Informatička tehnologija u poslovanjuICT Informatička tehnologija u poslovanjuCT

ISSN 1330-0393

BPM:strategijskaspremnostza promjene

Hrvatski eSkills defi cit

PRILOG

Razvoj kao uvjet oporavkaNaši podaci u tuđem računalu

Razgovor umjesto ponude

Broj 1884/2012CIJENA: 32 kn4,5 €5 KM

Hrvoje SagrakPredsjednik

HUP Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti

Hakeri za poznatog korisnika

Novi fokusi kiberkriminala

>ICT INDUSTRIJA

188/4/2012 infoTrend 3

UVODNIK<

Snimio:Dražen Lapić

Informatička tehnologija u poslovanjuICT Informatička tehnologija u poslovanjuCT

ISSN 1330-0393

Hrvatski eSkills deficit

PRILOG

Broj 1884/2012CIJENA: 32 kn4,5 €5 KM

online: www.infotrend.hr

Hoćete li propustiti ove i još petnaestak dobrih tema koje pripremamo za sljedeći broj?

INFOTRENDPrvi hrvatski časopis zainformatiku u poslovanju

Nakladnik:TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski iinformatički konzaltingŽajina 61/1, 10 000 ZagrebOIB: 03544854623Raiff eisenbank Austria d.d.Žiroračun 2484008-1103024067Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593e-pošta: infotrend@teledom.hrInfoTrend online: www.infotrend.hr

Direktor:Slavko Vidović

Glavni i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: redakcije@trend.hr

Dopisnik iz BiH:Haris Hamidović

Dopisnik iz Srbije:Nikola Marković

Jezična obrada:Anđelko Kovačević

Oglašavanje i pretplata:Ana Mišiće-pošta: ana.misic@infotrend.hr

Marketing:Ana Meštroviće-pošta: ana.mestrovic@infodom.hr

Grafi čko oblikovanje:Pictoris d.o.o.

Izrada i održavanje web-portala:Novena d.o.o. Zagreb

Tisak:Zina d.o.o. Zagreb

Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno,no nakladnik ne može odgovarati za posljedicenjihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autorai ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahval-nošću i biti će im posvećena puna pozornost.Za možebitnu suradnju potreban je prethodnipismeni ili telefonski dogovor.Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nijeunaprijed izričito dogovoreno.Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopu-šteno uz obavezno navođenje izvora.

Bez reda nema napretkaPolako, ali uporno, i na ICT području Hrvatska se odvikava fi lozofi je „što nam

tko može“. Zakoni su i dosad postojali, ali se nisu poštivali, inspekcije su obavljale posao za koji nisu bile kvalifi cirane, sudovi vježbaju strogoću na prvim slučajevima neovlaštenoga korištenja i trgovanja tuđom intelektualnom imovinom. Dnnevnim informacijama kao što su:

- Sud potvrdio HAKOM-ova nastojanja u zaštiti korisničkih prava...- Godišnja studija BSA o soft verskome piratstvu...- Neovlašteno skidanje fi lmova s Interneta nezakonito je i kažnjivo...- U Osijeku održana akcija „Stop krivotvorinama i piratstvu“...

Od prošloga se broja pridružila i naša nova rubrika „ICT i sudska praksa“.U sljedećem će broju autor rubrike Tihomir Katulić razmotriti stvarni slučaj protupravnog prisvajanja zaštićenog domenskog imena u .hr domeni.

Što to ICT donosi u miraz energetskomu sektoru?

U poslovnome svijetu brak iz interesa zvuči vrlo poželjno – pogotovo ako je interes, a onda i korist, obostrana. Ta usporedba izgleda kao najkraći i najbolji opis onoga što se događa u vezi između ICT-a i energetskoga sektora danas. Energetski sektor i ICT nalaze se u samome vrhu najperspektivnijih, najbrže rastućih i fi nan-cijski „najtežih“ tržišnih segmenata u Europi. No rezerve su se energije smanjile i dugoročna je održivost sustava ugrožena ako se kratkoročno ne povećaju ulaganja.

Ta sredstva treba iskoristiti pametno, a tko to zna bolje od onoga tko upravlja informacijama, prenosi ih i obrađuje strahovitom brzinom - od ICT sektora.

U InfoTrendu 189. pročitajte analizu u kojoj autor dr. sc. Drago Cmuk, mag. ing. el., upozorava na nužnost realnih informacija o povratu ulaganja u različite ICT projekte u energetskome sektoru, na nacionalnoj i široj razini.

e-Europa : e-HrvatskaU ovome smo broju, u prilogu e-Hrvatska, objavili više izvrsnih materijala koji

upozoravaju na budućnost Hrvatske koja, priznali to političari ili ne, ne ovisi o pojedinim granama gospodarstva kao što su to poljoprivreda ili turizam nego prije svega o osposobljenosti stanovništva da te, i sve druge grane „odradi“ na visokoj tehnološkoj razini. A ta je osposobljenost vrlo upitna i, uzevši u obzir sve čimbenike – u opadanju.

Što se u međuvremenu zbiva u e-Europi, dakle kod naših susjeda i prijatelja, ali prije svega konkurenata na tržištu, u idućem će broju analizirati Ratko Mutavdžić, voditelj sektora za javnu upravu Microsofta Hrvatska.

150 najboljihZanima li Vas pravo stanje hrvatske informatičke i telekomunikacijske industrije?

Stvarni odnosi snaga i položaja na tržištu? Prihodi i dobit netom završene poslov-ne godine u usporedbi s prethodnom? Porast ili pad broja zaposlenih u vodećim hrvatskim ICT tvrtkama. Sve to, uz komentare vodećih analitičara tržišta i predvi-đanja njihova kretanja u tekućoj godini, moći ćete proučiti u godišnjem specijalnom izdanju InfoTrenda o stanju ICT industrije:

TOP100 u informatičkoj industriji RHTOP 50 u telekomunikacijskoj industriji RH

Obratite pozornost: Na našem portalu www.nfotrend.hr, 15 dana nakon izlaska tiskanoga izdanja, možete otvoriti i prolistati online verziju svakog novog broja InfoTrenda.

4 infoTrend 188/4/2012

NAJAVA

35. MIPROTehnološke su novosti tradicionalni lajtmotiv ICT skupova MIPRO-a. Taj najveći nekomercijalni otvoreni i neovisni skup tehničkoga usmjerenja u ovome dijelu Europe i ove godi-ne sudionicima i gostima nudi niz tehnoloških novosti koje su postale ili postaju tehnološka stvarnost.

Lice s naslovne straniceNa izbornoj skupštini HUP ove Udruge informacijsko komunikacijske djelat-nosti, Hrvoje Sagrak ponovno izabran za predsjednika: Sa stanjem u kojem jesmo ne možemo biti zadovoljni, gledali to po veličini IT tržišta u Hr-vatskoj i godišnje izraženim sve nižim brojkama o njegovoj vrijednosti, ili iz perspektive ukupne vrednovanosti ICT sektora u Hrvatskoj.

NAJAVA

BPC 2012U Zagrebu se 15. svibnja, pod pokro-viteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Business Process Management Institute-a (USA), održava deseta me-đunarodna Konferencija o poslovnim procesima BPC 2012. Konferenciju organiziraju Ekonomski fakultet u Za-grebu, Fakultet organizacije i informa-tike iz Varaždina i tvrtka InfoDom.

ICT INDUSTRIJA

Intervju: Gordana KovačevićHrvatska u istraživanje i razvoj kao podlogu svoje razvojne i tehnološke politike godišnje uloži manje od 0,7 posto BDP-a. Istodobno, razvijene su zemlje već sada premašile 3 posto BDP-a, a Kina do 2020. namjerava do-segnuti čak 5 posto vlastitoga BDP-a koji će ulagati u R&D&I aktivnosti.

TEMA BROJA

Najuspješniji izvoznici softveraTvrtke koje svojim inovativnim i izvornim softverskim proizvodima

mogu pomoći korisnicima u svakod-nevnome radu osiguravajući brže, lakše i kvalitetnije poslovanje, sigurno će pronaći svoje nove korisnike i u inozemstvu.

EKSTERNALIZACIJA

Što, kako, s kim? Poslovni je model eksternalizacije stavljen u određene okvire sedamde-setih godina prošloga stoljeća. Sama je ideja prilično je je jednostavna - sve poslovne aktivnosti koje vam nisu primarne, prepustite vanjskomu izvođaču. Na taj vam način ostaje više vremena za unaprjeđenje osnovne djelatnosti, što vas automatski čini konkurentnijim na tržištu. Ali...

SIGURNOST IT SUSTAVA

Kako upravljati rizicima?Iz perspektive informacijske sigur-nosti, upravljanje je rizicima proces razumijevanja i odgovora na čimbeni-ke koji mogu utjecati na narušavanje povjerljivosti, integriteta ili raspoloži-vosti informacijskoga sustava.

ICT I SUDSKA PRAKSA

Zbirke osobnih podatakaPodatci koje trgovci i drugi poduzet-nici dobivaju od kupaca i korisnika njihovih usluga neprocjenjivi su u kontekstu promatranja i analize tržišta

a poduzetnici imaju izravan interes zašto bi htjeli takve podatke prikuplja-ti i obrađivati. Međutim, prikupljanje je takvih podataka podložno nekim zakonskim pravilima pa je njihovo neprijavljivanje i neovlaštena uporaba kažnjivo djelo.

INFORMACIJSKA SIGURNOST

Haker i poduzetnik

>U OVOM BROJU

10

6

20

28

32

36

7

Što, kako,s kim?

28

10

14

BPC2012

Domaći softverski razvoj nije ograničen samo na poslovni softver i mobilne aplikacije. Zagrebačka tvrtka Zaštitni kod ima ambiciozni plan svjetskomu tržištu ponuditi prvorazredni softver s područja informacijske sigurnosti.

INFORMACIJSKA SIGURNOST

Novi fokusi napadaRačunalne mreže postaju sve šire i složenije. Osnovni je uzrok tomu povećanje mobilnosti korisnika, pojava i širenje Računalstva u oblaku, interakcija s društvenim mrežama. Po-datci kolaju sustavima o kojima svi ne znaju mnogo, ili o tome ne razmišljaju. Industrijalizacijom se kibernetičkoga kriminala narušavanje sigurnosti povećava linearno kroz učestalost i istančanost napada.

38

35

188/4/2012 infoTrend 5

U OVOM BROJU<

DRUŠTVENE MREŽE

Razgovarati s kupcemDruštvene mreže predvođene Facebo-okom predstavljaju najveću bazu po-trošača ikada okupljenih na jednome mjestu. Ipak, A.T. Kearneyeva studija društvenih mreža za 2011. pokazuje da Top 50 globalnih brandova još uvi-jek ne zna iskoristiti taj potencijal.

OSVRT

Cisco Expo 2012Cisco Expo konferencija se ulaskom u drugo desetljeće svojega postojanja afi rmirala kao događaj koji svaka-ko treba posjetiti ako želite ostati informirani na području komunikacij-sko-mrežnih tehnologija jer Ciscovi inženjeri tu redovito predstavljaju najnovija rješenja. Ostaje tek bojazan da bi u skoroj budućnosti taj, ali i slični događaji, mogli preseliti u svijet virtualnih konferencija.

Elektronički račun – osnove hrvatske regulativeE-račun je najpopularnija elektronička poruka koja se koristi za razmjenu elektroničkih računa (faktura) prilikom e-poslovanja u EU-u i svijetu.

POSLOVNA INTELIGENCIJA

Brže, bolje, jeftinijeSvaka tvrtka postojanje i daljnji razvoj zasniva na ostvarenju svojih poslovnih ciljeva. Korištenje poslovne inteligen-cije u svakodnevnome radu omogu-ćilo je optimizaciju poslovnih procesa tvrtke, obrta, ustanove, korporacije.

OSVRT

Sajam (ne)potrebnih uređaja

4640

52

53

PRILOG20

e-Vještine za 21. stoljećePoboljšanje digitalne pismenosti, znanja i uključivosti jedno je od sedam prioritetnih područja Digitalne agende za Europu, jedne od ključnih inicijativa Europske komisije u okviru Strategije Europa 2020 - razvojne strategije za ovo desetljeće, kojom se želi postići da EU postane pametno, održivo i uključivo gospodarstvo.

Naš eSkills defi citEuropski je tjedan ICT zanimanja i di-gitalnih kompetencija stavio u sredi-šte pozornosti hrvatsku stvarnost na području ICT zanimanja i još jednom istaknuo nedostatke odgovarajućih znanja i vještina u svezi s potrebama društva i tržišta.

Nedostaje nacionalna strategijaUnatoč trenutačnome stanju na globalnome tržištu rada, potražnja za ICT osobljem raste iz godine u go-dinu, dok je s druge strane sve manji broj zainteresiranih mladih ljudi koji odabiru ICT studije. U Europskoj je uniji otkriven problem nedostatka odgovarajućih informatičkih vještina i kompetencija pojedinaca te smanje-nje broja ICT stručnjaka.

UPOZORENJEBSA poziva na oprez Od listopada su prošle godine na adrese različitih poslovnih subje-kata upućeni brojni dopisi ”Udruge autorska prava”, u kojima je lažno najavljivana zajednička akcija nave-dene udruge, međunarodne udruge proizvođača poslovnoga softvera Bu-siness Software Alliance te Državnoga inspektorata Republike Hrvatske. U pismu se navodi kako se akcija provodi “zbog provjere korištenja legalnih računalnih programa”.

1

3

6

Najuspješniji izvoznici softvera

43

8Četiri dana, Barcelona je bila svjetsko središte mobilne industrije. Svake se godine krajem prvoga tromjesečja održava legendarni tehnološki sajam Mobile World Congress - MWC, na kojem su se pojavili svi najveći i najbitniji proizvođači mobitela i mobilnih usluga - osim Applea, koji već tradicionalno zaobilazi takve događaje u širokome luku.

ICT Vijesti iz BiHICT vijesti iz Srbije

j

44

49

6 infoTrend 188/4/2012

TEHNOLOŠKE SU NOVOSTI tra-dicionalni lajtmotiv ICT sku-pova MIPRO-a. Taj najveći ne-komercijalni otvoreni i neovisni skup tehničkoga usmjerenja u ovome dijelu Europe i ove godi-ne sudionicima i gostima nudi niz tehnoloških novosti koje su postale ili postaju tehnološka stvarnost.

Znanstveni i stručni dio sku-pa pokrivaju deset savjetovanja po pojedinim užim područjima ICT-a koje možete pronaći na portalu www.mipro.hr pa ih ov-dje nećemo navoditi. Posebnu skupinu čine radovi studenata preddiplomske nastave svrstani u savjetovanje – MIPRO Junior.

Poznato je da su skupovi MI-PRO-a potekli iz potreba gospo-darstva i da su svih 35 godina, koliko se održavaju, duboko ukorijenjeni u gospodarstvu. Da bi se inženjerima iz gospo-darstva, kojima nije prioritet pisanje radova za neko od deset savjetovanja, omogućilo prezen-tiranje vlastitih projekata, inova-cija, proizvoda, patenata i uslu-ga, pokrenut je novi oblik rada – sekcija MIPRO INOVA(cije) koja je usmjerana ka High-Tech proizvodima i uslugama. Time se otvara prostor za nastup što većega broja novih sudionika te za predstavljanje što više ino-vacija u cilju komercijalizacije high-tech projekata. Ta je ak-tivnost započeta u suradnji s udrugom Hrvatskih nezavisnih izvoznika soft vera i uz podršku BICRO-a.

Tematsku cjelinu s MI-PRO – INOVA(cijama) čini tutorijal Zaštita in-telektualnog vlasništva u tehnološkim tvrtkama: Zašto i kako patentirati koji će održati Dubra-vko Babić, poznati ino-

JUBILARNI 35. MEĐUNARODNI SKUP MIPRO 2012

Ove godine i MIPRO INOVA

TOP društvena i tehnološka tema konferencije: Razvoj industrije visoke dodane vrijednosti i reindustrijalizacija

vator, poduzetnik i znanstvenik.Od poučnih sadržaja MIPRO

2012 nudi sudionicima dva se-minara usmjerena k primjeni ICT-a u elektroenergetskim su-stavima ( HEP seminar), odno-sno k implementaciji regulator-ne politike u velikim sustavima (IRP seminar). Organizirat će se i tradicionalni seminar o pri-mjeni suvremenih elektronič-kih programskih alata koji će održati CadCam Design Centar iz Zagreba. Nastavit će se i odr-žavanje zelenih ICT radionica i okruglih stolova uvedenih u program prošle godine, koji su izazvali velik interes sudionika.

Njihovi naslovi su: Ekoučinkovitost suvreme-

nih komunikacijskih sustava (radionica)

Ekoodrživost informacijskih i komunikacijskih tehnologija (okrugli stol)

Primjena ePoziva u Repu-blici Hrvatskoj (okrugli stol)Kao top društvena i tehno-

loška tema pojavit će se Razvoj industrije visoke dodane vrijed-nosti i reindustrijalizacija koja će biti prezentirana na okruglome stolu, u udarnome terminu na dan otvaranja skupa, u srijedu 23. svibnja 2012. poslije podne. MIPRO tom temom želi dati svoj doprinos izlasku Hrvatske iz recesije na stabilnim osnova-ma. Kao glavni uvodničari po-zvani su legendarni slovenački ekonomist, znanstvenik i javni radnik Jože Mencinger i naš Lju-bo Jurčić.

Organizirat će se i okrugli

stolovi na teme koje su ključne za telekomunikacije kao, pri-mjerice, okrugli stol Prostorno planiranje i gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnim mrežama - osiguranje predu-vjeta za investiranje u pokretne pristupne mreže u organizaciji T-HT-a. Predviđen je i okrugli stol na temu Cloud computing

za gospodarstvo u organiza-ciji Tehničkoga fakulteta Ri-jeka, te okrugli stol na temu Quo vadis IT obrazovanje u sklopu savjetovanja Računa-la u obrazovanju. Pozornost će sudionika i gostiju svaka-ko pobuditi i dvije radionice koje inicira Nokia Siemens Networks pod naslovima M2M i GSM-R, predviđene za četvrtak 24. svibnja 2012. u prijepodnevnim satima.

Sastavni će dio tradicio-nalne Izložbe biti prezen-tacija EU projekata – RIDE - koji se bave diseminacijom

istraživačke infrastrukture koja je uvjet za velike istraživačke projekte. Očekujemo znatan od-ziv EU projekata. Tom akcijom MIPRO postaje jedan od bitnih punktova za prezentiranje EU tehnoloških aktivnosti. Bit će tu i ostalih sadržaja kao što je vrlo zanimljivo svečano otvara-nje skupa u srijedu 23. svibnja 2012. u 10.30 na kojem će biti podijeljene nagrade za najbolje radove na savjetovanjima, te po-velje najzaslužnijemu pojedincu i kompaniji u „sazviježđu“ MI-PRO-a. Podijelit će se i povelje Friend of MIPRO istaknutim pojedincima koji sa svojim ra-dovima dolaze kroz dulje raz-doblje na skupove MIPRO-a. Na skupu će biti prisutni uz ostale i čelnici vodećih ICT kompanija, domaćih i stranih tvrtki, ista-knuti članovi akademske zajed-nice, menadžeri, marketinški stručnjaci, novinari, voditelji PR službi, projektanti, tehnolo-zi, ravnatelji pojedinih uprava i agencija. To je, uz bogate sadr-žaje, plodno tlo za sinergiju svih vrsta.

Sve ćete ostalo naći na www.mipro.hr.

PETAR BILJANOVIĆPredsjednik Međunarodnoga

programskoga odbora MIPRO-a

NAJAVA

188/4/2012 infoTrend 7

LICE S NASLOVNE STRANICE<

SA STANJEM U KOJEM JESMO ne mo-žemo biti zadovoljni, gledali mi po veličini IT tržišta u Hrvatskoj i godišnje izraženim sve nižim broj-kama o njegovoj vrijednosti, ili iz kuta ukupne vrjednovanosti ICT sektora u Hrvatskoj. Tim više, ako uzmemo u obzir neiskorišteni po-tencijal koji taj sektor nudi za stva-ranje novih radnih mjesta, za sma-njenje regionalnih razlika u nas, primjerice, putem e-Poslovanja, za podizanje ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i, posebi-ce, za provedbu strukturne reforme državne uprave radi učinkovitijega i kvalitetnijega obavljanja servisa za građane i poduzetnike za veću transparentnost postupaka i učin-kovitosti državnih službenika - izjavio je stari/novi predsjednik Hrvoje Sagrak kao uvod u obrača-nje čitateljima InfoTrenda.

Aktivnosti koje planiramo obavljati u

sljedećem razdoblju obuhvaćaju, između ostaloga, sljedeća područja:

Jačanje komunikacije s gospodarskim sektorom imajući u vidu vrlo nizak stu-panj ulaganja u informacijske tehnologi-je, osobito od strane malih pa i srednjih poduzeća. Država je u nas još uvijek po-jedinačni najveći ulagač u IT, dok u ra-zvijenim i zrelim društvima ukupno IT tržište u jednoj zemlji nije toliko ovisno o ulaganjima države, nego se tržište dinami-zira zbog stalnoga ulaganja realnoga sek-tora u IT. Zapažamo tu i potrebu pružanja

NA IZBORNOJ SKUPŠTINI HUP-OVE UDRUGE INFORMATIČKE I KOMUNIKACIJSKE DJELATNOSTI, HRVOJE SAGRAK PONOVNO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA

Očekujem zaustavljanje nepovoljnog trenda

dodatnih obrazovnih programa za takve poduzetnike koji će im pomoći spoznati koristi koje mogu ostvariti naprednijim korištenjem IT-a i boljem razvoju vlastite konkurentnosti. Dan-danas najkonkuren-tnije tvrtke koriste usklađeno sa svojim poslovnim strategijama i u punoj mjeri dostignuća informacijskih tehnologija. Obratni primjer teško da ćete naći. IT obrazovanje tako osim potrebe za kvali-tetnim inženjerima, proizvođačima IT-a, jednaku vrijednost ima i na korisničkoj strani uz, dakako, prilagođeni sadržaj. Tu se može utvrditi cijeli vrijednosni lanac jer informacijska tehnologija prožima sve industrijske sektore, pa tako i može pruži-ti veću dodanu vrijednost tim sektorima.

Činjenica jest da Hrvatska nema već dulji niz godina nikakav obuhvatni IT događaj ili forum koji bi bio nami-jenjen široj poslovnoj publici, a da nije specijaliziran ni povezan s ko-tizacijama i kao takav ograničen u svojem dosegu. Vidimo tu prostor da stvari ponovno pokrenemo, za-što ne i u suradnji s drugim srodnim IT udrugama i inicijativama.

U svezi sa spomenutim možemo ista-knuti dva koncepta, izravno u svezi s gos-podarstvom, e-poslovanje i Računalstvo u

Kao jednu od mjera koja se može istaknuti radi osiguranja potrebne kvalitete rješenja i usluga IT tvrtki kod isporuke javnim naručiteljima jest i nadzor ICT projekata, čime bi se bitno mogao smanjiti rizik neuspjelih pa i loših, nekvalitetnih projekata i njihovih pratećih troškova

1888881188881188/4//4/4/4//4//4//4/4 201201201201202012010120 22222222222 in ininiinniniinfofoTfoTffoTfoTfofo renrenrenreneenene d d dddd 77777777

rograma za takve pomoći spoznati

ariti naprednijim m razvoju vlastite nas najkonkuren-lađeno sa svojim i u punoj mjeri

skih tehnologija. da ćete naći. IT potrebe za kvali-

oizvođačima IT-a, i na korisničkoj

gođeni sadržaj. Tu vrijednosni lanac ogija prožima sve ako i može pruži-st tim sektorima.

vatska nema većv obuhvatni IT bi bio nami-ublici, a davezan s ko-

ograničen u tu prostor

renemo, za-ugim srodnim ama.

im možemo istata-vno u svezi s gos-je i Računalstvoo uu

koja seosiguranja

rješenja i isporuke a jest i

ta, čimemanjiti loših,

kata i oškova

8 infoTrend 188/4/2012

>LICE S NASLOVNE STRANICE

oblaku – gdje tehnologija pruža izvanredno ekono-mične mogućnosti upravo manjim organizacijama i tvrtkama da za svoje potre-be unajmljuju servise bez potrebne brige za cijelu in-frastrukturu i operativu.

E-poslovanje se pak ne-dovoljno brzo širi kao mo-dus operandi u Hrvatskoj, proces teče sporo, a neri-ješena legislativa – unatoč nekim pomacima – takvo stanje potpomaže, umje-sto da ga pokrene. Zakon-ske nekonzistencije, a to znači i pravne nesigurnosti i nemogućnosti stvaranja primjerene sudske prakse, uzrok su ta-kvomu stanju. Navest ću primjer velike pravne praznine, nereguliranja uporabe elektronički pohranjenih informacija, pravila njihovoga čuvanja te standarda koje sustavi moraju zadovoljavati s ob-zirom na sigurnost, trajnu nepromjenji-vost podataka, auditabilnost, odnosno praćenje pristupa i svih promjena poda-taka i sl. Novi je Pravilnik o PDV-u, od kolovoza 2011., omogućio konačno uvo-đenje e-Računa, ali nije defi nirao odnos sa Zakonom o računovodstvu i potrebu, odnosno alternativu pohrane računa u elektroničkome umjesto u papirnatome obliku! Mogu navesti primjer njemačkoga zakonodavstva, čiji je pravni ustroj nama blizak, i postojanje dvaju ključnih propisa iz područja normiranja upravljanja elek-tronički pohranjenim informacijama, a to su Grundsätze ordnungsmäßiger DV-gestützter Buchführungssysteme (GoBS), što bi u slobodnome prijevodu značilo Osnove valjanih knjigovodstvenih sustava potpomognutih (elektroničkom) obrad-bom podataka. Propis normira uporabu podataka i isprava koji se moraju čuvati u elektronički vođenim knjigovodstvenim sustavima, te u podatkovno sigurnim su-stavima upravljanja dokumentima i revi-zijsko sigurnim elektroničkim arhivskim sustavima. Drugi je ključni propis Grun-dsätze zum Datenzugriff und zur Prüfb ar-keit digitaler Unterlagen (GDPdU)

Osnove za pristup podatcima i za provjeru digitalnih podnesaka, kojim se uređuje, između ostaloga, i pretpostavke za čuvanje i arhiviranje e-Računa i nje-

govoga sadržaja. Oba su propisa u ovlasti Ministarstva fi nancija Njemačke. Ključno je dotična pitanja normirati i u Hrvatskoj.

Usko je pak i s time povezano i pitanje reforme državne uprave, gdje ne možete bez obuhvatnih legislativnih zahvata pru-žiti okvir za širenje e-Uprave. Ohrabruje što je nova Vlada prepoznala i istaknula apsurde o postojanju tolikih tisuća nepo-vezanih baza podataka s nebrojeno puta upisanim i evidentiranim istim podatcima. S druge strane, radi ilustracije da uzmem vrlo nepopularan primjer – posljedicu ta-kve nepovezanosti vidimo i u nerješenim biračkim popisima, pa smo doista zemlja krajnosti – birača gotovo onoliko koliko imamo i stanovnika. Bitno je razumjeti da rješavanje takvih pitanja i implementacija pratećih IT rješenja i standarda u uprav-nim postupcima državnim službenicima može u mnogome pomoći, tako da obav-ljaju poslove veće dodane vrijednosti, bez nepotrebne administracije ili nejasnih propisa primjene, što dovodi do sporoga rješavanja i nezadovoljstva građana.

Naravno, ključna je pretpostavka za-življavanja e-Poslovanja u svim oblicima i

e-Uprave sveobuhvatna dostupnost brzo-ga i ultrabrzoga Interneta – zgodno izra-žena u sintagmi „Internet za sve!“ za što se zalažemo. Tu valja voditi računa i o vrlo bitnome pitanju zaštite osobnosti i osob-nih podataka od zloupotrebe, što postaje vrlo teško u svijetu raširenih društvenih mreža. Jednako je bitno i osjetljivo to pi-tanje i u pogledu primjene e-Uprave, pri čem centralizacija baza podataka ne smi-je biti podlogom nesustavnoga nadzora nad uporabom dotičnih osobnih podata-ka i mora biti tako regulirana da njihova uporaba bude povezana samo s valjanom i jasno utvrđenom zakonskom svrhom. Izazov će nam također biti i rasprava o potpuno novoj vrsti međunarodnoga ugovora tzv. ACTA-i, čiji dosezi mogu biti dalekosežni upravo na osobnu privatnost i prava na zaštitu te privatnosti. Kao Udru-ga ne možemo prihvatiti da se bez ikakvih mjerila, jednostrano zagovaraju norme predviđene nacrtom ACTA-e bez dubin-ske javne rasprave i sagledavanja svih po-sljedica na osnovna prava čovjeka koja su zajamčena i Ustavom.

HUP UIKD rado se odazvao pozivu g. Darka Parića, pomoćnika ministra za e-

Hrvatsku u Ministarstvu uprave, za sudjelovanjem sa stručnim predstavnici-ma u okviru rada Radnih skupina, kao pomoćnih i operativnih tijela Povje-renstva za koordinaciju informatizacije TDU-a. Štoviše, potaknuli smo i osnivanje dodatnih rad-nih skupina, i to za Ko-risničke servise, za e-pla-

č govoga sadržaja Oba su propisa u ovlasti e Uprave sveobuhvatna dostupnost brzo

HupsamskopreinŠtosniri

188/4/2012 infoTrend 9

ćanja i za Interoperabilnost i legislativu. Nadamo se što skorijemu zaživljavanju te suradnje, pri čem smo svjesni izazova opsega i količine poslova koji se trebaju, a i mogu, u određenoj jedinici vremena sa-vladati. Pri tome će, prema mojem mišlje-nju, sadržaj pojedinih aktivnosti biti takav da traži pun, profesionalni angažman, multidisciplinarnoga tipa.

HUP UIKD promiče i izvrsnost u izved-bi ICT projekata. Kao jednu od mjera koja se može istaknuti radi osiguranja potreb-ne kvalitete rješenja i usluga IT tvrtki kod isporuke javnim naručiteljima jest i nadzor ICT projekata, čime bi se bitno mogao smanjiti rizik neuspjelih pa i loših, nekvalitetnih projekata i njihovih pratećih troškova. Vrijedno bi bilo da sama struka

iznjedri takve standarde i mjerila po ko-jima bi se nadzor obavljao, slično onomu što postoji u građevinskoj industriji.

HUP UIKD promiče etičko poslova-nje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, što ćemo težiti interno utvrditi i Etičkim ko-deksom, kao moralnom normom, dobrim poslovnim običajima koji vežu članice i koji čuvaju ugled i vjerodostojnost ICT –a kao industrijske grane, a kupcima i kori-snicima daje dodatnu vrijednost.

U provedbi naših ciljeva namjeravamo aktivno komunicirati s Ministarstvom poduzetništva i obrta, Ministarstvom gos-podarstva te Ministarstvom obrazovanja, znanosti i tehnologije – i ostalima s koji-ma bude potrebno, pri čem ćemo nastojati i internu organizaciju prilagoditi, radom u stručnim skupinama, putem pojedinih spe-cijaliziranih timova za određena pitanja.

Želimo biti otvoreni i za suradnju s manjim IT tvrtkama, onima koji kao tzv. start-upovi imaju potencijal izvoza i plasmana vlastitih globalnih rješenja. Takve su tvrtke izvrstan putokaz novim ICT izvrsnicima, koji tek izlaze na tržište rada, što se sve može postići zahvaljujući povoljnomu okruženju i vlastitoj inova-tivnosti. Želimo im pomoći da se prepo-zna vrijednost poticaja takvih programa i pruže poslovni uvjeti koji im mogu dati konkurentnoga zamaha. Time želimo do-prinijeti i da ne bude više priča o odlje-vu naših mladih mozgova u inozemstvo, danas, na žalost, opet sve češćih. Znanje je najvrjednija imovina jednoga društva, ako se znade upotrijebiti. Trebamo ga ču-vati za sebe.

U proteklom smo razdoblju ostvarili izra-du obuhvatne analize hrvatske ICT industri-je u razdoblju od 1999. do 2009. koja upo-zorava na nekoliko zanimljivih podataka, o brojnosti zaposlenih u ICT-u u Hrvatskoj te o brojnosti ICT tvrtki i njihovoj veličini (tablice u dokumentu u privitku). Kad se ti podatci usporede sa zemljama npr. srednje Europe, vidimo koliki nam je još potencijal u toj industrijskoj grani.

Među prvim smo interesnim udrugama bili ona udruga koja je javno tražila veću transparentnost u organizaciji i provedbi postupaka javne nabave ICT usluga i pro-izvoda, pri čem smo tražili objedinjenu objavu podataka na posebnome portalu iz koje se mogu vidjeti koje tvrtke su i na osnovi čega, tj. na osnovi kojih su mjerila dobivale javne natječaje, koje tvrtke su bile konkurenti, je li projekt završen s uspjehom i u roku i sl.

Unatoč širokim deklaratornim podrška-ma, vidjeli smo da je tek jedna nevladina udruga to i ostvarila, iako smo tražili da to bude odrađeno od javnoga, vladinoga ti-jela. Pozitivni su pomaci ipak zabilježeni, primjerice, određenim odredbama novoga

Zakona o javnoj nabavi, za koje trebamo vidjeti kako će zaživjeti u praksi, npr. pro-ceduralno izjednačavanje primjene kriterija najbolje ekonomske koristi nasuprot krite-riju najniže cijene, koji na izgled ima troš-kovno opravdanje, a u praksi može poslužiti kao prostor za dumping cijene i kao podlo-ga kasnijim netransparentnim postupcima. Veće pojedinosti raspisanosti mjerila ocjene uspjeha trebaju pomoći i većoj transparen-tnosti u nabavi.

Protekle su 4 godine bile mahom godi-ne gospodarske stagnacije i nepovoljnoga trenda, pada. Tako je i hrvatska ICT industri-ja dijelila sudbinu hrvatskoga gospodarstva sa smanjenim prihodima i to od desetak i više posto gotovo u svakoj godini. U idućem razdoblju ne očekujemo znatnije pomake na bolje, ali očekujemo promjenu trenda. Iako već zvuči kao fraza, ali u ovome segmentu povećanih ulaganja središnje države u ICT, doista mogu dati poticaj za ostvarenje ope-rativnih ušteda u poslovanju i tako biti ula-ganjima s većim povratom vrijednosti.

U HUP UIKD – neki naglasci iz protekloga razdoblja

10 infoTrend 188/4/2012

>NAJAVLJUJEMO

BPM KONFERENCIJA 2002. – 2012.

Ukorak sa promjenamaUređenje poslovnih procesa i danas se smatra osnovnim preduvjetom primjene bilo koje nove tehnologije, reorganizacije poslovanja te velikih zaokreta koje naše organizacije poduzimaju u svojoj transformaciji i modernizaciji

Ove se godine, po de-seti put, pod pokro-viteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Business Process

Management Institute (USA), u hotelu Regent Esplanade Zagreb 15. svibnja 2012. održava dese-ta međunarodna Konferencija o poslovnim procesima BPC 2012. Konferenciju organiziraju Eko-nomski fakultet u Zagrebu, Fa-kultet organizacije i informatike iz Varaždina i tvrtka InfoDom.

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Slavkom Vidovićem, direkto-rom i osnivačem Konferencije o poslovnim procesima, Borisom Blumenscheinom, dugogodiš-njim predsjednikom organiza-cijskoga odbora Konferencije te dosadašnjim predsjednicima programskoga odbora i struč-njacima iz toga područja.

Prva je BPM konferencija održana 2002. kao prvi ta-kav događaj u Europi s te-matikom poslovnih procesa i upravljanja znanjem. Od 2008. konferencija dobiva prefi ks „Europska“.

sadržaj sljedećih konferencija utjecala percepcija vrijednosti poslovnih procesa za gospodarstvo i za državnu upravu, a koliko su konferencije jednostavno pra-tile nova saznanja znanosti i tehnologije u području BPM-a?

ODGOVOR: Od samog smo početka na-stojali da Konferencija bude mjesto su-sreta stručnjaka iz gospodarstva, javnoga sektora i znanosti - sveučilišta i znanstve-ne ustanove. U svijetu je taj koncept po-znat pod nazivom Triple Helix. Svakako smo nastojali, a dugogodišnji rad konfe-rencije to i potvrđuje, da teme budu aktu-alne za društveni trenutak, uz istodobno prihvaćanje novih poslovnih koncepata i tehnoloških rješenja.

Posebnu smo pozornost posvetili kva-litetnim rješenjima iz domaće i relevan-tne međunarodne prakse, pa su sastavni dio konferencije radionice i prezentacije uspješnih primjera za pojedina područja primjene. Željeli smo pozicionirati BPM tamo gdje i pripada – da bude most iz-među menadžmenta i ICT-a. Taj odnos s vremenom mora postati dvosmjeran te će tako ICT dobiti mnogo veću snagu i ostva-riti vrijednosti koje se od njega očekuju (a koje, ruku na srce, nije uvijek ostvarivao).

INFOTREND: Kako je došlo do zamisli i ostvarenja prve BPM konferencije i što je u tome određenom trenutku značila za Hrvatsku?

ODGOVOR: Iako smo već prije razmišljali o pokretanju stručnih događaja koji bi po-taknuli neke bitne i aktualne teme vezane za BPR i poslovne procese općenito, kon-kretan je povod bilo sudjelovanje naših stručnjaka na međunarodnoj konferenciji Optimize 2002. koja je organizirana pod pokroviteljstvom belgijske vlade u pre-krasnome dvorcu Alden Biesen. Bili smo ugodno iznenađeni reakcijama na našu prezentaciju koja je imala i elemente ino-vativnosti pristupa na temu BPR metodo-logija za uvođenje sustava za upravljanje znanjem (KMS).

Tada nismo razmišljali o tome da su posađeni korijeni buduće Konferencije o poslovnim procesima u Zagrebu.

INFOTREND: Koliko je na koncepte i

Uređenje se poslovnih procesa i danas smatra osnovnim preduvjetom primjene bilo koje nove tehnologije, reorganizacije poslovanja te velikih zaokreta koje naše organizacije poduzimaju u svojoj preobrazbi i osuvremenjivanju

188/4/2012 infoTrend 11

INFOTREND: U razdoblju održavanja prošlogodišnjih konferencija niti je in-formatika bila nepoznanica niti je eko-nomska znanost, sama po sebi, bila neka novost za hrvatske privrednike i društvo. U kojoj je mjeri BPC bila čimbenikom spajanja tih dviju kategorija u jedinstve-nu pokretačku snagu i za gospodarstvo i za državnu upravu?

ODGOVOR: BPM je prvi element pro-vođenja strategije. Repozitorij poslovnih procesa je preduvjet za izgradnju drugih sustava: ERP-a, IT, virtualnih organizaci-ja, sustava za upravljanje rizicima, kvalite-tom, znanjem... Tri su osnovna elementa ocjene procesne zrelosti organizacije: da ima repozitorij poslovnih procesa, da su razvijene specifi kacije s detaljnim opisima poslovnih procesa i dostupne svakom za-posleniku te da su postavljene metrike za provođenje mjerenja uspješnosti.

Uređenje se poslovnih procesa i danas smatra osnovnim preduvjetom primjene bilo koje nove tehnologije, reorganizacije poslovanja te velikih zaokreta koje naše organizacije poduzimaju u svojoj preo-brazbi i osuvremenjivanju. Usklađenost sa strategijom i ciljevima od presudne je vrijednosti za uspjeh takvih, često i bolnih promjena. Tek se nakon toga dolazi do izbora prikladne tehnologije. Na žalost, neke su od naših najvećih tvrtki isku-sili i to pravilo na najteži mogući način, više puta pokušavajući primijeniti samo novu tehnologiju bez prethodne pripreme ključnih poslovnih procesa. Uz velika je ulaganja najveći gubitak u takvim slučaje-vima vrijeme i trud golemoga broja ljudi – sudionika takvih projekata. Čini se da danas struka potpuno razumije nužnost uređenja poslovnih procesa i implemen-tacije suvremenih tehnoloških rješenja koja su tada sredstvo njihove provedbe (implementacije). Stoga mi idemo dalje

INFOTREND: Danas, kada se privikava-mo na recesiju kao na manje-više trajno stanje konkurentskoga tržišta, koliko se sadržaj i ciljevi konferencije razlikuju od početne zamisli pokretača?

ODGOVOR: U svojih je deset godina odr-žavanja Konferencija prošla kroz tri faze. U prvoj, najvažnije je bilo pokazati osnovne metode i alate te najvažnije tehnologije u upravljanju poslovnim procesima.

