ću i hamburger. Zapravo malo jedem jerimam malen želudac i brzo se zasitim. Zato i ne kuham

jer se zasitim od mirisa dok pripremam hranu pakasnije ne mogu jesti, kaže Ivan uz smijeh.

Životna lekcija iz Bugarske

Često sam putovao u Bugarsku i uvijek me iznenađivalo to štose zna da je ta zemlja po mnogočemu puno bolja od Hrvatske,nema krize, dosta dobro kotiraju u Europi, a tamo nisam vidioskoro ni jedan dobar automobil na cesti, ljudi ne nosebrendirane majice, ništa novo ni grandiozno ne može se tamovidjeti. Pitao sam tamošnje prijatelje kako to da su oni ponekim standardima iznad Hrvatske, a to se ni po čemu ne vidi.Rekli su mi da kupuju prema svojim mogućnostima i da,primjerice, neće kupiti na kredit auto za koji nemaju novca. Ilisi kupuju jeftinu odjeću.To me na neki način vratilo u realnost ibaš mi se svidjelo jer i ja slično razmišljam – neću kupiti neštoza što nemam novca, iako to radi cijela Hrvatska. Evo, nosimmajice svog sponzora, inače bih bez problema kupio majicu ina tržnici, te su majice iste kao sve druge.

Naj�nije je povrće lokalnih proizvođača

Voće kao ukusna slastica za sportaša

O čemu smo ovoga ljeta pričali na Zelenim četvrtcima? O sasvimobičnim, malim i poznatim stvarima. O medu, jabukama, kruškama, okupusu i njegovim rođacima, o grincajgu... Ispričali smo drukčije pričeo voću i povrću, prisjetimo se nekih od njih.

Ljetni medeni napitak

Ma kakve boje med bio, čini nam se da je "zarobio" svjetlost i toplinu. Ivjerojatno je tako, jer bez toplih sunčanih dana koji nude raskošne imirisne cvjetove, meda i ne bi bilo. Prvi trag ljetnog konzumiranjameda potražili smo u čaši. Posjetitelji Zelenog četvrtka kušali sumedeni napitak s aloa verom, a prema reagiranjima mnogih, mogao bito postati njihov novi, omiljeni napitak. Jer aloe vera, cijenjenatisućama godina kao jedna od najmoćnijih ljekovitih biljaka i med kaosavršena hrana nude nam mnoge dobrobiti za zdravlje: osnažujuimunitet, podižu energiju, pomažu zacjeljivanju rana, pomažu kodprehlada i viroza, čuvaju dobar vid i zdravlje očiju, usporavaju starenjestanica, reguliraju probavu.

Tko drži do zdravlja, jede kupusnjače

U mnogih je naroda poznata poslovica: tko drži do zdravlja, jedekupus. Mi kažemo – ne samo kupus, već i sve njegove rođake: kelj,cvjetaču, brokulu, prokulice, korabu. Dok svakoga dana upoznajemoneke nove super biljke čiji nam je naziv često teško zapamtiti iizgovoriti, zaboravljamo da i u našim povrtnjacima rastu zeleni superjunaci. Nedovoljno je poznato da su upravo kupusnjače temamnogobrojnih znanstvenih istraživanja i studija čiji rezultati govore oizvanrednim učincima tih povrtnica na zdravlje čovjeka. Brokula,cvjetača i kelj sve se više koriste u proizvodnji funkcionalnih dodatakaprehrani, a također se razvija i tradicionalna primjena fermentiranihproizvoda od kupusa.

Eto kruške!

Vjerovali ili ne, kada na španjolskom čujete uzvik "eto kruške!", možetese nadati ugodnom događaju, zabavi ili radosnom trenutku. Kao ijabuke i kruške su u nas obično, svakidašnje voće, no kao da su stalno usjeni popularnije rođakinje. Kruške su nam manje poznate, čestonismo sigurni o kojoj je vrsti riječ niti kakav okus ili teksturu možemoočekivati. Ako tvrdimo da je njihova ponuda daleko manja negoponuda jabuka, nećemo pogriješiti, jer znamo da je svjetski omjeruzgoja krušaka i jabuka 1 : 4. Iako se smatra jednom od najstarijihvoćki, a ima i brojne prednosti u odnosu na druge, s kruškom nije lako,reći će nam uzgajivači.