Tada smo isticali koliko je važno koristiti konzistentne alate za modeliranje i uprav-ljanje poslovnim procesima, a ne „crtalice“ koje su do tada uglavnom korištene. Us-postava je riznice (repozitorija) modela po-slovnih procesa važna jer to postaje „softver za ljudsko razumijevanje“, baza poslovnih modela i njihove primjene. U drugoj fazi, želja nam je bila što više govoriti o dobroj poslovnoj praksi i naučenim lekcijama (le-ssons learned, ali i referentne best practice slučajeve), što uključuje i teme iz elektro-ničkoga poslovanja s iskustvima u zemlja-ma EU-a.

Treća faza, u kojoj se danas nalazimo, otvara pitanja vladanja BPM-om (Gover-nance), tj. kako ovladati i iskoristiti BPM od strategijskoga planiranja, operacija do kon-trolinga i mjerenja uspješnosti.

Ispod toga se pojavljuju pitanja interope-rabilnosti, konsolidacije i integracije ICT-a i druga pitanja koja čine CIO-agendu.

Prirodno je da se nakon deset godina održavanja i svih promjena koje su se u Hrvatskoj i regiji dogodile, usredotočenost pomaknula na nove teme i tehnologije. Iza-zovi su ipak ostali vrlo konkretni i dobrim dijelom isti:

Kako pomoću BPM-a (upravljanja po-slovnim procesima) povezati gospodarstvo, tijela državne uprave i akademsku zajedni-cu na osuvremenjivanju poslovanja i pove-ćanju konkurentnosti?

Kako ovladati BPM-om i njegovom implementacijom u organizaciju da bi se ubrzano postigli učinci?

Koja je uloga BPM-a u gospodarstvu danas, u kontekstu razvoja, upravljanja troškovima i održivosti kompanija?

Kako implementirati EU standarde na području interoperabilnosti kao i Hrvatski okvir za interoperabilnost (HROI), te koje preduvjete, u skladu s EU preporukama, da bi se uspostavila interoperabilnost između ključnih sudionika?

Kako u ministarstvima i drugim su-bjektima javnoga sektora razviti e-Usluge za građane i gospodarstvo, da bi se postigli

učinci u odnosima državnih tijela prema gra-đanima (G2C), gospodarstvu (G2B), ali i tijeli-ma javne uprave međusobno (G2G)?

Kako akademska zajednica može pomoći širenju dobre prakse BPM-a i elektroničkoga poslovanja?

INFOTREND: BPC se je odavna afi rmirala kao međunarodna konferencija. Kakav je odaziv europskih, a kakav država u regiji?

ODGOVOR: Od samoga je svojega početka konferencija imala međunarodni značaj i zbog samih govornika i zbog sudionika. Uvijek je to bio dvoznamenkasti broj država, od kojih su neke bile vrlo razvijene i predvodnici u te-mama konferencije, a neke su dolazile iz ma-nje poznatih sredina iako su postizale znatne uspjehe i davale optimistične poruke da su ve-liki iskoraci mogući te da će dati možda i veće kumulativne učinke nego u jednoj Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji.

I ove godine imamo potvrde dolaska iz ve-ćega broja zemalja.

Približavanjem nadnevka ulaska Republike

Hrvatske u službeno članstvo Europske unije, neke teme imaju još veće značenje: korištenje BPM-a u temama kao što su regionalni razvoj, korištenje EU fondova, prilagodba zakonodav-noga okvira EU tradiciji i praksi, konkurentnost, elektroničko poslovanje, javna nabava, intero-perabilnost, sigurnost informacijskih sustava, mjerenje uspješnosti i Benchmarking.

Spomenuli bismo ovdje još jednu našu ini-cijativu, a to je poticanje sličnih „konferencija-kćeri“ u najbližem okruženju. Na primjer, jed-na je od najuspješnijih konferencija u BiH-u, prema riječima svih sudionika, uglednih oso-ba iz javnoga i stručnoga života te zemlje, bila BPC i KMS 2009 u Sarajevu. Iako organizirana

10. BPM konferencija 2012.

12 infoTrend 188/4/2012

>NAJAVLJUJEMO

i uz same poslovne procese uključujemo upravljanje znanjem i inovativnošću kao novu sastavnicu, ono što će razlikovati uspješne od neuspješnih na dulji rok. Ta je tema dugoročnosti, održivosti poslovanja, posebno bitna u vrijeme recesije i uspora-vanja gospodarskih aktivnosti.

INFOTREND: Od samoga je početka BPM konferencija privukla stotine sudi-onika iz informatičke branše, gospodar-stva i političkih krugova te vrlo ugledan krug domaćih predavača da bi postupno prerastala u konferenciju europskoga značenja s predavačima iz velikoga broja europskih zemalja.

U koji to kontekst stavlja BPC prema drugim europskim manifestacijama slič-ne tematike?

ODGOVOR: Na BPC-u u Zagrebu sudje-luje uobičajeno 400-njak stručnjaka. S ponosom ističemo da je jedini događaj sličnoga značenja i opsega Gartnerov Business Process Management Summit u Londonu. Mi nastojimo s takvim bitnim događajima održavati partnerski odnos te prenositi sadržaje koji su na njima pri-vukli najveću pozornost. Također je bitno da smo u rad naše konferencije uključili najveće svjetske autoritete i ustanove kao što su npr. BPMI – Business Process Ma-nagement Institute, koji je i suorganizator, TMF – Telemanagement Forum, Gartner, EU tijela i agencije za pojedina pitanja (npr. CEN – Europski odbor za normiza-ciju za pitanja e-Računa).

U toj jubilarnoj godini moramo spo-menuti neke od najvažnijih govornika: Stefan Engel-Flechsig, sigurno najveći autoritet na području pravne regulative u primjeni elektroničkoga poslovanja i e-Računa, Per-Olav Gramstad, stručnjak za interoperabilnost i standarde u sjedi-štu Europske komisije u Belgiji i direktor IDAbc programa, Mark Raskino – Gar-tner Fellow u Executive Leadership and Innovation group, Lynn Nicholson, CEN e-Invoice WG Awareness and Promotion, Davor Pavuna, profesor na sveučilištu u

na istim zasadama, najveći je dio sadržaja te konferencije kreiran zaslugom domaćih struč-njaka, uz sudjelovanje dijela autora BPC-a iz Zagreba.

INFOTREND: Jesu li već poznate tematske cjeline ovogodišnje konferencije? Možete li nam reći nešto više o tematskim cjelina-ma i njihovim nositeljima?

ODGOVOR: Konferencija će, kako je to već uobičajeno, imati prvi dio gdje će svi sudionici zajedno obrađivati teme od zajedničkoga in-teresa, nakon čega će se podijeliti u dvije sek-cije: javna uprava i gospodarstvo. Kroz uvodna će se predavanja (ključne govornike) dati ton i smjer blokovima tema. Pojedinačni će ih pre-davači nakon toga obrađivati iz svojih pogleda i iskustava.

Panelnim ćemo raspravama potaknuti in-terakciju i sudjelovanje svih gostiju, uz mo-gućnost postavljanja pitanja autoritetima iz pojedinih područja. Nizom će se radionica i prezentacija postojećih rješenja pokazati što je moguće učiniti izbjegavanjem svih zamki, smanjenjem troškova i rizika na najmanju mo-guću mjeru.

Prošle smo godine pokrenuli i nove oblike komunikacije: prijenos pojedinih sadržaja pu-tem Interneta i korištenje društvenih mreža.

Generalno, sve su teme ovogodišnje kon-ferencije usmjerene k isporukama stvarnih, mjerljivih vrijednosti.

Dodatno je standardizacija poslovnih proce-sa, dokumenata i podataka postala preduvjet bilo kakvoga povezivanja i razmjene, osobito na području elektroničkoga poslovanja – prije svega e-Računa, kao najčešće njegove primje-ne koja daje najveće uštede i na strani pošilja-telja i na strani primatelja.

INFOTREND: S obzirom na sadržaj, kojim je strukturama sudionika konferencija pretežno namijenjena?

ODGOVOR: Od samoga se početka trudimo da su sadržaji prilagođeni različitim skupinama korisnika. Već smo spomenuli podjelu na gos-podarske subjekte, javnu upravu i akademsku zajednicu. Po razinama upravljanja postoje važni sadržaji za tzv. top menadžment, struč-

njake koji su zaduženi za pripremu odluka i podršku menadžmentu, ali i operativne izvr-šitelje. Po veličini organizacija iz kojih dolaze očekujemo i sudionike iz najvećih kompanija kao i poduzetnike iz tzv. SME (malo i srednje poduzetništvo), koji čine najpoduzetniji i „naj-žilaviji“ dio svakoga gospodarstva.

Kad smo već kod segmentacije, ponosni smo što je udio žena – stručnjaka za pojedi-na područja sve znatniji te danas čini za naše uvjete nevjerojatnih 55 posto.

Od samog smo početka nastojali da Konferencija bude mjesto susreta stručnjaka iz gospodarstva, javnoga sektora i znanosti - sveučilišta i znanstvenih ustanove

INFOTREND: Svaki se organizator valjda nada da će njegova konferencija ostaviti trajnijega traga na području kojemu je na-mijenjena. Koja su realna očekivanja orga-nizatora BPMC 2012 da će poruke Konfe-rencije pomoći unaprjeđenju hrvatskoga gospodarstva i društva?

ODGOVOR: U proteklih nam se deset godi-na često događalo da su nam u nekim tvrtka-ma i tijelima javne uprave rekli da su određeni projekti započeti na osnovi radova i rasprava na BPC-u. Možda je još važnija, nama svakako draža informacija, da su neki projekti doživjeli znatne redefi nicije nakon što su njihovi akteri sudjelovali na Konferenciji.

Jedan je dio radova prerastao u vrijedna znanstvena istraživanja, magisterije i doktora-te na našim sveučilištima.

Uspostavljeni su važni kontakti s vrlo struč-nim imenima iz različitih država u regiji, ali i u EU-u i SAD-u.

Svakako su teme od velike vrijednosti za hrvatsko društvo pokrenute, otvoreno i ar-gumentirano se razgovara o njima te se vrlo konkretno donose zaključci i odluke zasno-vane na stručnim dosezima naše, ali i drugih sličnih konferencija.

188/4/2012 infoTrend 13

Lausanneu u Švicarskoj i još brojni drugi.Svaki je od tih ljudi izrazio veliko odu-

ševljenje samom konferencijom, odzivom i porukama koje smo nakon svake konfe-rencije slali u stručnu javnost.

Poznato je da velik broj naših stručnjaka sudjeluje redovito na različitim stručnim svjetskim skupovima. Tako je „letvica nji-hovih očekivanja“ postavljena vrlo visoko. Anketa zadovoljstva, koju svake godine provodimo, pokazuje da se uspijevamo nositi s tim standardima.

Katkad nam se čak zna dogoditi da ljudi koji su bili na sličnim skupovima kažu da su neke od tema prije dvije ili tri godine slušali na BPC-u. Naravno, pozorno sluša-mo sve napomene i ocjene kako bismo još više unaprijedili ukupnu kvalitetu konfe-rencije.

INFOTREND: Prve su BPM konferencije održavane u predrecesijskome razdoblju s razmjerno jasnom perspektivom razvo-ja informatičke industrije i tržišta. Mo-žete li mi reći kako i kada je Konferenci-ja reagirala ili naslutila prve predznake recesije i kako je to utjecalo na koncepte sljedećih skupova?

ODGOVOR: Ne samo da je Konferenci-ja „najavljivala“ događaje koji su se zbili nego je i predlagala vrlo konkretne mjere i aktivnosti za ublažavanje, odnosno izbje-gavanje nekih težih posljedica. Moto je BPC-a 2010 bio „Vitalne vrijednosti krei-raju budućnost“ i njime smo istaknuli koli-ko je bitno izabrati stvarne, vitalne vrijed-nosti radi uspostave dugoročne i stabilne budućnosti. Optimizacija je poslovnih procesa moćno oružje u borbi protiv ne-povoljnih kretanja u gospodarstvu, kako u kratkome vremenu tako i dugoročnije. Restrukturiranja, reinženjering i poravna-nje sa strategijskim ciljevima omogućit će svakoj organizaciji pravodobnu prilagod-bu pojedinim neželjenim stanjima. Ujed-no će ju učiniti otpornijom na promjene, bile one planirane ili iznenadne. To je po-sebno bitno u javnoj upravi i velikim po-slovnim sustavima u većinskome vlasniš-tvu države. Jedan od najjačih mehanizama koji zagovaramo od prve konferencije jest mjerenje uspješnosti i praćenje bitnih po-kazatelja (KPI – Key Performance Mana-gement).

Alati za upravljanje poslovnim procesi-ma danas su otišli znatno dalje nego što je to „puko crtanje“ poslovnih procesa – oni nam omogućuju praćenje stvarne proved-be poslovnih procesa u realnome vreme-nu te prepoznavanje rizika, nepotrebnih troškova, uskih grla ili drugih neželjenih stanja u poslovanju.

ZA NEKOGA TKO JE gotovo cijelu karijeru posvetio temi upravljanja

poslovnim procesima, vrijednost je te konfer-encije, ali i ostalih takvih konferencija, neupi-tna. Upravljanje poslovnim procesima, u svim aspektima teme, od životne je vrijednosti za svaku tvrtku, pa tako i za ukupno gospo-darstvo i javnu upravu. Upravo upozoravanje na to vidim kao osnovnu zadaću konferencije – zadaću koja, naravno, još uvijek nije, niti može biti, potpuno ispunjena. Ali nastavak rada, budućnost konferencije koja će sasvim sigurno donositi nove teme, trendove, teh-nologije, još će više približavati “poslovni” svi-jet sa svijetom tehnologije i sasvim će sigurno pridonijeti ispunjenju njezine zadaće.

Vedran BabikManaging Director – Vice President region Adriatics

Adriatics - IDS Scheer d.o.o. Croatia

BPC JE, KAO NAJSTARIJA konferen-cija o poslovnim procesima, konferen-

cija koja je bila predvodnik u propagiranju tematike upravljanja poslovnim procesima i to ne samo u regiji nego i u Europi. Propa-giranje vrijednosti teme poslovnih procesa, odnosno stalnoga i sustavnoga upravljanja poslovnim procesima u obliku konferen-cije gdje se susreću i ponuđači i korisnici, još početkom novoga tisućljeća, ne samo da je omogućilo podizanje razine znanja i svjesnosti svih dionika u Hrvatskoj i u regiji nego je utjecalo i na povećanje učinkovito-sti poslovanja kompanija i organizacija kroz pokretanja cijeloga niza projekata u javnoj upravi i gospodarstvu. Osim osnovnom ide-jom, konferencija se uvijek nastojala baviti i povezanim aktualnim temama kao što je učinkovita implementacija informacijskih sustava, upravljanje znanjem ili elektronič-ko poslovanje, te su o odabranoj temi izla-gali relevantni domaći, europski i svjetski stručnjaci.

Anita Lovrić

BPC JE PROMOVIRALA najnovije metode i rezultate

Stalno je unaprjeđivanje poslovnih proce-sa uvjet opstanka u suvremenim uvjetima. Dosadašnji su skupovi BPC-a, a na nekima sam i sudjelovao, imali velik doprinos u sa-gledavanju i promicanju najnovijih metoda, alata i rezultata ostvarenih u unaprjeđivanju poslovnih procesa.

U Srbiji se dugo zaostajalo s unaprjeđiva-njem poslovnih procesa u radu uprave, ali je u okviru projekta eUprava u posljednjim dvjema godinama ostvaren znatan napre-dak. Prema podatcima Ujedinjenih nacija koji su objavljeni 1. ožujka 2012. Srbija je za-hvaljujući aktivnostima na razvoju e-Uprave napredovala čak 30 mjesta i dostigla 51. mjesto na svjetskoj rang-listi od 190 zema-lja. Portal eUprava obuhvaća oko 300 elek-troničkih servisa s unaprjeđenim poslovnim procesima.

Nikola Marković predsjednik Društva za informatiku Srbije

OVE GODINE ODRŽAT ĆE SE 10. kon-ferencija o poslovnim procesima. To je

doista vrijedna obljetnica za tako suvremeno područje, koja nije česta ni u svjetskim raz-mjerima. Cijelo je to vrijeme Konferencija bila zvijezda vodilja i svjetionik u traženju odgovora na složena pitanja – zašto i kako preobličiti klasično organizirane poslovne su-stave u procesno usmjerene, kako oblikovati i voditi poslovne procese, koje metodologije, metode i alate koristiti, kako time postići veću konkurentnost i poduzetnost u gospodarstvu i javnome sektoru. Na uravnotežen je način prikazivala teoretsko-konceptualnu stranu te problematike s praktičkim nastojanjima, re-zultatima i dometima u našoj praksi. U tome je smislu ona stalno ostvarivala svoje ciljeve. Posebna je vrijednost Konferencije njezina prosvjetiteljska uloga. Međutim, dubina i br-zina prodora te nove upravljačke paradigme u hrvatsko društvo ne ovisi o sudionicima Konferencije, brojnim vrijednim stručnjaci-ma, nego primarno od donositelja strateških i taktičkih poslovnih odluka u svim društvenim segmentima. A u tome području prevladava-ju improvizacije, nekompetentnost, neodgo-vornost, voluntarizam i druge otežavajuće okolnosti, koje su glavne blokade bržemu iskorištenju potencijala te paradigme.

Prof. dr. sc. Zdravko Krakar

14 infoTrend 188/4/2012

>ICT INDUSTRIJA

Mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle

Iza nas je još jedna zahtjevna godina u kojoj su se negativni trendovi u gospodarstvu u potpunosti presli-kali i na ICT industriju. Posebno se to odnosi na usporavanje i smanje-

nje kapitalnih investicija telekomunikacij-skih operatora te manje izdvajanje države u infrastrukturne projekte na području ICT-a, uz kontinuirani pritisak na cije-ne..., Bio je to uvod mr. sc. Gordane Kova-čević, predsjednice Ericssona Nikole Tesle u izlaganje o stanju kompanije i obrazlo-ženje poslovnih i fi nancijskih rezultata. Vrlo jasno i kritično sagledavanje stanja u hrvatskom gospodarstvu i nužnih pret-postavki za prelazak iz krizne u razvojnu putanju, naveli su nas da gospođu Kova-čević zamolimo za razgovor kojega ovdje objavljujemo.

INFOTREND: Rezultate ste prošlogodiš-njega poslovanja saželi u nekoliko osnov-nih brojčanih podataka koje ste predoči-li na konferenciji za medije 21. veljače 2012. Ne ulazeći u strukturu pojedinih pokazatelja, kako biste prethodnu godi-nu ocijenili u odnosu na prethodne rece-sijske godine?

GORDANA KOVAČEVIĆ: Ukratko, prošla je poslovna godina bila zahtjevna i teš-

RAZGOVARAO BRANKO KOSEC

Nalazimo se usred

revolucionarnih promjena koje

nas uvode u umreženo društvo

koje će prema predviđanjima

2020. biti 50 milijardi umreženih

uređaja

188/4/2012 infoTrend 15

ICT INDUSTRIJA<

Za mene dvojbe nema, Hrvatska mora izabrati budućnost i razvoj

ka, što zna-či da je bila jako slična prethodnim recesijskim godinama.

Da bismo zadržali stabilno poslovanje na razini ostvarenja u prethodnoj godini, morali smo raditi i truditi se mnogo više i u težim tržišnim uvjetima. Posljedice nepovoljnih trendova osjećali smo tije-kom cijele godine kroz nastavak trenda usporavanja i smanjenja kapitalnih ulaganja telekomunikacijskih ope-ratora, manje izdvajanje države u infrastrukturne projekte na područ-ju ICT-a, smanjenje investicijskih budžeta naših poslovnih partnera i ostalih kupaca te stalni pritisak na cijene. To je, naravno, dodatno us-porilo punu realizaciju naših plani-ranih aktivnosti i strateških ciljeva. Međutim, treba biti realan i reći da

je ostvarena dobit od 28 milijuna kuna za 16 posto veća nego prethodne godine. Iako je to daleko od ostvarenja u rekor-dnim poslovnim godinama, moramo biti zadovoljni jer je to znak da smo znatno otklonili veliki broj rizika poslovanja ko-jima smo bili izloženi.

INFOTREND: Iskazali ste namjeru u slje-dećem razdoblju ojačati položaj kompa-nije u svim segmentima poslovanja i na svim kompanijskim tržištima. Smatrate

li široku raspodjelu (ionako smanjenih) resursa, u recesijskim uvjetima, nužnim poslovnim rizikom? Zašto, u tim uvjeti-ma, nije prihvatljivija koncentracija sred-stava i potencijala na glavnim poslovnim pravcima?

KOVAČEVIĆ: Ericsson Nikola Tesla svoj opstanak na tržištu, između ostaloga, duguje činjenici da smo uvijek, slikovito rečeno, stajali na tri „noge“ – domaćem tržištu, izvoznim tržištima i izvozu u Eric-sson. To nam je omogućilo dobar tržišni balans u kriznim situacijama na pojedi-nim tržištima. Kada je na nekom od naših tržišta bila kriza, naša bi ostala tržišta „po-vukla“ našu prodaju. Međutim, mi se ni tada, a ni kasnije, nismo povlačili s naših tržišta nego smo radili na njima da bismo zadržali tržišni udio i pripremali se za po-slijekrizno razdoblje. Kada bi kriza prošla, nastavili bismo raditi s našim kupcima koji su znali cijeniti našu predanost i rad s njima i u teškim poslovnim godinama.

Tako radimo i danas. S obzirom na to da je recesija pri-

sutna na svim našim tržištima i da-nas se prilagođavamo aktualnomu stanju povećavajući naš izvoz znanja na Ericssonovo tržište i prodaju na tržištima susjednih zemalja kako bi-smo ublažili utjecaj smanjenja volu-mena prodaje na domaćem i nekim drugim izvoznim tržištima. S druge strane, mi naše fi nancijske, materi-

Razgovor sa Gordanom Kovačević, predsjednicom Ericssona Nikole Tesle

Naši uspjesi u razvojno-istraživačkim aktivnostima i drugim ekspertnim poslovima i uslugama učinili su nas regionalnim ICT središtem, a projekti na kojima smo sudjelovali i naše reference pridonijele su povjerenju koje naši kupci i partneri imaju u nas

Za razliku od hrvatske prakse striktno sektorskih potpora granama i sektorima u poteškoćama, ci-jela Europska unija te brzorastuća dalekoistočna gospodarstva potiču horizontalne potpore ra-zvojno-istraživačkim i inovacijskim aktivnostima koje postaju ključni čimbenik rasta, konkurentno-sti i budućega ekonomskog prosperiteta njihovih zemalja.

kčjaprg

D bi d ž li t bil

16 infoTrend 188/4/2012

>ICT INDUSTRIJA

jalne i stručne resurse i te kako usmjerava-mo i koncentriramo kako bismo ostvarili zacrtane strateške ciljeve. U tome bih kon-tekstu istaknula da svake godine na razini kompanije defi niramo strateške programe i usredotočenost područja jer bez toga ne bismo u ovim zahtjevnim tržišnim okol-nostima uspjeli zadržati stabilnost našega poslovanja. U 2012., kao i u idućim godi-nama, usmjereni smo na tri strateška cilja: profi tabilan rast prodaje, prihvatljive mar-že i novčani tijek te prodaju u Ericssonu. U svrhu ostvarenja tih ciljeva defi nirali smo i ključne programe koji su usmjereni na rast, unaprjeđenje poslovanja te optimi-zaciju troškova, učinkovitost i, konačno, mudro ulaganje. U cilju stabilnosti i profi -tabilnoga rasta strateški ćemo promišljati sve poslovne poteze. To podrazumijeva učinkovito i optimalno korištenje i razvoj naših resursa, smanjenje poslovnih rizika i ostvarenje kvalitetnih rezultata.

INFOTREND: Notorno je da Hrvatska, neovisno o tome tko je vodi i kakva su gospodarska kretanja, u znanost i tehno-loški razvoj ulaže ispod svih razumnih razina. Hoće li i Ericsson NT, suprotno dosadašnjoj praksi, u sadašnjim uvjeti-ma na tome području posustati i smanji-ti ulaganja u istraživanje i razvoj?

KOVAČEVIĆ: Da, Vi ste tim pitanjem pogodili jednu bolnu istinu o kojoj bi se trebalo više govoriti u javnosti jer je riječ o problemu koji će, ako ga ne shvatimo ozbiljno i ne počnemo ga rješavati, svoje katastrofalne posljedice imati u godinama koje dolaze. To je tema o kojoj bih mogla napisati cijelu knjigu, ali pokušat ću to sa-žeti u nekoliko osnovnih teza.

Hrvatska u istraživanje i razvoj kao podlogu svoje razvojne i tehnološke po-litike godišnje uloži manje od 0,7 posto BDP-a. Istodobno, razvijene su zemlje već sada premašile 3 posto BDP-a, a Kina do 2020. namjerava dosegnuti čak 5 posto vlastitoga BDP-a koji će ulagati u R&D&I aktivnosti.

I što onda, reći će netko, pa u razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti ulagat ćemo kada kriza prođe!

E, tu je problem! Kriza neće ni proći ako se ta porazna

činjenica ne promijeni, odnosno dok ne shvatimo da je ulaganje u R&D&I predu-vjet naše konkurentnosti, izvoza i inova-cijskoga potencijala. Nema tržišta za ne-konkurentnu robu, ta su vremena davno prošla. Jedini put prema gospodarskomu

oporavku i izvozu moguć je ako imamo inovativne proizvode, rješenja i usluge visoke dodane vrijednosti. To su doka-zala najrazvijenija svjetska gospodarstva čije izvozne proizvode karakterizira veli-ki udio znanja i kreativnosti koji je u njih uložen.

Za razliku od hrvatske prakse striktno sektorskih potpora granama i sektorima u poteškoćama, cijela Europska unija te brzorastuća dalekoistočna gospodarstva potiču horizontalne potpore razvojno-istraživačkim i inovacijskim aktivnostima koje postaju ključni čimbenik rasta, kon-kurentnosti i budućega ekonomskog pros-periteta njihovih zemalja.

S obzirom na to da je Ericsson Nikola Tesla najveći izvoznik znanja u Hrvatskoj i kompanija koja i sama ulaže golema sredstva svake godine upravo u R&D&I aktivnosti, naša je odgovornost da na taj problem upozoravamo javno te da se zala-žemo za kreiranje novih modela poticanja horizontalnih potpora istraživanju, razvo-ju i inovacijama jer sadašnji model, u vre-menima krize kada je profi tabilnost niža, nije dovoljan da bi se osigurala ulaganja i zadržala konkurentnost u tome području. Vjerujem da se u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta razmišlja o novim modelima te se nadam da će se obećanja ministra Željka Jovanovića o strateško-me određenju države prema R&D&I vrlo

skoro i ostvariti. U toj će nadi i uvjerenju Ericsson Nikola Tesla nastaviti svoju usre-dotočenost na razvojno-istraživačke i ino-vacijske aktivnosti jer je to jedini način da zadržimo radna mjesta, naš tržišni položaj i stabilno poslovanje.

INFOTREND: Ericsson je do sada bio tr-žišni predvodnik na području zapošlja-vanja i osposobljavanja znatnoga broja mladih stručnjaka. Namjeravate li zadr-žati taj trend, možete li ulaganja u mlado osoblje, istraživanje i razvoj opravdati pred svojim dioničarima?

KOVAČEVIĆ: U pravu ste, Ericsson Niko-la Tesla ima oko 1650 zaposlenika a u po-sljednjih smo šest godina zaposlili više od 700 visokoobrazovanih mladih stručnjaka koji su, premda sa zagrebačkom adresom rada u Krapinskoj 45 ili splitskom adre-som u Poljičkoj cesti 39, zapravo postali dio globalne organizacije s preko 100.000 zaposlenika u 180 zemalja svijeta.

Naši zaposlenici rade u međunarodnim timovima na svim Ericssonovima tržišti-ma od Azije, Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Australije pa do Europe. Njihovo znanje, stručnost, profesionalnost i inova-tivnost zaštitni su znak Ericssona Nikole Tesle na svim našim tržištima. Međutim, takav se ugled i povjerenje ne stječe preko noći.

Mi smo uvijek cijenili znanje i inova-tivnost te smo prioritetno ulagali u ljude, radna mjesta i opremu za daljni razvoj našega poslovanja. Naravno, ulaganja od 200-tinjak milijuna kuna godišnje u istra-živanje i razvoj te dodatno još u obrazova-nje i kompetencije naših stručnjaka veliki su izazov u ovim kriznim vremenima. Naš najveći pojedinačni vlasnik, korporacija Ericsson, pomno prati i analizira sve či-njenice i trendove u poslovanju kompani-je. Za sada imamo podršku i njihovo po-vjerenje da idemo pravim putem. Radimo u visokotehnološkoj industriji na global-nome tržištu i svako zaostajanje u razvoju naših stručnjaka ili zaustavljanje ulaganja u kompetencije naših stručnjaka, opremu i radna mjesta značilo bi gubljenje pozicija i u konačnici nekonkurentnost. Zato naša

usredotočenost na ljude, pri-oritetna područja i projekte nećemo i ne smijemo izgubi-ti. Izazovi i opasnosti uvijek postoje jer i najveći vlasnici stalno analiziraju okruženje u kojem djelujemo i donose odluke vezane uz otvaranje

Kvalitetno, brzo, cjenovno prihvatljivo – to je startni položaj za sve koji sudjeluju u tržišnome natjecanju. Odgovornosti i poslove dobivaju oni koji uz navedeno imaju i „još nešto“ što ih pozi-tivno diferencira – mi smatramo da je to inovativ-nost i motiviranost naših ljudi.

k ć k

Menadžment i zaposlenici čine sve što mogu da bi ublažili stalne udarce i izbjegli rizike koji se pojavljuju, no nitko ne može učiniti da okolnosti ili rizici nestanu, a da rezultati poslovanja budu na rekordnim razinama kao prije

188/4/2012 infoTrend 17

razvojno-istraživačkih centara u zemlja-ma s boljim uvjetima, što naravno znači da stalno moramo biti sve bolji.

INFOTREND: To nas dovodi do pitanja kako se vlasnici odnose prema smanje-nju nekih pokazatelja vašega poslovanja? Imaju li razumijevanja za okolnosti u ko-jima poslujete ili traže svoje bez obzira na tržišnu krizu?

KOVAČEVIĆ: S obzirom na vlasničku strukturu naše kompanije nema jedno-značnoga odgovora na Vaše pitanje. Pod-sjećam da u vlasništvu najveći dio ima Ericsson (49,07%), zatim su tu instituci-onalni dioničari s 21% vlasništva te pre-ko 6500 malih dioničara koji posjeduju 29% vlasništva. Iz te je strukture vidljivo da interesi dioničara, posebno kada je ri-ječ o visini i brzini isplate prinosa možda kratkoročno i ne moraju biti isti, no du-goročno je ipak riječ o zajedničkome ci-

lju da kompanija stabilno posluje te da se ostvaruje povrat na uloženi kapital. To je najbitnije!

Vlasnici su i te kako svjesni okolnosti poslovanja te u tome kontekstu razumiju i prihvaćaju posljedice recesije i na neke od kompanijskih pokazatelja. Menadžment i zaposlenici čine sve što mogu da bi ubla-žili stalne udarce i izbjegli rizike koji se pojavljuju, no nitko ne može učiniti da okolnosti ili rizici nestanu, a da rezultati poslovanja budu na rekordnim razinama kao prije. To je nemoguće. Dobro je da di-oničari, kao i ostale zainteresirane skupine poslovanje kompanije analiziraju u nekom duljem razdoblju, a ne samo kroz godinu-dvije te da sukladno tomu prilagode i svo-ja očekivanja. Mislim da kod nas postoji kvalitetan odnos među zainteresiranim stranama te dobro balansiranje između realno mogućega i očekivanoga.

INFOTREND: Prihod od prodaje na do-maćem tržištu je cca 20% manji od ono-ga u 2010. Upućuje li to na zastoj razvo-ja telekomunikacija u Hrvatskoj, ako se uzme u obzir da su Hrvatski Telekom i Vipnet među vašim najvećim domaćim klijentima?

KOVAČEVIĆ: Primjetan je pad opsega po-slovanja na domaćem tržištu neminovna posljedica utjecaja krize kao i poreza na mobilne usluge od šest posto koji je do-

datno nepovoljno utjecao na operatore, odnosno njihove ulagačke cikluse. Među-tim, ne možemo baš sve pripisati krizi i porezu, ima sigurno i drugih razloga.

Osobno teško mogu prihvatiti činjeni-cu i objašnjenja da je opseg poslovanja s primjerice HT-om smanjen 60 posto u odnosu na prethodnu godinu zbog krize ili poreza jer su s druga dva operatora u Hrvatskoj, našim strateškim partnerima u Hrvatskoj i u drugim susjednim zemlja-ma, premda su u istim teškim uvjetima, ti padovi manji, a s nekim smo operato-rima čak povećali suradnju u odnosu na prethodno razdoblje. Ako tomu dodamo zastoje u ulaganju u velike ICT infrastruk-turne projekte, onda smo došli do odgo-vora na Vaše pitanje.

Sve zajedno utjecalo je na manji opseg našega poslovanja na domaćem tržištu što je, moram to istaknuti, obrnuto proporci-onalno našemu radu i angažmanu jer za isti ili sličan rezultat radimo sve više i više. Posebno bih izdvojila da je ICT industrija pokretač razvoja ostalih industrija te po-zitivno pridonosi oporavku gospodarstva, rastu BDP-a, djelotvornosti i dr. Nema dvojbe da razvoj telekomunikacija u Hr-vatskoj, a poseb-no širokopojasni pristup Internetu, mobilnost i Raču-nalstvo u oblacima, predstavlja jedinu zdravu osnovu za ostvarenje ciljeva koje kao zemlja želimo postići i koji su dio Strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast.

Svidjelo se to nekima ili ne, razvoj nema alternativu.

INFOTREND: Za razliku od domaćega, na Ericssonovu je internome tržištu i na regionalnim tržištima prodaja poveća-na u odnosu na 2010. Kako to tumačite s obzirom na to da regija nije pošteđena učinaka recesije?

KOVAČEVIĆ: Da, pozitivno je da izvoz našega znanja u Ericsson raste iz godine u godinu. Upečatljivo zvuči podatak da smo u razdoblju od pet godina udvostručili udio prodaje znanja te da smo dosegnuli gotovo 40 posto prodaje kroz izvoz zna-nja. Time je Ericsson Nikola Tesla s goto-vo devetsto milijuna kuna izvoza u prošloj godini među velikim hrvatskim izvoznici-ma, a s pola milijarde kuna izvoza znanja u prošloj godini učvrstili smo svoje vo-

Predsjednica Uprave obrazlaže rezultate minule poslovne godine

18 infoTrend 188/4/2012

>ICT INDUSTRIJA

deće mjesto u zemlji. Na to smo posebno ponosni. Naravno da taj uspjeh nije došao preko noći i nije zajamčen za budućnost.

Konkurencija najboljih stručnjaka u ra-zvoju i istraživanju u cijelome svijetu pred naše timove postavlja najviše zahtjeve. Kvalitetno, brzo, cjenovno prihvatljivo – to je startni položaj za sve koji sudjeluju u tržišnome natjecanju. Odgovornosti i po-slove dobivaju oni koji uz navedeno imaju i „još nešto“ što ih pozitivno diferenci-ra – mi smatramo da je to inovativnost i motiviranost naših ljudi. To je naš izvozni adut, naša točka regionalne i globalne di-ferencijacije.

Međutim, moram upozoriti da buduć-nost izvoza znanja ovisi i o cijeni rada, a ona je, kada je hrvatski zaposlenik u pita-nju, zbog velikih poreza, doprinosa i da-vanja, visoka i sve nekonkurentnija. Zato strateški odnos države prema istraživa-nju i razvoju te inovacijama, prihvaćanje novih modela potpora i poticaja nije samo pitanje opstanka nas kao ve-likoga razvojno-istraživač-koga centra koji zapošljava velik broj vrhunskih struč-njaka, nego je pitanje hoće li Hrvatska uopće imati razvojno-istra-živačke i inovacijske aktivnosti. Osobno smatram da bismo na primjerima nekih zemalja, koje su već shvatile da njihova konkurentnost ovisi upravo o R&D&I ak-tivnostima te uvele nove modele potpora takvim aktivnostima, Hrvatska trebala nešto naučiti i brzo djelovati. Inače će i ti poslovi i radna mjesta jednostavno od-seliti iz Hrvatske u zemlje s konkurentni-jim okruženjem. U povoljnome scenariju imamo priliku i za nove odgovornosti i povećanje broja stručnjaka koji rade na poslovima R&D&I.

Za mene dvojbe nema. Hrvatska mora izabrati budućnost i razvoj.

INFOTREND: Kako biste ocijenili polo-žaj, ugled i poslovni uspjeh Ericssona NT u odnosu na ostale članice korporacije?

KOVAČEVIĆ: Položaj, ugled i uspjeh naše kompanije u globalnoj organizaciji svo-jevrsna je konstanta od početka suradnje tadašnjega „Nikole Tesle“ s Ericssonom, davne 1953., kada je potpisan prvi licenc-ni ugovor, pa do danas kada bilježimo 17 uspješnih godina kompanije Ericsson Ni-kola Tesla. Gledano s povijesnoga odmaka usudila bih se reći da nam nikada nije bilo lako niti smo išta dobili nezasluženo. Svih

ovih godina bilježili smo kvalitetne rezul-tate, sudjelovali u Ericssonovome tehno-loškom i tržišnom vodstvu u području ICT-a i telekomunikacija te odgajali na-raštaje stručnjaka spremnih i sposobnih ostvariti naš zajednički san – hrvatsku kompaniju postaviti kao čvrstu kariku u lancu uspješnih kompanija u globalnome okruženju.

Naši uspjesi u razvojno-istraživačkim aktivnostima i drugim ekspertnim poslo-vima i uslugama učinili su nas regional-nim ICT središtem, a projekti na kojima smo sudjelovali i naše reference pridoni-jeli su povjerenju koje naši kupci i partne-

ri imaju u nas. Mi smo svoju budućnost vezali uz znanje i inovativnost, što nam je i omogućilo ugled u korporaciji, ali i vo-deće mjesto među hrvatskim izvoznicima znanja.

Budimo iskreni, kriza je razotkrila po-raznu činjenicu da hrvatska industrija pati od kroničnih problema strukturne naravi te da nemamo konkurentne pro-izvode koje bismo izvozili u svijet. Bilo bi dobro kada bi u Hrvatskoj bilo mno-go više takvih primjera i kompanija koje imaju velik razvojni te izvozni potencijal i pozitivno mijenjaju strukturu hrvatske industrije. Naime, u svijetu naše gospo-

darstvo ima priliku samo s novim inovativnim proizvodima, rješenjima i uslugama visoke dodane vrijedno-sti u kojima je ugrađeno znanje i rad vrhunskih stručnjaka. To je ključ naše konkurentnosti. Zato ugled koji ima-mo u globalnoj organizaciji može biti putokaz drugim hrvatskim kompani-jama da se u svijetu može uspjeti.

INFOTREND: Kakva su Vaša očekiva-nja poslovnih rezultata u 2012. s ob-zirom na poslove koji su ugovoreni

j p j j j p p dini stvkmpja

nz

188/4/2012 infoTrend 19

krajem 2011. i početkom ove godine?KOVAČEVIĆ: U novi smo poslovni ciklus

ušli svjesni svih recesijskih opterećenja, ali i činjenice da našu zemlju očekuje neza-obilazna strukturna reforma ako želimo gospodarski oporavak i veći izvoz. Tu vi-dim i našu veliku priliku. S obzirom na to da smo mi najveći regionalni ICT isporu-čitelj rješenja i usluga nastavit ćemo stra-teški djelovati kako bismo ostvarili naše ciljeve i pridonijeli bržemu tehnološkom razvoju i implementaciji ICT-a kroz part-nerstvo sa svim našim kupcima jer je to preduvjet razvoja ostalih industrija i gos-podarskoga oporavka cijele zemlje.

U ovoj kao i u sljedećim godinama oče-kujemo snažan porast podatkovnoga pro-meta generiran znatnim porastom broja mobilnih „smart“ korisničkih uređaja kao i povećanim korištenjem Interneta. Posljedično, u fi ksnome se pristupnom dijelu očekuje porast širokopojasnoga pri-stupa xDSL tehnologijama, ali i uvođenje tehnologija visokih brzina zasnovanih na optici (FTT-x). Širokopojasni će pristup mobilnim tehnologijama nastaviti inten-zivan rast daljnjom implementacijom 3G i 3,5G mobilnih tehnologija, a u Hrvatskoj očekujemo i prve korake u komercijalnoj implementaciji LTE tehnologije. U rub-nim i jezgrenim mrežama nastavit će se preobrazba prema „all IP“ konvergentnim mrežama sljedeće generacije zasnovane na IMS arhitekturi. Također očekujemo osuvremenjivanje OSS (operativni sustav podrške) i BSS (poslovni sustav podrške) sustava, što će operatorima omogućiti pružanje širokoga raspona konvergentnih usluga bez obzira na lokaciju ili način pri-stupanja korisnika uz osiguranje troškov-ne učinkovitosti.

Dakle, tehnologija je tu, trudit ćemo se da u partnerstvu s našim kupcima tijekom 2012. ostvarimo naše planove te na taj na-čin pomognemo da se Hrvatska brže ra-zvija na zadovoljstvo svojih građana. Ukratko, očekuje nas teška poslovna godina s brojnim izazovima, ali i mogućnostima te s punim optimiz-mom idemo u smjeru ostvarenja na-ših strateških prioriteta.

INFOTREND: Koja je Vaša vizija i očekivanja razvoja onih tehnologija koje su u djelokrugu interesa Eri-cssona NT, u predvidivome višego-dišnjem razdoblju.

KOVAČEVIĆ: Nalazimo se usred re-volucionarnih promjena koje nas

uvode u umreženo društvo u kojem će prema predviđanjima 2020. biti 50 mili-jardi umreženih uređaja. Nije riječ samo o tehnološkim promjenama nego i o širim društvenim promjenama o kojima i te kako moramo voditi računa kod razvoja tehnologije i sustava u umreženome druš-tvu. Naši korisnici usluga, posebno pri-padnici x i y generacije koji su dominan-tno u kategoriji tzv. digitalnih urođenika, imaju nova očekivanja i zahtjeve u svezi s komunikacijom u umreženome društvu.

Međutim, bilo bi sasvim pogrešno vje-rovati da će umreženo društvo značiti pro-mjenu samo za mlade, naprotiv, mijenja se način komunikacije i korištenja tehnolo-gije svih generacija pa i starije populacije jer tehnologija sve više postaje sredstvo za bolji život, kvalitetnije poslovanje i zdra-viji okoliš.

Mi iz Ericssona kao predvodnici u tim revolucionarnim promjenama smatramo da kada se jedna osoba poveže, mijenja njezin život; kada se sve poveže, a to su očekivanja za umreženo društvo, mijenja se i cijeli svijet. Sretni smo da smo kao ICT

industrija u središtu tih promjena. Zato će i Ericsson Nikola Tesla aktivno doprino-siti umreženomu društvu kroz svoj fo-kus na širokopojasni pristup, mobilnost i Računalstvo u oblacima kroz intenzivan partnerski odnos sa strateškim operato-rima i drugim kupcima na našim trži-štima. Smatramo da dijelimo zajedničku odgovornost za razvoj telekomunikacija i ICT-a u Hrvatskoj kao i na našim izvoz-nim tržištima. Nastavit ćemo, također, s razvojem i implementacijom ICT tehno-logija u segmentima industrije i društva u poslovnim sustavima i državnoj upra-vi. Primjeri poput e-Zdravstva, našega prepoznatog visokotehnološkog rješenja u području informatizacije najsloženijih infrastrukturnih projekata, predstavljaju našu najbolju referencu.

INFOTREND: I na kraju, nedavno su ra-zličite ustanove prezentirale analize po-jedinih sektora, ali i pravce mogućega oporavka gospodarstva. Kako ih ocjenju-jete s obzirom na ICT industriju?

KOVAČEVIĆ: Iskreno, od tih sam analiza očekivala da među bitnim sektorima za razvoj gospodarstva i oporavka Hrvatske, na ljestvici sektora od kojih se mogu dobi-ti najbolji rezultati u najkraćem vremenu, među prvima bude i ICT industrija. Na žalost, čini mi se da mi, za razliku od ra-zvijenih zemalja, nismo dovoljno jasno i brzo prepoznali vrijednost ICT industrije kao osnovne za sve druge industrije.

Premda u hrvatskoj ICT industriji radi oko 28.000 zaposlenika te ta industrija go-dišnje uprihoduje oko 28 milijardi kuna, njezin puni razvojno-istraživački i ino-vacijski potencijal nije ni približno isko-rišten. Imam osjećaj da kada su u pitanju visoke tehnologije nema dovoljno znanja ni razumijevanja da bi se kvalitetno ana-lizirao i vrjednovao utjecaj i bitnost tih industrija za strateški razvoj zemlje. Zato

ću istaknuti da živimo u vrijeme pete tehnološke revolucije (u razdo-blju od 240 godina) u ICT-u i tele-komunikacijama u kojima postoji golem pozitivan utjecaj industrije i ICT proizvoda, rješenja i usluga na ljude, posao, okoliš i društvo u cje-lini. Zato je ICT industrija strateška industrija za sve zemlje u svijetu pa vjerujem da je i Hrvatska konačno na putu da se strateški odredi prema toj industriji te iskoristi sve njezine potencijale.

Moram upozoriti da budućnost izvoza znanja ovisi i o cijeni rada, a ona je, kada je hrvatski za-poslenik u pitanju, zbog velikih poreza, doprino-sa i davanja, visoka i sve nekonkurentnija. Zato strateški odnos države prema istraživanju i ra-zvoju te inovacijama, prihvaćanje novih modela potpora i poticaja nije samo pitanje opstanka nas kao velikoga razvojno-istraživačkoga centra koji zapošljava velik broj vrhunskih stručnjaka, nego je pitanje hoće li Hrvatska uopće imati razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti.

Pozitivno je da izvoz našega znanja u Ericsson raste iz godine u godinu. Dojmljivo zvuči podatak da smo u razdoblju od pet godina udvostručili udio prodaje znanja te da smo dosegnuli gotovo 40 posto prodaje kroz izvoz znanja

Pozitivno je da izvoz našega znanja u Ericsson raste iz godine u godinu. Dojmljivo zvuči podatak da smo u razdoblju od pet godina udvostručili udio prodaje znanja te da smo dosegnuli gotovo 40 posto prodaje kroz izvoz znanja.

>ISTRAŽIVANJE

Tvrtke izvrsnPRIPREMILI MIROSLAV KOLAK, BORIS PLAVL JANIĆ, MATE STRGAČIĆ

NA SVJETSKOM I DOMAĆEM TRŽIŠTU IT TVRTKE MOGU PRUŽATI SVOJE USLUGE u nekoliko smjerova i djelatnosti, kao što su prodaja hardverske opreme i uređaja, pro-daja soft verskih licenci, usluge implemen-tacije hardverskih uređaja i soft verskih rje-šenja, održavanje i servisiranje opreme pa sve do kreiranja samostalnih soft verskih rješenja.

TEM

Trenutačno cijeli svijet prolazi kroz krizno razdoblje razvoja gospodarstva i potvrđeno je globalno smanjeno ulaga-nje u IT tehnologije te bismo mogli reći da integratorske tvrtke već neko vrijeme uglavnom pružaju usluge samo konsoli-dacije postojeće opreme i servisa. S druge strane, tvrtke koje svojim inovativnim i izvornim soft verskim proizvodima mogu pomoći korisnicima u svakodnevnome radu osiguravajući brže, lakše i kvalitet-nije poslovanje, sigurno će pronaći svoje nove korisnike.

Tim povodom pripremili smo opsežno istraživanje o hrvatskim tvrtkama koje ra-zvijaju vlastita soft verska rješenja i izvoze ih izvan granica naše zemlje, prepoznati su među korisnicima kao tvrtke izvrsnih ljudi, proizvoda i rješenja s konkurentnim pro-

izvodima te imaju iza sebe dokazano ko-mercijalno uspješne soft verske aplikacije.

Opravdanost smo takvoga istraživanja pronašli u nizu javnih objava i obavije-sti koje govore da korištenje naprednih soft verskih rješenja može bitno promije-niti poslovanje tvrtke svake djelatnosti. Gartner, kojega često navodimo u najavi budućega poslovanja, donio je niz pred-viđanja na tome tragu pa se tako očekuje rast soft verskoga tržišta u okviru podrške prodajnih, marketinških i korisničkih ak-tivnosti tvrtke, samo za socijalne mreže u iznosu od čak 1 milijarde dolara do 2013.

U našem smo istraživanju segmentirali

tvrtke u nekoliko kategorija po vrsti plat-forme na kojoj zasnivaju svoja rješenja te smo nakon istraživanja odabrali tri tvrtke po kategoriji koje svojim reprezentativ-nim rješenjima zadovoljavaju sve navede-ne uvjete.

Osim tehničkih parametara rada same tvrtke te vrijednosti i uspješnosti na trži-štu njihovih soft verskih rješenja, kontak-tirali smo i velik broj neovisnih stručnjaka i korisnika različitih aplikacija kako bismo potkrijepili stvarnu vrijednost takvih rje-šenja te kako bismo izbjegli marketinške

U našem smo istraživanju segmentirali tvrtke u nekoliko kategorija po vrsti platforme na kojoj zasnivaju svoja rješenja te smo nakon istraživanja odabrali nekoliko istaknutih predstavnika unutar svake kategorije.

20 infoTrend 188/4/2012

ih ljudiA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFTVERA

aktivnosti koje često ne prate tvrtkine prodajne rezultate.

Rezultat je svega klasifi kacija tvrtki u pet kategorija i to po razvojnim platformama i dostupnosti njihovih aplikacija. To su:

tvrtke koje razvijaju svoja rješenja za društvene mreže (Facebook/Twitter),

tvrtke s proizvodima namijenjenima mobilnim platformama za Android, iPho-ne (iOS) i Windows Mobile,

tvrtke iz područja Windows aplikacija i pripadajućih server/klijent rješenja i

tvrtke koje razvijaju web-aplikacije. posljednja kategorija tvrtki jedina nije

tehnička i pokriva Top 3 tvrtke po ostva-renoj dobiti u 2010. Za posljednju smo kategoriju uzeli podatke za 2010. jer po-datci za 2011. neće biti potpuno obrađeni do 30. travnja 2012., kada ćete vi već čitati ovaj broj InfoTrenda.

Kada smo izdvojili tvrtku, istražili smo njezino djelovanje i područje rada, utvr-dili glavne uzdanice soft verskih aplikacija te ukratko opisali najbitnije aktivnosti i uspjehe same tvrtke. Gotovo sve tvrtke s našega popisa u radu i razvoju svojih apli-kacija koriste proizvode poznatih svjetskih vendora zbog osigurane podrške, pouzda-

ne platforme, široke partnerske zajednice te dostupne dokumentacije i korisničkih studija slučaja, a istraživanjem nismo po-krili tvrtke koje razvijaju kroz Open Sour-ce platforme.

Predviđanja pokazuju vrlo velik po-rast korištenja Cloud aplikacija, posebno u SaaS modelu isporuke, a to je svakako realna opasnost za tvrtke koje razvijaju vlastite soft verske aplikacije te će njihove aplikacije u sadašnjem obliku korištenja i plaćanja morati biti prilagođene za Clo-ud poslovanje. Teško je nagađati kakve će aplikacije biti prihvatljive korisnicima za 5 do 10 godina, posebno kada su u pitanju mobilne tehnologije i aplikacije za druš-tvene mreže, jer samo tržište postoji jedva 5 godina. No ako planirate početi razvi-jati svoja rješenja, sigurno nećete pogri-ješiti ako napravite kvalitetne fi nancijske

aplikacije, one za Business Intelligence, upravljanje podatcima te analitičke i Per-formance Management aplikacije.

Željeli bismo da takav pregled i iscr-pno istraživanje najuspješnijih hrvatskih izvoz nika soft vera posluži kao ogledni primjer nekim novim “stratup-ovima” koji možda već danas niču u nekoj garaži. Ali, i kao dokaz da se vlastitim zalaganjem i znanjem može uspjeti čak i na visoko-konkuretnome inozemnom tržištu.

188/4/2012 infoTrend 21

22 infoTrend 188/4/2012

Softverske tvrtke svoj razvoj na tržištu mogu ostvariti na nekoliko načina, a jedan je od njih ostvarivanjem fi nancijskoga ulaganja vanjskoga partnera koji ulaže nepovratna sredstva (najčešći su primjer državni poticaji) ili kroz ulaganje može steći partnerski udio u tvrtki, odnosno ostvariti zaradu nakon određenoga vremenskog razdob-lja. Takva su ulaganja normalna u svjetskim i hr-vatskim okvirima te bilježimo nekoliko uspješnih primjera među hrvatskim tvrtkama.

Sličnu strategiju ulaganja u inovativne hr-vatske tvrtke primjenjuje i poslovno-inovacij-ski centar Hrvatske BICRO, koji je osnovan na osnovi odluke Vlade RH te djeluje kao središnja ustanova za razvoj i unaprjeđenje inovacijskoga i tehnologijskoga sustava. BICRO je ključna orga-nizacija u nacionalnome inovacijskom sustavu čija je osnovna uloga razvoj i provedba progra-ma državne potpore u cilju jačanja tehnološkoga razvoja kao pokretača održivoga gospodarskog rasta zemlje. Povodom teme broja razgovarali smo s direktorom BICRO-a, gospodinom Dalibo-rom Marijanovićem.

INFOTREND: Možete li nam ukratko opisati područje djelovanja BICRO-a?

Dalibor Marijanović: BICRO je agencija Vla-de RH koja potiče razvoj inovacija kroz fi nancira-nje istraživačko-razvojnih aktivnosti iz akadem-ske zajednice i gospodarstva. Osim toga BICRO pomaže u uspostavi inovacijske infrastrukture koja uključuje onu fi zičku (znanstveno-tehno-loške parkove, inkubatore, centre kompetencija) te pomaže rad i nastajanje drugih bitnih dionika kao što su rizični kapital, poslovni anđeli, podi-zanje tehničke kulture, fi nancijskih, poslovnih i tehnoloških stručnjaka.

INFOTREND: Molim Vas kratki presjek, s Vaše-ga gledišta, na hrvatske razvojne tvrtke i njihovu konkurentnost na svjetskome tržištu?

Marijanović: ICT tvrtke u RH sigurno sa znanjem i našim programima imaju potencijal razviti konkurentan proizvod za svjetsko tržište. Međutim, problem je dolazak na strano tržište. Uspješni su na vanjskome tržištu redom oni koji djeluju u tržišnim nišama, oni koji su prisutni već neko vrijeme i imaju odane kupce ili oni koji su iskustvom razvili poslovne modele koji u ovome trenutku prolaze.

INFOTREND: Kakvi su planovi države u potica-nju poduzetništva inovativnih razvojnih tvrtki?

Marijanović: Mislim da su dobro zamišljeni u ovome razvojno-istraživačkom dijelu. Osim

naših programa tu postoji i porezna olakšica za istraživanje i razvoj koje daje Ministarstvo fi nan-cija u suradnji s Ministarstvom znanosti, obra-zovanja i sporta. Ta bi potpora mogla pomoći dovesti velikoga igrača u RH, ali vjerojatno nije dostatna. Trebalo bi poraditi na dijelu dolaska na tržište, odnosno potaknuti veću upotrebu razvi-jenih usluga.

INFOTREND: Kako BICRO pomaže i fi nancijski ulaže u tvrtke?

Marijanović: BICRO ulaže u razvoj kroz nepo-vratna sredstva i uvjetne kredite, a radimo i na dovođenju rizičnoga kapitala. Nikada tvrtkama ne dajemo 100% sredstava, nego mobiliziramo i njihov novac u ulaganju i tako osiguravamo dje-lotvornost. Što je projekt dalje od tržišta, dajemo manje novca u obliku nepovratnih sredstava, a kako projekt ide prema tržištu, sredstva posta-ju veća u obliku uvjetnoga kredita ili ulaganja u imovinu.

INFOTREND: Kakvim tvrtkama osiguravate fi -nancijsku pomoć, na koje vrijeme te kako ih dalje pratite/pomažete u radu?

Marijanović: BICRO-ve su potpore horizon-talne (za sve sektore) u području istraživanja i razvoja novih proizvoda ili usluga. Pokušavamo pratiti različite faze od ideje do proizvoda ili uslu-ge tako da u programu PoC pratimo prvu fazu, a to je izradba prototipa ili potvrda tehničke izve-divosti. Ta faza traje oko 6 mjeseci i prosječna je potpora malo manja od 200.000 kuna. Godišnje kroz taj program pratimo 40-ak poduzetnika i istraživača. U fazi razvoja proizvoda imamo 3 programa. RAZUM je naš najveći program i kroz njega dajemo u prosjeku 4,5 mil. kn po tvrtki kao uvjetni kredit na nekih 10-ak tvrtki godišnje čiji razvoj traje u prosjeku 20 mjeseci. Zatim imamo EUREKU i IRCRO u kojima dajemo u prosjeku 600 tisuća kuna na otprilike 15-ak tvrtki godišnje. Sve tvrtke koje prođu naše programe pokuša-vamo kroz Europsku poduzetničku mrežu (EEN) spojiti s kupcima, dobavljačima i tržištima diljem Europe.

INFOTREND: Što očekujete od ulaska u EU?Marijanović: Na našu veliku žalost mi još ni-

smo ušli u EU, a istodobno imamo proračunska rezanja koja stvaraju sve veći jaz između poten-cijala naših tvrtki i njihove realizacije. U EU oče-kujem da ćemo za naše programe imati dostatna sredstva te tako biti profesionalni partner u po-djeli rizika u stvaranju novih proizvoda i usluga za konkurentna tržišta.

Najuspješn Facebook/Twitter

UX Passion je mlada IT tvrtka koja nudi usluge iz po-dručja vrhunskoga dizajna i razvoja ko-risničkih iskustava i istraživanja uporab-ljivosti rješenja na web, desktop i mo-bilnim platformama, big data analitike i društvenih mreža. Uz niz usluga i savjetnič-ki dio prakse, tvrtka je poznata po svojem globalno prepoznatljivom rješenju Wall of Tweets koji se razvija u najnapredniji sustav za prikaz i dijeljenje sadržaja s društvenih mreža poput Twittera, Facebooka i drugih. Njihove usluge trenutačno koristi preko 200 klijenata iz 60 zemalja diljem svijeta, što dovoljno govori o kvaliteti usluge.

Wall of Tweets korisnicima omogućuje da u realnome vremenu na velikome za-slonu ili bilo kojem uređaju mogu pratiti i dijeliti sve relevantne sadržaje i događanja vezana uz neki događaj poput konferen-cije, rasprave, koncerta... Danas je Wall of Tweets najkvalitetnije rješenje toga tipa koje koriste klijenti poput Microsoft a, IBM-a, Ogilvyja, World Economic Foru-ma, BBC-a, NAVIGON-a i mnogih dru-gih. To se rješenje nudi u obliku napredne HTML5 aplikacije posebno prilagođene najrazličitijim uređajima tako da korisnici mogu imati izvanredno iskustvo bez obzira na uređaj koji koriste i bez potrebe korište-nja bilo kakvih dodataka poput Flasha ili Silverlighta.

U sljedećem razdoblju možemo očeki-vati proširenje postojeće usluge Wall of Tweets, te još nekoliko novih usluga za sve njihove Premium korisnike. Ono što ih pomalo zabrinjava je poslovna nesigur-nost, odnosno prevelike naknade za plaće, porez na dividendu i spora državna admi-nistracija, no mi se i dalje nadamo da će UX Passion izvrsno poslovati u Hrvatskoj i da će biti još bolji i kvalitetniji nego što su to bili do sada.

Ulaganja čekaju na ulazak u EU

BICRO — profesionalni partner u stvaranju novih proizvoda i usluga za konkurentna tržišta

Direktor BICRO-a, Dalibor Marjanović

TEMA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFT

Vibor Cipan

188/4/2012 infoTrend 23

iji hrvatski izvoznici softvera

SeekAndHit je agencija specijalizi-rana za internetski marketing i oglašava-nje, a osnovana je prije 4 godine. U svo-jem se radu usredotočuje na isplativost prisutnosti na Internetu, što se postiže učinkovitim i mjerljivim oglašavanjem, optimizacijom destinacijskih stranica i konverzija te analizom podataka o ko-risnicima i njihovim navikama.

Glavni je proizvod spomenute tvrtke alat za izradbu oglasnih kampanja na Facebooku (SocialBrando) te specija-lizirane usluge savjetovanja i vođenja internetskih kampanja (oglašavanja) za tvrtke.

Konkretno, Social-Brando pomaže ogla-šivačima učinkovitije iskoristiti sredstva namijenjena internet-skomu oglašavanju, štedi vrijeme, te nudi napredne mogućno-sti poput automati-zacijskih procesa, iz-vješćivanja i analizu podataka.

Uz to pomažu svojim klijentima da kroz različite kanale (Facebook, Goo-gle, razni portali) izmjere učinke ogla-šavanja na prodaju ili neki drugi bitan segment poslovanja.

SocialBrando je globalno orijentiran alat, dok se usluge oglašavanja nude samo u zemljama regije, uz iznimke poput Švicarske, Njemačke i SAD-a. U bližoj se budućnosti žele proširiti i na ostale popularne društvene mreže po-put Twittera i LinedINa, čim to bude tehnički moguće, s time da planiraju i ponuditi još nekoliko novih usluga ve-zanih uz oglašavanje i marketing.

Kao najveći problem poslovanja u Hrvatskoj ističu nepostojanje plana i programa kojim bi država pomogla „mladim“ IT tvrtkama, opterećenost nepotrebnim propisima i naknadama, te sporu i neučinkovitu državnu admi-nistraciju koja, općenito, koči većinu domaćih (IT) tvrtki.

DRAP je tvrtka specijalizirana za promociju na društvenim mrežama. Kvalitetu njihovo-ga rada, osim naju-spješnijih hrvatskih tvrtki koje su im klijenti, prepozna-la je i struka do-dijelivši im brojne strukovne nagrade, a najponosniji su na zlatni Effi e za najučinkovitiju ni-skobudžetnu kam-panju „Životinjsko carstvo“ koje su radili za tvrtku Kraš.

U promociju na društvenim mreža-ma koju nude svojim klijentima uklju-čena je izradba kreativnih koncepata, dizajn, razvoj aplikacije, community management, oglašavanje i izobrazba.

Tvrtka ima vrlo bogatu ponudu usluga, mogli bismo reći trenutačno možda i „najjaču“ na tržištu.

Jedan je od razloga i to što su pio-niri toga posla u Hrvatskoj i više od 4 godine razvijaju usluge, nude nove, te obrazuju svoje zaposlenike koji su sada vrhunski stručnjaci u svojem po-slu.

Ako korisnik želi povećati prodaju svojih proizvoda i usluga uz dojmlji-vo oglašavanje uz konkretne mjerljive rezultate, onda je izbor tvrtke DRAP sasvim opravdan.

To se odnosi na klijente u Hrvatskoj, no posluju i u regiji (od Slovenije do Makedonije).

Platforma koju koriste u svojem ra-zvoju je Ruby on Rails. Pomalo specifi -čan odabir, no s obzirom na nedostatak kvalitetnih programera, to je idealno rješenje jer omogućuje da se u malo vremena napravi kvalitetan proizvod koji klijenti zahtijevaju.

U budućnosti im je prioritet još bo-lja usluga, odnosno kvaliteta usluge, a ne kvantiteta, što još jednom pokazuje da ekipa iz te tvrtke obavlja izvrstan posao i da žele ostati najbolji.

Mobilne platforme

Tvrtka Citus je osnovana 1999. u Za-grebu, a bavi se proizvodnjom složenih računalnih sustava i savjetovanjem u ra-zvoju web i pametnih aplikacija, mobilnih rješenja i UC rješenja zasnovanih na Mi-crosoft platformi. Glav-ne su djelatnosti tvrtke razvoj aplikacija, savje-tovanje i obrazovanje te sistemsko održavanje.

Kao dva glavna Citu-sova soft verska proizvo-da izdvajamo Protect@Work i Conference@Net. Prvi je proizvod namijenjen tvrtkama koje izdvajaju znatna sredstva za zaštitu na radu svojih zaposlenika, a tvrtka koja ga implementira može očekivati znatne uštede kod upravljanja takvom opremom. Pravilno implementiran, sustav smanjuje mogućnosti ozljeda na radu, vrijeme bo-lovanja radnika i zahtjeve za odštetama. Iduće bitno soft versko rješenje je Confe-rence@Net, inovativni cloud proizvod koji korisniku kroz web-portal omogućuje rješavanje organizacijskoga dijela konfe-rencija. Conference@Net se iznajmljuje i naplaćuje prema potrošnji tako da koris-nik ne mora ulagati u infrastrukturu koju će kasnije vjerojatno vrlo rijetko koristiti. Oba su proizvoda namijenjena globalno-mu tržištu pa su tako dostupna na razli-čitim jezicima, a tvrtka je s njima znatne rezultate ostvarila u zemljama središnje i istočne Europe.

Citus je Microsoft Silver Partner s 5 kompetencija, implementirali su ISO 9001:2008 sustav upravljanja kvalitetom, te redovito za svoje inovativne proizvode osvajaju prva mjesta na međunarodnim izložbama inovacija. Zapošljavaju visoko-obrazovane stručnjake iz područja IT-a od čega su tri osobe nositelji Microsoft Most Valuable Professional titula.

>ISTRAŽIVANJEVERA

Mario Frančešević

Davor Runje

Tomislav Bronzin

24 infoTrend 188/4/2012

Tvrtka Infi num je osnovana 2005. u Karlovcu, a trenutačno zapošljava 15 mla-dih ljudi prosječne starosti 25 godina.

Najviše razvijaju za iPhone i Android platforme, a izbor je tih platformi uvjeto-van njihovim velikim udjelom na tržištu (u odnosu na ostale mo-bilne platforme) i ve-likim mogućnostima razvojnih alata dizaj-niranih za te dvije platforme.

Okosnicu Infi numovoga poslovanja čini razvoj soft vera po narudžbi, a tvrtkin je najvrjedniji proizvod svakako Smart-Banking. Riječ je o platformi za mobilno bankarstvo uz pomoć koje su razvili mo-bile banking aplikacije za nekoliko većih banaka koje posluju u Hrvatskoj. Na da-našnjem visokokonkurentnom tržištu od banke se očekuje da maksimalno olakša poslovanje svojim klijentima uz zadrža-vanje visokoga stupnja sigurnosti usluge, a Infi numove mobile banking aplikacije ispunjavaju oba uvjeta.

Upitan o stanju na hrvatskome tržištu radne snage, Infi numov CEO, Tomislav Car, kaže da iako na tržištu postoji velik broj kvalitetnih zaposlenika potrebna je njihova dodatna izobrazba jer Infi num ima zahtjeve prema specifi čnim vještina-ma koje su trenutačno poprilično defi ci-tarne. Iako su prvenstveno orijentirani na domaće tržište, velik se broj njihovih proizvoda izvozi ili ima visok izvozni potencijal. Kratkoročni su planovi tvrtke daljnje razvijanje postojećih i kreiranje novih mobile banking aplikacija te pove-ćanje zastupljenosti inozemnoga tržišta u sveukupnome poslovanju tvrtke.

a imaju urede u Osijeku i New Yorku. Kli-jenti tvrtke Pet Minuta dolaze iz različitih vertikala, od retailera, fi nancijskih ustano-va, medijskih kuća, telekomunikacijskih operatora, turističkih ustanova pa sve do web-kompanija i startupa koji žele svoje prisustvo proširiti na mobilne platforme. Dio se tvrtke 2010. izdvojio u startup Sho-utEm, koji izrađuje platformu za izradbu mobilnih aplikacija.

Prilikom sklapanja poslova klijentima pomažu pri osmišljavanju i planiranju mobilne strategije odgovarajući na pitanja kako pristupiti tržištu te što ponuditi kraj-njim korisnicima.

Tvrtka je okrenu-ta prema svjetskomu tržištu gdje ostva-ruju 90% prihoda, a prvenstveno ciljaju sjeverno američko tr-žište gdje su i lokalno prisutni. S obzirom na to da nude rješenja za sve smartphone plat-forme, pri čem su najpopularnije iPhone/iPad i Android, no ne smiju se zanemariti ni Windows Phone 7, Blackberry i No-kia, iz svake se trude izvući najbolje. To kombiniraju s nagrađivanim dizajnom i uslugom izradbe naprednih serverskih web-rješenja čime klijentima nude potpu-na rješenja.

Planovi su tvrtke za sljedeće razdoblje nastaviti jačati prisutnost na američkome tržištu kvalitetnim referencama, novim ljudima te poslovnim partnerstvima.

Informacijske tehnologije za vas, ili skraćeno IT4U, uspješna je IT tvrtka koja je osnovana prije samo dvije godine. Tvrt-ka je sastavljena od stručnjaka s desetgo-dišnjim iskustvom u razvoju poslovnih i mobilno orijentiranih rješenja koje kori-ste klijenti u Hrvatskoj, ali i šire (Sloveni-ja, Srbija, SAD...).

Kao glavne proizvode izdvojili bismo OPS, njihovo vlastito ERP rješenje za tvrt-ke koje se bave dostavom i distribucijom robe, te razvoj mobilnih aplikacija.

OPS prati cijeli proces tijeka robe, od narudžbe, prikupljanja, skladištenja do isporuke. Sastoji se od Windows aplikaci-je, web-aplikacije te Android aplikacije za vozače. Uz to, tvrtka radi na svojim pro-jektima (kao što je aplikacija Habbits) te

projekte po narudžbi (za sve mobilne plat-forme).

Iskustvo izrad-be aplikacija i igara za mobilne telefone seže u 2004. kada su bili poznatiji pod brandom Omikron Games. Od vrijed-nih projekata valja istaknuti igru Brick Annoyed koja je bila među top 10 igri 2006., te aplikacije Mi-niMap (karte gradova), AlkoTest, ZET Raspored, HT Imenik, Virtualni atlas, HR Auto Info...

U sljedećem razdoblju namjeravaju povećati poslovanje koje se tiče razvoja mobilnih rješenja i na njega prebaciti veći dio poslovanja, što će zasigurno rezultirati novim uslugama i izvrsnim aplikacijama.

Ono što svakako valja napomenuti je iz-vrstan pristup novim programerima koji se žele zaposliti kod njih (naravno, ako zadovolje njihove osnovne ispite). Ekipa iz spomenute tvrtke zapošljava tek diplo-mirane studente ili zaljubljenike u tehno-logiju i trenira ih dok ne budu vrhunski majstori u tome području i tako stvaraju izvrsnu radnu snagu punu entuzijazma koja doprinosi njihovim uslugama.

Tvrtka Web-ideja je kao tvrtka nasta-la 2005., a izrasla je iz skupine entuzija-stičnih srednjoškolaca i studenata koji su imali golemu strast prema razvoju aplika-tivnih rješenja i web-dizajnu. Tvrtka tre-nutačno okuplja tim od 15 ljudi (što stal-nih zaposlenika, što vanjskih kooperana-ta), a iako tvrtka nije velika pa samim time nema ni velikih ni čestih potreba za no-vim zaposlenicima, iz tvrtke poručuju kako u Hrvatskoj imaju problema s pronalaže-njem kvalitetnih zaposlenika i suradnika jer traže specifi čna znanja koja baš i nisu toliko česta na hrvatskome tržištu.

Najviše se bave razvojem web-apli-kacija svih tipova i oblika, aplikacija za Windows Phone platformu, a započeli su i s razvojem aplikacija za Windows 8 ta-blet platformu — platformu čije vrijeme

Tvrtka Pet Minuta s radom je započela 2007. i specijalizirala se za izrad-bu mobilnih aplikacija za sve platforme, te danas zapošljava 40 inženjera. Glavni je ured tvrtke i većina djelatnika u Zagrebu,

Tomislav Car

Luka Abrus

Stevica Kuharski

Domagoj Pavlešić

TEMA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFT

188/4/2012 infoTrend 25

tek dolazi i koja će zasigurno naći svoju publiku. Većina posla još uvijek dolazi iz projekata rađenih po narudžbi, no nasto-je se sve više usmjeriti i na razvoj vlastitih proizvoda. Svoje usluge često prodaju i u inozemstvu pa je tako zastupljenost pro-daje inozemnim naručiteljima oko 50% od sveukupne prodaje.

Među cijelim nizom njihovih proizvo-da, vrijedi istaknuti aplikaciju CroParking (prvu WP7 aplikaciju na hrvatskome jezi-ku) koja vozačima pomaže locirati parki-rališne zone u svim hrvatskim gradovima i koja olakšava plaćanje parkirne karte. Među web-rješenjima, najviše se ističe potpun razvoj i stalno održavanje jedno-ga od najposjećenih portala u Hrvatskoj, onoga časopisa Bug.

Tvrtka Inchoo je osnovana 2008. u Osijeku, a od svojih se početaka specijali-zirala za razvoj visokofunkcionalnih inter-netskih trgovina. Osim čistoga razvojnog posla, tvrtka može kreirati i provesti mar-ketinški plan za korisničku internetsku trgovinu, dakle svojevrsni one stop shop za korisnike koji žele svoj biznis proširiti s internetskom web-trgovinom.

Za razvoj svojih proizvoda koriste Magento platformu čiji je odabir stvar pomne analize trži-šta. Valja istaknuti da je tvrtka jedini službeni partner Magenta u ovoj re-giji te je kao takva i aktivan sudionik međunarodnih kon-ferencija u toj uskoj niši. Za soft verske tvrtke državne granice nisu prepreka pa tako Inchoo svoje proizvode većim dje-lom prodaje izvan granica Republike Hr-vatske. Njihov (zaista dojmljiv) portfolio možete provjeriti na tvrtkinim službenim stranicama.

Osim klasičnih problema koji muče hrvatskoga poduzetnika (vidi u okviru uz tekst), tvrtka ima problema i s prona-laženjem kvalitetnih zaposlenika, što na-stoje riješiti kroz projekt Osijek Soft ware City — projekt kojim tvrtke IT profi la sa sjedištem ili podružnicom u Osijeku žele predstaviti svoje djelovanje prema zajed-nici te tako privući moguće zaposlenike, no i informirati one koji tek razmišljaju kamo usmjeriti svoje obrazovanje. U na-

vedeni su projekt osim Inchooa uključe-ne još četiri osječke tvrtke (među njima i ovdje opisani Farmeron). To je svakako hvalevrijedan projekt te bi u budućnosti svakako željeli vidjeti još sličnih inicijativa i u drugim hrvatskim gradovima.

Windows platforma

Ekobit se bavi informatičkim savjeto-vanjem i razvojem soft vera za domaće i strane korisnike, a od osnivanja (1992.) izvozno je orijentirana tvrtka. Ekobit je jedina tvrtka u regiji koja nudi usluge i proizvode u području konsolidacije ra-zvojnih projekata zasnovanih na Micro-soft ovoj platformi, a certifi kati Microsoft Gold Partner i Visual Studio Industry Partner dodatna su potvrda kvalitete. Osim toga tvrtka radi vrijedne među-narodne projekte na području portala i integracije poslovnih aplikacija. Projekte i proizvode Ekobita prate iznimno kvali-tetne savjetničke usluge i usluge obrazo-vanja.

Najpoznatije je soft versko rješenje tvrtke TeamCompanion koji omogućava svim sudionicima razvojnoga procesa da, ostajući unutar Outlook e-mail klijenta, aktivno sudjeluju u razvojnim projekti-ma.

Rješenje se prodaje već nekoliko godina inozemnim klijentima, a upravo pregova-raju s Microsoft om o prodaji TeamCom-paniona putem Microsoft ovih prodajnih kanala u SAD-u.

Novi je inovativni Ekobitov proizvod BizDataX koji omogućava anonimizaciju, odnosno maskiranje baza podataka.

BizDataX generira sigurnosne preslike proizvodnih baza po-dataka u kojima su osjetljivi podatci za-štićeni, a rješenje će svoju premijeru doži-vjeti 18. travnja 2012. na StarEast konferen-ciji koja se održava u Orlandu (Florida, SAD).

Posebnost je Ekobita tradicionalno or-ganiziranje DevArene, stručnoj publici već poznate konferencije o razvoju soft ve-ra i informacijskoj tehnologiji na kojoj se obrađuju teme bliske razvojnim inženje-rima, arhitektima soft vera, voditeljima

soft verskih projekata i svima drugima koji su povezani s informacijskom teh-nologijom.

Tvrtka eVision informacijski sustavi osnovana je 2004. kao društvo za razvoj intranetskih i internetskih rješenja na Microsoft ovoj tehnologiji.

Danas je kompanija snažna organiza-cija usmjerena na projektiranje, izvedbu i uspostavu slože-nih i cjelovitih IT rješenja, uz do-datne usluge odr-žavanja, savjeto-vanja i tehničke podrške.

eVision je pre-poznat kao tvrtka broj 1 u Hrvatskoj i regiji specijalizi-rana za izradbu rješenja zasnova-nih na tehnologi-ji Microsoft Offi -ce SharePoint. Nerijetko klijenti upravo eVision izravno povezuju sa SharePoint tehnologijom kao tvrtkom koja ima naj-više iskustva i najveći broj rješenja za-snovanih na toj platformi.

Uz Microsoft SharePoint tehnologiju, eVision je i specijalist za K2 tehnologi-ju tvrtke SourceCode, svjetski priznate u djelokrugu razvoja Business Process Management (BPM) rješenja na Micro-soft ovoj platformi. K2 svojim rješenjima nadopunjuje Sharepoint, a zajedno gra-de izvrsnu platformu za implementaciju DMS/BPM rješenja.

Glavni su proizvodi tvrtke eBoard, namijenjeni upravljanju sjednicama upravnih odbora tvrtki i drugih tijela koja u svojem poslovnom procesu imaju donošenje odluka na osnovi prethodno pripremljene dokumentacije te ePisar-nica koja rješava složenu problematiku uredskoga poslovanja.

Tu su još i BPM rješenja eNabava (ko-risno rješenje predviđeno za upravljanje procesom nabave), Travel management (za vođenje evidencije o službenim pu-tovanjima) te rješenja zasnovana na Mi-crosoft ovoj FAST platformi koja omo-gućava ekstremno brzo kontekstualno i jezikoslovno prilagođeno pretraživanje izvora podatka.

>ISTRAŽIVANJE

Toni Aničić

Vedran Brničević

Stjepan Đerek

VERA

26 infoTrend 188/4/2012

Windows programiranje

Tvrtka Ager Preeo je novoosnovana osječka tvrtka koju vodi mladi informati-čar Matija Kopić. Usmjerena je na razvoj poljoprivrednih soft verskih rješenja i glav-ni je „krivac“ za web-servis Farmeron, koji bi uskoro mogao biti jedan od vrlo uspješ-nih hrvatskih IT proizvoda. Farmeron je soft versko rješenje (web- aplikacija) koje farmerima (i općenito poljoprivrednim gos-podarstvenicima) olak-šava vođenje njihovoga gospodarstva te im pomaže u vođenju evi-dencije o aktivnostima i troškovima da bi na taj način unaprijedili svoje gospodarstvo – bez obzira na njegovu veličinu. Tako far-meri mogu točno vidjeti gdje troše novac, koliki im je omjer uloženoga i dobivenoga i kako optimizirati cijeli proizvodni proces – proizvoditi brže i više sa što manje resursa. Ta aplikacija već sada ima preko 350 klije-nata u 14 zemalja diljem svijeta!

Cijela ta priča zvuči vrlo zanimljivo, zar ne? To potvrđuje i činjenica da je britan-ski startup akcelerator Seedcamp odlučio u Farmeron uložiti 50 000 eura i tako im olakšati početak poslovanja. Seedcamp je, inače, vodeći ulagački program za mlade IT tvrtke koji je uložio novac u preko 50 svjetskih startupa!

U bližoj budućnosti možemo još mnogo očekivati od toga mladog osječkog tima. Na lokalnome su tržištu već prepoznati kao najperspektivniji startup, otvorili su ured u Americi, započinju sa snažnom marke-tinškom kampanjom te će dodati još neke zanimljive module u Farmeron što će ga učiniti još prilagodljivijim i boljim. Sve u svem, ekipu koja stoji iza Farmerona čeka, nadamo se, svijetla budućnost na lokalno-me, ali i globalnome tržištu.

Pravi Klik je brzorastuća tvrtka koja stoji iza popularne tražilice GoHome. Od osnutka, 2007., šire svoje poslovanje i, osim u Zagrebu, posluju u Splitu, Milanu

i Ljubljani – vrlo dojmljivo za tvrtku koja broji malo više od 10 zaposlenih.