Kruška se, ako je suditi po pričama iz davnina, vezuje uz dobrotu iplemenitost, u mnogim dijelovima svijeta simbolizira ljudsko srce, a ukršćanstvu ljubav prema čovječanstvu. Možda i mi pomaknemokrušku iz sjene jabuke - za to imamo dobre razloge u njezinimnutritivnim svojstvima, baš kao i u njezinoj simbolici.

Naš eko sataraš

U jednoj su se dječjoj pjesmici našli bahati paradajz i malena šljivakojoj se ovaj naruga kako će završiti kao kompot. Na to mu šljivadosjetljivo uzvrati kako će njegova sudbina biti još gora, jer ga čekalonac za sataraš. U ove ljetne dane sudbina sataraša namijenjena je idrugom povrću: paprici, luku, češnjaku, često i tikvicama i patlidžanu.Sataraš je jednostavno i lagano jelo od povrća karakteristično zanarodnu kuhinju jugoistočne Europe. Naziv mu govori o neobičnojmješavini mađarskih i turskih korijena, a kao domaće zavičajno jelosvojataju ga podjednako Baranjci, Slavonci, Mađari, ali i Hercegovci.Svoju inačicu ima na cijelom Balkanu, a u francuskoj kuhinji najsličnijije popularnom jelu ratatouille. I Osijek ovih dana miriše na satarš, aZeleni je četvrtak ponudio eko-sataraš pripremljen od �nih ekološkihpaprika, rajčica i luka iz jednog valpovačkog eko-povrtnjaka.


EKOLOGIJA ZELENI ČETVRTAK NA OSJEČKOJ TRŽNICI

O voću i povrću na drukčiji načinPiše: Ljiljana Olujić

Što je grincajg bez pastrnjaka?

Što je tržnica bez grincajga? Nezamislivo! Ta mala vezica mrkve,peršina i celera s malo korabice prva je asocijacija na �nudomaću juhicu, ali i jutarnju svježinu zelene tržnice. Ali tekmalobrojni znaju da je za savršenstvo vezice korjenastogpovrća potreban još jedan sastojak: pastrnjak. Pastrnjak, snažniali nježni blijedi korijen nalik velikom peršinu zapravo je jošuvijek teško uočiti i naći u ponudi na našim tržnicama.Zaboravili su ga podjednako i proizvođači i potrošači, no zanjega ima nade i to zahvaljujući neprekidnoj potrazinutricionista koji u neobičnim, starim i zapostavljenim biljnimkulturama pronalaze blago.U srednjem vijeku pastrnjak je bio cijenjen zbog svogslatkastog okusa pa se koristio u pripremanju slastica sve dokšećer nije postao relativno jeftin. Smatra se da ga je upravoniska cijena šećera i bacila u zaborav. Danas, kada znamo dabijele šećerne kristaliće trebamo izbjegavati, pastrnjak imanovu šansu. Ako znamo i da pastrnjak sadrži minerale kalcij,kalij, magnezij, fosfor, cink i željezo, vitamine iz skupine B, C, E iK, antioksidante te da je bogat prehrambenim vlaknima,vodom i proteinima, naći ćemo način kako da bude dio našihsvakodnevnih prehrambenih navika. I ne samo u juhi.

Ako ste ovoga ljeta zaboravili na tikvice, još uvijek možete ispravitipropušteno. Tako ćemo i mi; nismo im posvetili niti jedan ovogodišnjiZeleni četvrtak, što ne znači da smo ih zapostavili. Koliko ih zapravovolimo, najbolje govori naš Zeleni četvrtak od prije osam godina. Tadasmo jednostavno rekli: na glavnoj osječkoj tržnici ovoga ljeta vladajutikvice! Evo priče o njihovoj nježnoj vladavini i nekoliko �nih recepata.