Tražilica GoHome je specijalizirana tražilica koja vam pomaže da u kratkome vremenu nađete nekretninu baš po svojem izboru, a to je ujedno i prva takva tražilica u svijetu. Iako postoje mnoge tražilice, ni jedna ne fi ltrira dobro rezultate kao Go-Home. Među rezultatima spomenute tra-žilice nema različitih neželjenih stranica koje slučajno upadaju u popis rezultata, kao npr. brojnih članaka, vijesti, rasprava s foruma... što je neminovno slučaj kod svih drugih tražilica. To znači da su vraćeni re-zultati isključivo nekretnine. Ako ste pro-davatelj nekretnina, tada vam nude uslugu GoHome Professional koja će vam prika-zati statistiku posjeta koji dolaze s tražilice GoHome, ali na jedan malo drukčiji i bolji način.

Za sada te usluge mogu koristiti kup-ci u regiji (Hrvatska, Slovenija, Italija, Češ-ka, Slovačka, Srbija, BiH), a uskoro će se usluga proširiti i na Poljsku, Bugarsku i Rumunjsku.

Tvrtka Pravi Klik je, također, zaintere-sirana za ulazak i na mobilno tržište s aplikacijama za agencije koje prodaju nekretnine te aplikacijom za kupce. Prateći njihov rad već nekoliko go-dina, sigurni smo da će aplikacije biti iz-vrsne i očekujemo ih što prije. Na žalost, postoje neke stvari koje se moraju prije toga promijeniti, a to su porezni zakoni, sustav naplate potraživanja i spora državna administracija.

Tvrtka Applicon je hrvatski ponuđač soft verskih rješenja kojima je primarna zadaća pomoći pružateljima usluga u mo-netizaciji njihovih usluga. Tu ponudu čine rješenja za elektroničko i mobilno plaćanje, upravljanje monetarnim vrijednosnicama, nadoplatu prepaid usluga, rješenja za na-platu gradskih usluga, sustav lojalnosti, i druga. Početkom 2009. Applicon izlazi na tržište regije, zatim osvaja prvoga klijenta u Skandinaviji, nakon čega stječe sve više partnera među velikim svjetskim proizvo-đačima BSS rješenja za telekome (Conver-gys, SAP, HP ) s kojima započinje suradnju. Slijedi nekoliko projekata na afričkome kontinentu, a od siječnja ove godine Appli-con otvara svoje prvo predstavništvo u

Australiji zaduženo za APAC tržište (Asia-Pacifi c).

Za svoj je proi-zvod Xrecharge tvrt-ka ponijela priznanje “Biggest business va-lue application” koje dodjeljuje Microsoft User Group, a koje je Applicon primio na prošlogodišnjoj Windays konferenciji. Od 2010. Applicon je u suradnji s partnerom započeo još jedan razvojni projekt te je tako početkom prošle godine tržištu predstav-ljen PandoPad, interaktivno digital signa-ge rješenje namijenjeno primjeni u javnim prostorima poput gradova, aerodroma, ho-tela, trgovačkih centara itd. Krajem 2011. PandoPad je u izboru CBTour-a proglašen najboljim tehnološkim rješenjem u hrvat-skome poslovnom turizmu, a na izložbi Inova 2011 osvaja zlatnu medalju.

Applicon je jedan od poticatelja osniva-nja udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika soft vera (www.exportboomers.com) koja je osnovana u siječnju 2011.

TOP 3 po prihodima

IN2 Grupa je u 20 godina poslovanja od tvrtke usmjerene na razvoj soft verskih rješenja po narudžbi izrasla u jednoga od vodećih isporučitelja IT usluga koji djelu-je u 6 zemalja regije. Svojim su rješenjem prisutni u javnome sektoru i upravi, zdrav-stvu, fi nancijskom sektoru, osiguranju, telekomunikaciji, maloprodaji i velepro-daji, industriji, komunalnim poduzećima i energetici. Osnovu uspjeha zasnivaju na vlastitome edukacijskom centru, ulaganju u certifi ciranje stručnjaka, mogućnosti su-djelovanja djelatnika u složenim projektima i naglasku na „zdravoj“ radnoj atmosferi.

U izvedbi rješenja koriste provjerene Mi-crosoft , Oracle i Open Source tehnologije pa je tako IN2 višegodišnji nositelj Oracle Gold Partner statusa te Microsoft Network Partner s devet Silver i jednom Gold kom-petencijom, a kao dodatno jamstvo kvali-tete poslovanja redovno obnavljaju sustav praćenja kvalitete ISO 9001:2000 i od ne-davno ISO 27001.

U razvoju, prodaji i održavanju vlastitih soft verskih rješenja i aplikacija namijenje-

Matija Kopić

Hrvoje Bujas

Goran Radić

TEMA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFT

188/4/2012 infoTrend 27

nih unaprjeđenju poslovanja, ponudu rje-šenja dijele na glavna područja: vertikalna poslovna IT rješenja, podrška standardnim poslovnim procesima (ERP, HR, EPM, BI), razvoj soft vera, integracija aplikacija te tehnička i sistem-ska podrška. Takvim radom unaprjeđuju kvalitetu poslovnih procesa korisnika, podižu razinu cjelo-kupnoga poslovanja i kao krajnji cilj pove-ćavaju profi tabilnost. IN2 proizvodi nastali su kao rezultat dugogodišnjega iskustva i poznavanja poslovnih procesa pojedine industrije, a svoju prednost pred zapadnim IT tvrtkama zasnivaju na prilagodljivim IT rješenjima koja su prilagođena poslovanju tranzicijskih zemalja.

GDi Gisdata Grupa (dalje „GDi“) je jedinstvena soft verska tvrtka u Hrvatskoj koja posluje 22 godine i s preko 1.000 ko-risnika globalni je izvoznik soft vera za tehničke aplikacije i upravljanje poslov-nim procesima u javnoj upravi, industriji, komercijalnim tvrtkama i telekomunika-cijama. GDi je srednjoeuropski regionalni predvodnik u području geoinformacijskih sustava i vezanih e-government rješenja te soft vera i cloud-servisa za telekomunikacij-ske operatore i regulatore. Osim glavne tvrtke i pozicije na hrvatskome tržištu, GDi je s 10 vlastitih tvrtki-kćeri u inozemstvu, 50% osoblja u inozemstvu te 70% prihoda ostvarenih od kupaca na inozemnim trži-štima, jedinstvena, snažno izvozno i glo-balno orijentirana tvrtka s vlastitim GDi soft verskim proizvodima GDi Localis, GDi Ensemble, GDi Atlas i GDi Convivo. GDi korisnici su većinom u RH i regiji, ali po-stoje klijenti i u Zapadnoj Europi, SAD-u, Latinskoj Americi, Istočnoj Europi, a u po-sljednje vrijeme GDi radi i na tržištima telekomunikacijskih operatora Bliskoga istoka, Afrike i sre-dišnje Azije.

Portfolio rješenja tvrtke iz grupacije e-government čine GDi Localis koji po-tiču učinkovitost i transparentnost poslov-nih procesa lokalne, regionalne i nacionalne

javne uprave, dok iz područja telekomu-nikacija najpoznatije je Cloud zasnovano rješenje GDi Ensemble koje telekomunika-cijskim operatorima omogućava dodatne prihode kroz lokacijski zasnovane usluge. Spomenimo još i Esri ArcGIS platforme geoinformacijske tehnologije jer GDi je već 22 godine snažan dugogodišnji partner i distributer svjetski vodeće GIS SW tvrtke Esri i platforme ArcGIS.

InfoDom Grupa bavi se razvojem vlastitih aplikacijskih proizvoda i aplikacij-skih sustava „po mjeri“, naručitelji su veli-ke i složene organizacije, a korisnici proiz-voda i usluga su iz područja gospodarstva i javnoga sektora u Hrvatskoj i regiji. U implementaciji svojih sustava povećavaju kvalitetu poslovanja korisnika uz ubrzanje poslovnih procesa, smanjenje troškova i povećanje konkurentnosti na širem tržištu, a svojim korisnicima pružaju i savjetničke usluge kod uvođenja novih sustava. U radu koriste provje-rene tehnologije najve-ćih svjetskih tehnološ-kih predvodnika (IBM, Microsoft , Oracle) jer takav način rada osi-gurava pouzdanost i smanjuje ulaganja u razvoj i istraživanje. U posljednjih neko-liko godina osnovali su poslovne centre u Bruxellesu, Sarajevu i Beogradu, te očekuju povećanje prihoda na tim tržištima, kao i potražnju za svojim proizvodima ulaskom u EU.

Proizvodi koje razvijaju ponašaju se kao platforme za pojedina poslovna područja (upravljanje dokumentima, nadzor i in-spekcije, javna nabava, elektroničko poslo-vanje), što znači da korisnici pomoću tih platformi mogu razvijati nove usluge bez dodatnoga programiranja i uz niže troško-ve održavanja (TCO).

U cilju razvoja mladih i perspektivnih inženjera InfoDom Grupa je pokrenula vlastitu poslovnu akademiju (ILBA) gdje se obrazuju budući specijalisti.

Zbog suradnje s velikim brojem doktora i magistra znanosti s različitih fakulteta i instituta te velikih sredstava koja se izdva-jaju za rad, akademija ima status znanstve-ne ustanove.

Tipični problemi IT tvrtki

Tvrtkama koje svoj rad zasnivaju na znanju i inovacijama i koje su usredo-točene na razvoj složenih informatičkih rješenja, osnovno sredstvo za rad su ljudi. Svi menadžeri tvrtki kontaktiranih u ovoj temi broja redom navode da bi željeli:

da se ponovno uvedu olakšice prili-kom zapošljavanja mladih i nezaposlenih ljudi u prvim dvjema godinama,

da se ulaganje u izobrazbu takvih za-poslenika ponovno prizna kao porezna olakšica te

da se ukine odredba o potpunom ne-priznavanju PDV-a za troškove osobnih vozila u vlasništvu tvrtke.

Osobito im je bitno da se osiguraju po-voljne linije fi nanciranja putem ustanova kao što su BICRO i poslovne banke kako bi se smanjio trošak ulaganja u ljudski rad tijekom dugih projekata. Jednako tako, željeli bi da se maksimalno smanji biro-kratski dio oko vođenja poslovnih knjiga, parafi skalnih nameta i nepotrebnih obve-za beskonačnoga ispunjavanja obrazaca i dokazivanja različitim ustanovama onoga za što država već ima podatke u jednoj od svojih javnih evidencija/registara.

Što se kompetencija i tehničkoga zna-nja možebitnih zaposlenika tiče, tvrtke ističu da mnogima nedostaje praktičnoga znanja. Za ljude bez iskustva prelazak je iz akademskoga u radno okruženje pro-ces koji traje pa tvrtke nakon dugogodiš-njega školovanja pojedinca moraju uloži-ti znatna sredstva u praktičnu izobrazbu te traže mjere za poticanje zapošljavanja mladih stručnjaka bez radnoga iskustva.

Tvrtke očekuju i nove regulative za ra-zvijanje novih poslova, promicanje mjeri-la uspješnosti, poticanje znanja, inovacija i integracija te stavljanje na raspolaganje poduzetnicima onih javnih podataka u vlasništvu države (u okviru zakona) na kojima se mogu razvijati nove usluge do-datne vrijednosti.

Uz sve navedeno, traži se pomoć dr-žave u promicanju usluga i proizvoda na stranome tržištu, a posebno da se pro-miče poduzetništvo - osobito ono malo i srednje. Nerijetko vlasnici tvrtki i njiho-vi timovi ulažu mnogo više od „samog“ rada i kapitala, a u svijetu je dokazano da su male i specijalizirane tvrtke sa svojim znanjem i iskustvom u iskorištavanju naj suvremenijih tehnologija poticatelji razvoja cjelokupnoga gospodarstva.

>ISTRAŽIVANJE

Maja Orčić

Boran Lončarić

Slavko Vidović

VERA

28 infoTrend 188/4/2012

>EKSTERNALIZACIJA

DA TO NIJE NEMOGUĆA MISIJA, potvrđu-ju brojni primjeri tvrtki koje su uspješno eksternalizirale dio svojega poslovanja te su upravo na taj način postigle sve pret-hodno navedene ciljeve. Ključna je riječ u prethodnoj rečenici „uspješno“ jer iako eksternalizacija može uvelike doprinijeti konkurentnosti tvrtke koja je primjenjuje, neuspješno implementirana, eksternali-zacija može tvrtku skupo stajati uz isto-doban pad kakvoće krajnje usluge ili pro-izvoda.

Eksternalizacija (Outsourcing) nije novi pojam, a prisutna je, moglo bi se reći, još od početka ljudskoga poslovanja. Poslovni je model eksternalizacije stavljen u odre-đene okvire sedamdesetih godina proš-loga stoljeća, a već tada je kao glavni cilj navedena ušteda uz istodobno povećanje kvalitete usluge. Sama je ideja toga mo-dela prilično jednostavna – sve poslovne aktivnosti koje vam nisu primarne, pre-pustite vanjskomu izvođaču. Na taj vam

POVJERENJE NAKON PROVJERE

Što, kako, s kim?Znate koje su pojmove IT menadžeri najčešće izgovarali tijekom prethodnih nekoliko godina, a sigurno će ih izgovarati i u nadolazećim godinama? To su svakako konsolidacija troškova, povećanje djelotvornosti i proizvodnosti, povećanje konkurentnosti, ukratko – drastično smanjenje operativnih troškova uz istodobno povećanje kakvoće krajnje usluge ili proizvoda.

način ostaje više vremena za unaprjeđenje osnovne djelatnosti, što vas automatski čini konkurentnijim na tržištu.

Eksternalizaciju možemo defi nirati kao upravljačku strategiju pri kojoj tvrtka prepušta upravljanje nad određenim (sekundarnim) djelatnostima manjim tvrtkama specijaliziranima za upravo takve djelatnosti

Što, kako, s kim...Prije nego se tvrtka odluči za proces

eksternalizacije, trebala bi odgovoriti na neka pitanja. Osnovno je pitanje koje po-slovne procese tvrtka želi i može eksternali-zirati. Iako gotovo da i ne postoji interni pro-ces koji se ne može ek-sternalizirati, najčešće se to događa unutar IT

sektora te na njega otpada oko 30% svih eksternalizacija. Odmah uz IT su ljudski resursi i prodaja. Najteže je eksternalizi-rati poslove kod kojih se zahtijeva krea-tivnost i donošenje odluka (upravljačke funkcije).

Eksternalizacija IT-a je prije svega diktirana zdravom poslovnom logikom. Naime, promjene su u tome sektoru to-liko dinamične da ih tvrtka kojoj IT nije osnovna djelatnost (ili koja ne izdvaja znatna sredstva za održavanje internoga

PIŠE MATE STRGAČIĆ

Odluku o eksternalizaciji IT-a prije svega diktira zdrava poslovna logika

188/4/2012 infoTrend 29

IT odjela) teško može kvalitetno pratiti. Drugo je pitanje koje treba postaviti:

koga angažirati za eksternalizaciju. Da bi se dobio suvisli odgovor na to pitanje, tvrtka bi prije svega trebala precizno de-fi nirati vlastite zahtjeve tako da se outso-urcer može jasno izjasniti u svezi s tim. Sam bi outsourcer trebao imati iza sebe određeni poslovni kredibilitet, a popis za-dovoljnih klijenata nikako nije na odmet. Ovdje valja istaknuti da najjeft inija po-četna ponuda najčešće nije i najpovoljnija nakon što se uračuna rizik te se gleda na dulji rok. Prilagodljivost bi outsourcera ti-jekom pregovora te odgovarajuća poslov-na kultura svakako trebale biti bitne traži-telju usluge. Idealno bi bilo da se tvrtka i outsourcer nalaze unutar istoga geograf-sko-sociološkog prostora.

Outsourcing nasuprot subcontractingu

Pojam koji se često miješa s pojmom outsourcing je subcontracting (podugovara-nje). Osnovna je razlika između tih dvaju pojmova što se kod outsourcinga vanjsko-mu entitetu prepušta potpuni nadzor nad

>STUDIJA SLUČAJA:

VEZANO S OVOM TEMOM razgovarali smo s gospodinom Brunom Brckovićem, tehničkim direktorom tvrtke Ces-Pos GmbH za Hrvatsku. Tvrtka je u njemačkome vla-sništvu, a na hrvatskome je tržištu prisutna posljednjih 5 godina. Specijalizirana je za održavanje IT infrastrukture većih trgovač-kih lanaca, a zahvaljujući mreži strateški po-stavljenih tehničara, pokriva cijelo područje Republike Hrvatske. Kredibilitet tvrtki daju njezini dugogodišnji klijenti, a od najpozna-tijih bi vrijedilo izdvojiti DM drogerie markt Hrvatska i Mueller drogerie.

INFOTREND: Koja je vaša osnovna dje-latnost?

Bruno Brcković: Osnovne aktivnosti tvrtke Ces-Pos obuhvaćaju reaktivno i plani-rano održavanje informatičke infrastrukture većih trgovačkih lanaca. Klijentima nudimo potpunu uslugu pa tako, osim što instalira-mo POS sustave, obvezujemo se i na stalno održavanje tijekom cijeloga njihovog život-nog ciklusa.

INFOTREND: Jeste li prisutni i izvan grani-ca Republike Hrvatske?

Brcković: Tvrtka Ces-Pos je prisutna na području velikoga broja zemalja Europske unije, a naše je širenje najčešće uvjetovano širenjem trgovačkih lanaca s kojima dulje vrijeme surađujemo i koji od nas traže logi-stičku potporu i na njihovim novim tržišti-ma.

INFOTREND: Na koji način tvrtka može podići kvalitetu IT sustava, odnosno sma-njiti ukupne troškove održavanja IT sustava kada angažira vašu tvrtku?

Brcković: Informatizacija je danas sve-prisutna u poslovanju i većina internih procedura ovisi o tome sustavu. Dulja je neraspoloživost bilo kojega segmenta toga sustava neprihvatljiva te je brza reakcija i otklanjanje poteškoća imperativ. Kroz SLA ugovor s klijentom jasno defi niramo vrije-me odziva za pojedine vrste kvarova, a ve-ćinu poteškoća otklanjamo odmah ili najka-snije sljedeći radni dan, što znatno smanjuje downtime. Uz navedeno, brinemo se i za dostupnost zamjenskih dijelova tako da, uz instalaciju opreme i naknadno održavanje, klijenta potpuno oslobađamo brige za taj poslovni segment.

INFOTREND: Imate li problema s pronala-ženjem kvalitetnih zaposlenika na području RH?

Veliki trgovački lanci

Brcković: Na žalost, posljedica je krize, koja je već neko vrijeme prisutna kod nas, i veliki broj nezaposlenih kvalitetnih mladih osoba s odgovarajućim znanjem i vještina-ma. Najčešće je potrebna njihova dodatna izobrazba oko nekih specifi čnih područja, ali to uglavnom nije veći problem. Od no-vozaposlenih prvenstveno tražimo privrže-nost osnovnomu cilju naše kompanije, a to je zadovoljstvo klijenata. Trenutačno su svi naši zaposlenici IT stručnjaci s dugogodiš-njim iskustvom i relevantnim industrijskim certifi katima (CompTIA, CISCO, Microsoft), a odgovarajuća nam je razina obrazovanja novih zaposlenika, bilo kroz formalni školski sustav bilo kroz relevantne industrijske IT certifi kate, iznimno bitna.

INFOTREND: Kako ste zadovoljni odno-som države prema tvrtkama vašega profi la i što vam je najveće opterećenje u poslova-nju na području RH? Kako su porezna dava-nja na troškove službenih vozila regulirana u državama EU?

Brcković: Osnovni je problem koji osje-ćamo u poslovanju užasno troma državna administracija. Konkretno, za registraciju je službenoga automobila potreban cijeli niz dokumenata, a često postojanje jednoga dokumenta implicira postojanje drugoga i u mnogim se dokumentima nalaze isto-vjetne informacije. Novi su nam parafi skalni nameti i nepriznavanje PDV-a na troškove službenih vozila znatno otežali položaj jer je naša osnovna djelatnost rješavanje pro-blema na terenu tako da su nam troškovi službenih vozila znatni. U nekim državama EU-a (Austrija, Danska) tvrtka ima pravo kao službeno vozilo registrirati točno određene tipove vozila, dok u nekim drugim (Njemač-ka, Italija, Belgija, Švicarska, Francuska), ne postoji čak ni to ograničenje i tvrtka može registrirati bilo koje vozilo kao službeno uz potpuni povrat poreza na kupnju vozila i sve operativne troškove.

Usluga dobavljača...

30 infoTrend 188/4/2012

>EKSTERNALIZACIJA

eksternaliziranim poslovnim segmentom pa on (često i materijalno) odgovara za re-zultate. Kod subcontractinga se angažira vanjski izvođač, ali nadzor nad procesom i odgovornost za rezultate i dalje snosi sam naručitelj.

Sama defi nicija eksternalizacije nameće jednu vrlo bitnu stavku koje se naručitelj mora pridržavati. Riječ je o prepuštanju nadzora. Mnogo se bolji rezultati postižu kada naručitelj vjeruje outsourceru i kada mu potpuno prepusti eksternalizirani sek-tor. Prava i obveze stranaka u procesu ek-sternalizacije reguliraju se ugovorom koji se naziva SLA (Service Level Agreement), a s obzirom na to da tržište nije statično i da je podložno mnogim promjenama, SLA bi se kroz određeno vrijeme trebao revidirati i po potrebi korigirati (uz suglasnost obiju strana).

Kod eksternalizacije je uvijek riječ o ugovornome odnosu gdje bi se jasno morala znati prava i obveze obiju strana vezanih ugovorom o eksternalizaciji

Nepovjerenje i gubitak nadzora

Kao što smo naveli, eksternalizacija ni-kako nije proces bez rizika, a neki su od najčešćih da se outsourcing partner ne pridržava ugovorene razine kakvoće uslu-ge, da ne može pratiti tehnološki napre-dak te da jedan ili drugi partner želi po-većati vlastitu korist iz odnosa, a na štetu onoga drugoga. Uz navedeno, prisutan je i strah od potpunoga gubitka nadzora nad eksternaliziranim sektorom.

Eksternalizacija je zbog posljednje krize i znatnoga smanjenja budžeta internim IT sektorima znatno dobila na popularnosti pa tako i one tvrtke koje o njoj nisu ozbilj-no razmišljale, sada bi je svakako trebale uvrstiti u dnevni red svojih sastanaka.

Kod današnjih teoretičara strateškoga upravljanja prevladava stajalište da su ve-like i vertikalno integrirane korporacije znatno inertnije u odnosu na manje tvrt-ke koje se bave svojim core biznisom, a sve sekundarne djelatnosti ispravno eksterna-liziraju na provjerene vanjske suradnike.

Dakle, pravo pitanje ne bi trebalo biti isplati li se eksternalizacija, nego kako je na ispravan način implementirati te kako odabrati pravoga outsourcing partnera.

DA BISMO DOBILI POTPUNI UVID u prob-lematiku, intervjuirali smo i drugu stranu – korisnika eksternalizacije. Odabrali smo tvrtku DM drogerie markt Hrvatska, a raz-govarali smo s Velimirom Mijovićem, vodi-teljem IT odjela te tvrtke. Vrijedi napomenu-ti da je dm već 4 godine zaredom hrvatski poslodavac godine po izboru zaposlenika i da posljednjih nekoliko godina tvrtka bilje-ži stalan rast. Uz navedeno, dm je i izvrstan primjer suvremene tvrtke koja na izvanjske partnere eksternalizira većinu djelatnosti koje joj nisu od strateškoga značenja.

INFOTREND: Koji su bili osnovni razlozi zbog kojih ste se odlučili za eksternalizaciju dijela svojega IT odjela?

Velimir Mijović: Odluka o eksternaliza-ciji pojedinih djelatnosti IT sektora donese-na je nakon određivanja poslovnih ciljeva i strategije, odnosno nakon defi niranja cilje-va s konkretnim fi nancijskim pokazatelji-ma. Odlučili smo se za takozvani strateški IT outsourcing – odnos kod kojega ekster-naliziramo samo dio svojega IT sustava dok dio zadržavamo „u kući“. Na taj se način ne dovodimo u opasnost da kroz određeno vrijeme u potpunosti izgubimo kontrolu i sposobnost upravljanja s eksternaliziranim poslovnim segmentom.

INFOTREND: Kako ste se odlučili za tvrtku Ces-Pos?

Mijović: S obzirom na pozitivna iskustva i potvrdu stručne kompetencije djelatnika tvrtke Ces-Pos, odnosno prethodnu du-gogodišnju suradnju tvrtke DM drogerie markt i tvrtke Ces-Pos izvan granica RH (Slo-venija, Austrija, Njemačka) logično je bilo da poslovnu suradnju nastavimo i u Hrvatskoj. Proces eksternalizacije za nas implicira i vi-soku razinu povjerenja u partnera kojemu povjeravamo dio svojega poslovanja, a taj smo odnos s tvrtkom Ces-Pos već razvili kroz dugogodišnju suradnju u navedenim državama. Osim navedenoga, za uspješnu je eksternalizaciju iznimno bitna transpa-rentna i jasna komunikacija – nešto što s Ces-Pos-om izvrsno funkcionira.

INFOTREND: Kako i koliko često provje-ravate ispunjavanje ugovornih obveza od strane Ces-Pos-a?

Mijović: Ispravno postavljena metodo-logija eksternalizacije uključuje defi niranje odgovornih osoba, procjenu rizika, dubin-

sku analizu pružatelja usluge, nadzor i ra-zinu pružanja usluge (Service Level Agree-ment - SLA). Trenutačno nam kontinuitet izvrsne poslovne suradnje ostavlja prostor za verifi ciranje ispunjavanja ugovornih obveza svakih 5 godina. Postoje i situacije vezane uz promjenu tijeka poslovnoga pro-cesa koje nam nameću moguće izvanredno ovjerovljivanje ugovornih obveza.

INFOTREND: Kako biste ocijenili kvalitetu usluge svojega odjela nakon eksternalizaci-je u odnosu na prijašnje stanje?

Mijović: Zasigurno smo povećali svo-ju učinkovitost i kvalitetu usluge prema našim zaposlenicima. Dm je visoko infor-matizirana tvrtka i svaki se downtime in-formatičke opreme i te kako osjeti na našoj proizvodnosti. Zahvaljujući dobro utvrđe-nim vremenima odziva s Ces-Pos-om, kritič-ni se problemi rješavaju uglavnom isti dan kada i nastanu tako da je downtime mini-malan. Eksternalizacijom toga iznimno bit-nog poslovnog segmenta, imamo dovoljno vremena za stvaranje dodanih vrijednosti i povećanje konkurentnosti na, danas, izni-mno konkurentnome tržištu.

>STUDIJA SLUČAJA:

… i zadovoljstvo korisnika

188 InfoTrend eGOVERNMENT 1

eHrvatska

Informatička tehnologija u poslovanjuICT Informatička tehnologija u poslovanjuCT

ISSN 1330-0393

Hrvatski eSkills deficit

PRILOG

Broj 1884/2012CIJENA: 32 kn4,5 €5 KM

eSkills Week 2012 – europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija

e-Vještine za 21. stoljećePoboljšanje digitalne pismenosti, znanja i uključivosti jedno je od sedam prioritetnih područja Digitalne agende za Europu, jedne od ključnih inicijativa Europske komisije u okviru Strategije Europa 2020 - razvojne strategije za ovo desetljeće, kojom se želi postići da EU postane pametno, održivo i uključivo gospodarstvo

Gledajući kroz povijest, ini-cijative u području ICT za-nimanja i digitalnih kom-

petencija ili skraćeno: e-Vještina (e-Skills) započele su u pojedinim ze-mljama članicama Europske unije još krajem 90-ih godina prošloga stolje-ća kao odgovor na nedostatke odgo-varajućih znanja i vještina vezanih uz ICT u društvu i na tržištu. Naglim ra-zvojem Interneta, koji je uslijedio, taj je problem samo produbljen. Stoga je Europska komisija odlučila stavi-ti poseban naglasak na to područje i podržati napore industrije koja je po-taknula uspostavljanje stručnih tije-

la za razmatranje pitanja u tome po-dručju, okupljene pod zajedničkim nazivnikom e-Skills Forum. Rezultat rada stručnjaka u tome Forumu vo-dio je k tomu da je Europska komi-sija 2007. prihvatila dugoročnu agen-du pod nazivom: “e-Vještine za 21. stoljeće: poboljšanje konkurentnosti, rada i zapošljavanja.”

Upravni odbor za e-Vještine

Nakon toga, Europska je komisija 2009. uspostavila Upravni odbor za

e-Vještine (e-Skills Steering Commit-tee) koji čine predstavnici svih eu-ropskih zemalja sudionica u Okvir-nome programu za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Inno-vation Framework Programme - CIP) i Programu za poduzetništvo i inova-cije (Enterepreneurship and Innovati-on Programme - EIP). Na poziv Eu-ropske komisije Republika Hrvatska se uključila u rad Upravnoga odbo-ra za e-Vještine kroz ovlaštena tijela krajem 2010.

Zadatak je Upravnoga odbora po-

DUre et praessequis nonsecte venibh ea conummy numsandit, velit, quam voloreTOMISLAV VRAČIĆ

Ministarstvo uprave, član Upravnoga odbora za e-Vještine pri Europskoj komisiji

Na uvodnoj press-konferenciji za eSkills. Slijeva: Hrvoje Balen, Vedran Mornar i Tomislav Vračić

2 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 188

drška organizaciji Tjedna e-Vještina, organizacija eksterne procjene im-plementacije agende “e-Vještine za 21. stoljeće” te praćenje provedbe ak-tivnosti koje se odnose na e-Vještine pobrojene u Digitalnoj agendi za Eu-ropu, kao što su:

Uvrštavanje digitalne pismenosti i kompetencija u prioritete za Europ-ski socijalni fond,

Razvoj alata za prepoznavanje i identifi kaciju kompetencija ICT stručnjaka i korisnika,

Uvrštavanje digitalne pismeno-sti i vještina kao prioriteta inicijative Europske komisije “Nove vještine za nove poslove”,

Implementacija odredbi o in-validnosti u regulatornome okviru elektroničkih komunikacija i audio-vizualnih medijskih usluga,

Isticanje e-Učenja o nacionalnim politikama zemalja članica.

Tjedan e-VještinaTjedan e-Vještina jest inicijativa

Europske komisije, koja se obilježava svake dvije godine, a cilj je ovogodiš-nje kampanje promicanje vrijedno-sti digitalnih kompetencija građana i ICT zanimanja. Kampanju je pokre-nula Europska komisija 2010. s ciljem razvoja svijesti o vrijednosti posjedo-vanja digitalnih vještina za zapošlja-vanje. Te je godine u obilježavanje

bilo uključeno 35 zemalja i više od 65 milijuna građana.

Ove godine obilježavanje Tjedna e-Vještina održano je u tjednu od 26. do 30. ožujka 2012. U ime Europ-ske komisije kampanju su pokrenule Opća uprava za poduzetništvo i Opća uprava za industriju koje su se udru-žile s organizacijama Digital Europe i EU Schoolnet. U kampanji je sudje-lovanje potvrdilo 30 europskih zema-lja, pa tako i Republika Hrvatska koja

eSkills Week 2012 – europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija

ove godine sudjeluje prvi put. Obilje-žavanje je započelo predkonferenci-jom 19. ožujka 2012. u Bruxellesu, a događaj je završen konferencijom 30. ožujka 2012. u Kopenhagenu.

Prije toga, u prosincu 2011. održa-na je pripremna konferencija Tjed-na e-Vještina u Bruxellesu na koju su pozvani predstavnici zemalja čla-nica EU-a koji su zainteresirani pre-uzeti aktivnu ulogu na obilježava-nju Tjedna e-Vještina 2012. U ime Republike Hrvatske konferenciji su nazočili prof. dr. sc. Vedran Mornar (predsjednik Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, Fakultet elektro-tehnike i računarstva) te Hrvoje Ba-len (dopredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca – Odbora za ICT i član Upravnoga vijeća Visoke škole za pri-mijenjeno računarstvo), koji su pre-uzeli pripremanje obilježavanja Tjed-na e-Vještina u Republici Hrvatskoj.

Sve su informacije iz kampanje obi-lježavanja Tjedna e-Vještina u Repu-blici Hrvatskoj dostupne putem in-ternetske stranice http://eskills.hr/, a objedinjene informacije iz cijele Eu-ropske unije na stranicama Europske komisije eskills-week.ec.europa.eu.

e-Vještine kao jedan od stupova Digitalne agende za Europu

Opći je cilj inicijative Digitalna agenda za Europu ostvariti održive gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenome digitalnom tržištu zasnovanomu na brzo-me i ultrabrzome internetu te interoperabilnim aplikacijama, u sedam prioritetnih područja djelovanja na razini Europske unije i zemalja članica:

1. jedinstveno digitalno tržište,2. interoperabilnost i standardi,3. povjerenje i sigurnost na Internetu,4. brzi pristup Internetu,5. istraživanje i razvoj,6. unapređenje e-Vještina,7. primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju ključ-

nih izazova društva.Objašnjenje zašto je područje unapređenja e-Vještina jedno od prioritetnih po-

dručja Digitalne agende za Europu jest u podatku da se više od 50 posto Europljana koristi Internetom na dnevnoj osnovi, ali 30 posto Europljana nikada se nije koristi-lo Internetom. Budući da se sve više dnevnih zadataka obavlja putem Interneta, na-stoji se potaknuti sve građane da poboljšaju svoje digitalne vještine kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u društvu. Stoga se Digitalna agenda za Europu bavi tim problemom, ali i rješavanjem pitanja neprihvatljive digitalne razdvojenosti s kojima se suočavaju osobe s invalidnošću u korištenju elektroničkih usluga i sadržaja.

Razdioba i defi nicije pojma e-Vještine

Stručne ICT vještine (eng. ICT practitioner skills) - sposobnosti potrebne za istraživanje, razvoj, dizajn, strateško planiranje, upravljanje, proizvodnju, savjeto-vanje, marketing, prodaju, integraciju, instalaciju, administraciju, održavanje, po-dršku i posluživanje ICT sustava.

Korisničke ICT vještine (eng. ICT user skills) - sposobnosti potrebne za uspješ-nu primjenu ICT sustava i opreme od strane pojedinaca pri čem korisnici ICT primje-njuju sustave kao alate za podršku u vlastitome radu. Korisničke vještine pokrivaju korištenje uobičajenih programskih alata i specijaliziranih alata za podršku poslo-vanju te su na općoj razini te vještine pokrivene pojmom: “digitalna pismenost”.

Vještine za e-Poslovanje (eng. e-Business skills) - sposobnosti potrebne za iskorištavanje prilika omogućenih od strane ICT-a, napose Interneta; kako bi se osiguralo djelotvornije i učinkovitije poslovanje različitih tipova organizacija; kako bi se istražile mogućnosti za nove načine obavljanja poslovnih/administrativnih i organizacijskih procesa te omogućilo otvaranje novih poslova.

eGOVERNMENT 3

GOVERNMENT

188 InfoTrend

Kako to obično biva, najbitniji problemi razvoja ovoga druš-tva ostaju u žiži javnosti je-

dan dan (ovaj put cijeli tjedan), da bi-smo odmah potom zaboravili dobre namjere i utonuli u nezainteresiranu svakodnevicu.

U nastojanju da Tjedan e-Vještina ostavi dublje korijene u svakodnev-noj obrazovnoj i poslovnoj praksi, obratili smo se predsjedniku Nacio-nalnoga Vijeća za visoko obrazova-nje, prof. dr. sc. Vedranu Mornaru s Fakulteta elektrotehnike i računar-stva u Zagrebu.

INFOTREND: Kolika je ova, nagla-šeno hrvatska praksa, da danas za-boravi probleme o kojima se jučer gorljivo raspravljalo, pogubna za gospodarsko, a potom i za svako drugo područje života i rada koje ovisi o ekonomskoj snazi države? Kako postići da, za promjenu, Tje-dan eSkills ostavi dugoročniji trag u našem ponašanju, odnosno da se njegove poruke pretoče u trajnu praksu?

Naš eSkills defi citEuropski je tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija stavio u središte pozornosti hrvatsku stvarnost na području ICT zanimanja i još jednom istaknuo nedostatke odgovarajućih znanja i vještina u svezi s potrebama društva i tržišta

VEDRAN MORNAR: eSkills tjedan ima prvenstvenu zadaću informi-rati javnost o bitnosti ulaganja u informatičku pismenost građana te promicati ICT zanimanja i ka-rijere. Digitalne su kompetencije među najbitnijim kompetencijama

današnjice. Podsjećam, u dokumen-tima se EU-a navodi sljedećih osam ključnih kompetencija za cjeloživot-no učenje:

- komunikacija na materinjem jeziku,

- komunikacija na stranim jezicima,

- matematičke i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji,

- digitalna kompetencija, - učiti kako učiti, - socijalna i građanska

kompetencija, - inicijativnost i poduzetnost te - kulturna svijest i izražavanje.

Najbitniji su ciljevi Bolonjske reforme bili brzo i masovno obrazovati prvostupnike, a upravo to nije ostvareno jer se visokoobrazovne ustanove nisu prilagodile

Vedran Mornar

4 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 188

eSkills Week 2012 – europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija

Bez digitalnih kompetencija usko-ro se nećemo moći nigdje zaposli-ti. Nadalje, činjenica je da je ma-njak ICT osoblja u Europskoj uniji sve veći i da se govori o skorome ne-dostatku od čak 700.000 ljudi. ICT tvrtke čak su i u recesiji zapošljavale novo osoblje. Na nama je da poruke eSkills tjedna ozbiljno shvatimo radi bolje budućnosti svih nas. Na žalost, u uvjetima ograničenoga proračuna, da bi se negdje uložilo radi dugoroč-ne koristi, treba negdje drugdje uzeti. Do sada za tako nešto nismo pokaza-li spremnost.

INFOTREND: Hrvatska je uživala glas zemlje kvalitetnoga obrazova-nja, sposobnih i svestranih stručnja-ka. Proizvode li naše visokoškolske ustanove i danas stručnjake koji mogu brzo i kvalitetno odgovoriti potrebama svojih poslodavaca?

MORNAR: Siguran sam u to. Usudio bih se čak reći da su naši završeni stu-denti često preobrazovani za stvarne potrebe našega tržišta rada. Mislim da bi napokon bilo vrijeme prepo-znati baccalaureuse ne samo kao pri-jelazni stupanj u obrazovnoj vertikali nego i kao ljude koji mogu kvalitetno odraditi većinu poslova koji se danas nude na našem ICT (i ne samo ICT) tržištu rada. Na žalost, dosta zaosta-jemo u brzini proizvodnje. Najvažniji su ciljevi Bolonjske reforme bili brzo i masovno obrazovati prvostupnike, a upravo to nije ostvareno jer se vi-sokoobrazovne ustanove nisu prila-godile.

I dalje je najveća težina u studijama upravo na prvim godinama preddi-plomskoga studija, umjesto da bude na diplomskome studiju. Nije onda ni neočekivano da 95% prvostupnika u nas nastavlja na diplomskoj razini. U SAD-u omjer između osoba s ba-ccalaureusom ili dvogodišnjim studi-jem s jedne i mastera s druge strane u radno aktivnome stanovništvu iznosi gotovo 5 prema 1. Kod nas još posto-ji predrasuda da baccalaureusi „ništa ne znaju“. Kako je onda moguće da su Amerikancima dobri, a nama nisu?

INFOTREND: Informatička i komu-nikacijska tehnologija osnova je glo-balno najpropulzivnijih industrija. Kako onda objasniti činjenicu da je u Hrvatskoj zanimanje za takav studij neshvatljivo maleno, a ako ga i odaberu, postotak završenih stude-nata jedan je od najnižih u Europi?

MORNAR: Zanimanje je proporci-onalno ponudi. Naš je problem što upisne kvote nisu odraz potreba tr-žišta rada nego povijesti. Cijela RH ima oko 570 mjesta na sveučilišnim redovnim studijima računarstva. Na stručnim studijima ima još 520 mje-sta. Tomu možemo pridodati još tri-stotinjak mjesta za izvanredne stu-dente, koji bi zapravo trebali biti

cjeloživotno obrazovanje, i to je sve. Radi usporedbe, lani je ukupna upi-sna kvota samo jednoga ekonomskog fakulteta iznosila 1710 studenata.

Postotak završenih studenata u ra-čunarstvu sigurno je viši nego u ne-kim drugim granama. Ali koliki je konkretno, na žalost, ne znam reći, jer nemamo jedinstven informacij-ski sustav koji bi pratio cjelokupno visoko obrazovanje. Ne postoji ob-veza unosa podataka u Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) za sva visoka učilišta, a da stvar bude još za-nimljivija, podatci u ISVU vlasništvo su visokih učilišta, a ne Ministarstva koje ta ista visoka učilišta fi nancira. Meni je to potpuno neshvatljivo.

Zato mogu dati samo parcijalnu informaciju: FER završi 80-85% upi-sanih. Opet usporedbe radi, trogo-dišnji studij na Sveučilištu u Zagrebu završi oko 50% upisanih u prosječno četiri i pol godine, a i to je, uvjeren sam, bolje od hrvatskoga prosjeka. Preddiplomski se studij samo u izni-mnim slučajevima završava u tri go-dine, a nitko se kod nas zbog toga ne zabrinjava i ne čudi. Svima je to nor-

I dalje je najveća težina upravo na prvim godinama preddiplomskoga studija... kako ćemo doseći 30% visokoobrazovanih ako svakoga drugog potjeramo sa studija?

eGOVERNMENT 5

GOVERNMENT

188 InfoTrend

malno i smatra se dokazom ozbiljno-sti i kvalitete studija. A sad zamisli-te da srednju školu završi svaki drugi upisani u prosječno šest godina. Bi li se onda netko onda zapitao je li nešto možda pogrešno u školi i školskome sustavu? Siguran sam da bi. Znam da će ta usporedba izazvati buru nego-dovanja, ali kako ćemo doseći 30% visokoobrazovanih ako svakoga dru-gog potjeramo sa studija?

INFOTREND: Ako mladim ljudima nije dovoljan poticaj činjenica da ih po završetku ICT studija čekaju gotovo sigurna radna mjesta i raz-mjerno visoka primanja, treba li zaključiti da još osjećamo posljedice kulture nerada, kada je za opstanak bilo bitno samo radno mjesto, a ne rezultat rada?

MORNAR: Moguće je. Kultura rada i učenja kod nas još nije potpuno zaži-vjela. Koliko ste puta čuli ono sažal-no „Ajme, radiš do pet popodne...“? A rad je na soft veru težak posao, ri-jetko s fi ksnim radnim vremenom. Rokovi stalno pritišću, svaki je pro-blem drukčiji, a teškoće su u razvo-ju nepredvidive. Čak se ni za običnu implementaciju istoga, provjerenog soft verskog rješenja u novoj tvrtki ne može sa sigurnošću reći koliko će tra-jati. Možda i može, ako vam je svejed-no hoće li korisnik biti zadovoljan ili neće. Dalje, tko god krene u tu stru-ku, može biti siguran da mu današnja znanja neće trajati ni nekoliko godi-na, da će do kraja radnoga vijeka mo-rati učiti. Mladi to vrlo dobro znaju, a obrazovni sustav kakvoga imamo da-nas ne daje znanja potrebna za cjelo-

životno učenje. S druge strane, nudi se velik broj studija menadžmenta, a ta se riječ pojavljuje u različitim pri-mamljivim kontekstima. Nije se lako tomu othrvati.

INFOTREND: Uzme li se u obzir da preko 90 posto ICT tvrtki u Hr-vatskoj ima, u prosjeku, samo pet zaposlenih, smatrate li da je i tamo potrebno visokoobrazovano osoblje? Odnosno, da i tamo imaju prilike primijeniti i nadograđivati (za druš-tvo) skupo stečeno obrazovanje?

MORNAR: Jasno da je visokoobra-zovano osoblje nužno za konkuren-tnost ICT tvrtki. Mi nikada nećemo moći cijenom ni masovnošću konku-rirati Indiji koja godišnje proizvede 2,3 milijuna visokoobrazovanih, od

nje razvijene od Hrvatske, iznosi oko 10%. Cjeloživotno obrazovanje po-trebno je pokrenuti na sustavan na-čin, ali i prilagoditi cijeli sustav obra-zovanja, takoreći od vrtića, tako da nas priprema za cjeloživotno uče-nje, daje djeci generička, univerzalna znanja, da ih uči razmišljati, rješavati probleme i učiti. Činjenična su znanja danas dostupna na klik miša. Možda učenje činjenica napamet vježba mo-zak, ali ja mislim da ga mnogo kva-litetnije vježba rješavanje problema. Dokaz da je ovo drugo teže pokaza-li su i rezultati učenika na državnoj maturi, gdje se lako vidi da je rješi-vost problemskih zadataka mnogo manja nego rješivost zadataka u ko-jima se traže konkretne činjenice. Ja bih bio mnogo sretniji da je obratno.

INFOTREND: Kakva je budućnost hrvatskoga gospodarstva u kojem je veći odljev od priljeva novih ICT stručnjaka?

MORNAR: Mislim da budućnost Hr-vatske koja će se zasnivati na poljo-privredi i turizmu neće biti sjajna i da ozbiljno treba poraditi na reindustri-jalizaciji Hrvatske, pri čem ne mislim samo na strojeve i visoke peći, nego prvenstveno na ICT industriju. Čista je, ne zagađuje okoliš, a trošak otva-ranja novoga radnog mjesta nije ve-lik. Pitanje je, zapravo, treba li uop-će u klasičnome smislu riječi otvarati nova radna mjesta. Odete li, primje-rice, u Microsoft Hrvatska, vjerojat-no ćete se iznenaditi. Zaposlenici su uglavnom na terenu, kod partnera sa svojim prijenosnikom, a kad tre-baju nešto obaviti u tvrtki, sjednu za prvi slobodni stol jer svojega nema-ju. Osobno ne vjerujem u dramatičan odljev ICT stručnjaka ulaskom u EU. Internet omogućuje nekad neslućenu povezanost, pa i mogućnost rada za stranu ICT tvrtku od kuće. Po čem bi se takvi zaposlenici smatrali „odli-venim mozgovima“ više od onih koji danas rade na klasičan način u Hr-vatskoj za neku stranu tvrtku, a ta-kvih je, na žalost, sve više?

Činjenična su znanja danas dostupna na klik miša. Možda učenje činjenica napamet vježba mozak, ali ja mislim da ga mnogo kvalitetnije vježba rješavanje problema.

Budućnost Hrvatske koja će se zasnivati na poljoprivredi i turizmu neće biti sjajna - ozbiljno treba poraditi na reindustrijalizaciji, pri čem ponajprije mislim na ICT industriju

kojih 300.000 u ICT-u, onoliko ko-liko RH u 600 godina. Konkurirati možemo samo kvalitetom i znanjem, a naši ljudi imaju dovoljno i jednoga i drugoga.

INFOTREND: S obzirom na dosad rečeno, kakvo je u Hrvatskoj stanje s toliko proklamiranim, cjeloživot-nim učenjem?

MORNAR: Cjeloživotno obrazovanje u Hrvatskoj posebno je tužna pri-ča. Istraživanja pokazuju da je u nas samo oko 3% radno aktivnoga sta-novništva uključeno u neki oblik cje-loživotnoga učenja. U Švedskoj ih je deset puta više, u Danskoj 28% i tako dalje. EU prosjek, a znamo da tamo ima i zemalja koje su objektivno ma-

6 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 188

eSkills Week 2012 – europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija

Hrvoje Balen

Upravo to i jest povod pokre-tanju eSkills projekta, odno-sno inicijative „Europskog

tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija“ – eSkills Week 2012. Zadatak je te inicijative skrenuti po-zornost javnosti i informirati učenike, studente, mlade, poduzetnike, poslo-davce i kreatore politika o prednosti-ma stručnoga bavljenja ICT tehno-logijama i prilikama koje se otvaraju ljudima s informatičkim vještinama. Istodobno, želi se podići svijest o

Nedostaje nacionalna strategijaUnatoč trenutačnome stanju na globalnome tržištu rada, potražnja za ICT osobljem raste iz godine u godinu, dok je s druge strane sve manji broj zainteresiranih mladih ljudi koji odabiru ICT studije. U Europskoj je uniji otkriven problem nedostatka odgovarajućih informatičkih vještina i kompetencija pojedinaca te smanjenje broja ICT stručnjaka. Kako se taj problem odražava na stanje u Hrvatskoj, objašnjava Hrvoje Balen, predsjednik upravnoga vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo ALGEBRA.

prednostima podizanja ukupne infor-matičke pismenosti građana i što ona može donijeti gospodarstvu.

Današnja ekonomija bez ICT zna-nja i vještina ne može biti konkurenta ni lokalno, a kamoli globalno. Jasno je da će na globalnome tržištu primat preuzimati one zemlje čije će tvrtke moći ulagačima i kupcima ponudi-ti kvalitetnu uslugu zasnovanu na ši-rokoj bazi stručnih profesionalaca i kompetentnih zaposlenika.

Razlog je pokretanja eSkills projekta od strane Europske komisije u dvama ključnim problemima koji bi mogli stvarati glavobolje europskomu tržištu rada u budućnosti, ako se proaktivno ne pristupi ovomu problemu:

Očekivani nedostatak ICT osoblja u EU-u procjenjuje se na brojku između 400.000 i 700.000 ljudi. Predviđa se da će u EU-u za tri godine (do 2015.) čak 90% rad-nih mjesta iziskivati od djelatnika

eGOVERNMENT 7

GOVERNMENT

188 InfoTrend

Na jednoj od prezentacija ciljeva eSkills tjedna

izvrsne ICT vještine i rad s tehno-logijama, a trenutačno stanje ne prati potrebe tržišta rada.

Prva se stavka zasniva na činje-nici da je broj radnih mjesta za ra-čunarce i ICT stručnjake u EU-u porastao za gotovo dvostruko u proteklih 10 godina i stalno raste – trenutačno je to 4,1 milijun. S dru-ge strane, posljednjih je nekoliko godina smanjen interes mladih da upisuju i završavaju računarske studije u gotovo svim europskim zemljama, a dodatnu stvar kom-plicira i činjenica da se očekuje i porast godišnjega broja stručnjaka koji idu u mirovinu.

Gledano s korisničke strane, tehnologija znatno ulazi u sve seg-mente poslovanja i svakodnevno-ga života te postaje presudna za obavljanje svakodnevnih aktivno-sti. No unatoč mladima koji su ro-đeni s tehnologijom i prihvaćaju je, još uvijek u Europi postoji 30% sta-novništva koje se nikada nije kori-stilo Internetom.

Podatak o korištenju računala u radno aktivnome stanovništvu Hr-vatske, iz godišnjega istraživanja koje provodi Algebra, govori da se gotovo četvrtina radno aktivnoga stanovništva ne koristi računalom, a kamoli Internetom.

Ako pak pogledamo trenutačno stanje na domaćem ICT tržištu rada, prema posljednjem istraživanju koje petu godinu zaredom provodi Viso-ka škola za primijenjeno računar-stvo Algebra, rezultati potvrđuju da u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnoga ICT osoblja. Zanimljiv je podatak da su rezultati više istraživanja potvrdi-li kako godinu za godinom hrvatsko ICT tržište rada raste, unatoč ukupno lošijem gospodarskom stanju, a ICT osoblje se i u ovim vremenima po-kazao kao tražen i bolje plaćen. Dru-gim riječima, iz rezultata se istraživa-nja može zaključiti kako je posao u IT sektoru prilično otporan na rece-

siju, što potvrđuje 96 posto ispitanih tvrtki, izjavljujući kako ne planiraju smanjivati broj trenutačno zaposle-noga IT osoblja. Istodobno, 56 posto ispitanih tvrtki planira nastaviti za-pošljavati nove IT stručnjake, što je 6 postotnih poena više nego prošle go-dine i time se potvrđuje lagani trend porasta zapošljavanja u ICT sektoru.

Možemo zaključiti kako postoji nerazmjer između ponude i potra-žnje za ICT osobljem, kako u EU-u tako i kod nas. Preporuka je da se

krene u izradbe nacionalnih strate-gija koje će adresirati problematiku ICT zanimanja i digitalnih kompe-tencija jer je očito da je nužno po-trebno nešto učiniti kako bi se do-segnula odgovarajuća razina ulaska mladih u sustav, s odgovarajućim ICT znanjima i vještinama.

Neke od preporuka kako bi se to moglo postići na hrvatskome tržištu rada, proizišle su iz razgovora i ra-sprava održanih u sklopu „Europ-skog tjedna ICT zanimanja i digi-talnih kompetencija“, koje će biti upućene ustanovama javne vlasti, dr-žavnim agencijama, poslodavcima i obrazovnomu sektoru. Ovdje može-mo iznijeti neke od njih poput:

jasnije defi niranje, klasifi kacija i praćenje ICT radnih mjesta i kompe-tencija, usklađeno s European eCom-petence okvirom i ugrađeno u Hrvat-ski kvalifi kacijski okvir

nužnost uvođenja predviđanja o potrebama ICT radnih mjesta kroz višegodišnja istraživanja, s nagla-skom na visoko obrazovanje

Možemo zaključiti kako po-stoji nerazmjer između po-nude i potražnje za ICT oso-bljem, kako u EU-u tako i kod nas. Preporuka je da se krene u izradbe nacionalnih strategija koje će adresi-rati problematiku ICT zanimanja i di-gitalnih kompetencija jer je očito da je nužno potrebno nešto učiniti kako bi se dosegnula odgovarajuća razina ula-ska mladih u sustav, s odgovarajućim ICT znanjima i vještinama.

InfoTrend 1888 eGOVERNMENT

GOVERNMENT eSkills Week 2012

uvođenje obvezne informatike na sve razine obrazovanja, uz jačanje kompetencija profesora informatike i doradbu kurikuluma

promicanje ICT profesionalizma na svim razinama, usporedno s uvo-đenjem kvalitetnoga sustava cjeloži-votnoga profesionalnoga usmjerava-nja još u osnovnim školama

uključenje što većega broja djevoja-ka i žena u ICT

repozicioniranje programa ICT pr-vostupnika u obrazovnim ustanova-ma i gospodarstvu

optimalno iskorištenje postojeće mreže akreditiranih obrazovnih usta-nova, kroz usredotočenost na kvalite-tu programa, rezultate i pojedince, a ne na same ustanove

uvođenje stažiranja i praktičnoga rada kao obveznoga dijela nastave te znatno povećanje sustavno organizi-rane ICT prakse u tvrtkama

poticanje dokvalifi kacija i dovršet-ka studija u ICT području (pojedinci iz predbolonjskoga sustava)

pružanje podrške domaćoj indu-striji za otvaranje novih radnih mje-sta kroz uključenje IT djelatnosti u mogućnost korištenja mjera stručno-ga osposobljavanja za rad bez zasni-vanja radnoga odnosa

poticanje tvrtki na otvaranje zajed-ničkih tehnološko-razvojnih centara

poticanje pokretanja start-up tvrtki u ICT sektoru

Vjerujemo da bi ICT industrija mo-gla pridonijeti znatnomu unaprje-đenju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te ga povesti prema pa-metnomu, održivomu i uključivomu rastu, kao što to cilja i strategija Eu-ropa 2020. Međutim, takva odluka ne donosi kratkoročno rezultate i za-htijeva niz strateških odluka na više razina. Mnoge su se zemlje osvije-stile i posljednjih godina utrostruči-le broj tehničkoga osoblja koje obra-zuju kako bi se pripremile za borbu na globalnome tržištu i osigurale što kvalitetniju konkurentsku pred-nost. Mislim da je vrijeme da i Hr-vatska po tome pitanju napravi znat-niji iskorak.

Udruga BSA i Državni inspektorat nemaju nikakva saznanja o toj udruzi, njezinu postojanju i djelovanju, a navo-di su o zajedničkoj akciji lažni. Slijedom tih okolnosti BSA je ozbiljno shvatio taj dopis i proslijedio ga ovlaštenim tijeli-ma. Tako su protiv nepoznatoga poči-nitelja podnesene kaznena i prekršajna prijava u cilju utvrđivanja svih okolno-sti toga slučaja.

“Uznemiravanje putem lažnoga dopisa u kojem se iznose netočne in-formacije - u ovome slučaju o BSA i Državnome inspektoratu - jest zlona-mjerno, tendenciozno i opasno. S ob-zirom na to da se još utvrđuju okolno-sti toga čina - namjera, broj poslanih dopisa, vremenski raspon distribucije, moguće druge aktivnosti nepoznatoga počinitelja i ostalo - ne možemo pro-cijeniti potpune implikacije toga čina,” rekao je Andrej Matijević, glasno-govornik BSA u Hrvatskoj te do-dao: “Pozivamo tvrtke na oprez. U slučaju potencijalno sumnjivih aktiv-nosti, ne oklijevajte kontaktirati BSA ili policiju.”

Andrej Matijević ističe: “Državni je inspektorat neovisno tijelo koje dje-luje, i nastavit će djelovati, u skladu sa

BSA poziva tvrtke na oprez: Nepoznata udruga šalje lažne dopise

svojim zakonom propisanim ovlasti-ma, među koje pripada i nadzor legal-nosti računalnih programa koji se ko-riste u poslovanju različitih subjekata, koji se provodi po službenoj dužnosti ili na osnovi drugih zakonom propisa-nih činjenica”.

BSA stalno provodi izobrazbe kori-snika o upravljanju soft verskom imo-vinom, soft verskom piratstvu i zaštiti autorskoga prava na soft ver. U okvi-ru tih obrazovnih napora, BSA po-vremeno tvrtkama šalje dopise - jed-na je od takvih obrazovnih kampanja upravo u tijeku. BSA je dopise lako identifi cirati po karakterističnome i prepoznatljivome izgledu, a o njima se tvrtke mogu dodatno informira-ti putem adrese e-pošte infocroatia@bsa.org ili besplatnoga telefona 0800 32 32 32. Jednako tako, o rezultatima će provedene kampanje BSA izvije-stiti javnost, kao što to uobičajeno i čini.

Nadalje, BSA poziva sve tvrtke koje su primile sporni dopis da ga kontak-tiraju (e-poštom na adresu infocroa-tia@bsa.org ili telefonom na besplat-ni broj BSA podrške 0800 32 32 32) ili ga izravno proslijede policiji.

Od listopada su prošle godine na adrese različitih poslovnih subjekata upućeni brojni dopisi ”Udruge autorska prava”, u kojima je lažno najavljivana zajed-nička akcija navedene udruge, međunarodne udruge proizvođača poslovnoga softvera Business Software Alliance te Državnoga inspektorata Republike Hrvat-ske. U pismu se navodi kako se akcija provodi “zbog provjere korištenja legalnih računalnih programa”.

188/4/2012 infoTrend 31

KONFERENCIJI JE NAZOČIO veliki broj IT stručnjaka, preko 30 je odvojenih preda-vanja u trima dvoranama istodobno prati-lo 700 sudionika.

Prvi je dan konferencije bio isključi-vo posvećen poslovnim temama, dok je drugoga dana u prvome planu bio teh-nološki segment. Konferenciju je otvorio Marin Tadić, generalni direktor Oraclea Hrvatska, te iskoristio priliku upozoriti na sve brže i veće promjene u IT sektoru. Već smo na početku mogli pretpostaviti u kojem će se smjeru kretati cijela kon-ferencija, a to je naglasak na što boljem korištenju tehnologije i novih soft verskih rješenja, a sve kako bi se omogućila što veća inovativnost.

O inovativnosti je govorio i viši pot-predsjednik Oraclea za tehnologiju u re-giji EMEA Steve Wainwright. Kao najveći problem istaknuo je složenost IT sustava koji zapravo sputava inovativnost, što će reći da IT sektor u bližoj budućnosti mora težiti pojednostavnjenju cijeloga sustava, a više se usredotočiti na svoje proizvode i svoje klijente. S time su se složili gotovo svi ostali predavači koji su se nadovezali na temu i nadodali još nekoliko zanimlji-vih teza. Jedna je od njih da će se u buduć-nosti poslovanje „zbivati“ u javnim i pri-vatnim oblacima, da će se morati smanjiti opseg tehnologije i poslovnih rješenja jer jedna kompanija ne može iskoristiti cijeli sustav kojim raspolaže i da će se morati još snažnije pristupiti rješavanju kritič-nih procesa i problema usprkos manjim fi nancijskim izdavanjima. Mnogo teza, no s njima se otvaraju i neka nova pitanja na koja ćemo, nadamo se, dobiti odgovor u bližoj budućnosti.

Od ostalih predavanja teško nam je izdvojiti samo nekoliko, no posebno su nam se svidjela predavanja Zorana Gali-janića iz tvrtke Siemens koji je govorio o Master Data Managementu, odnosno o bitnosti pohrane i zaštite podataka, preda-vanje Slavka Vidovića o Oracle eBS susta-vu u javnoj nabavi i državnim riznicama, te prezentacija Andrije Rubelja koji je s nama podijelio iskustva o implementaciji Oracle Retail rješenja unutar tvrtke Kon-

zum. Naravno, i ostala su predavanja bila izvrsna i slična tima navedenima.

Drugi je dan predavanja počeo vrlo opu-šteno, no to je bio samo uvod. Uslijedilo je preko 15 izvrsnih predavanja u trima dvoranama, no na žalost nismo mogli na-zočiti svima. U dvorani Brač jedno od pr-vih predavanja imali su Romina Ercegović (FINA), te Luka Franić i Ognjen Glavaš (Combis) koji su nam govorili o tehnič-koj strani pohrane velike količine poda-taka i izazovima koje današnje poslovanje nosi sa sobom – izvrstan osvrt na temu, pogotovo što su ga prikazali na realnim rješenjima koje je implementirala FINA, te jedan od najvećih vodećih regionalnih sistem integratora Combis. Nadalje, teme su se redale jedna za drugom, a raspon je tema bio zaista širok – od novoga Oracle WebLogic Servera 12c, preko demonstra-cija virtualizacije na Oracle x86 serveri-ma (+ OVM enterprise virtualizacija) do korištenja nove baze podataka. Većinu su predavanja održali Oracleovi zaposleni-ci koji su na vrlo stručan način prikazali kako koristiti nove tehnologije i kako ih u praksi najbolje primijeniti. To je vrlo bit-no zbog toga što se pravilnim korištenjem tehnologije smanjuje ukupni trošak koji kompanija izdvaja za održavanje različitih IT sustava. Od ostalih predavanja spome-nimo prezentaciju Karolyja Vegha koji nam je demonstrirao jednostavnost no-voga Solarisa 11 te njegovu virtualizaciju i prezentaciju Ivanke Zadro i Nine Marević iz tvrtke IN2 o korištenju EBS sustava za unaprjeđivanje poslovnih procesa.

Sve u svem, stvarno bogata konferencija na kojoj smo mogli čuti mnogo korisnih savjeta, konkretnih ideja i nadamo se da ćemo se sljedeće godine okupiti u još ve-ćem broju s još većim brojem predavača. (bp)

OSVRT

NAGLASAK NA JEDNOSTAVNOSTI I PRISTUPAČNOSTI

Oracle Days 2012

Dana 21. i 22. ožujka 2012. održana je šesta po redu Oracle konferencija, Oracle Days 2012, u prostorijama zagrebačkoga Hypo Centra. Glavni je cilj konferencije bio upoznavanje s novim poslovnim i tehničkim rješenjima tvrtke na području poslovnoga softvera i hardverskih sustava, s posebnim naglaskom na integrirani pristup koji donosi pojednostavnjenje IT tehnologije i što u konačnici donosi veći stupanj iskoristivosti tehnologije.

32 infoTrend 188/4/2012

>SIGURNOST IT SUSTAVA

KAKO UPRAVLJATI IT RIZICIMA?

Razina prihvatljivostiBrzo i učinkovito djelovanje koje omogućava informacijski sustav predstavlja dodanu vrijednost za svaku kompaniju, no u rizičnim se stanjima pretvara u noćnu moru odgovornoga menadžera.

RIZICI SU, OD PAMTIVIJEKA, SASTAVNI DIO LJUDSKIH ŽIVOTA. Iako o njima vrlo rijetko razmišljamo na metodološki na-čin, svaka osoba zapravo kontinuirano upravlja rizicima u svojem životu. Narav-no, netko više, a netko manje uspješno.

Formalne se metode upravljanja rizici-ma pojavljuju tijekom prve polovine proš-loga stoljeća, ponajprije u svezi s poslov-nim procesima u fi nancijama i industriji osiguranja. U toj su fazi ljudi jasno prepo-znavali rizike čija pojava može dovesti do gubitaka u njihovome poslovanju.

Posljednjih je 50-ak godina obilježeno razvojem informacijske tehnologije u to-likoj mjeri da je danas gotovo nemoguće pronaći neki poslovni pothvat koji nije omogućen i podržan informacijskim su-stavom. Korištenjem informacijskih su-stava poslovni su procesi znatno ubrzani i optimizirani na način da stvaraju veću dodanu vrijednost svakoj kompaniji.

No stanje ipak nije idealno. Optimizaci-jom poslovnih procesa putem informacij-skih sustava tvrtke su stvorile okruženje u kojem se poslovni procesi bez njih više ne mogu normalno odvijati. A ono što u nor-malnim situacijama predstavlja dodanu vrijednost za svaku kompaniju, dakle brzo

i djelotvorno poslovanje korištenjem re-sursa informacijskoga sustava, u rizičnim stanjima, kada dođe do privremenoga ili dugotrajnoga izostanka podrške sustava postaje noćna mora svakoga odgovornog menadžera i zasigurno rezultira žaljenjem za danima kad „nismo bili tako ovisni o računalima“ i pitanjima „Je li se to uopće isplatilo?“.

Dio je odgovora na to pitanje upravo u kvalitetnome upravljanju rizicima infor-macijskoga sustava.Što je rizik u IT-u?

Strogo matematički gledano, rizik mo-žemo opisati kao funkciju vjerojatnosti da specifi čna prijetnja iskoristi ranjivost sustava i time ostvari negativan utjecaj. Iz perspektive informacijske sigurnosti, upravljanje je rizicima proces razumije-vanja i odgovora na čimbenike koji mogu utjecati na narušavanje povjerljivosti, in-tegriteta ili raspoloživosti informacijskoga sustava.

Što su zapravo čimbenici koji utječu na veličinu rizika? Riječ je o razmjerno ap-straktnim pojmovima koji se vrlo često pogrešno shvaćaju i zamjenjuju. Doku-ment instituta NIST (National Institute of Standards and Technology) daje jasnu defi -niciju upravljanja rizicima u IT-u.

Prijetnja predstavlja namjeru i metodu za namjerno iskorištavanje ranjivosti ili situaciju i metodu koje u slučajnome slije-du okolnosti mogu „aktivirati“ i iskoristiti ranjivost. Prijetnja je potencijal za isko-rištavanje ranjivosti, a izvor joj može biti unutar samoga sustava ili izvan njega.

Ranjivost se defi nira kao defekt ili sla-bosti procedura, dizajna, implementa-cije ili unutarnjih kontrola sustava koje mogu biti iskorištene namjerno ili slu-čajno. Kako je navedeno u NIST-ovome

PIŠE JURICA ČULAR

Autor Jurica Čular završio je na FER-u studij računarstva, te stekao MBA diplomu na poslovnoj školi IGBS Zagreb. Posljednjih 6 godina bavi se upravljanjem informacij-skom sigurnošću. Sudjelovao je u više projekata implementacije sigurnosnih kontrola, najčešće u tvrtkama iz bankarskoga sektora. Savjetnik je u Odjelu za poslovno savjetovanje tvrtke Deloitte.

Upravljanje je rizicima proces razumijevanja i odgovora na narušavanje povjerljivosti, integriteta ili raspoloživosti informacijskoga sustava.

188/4/2012 infoTrend 33

dokumentu „Uvod u upravljanje rizicima informacijskih sustava“, ranjivosti nisu is-ključivo nedostatci ili propusti u tehničkoj implementaciji sustava, nego se vrlo često kriju u standardnim radnim procedura-ma ili uputama. Upravo je to razlog zbog kojega je upravljanje rizicima složen pro-ces koji obuhvaća analizu svih aktivnosti unutar poslovnoga procesa, a ne samo postupak otkrivanja mogućih tehničkih nedostataka u sastavnicama informacij-skoga sustava.

Imovina-ranjivost-prijetnjaUpravljanje je rizicima sveobuhvatan

i stalan proces. Metodologija upravljanja bilo kojom vrstom rizika prepoznaje dvije osnovne aktivnosti u procesu upravljanja rizicima: procjenu rizika i obradbu rizika.

Zašto procjenjujemo rizik umjesto da se odmah posvetimo njegovoj obradbi koja podrazumijeva i njegovo uklanjanje? Takvo bi pitanje svakako bilo osnovano i imalo bi smisla kada bismo zanemarili činjenicu o broju rizika koji su prisutni u svakome informacijskom sustavu. Upravo zbog velike količine rizika, metoda prema kojoj bismo jednostavno uzeli popis svih i obrađivali jedan po jedan, ne bi donijela zadovoljavajuće rezultate. Svrha je procje-ne rizika uz, naravno, samo uočavanje i identifi ciranje rizika i njegovo vrjednova-

nje, odnosno određivanje veličine rizika.Prvi korak u postupku procjene rizika

čini defi niranje popisa imovine jer se ri-zici očituju negativnim učincima upravo na imovini. Često je ta faza problematična zbog apstraktnoga razmišljanja o tome što je zapravo imovina. Informacijska imo-vina nadilazi imovinu koja se odnosi na računala, poslužitelje, aplikacije i slično, te uključuje sve ono što je vrijednost za organizaciju, a sadržava informaciju ili jest informacija, ili se koristi u procesima podrške uslugama koje počivaju na tim informacijama.

Shvaćajući pojam imovine na taj način, u registru će se informacijske imovine naći i fi zička računala, aplikacije, poslovni procesi, vanjski partneri, djelatnici i slič-

no. Faza izradbe registra informacijske imovine vrlo je osjetljiva faza procjene rizika upravo zbog opasnosti od pogreš-noga razumijevanja pojma imovine, i ve-like vjerojatnosti da se pojedina imovina izostavi iz registra. U slučaju izostavljanja imovine iz registra, svi rizici vezani za nju neće biti identifi cirani, vrjednovani ni obrađeni. Stoga, izradbom registra infor-macijske imovine zapravo smo odredili opseg procesa upravljanja rizicima.

Nakon što smo utvrdili opseg sustava za koji se provodi procjena rizika, sljedeća se faza odnosi na identifi kaciju prijetnji i ranjivosti svakoga pojedinog elementa iz registra imovine. Ovisno o vrsti imovine, identifi ciraju se prijetnje koje se mogu pojaviti na određenoj vrsti imovine, kao i ranjivosti koje su prisutne kod pojedine vrste imovine. Naša tablica prikazuje pri-mjere „uređenih trojki“ imovina-ranji-vost-prijetnja.

Iz tablice je vidljivo da se povezivanjem odnosa između imovine, ranjivosti i pri-jetnje ne mogu uzeti u obzir svi postoje-ći odnosi jer se određene prijetnje mogu očitovati samo na određenoj vrsti imovi-ne. Primjerice, prijetnja „Pogreška u apli-kaciji“ nije primjenjiva na vrstu imovine „Ljudi“.

Odakle nam dolaze prijetnje i ranjivosti? Upravo je odgovor na to pitanje jedan

od najvećih izazova procesa upravljanja rizicima, a osobito upravljanja IT rizici-

Tip imovine Ranjivost Prijetnja

HardverNeredovito održavanje Tehnički kvar na sustavu

Neprimjerena procedura rashodovanja Krađa medija i dokumenata

SoftverNedovoljno ispitivanje softvera Pogreška u aplikaciji

Poznate ranjivosti u softveru Iskorištavanje poznatih ranjivosti

MrežaSlabo upravljanje zaporkama Napadi probijanjem zaporki

Nekriptirani promet Prisluškivanje prometa

Ljudi

Nedovoljna izobraženost djelatnika Pogreške pri korištenju

Manjak izobraženoga osoblja Otkaz djelatnika

LokacijaBlizina rijeke Poplava

Nedostatak agregata i/ili UPS-a (Uninterruptible power supply) Nestanak struje

Rizik je funkcija vjerojatnosti da specifi čna prijetnja iskoristi ranjivost sustava.

Ranjivosti se vrlo često kriju u standardnim radnim procedurama ili uputama.

34 infoTrend 188/4/2012

>>SIGURNOST IT SUSTAVA

Vrijednost imovine

Razina prijetnje

Mala Srednja Velika

Razina ranjivosti

M S V M S V M S V

0 0 1 2 1 2 3 2 3 4

1 1 2 3 2 3 4 3 4 5

2 2 3 4 3 4 5 4 5 6

3 3 4 5 4 5 6 5 6 7

4 4 5 6 5 6 7 6 7 8

ma. Iako danas postoje baze prijetnji i ra-njivosti za sve vrste imovine koje se mogu kupiti ili čak besplatno „skinuti“ s Inter-neta, činjenica da se informacijski sustavi razvijaju i mijenjaju golemom brzinom otežava održavanje tih baza u ažurnome stanju. Stoga će poslužitelj kojega ćete do-godine nabaviti u okviru redovne zamjene opreme, možda zbog svojih poboljšanih performansi ili novih funkcionalnosti, sadržavati i sasvim nove ranjivosti koje u ovome trenutku nisu poznate. Istodobno, zbog sve većega interesa za krađu povjer-ljivih informacija i narušavanje raspolo-živosti informacijskih sustava, i popis se prijetnji ubrzano mijenja i nadopunjuje. Baš zbog tih razloga postupak održavanja baza prijetnji i ranjivosti ažurnima konti-nuirani je proces koji iziskuje dosta vre-mena provedenoga u istraživanju.Što je rizičnije?

Konačni je cilj postupka procjene rizika identifi kacija i vrjednovanje svih čimbeni-ka kako bi odredili prioritete u postupku obradbe rizika.

Postoji više načina vrjednovanja rizika od kojih je najčešći postupak množenja veličina svih čimbenika koje smo pre-poznali kao ključne (imovine, prijetnje i ranjivosti). Često se umjesto određivanja vrijednosti čimbenika koji utječu na rizik, ti čimbenici svrstavaju u težinske skupine te se za izračun veličine rizika koristi ma-trica poput one na našoj slici.

Korištenjem jedne od metoda vrjed-

novanja rizika, postupak je procjene rizi-ka završen i pred sobom imamo cjelovit popis svih rizika i njihovih vrijednosti. U toj fazi stručne službe zadužene za infor-macijski sustav često napominju uprav-ljačkim tijelima prihvatljivu razinu rizika, odnosno vrijednost ispod koje se ni jedan rizik neće obrađivati. Idealno bi bilo da vrijednost prihvatljive razine rizika bude što niža, te da veći broj rizika uđe u po-stupak obradbe rizika. Međutim to ovisi o resursima koje organizacija ima na raspo-laganju za postupke obradbe rizika.

U navedenoj matrici vidimo kako se vrijednosti rizika kreću u rasponu od 0 do 10. U slučaju da odgovorna osoba orga-nizacije odredi prihvatljivu razinu rizika na, primjerice, veličinu rizika 3, svi rizici s vrijednošću 3 i manjom smatrat će se pri-hvaćenim i organizacija neće posvećivati dodatne napore i resurse na obradbu tih rizika.

Svi će se ostali rizici tretirati na jedan od navedenih načina:

Smanjivanje rizika – postupak imple-mentacije sigurnosne kontrole koja će umanjiti vrijednost ranjivosti za pripada-jući rizik, čime se ukupna vrijednost rizi-ka umanjuje.

Izbjegavanje rizika – postupak promje-ne poslovnih aktivnosti ili procesa u svrhu izbjegavanja rizika.

Prenošenje rizika – rizik se prenosi na drugu organizaciju, najčešće ugovaranjem polica osiguranja ili SLA (Service Level Agreement) ugovora.

Bitan element u procesu odlučivanja o implementaciji sigurnosnih kontrola jest cijena implementacije. Neke mjere implementacije kontrola mogu uključi-vati i znatne tehničke, pa i organizacijske zahvate, a cijena implementacije može znatno nadići moguće gubitke u slučaju ostvarenja rizika koji se implementacijom kontrole želi umanjiti. Sama implementa-cija u tome slučaju gubi smisao. Analiza isplativosti implementacije kontrola može se raditi na brojne načine, a najkorištenija je metoda „očekivanoga godišnjeg gubit-ka“ kod koje se procjenjuju gubitci za sva-ko ostvarivanje rizika, i broj ostvarivanja rizika u godini dana.Sam sebi svrha

Upravljanje je rizikom u informacijskoj tehnologiji razmjerno mlada disciplina koja se još uvijek intenzivno razvija, us-poredno s razvojem samih informacijskih sustava. IT procjena i upravljanje rizikom za svaku organizaciju uvijek će predstav-ljati potporni proces koji će se promatrati kao nužno zlo jer ne predstavlja glavni dio poslovanja.

Ipak, organizacije i njihov menadžment moraju shvatiti kako loše upravljanje in-formacijskim rizicima, u vrijeme kad su računalno podržane i najjednostavnije aktivnosti, predstavlja rizik upravo za glavni dio poslovanja. IT sustav ni jedne organizacije nije svrha sam sebi. U slučaju pojavljivanja rizika, najmanja briga svake organizacije bit će štete na samome IT su-stavu, dok će se najveći utjecaj vidjeti na poslovnoj strani organizacije.

Svijest o postojanju rizika oz-ljeđivanja ili smrti zasigurno je postoja-la i kod prvih ljudskih jedinki koje su u danim situacijama, možda i nesvjesno, procjenjivale i odlučivale je li određe-na akcija koju trebaju poduzeti vrijed-na rizika kojemu se izlažu. Razvojem ljudskih aktivnosti tijekom vremena, ugrožena je postala i ostala imovina koju je čovjek počeo posjedovati, po-put nastambi, oruđa, ali i prvi poslovni pothvati kao što su usjevi.

U svim navedenim situacijama go-vorimo, naravno, isključivo o ad-hoc upravljanju rizicima, vođenima isklju-čivo ljudskom sviješću i instinktima, a ne o formalnome ni metodološkome upravljanju rizikom.

Svrstavanje čimbenika rizika u težinske skupine (M=malo, S=srednje, V=veliko)

188/4/2012 infoTrend 35

ICT I SUDSKA PRAKSA<

Notorna je činjenica da je u tržišnome gos-podarstvu kvalitetna

informacija preduvjet uspjeha - poduzeće se izlaže velikomu riziku ako nema kvalitetnu povratnu informaciju o svojoj usluzi ili proizvodima, osobito od strane klijenata i korisnika. Podatci koje trgovci i drugi poduzetnici dobivaju od kupa-ca i korisnika njihovih usluga neprocjenjivi su u kontekstu promatranja i analize tržišta, a poduzetnici imaju izravan interes zašto bi htjeli takve po-datke prikupljati i obrađivati.

Međutim, prikupljanje je podataka o kupcima ili drugim korisnicima podložno nekim zakonskim pravilima - mnogi podatci koje poduzetnici pri-kupljaju o korisnicima zapravo su, u smislu odredaba Zako-na o zaštiti osobnih podataka (ZZOP), osobni podatci. Pri-kupljanje i obradba osobnih podataka (osobito u komerci-jalne svrhe) regulirani su spo-menutim zakonom, a njegovu provedbu nadzire Agencija za zaštitu osobnih podataka.

Trgovačka društva i podu-zetnici pojedinci kao voditelji zbirki osobnih podataka dužni su prijaviti svoje zbirke osob-nih podataka Agenciji, te od-govaraju za propuste u vođe-nju zbirki i osiguranju tajnosti prikupljenih podataka. Unatoč činjenici da se ZZOP primje-njuje već više od osam godina, mnogi poduzetnici još nisu upoznati sa svojim obvezama u pogledu prikupljanja osob-nih podataka.

SLUČAJ: Ovaj ćemo put prikazati slučaj domaćega in-ternetskog oglasnika koji je godinama prikupljao osobne podatke svojih korisnika po-put točne adrese (ulice, kuć-noga broja, kata i broja stana), broja telefona, broja mobilno-ga telefona i drugih podataka bez kojih zainteresirani nisu mogli postati korisnici.

Neprijavljena zbirka osobnih podataka

ICT I SUDSKA PRAKSA

Oglasnik je zasnovalo i odr-žavalo trgovačko društvo sa sjedištem u Zagrebu, koje je propustilo prijaviti postoja-nje zbirke Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Agencija u svojem djelokrugu vodi Sre-dišnji registar u kojem se bilje-že podatci o bazama osobnih podataka poput imena vodite-lja zbirke, podataka o pravnoj ili fi zičkoj osobi koja je ustro-jila zbirku, razloga zbog kojih se podatci prikupljaju ili obra-đuju itd.

Unatoč prigovorima korisni-ka, trgovačko društvo koje je

vodilo oglasnik nije odgovara-juće reguliralo svoju djelatnost u skladu s odredbama ZZOP-a niti prijavilo svoju zbirku osob-nih podataka Agenciji. Stoga je anonimni korisnik prijavio društvo Agenciji, koja je pri-javu zaprimila i u postupku istražila navode iz prijave koje su se prvenstveno odnosile na okolnost da trgovačko društvo prikuplja i obrađuje osobne podatke u svrhu njihovoga komercijalnog iskorištavanja mimo odredaba ZZOP-a.