Povijest

Imate li ih u vrtu, mogli ste primijetiti da rastu gotovo nezaustavljivo:ispruže svoje golemo lišće lijeno i opušteno uživajući u suncu, njihovinarančasti cvjetovi plamte kao buktinje, a plod izvire kao golema kap igotovo pred vašim očima raste i puni se ljekovitim sokovima. Ima ihraznih oblika, veličina, boja, a u nas su najpoznatije one blijedo zelene,tamno zelene, prugaste, žute. Ubrajaju se među najstarije povrće kojeje čovjek pripremao za jelo i uzgajao, ali ne i u Europi. Smatra se da jenjihova pradomovina u Južnoj Americi gdje postoje pouzdani dokazida je još prije više od sedam tisuća godina bila na jelovnicimadomorodačkih plemena. Europski kolonizatori je s mnogim drugimkulturama donose na Stari kontinent tijekom 16. stoljeća, no njezin seuzgoj kao povrtnice za ljudsku prehrani bilježi tek od 19. stoljeća i to uItaliji, u okolici Milana.

Ukusna i zdrava

Tikvica brzo osvaja mediteransku kuhinju, a kuhari je vole zbog njezinenevjerojatne kulinarske prilagodljivosti. Nutricionisti će o njoj reći da jeprava riznica hranjivih i ljekovitih sastojaka, a znanstvena istraživanjapotvrđuju da štiti vid, da zahvaljujući visokom udjelu kalija održavaravnotežu tjelesnih tekućina, regulira krvni tlak i na taj način čuvazdravlje srca. Tikvice sadrže obilje vitamina C i A, a osim kalija značajanje udio i fosfora, magnezija i željeza. Uz visok sadržaj vode dobar suizvor biljnih vlakana. Želite li se riješiti viška kilograma, uvrstite ih usvoju dijetu jer 100g tikvica sadrži svega 11 kalorija.


EKOLOGIJAVREMEPLOV ZELENOG ČETVRTKA – SRPANJ 2010. GODINE

Piše: Ljiljana Olujić

Tikvice – za dobar vid i snažno srce

Tikvice s kukuruzom

Sastojci: 75 dag narezane rajčice, sitno narezani luk, dvausitnjena češnja bijelog luka, 2 žlice ulja, 3 klipa mladogkukuruza, 3 zelene paprike narezane u trake, 75 dag tikvicanarezanih na kockice, 4 šalice jušnog temeljca, žličica soli, malocrnog papra, šalica kiselog vrhnja.Na ulju najprije lagano pržiti crveni i bijeli luk, zatim dodatirajčice, a nakon nekoliko munuta dodati zrna kukuruza, zelenupapriku i tikvice. Jelo se na laganoj vatri pirja dok se umak nezgusne i povrće ne omekša. Na kraju začiniti i umiješati kiselovrhnje.

Juha od tikvica

Sastojci : Mala tikvica, 15 dag kuhanog graha, luk, 2 žlice ulja, sol,papar, pola šalice jogurta ili kiselog vrhnja, 8 dag tankihrezanaca. Tikvica se oguli i kuha u slanoj vodi da postanemekana. Voda se ocijedi, a tikvica zgnječi, pomiješa s pasiranimkuhanim grahom i zalije vodom u kojoj se tikvica kuhala. Umeđuvremenu se kosani luk prži na ulju pa doda u juhu, ukuhajuse tanki rezanci i sve se zgusne jogurtom ili kiselim vrhnjem.

Kuhane mlade tikvice

Sastojci: 1 kg mladih tikvica, 2 dl ulja, 2 češnja češnjaka, žlicakosanog peršinovog lišća, papar sol. Očišćene i oprane tikvicenarezati na srednje velike komade i kuhati u slanoj vodi. Za tovrijeme narezati češnjak i pirjati ga na laganoj vatri. Dodatiperšin i pirjati 30-ak sekundi. Kuhane tikvice ocijediti i umiješatiu smjesu ulja, češnjaka i peršina. Tikvice popapriti i premaukusu dodati malo octa ili limunova soka.

Rižoto s tikvicama

Sastojci: Velika glavica luka, paprika, veća rajčica, većatikvica (ili više manjih), šalica integralne riže, malo ulja,papar, curry, peršin, sol. Na ulju kratko pržiti sitno narezaneluk i papriku. Dodati oguljene i na kockice narezane tikvicui rajčicu, zaliti vodom i pirjati petnaestak minuta. Dodatirižu i triput više vode pa kuhati dok riža ne omekša, uzdodavanje vode ako je potrebno. Začiniti prema ukusu.