Agencija je pronašla da pred-metno trgovačko društvo zai-sta prikuplja i obrađuje osobne podatke korisnika koji koriste njegov internetski oglasnik, te da nije tu djelatnost ni nastalu zbirku osobnih podataka prija-vilo u Središnji registar. Osim toga, društvo nije ni dostavi-

PRIPREMIO: TIHOMIR KATULIĆ

lo podatke o voditelju zbirke, svrhu obradbe, razlogu zbog kojih se osobni podatci priku-pljaju i obrađuju, zaduženim osobama unutar društva za poslove prikupljanja i obradbe osobnih podataka itd.

RJEŠENJE: Agencija je druš-tvu naredila da dostavi tražene podatke Središnjemu registru i uskladi svoje djelovanje sa ZZOP-om, što je trgovačko društvo i učinilo. Osim toga, društvo je smanjilo opseg po-dataka koje traži od svojih ko-risnika.

ZZOP se jednako primje-njuje i na baze podataka pri-kupljene fi zički od korisnika na prodajnim mjestima ili podružnicama poduzeća, kao i na one prikupljene putem Interneta. Bez obzira na razlo-ge prikupljanja podataka od strane komercijalnih entiteta, uz iznimke predviđene ZZOP-om, prikupljanje je i obradba osobnih podataka regulirana aktivnost koja se treba zbivati u skladu s odredbama Zako-na.

Iako je Agencija u prvim go-dinama svojega postojanja bila nesklona pribjeći sankcijama za povredu zaštite osobnih po-dataka, poduzetnici (fi zičke i pravne osobe) ne smiju raču-nati da će se takav blag režim održati i u budućnosti. S druge strane, u slučaju sumnje u ne-pravilnosti u obradbi i korište-nju njihovih osobnih podata-ka, fi zičke osobe – ispitanici – imaju pravo putem Središ-njega registra (dostupnoga na web-stranicama Agencije) provjeriti je li obradba i pri-kupljanje njihovih osobnih podataka uredno prijavljena u Središnji registar Agencije.

36 infoTrend 188/4/2012

>INFORMACIJSKA SIGURNOST

Povodom izlaska novoga programa iz Defensecodove ponude – Th underscana ASP.Net postavili smo nekoliko pitanja vlasniku i glavnomu developeru Leonu Juraniću:

INFOTREND: Leone, šira je javnost za Vas prvi put čula prije nekoliko godina, nakon epizode s NASA-om, o čem je tu bila riječ?

Leon Juranić: Ranjivost koju sam pro-našao u NASA CDF (Common Data Format) formatu zapisa mogla je zlona-mjernom korisniku omogućiti pristup NASA-inim računalima i posredno uzro-kovati veliku štetu. Svoje sam otkriće pri-javio američkoj svemirskoj agenciji i oni

ISTRAŽIVANJE RANJIVOSTI PO NARUDŽBI VLASNIKA SOFTVERA

Haker i poduzetnikDomaći softverski razvoj nije ograničen samo na poslovni softver i mobilne aplikacije. Zagrebačka tvrtka Zaštitni kod ima ambiciozni plan svjetskomu tržištu ponuditi prvorazredni softver s područja informacijske sigurnosti.

U DOMAĆEM MEDIJSKOM OZRAČJU u ko-jem svako, pa i dječje petljanje po zašti-ćenim sustavima nazivamo hakerstvom, prepoznati pravoga stručnjaka za infor-macijsku sigurnost nije jednostavno, no ako je ista osoba ujedno i talentirani pro-gramer i savjetnik, posao postaje lakši.

U Zagrebu smo razgovarali s Leonom Juranićem, osnivačem i direktorom zagre-bačke tvrtke Zaštitni kod d.o.o., odnosno DefenseCode (www.defensecode.com). Tvrtka okuplja tim od nekolicine progra-mera – stručnjaka za informacijsku sigur-nost predvođenih Juranićem, a cilja na svjetsko tržište soft vera za informacijsku sigurnost.

Pogreške i nesmotrenosti u kodu web-aplikacija jedan su od najopasnijih izvora ranjivosti za informacijske sustave. Apli-kacije koje se koriste u internetskim pre-glednicima obično su povezane s bazama podataka putem kojih korisnicima pruža-ju usluge ovisno o tome čime se tvrtka ko-joj informacijski sustav pripada bavi. Bez obzira na to je li riječ o jednostavnim web-shopovima ili složenim sustavima kakve u svojem radu razvijaju velike fi nancijske organizacije ili tijela državne uprave, web-aplikacije su često početno mjesto napada na informacijski sustav.

Posljednjih nekoliko mjeseci, nakon više od dvije godine razvoja, DefenseCo-de je na tržište izbacio nekoliko soft ver-skih paketa namijenjenih sigurnosnoj analizi web-aplikacija. Paketi Th underscan PHP i Th underscan ASP.Net namijenjeni su statičkoj analizi PHP-a, odnosno ASP.Net (C#) koda, a u pripremi su i inačice namijenjene Javi i drugim popularnim razvojnim platformama za web-aplikacije. Pojednostavnjeno rečeno, DefenseCodeov soft ver analizira kôd web-aplikacija i oba-

vješćuje o pronađenim ranjivostima koje klasifi cira u preko dvadeset vrsta ranjivo-sti i tri kategorije po razini opasnosti.

Prva aplikacija koju je DefenseCode ponudio tržištu bio je Th underscan PHP, namijenjen prvenstveno analizi php apli-kacija, odnosno php kôda. Iako je teško naći relevantnu statistiku koja bi prikaza-la u kojoj je mjeri neka od tehnologija za izradbu web-aplikacija prisutna na tržištu, podatci o rasprostranjenosti serverskih tehnologija s kojima je php prirodno po-vezan i s kojima tvori popularnu LAMP serversku paradigmu (Linux, Apache, MySQL, PHP/Python/Perl) jasno ukazuju na položaj php-a na webu. Još 2007., pre-ma objavljenim podatcima, preko dvade-set milijuna web-servisa upotrebljavalo je php, a mod_php je prepoznat kao najpo-pularniji Apachejev http serverski modul, što je dovelo do nužno neprecizne, ali ipak znatne procjene da preko 75% svih serve-ra u nekoj mjeri koriste PHP.

PIŠE TIHOMIR KATULIĆ

DefenseCode

188/4/2012 infoTrend 37

Leon Juranić, osnivač i vlasnik tvrtke DefenseCode

su me angažirali kako bi otkrili i druge moguće ranjivosti na vlastitome soft veru namijenjenomu internoj upotrebi unutar agencije.

INFOTREND: Od tada su prošle skoro tri godine – čime ste se bavili u međuvreme-nu?

Juranić: Osnovao sam tvrtku Zaštitni kod d.o.o., u kojoj s timom od nekoliko suradnika razvijamo nekoliko soft verskih paketa s područja informacijske sigurno-sti. Nakon događaja prije nekoliko godina bilo je i drugih ponuda za posao, ali že-lio sam pokušati samostalno. Na razvoju soft vera neprekidno i gotovo danonoćno radimo više od dvije godine – ne želimo na tržište plasirati poluproizvod, pa se ra-zvoj oduljio. Sad smo napokon pri kraju i nadamo se da će tržište prepoznati naše proizvode i uslugu.

INFOTREND: Koliko je bilo teško pronaći kvalitetne programere, suradnike?

Juranić: Informacijska je sigurnost vrlo zahtjevno i tehnički specifi čno područje. Sretan sam što sam uspio okupiti neke od najkvalitetnijih stručnjaka s toga područja u Republici Hrvatskoj. Neke sam od njih poznavao i prije, a do drugih sam došao po preporuci. Nije bilo lako – kvalitetno je osoblje iznimno rijetko.

INFOTREND: Osim soft vera za analizu sigurnosti koda web-aplikacija, što još razvijate?

Juranić: Osim Th underscana razvijamo Black Titan, soft ver za zaštitu računala od malwarea i malicioznoga koda na web-stranicama, zatim SiteWatch uslugu – rješenje koje klijentu omogućava nadzor vlastitih web-stranica i internetskih servi-sa. Osim toga, radimo i na Blacklist mo-nitoringu, odnosno rješenju koje klijentu omogućava nadzor reputacije koju njego-va web-stranica posjeduje na Internetu, a koja može biti ugrožena zbog nekoga si-gurnosnog incidenta. Konačno, tu je i naš

WebScanner koji DefenseCode razvija u svrhu ispitivanja ranjivosti web-stranica.

INFOTREND: Tržište je soft vera za infor-macijsku sigurnost prilično kompetitivno, koja je Vaša strategija?

Juranić: Soft ver koji razvijamo istančan je i specifi čan. Konkurentski su alati pri-lično skupi. Naši će alati stajati višestruko manje od konkurencije, a neće biti ništa manje funkcionalni, štoviše. Kako ih ra-zvijamo sami, možemo ih customizirati prema korisničkim potrebama.

INFOTREND: Nedostaje li Vam kao po-duzetniku i onaj operativni, hakerski dio posla?

Juranić: Ukratko, ne – tvrtka se bavi i penetration testingom i savjetničkim po-slom, pa hakiranje, naravno po dogovoru s naručiteljem u cilju otkrivanja ranjivosti, još je uvijek velik izazov i bitan aspekt mo-jega posla.

38 infoTrend 188/4/2012

>INFORMACIJSKA SIGURNOST

Novi fokusi napada

RAČUNALNE MREŽE POSTAJU SVE ŠIRE I SLOŽENIJE. Osnovni je uzrok tomu po-većanje mobilnosti korisnika, pojava i širenje Računalstva u oblaku, interakcija s društvenim mrežama. Podatci kolaju su-stavima o kojima svi ne znaju mnogo, ili o tome ne razmišljaju. Industrijalizacijom se kibernetičkoga kriminala narušavanje sigurnosti povećava linearno kroz uče-stalost i istančanost napada. Haktivizam i kibernetički kriminal postaju industrija vrijedna 1 bilijun $ (dobro ste pročita-li 1.000.000.000.000,00 $) u ukradenim podatcima, intelektualnome vlasništvu i fi nancijskoj dobiti. Koliko su tzv. hakeri sposobni između ostaloga govori i poda-tak da implementiraju popularnu četvrtu inačicu mobilnoga operativnog sustava znanog pod imenom Ice Cream Sandwich brže nego sami proizvođači uređaja koji-ma je operativni sustav namijenjen. U no-vije vrijeme dolazi do kritične promjene u usredotočenosti napada kibernetičkih kriminalaca, sada se oni događaju na razi-ni korisnika i aplikacija ciljajući kroz njih izravno u podatke.

Krađa podataka i napadi na sigurnost

Povećanje broja krađa podataka izazi-vaju različiti čimbenici, a ključni je mo-tiv fi nancijska korist. Iako su, primjerice, brojevi kreditnih kartica vrsta podataka za koje se smatra da moraju biti izrazito čuvani i zaštićeni, drugi podatci poput adresa e-pošte također su vrlo traženi prilikom napada. Pomoću tih podataka olakšava se pristup drugim informacijama kao što su: podatci o zaposlenima, korpo-rativni dokumenti (ugovori s klijentima,

ponude, podatci o nadmetanjima, raču-novodstveni dokumenti, podatci o dioni-čarima...). Sve se te informacije smatraju osjetljivima i moraju se zaštititi.

Informacijska je sigurnost bitna disciplina, trenirate li informacijsku sigurnost?

Mnogi misle kako su glavni ciljevi na-pada na sigurnost velike kompanije i dr-žavne tvrtke. U 2011. kibernetički krimi-nalci sve više pozornosti posvećuju malim i srednje velikim tvrtkama, osobito onima koje rade s velikim tvrtkama. Zbog toga svi oblici poslovanja u potencijalnoj su opasnosti od gubitka podataka i probija-nja sigurnosnih sustava.

U Hrvatskoj, primjerice, prijetnja se po-javila u predizbornome razdoblju kada su hakeri prijetili da će srušiti web-stranicu

jedne od vodećih stranaka u RH na sami dan izbora, što je samo jedan od mnogo-brojnih primjera. Hakeri i kibernetički kriminalci su tu, oni prate i postavljaju izazove. Postavite si pitanje: koliko Vaših djelatnika koristi hakirani OS na svojem smartphoneu? Zatim jednadžbi dodaj-te kao čimbenik broj zaposlenika koji na takvome uređaju imaju unesena korisnič-ka imena i lozinke korporativnih adresa e-pošte, pa još pretpostavite okvirni broj podataka koji redovito cirkulira korpora-tivnom e-mail infrastrukturom, a smatra-ju se osjetljivima.

O mobilnom se OS-u sve češće govori u smislu stražnjih vrata za ulaz u korpo-rativnu informacijsku mrežu. Mobilnost donosi i brojna druga pitanja u svezi sa sigurnošću mobilne mreže. Koliko zaista znate o sigurnosti Vaše mobilne mreže? Društveni mediji i mreže poput Faceboo-ka sve su više implementirani u poslovno okruženje. Znamo da Web 2.0 aplikacije kao što su Facebook, Twitter i LinkedIn zapošljavaju sve više stručnjaka kako bi ostvarili više standarde sigurnosti jer či-njenica jest – kako sada stvari stoje – da društvene mreže nisu sigurne, a njihovo je kombiniranje, odnosno korištenje putem mobilnoga operativnog sustava stvarna prijetnja korporativnoj informacijskoj si-gurnosti. Koliko su Vaši zaposlenici izo-braženi po pitanju informacijske sigur-nosti, pridržavaju li se pravila sigurnosti? Zaposlenici i procesi unutar tvrtke jako su bitan čimbenik informacijske sigurnosti. Zbog svega navedenoga shvaćamo bitnost plasiranja informacijske sigurnosti na prvo mjesto prioriteta svake tvrtke.

PIŠE ANTE BAKIĆ

Razlozi rasta broja sigurnosnih prijetnji

Širenje društvenih mreža Sve veće oslanjanje na on-line

internetske aplikacije Sve veća međupovezivost uređaja Istančanost sigurnosnih prijetnji

nadilazi stručnost osoblja zaduženoga za sigurnost

Sve veći broj pristupnih točaka Rast korištenja neautoriziranoga

softvera, aplikacijâ, web-stranicâ, mobilnih uređajâ... (od strane zaposlenika)

Mnogi misle da su glavni ciljevi napada na sigurnost velike kompanije i državne tvrtke. U 2011. kibernetički kriminalci sve više pozornosti posvećuju malim i srednje velikim tvrtkama, osobito onima koje rade s velikim tvrtkama.

188/4/2012 infoTrend 39

Sigurnost i izvan granica tehnologije

Iako jamstva za sprječavanje napada ne postoje, napori koji su potrebni da bi se umanjio rizik moraju biti na vrhu popisa prioriteta svih tvrtki. InfoSec Global pre-dan je isporuci kvalitetne usluge uz visoku motiviranost, stručnost i resurse našega predanog tima kako bi ponudio jedinstve-ni paket usluga za sigurnost Vašega infor-macijskog sustava te omogućio sigurno i nesmetano kolanje osjetljivih podataka uključujući mobilne mreže.Tim InfoSec Global - razumijevanje lokalnoga tržišta

Našu predanost razumijevanju lokal-noga i regionalnoga tržišta prezentiramo širenjem prisutnosti u cijelome svijetu. Trenutačno smo prisutni na tržištima Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Bliskoga istoka, Zapadne Europe i Jugoi-stočne Europe kroz naše predstavništvo u Zagrebu. Naš tim posjeduje sveobuhvatno razumijevanje informacijskih tehnologija, prati trendove i sva bitna i aktualna zbiva-nja na tome području te osobito proble-matiku i rješenja na području informa-cijske sigurnosti. Istaknuti je član našega

međunarodnog savjetodavnog tima sva-kako ugledni gospodin dr. Taher Elgamal – izumitelj SSL-a (Secure Sockets Layer) i dobitnik nagrade za životno djelo 2009. od strane RSA Awards.

Predstavništvo u Republici HrvatskojKulmerska 25 , 10 000 Zagreb T: ++ 385 1 457 6491 M: + + 385 98 1871 265E: info.eu@infosecglobal.comW: www.infosecglobal.com

0

10

20

30

40

50

60

Posl

ovna

pra

vila

koj

a ne

maj

u sm

isla

Posl

ovna

pra

vila

koj

a ni

su d

obro

impl

emen

tira

na

od s

tran

e m

obile

/end

poin

t ti

mov

a

Posl

ovna

pra

vila

koj

a ni

su d

obro

impl

emen

tira

na

od s

tran

e od

jela

baz

e po

data

ka, o

pera

cija

...

Zlou

pora

ba p

ravi

la (p

reuz

iman

je a

plik

acija

)

Dopu

štan

je u

lask

a ra

zlič

itih

ure

đaja

u

korp

orat

ivnu

mre

žu

Kori

šten

je n

eaut

oriz

iran

ih m

obiln

ih u

ređa

ja

Gubi

tak

poda

taka

uzr

okov

an k

rađo

m m

obiln

oga

uređ

aja

Dist

ribu

cija

pod

atak

a pu

tem

mob

ilnog

a ur

eđaj

a

Dopu

šten

i mob

ilni u

ređa

ji is

poru

čuju

mal

war

e u

posl

ovnu

mre

žu

Gubi

tak

poda

taka

zbo

g iz

gubl

jeno

ga m

obiln

og

uređ

aja

uklju

čuju

ći i

prije

nosn

a ra

čuna

la

Gubi

tak

poda

taka

zbo

g kr

ađe

prije

nosn

oga

uređ

aja

Najveća opasnost sigurnosti: Mobilni uređajiSvjesnost sigurnosnih odjela kompanija u području zaštite podataka i mobilnih uređaja

nisu svjesni

donekle svjesni

jako svjesni

Svijest o zaštiti podataka na mobilnim uređajima

Haktivizam Mobilni uređaji Društvene mreže Računalstvo u oblaku Ugrađeni hardver SCADA Apt Napadi na internetsko bankarstvo Konzumerizacija Kinernetička oružja Napadi na višestruke ciljeve Zlouporaba weba

Treninzi, usluge i rješenja tvrtke InfoSec Global Hrvatska

Kako InfoSec Global vjeruje da se sigur-nost mora ostvariti i izvan granica tehno-logije, usmjereni smo na ljude i procese uključene u protok informacija poznava-jući mnoge slojeve Informacijske Sigur-nosti u zaštiti korporativnih i korisničkih podataka. Kroz različite metode dostave rješenja i strateškim partnerstvima tvrt-ka InfoSec Global pruža širok raspon podrške i usluga koje uključuju trening i predavanja o Informacijskoj Sigurno-sti, procjenu sigurnosnih sustava tvrtke, izvješćivanje o incidentima, forenzičku obradbu podataka, usklađivanje rješenja i upravljanja uslugama, a najnovije i zaštitu mobilne mreže.

64%

25%

11%

40 infoTrend 188/4/2012

>DRUŠTVENE MREŽE

DRUŠTVENE MREŽE U SREDIŠTU KOMUNIKACIJE S POTROŠAČEM BUDUĆNOSTI

Razgovarati s kupcem,a ne govoriti kupcuDruštvene mreže predvođene Facebookom predstavljaju najveću bazu potrošača ikada okupljenih na jednome mjestu. Ipak, A.T. Kearneyeva studija društvenih mreža za 2011. pokazuje da Top 50 globalnih brandova još uvijek ne zna iskoristiti taj potencijal.

DRUŠTVENE SU MREŽE postale integralni dio svakodnevnoga života većine ljudi. Svi koriste Facebook, LinkedIn, Twitter, YouTube, Blogspot i ostale servise za ko-munikaciju s prijateljima i kolegama, dije-ljenje obiteljskih fotografi ja, videa i ostalih bitnih dijelova života. Ipak, isti ti ljudi koji privatno lajkaju i tweetaju s prijate-ljima i obitelji, to isto kao da zaboravljaju kada dođu na radno mjesto. Iako druš-tvene mreže nude jasne mogućnosti u komunikaciji s potrošačima, većina ih menadžera još uvijek vidi kao misterij ili u najboljem slučaju samo kao kanal za oglašavanje. Prava je istina da društvene mreže već danas treba sta-viti u središte komunikacije s potrošačem budućnosti.Tko je potrošač budućnosti?

Demografske i sociološke promje-ne koje se događaju u svijetu utječu i na

Tomislav Čorak je mlađi partner u A.T. Kearneyu. Član je globalnoga tima za odnose s javnim sektorom i član ru-kovodećega tima za jugoistočnu Europu, odgovoran za hrvatsko i mađarsko trži-šte. Tomislav Čorak ima veliko iskustvo u radu s javnim sektorom uključujući grad-ske uprave i vladine organizacije, kao i javna poduzeća u rasponu od energet-skih poduzeća do poduzeća u telekomu-nikacijskome i fi nancijskome sektoru. Vo-dio je više projekata usmjerenih na rast i povećanje djelotvornosti poslovanja. Ima znanstveni magisterij elektrotehnike sa Sveučilišta u Zagrebu i MBA diplomu IEDC Bledske škole menadžmenta.

Jasmina Banda je savjetnica u A.T.

Kearneyu. Član je prakse za strateški IT. Radi na projektima iz područja IT-a i stra-teške nabave. Diplomirala je na Fakulte-tu elektrotehnike i računarstva u Zagre-bu te je završila poslijediplomski studij Diploma study in management.

Facebook, Twitter i Linkedin su globalno najutjecajnije društvene mreže

PRIPREMILI TOMISLAV ČORAK I JASMINA BANDA

profi l potrošača. U razvijenim zemljama najbrže rastuća skupina potrošača su tzv. »zreli potrošači«, odnosno skupina iznad 60 godina. Produljen životni vijek, pobolj-šano zdravstveno stanje kao i njihova ra-stuća ekonomska snaga, u budućnosti će prisiliti kompanije da se okrenu i prema toj, tipično zanemarenoj skupini. S dru-ge strane u azijskim se zemljama događa izniman nerazmjer u broju muškaraca i žena uzrokovan kineskom politikom jed-noga djeteta i općenitim stajalištem oko ženske djece. Također, primjećujemo sna-žan rast primanja u zemljama u razvoju u Aziji, čime Kina nije više samo proizvo-đač, nego i sve bitniji potrošač. Ono što je

pak zajedničko svim dije-lovima svijeta jest sve veća snaga žena – žene su post-ale obrazovaniji spol, sve više ih je dio radne snage i uspinju se po korpora-tivnim ljestvicama. Iako su žene oduvijek snažno utje-cale na odluke o kupnji, da-nas sve znatnije pridonose kućnomu budžetu i poslje-dično donose čak 80% svih odluka o kupnji.

Potrošač budućnosti ima drukčije i na-oko oprječne zahtjeve. On želi proizvode i usluge koji su jednostavni za upotrebu, ali s druge strane personalizirani samo za njega. On kupuje proizvode u čijem krei-ranju aktivno sudjeluje, kanali su prodaje i komunikacije prilagođeni njegovomu ritmu i stilu života, a istodobno su mu in-

A.T. Kearneyeva studija društvenih mreža je analizirala komunikaciju između top globalnih brandova i njihovih potrošača na Facebooku

188/4/2012 infoTrend 41

oko 160 milijuna. Ti brojevi iz dana u dan rastu. Nedavna globalna studija A.T. Kear-neya o zrelim (60+ godina) potrošačima, pokazala je da ih čak trećina ima profi l na društvenim mrežama.

Ni lokalno stanje nije drukčije – trenutačno u Hrvatskoj ima više od 1,5 milijuna aktivnih Facebook korisnika, što je oko 34% ukupne populacije, odnosno 68% online populacije. U prijevodu – sva-ka treća osoba u Hrvatskoj ima Facebook profi l. Razgovarati s kupcem, a ne govoriti kupcu

I dok Facebook i ostale društvene mreže predstavljaju novi kanal za oglašava-nje i marketing velikomu broju ljudi, one također nude način za komuni-kaciju s postojećim i budućim kupci-ma. Ipak, posljednja A.T. Kearneyeva studija društvenih mreža za 2011. upozorava da Top 50 globalnih bran-dova tu mogućnost vrlo slabo kori-sti. Zanimljivo, društvene su mreže označene kao visoki prioritet za 2012. u većini od njih.

Facebook se danas koristi isključivo kao kanal tradicionalne i jednostrane komunikacije s korisnikom, dok se dvostrana komunikacija koja angaži-ra samoga kupca nalazi iza digitalne zavjese. Tako kompanije pokušavaju nadzirati informacije, ali događa se upravo suprotno – kupci komenti-raju i dijele informacije, a kompanije u tome ne sudjeluju. Jedan od glavnih

formacije o proizvodima i cijenama bilo gdje u svijetu dostupne uvijek i svuda. Po-trošač budućnosti jako dobro koristi svu raspoloživu tehnologiju. S obzirom na to da je prodor mobilnih telefona globalno premašio 70%, a u Europi čak 130%, ku-pac budućnosti želi većinu stvari obavljati putem svojega mobilnog telefona. To je omogućio brzi rast pametnih telefona, a Internet je počeo ustupati mjesto mobil-nim aplikacijama. Potrošač budućnosti koristi društvene mreže i očekuje komu-nikaciju s brandovima putem njih. Evo-lucija društvenih mreža, od foruma do

danas najjačega Facebooka, pokazuje da su one ovdje da ostanu – pitanje je samo u kojem obliku.

Svi su goreSvaki se mjesec, prema statistikama iz

prosinca 2011., na Facebook prijavi više od 845 milijuna ljudi, dok je dnevno u prosjeku čak 483 milijuna aktivnih kori-snika. To je najveća baza potrošača ikada okupljenih na jednome mjestu. Ni ostale društvene mreže ne zaostaju – YouTube ima oko 800 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, Blogspot 340 milijuna, Twitter

Top 10 kompanija po broju Facebook fanova i njihov rast (u milijunima)

42 infoTrend 188/4/2012

>DRUŠTVENE MREŽE

zaključaka studije je da bi vjerojatno bilo bolje ne biti prisutan na Facebooku, nego pokazivati sliku sebe kao nekomunikativ-noga branda.

Facebook profi l ima 48 od Top 50 bran-dova, ali njihova iskorištenost varira. Ti brandovi imaju više od 180 milijuna onli-ne fanova, a naše je istraživanje pogledalo gotovo 3.000 njihovih objava. U uspored-bi s prethodnom godinom, primjećuje se i dalje zadržanost prema prihvaćanju druš-tvenih mreža kao bitnoga dijela komuni-kacije s korisnicima. Istodobno, količine izmijenjenih poruka, lajkova i dijeljenja sadržaja od strane kupaca dramatično rastu, jasno dajući do znanja vrijednost društvenih mreža kao alata za komuni-kaciju. Taj nam način interakcije jasno pokazuje da komunikacija s kupcima pu-tem društvenih mreža nije tu samo da oni ostanu, nego je inicijativa koju treba brzo i kreativno koristiti.

Studija je pokazala da 94% kompanija dočekuje posjetitelje na stranici s jedno-stranom komunikacijom, što je neznatno veći rezultat od prošlogodišnjih 91%. Tri-deset osam od 48 kompanija s Facebook stranicom fi ltrira svoj Zid za prikaz samo objava kompanije ili su postavili ograniče-nje da samo kompanija i može objavljiva-ti. Samo se jedna kompanija odmaknula od nefi ltrirane komunikacije od prošle godine.

Ipak, najzanimljiviji je podatak da 27 od 48 kompanija nije odgovorilo ni na jedan korisnički komentar, a samo su četiri kompanije (Toyota, GE, American Express i Citi) odgovorile na više od 25% korisničkih objava. Iako su danas kori-snici čak i zapanjeni kada dobiju izravan odgovor od kompanije, u budućnosti će njihova očekivanja rasti. Kako određene kompanije budu koristile najbolju prak-su u odnosima s kupcima na društvenim mrežama, one druge će se početi prilago-đavati na razinu komunikacije koju kori-snik očekuje.

Ako pretpostavimo da je uspjeh na društvenim mrežama povezan s brojem ljudi koji su aktivni na stranici, možemo zaključiti da najuspješnije stranice koriste nekoliko jednostavnih tehnika bolje od ostalih. Sve te tehnike uključuju kreiranje emotivnih veza s kupcima: buđenje no-stalgije, uključivanje u raspravu o proizvo-dima i povezivanje oko skupnih ciljeva.

Brand s najvećim brojem fanova na Facebooku je Coca Cola, koja je krajem ožujka 2012. godine imala gotovo 41 mili-jun fanova. Odmah se pri posjetu njihovoj

stranici uočava kratak opis usredotočen na kupca i njegov angažman: „Coca-Cola Facebook stranica je zbirka vaših priča koja pokazuje kako su ljudi iz cijeloga svijeta pomogli stvoriti od Coca-Cole to što je danas “. Najposjećenija je hrvatska Facebook stranica ona mobilne mreže To-mato pod nazivom „Nije Darinka, Ante je!“ koja vrlo uspješno i interaktivno ko-municira sa svojim fanovima.

Ako kupci nisu uključeni u komuni-kaciju, ne iskorištava se puni potencijal društvenih mreža. Poticanje dvosmjerne komunikacije s kupcima stvara intimnije odnose s njima, ali i potiče njihovu podrš-ku proizvodima i uslugama. Ništa od toga neće biti moguće ako se društvene mre-že ne uključe u strategiju tvrtke, posebice njezinoga CRM-a.

Društvene mreže kao dio iskrene CRM strategije

Ideja o prisutnosti 845 milijuna ljudi na jednome mjestu trebala bi biti poticajna za kompanije, ali zbog nekoga se razloga to (još) ne događa. Većina ih ima problem kako uopće započeti konverzaciju s kupci-ma. Osnovna je prepreka koju kompanije vide u društvenim mrežama njihova otvo-renost. Tradicionalna poslovna kultura, gdje se informacije dijele samo kada je ap-solutno potrebno i između ključnih ljudi, ne odgovara kulturi besplatnoga dijeljenja informacija i znanja, gdje su interakcije otvorene da ih svatko može vidjeti i čuti.

Prilikom razradbe CRM strategije, ne treba više razmišljati kako privući vaše kupce na vašu web-stranicu i kako proiz-vod ili uslugu prikazati u što boljem svje-tlu. U CRM strategiji treba prepoznati gdje se nalaze vaši kupci i kako ćete vi tamo biti prisutni. Komunikacija putem društvenih mreža mora biti autentična i konzistentna, a pristup otvoren i iskren. Virtualni svijet nije moguće nadzirati, a pogrješke se ne mogu skriti – ako se dogode, za njih se treba ispričati i pokazati kupcima da ste nešto naučili i popravili. No treba imati na umu da se društvene mreže stalno mije-njaju te da treba stalno pratiti trendove i prilagođavati se potrebama potrošača više nego ikada do sada.

I na kraju… u svijetu u kojem se sve ubrzava i u kojem raste složenost proizvo-da, tj. usluga zbog prilagođavanja kupcu, kvaliteta nema kompromisa! Čak i savr-šeno upravljanje odnosima s kupcima na društvenim mrežama ne može skriti loš proizvod ili uslugu.

OSVRT

CISCO EXPO 2012

Pobjeg U 2011. MOBILNE SU MREŽE 4G genera-

cije ostvarile 28 puta više prometa nego mobilne mreže starijih generacija, a pa-metni su telefoni (smartphone) ostva-rivali 150 Mb mjesečnoga prometa. Na području zapadne Europe i SAD-a broj je mobilnih uređaja s Android operativnim sustavom dosegnuo, ako ne i prestigao broj iPhone uređaja. Procjenjuje se da je 2011. Internetu pristupilo 175 milijuna prijenosnika (laptopâ) koji su ostvarivali 2,1 Gb prometa mjesečno ili 22 puta više nego prosječni pametni telefon. No očito je da i među vlasnicima mobilnih uređaja vladaju određene socijalne razlike, barem što se tiče mogućnosti plaćanja tolikoga prometa. Tako je 24% ukupnoga mobil-nog prometa ostvarilo tek 1% korisnika uređaja, što najbolje dokazuje da je cijena prijenosa podataka (još uvijek) ograni-čavajući čimbenik u globalnome širenju mobilnih komunikacija.

Usprkos (pre)visokim cijenama procje-njuje se da će se globalni promet mobilnih podataka u razdoblju od 2011. do 2016. povećati gotovo 18 puta. S prošlogodiš-njih 0,6 eksabajta na mjesec (1 eksabajt = 1000 petabajta), 2016. trebao bi dosegnuti 10,8 eksabajta mjesečno, odnosno 130 ek-sabajta godišnje. Već bi ove godine preko 100 milijuna korisnika pametnih telefona trebalo premašiti promet od 1 Gb mjeseč-no, a ukupni će broj mobilnih uređaja biti veći od ukupnoga broja stanovnika naše planete. Do 2016. njihov bi broj trebao dosegnuti 10 milijardi, a kako će prema predviđanjima broj stanovnika Zemlje tada iznositi 7,3 milijarde, procjenjuje se da će po stanovniku biti 1,4 mobilna ure-đaja. Stanovnici će Kine u globalnome mobilnom prometu sudjelovati s više od 10% udjela.

Sve su to podatci objavljeni u istraži-vanju tvrtke Cisco (Visual Networking Index Global Mobile Data Traffi c Fore-

188/4/2012 infoTrend 43

ni dok možešProšla je godina prema mnogim pokazateljima bila prijelomna u pokazateljima koji govore da polako, ali sigurno prelazimo u eru mobilnih komunikacija. Tako je ukupna količina podataka prenesena putem mobilnih uređaja osam puta premašila ukupnu količinu podatkovnoga prometa prenesenu Internetom s početka ovoga stoljeća.

cast Update, 2011–2016), ali i nebrojeno puta ponavljani na godišnjoj konferenciji hrvatskoga odjela tvrtke koja je pod na-zivom Cisco Expo 2012 održana krajem mjeseca ožujka u splitskome hotelu Le Meridien Lav. Prema svim predviđanjima svijet s pojma međusobne povezanosti ulazi u eru hiperpovezanosti. I dok smo u uvodu nabrajali samo mobilne uređaje, procjenjuje se da će ukupni broj putem Interneta povezanih uređaja do 2020. porasti na 50 milijardi, odnosno na oko 6,5 uređaja po stanovniku. Pomalo za-strašujuće slika mrežne povezanosti koja nas prati na svakome koraku, od buđenja, doručka, prijevoza na posao, ali i u trenut-cima odmora i zabave pomalo podsjeća na promidžbenu reklamu poznatoga pro-izvođača sportske obuće koja u sličnome okruženju poručuje – obuj tenisice i po-bjegni dok možeš.

No bit će to nemoguća misija – sma-tra Michael Ganser, viši potpredsjednik Cisca za EMEAR regiju (Europa, Srednji

Istok, Afrika i Rusija). Broj će uređaja po kori-sniku u budućnosti samo rasti, a “ovisnost” novih generacija o umreženim uređajima potvrđuje da iz informacijske koračamo u mrežnu ekonomiju. Poda-tak iz Ciscovoga istraži-vanja među populacijom između 14 i 29 godina pokazuje da čak njih 97% ne može zamisliti život bez mobilnoga uređaja, 84% bez Interneta, a tek

43% bez trenutačnoga partnera najbolje potvrđuje da „nadolazeće internetske ge-neracije“ razmišljaju, rade i zabavljaju se na jedan posve drukčiji način.

Za radnu su snagu koja dolazi prioriteti promijenjeni, pa tako njih trećina misli da su društveni mediji i prilagodljivost u ko-rištenju uređaja bitniji od zarade (plaće), 40% smatra da je Internet bitniji od izlaza-ka i slušanja glazbe, dok 60% njih vjeruje da ne trebaju fi ksno radno mjesto kako bi bili produktivni.

Michael Ganser se u svojem uvodnom izlaganju osvrnuo i na trenutačno stanje u gospodarstvu u Hrvatskoj uključujući i IT sektor, te kako Hrvatska stoji u global-noj utakmici u kojoj se natječemo sa ze-mljama u okruženju pa i šire. Obuhvatio je i već svima znan položaj Hrvatske na svjetskoj ljestvici konkurentnosti (tema do sada isključivo rezervirana za domaće izlagače), pa pomalo vizionarski istaknuo da bi naša zemlja za pet godina mogla po-stati primjer drugima, posebice u područ-

ju bežičnih mreža, informatizaciji državne uprave i inovacijama. No, kako znamo da je gospodin Ganser slična predavanja odr-žao i u zemljama regije u kojima se Cisco Expo održao netom prije hrvatskoga (Slo-venija, Srbija), zanimalo nas je razlikuje li nas uopće od zemalja u okruženju.

Jedan je mali test pokazao kako je vrlo dobro upoznat s našom nogometnom sce-nom, prepoznajući Split kao rodni grad Ivana Perišića, a hrvatsku reprezentaci-ju kao jednoga od suparnika njemačkoj izabranoj vrsti za osvajanje europskoga prvenstva.

Sama je konferencija, koja se ove godine održala pod sloganom „Zajedno do ino-vacija“, pokazala kako Cisco želi postati „one-stop shop“ mjesto za svoje sadašnje, ali i buduće korisnike. Kroz svoj nas port-felj proizvoda i usluga pripremaju za mrežnu ekonomiju budućnosti. Kao svo-jih pet osnovnih prioriteta, koji su i ključ za inteligentne mreže, nabrajaju zadržava-nje tržišnoga vodstva u usmjerivačko-pre-klopnoj tehnologiji i mrežnim servisima; podršku tehnologijama koje omogućuju međusobnu suradnju (kolaboraciju) u po-slovnim okruženjima, razvoj podatkov-nih centara, virtualizacije i Računalstva u oblacima; obradbu i prijenos videosa-držaja, te razvoj novih arhitektura za po-slovnu preobrazbu budućnosti. Tako se u središtu Ciscovoga oblaka nalaze UCS (Unifi ed Computing System) posluživači izvedeni u obliku oštrica (blade) koje je Cisco predstavio prije tri godine kao prvi takav sustav na tržištu projektiran iz osno-va za podršku virtualizaciji. U proteklim je trima godinama Cisco na tržištu x86 blade posluživača uspio s više od 11 tisuća korisnika osvojiti preko 12% svjetskoga tržišta i izboriti se za tržišni položaj broj 3. Na korisničkoj strani mogu biti različiti uređaji (mobilni, stacionarni) koji se kroz Ciscova kolaboracijska rješenja objedi-njene komunikacije (Unifi ed Communi-cations) nude kao poslovna rješenja nove ekonomije.

Cisco Expo konferencija se ulaskom u drugo desetljeće svojega postojanja afi r-mirala kao događaj koji svakako treba posjetiti ako želite ostati informirani na području komunikacijsko-mrežnih teh-nologija jer Ciscovi inženjeri tu redovito predstavljaju najnovija rješenja. Ostaje tek bojazan da bi u skoroj budućnosti taj, ali i slični događaji, mogli preseliti u svijet vir-tualnih konferencija.

44 infoTrend 188/4/2012

>E-RAČUN

Fakturiranje u e-poslovanju podrazu-mijeva izdavanje e-računa. E-račun je sto-ga najčešća poruka EDI poslovanja bilo da je riječ o otvorenome ili zatvorenome EDI-u, i kao takva u pravilu razvijena od strane standardizacijskih tijela kao Open EDI poruka. Očekuje se da i hrvatska po-slovna i pravna praksa prihvati standard e-računa. U tome se pravcu očekuje dje-latnost kako državnih tijela tako i udruga poduzetnika jer se standard e-računa u pravilu ne određuje propisom.

Zakon o elektroničkoj ispravi traži, dakle, izričito očitovanja prihvaćanja elektroničkoga poslovanja i rada. Među-tim, prema Pravilniku o PDV-u izričita prethodna izjava nije potrebna za prihvat računa ako je riječ o isporukama koje su oslobođene plaćanja PDV-a. Dakle, u slučaju da e-računi ne sadržavaju iskazan PDV, njihov ih je adresat obvezan primiti i bez prethodne suglasnosti.

Takva se odredba ne čini baš najsretni-jom. Naime, u ovome slučaju osoba, prav-na ili fi zička – koja nije dala suglasnost za primitak elektroničkih računa, a i nema tehničke mogućnosti primiti e-račun – zapravo ispostavljeni joj e-račun nije ni primila, a obvezna ga je platiti. Time se zapravo odstupa od općega pravila – da bi se račun mogao platiti, mora biti ispo-stavljen i to onomu koji ga i treba platiti. Takvim se rješenjem, u područjima koja

ELEKTRONIČKI RAČUN – OSNOVE HRVATSKE REGULATIVE

PDV kod e-poslovanjaE-račun je najpopularnija elektronička poruka koja se koristi za razmjenu elektroničkih računa (faktura) prilikom e-poslovanja u EU i svijetu

ne podliježu području obuhvata PDV-a, otvara mogućnost zloporabe e-računa. Zloporaba bi zapravo nastala u moguć-nosti terećenja osoba koje za to terećenje i ne znaju. Pravilnik o PDV-u nije ograni-čio to pravilo na B2B nego na sva stanja odnosa, što zasigurno građane ne stavlja u dobar položaj prema odnosima s velikim poslovnim sustavima. Smatram da takvo rješenje iz Pravilnika nije opravdano i da ga se moglo možebitno primijeniti samo u B2B komunikaciji.

Može se reći da je ta odredba Pravilnika protuzakonita te da u skladu s hijerarhi-

Dobavljač

Informacijski posrednik dobavljača

Registarkorisnikae-Računa

OIB

Među-povezivanje

Informacijski posrednik

kupcaregistar

Kupac

Tehnološka arhitektura e-računa

PIŠE TIN MATIĆ

188/4/2012 infoTrend 45

E-RAČUN<

jom pravnih propisa koji se primjenjuju na e-račun, pri čem je Pravilnik nesum-njivo niže razine od Zakona, ta odredba Pravilnika ne bi se mogla primijeniti.

EU direktiva 2006/112/EC takozvana “VAT direktiva” je 2006. potpuno obuhva-tila sve odredbe direktive 2001/115/EC, a uspostava je što veće interoperabilnosti bila jedan od glavnih ciljeva pri donoše-nju i te direktive. Službeni je naziv te di-rektive Council Directive 2006/112/EC of 28 November 2006 on the Common System of VAT.

Republika Hrvatska donošenjem Pravil-nika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 89/2011 od 29.7.2011.) uskla-dila je svoje zakonodavstvo s odredbama direktiva 2001/115/EC i posebno Directi-

ve 2006/112/EC omogu-ćujući uporabu e-računa u sva kodnevnome poslo-vanju.

Tako je u članku 104a st. 1. izmijenjenoga Pra-vilnika o PDV-u nave-deno da račun može biti ispostavljen na papiru ili u elektroničkome obliku. E-račun pa tako i druge elektroničke isprave do-voljno je potpisati elek-troničkim potpisom bez vremenskoga žiga. Iako u čl. 104a nije određen koji tip potpisa treba biti korišten, s obzirom na pravne učinke trebalo bi uzeti nedvojbenim da

mora biti riječ o naprednome elektronič-kom potpisu.

Zakon o elektroničkoj ispravi odnosi se i na isprave, dakle na e-račun koji se raz-mjenuje između ugovornih partnera.

Suglasnost za primanje i izdavanje e-ra-čuna mora biti izričita, dana u elektronič-kome obliku ili u tradicionalnome pisa-nom i to prethodnoga dana prije prvoga ispostavljanja računa u elektroničkome obliku. Iako pravilnik govori samo o pr-vome ispostavljanju računa, nesumnjivo je riječ o primitku e-računa, dakle sugla-snost mora biti dana prije ispostavljanja ili primanja e-računa. Naime, netko može pristati primati račune, ali ih ne mora nužno ispostavljati u elektroničkome obli-ku. I u toj situaciji mora postojati sugla-snost primatelja. Jednako tako suglasnost za primatelja podrazumijeva postojanje i

suglasnosti za izdavanje računa. Suglas-nost mora podrazumijevati suglasnost za primanje i ispostavljanje e-računa s time da ne postoji obveza ispostavljanja računâ u e-obliku, ali postoji obveza njihova pri-manja u e-obliku. Nemoguće je ograničiti suglasnost samo na primanje ili samo na ispostavljanje jer ona nužno obuhvaća obje radnje.

Kada čl. 104a u st. 2. toč. 1. spominje EDI, odnosno elektroničku razmjenu po-dataka, očito misli na zatvoreni EDI, re-guliran ugovorom između razmjenitelja e-računa. U tome slučaju račun može od-stupati od regulacije pravilnika uz uvjet da ugovor o EDI-u (pravilnik iz nepoznatoga razloga koristi skraćeni naziv – ugovor o razmjeni) omogućuje korištenje postupa-ka kojima je zajamčena vjerodostojnost podrijetla računa i cjelovitost podataka, odnosno sadržaja računa, čime se zapravo želi zadržati razina regulacije koja je pro-pisana pravilnikom s iznimkom obvezno-ga korištenja naprednoga elektroničkog potpisa jer ugovor o EDI-u potpisivanje računa može drukčije regulirati. Za otvo-reni EDI vrijedi pravilo o nužnome kori-štenju naprednoga elektroničkog potpisa.

Konačno, kada se razmotre propisi koji se primjenjuju na e-račun, poštujući nji-hovu hijerahiju, bili bi:

1. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine« broj 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09)

2. Zakon o elektroničkoj ispravi (NN 150/2005)

3. Pravilnik o porezu na dodanu vrijed-nost (Narodne novine 149/09 i 89/2011)

Navod st. 7. čl. 104a da se sve rad-nje vezane uz elektroničke račune može obavljati putem informacijskog posred-nika ističe da te radnje informacijski posrednik pruža kao davatelj usluga in-formatičkog društva temeljem ugovora s korisnikom usluge. Korisnik usluge snosi u cijelosti prema trećima i prema pore-znoj upravi odgovornost i rizik za rad in-formacijskog posrednika. Stoga je bitno u ugovoru koji regulira taj tip pružanja usluga informacijskoga društva obratiti pozornost na odgovornost za naknadu štete koju ima pružatelj tih usluga prema korisniku tih usluga, a posebno za štete koje njegovim djelovanjem mogu nastati trećima s kojima se korisnik nalazi u pos-lovnome odnosu.

Zloporaba e-računa moguća je u područjima koja ne podliježu području obuhvata PDV-a gdje se otvara mogućnost terećenja osoba koje za to terećenje i ne znaju, što zasigurno građane ne stavlja u dobar položaj prema odnosima s velikim poslovnim sustavima.

46 infoTrend 188/4/2012

>UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA

KORIŠTENJE POSLOVNE INTELIGENCIJE U SVAKODNEVNOME RADU OMOGUĆILO JE OPTIMIZACIJU POSLOVNIH PROCESA TVRTKE, OBRTA, USTANOVE, KORPORACIJE...

Brže, bolje, jeftinijeŽELI LI SE POSTOJEĆA INFORMATIKA u

tvrtki što bolje iskoristiti (sredstva i vri-jeme za njezino uvođenje ionako su već potrošeni) može se pristupiti implemen-taciji sustava poslovne inteligencije (BI-Business Intelligence). Ako se on uspostavi u skladu s pravilima struke, moguće je bitno poboljšati ukupno poslovanje same tvrtke. O tome smo pisali u prethodnim brojevima (br. 185 i 186) Infotrenda.

Ono čemu bismo ovaj put posvetili posebnu pozornost odnosi se na dodat-nu korist, osim očekivanih, od sukladne primjene poslovne inteligencije, a to je optimizacija postojećih poslovnih procesa (OBP – Optimization Business Processes) koji su bili osnova za uspješnu realizaciju zadanih poslovnih ciljeva, uvođenje infor-matizacije i sustava poslovne inteligencije. Takvom povratnom vezom na relaciji

BT-BP-IT-BI moguće je znatno unaprijediti svakodnev-ne poslovne aktivnosti tvrtke bez obzira na to kojom se djelatnošću ona bavi. Kako bismo bolje mogli shvatiti tematiku koju razmatramo, dobro će nam poslužiti slje-deća slika kojom opisujemo uvodni tekst:

Svaka tvrtka postojanje i daljnji razvoj zasniva na ostvarenju svojih poslovnih ciljeva (BT – Business Targets). Naravno, to se želi postići na najbolji mogući način, organizacijski i eko-nomski. Dobro poznavanje poslovnih procesa (BP-Business Processes) koji podrobno i kvalitetno opisuju djelatnost tvrtke u svrhu postizanja poslovnih ciljeva, izradba njihova opisa i središnjega repozitorija, te njihovo međusobno usklađi-vanje preduvjet su mogućnosti uvođenja informatizacije.

Logika procesaDefi niranje poslovnih cilje-

va – preduvjet je razlogu osnivanja i dje-lovanja tvrtke, ustanove, obrta i sl. Oni moraju biti društveno i ekonomski oprav-dani i prihvatljivi. Poduzetnička je inici-jativa nepresušan izvor novih poslovnih ciljeva koji imaju za posljedicu osnivanje novih tvrtki ili proširenje djelokruga rada postojećih.

Opis poslovnih procesa – vrlo je bitan za funkcioniranje tvrtke. Kako bi se napravio iscrpan i kvalitetan popis i opis poslovnih procesa te njihovo među-sobno usklađivanje, najčešće se (potpuno opravdano) za taj posao angažira tvrtka specijalizirana za tu vrstu poslova. Naime, prilikom realizacije te vrste aktivnosti po-trebno je uzeti u obzir znatan broj stručnih pretpostavki, pravila rada, organizacijskih i ekonomskih postavki te obaviti vrlo ve-lik broj razgovora s izravnim izvršiteljima pojedinih postojećih ili planiranih po-slovnih aktivnosti čiji se tijek i način pro-vedbe želi opisati. Opis poslovnih procesa

katkad zahtijeva dosta dugo razdoblje uz obveznu uporabu primjerenih informatič-kih alata. Na kraju, dobijemo opis načina rada tvrtke (postojećega ili budućega), te sada točno znamo što i kako moramo ra-diti. Osim toga možemo ujedno defi nirati i fi nancijsku kalkulaciju našega proizvoda saznanjem koliko nam je izvršitelja za to potrebno, te koliko nam za sve to treba vremena i novca.

Informatizacija poslovanja – jest nešto bez čega je danas gotovo ne-zamislivo samo poslovanje bez obzira na to o kojoj je vrsti djelatnosti riječ. Ako se pridržavamo navedenoga redoslijeda po-trebnih (pred)radnji, provedba će same informatizacije proći bez nekih posebnih problema i u razmjerno prihvatljivome vremenskom roku. Pri tome se, najčešće, moramo odlučiti za odabir platforme na kojoj će se naš informatički sustav za-snivati te odlučiti se za razvoj vlastitoga informatičkog rješenja (in haus rješenje) ili za kupnju i implementaciju gotovoga rješenja (angažiranje vanjskoga partnera). I jedno i drugo ima svojih prednosti i ne-

PIŠE BORIS DRAŽENOVIĆ

188/4/2012 infoTrend 47

UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA<>STUDIJA SLUČAJA: Optimizacija poslovnih procesa u Osiguranju HeliosVIG

sastavnica glavna značajka

Hardver - Bitno povećanje procesorske snage- Povećanje kapacaiteta za pohranu podataka

Pohrana podataka - Razvoj baza podataka- Pristup podatcima putem weba

Sučelje - Razvoj grafi čkoga sučelja (dashboards)- Pojava naprednih ekrana (touch screen)

Cijena - Trend pada

sastavnica funkcija sastavnice sustav

Količina vremena potrebna za cjelokupan ciklus rada ETL procedura

izuzimanje podataka iz izvornih baza podataka unutar tvrtke (u konkretnome je slučaju riječ o 14 različitih baza podataka na različitim platformama) Data

Warehouse sustavUtrošak vremena potreban za

komunikaciju s vanjskim parametrima sustava (preuzimanje konstanti izvanjskoga svijeta, tj. izvan tvrtke)

preuzimanje tečajnih lista,preuzimanje naloga iz platnoga prometa,preuzimanje elektronički potpisane dokumentacije

Oblikovanje Data Mart podsustava korištenjem baze znanja oblikovati podsustave poslovne inteligencije

Sustav poslovneinteligencije

Izrada “velikih” izvješća izrada excell tablica za Upravu i stručne službe tvrtke korištenjem BI sastavnice

Generiranje izvješća za on-line uporabu grafi čki prikazi za Upravu i srednji rukovodeći sloj

Generiranje izvješća za krajnje korisnike jednostavnije excell tablice i grafi čki prikazi

O PROVEDBI dodatne op-timizacije poslovnih procesa govori mr. sc. Boris Draženović, voditelj Odjela informacijske infrastrukture u zagrebačkoj podružnici osiguravateljske kuće Vienna Insurance Group u Zagrebu.

Pristup dodatnoj optimizaciji

Sustav je poslovnih procesa osmišljen i funkcionira prema unaprijed utvrđenim pravilima. Tu su unesena zajedno iskustva osoba s dugotrajnim radnim stažom na određenim poslovi-ma koji su predmetom proma-tranja i stručnjaka iz određenih područja znanosti koja su nuž-na kako bi se ti procesi što bo-lje opisali i pratili. Naravno, tu je u pomoć uzet niz elemenata suvremenih informacijskih tehnologija (baze podataka, vizualizacija poslovnih tokova, prikazi, gru-piranje podataka). Zajedničkim se radom stručnjaka i iskusnih izvršitelja defi niraju, opisuju, usklađuju i dokumentiraju proma-trani poslovni procesi u tvrtki. Usavršavanje se i optimizacija poslovnih procesa obavlja višekratnim (iterativnim) analizama tih po-slovnih procesa. To je, iz iskustva potvrđeno, vrlo mukotrpan posao koji nikada nije gotov zbog jednostavnoga razloga što se poslovni procesi stalno mogu dodatno analizirati i optimizirati (neprestano se mogu korigirati kako bi bili bolji i uspješniji).

Međutim, uporabom je sustava poslovne inteligencije moguće preispitati dosadašnje načine optimizacije i usavršavanja prethod-no utvrđenih poslovnih procesa. Naime, sada nam je, u vrlo kratkim vremenskim raz-macima, dostupan velik broj različitih anali-za i predviđanja poslovnih rezultata u praksi za što nam je prije bilo potrebno znatno više vremena i osoblja. Sve ono što je prije bilo teško i mukotrpno dobiti, u podatkovnome smislu, sada je razmjerno lako dostupno i još k tomu kvalitativno, kvantitativno i gra-fi čki predočeno, što ostavlja vremena za promišljanje novih ideja i rješenja.

Pretpostavke dostupne razvojem tehno-logije:

U mjerodavnome je krugu stručnjaka, tvrtki i vanjskih savjetnika provedena ana-liza parametara i rada postojećega sustava poslovne inteligencije (tablica gore).

Što je bio glavni cilj analize?Trenutačno sustav DW/BI radi u tjednome

režimu. Zahtjev je Uprave bio da on funkci-onira u dnevnome režimu rada. Potrebno je bilo dati prijedlog rješenja kako to ostvariti uz prihvatljive vremenske rokove provedbe i troškove koji će pri tome nastati.

U tu svrhu bilo je nužno proučiti svaku od navedenih stavaka i pokušati prepoznati one na kojima bi se moglo ostvariti odre-đeno poboljšanje rada sustava i uštede u troškovima koje on proizvodi. Pri tome je iznimno bitno imati u vidu doba poslovne godine kada se provodi analiza. Naime, po-četkom godine, kada se u izvornim susta-vima poslovnih podataka nalazi razmjerno malo stavaka, performanse sustava, u cjelini gledano, potpuno udovoljavaju očekivanji-ma.

Nasuprot tomu, krajem je godine optere-ćenje brojem poslovnih događaja najveće i vremena potrebna za obavljanje obrada po-dataka su najveća. Potrebno je rad sustava uprosječiti na interval od mjesec dana kako bi se što bolje izbjegli navedeni utjecaji.

Zahvaljujući analizi parametara rada DW/BI sustava, uvidjeli smo da je “usko grlo”

postojeći način zbivanja nekih od naših osnovnih poslovnih procesa. Vjerovali smo kako smo njima dovoljno ovladali (između ostaloga na osnovi iskustva iz 20-godišnje-ga poslovanja društva). Međutim dobiveni podatci pokazuju kako učinjeni napori nisu bili dovoljni kako bismo omogućili dnevni rad DW/BI sustava.

Započeli smo i dalje provodimo bitne redukcije pojedinih poslova i podposlova, smanjujemo broj instanci i izvršitelja kroz koje poslovna dokumentacija treba proći od ponude za osiguranje do izdavanja po-lica osiguranja, te zbrinjavanja poslovne dokumentacije. Pri tome je bitno voditi ra-čuna da se ne smanji kvaliteta isporučenih usluga, te samim time i zadovoljstvo naših klijenata. Naknadna je provedba optimiza-cije poslovnih procesa, o kojoj smo ovdje govorili, zahtijevala – osim navedenoga – i dodatni organizacijski preustroj te kadrov-sko pojačanje pojedinih segmenata tvrtke.

Uspostavom je vlastitoga DW/BI sustava osiguranje HELIOS VIG znatno unaprijedilo svoje poslovanje. Podatci su postali dostup-ni svima u procesu rada sukladno njihovim pravima i ovlaštenjima i to uvidom na jed-no, središnje, mjesto i na jedinstveni način za sve sudionike, a što do sada nije bilo mo-guće.

Dodatna korist koja je pri tome nastala odnosila se na provedbu naknadne korek-cije postojećih poslovnih procesa u svrhu njihova bržega zbivanja i smanjenje njihove cijene koštanja. Do te intervencije najvjero-jatnije ne bi došlo u skoro vrijeme da vlasnik poslovnih procesa nije zatražio rad DW/BI sustava u dnevnome režimu rada. Bilo je potrebno “ubrzati” svakodnevne poslovne aktivnosti koje smo uspješno ostvarili na opisani način.

48 infoTrend 188/4/2012

>STUDIJA SLUČAJA:

dostataka, a za koje se od njih odlučiti po-trebno je provesti podrobnu analizu svih parametara koji se tu pojavljuju (kadrov-ska ekipiranost u tvrtki, izbor platforme, fi nancijski parametri, vrijeme implemen-tacije, vrste djelatnosti i slično).

Poslovna inteligencija – po-drazumijeva višu fazu korištenja infor-matičkih resursa. Tu više nije riječ samo o običnom izvješćivanju i prezentiranju poslovnih podataka, nego se provode si-mulacije mogućih događaja (varijacijom pojedinih parametara poslovanja), pro-vode različite vrste analiza poslovanja te, u konačnici, čak i predlažu poslovne od-luke.

Posljednjih je nekoliko godina primje-na sustava poslovne inteligencije u poslo-vanju posebno uznapredovala i zauzima sve bitnije mjesto u svakodnevnome radu tvrtki. Riječ je o znatnoj “demokratizaciji” podataka, tj. podatci se iz različitih izvora unutar i izvan tvrtke mogu prikladno uje-diniti u vrlo zanimljive analize i predviđa-nja u svrhu što uspješnijega ostvarivanja postavljenih poslovnih ciljeva.

Dodatno, postoji cijeli niz gotovih pre-zentacijskih sastavnica (Dashboards) koje služe za prezentaciju podataka, analiza i prijedloga rješenja kreiranih u sustavu poslovne inteligencije. Time je, poseb-no rukovodećim strukturama, olakšano korištenje najnaprednijih informacijskih tehnologija. Osim rukovodstvu, podatci i rezultati pretraga i analiza sada su dostup-niji i svima ostalim sudionicima u procesu rada.

Optimizacija poslovnih pro-cesa – nametnula se kao logičan slijed uporabe poslovne inteligencije u svakod-nevnome radu. Naime, kako je sada bitno lakše i brže dobiti tražene podatke, analize i predviđanja, praktično čak i u realnome vremenu, moguće su nove vrste poslov-nih analiza i donošenja zaključaka koji su, još uvijek, svojstveni samo nama ljudima. Dakako, riječ je o defi niranju „zaključa-ka na osnovi zaključaka“ to jest o daljnjoj mogućoj optimizaciji poslovnih procesa zasnovanima na rezultatima dobivenima iz sustava poslovne inteligencije na koje mi ljudi ne bismo naišli ili njih uopće ne bismo primijetili. Dakle, tu nije riječ o klasičnome poboljšanju poslovnih proce-sa (“oformi tim i iterativno proučavaj i raz-mišljaj što i kako poboljšati”), nego o nji-hovu poboljšanju na osnovi analiza rada i dobivenih rezultata rada postojećega Data Warehouse/BI sustava.

Dana 27. ožujka 2011. saznali smo nezamislivo: naša dvoipolgodišnja

unuka, Emma Zinberg, ima rak.U roku od 24 sata postala je pacijent

memorijalnoga centra za rak Sloan Kette-ring (MSKCC – Memorial Sloan Kettering Cancer Center). Kada smo u bolnici koja je otkrila njezin tumor primili početnu di-jagnozu neuroblastoma, tim je onkologa i kirurga u MSKCC-u ispravno dijagno-sticirao da Emma ima pancreatoblastom, iznimno rijedak oblik pedijatrijskoga raka. U cijelim Sjedinjenim Američkim Državama ima manje od 5 dijagnosticira-nih slučajeva te bolesti.

Prvoga je travnja prošla uspješnu 8-sat-nu operaciju, iza čega je odmah slijedila kemoterapija. Nakon nekoliko tretmanâ, 25. svibnja 2011. proglašena je da je bez raka. Emma je sada bez raka zbog izni-mnoga tima doktora, sestara i specijalista u bolnici MSKCC, koji neumorno rade da bi pružili najbolju moguću njegu svim svojim pedijatrijskim bolesnicima.

Naša je obitelj željela započeti neki oblik prikupljanja sredstava za MSKCC. Moja kći Alexis (Emmina majka) i njezin suprug Andrew odlučili su pozvati našu obitelj i prijatelje da im se priključe na do-brotvornome događaju nazvanom “Djeca hodaju za djecu s rakom” (Kids Walk for Kids with Cancer) jer 100% od prikuplje-nih sredstava ide za potporu istraživanju raka “Memorial Sloan Kettering Pediatric Cancer Research”.

Ovdje počinje priča o društvenim me-dijima: akcija “Kids Walk for Kids with Cancer” koristi active.com, web-sjedište koje se lako prilagođava događajima za prikupljanje sredstava. Možete ga posjetiti na http://www.EmmaZinberg.com. S tim izvrsnim alatom za prikupljanje sredstava (ukupno postavljanje traje manje od sata), naš je prvi poziv bilo slanje linka na sva-čije pojedinačne Facebook stranice. Bio sam opčaran činjenicom da objava nije izazvala mnogo komentara ni “lajkova”, no rezultati su bili trenutačni – ljudi su počeli donirati.

Nakon toga poslali smo nekoliko poru-ka e-pošte obitelji i prijateljima, a zatim i nekim poslovnim suradnicima. Nekoliko ‘tweetova’ kasnije, i u roku od tjedan dana,

PRAVA SNAGA VAŠE DRUŠTVENE MREŽE

Nova solidarnost

prikupili smo više od 25.000 $ koji idu izravno MSKCC-u.

Kada je EmmaZinberg.com počela s radom 4. ožujka, nismo imali pojma što možemo očekivati. Hoćemo li prikupiti nekoliko tisuća dolara, hoće li naša obi-telj i bliski prijatelji doći i hodati s nama? Sada je međutim jasno da čak i ljudi koje ne poznajemo pomažu prikupiti sredstva tako da MSKCC može nastaviti s radom kojim spašava živote. Zadivljen sam stvar-nom snagom naših kolektivnih alata za društveno umrežavanje. A sada želim da se i vi zadivite svojima.

S dvije i pol godine, kada je postavljena Emmina dijagnoza, ona je znala da nešto nije u redu, no nije mogla potpuno shva-titi problem. Alexis joj je rekla da u nje-zinome želučiću ima “yuckies” i da će ih doktori prisiliti da odu “baj-baj” (Od tada je izraz “Bye Bye Yuckies!” i naš poklič i naša molitva.

Molimo poduprite tim Bye Bye Yuckies ... A ako možete, molimo stavite link na EmmaZinberg.com na svoju FB stranicu ili ih pošaljite Tweeterom. Molimo vas da iskoristite snagu svojih društvenih mreža da bi više obitelji kao što je naša dobilo priliku reći “Bye Bye Yuckies!”

( Preuzeto: Shelly Palmer 9. ožujka 2012.)

188/4/2012 infoTrend 49

TELEKOMUNIKACIJE<

IAKO VRLO KRATKO, SAMO ČETIRI DANA, Barcelona je bila svjetsko središte mobilne industrije. Svake se godine krajem prvoga tromjesečja održava legendarni tehnološ-ki sajam Mobile World Congress - MWC, koji smo i ovaj put s nestrpljenjem iščeki-vali. Usprkos različitim glasinama koje su se pojavile tjedan dana prije samoga saj-ma, nismo mogli ni sanjati da će biti tako zanimljivo i da će se predstaviti uređaji koji će, bez sumnje, obilježiti ovu godinu.

Novi trendoviNaviknuli smo se da se trendovi mije-

njaju, no u posljednje je vrijeme korisniku preteško pratiti sve promjene i „trendove“. Vratite se samo 10 godina unazad – ljudi su tek počeli koristiti mobitele u svakod-nevnome životu, a danas je mobitel sredi-šte svijeta. Naravno, ne doslovno, ali ima bitnu ulogu u životu većine ljudi. Mlađe se generacije više i ne sjećaju da je prije mo-bitel imao samo dvije funkcije – mogli ste ga koristiti za pozive i slati SMS. Da nam je tada netko rekao da ćemo na tome ure-đaju danas slušati glazbu, gledati fi lmove u visokoj rezoluciji, surfati Internetom, a da ćemo ga najmanje koristiti za komuni-ciranje s poznanicima i prijateljima – teš-ko da bismo mu vjerovali.

No vratimo se ipak u sadašnjost. MWC nam je već prvoga dana priredio golemo iznenađenje – svoje su uređaje predstavili Huawei, kineska kompanija koja se odlu-

Izvrstan sajam (ne)potrebnih uređaja

Barcelona je bila mjesto na kojem su se pojavili svi

najveći i najbitniji proizvođači mobitela i

mobilnih usluga - osim jednoga. Pogađate, riječ

je o Appleu, koji već tradicionalno

zaobilazi takve događaje u

širokome luku.

čila boriti za svoj dio tržišta pametnih te-lefona, Sony koji se napokon riješio riječi „Ericsson“ u svojem nazivu (uspjeli su ga otkupiti), te HTC o kojem ne treba previše govoriti.

Pretpostavka da se prvi dan ipak neće ništa zanimljivo dogoditi, opovrgnuta je već 15 minuta nakon početka prve pre-zentacije. Huawei je predstavio svoj fl ag-ship model – Ascend D quad. Prvi če-tverojezgreni smartphone na svijetu, koji trenutačno krasi epitet najbržega mobitela današnjice. Opravdano ili ne, vidjet ćemo

uskoro u praksi, no na papiru to zvuči pri-lično dojmljivo. Riječ je o K3V2 proceso-ru s taktom od 1.2 i 1.5 GHz, 1 GB DDR2 RAM memorije, golemom 4.5’’ IPS+ ekra-nu razlučivosti 1280x720 točaka (720p), te operativnome sustavu Android i to inačici 4.0 (Ice Cream Sandwich).

Sony nije pokazao previše i ostali smo razočarani – Xperia S je predstavljena na CES-u ove godine, dok su na MWC-u predstavljeni modeli Xperia U i P koji su zapravo slabiji od spomenutoga modela S. No dan još uvijek nije završio – HTC je na redu.

Iako se u javnosti već govorilo o četve-rojezgrenome modelu (op.a. HTC Edge), nikada ništa nije bilo službeno potvrđeno. Barem ne do Barcelone. Ispostavilo se da su glasine ipak bile točne – dolazi serija pametnih telefona pod nazivom One. Riječ je o fl agship modelu One X u koji HTC polaže sve nade, te ponešto slabijim modelima One V i One S. One X će raditi na NVidijinom Tegra 3 procesoru (4 x 1.5 GHz), imat će 1 GB DDR2 memorije kao i Ascend D quad, ali će imati nešto veći ekran (4.7’’) iste rezolucije, Android 4.0 i novi HTC Sense 4.0. U prodaji bi se trebali naći u vrijeme kada vi čitate ovaj časopis, dok je o cijenama još uvijek prerano go-voriti. Kao što se moglo odmah zaključiti, prvi će dan biti pokazatelj novih trendova u mobilnoj industriji, a tu prvenstveno mislimo na procesore s 4 jezgre, 4.5+ inč-nim ekranima, te podršci za LTE tehnolo-giju. Ostaje samo pitanje hoće li baterije uz sadašnju tehnologiju i napredak moći pratiti te nove trendove?

PIŠE BORIS PLAVLJANIĆ

OSVRT

50 infoTrend 188/4/2012

Nokia, Samsung, LG, Microsoft i ostali

Ni sljedeći dani nisu bili ništa manje za-nimljivi, iako smo ostali uskraćeni za je-dan uređaj koji smo žarko željeli vidjeti. U moru glasina našla se i ona da će Samsung predstaviti nasljednika ponajboljega pa-metnog telefona na svijetu (op.a. Galaxy SII). Na žalost, to se nije dogodilo, ali su zato predstavili zanimljiv tablet – Galaxy Note 10.1.

Apple fanovi se ne moraju brinuti, Note 10.1 neće biti bolji od iPada 3, ali donosi osvježenje u odnosu na starije Samsungo-ve modele. Osim poboljšanih značajki, od sada Samsungovi tableti dolaze sa S Pe-nom – Stylus olovčicom. Kombinacijom S Pena i tableta dolazimo do toga da će ta-blet u bližoj budućnosti postati „virtualna bilježnica“, što je još jedna nova funkcija koju tableti od sada imaju. Polako ulazi-mo u post-PC eru koju će predvoditi Apple i Samsung, dok će ostali morati uhvatiti ko-rak s njima.

No nije Samsung jedini koji je pred-stavio tablet. Spomenuta kineska tvrtka Huawei je, osim izvrsnoga smartphonea, predstavila i MediaPad FHD – 10-inčni tablet gotovo istovjetnih značajki kao i Ascend D quad. Sada se s pravom pita-mo koja je razlika između smartphonea

Najočekivaniji mobitel iz HTC-a je defi nitivno model One X no, odlični su i modeli One V i One

Najveće gužve su se stvarale oko Googleova prostora

i tableta, osim u veličini ekrana? Iskreno rečeno, sumnjamo da bi netko kupio oba Huawei proizvoda, kao što je to slučaj kod Samsunga ili Applea koji nude dva odvo-jena proizvoda (naravno, ako gledamo ta-blet i pametni telefon).

Na tržište pametnih telefona, polako, ali sigurno, ulazi i LG sa svojim modelom 4X HD. Specifi čan je po tome što koristi 5 procesora – 4 u normalnoj upotrebi, te jedan procesor kada je mobitel u stand-by modu. Navodno na taj način baterija

Tie exer am inibh ercilis cilland reraesenit vel ut vullamet praesto et lortis nulput prat adio esectem quat, consed exero dolore venissimOdit nos ero eu faci bla feugait eniamcommy nisim volore tat

Hrvatski predstavnici u BarceloniVeć smo rekli da su se u Barceloni, osim mobitela, predstavile i nove mobilne usluge i apli-

kacije. Hrvatska je gospodarska komora odlučila ove godine predstaviti nekoliko hrvatskih aplikacija. Redom su to aplikacije Spotie (Exploro), PhotoPay (Računi.hr), Habbits (IT4U/ In-formacijske tehnologije za vas) i Salespod (Mobilna informatika). One su odabrane odluka-ma žirija te glasovima publike kao najbolje na događanju Mobile Monday Croatia, održanome u HGK-u u Zagrebu 16. siječnja 2012.

Cilj je bio okupiti sve one koje zanimaju mobilne tehnologije na jednome mjestu. To su razvojni inženjeri, ljubitelji gadgeta, kreatori mobilnih aplikacija i svi oni koji žele naučiti nešto novo ili saznati najnovije vijesti iz svijeta mobilnih tehnologija

„Sve naše tvrtke svojim su inovativnim aplikacijama pobudile veliko zanimanje svih onih kojima su se predstavile te su ostvarile brojne poslovne kontakte i prilike za sklapanje poslova“, izjavio je u Barceloni Tomislav Car, dopredsjednik Udruženja za informacijske tehno-logije HGK-a, zadužen za male tvrtke i startupove.

188/4/2012 infoTrend 51

TELEKOMUNIKACIJE<

najjeft inijih Windows mobi-tela (preporučena cijena – 150 eura), i model 808 PureView koji je ostao zapažen jedino po tome što dolazi s kame-rom od 41 megapiksela! Da, dobro ste pročitali. No budite uvjereni da to ne znači kvali-tetnu sliku, nego veliku sliku. Ako ste namjeravali kupiti taj model, zapitajte se treba li vam slika koja će biti goleme rezolucije i uzimati vam 5-10 MB prostora na SD kartici, kad ćete ionako tu sliku uplo-

adati na Facebook ili Twitter i ljudi neće primijetiti razliku između slike nastale na tome modelu i one nastaloj na prosječno-me telefonu.

S druge strane mnogo bi vas više treba-lo zanimati što je Microsoft imao za reći. Nakon prilično neupečatljive Nokijine prezentacije, div iz Redmonda je predsta-vio Consumer Preview inačicu Windowsa 8. To je prva inačica Windowsa koja će biti namijenjena svim uređajima – osob-nim računalima, pametnim telefonima i tabletima. Stoga ne čudi da se Microsoft odlučio da baš Barcelona bude grad u ko-jem će predstaviti tu novost.Što zaključiti nakon Barcelone?

Dolazi novo vrijeme, vrijeme LTE teh-nologije i jako snažnih mobitela. LTE teh-nologija se za sada razvija samo u Ame-rici i Japanu, dok ćemo mi ostali morati pričekati još barem dvije do tri godine na tu tehnologiju. A čak i kada ju dobijemo, vjerujemo da će usluge biti toliko skupe da ih nećemo ni koristiti – ali barem ćemo ih imati.

Što se tiče novih značajki mobitela, možemo samo reći da je to pretjerivanje. Sigurni smo da 99 posto korisnika ne može iskoristiti ni dvije jezgre do kraja, a kamoli 4 jezgre koje rade na 1.5 GHz. No kako mi ipak volimo misliti da će nam ta „sirova snaga“ dobro doći, vjerojatno ćemo potrošiti prosječnu Hrvatsku plaću na jedan takav uređaj i misliti kako je to dobro uložen novac, a zapravo nam je do-voljan i prosječan Android uređaj za onih 5 aplikacija koje svakodnevno koristimo. Sve u svem, Barcelona je izvrstan sajam na kojem su predstavljeni fantastični uređaji, no u ovo vrijeme krize možda se taj no-vac i ta tehnologija mogu iskoristiti u neke druge svrhe. Jer čemu mobiteli koje će si moći priuštiti samo oni dubljega džepa?

Microsoft je u Barceloni predstavio svoj novi operativni sustav – Windows 8

Micru Bapredsvoj opersustaWind

može izdržati i do 48 sati rada, što je da-nas rijetkost i čisto sumnjamo u te brojke. Sumnjičavi smo jer su mnogi najavljivali i mnogo dulji vijek baterije pa se u prak-si pokazalo da su te brojke katkad i upola manje. Za one nešto skromnije, LG nudi model Optimus 3D Max koji bi se trebao uvrstiti među jeft inije Android uređaje, a specifi čan je po trodimenzionalnome ko-risničkom sučelju - 3D UI - koji možete gledati bez posebnih naočala.

Za kraj smo s razlogom, ostavili Nokiu i Microsoft koji su bili u posebnom središtu pozornosti u drugome dijelu sajma. Nokia je predstavila 3 modela pametnih telefona, a Microsoft svoj novi operativni sustav.

Finska je kompanija napokon potvrdila ono što smo već neko vrijeme priželjkivali – Lumia 900 dolazi na globalno tržište. Uz to, predstavljeni su modeli Lumia 610 koja bi trebala konkurirati jeft inim Android uređajima, s time da će to biti i jedan od

DANA 12. I 13. OŽUJKA 2012. održana je u Zagrebu 8. Telekom Arena, na kojoj su se okupili mnogobrojni domaći i regio-nalni predstavnici telekomunikacijskih kompanija. Osnovni je cilj konferencije bio prikazivanje ulagačkih trendova i planova, predstavljanje novih tehnologi-ja te novih poslovnih modela u teleko-munikacijskome, medijskome i tehno-loškome sektoru

Započelo je izvrsno već s prvom pre-zentacijom. Predsjednik je Vijeća HA-KOM-a, Miljenko Krvišek, najavio ne-koliko projekata koji bi trebali zanimati cjelokupnu javnost. Naime, riječ je o razvoju širokopojasnoga Interneta na područjima od posebne državne skrbi, ruralnim područjima kao i razvoju no-vih mobilnih tehnologija koje bi nam do 2016. trebale omogućiti brzine Interne-ta i do 30 Mbps. Uz tako velike brzine možemo očekivati i razvoj internetske televizije koja polako kuca na vrata. Ta-kođer, nezaobilazna je tema bila i razgla-šena informatizacija koju nova Vlada če-sto spominje, a ona bi se trebala provesti u idućim dvjema godinama, nakon što se objedine sve trenutačne baze podata-ka koje postoje. Trenutačno ih je u Hr-vatskoj preko 2000, a novac bi se za in-formatizaciju mogao prikupiti prodajom podataka iz tih baza različitim tvrtkama koje bi, prema procjenama, za podatke bile spremne platiti sveukupno 16 mili-jardi kuna.

Nakon odslušane cjelokupne konfe-rencije, otvaraju se nova pitanja. Jedno od njih je i tzv. „zeleni IT“, model pre-ma kojemu bi telekomunikacijske tvrtke mogle uštedjeti i do 20 posto energije te povećati dobit za 2,3 do 8,7 posto, no pi-tanje je kako će se to odraziti na njihove usluge i cijene. Također, s pravom se pi-tamo kada ćemo dobiti podršku za LTE tehnologiju, zašto su cijene u jugoistoč-noj Europi i do 20 posto veće u odnosu na neke druge države, kako cenzurirati sadržaj koji je zaštićen intelektualnim vlasništvom, a da se pri tome ne prekrši privatnost korisnika itd. (bp)

OSVRT NA KONFERENCIJU

8. Telekom Arena

52 infoTrend 188/4/2012

Microsoft NetWork 2.0

Microsoft BiH je objavio preliminarni raspored preda-vanja za MS NetWork 2.0 kon-ferenciju, koja će se održati u Mostaru 4. i 5. travnja 2012. Pre-davanja su podijeljena na četiri dijela, odnosno usporedno se nudi četiri niza prezentacija: Bu-siness, IT pro, Dev i MS Commu-nity i namijenjeni su poslovnim korisnicima, IT stručnjacima te programerima. Nema sumnje da će svi koji se odluče posjeti-ti tu konferenciju moći pronaći odgovarajući sadržaj za sebe u jednoj od četiriju dvorana Doma Herceg Stjepan Kosača.

Dan sigurnijega Interneta 2012.

Po drugi je put u Bosni i Hercegovini obilježen Dan

Inspektori za zaštitu autorskih prava

Federalna je uprava za inspekcijske poslove uz podršku BSA - Business softvare alliance organizirala dvodnevnu izobrazbu za sve federalne i kantonalne tržišne inspektore u Fe-deraciji Bosne i Hercegovine iz područja zaštite autorskih prava korištenja računalnih programa. Teme koje su obrađene tijekom izobrazbe odnosile su se na inspekcijski pregled i dokumentiranje softvera instaliranoga na računalima u cilju zaštite autorskih pra-va, te prepoznavanje nelicenciranih računalnih programa korište-njem specijalziranih USB-stickova na kojima se nalaze aplikacije za otkrivanje svih instaliranih softvera na računalu koji je predmet inspekcijskoga nadzora.

S obzirom na to da se u Federaciji BiH po prvi put provodi in-spekcijski nadzor u tome području, svrha je održavanja izobraz-be omogućavanje stjecanja novih znanja inspektorima u svezi s obavljanjem inspekcijskoga nadzora kako bi se pojasnile odredbe Zakona o autorskom i drugim srodnim pravima u području raču-nalnih programa te omogućila djelotvorna primjena navedenih odredaba prilikom obavljanja inspekcijskoga nadzora u praksi.

sigurnijega interneta 2012. zahvaljujući angažmanu nefor-malne koordinacijske skupine u sastavu: Ministarstvo sigur-nosti BiH, Regulatorna agencija za komunikacije BiH, Save the Children Norway SEE, Oneworld – platforma za jugoistočnu Eu-ropu, Međunarodni forum soli-darnosti – Emmaus i Microsoft BiH. Namjera je putem stalne izobrazbe i nizom korisnih sa-vjeta povećati sigurnost djece i odraslih dok se koriste Interne-tom.