Recepti s tržniceDobro je poznato da će prodavači(ce) na piji uvijek rado popričati s kupcima, dati kakav koristansavjet ili prijedlog kako pripremiti namirnice koje prodaju. Razmjena recepata s obje straneštanda se podrazumijeva, bilo da je riječ o brzinskom jelu ili kakvoj složenoj raskošnoj deliciji.Donosimo nekoliko recepata susretljivih prodavačica i prodavača…


Milena Grujić – Slane ki�ice dobra su zakuska u svakoj prilici, a mogu biti ipredjelo. Pravim ih prema provjerenom receptu tako da zamijesim tijesto od2,5 kg brašna, malo soli, litre mlijeka i nešto vode prema potrebi, naravnododam i svježi kvasac otopljen u mlijeku sa šećerom. Kad tijesto naraste,rastanjim ga i izrežem na trokute pa motam ki�ice. Premažem umućenimžumancetom i margarinom. U tepsiju stavim papir za pečenje pa složim ki�icei pečem 15 – 20 minuta na 180 – 200 stupnjeva. Ki�ice se prema želji mogupuniti šunkom, salamom, sirom ili čime god poželite, ali su vrlo ukusne i ovako,bez nadjeva.

Marko Pljuskovac - Volim jesti batat, a posebno mi je draga gusta juha odbatata koja se jednostavno priprema i vrlo je ukusna. Najprije narežem dvabatata srednje veličine na komadiće i skuham u posoljenoj vodi. Zatim udrugom loncu ispirjam jedan veći luk, dodam procijeđene kockice batata iprotisnuta 3 režnja češnjaka, ostavim da se sve malo prožme, dodam vodu daprekrije povrće i sve izmiksam štapnim mikserom. Dolijem još vode, maloribanog đumbira, posolim i popaprim. Može se dodati i malo mlijeka. Priposluživanju u tanjur obično stavim žlicu kiselog vrhnja i kockice prepečenogkruha ili sjemenke sezama.

Slane kiflice

Juha od batata

Biljan Bilanoski – Često pravim gibanicu sa sirom i špinatom ili blitvom. Začetiri osobe potrebno je 60 dag listova za savijače, pola kilograma svježeg sira,2,5 dl kiselog vrhnja, 3 jajeta, svježi špinat ili blitva, prema želji. Napravimnadjev od sira, vrhnja, jaja i narezanog špinata pa u nauljenu posudu zapečenje stavim jedan list tijesta, zatim drugi list tijesta iskidam i stavim na prvipa to zalijem dijelom smjese i s malo ulja. Tako napravim nekoliko slojeva, apovršinu pokrijem posljednjim listom tijesta, namažem vrhnjem, prijepečenje narežem na kvadrate i pečem u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva,oko 20 minuta.

Gibanica sa sirom i špinatom

Anđelka Ljepić – Zamijesim tijesto od 1 kg brašna, 2 jajeta, 3 žlice ulja, 3 žlicešećera, naribane korice i malo limunova soka, malo soli i jednog svježeg kvascaotopljenog u pola litre mlijeka pa ostavim na toplom da se digne. Nakon togatijesto stanjim na centimetar debljine, pola premažem mljevenim salom,preklopim drugom polovicom tijesta, malo pritisnem valjkom, opet stanjim iponovim postupke dok ne napravim osam slojeva. Ostavim tijesto da još kratkoodstoji, opet stanjim i izrežem na kvadratiće. Na svaki stavim žličicu pekmeza,preklopim da dobijem trokutiće pa krajeve spojim. Ki�ice pospem kristalšećerom i pečem u pećnici na 200 stupnjeva, oko 20 minuta. Pečene ki�icepokrijem kuhinjskom krpom, a prije posluživanja posipam šećerom u prahu.

Slatke kiflice sa salom

Produkcija: Osijek danasUrednica: Melita BerečićPriprema i tisak: Gradska tiskara Osijek

Nakladnik: Tržnica d.o.o.Direktor: Igor Medić031/213-330www.trznica.hr

15


Ćećin kutakSrećko Milas Ćećo, djelatnik s najduljim stažom u Tržnici d.o.o. živaje riznica znanja o povijesti osječke tržnice i ljudima koji su kroz njuprošli ili tu još rade. Svoja zapažanja već gotovo 40 godina zapisujei tako spašava od zaborava razne zanimljive događaje, anegdote iviceve… Dio svojih uspomena u svakom broju dijeli i s nama:

Za vrijeme nedavno završenog Svjetskog nogometnog prvenstva, dok sam gledao utakmice, navijao,veselio se pobjedama naše reprezentacije, posebnu mi je pažnju privukao prizor kada je maleni DavidVida nakon utakmice dotrčao bosonog na teren svome tati. Dječak koji bosonog trčkara po travipodsjetio me kako smo mi u djetinjstvu puno više hodali bosi, to je bilo uobičajeno i svi kao da smo bilizdraviji i imali bolji imunitet.Mislim da bi bilo dobro da i danas djeca žive što više u dodiru s prirodom, ne samo bosi po travi, nego iinače. Misli su mi krenule prema tržnici i poljoprivrednicima koji rade vrijedno u svom znoju i povezaoih s našim Vatrenima. Njihova polja su vatrena polja na kojima se svakodnevno bore ne samo za sebe,nego za sve nas. Nama uzgajaju zdravu i svježu hranu, dok sebi osiguravaju egzistenciju. Trebali bismoi njima pljeskati i kupovati domaće, kako bi i oni opstali i nastavili raditi to što rade. Njihovi certifikatisu svojevrsne medalje. Taj se rad itekako može i treba vrednovati, a mi ih možemo nagraditi tako dakupujemo njihove, lokalne proizvode, a ne svjetsko smeće koje nam stiže tko zna odakle. Također,trebali bismo ih ponekad posjetiti na poljima i na OPG-ima, povesti djecu i unuke neka vide kakoizgleda kad se nešto vlastoručno zasadi i daje plod. Možda da djeca pritom i sama nešto zasade, to ćepamtiti dugo i od malih nogu usvojiti neke vrijednosti.

Vi imate poslovnu ideju, a nemate prostor za njezinu realizaciju. Mi imamo ideju kako u našem prostorurealizirati Vašu ideju. Za samo jednu kunu mjesečno unajmite kiosk ili štand na glavnoj osječkoj tržnici poduvjetom da prodajete robu ili pružate usluge kojih nema na gornjogradskoj tržnici. Više informacija potražite uupraviTržnice,Trg Ljudevita Gaja 5 ili nazovite: 213-330.

KVALITETNODOMAĆESVJEŽE

Tržnica Osijek

Umirovljenici! Neka utorak bude vaš dan za dolazak na tržnicu jer osim dobrog ugođaja i bogate ponude,nudimo vam i deset posto niže cijene za mnoge proizvode i usluge. Akcija Umirovljenički utorak, plod jesuradnje stranke Aktivni nezavisni umirovljenici i Tržnice d.o.o.. Svakog utorka potražite štandove i prodajnamjesta s posebnom oznakom popusta za umirovljenike. Uživajte u druženju i dobrom raspoloženju tenapunite svoje košare voćem, povrćem, jajima, mesom i mliječnim proizvodima po povoljnijim cijenama.

Vatrena polja

Barometar cijenaBarometar cijenaSok od jabuke

10-12 kn/i

Zelena salata

10-15 kn/gla

Kupinovo vino

40-50 kn/l 12-15 kn/l

Buča

8-10 kn/kg

Kelj

10 kn/kg

Mrkva

6-8 kn/kg

Grožđe

8-12 kn/kg

Patlidžan

5-6 kn/kg

Batat

12-15 kn/kg

Krumpir

3-4 kn/kg

Tikvica

10 kn/kg

Dunja

10 kn/kg

Svinjska jetra

6-8 kn/kg

Češnjak

Jabuka

2-6 kn/kg

Paprika

6-10 kn/kg

Šljiva

6-8 kn/kg

Sok od rajčice

Luk

5-6 kn/kg

Kruška

4-12 kn/kg

30-40 kn/kg

Ljuta papričica

15-20 kn/kg

Documents

informativno zabavni mjesečni magazin, besplatni primjerak