Istraživanje MCSI je prove-deno u 27 zemalja na uzorku od 11 000 korisnika od kojih je njih 78% pokazalo znanje o osnovama zaštite na Internetu, ali su mnogo manje upoznati s načinima zaštite od cyber krimi-nala kao što su krađa identiteta ili otvaranje nametnutih linkova koji se pojave dok su na Interne-tu. Više od pola ispitanika, čak

svezi s podrškom i održavanjem fi ksne i mobilne mreže BH Te-lecoma u sljedećem razdoblju. Kako je priopćeno iz Ericssona, ugovor je vrijedan 65 milijuna kuna.

“Taj ugovor našim korisni-cima garantira i u budućnosti besprijekornu kvalitetu usluga. Drago mi je da nastavljamo suradnju s našim dugogodiš-njim partnerom Ericssonom Nikolom Teslom”, izjavio je tim povodom Rešidbegović.

“Realizacija tog ugovora BH Telecomu će osigurati nesme-tan rad i pružanje pravovre-menih usluga najviše kvalitete njegovim korisnicima. Podršku i održavanje ostvarit ćemo, kao i dosad, uz obostrano ra-zumijevanje i u bliskoj suradnji naših stručnjaka i kolega iz BH Telecoma”, izjavila je Kovačević.

Pravomoćna presuda suda BiH

Pravomoćna presuda Suda BiH broj S1 3 L 00079 10K do-nesena je 9. siječnja 2012. pro-tiv osuđenoga Gološ Fahrudina zbog kaznenoga djela iz člana 243. stav 5 u svezi sa stavom 1, Krivičnoga Zakona Bosne i Her-cegovine. Presudom je utvrđeno da je osuđeni Fahrudin Gološ, u svojstvu zakonskoga zastupnika kompanije “Witnet” d.o.o. Tu-zla, odnosno “Witnet Computer Engineering” d.o.o. Tuzla, lažno predstavljao tu kompaniju kao ovlaštenoga zastupnika Micro-softa, s namjerom da za kom-paniju Witnet i za sebe pribavi imovinsku korist.

Osuđeni Gološ je Federalno-mu zavodu za zapošljavanje in-stalirao nelicencirane programe MS Offi ce 2003 i Windows server 2003 i dostavio krivotvorene do-kumente kao dokaze o licenci za isporučene programe, a za što je primio iznos od 437.116,80 KM, prenosi licenciranje.ba portal.

PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ

njih 56%, nije upoznato s nači-nima sprječavanja krađe iden-titeta, a čak 73% ispitanika nisu svjesni značenja zaštite njihove on-line reputacije. Prosječna ocjena znanja o on-line zaštiti svih ispitanika u 27 zemalja je 44.

Za Bosnu i Hercegovinu pro-sječna je ocjena znanja 36, a podatci iz zemalja iz okruženja ne izgledaju mnogo bolje pa je tako prosječna ocjena u Crnoj Gori 38, Sloveniji 43, a u Italiji 39.

Projekt za Graničnu policiju BiH

Iz tvrtke Leftor Tuzla izvije-stili su o završetku još jedno-ga vrijednog projekta – izrad-ba informacijskoga sustava za potrebe Granične policije BiH (ISGP). Sustav će Graničnoj policiji omogućiti kvalitetnu evidenciju i praćenje protoka ljudi i prijevoznih sredstava. Evi-dentiranje će se u bazi obavljati i prema vrsti graničnoga prela-za koji je korišten pri ulasku u BiH (cestovni, zračni, pomorski/riječni, željeznički). Osim toga, omogućeno je i pohranjiva-nje različitih drugih podataka o osobama (npr. osobe kojima je izrečena zabrana korištenja vo-začke dozvole) i prijevozničkim kompanijama (npr. evidencija prekršaja koje je kompanija na-pravila).

Suradnja BH Telecoma i Ericssona NT

Predsjednica Ericssona Ni-kole Tesle Gordana Kovačević i generalni direktor BH Teleco-ma Nedžad Rešidbegović danas su u Zagrebu potpisali ugovor u

>ICT vijestiBiH

188/4/2012 infoTrend 53

TELEKOMUNIKACIJE<

Kažnjena prodaja softvera putem Interneta

Prva pravomoćna presuda za prodaju nelicencirano-ga softvera putem Interne-ta donesena je 19. siječnja 2012. Presudom je jedna oso-ba osuđena na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, dok je druga osoba osuđena na novčanu kaznu u iznosu od 5.000 KM za prodaju nelicen-ciranoga WIN OS preko www.pik.ba, www.market.ba i www.oglasi.ba, prenosi licenciranje.ba portal.

Uprava HT-a Mostar

U Mostaru je održana prva sjednica Nadzornoga odbora

Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar u 2012. Između ostalih odluka, koje je Nadzorni odbor prihva-tio, jest i Odluka o imenovanju predsjednika Uprave – direkto-ra JP HT d.d. Mostar. Na osnovi prethodno dane suglasnosti Vlade Federacije BiH za pred-sjednika je Uprave jednoglas-no imenovan Stipe Prlić, koji je u posljednjih šest mjeseci bio vršitelj dužnosti predsjednika Uprave.

Predsjednik Uprave HT-a Mostar Stipe Prlić

Pojačani nadzor Federalna uprava za inspekcijske poslove, u suradnji s

kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i ovlašte-nim kantonalnim organima, 12. ožujka 2012. započela je kampanju pojačanoga inspekcijskog nadzora na području FBiH nad zaštitom autorskih prava korištenja računalnih progra-ma. Predmetom će inspekcijske kontrole biti svi privredni subjekti u FBiH koji se bave prometom i korištenjem računalnih programa i prvi će rezultati kampanje biti objavljeni nakon mjesec dana.

Podršku će u ostvarenju navedenih aktivnosti inspekcijama pružiti USAID i Business software alliance, međunarodna udruga koja štiti prava softverske industrije, a djeluje u 80 država radi za-štite i proširenja softverskoga tržišta te stvaranja uvjeta koji po-tiču inovacije i razvoj.

Ravnatelj Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Ti-rak kazao je 5. ožujka 2012., u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, da je osnovni cilj kampanje izobraziti i podići svijest pravnih i fi zičkih osoba za potrebom korištenja, distribuiranja i prometa licencira-nih softvera te zaustaviti širenje tzv. sive ekonomije. Uz inspekcij-ske nadzore, kako je najavljeno, bit će upriličena i jaka medijska kampanja.

Ta kampanja uključuje upravne mjere i prekršajne odredbe, poput privremenoga i trajnoga oduzimanja predmeta i uređaja kojima je počinjen prekršaj pa do novčanih kazni koje, između ostaloga, za pravne subjekte mogu biti od 1.000 do 200.000 KM.

Google čestitao Srbiji

Google čestitao Dan dr-žavnosti Srbije. Na početnoj stranici srpskoga “Gugla” poja-vila se čestitka povodom 15. ve-ljače, Dana državnosti Srbije. Za ilustraciju na “Guglu” (.com i .rs) iskorištena je naslovna stranica Sretenjskoga Ustava. Klikom na čestitku na tome popularnom pretraživaču pokazuju se sajtovi na kojima se govori o Danu dr-žavnosti Srbije.

Taj nacionalni praznik obi-lježava se na kršćanski praznik Sretenje, zato što je toga dana 1804. buknuo Prvi srpski usta-nak, a toga je nadnevka 1835. donesen prvi Ustav tadašnje srpske kneževine, koji je ozna-čio početak suvremene srpske državnosti.

Prihodi usprkos krizi

Predrag Vraneš, direktor kompanije “S&T Srbija”, ka-že da je usprkos krizi prihod kompanije dostignuo devet mili-juna eura, što je rast od pet po-sto u odnosu na 2010. Poslovna je godina počela dobivanjem ugledne nagrade u Londonu za iznimna IT dostignuća (The Euro-pean IT Excellence Awards 2011 - za projekt E-Uprava (www.euprava.gov.rs). Godina je za-vršena dobivanjem nacionalne nagrade za poslovnu izvrsnost (www.fqce.org.rs). Predrag Vra-neš, direktor “S&T Srbije”, oče-kuje da će i ove godine prihod kompanije ići uzlaznom linijom i premašiti deset milijuna eura.

Milijun i pol za radna mjesta

NCR otvorio u Beogradu operativni i informacijski centar. Novootvoreni Centar NCR-a u Beogradu trenutačno ima 200 zaposlenih i pružat će podršku na devet jezika: nizo-zemskome, engleskome, fran-

cuskome, njemačkome, grčko-me, mađarskome, talijanskome, španjolskome i turskome. Mini-starstvo ekonomije i regional-nog razvoja Srbije u okviru je Programa za dodelu bespo-vratnih sredstava za podsticaj investicija kompaniji NCR do-dijelilo jedan i pol milijun eura za nova radna mjesta, rečeno je prilikom otvaranja.

Novo rješenje za bankare

Asseco SEE predstavio rješenje ASEBA BPS. Na EMC IIG samitu o fi nancijama i osigu-ranju koji je u veljači održan u Barceloni, kompanija Asseco SEE iz Srbije predstavila je svoje rješenje ASEBA Banking Process Suite (ASEBA BPS). ASEBA BPS je softversko rješenje za automati-zaciju i optimizaciju bankarskih poslova i ono je iznimno dobro primljeno od međunarodnoga auditorija. To je rješenje već više od godinu dana u produkciji u Komercijalnoj banci i Banci Po-štanskoj štedionici, u Beogradu, rekao je Vladan Atanasijević, di-rektor u kompaniji Asseco SEE.

Najbolji u Europi

Studenti FON-a plasirali se za svjetsku završnicu. Na natjecanju, održanomu 25. veljače 2012. u Londonu, tim je studenata Fakulteta organizaci-onih nauka (FON) iz Beograda obranio titulu najboljih u Euro-pi u rješavanju “studije slučaja”. Tim FON-a plasirao se za svjetsku završnicu koja će u travnju 2012. biti održana u New Yorku. Rješe-nja “studije slučaja” ocjenjivao je žiri sastavljen od međunarodnih savjetnika iz područja menadž-menta, fi nancija, organizacije i komunikacija. Na natjecanju su sudjelovale 54 poslovne škole od kojih je većina u svjetskih TOP100 visoko rangiranih.

PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ>ICT vijestiSrbija

54 infoTrend 188/4/2012

>TELEKOMUNIKACIJE

7000 vijestiStvorena je baza podata-

ka od oko 7.000 ICT vijesti. Prilikom obilježavanja jubilar-noga broja 250 IKT BILTENA i desetogodišnjice postojanja IKT Servisa, istaknuto je da je prikupljeno, obrađeno i korisni-cima dostavljeno oko 7.000 ICT vijesti, a što je dragocjena baza podataka o najbitnijim događa-jima iz ICT područja. Te se vijesti svakodnevno objavljuju preko Generalnoga servisa Tanjuga i na portalima Privredne komo-re Srbije, Uprave za digitalnu agendu, Udruženja e-Razvoj i dr. Zaključeno je da treba još in-tenzivnije nastaviti s prezentaci-jama ICT vijesti preko Interneta, širenjem suradničke mreže i stvaranjem veće fi nancijske po-drške radu IKT Servisa.

U Srbiji najpopularniji „Chrome“

Prema podatcima „Stat-Countera“ za posljednja tri mjeseca, udio se „Internet Explorera“ na tržištu pretraži-

vača smanjuje. Ipak, Microsof-tov se pretraživač i dalje nalazi

na prvome mjestu, ako proma-tramo globalnu statistiku. Udio je „Internet Explorera“ u veljači ove godine iznosio 35,75%, usluge „Chrome“ 29,84%, a „Fi-refoxa“ 24,88%. Ako gledamo podatke za Srbiju, stanje je pot-puno drukčije. Prema podatcima „StatCountera“ od veljače ove godine „Chrome“ se nalazi na prvome mjestu najpopularnijih pretraživača (39,45%), „Firefox“ je s dosadašnjega prvog mjesta dospio na drugo i ima 38,45% tržišnoga udjela, a „Internet Explorer“ je treći s 13,42%.

Pirati političari

Srpski pirati žele postati partijom. „Srpski pirati” po-četkom ožujka ove godine po-činju s prikupljanjem potpisa na osnovu kojih bi se registrirali kao legitimna politička partija.

Potrebnih će 10.000 potpisa za registraciju pirati-aktivisti priku-pljati po svim gradovima u Sr-biji. U Srbiji su pirati aktivni još od 2008. Ideje su „pirata” širom svijeta i u Srbiji usredotočene na slobodnu komunikaciju i tran-sparentnost fi nancija velikih korporacija, banaka i državnih ustanova.

Srpsko ICT tržište

Promovirana publikacija “ICT in Serbia - At a Glan-ce”. Vojvođanski IKT klaster i GIZ (Deutsche Gesellschaft fur in-ternational Zusammenarbeit) su 2. ožujka 2012. u Novome Sadu promovirali publikaciju “ICT in Serbia - At a Glance”. Promocija je bila namijenjena IT kompanijama članicama Voj-vođanskoga IKT klastera, a kojih ima 37. Matijević je kao jedan

Novi način glasovanjaPredstavljen jedinstveni birački popis. Ministar za ljud-

ska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu u Vladi Republike Srbije Milan Marković najavio je da će u Srbiji na predstojećim izborima, prvi put od uvođenja višestranačja, biti

korišten jedinstve-ni birački popis kao elektronička baza po-dataka.

Prema njegovim ri-ječima, riječ je o naj-suvremenijem obliku biračkoga popisa koji u ovome trenutku po-stoji u zemljama koje su Srbiji uzor. Birači će, kako je objasnio, na predstojećim par-lamentarnim i pred-

sjedničkim izborima moći glasovati po mjestu boravišta u zemlji, a ne samo prema mjestu prebivališta. Marković je najavio da će od 15. ožujka 2012. svi birači moći putem sms poruke provjeriti jesu li i gdje su upisani u jedinstveni birački popis.

ACTA u Srbiji: U organizaciji mi-

sije OEBS-a u Srbiji održana je u Domu omla-dine 9. ožujka 2012. jav-na rasprava o sporazumu ACTA. O ACTA-i se govori-lo kao pitanju ravnoteže između slobode izraža-vanja i zaštite autorskih prava u suvremenome dobu i kao prikrivenoj namjeri nadziranja in-ternetskih sadržaja. Prof. dr. Saša Gajin rekao je da bi ACTA, kao trgovinski sporazum protiv krivotvorenja, trebao služi-ti legitimnim ciljevima, ali je to i potencijalno zadiranje u privatnost. Državna je tajnica za Di-gitalnu agendu Jasna Matić istaknula da je spo-razum ACTA refl eks tradicionalnih industrija za zaštitu svojih interesa, ali je također uočljiv i sve jači glas onih koji brane interese umreženoga društva. Šefi ca je kabineta povjerenika za infor-macije od javnoga značaja i zaštitu podataka o ličnosti Nevena Ružić upozorila da odredbe

iz ACTA-e predviđaju da svi uređaji na kojima se mogu nalaziti podatci (prijenosna računala, telefoni, tableti i dr.), mogu biti pregledani ako se posumnja da se na njima nalazi sadržaj koji krši nečija autorska prava. Među onima koji sporazum podržavaju u raspravi je sudjelova-la i Branka Totić, direktorica Zavoda za zaštitu intelektualne svojine, koja je rekla da će Srbija morati prihvatiti taj sporazum ako to učini i Eu-ropska unija.

>ICT vijestiSrbija

188/4/2012 infoTrend 55

od autora publikacije upozorio na strukturu i vrijednost ICT tr-žišta u Srbiji, razvoj kadrovskih resursa i istraživanja sa stajali-šta ICT-a, mogućnosti i zaprjeke za domaće ICT kompanije na inozemnome tržištu i trendove i potencijale u ICT djelatnostima. Prepoznata je potreba razvoja kakvoće i primjene standarda u softverskoj industriji. Predlo-ženo je uvođenje “Serbian SW sertifi cation”.

Domaće IT tržište, za koje se smatra da neće dalje opadati, ostaje i dalje osnovni potencijal razvoja ICT-a u Srbiji.

Nepovratna sredstva

Održan “Info dan” po-svećen Pozivu 6. Uprava za digitalnu agendu u suradnji s Privrednom komorom Srbije i Europskom komisijom orga-nizirala je 2. ožujka 2012. “Info dan” posvećen Pozivu 6 u okviru Programa podrške razvoju poli-tike informacijsko-komunikacij-skih tehnologija (CIP-ICT PSP). Za ovu su godinu predviđena sredstva u iznosu od oko 135 milijuna eura. Sudjelovanje u Programu otvara mogućnost srpskim kompanijama za dobi-vanje nepovratnih sredstava za ostvarenje projekata, kao i izvr-snu priliku za suradnju s europ-skim tvrtkama.

Upad u sajtove državnih tijela

Uhićena jedna osoba zbog računalnoga napada. U Beogradu je 8. ožujka 2012. uhićen G. V. zbog osnovane sumnje da je počinio sljedeća kaznena djela: računalni napad, neovlašten pristup zaštićeno-me računalu, računalnoj mreži i elektroničkoj obradbi podataka, programiranje i unos računalnih virusa za počinjenje kaznenih djela protiv sigurnosti računal-nih podataka. Prema riječima

tužitelja za visokotehnološki kriminal Branka Stamenkovića, čim je primijećen pokušaj upa-da na sajtove državnih tijela, započeta je istraga koja je za svega nekoliko sati dovela do osobe za koju se sumnja da je odgovorna za napad. U akciji razotkrivanja hakerske skupi-ne u Srbiji sudjelovali su, osim Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, SBPOK i Odeljenje za visokotehnološki kriminal MUP-a Republike Srbije.

e-Račun što prije

Društvo za informatiku Srbije i Privredna komora Srbije organizirali su 23. veljače 2012. okrugli stol “e-Poslovanje i primene e-Računa”. Istaknuto je da u Srbiji postoji osnovni prav-ni okvir za primjene e-Računa i to kroz implemetacije Zakona o elektronskom dokumentu, Zakona o PDV-u i Zakona o

računovodstvu i reviziji (koji je u procesu prihvaćanja). U Srbiji postoje pojedinačni slučajevi primjena e-Računa, ali iako su izjednačeni papirnati i elektro-nički dokumenti, nisu stvoreni uvjeti za masovnu primjenu e-Računa, jer nije utvrđen njezin elektronički format i ne postoji standardizirana infrastruktura za primjene e-Računa. Hrvatski su kolege na okruglome stolu predstavili ostvarene uspjehe i prikazali da usluge informacij-skoga posrednika pružaju: Ra-čuni.hr, FINA, pošta, neke banke i drugi.

Telenor u fi ksnoj telefoniji

Telenor će u drugoj po-lovini ove godine srpskim građanima ponuditi usluge fi ksne telefonije, kaže direktor korporativnih poslova Telenora Goran Vasić. On je istaknuo da je Telenor već krajem siječnja 2012. počeo pružati usluge fi k-

sne telefonije poslovnim kori-snicima. Telenor će korisnicima nuditi usluge klasičnoga tele-foniranja i širokopojasnoga In-terneta. Telenor će se prilikom pružanja usluga fi ksne telefoni-je jednim dijelom oslanjati na infrastrukturu Telekoma Srbije, ali je istodobno počeo razvoj i unaprjeđivanje vlastite mreže. U tijeku je izgradnja optičke infrastrukture od Beograda do bugarske granice.

“Inovirajmo zajedno”

Bio je to moto skupa Cis-co Expo 2012. Skup je održan 20. i 21. ožujka 2012. u Beogra-du i osnovne su teme bile: in-teligentne mreže, Računarstvo u oblaku i mobilnost. Umre-žavanjem se povezuju kanali prodaje i kompanije s korisnici-ma i omogućava Računalstvo u oblaku i novi oblici mobilnosti. Istaknuto je da su društveni mediji, Računalstvo u oblaku, “eksplozija” podataka i porast broja uređaja koje treba umre-žiti neki od ključnih trendova. “Inovirajmo zajedno” je put do novih poslovnih procesa i no-vih poslovnih modela.

Vodič za sigurnu kupnju

Promocija vodiča za si-gurnu kupnju preko Inter-neta. Uprava je za digitalnu agendu 21. ožujka 2012. u Beo-gradu promovirala vodič za laku i sigurnu kupnju preko Interne-ta. U vodiču se kupcima daju informacije o ovome: kako biti sigurni prilikom kupnje preko Interneta, kako provjeriti kredi-bilitet prodavača, na što obratiti pozornost prije i poslije kupnje, kako mogu sigurno plaćati u internetskim prodavaonicama i kako mogu ostvariti svoja po-trošačka prava. Besplatno se iz-danje vodiča eKupovina može preuzeti na adresi http://digi-talnaagenda.gov.rs/ekupo-vina

Dan Internet domena SrbijeU Beogradu je 22. ožujka 2012. obilježen Dan Inter-

net domena Srbije. Program je skupa imao tri bloka. U prvo-me su bloku prikazane novosti na Internetu u nas i u svijetu. Drugi je blok bio posvećen “Ćirilici na Internetu i Internetu na ćirilici”. U trećem su bloku predstavljeni uspješni projekti na .RS domenu. Predstavljeni su: www.epilion.rs, www.greendesign.rs, www.in-folink.rs, www.telegraf.rs, www.tarzanija.rs, www.tetka.rs, www.buzzilla.rs, www.karijera.mingl.rs, www.uplatnica.rs, www.srbo-droid.rs i projekt “Čitaj me”.

56 infoTrend 188/4/2012

>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE

Stručnost: Dobar rukovoditelj poznaje cijeli radni proces i stručnjak je u svojem području. Spreman je na stalno usavršavanje i prihvaćanje novina. U tome treba biti primjer drugima i upoznavati nove tehnologije i nove izazove prije nego što to zatraži i od svojih zaposlenika.

Obaviještenost: Ruko-voditelj ne može očekivati od zaposlenika da se informiraju o novinama u djelokru-gu svojega rada, ako ni on sam ne poka-zuje interes za njih. Naprotiv, rukovoditelj mora uvijek biti u tijeku i pružati infor-macije članovima svojega tima. Moguće praznine u znanju treba popuniti u naj-kraćem mogućem roku, a ne ih podasti-rati zaposlenicima jer će tako ozbiljno poljuljati autoritet i ubrzo preuzeti ulogu cara iz Andersenovoga „Carevoga novog ruha“.

KVALITETE DOBROGA ŠEFA

Stvar ravnotežeDirektor, ravnatelj, rukovoditelj, šef, vođa tima, voditelj projekta… Svima koji obavljaju navedene poslove zajedničko je to što su nadređeni većoj ili manjoj skupini zaposlenika. Iako je nemoguće pronaći savršenoga šefa, onoga kojemu njegovi zaposlenici (ali i nadređeni) ne bi mogli ništa zamjeriti, činjenica je da postoje velike razlike među njima, kako po rezultatima rada tako i po zadovoljstvu zaposlenika njihovom komunikacijom. Budući da tijekom svojega osnovnog obrazovanja naučimo malo ili gotovo ništa o komunikaciji i međuljudskim odnosima, osoba koja se želi prihvatiti upravljanja ljudima mora preispitati svoje kvalitete, biti svjesna slabih točaka i nastojati ih otkloniti. Koje su ključne odlike dobroga šefa, koje ga čine uspješnim i omiljenim?

tošću i općim nezadovoljstvom. Šef koji ima viziju dobro će defi nirati ciljeve. Iako su dugoročni ciljevi bitni, treba postaviti i male, dnevne ili tjedne ciljeve koji olakša-vaju praćenje napredovanja prema ostva-renju velikih ciljeva i vrjednovanju rada svakoga zaposlenika i cijeloga tima.

Organiziranost: Dobra je organizacija pola posla, možda i više. Rukovoditelj raspoređuje zaduženja zapo-slenicima, određuje rokove i nadzire radni proces. Pri raspoređivanju poslova bitno je paziti da pojedini posao dobije osoba koja je najsposobnija za njegovo obavljanje i dati joj upute o tome što i do kada treba biti nešto dovršeno. Nakon toga šef treba pustiti zaposlenike raditi u miru, pri čem im mora biti na raspolaganju ako negdje zapnu ili trebaju savjet ili podršku. Ruko-

voditelj mora pokazati da ima povjerenje u svoje zaposlenike.

Upravljanje je vremenom ključno za dobru organizaciju. Rukovoditelj treba voditi računa o rokovima i vrijednosti pojedinih poslova. Vrijeme ne smije tro-šiti na sitnice, dok izmiče bitno, a osobito treba poštovati tuđe vrijeme. Šef koji je neorganiziran pa u posljednji tren očekuje od zaposlenika da rade prekovremeno jer rokovi istječu, izazvat će nezadovoljstvo.

Sastanci trebaju biti dobro pripremljeni i konstruktivni, bez nepotrebnoga otezanja.

Autoritet: Uspjeh u bilo ko-joj aktivnosti je nemoguć bez discipline i reda. U svakoj su skupini bitna pravila koja članovi moraju poštovati kako bi skupina uopće mogla funkcionirati. Šef mora biti dosljedan, ustrajati na pridržavanju pravi-

đu

o

g g guha“.

psKk

tismvrs

Oj

PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER

Vizija: Uspješan rukovoditelj ima dugoročan pregled obveza i plan razvo-ja. To je osnova učinkovitoga upravljanja vremenom, zaposlenicima i radnim pro-cesom. U suprotnome je djelovanje sti-hijsko i poslovi se dovršavaju u posljednji trenutak, što može rezultirati pogreškama u radu, iscrpljivanjem zaposlenika, nape-

ILU

STRA

CIJ

E JE

NIO

VU

KEL

IĆ

188/4/2012 infoTrend 57

la i sankcioniranju njihovoga kršenja, ali bez grubosti u komunikaciji (primjerice, prijetnji ili povišenoga tona). Posao je rukovoditelja, između ostaloga, i davanje povratnih informacija o radu zaposlenika. Kritike treba upućivati u individualnim razgovorima i smirenim tonom. Kako bi imala pozitivan učinak, kritika se treba odnositi na konkretno ponašanje i biti upućena neposredno nakon toga ponaša-nja, a ne općenita, zakašnjela i usmjerena na osobu. Za razliku od kritike, pohvale je dobro iznijeti javno, ali samo kada su do-ista zaslužene, pazeći pri tome da na po-hvalu ne utječe bliskost sa zaposlenikom, nego isključivo njegov rad.

Primjer: Uspješan šef mora biti primjer zaposlenicima. Rukovoditelj koji kasni na posao, ne poštuje rokove, rad-no vrijeme provodi obavljajući privatne poslove ili je rastresen, ne može očekivati točnost, marljivost i entuzijazam od svojih podređenih.

može očekivati poštovanje svojih podre-đenih. Šef ne mora biti bezličan (napro-tiv, određena doza opuštenosti i humora u granicama pristojnosti uvijek je dobro-došla), ali ocvaloga pubertetliju suradni-ci teško mogu ozbiljno shvatiti. Na ugled treba paziti i u nekim na izgled privatnim situacijama koje lako mogu prerasti gra-nice privatnosti (primjerice, fotografi je s neobuzdanoga tuluma lako mogu dospjeti na društvene mreže).

Kad je riječ o ugledu, posebno treba pa-ziti na područja koja se u poslovnome svi-jetu smatraju osobito osjetljivima, kao što su pridržavanje zakona i propisa, fi nancij-ska odgovornost i profesionalna etika.

Pravednost: Svaki šef koji želi uspjeti mora sve svoje zaposlenike tretirati jednako. Rukovoditeljima koji su prije trenutačnoga posla bili na nižem položaju često je vrlo teško jer se moraju oduprijeti sklonosti da različito tretiraju zaposlenike s kojima su prije bili bliskiji od ostalih. Već pri preuzimanju nove duž-nosti i šefu i njegovim zaposlenicima mora

biti jasno da oni nisu „pajdaši“ iz lokal-noga kafi ća, nego da svatko ima svoje ovlasti, zaduženja i odgovornost. Šefu mora biti bitno kakav je netko radnik,

a ne gaji li prema toj osobi simpatije ili antipatije.

Šef mora imati uvid u opseg poslova svakoga zaposlenika i paziti da opterećenje poslom bude podjednako raspoređeno te da jednako cijeni i uspjehe svih zaposleni-ka i sankcionira pogreške. U suprotnome može doći do narušavanja međuljudskih odnosa.

Komunikacija: Teško je biti na čelu ikakvog tima, a osobito opsta-ti tijekom duljega razdoblja na tome po-ložaju bez komunikacijskih sposobnosti. Osnove su dobre komunikacije jasnoća, neposrednost, dvosmjernost i umijeće slušanja. Nejasne ili dvosmislene poru-ke dovode do nesporazuma, što se može odraziti i na posao i na međuljudske od-nose.

Bez slušanja nema komunikacije. Dobar će rukovoditelj pozorno slušati argumente svakoga zaposlenika i dobro ih razmotriti pri donošenju odluka (ponavljamo: bitno je što se govori, a ne tko govori). Prilikom prenošenja informacija treba se usredo-točiti na bitno, bez nepotrebnih objašnja-vanja i digresija. Komunikacija treba biti lišena manipulacija i onih grubih (npr.

prijetnji) i onih suptilnijih, kao što je, pri-mjerice, izazivanje sažaljenja. Nije dobro da šef sije strah jer time uništava pozitiv-no ozračje na radnome mjestu, ali još je gore ako neprestano traži da ga se žali.

O upuštanju u prenošenje neprovjere-nih informacija ili informacija o zaposle-nicima koje nisu povezane s poslom ne treba posebno ni govoriti – ogovaranje je najstrože zabranjeno svakomu tko želi da ga se cijeni, a osobito šefu.

Otvorenost: Rukovoditelj mora biti svjestan da ne može biti jedi-ni pokretač novih ideja, koliko god že-lio prigrabiti sve zasluge. Stoga treba biti spreman bez ikakve zavisti prihvatiti nove ideje i napomene zaposlenika, čime će ih dodatno potaknuti. Štoviše, dobar će ru-kovoditelj poticati zaposlenike na nove ideje, prihvaćati njihovu inicijativu i cije-niti dobre prijedloge.

Ugled: Svaka osoba koja želi struč-no napredovati treba paziti na svoj ugled, a ne potpirivati glasine ili, još gore, dovesti se u stanje da postaje predmetom poruge. Plesanje na stolovima na kraju novogodiš-njega domjenka može djelovati kao zabav-no, kao što i otvoreno udvaranje kolegica-ma ili kolegama može biti izazov za nečiji ego, ali nakon takvih pothvata nitko ne

Odlučnost: Donošenje odlu-ka također je jedna od sastavnica ruko-vodećega položaja. Neka radna mjesta, a među njima su i šefovska, jednostavno ne trpe neodlučnost. Prilikom donošenja od-luka treba razmotriti pozitivne i negativ-ne posljedice svake mogućnosti. Za bitne odluke, one koje donose dugoročne po-sljedice, treba ostaviti dovoljno vremena i prikupiti vrijedne informacije.

Katkada rukovoditelj odluku treba do-nijeti zajedno sa zaposlenicima ili užim krugom zaposlenika. Donošenje odluka u skupini ima svoje prednosti i nedostatke, o čem će biti riječ u jednome od sljedećih brojeva.

Emocionalna stabilnost: Rukovođenje podrazumijeva veliku odgovornost, ra-znovrsnost poslova, rad pod vremenskim pritiskom i razrješavanje konfl iktnih situ-acija, a time i izloženost stresu. U takvim uvjetima dobro funkcionirati može samo stabilna osoba koja u svakome trenutku može zadržati nadzor nad vlastitim osje-ćajima i ponašanjem. Šef koji lako gubi živce, paničari, viče ili čak plače pokazuje bespomoćnost i nedoraslost situaciji. Iako nam je temperament urođen, neke je teh-

nosti ibit

novm

a neantipa

Šef svakoposlomda jedka i samože

d

58 infoTrend 188/4/2012

>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE

nike samokontrole moguće naučiti (pri-mjerice, brojanje do deset kad smo ljuti, izbacivanje viška adrenalina kroz tjelesnu aktivnost, uzimanje kratkoga predaha...).

Odgovornost: Rukovodi-telj mora biti spreman preuzeti odgovor-nost ne samo za svoje odluke i svoj rad nego i za rad svojih zaposlenika te njihove moguće propuste. Zaposlenici će cijeniti rukovoditelja koji se zauzima za njih, isti-če njihove kvalitete i hvali njihov rad na-dređenima i spreman je boriti se za bolje uvjete rada.

Ravnoteža: Američki pro-fesor menadžmenta Robert Sutton, autor knjige Good Boss, Bad Boss (Dobar šef, loš šef), ističe da je odlika dobrih šefova po-zorno održavanje ravnoteže između nad-zora koji imaju nad svojim zaposlenicima i slobode koju im pružaju. Previše nadzora guši entuzijazam i kreativnost, a premalo nadzora vodi prema padu učinkovitosti i usredotočenosti na posao. Sutton navodi izjavu bivšega menadžera LA Dodgersa (američkoga bejzbolskog prvoligaša) Tom-myja Lasorde kojom ocrtava vrijednost sposobnosti vođe da održi ravnotežu iz-među nadzora i slobode: „Vjerujem da je menadžment poput držanja grlice u ruka-ma. Ako je držite prečvrsto, ubit ćete ju, a ako ju držite prelabavo, odletjet će.“

Kako se skupine razlikuju po svojoj strukturi, ciljevima i uvjetima u kojima djeluju, tako se i pojedinci, njihovi članovi i vođe razlikuju po svojih odlikama, a sve zajedno utječe i na upravljanje skupinom. Prema tomu, upravljanje bilo kojom sku-pinom pa tako i zaposlenicima u radnome okruženju, vrlo je složeno i nema formule koja jamči uspjeh. U svakome slučaju, šef koji radi na sebi može pokrenuti promje-ne i cijeli tim usmjeriti prema boljemu funkcioniranju.

Mali test velikih vrlinaImate li osobine dobroga šefa ili Vas zanima biste li bili dobar šef? Pozorno pročitajte tvrdnje koje slijede i procijenite vrijede li one za Vas ili ne.

Za svaki zaokruženi odgovor „točno“ ubrojite si po jedan bod.

Ako niste „varali“:

0 – 6 bodova:Nemate ni osnovne kvalite-

te dobroga rukovoditelja i ne možete biti autoritet za svoje zaposlenike, zbog čega Vaš tim ne može postići zadovoljavajuću učinkovitost. Zacijelo teško izla-zite na kraj s organizacijom posla, ali i svojim zaposlenicima. Stoga biste trebali dobro promisliti je li rukovodeći položaj doista ono što želite i možete obavljati ili je mudrije potražiti mirnije radno

mjesto na kojem ćete i sami biti zadovoljniji.

7 – 12 bodova:Za dobro obavljanje šefovsko-

ga posla morate još mnogo raditi na sebi. Pozorno preispitajte svo-je jake i posebice slabije strane i hitno počnite raditi na sebi kako biste se uspješno nosili sa svim izazovima koje Vaše radno mje-sto iziskuje. Osobito se posvetite svojim organizacijskim i komuni-kacijskim vještinama.

13 – 18 bodova:Imate kvalitete dobroga ru-

kovoditelja, ali i određene nedo-statke. Kako biste bili još uspješ-niji, osobito ako rukovodeći posao želite obavljati tijekom

duljega vremenskog razdoblja, pokušajte otkriti slabosti, ulo-žite nešto truda i pokušajte ih otkloniti. Rezultati neće izostati, a zadovoljniji ćete biti i Vi sami, ali i Vaš tim.

19 - 24 boda:Zacijelo nemate većih poteš-

koća u komunikaciji sa svojim zaposlenicima, kvalitetom rada i rokovima. Vjerojatno ste dobar i mudar šef, koji uspijeva održati ravnotežu između radne discipli-ne i slobode koju pružate svojim zaposlenicima. Vaši vas zapo-slenici vole, čega ste vjerojatno i sami svjesni. Ne dopustite da Vam taština uništi postignuto, nego i dalje tražite mogućnost poboljšanja.

1. Zaposlenicima pristupam s povjerenjem. TOČNO NETOČNO2. Ne trebam biti upućen/a u najsitnije pojedinosti posla. TOČNO NETOČNO3. Bez obzira na okolnosti, zaposlenicima se obraćam smirenim tonom. TOČNO NETOČNO4. Dopuštam da zaposlenici izraze svoje neslaganje sa mnom ili mojim odlukama. TOČNO NETOČNO5. Obavljanje bitnih poslova organiziram pravodobno. TOČNO NETOČNO6. Zaposlenici me se ne boje. TOČNO NETOČNO7. Kad mi se zaposlenik obrati, bitnije mi je što je rečeno, nego tko mi se obraća. TOČNO NETOČNO8. Na posao dolazim pravodobno. TOČNO NETOČNO9. Nastojim se podjednako odnositi prema svim zaposlenicima. TOČNO NETOČNO10. S lakoćom rješavam disciplinske probleme. TOČNO NETOČNO11. Rado hvalim zaposlenike za dobro obavljen posao. TOČNO NETOČNO12. Trudim se biti uzor u radu. TOČNO NETOČNO13. Općenito sam dobro organiziran(a). TOČNO NETOČNO14. Pratim novosti u području svojega rada. TOČNO NETOČNO15. Spreman sam zaposlenicima pružiti pomoć kad se suoče s poteškoćama u radu. TOČNO NETOČNO16. Nemam većih poteškoća pri donošenju odluka. TOČNO NETOČNO17. Neslaganje sa mnom ne shvaćam osobno. TOČNO NETOČNO18. Nemam problema s izricanjem kritike zaposlenicima. TOČNO NETOČNO19. Nije me lako izbaciti iz takta. TOČNO NETOČNO20. Rado prihvaćam nove ideje svojih zaposlenika. TOČNO NETOČNO21. Potičem samostalnost u radu svojih zaposlenika. TOČNO NETOČNO22. Zaposlenici mi se obraćaju s poštovanjem. TOČNO NETOČNO23. Za sastanke se nastojim što bolje pripremiti, tako da se nepotrebno ne oteže. TOČNO NETOČNO24. Dobro poznajem propise iz područja svojega rada i pridržavam ih se. TOČNO NETOČNO

7.

8. 9. 101112131415

16

Tvrtka IDC Adriatics najavljuje organizaciju 10. po redu konferencije na temu IT sigurnosti i podatkovnih datacentara koju će u suradnji sa svojim partnerima održati 10. svibnja ove godine u zagrebačkom hotelu Antunović.

Sigurnost više nije informatički izolirano područje, već središnji dio procesa donošenja odluka koji se suočava sa stvarnim tržištem. Kao takva, veza između onih koji prakticiraju „sigurnost“ i poslovnih dioničara sve je jača. Područje IT sigurnosti uvijek će biti odličan teren za investicije u organizacijama i kompanijama svih veličina. To je realna situacija koju kompanije moraju shvatiti a i prihvatiti. No, te IT inicijative zahtjevaju potpuno nove pristupe IT sigurnosti. Virtualizacija, virtualni uredi, cloud computing – uvelike su već prisutni u IT okruženju i kao sastavni dio novih strategija moraju se uzeti u obzir. Oni danas predstavlju potpuno novu tržišnu realnost. Stoga će se ovogodišnja konferencija osvrnuti upravo na brojne IT inicijative koje su preplavile regiju dok će novi pristupi IT sigurnosti obilježiti značajan dio predavanja.

Doprinos važnosti teme sigurnosti i poslovanja u okruženju IT inicijativa donosi predstavljanje istraživanja hrvatskog tržišta softvera za sigurnost IT sustava za prošlu godinu te srednjeročne prognoze rasta tvrtke IDC Adriatics, kao svojevrsnog nezavisnog “trećeg stupa”, pozicioniranog između ponude i korisnika.

Višegodišnja uspješna suradnja sa vodećim kompanijama iz ICT industrije nastaviti će se i na IT Security & Datacenters Transformation Roadshow 2012 te će partneri APC, Fortinet, Qualys, T-HT i Microsoft izložiti svoja promišljanja i predstaviti sigurnosna rješenja, trendove i novitete. Kao i dosadašnjih godina očekuje se više od 200 sudionika na konferenciji.

Za više informacija o IDC IT Security & Datacenters Transformation konferenciji kontaktirajteLadu Đukić putem email adrese : ldukic@idc.com ili telefona : +385 1 3040 050.

IT Security & Datacenters Transformation

IDC najavljuje jubilarnu desetu

konferenciju

9. SEE CRM Arena: CRM u novom svjetlu – 19. i 20. 4. 2012.

HEALTH CARE BUSINESS ARENA – Regionalna konferencija o poslovanju u zdravstvu – 24. i 25. 5. 2012.

4. ENERGETSKA ARENA – 12. i 13. 6. 2012.

U ZAGREBU

Organizator

YOUR BUSINESS INTELLIGENCE AND NETWORK PARTNER

www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr