Insekticidi u Zastiti Bilja

INSEKTICIDI U ZAŠTITI BILJA

Osijek, 2014.

Urednicaprof. dr. sc. Emilija Raspudić

Autoriceprof. dr. sc. Emilija Raspudićprof. dr. sc. Mirjana Brmeždoc. dr. sc. Ivana MajićAnkica Sarajlić, dipl. ing. polj.

Recenzenticeprof. dr. sc. Marija Ivezićprof. dr. sc. Božena Barićizv. prof. dr. sc. Karolina Vrandečić

LektoricaKristina Inhof, prof.

IzdavačPoljoprivredni fakultet u OsijekuSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuKralja Petra Svačića 1d, HR – 31000 Osijek, Hrvatska

Dizajn i tisak: Grafika d. o. o. Osijek, 2014.

Naklada: 250 komada

ISBN 978-953-7871-32-1

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 131213073

Izdavanje ovoga priručnika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odlukom broj 37/14 od 28. listopada 2014.

3

Kazalo

Predgovor ...................................................................................................................5

1. KUKCI ....................................................................................................................8

2. ZOOCIDI ..............................................................................................................162.1. Insekticidi ....................................................................................................16

2.1.1. Sredstva za tretiranje biljaka .............................................................202.1.1.1. Karbamati ............................................................................202.1.1.2. Organsko-fosforni insekticidi ...............................................202.1.1.3. Piretroidi .............................................................................212.1.1.4. Neonikotinoidi ....................................................................212.1.1.5. Diamidi ...............................................................................222.1.1.6. Insekticidi različitoga kemijskog djelovanja .........................222.1.1.7. Biotehnički insekticidi ..........................................................232.1.1.8. Biološki insekticidi ...............................................................232.1.1.9. Biljni insekticidi ....................................................................25

2.1.2. Pripravci za zimsko tretiranje – mineralna ulja .................................252.1.3. Sredstva za tretiranje tla i sjemena ...................................................262.1.4. Sredstva za tretiranje žita u skladištima ............................................272.1.5. Sredstva za fumigaciju ......................................................................272.1.6. Sredstva za zaštitu drva .....................................................................28

2.2. Ostala sredstva za suzbijanje štetnih organizama .......................................282.2.1. Akaricidi ............................................................................................282.2.2. Rodenticidi ........................................................................................282.2.3. Nematocidi .......................................................................................292.2.4. Limacidi .............................................................................................292.2.5. Korvifugi ............................................................................................29

3. OSTATCI INSEKTICIDA - REZIDUE ........................................................................303.1. Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida (NAP) .....32

4. TROVANJE ZOOCIDIMA ......................................................................................344.1. Zaštita pri radu sa zoocidima ......................................................................35

5. BIOLOŠKO SUZBIJANJE ŠTETNIH KUKACA ...........................................................365.1. Bogomoljke .................................................................................................385.2. Zlatooka .......................................................................................................395.3. Trčci .............................................................................................................405.4. Coccinelidae – Božje ovčice .........................................................................41

4

5.5. Dvokrilci (Diptera) .......................................................................................425.6. Korisne stjenice ...........................................................................................435.7. Entomofagne osice .....................................................................................435.8. Ostali korisni organizmi ...............................................................................45

6. BIOTEHNOLOŠKA RJEŠENJA U ZAŠTITI BILJA OD ŠTETNIH KUKACA ....................466.1. Pesticidi i legislativa EU ...............................................................................476.2. Biotehnologija i genetski modificirane biljke

s insekticidnim djelovanjem .......................................................................50

7. NEMATODE KAO BIOINDIKATORI ONEČIŠĆENJA TLA I BIORAZNOLIKOSTI U OKOLIŠU ...........................................................................55

Opća literatura .........................................................................................................60

5

1. Pedološka istraživanja i uzorkovanje tala

PredgovorPriručnik Insekticidi u zaštiti bilja dio je publikacija IPA projekta Agriculture Contribu-tion Towards Clean Environment and Healty Food (AGRI-CONTO-CLEEN).

Kukci su vrlo značajni organizmi koji imaju veliku brojnost, lako se prilagođavaju na nove uvjete života, sposobni su letjeti, sudjeluju u humifikaciji tla, razgradnji organske tvari, nezamjenjivi su kao oprašivači. Hrane se različitom hranom te ju mogu oštetiti, kako u vegetaciji, tako i prilikom skladištenja. Oštećenja koja naprave kukci, mogu se smanjiti njihovim suzbijanjem, primjenom različitih mjera, od agrotehničkih, meha-ničkih, fizikalnih, bioloških do kemijskih. Primjena insekticida zahtijeva dobro pozna-vanje biologije i ekologije kukaca, simptoma napada, insekticidne pripravke, pravo-vremenu primjenu, kao i mjere opreza.

U priručniku je prikazan značaj kukaca, zoocidi i njihova podjela, a posebno su opisani insekticidi, akaricidi, nematocidi, limacidi, rodenticidi i korvifugi koji trenutačno imaju dozvolu u Republici Hrvatskoj.

Ostatci pesticida u gotovim proizvodima i njihovo praćenje svakako su važan čimbenik hrane koja se konzumira. Dobra poljoprivredna praksa, poznavanje propisa kroz inte-griranu zaštitu, trebala bi pružiti sigurnost u proizvodnje hrane.

6

Poglavlje Biološko suzbijanje štetnih kukaca opisuje prirodne neprijatelje kukaca. Iako njihova uporaba traži od proizvođača veće znanje, svakako je jedna od alternativnih metoda u zaštiti bilja s naglaskom na očuvanje okoliša i bioraznolikost.

U današnje vrijeme, u poljoprivredi značajnu ulogu ima biotehnologija te se u poglav-lju Biotehnološka rješenja u zaštiti bilja od štetnih kukaca ukazuje na njeno značenje u proizvodnji hrane, a posebno je naglašeno njeno značenje u borbi protiv kukaca. Danas su u svijetu genetičkim inženjeringom stvorene kulture otporne ne neke vrste kukaca. Takve biljke već su zasijane na oko 128 milijuna hektara svjetskih površina. Iako ih ima u Europi, Europska unija ima najstrože zakone vezane uz registraciju GMO.

Poglavlje Nematode kao bioindikatori onečišćenja tla i bioraznolikosti u okolišu uka-zuje na značaj sitnih organizama tla i njihovu bioraznolikost. Mogu poslužiti kao bioin-dikatori onečišćena tla pesticidima i u tu svrhu nematode najbolje reflektiraju stanje u okolišu.

7

Priručnik je namijenjen poljoprivrednim proizvođačima, studentima poljoprivrede i svima onima koji žele znati što se danas koristi od zoocida (insekticida i drugih grupa) u proizvodnji hrane.

U ime autorica iskazujem veliku zahvalnost recenzenticama prof. dr. sc. Mariji Ivezić, prof. dr. sc. Boženi Barić i izv. prof. dr. sc. Karolini Vrandečić na korisnim savjetima i pregledu rukopisa te Kristini Inhof, prof. na lekturi jer je i uz njihovu pomoć priručnik dobio na kvaliteti.

Urednica

prof. dr. sc. Emilija Raspudić

8


Emilija Raspudić

1. KUKCI

Kukce nalazimo na različitim biotopima diljem svijeta, od pustinja, prašuma i šuma do različitih poljoprivrednih površina. Tijekom evolucije prilagodili su se različitim na-činima života. Hrane se raznovrsnom hranom te na kultiviranom bilju prave različite štete, zbog čega ih smatramo štetnicima koji ovisno o jačini napada mogu napraviti manje ili veće štete, a uz to su prenosioci nekih parazitskih bolesti (malarije, bolesti spavanja). Od vitalnoga su značaja za čovjeka, oprašuju biljke, daju neke nusproizvo-de, kao med, matičnu mliječ i svilu, važni su kao paraziti i predatori te su dio prehram-benoga lanca ishrane.

Štete nanose usnim ustrojem i neke ženke leglicom te ovisno o jačini napada, od-nosno pragu ekonomske štetnosti, javlja se potreba za njihovim suzbijanjem. Kukci se suzbijaju od davnina. Početci datiraju od kraja 17. stoljeća (nikotin) te od 18 i 19. stoljeća (naftalin koji se i danas koristi). Slijedila su brojna istraživanja, razvoj kemije i industrijski razvoj koji ubrzavaju i razvoj insekticida. Jedan od najznačajnijih insekti-cida je DDT iz grupe kloriranih ugljikovodika sintetiziran 1874. godine, a u proizvodnji datira od 1942. godine. Godine 1972. zabranjen je nakon saznanja o njegovoj štetno-sti. U drugoj polovici 20. stoljeća razvijeni su karbamati, organsko-fosforni insektici-di, piretroidi te neonikotinoidi na kraju 20. stoljeća. Mnogi pripravci iz ovih skupina, primjenjivani godinama, danas se ne koriste jer je utvrđeno njihovo štetno djelova-nje kako na ljude tako i na prirodu. Na primjer, klorirani ugljikovodici (Lindan, Aldrin,

9


Deldrin i dr.) koji su stimulatori središnjega živčanog sustava, jako su otrovni za pčele, ribe i sisavce, perzistentni su te su zabranjeni.

Upotreba insekticida uvelike je pridonijela povećanju uroda i kvalitete proizvoda te je smanjila broj štetnih organizama. Negativna je strana njihove upotrebe zagađenje okoliša i pojava otpornosti pojedinih štetnika. Insekticidi imaju različite mehanizme djelovanja, što je jako važno znati kod izbora pripravka kako bi se smanjila njihova rezistentnost.

Dobra poljoprivredna praksa uključuje integriranu zaštitu bilja, gdje je na raspola-ganju veliki broj mjera, a tek na kraju i samo ako je nužno, primjenjuju se kemijske mjere. Uz primjenu insekticida u borbi protiv štetnika danas se genetičkim inženje-ringom stvaraju biljke otporne na štetne kukce. Iako je ova mjera u nekim zemljama prihvaćena, posebno u SAD-u i nekim europskim zemljama (Španjolska, Francuska), u većini zemalja nije, a negdje je i zakonski zabranjena (Austrija, Hrvatska i dr.).

Kukci pripadaju razredu Insecta, koljenu člankonožaca (Arthropoda). Više od tri če-tvrtine današnjega životinjskog svijeta pripada člankonošcima (Matoničkin, 1981.). U razredu Insecta opisano je preko 1 000 000 vrsta kukaca, a po nekim procjenama postoji oko 5 000 000 vrsta (Mound & Brooks, 1998.) ili od 5 000 000 do 80 000 000 (Ivezić, 2008.). Kukci su jedini člankonošci s krilima i ta sposobnost letenja ima važnu ulogu u njihovom širenju na nova staništa. Nalazimo ih na kopnu, u slatkovodnim vo-

10

1. Kukci

dama, a manji broj živi u moru. Hrane se najraznovrsnijom hranom, a njihova je uloga u prirodi neprocjenjiva.

Među kukcima postoje i oni koji su korisni, primjerice pčele prave med, bubamare se hrane drugim kukcima koji oštećuju i uništavaju razne kulture, a dudov svilac proizvo-di svilu (Slika 1.).

Slika 1. Kukuljice dudova svilca -

Konavle

Jedna od najvažnijih uloga kukaca je oprašivanje biljaka (pčele, bumbari) (Slika 2.) jer oprašuju 4/5 biljnih vrsta, sudjeluju u humifikaciji tla, dio su hranidbenoga lanca među životinjama (ptice, žabe, zmije), ali su također i prenosioci nekih bolesti ljudi (komarci - malarija, trbušni tifus) kao i vektori biljnih virusa (lisne uši, tripsi). Zbog lakoga i brzoga uzgoja koriste se u genetičkim istraživanjima (vinska mušica).

Slika 2. Pčela oprašuje cvijet

Foto

: M. I

vezić

Foto

: A. S

araj

lić

11

Kukci se hrane različitom hranom i podijeljeni su na sljedeće skupine:Biljojedi (fitofagi) – hrane se biljkama:

- listom fitofagi- cvjetovima i pupoljcima antofagi- drvenastim dijelovima biljaka ksilofagi- sjemenjem karpofagi- plodom fruktofagi- korijenjem rizofagi

Mesojedi (zoofagi ili carnivori) – hrane se životinjskom hranom:- parazitoidi žive na račun domaćina, žive u ili na tijelu domaćina koji ne mora

uvijek uginuti;- predatori ili grabežljivci ubijaju žrtvu.

Svejedi (omnivori) – hrane se biljnom i životinjskom hranom.

Saprofagi - hrane se organskom tvarima uginulih biljaka i životinja:- detritofagi - hrane se raspadnutom organskom tvari;- koprofagi - hrane se životinjskim izmetom;- nekrofagi - hrane se životinjskom strvinom.

12

Prema vrstama kojima se hrane, dijele se:- monofagi - hrane se jednom vrstom hrane;- oligofagi - hrane se hranom biljnim vrstama jedne porodice;- polifagi - hrane se različitim biljnim ili životinjskim vrstama.

Proizvodnja poljoprivrednih kultura ima za cilj proizvesti visok i ujednačen urod od-govarajuće kakvoće, ali su uzročnici bolesti, korovi i kukci ograničavajući čimbenik te proizvodnje, stoga se u njihovu suzbijaju koriste različite mjere borbe.

Mjere borbe dijele se na sljedeće:- agrotehničke mjere- administrativne mjere- mehaničke mjere- fizikalne mjere- biološke mjere- kemijske mjere- karantenske mjere.

Agrotehničke mjere imaju zadatak omogućiti biljci nesmetan rast i razvoj, a nepovolj-no djeluju na kukce i ostale štetne organizme.

Ovdje u prvom redu ubrajamo plodored jer će se na taj način onemogućiti jače raz-množavanje pojedinih vrsta štetnika, posebno onih koji žive u tlu (žičnjaci, ličinke ku-kuruzne zlatice, nematode).

Različiti načini obrade tla smanjuju brojnost štetnika u tlu (jesenska obrada).

Optimalna gnojidba pospješuje rast i razvoj biljke i može se izbjeći najosjetljivija faza tijekom najjačeg napada štetnika, dok pojačana gnojidba dušikom može uzrokovati jaču pojavu nekih vrsta kukaca (lisne uši).

Izborom vremena sjetve također se može smanjiti intenzitet nekih kukaca (ranijom sjetvom šećerne repe smanjuje se napad repine pipe). Prostorna izolacija usporava prijelaz kukcima s mjesta prezimljavanja na novozasijane površine (repina pipa) i ob-vezna je kod sjemenskih usjeva koji se moraju izolirati od merkantilnih.

Stvaranje otpornih sorti od velikoga je značaja jer je tolerantna sorta manje osjetljiva na napad nekoga štetnika (suncokretov moljac).

Zdrav sadni materijal i certificirano sjeme smanjuju mogućnost širenja štetnika (pše-nična nematoda).

Administrativne mjere propisuje država, odnose se na zakone, podzakonske akte, na-redbe kojima se reguliraju načini i provedba sustava zaštite bilja (Zakon o biljnom zdravstvu, NN 75/05, 25/09, 55/11).

1. Kukci

13

Mehaničke mjere su prve mjere koje su se koristile. Sve većom primjenom kemij-skih mjera one gube na značaju. Danas se postupno vraćaju u ekološkoj proizvodnji. Najjednostavniji oblik ove mjere je skupljanje kukaca (rovac se skuplja ukopavanjem posude s vodom plitko u tlo, ručno se skupljaju krumpirove zlatice). Danas se koristi i mehanizirano skupljane ili uništavanje štetnika, tzv. pneumatsko skupljanje, gdje se kukci usisavaju ili otpuhuju tlakom zraka. Postavljanjem mehaničkih prepreka provodi se zaštita od puževa. Kopanjem lovnih kanala uz rub staroga repišta love se repine pipe (Slika 3.). Kanali se kopaju jer pipa leti kad je temperatura iznad 230C ili za pipe koje uopće ne lete (lucernina pipa). Dobra poljoprivredna praksa nalaže zaoravanje biljnih ostataka jer u njima prezimljuju kukci (kukuruzni moljac), a iz zaštićenoga pro-stora potrebno je iznošenje biljnih ostataka nakon berbe (južnoamerički moljac miner rajčice). U voćnjacima se koriste ljepljivi pojasevi koji se omotaju oko voćke u jesen i u njima se nalaze ličinke na prezimljavanju, ali ih treba skinuti početkom proljeća. Ako kukac prezimljava u otpalom lišću, temeljito skupljanje otpaloga lišća je mjera koja pomaže u smanjenju populacije (kestenov moljac miner.). Pokrivanjem voćnjaka mrežama nasad se štiti od ptica, tuče i nekih štetnika (Slika 4).

Slika 3. Lovni kanal na starom repištu Slika 4. Zaštitna mreža od ptica i tuče

Fizikalne mjere provode se upotrebom visoke ili niske temperature. Njihova je pri-mjena ograničena i skupa, a ponekad se ne može jasno odvojiti od ostalih mjera suz-

Foto

: E. R

aspu

dić

Foto

: E. R

aspu

dić

1. Kukci

14

bijanja. Kukci su poikilotermne životinje i prilagođavaju se temperaturi mjesta gdje se nalaze te se na osnovu toplotnih potreba pojedinih štetnika može temperatura koristiti u njihovu suzbijanju.

Kao preventivna mjera, snižavanje temperature smanjuje razmnožavanje pojedinih štetnika (grahov žižak, kukuljičar). Termičkom sterilizacijom tla uspješno se uništavaju organizmi koji se nalaze u tlu (korjenove nematode ugibaju na temperaturi od 48 0C). Solarizacija se koristi u suzbijanju štetnika i nematoda u tlu, na otvorenom, jer se is-pod folije u našim uvjetima može postići temperatura oko 550C.

Regulacijom vlažnosti tla može se utjecati na pojavu nekih kukaca (odvodnjom se smanjuju komari) ili u skladištima žitarica povećanjem vlage zrna na 14% ili više dolazi do bržeg razmnožavanja kukaca (rižin žižak).

Kako kukci reagiraju na različite boje, posebno one valne duljine od 400 do 600 nm, napravljeni su vizualni mamci na koje se lijepe kukci ili bivaju ubijeni ovisno o izvedbi mamca. Ljepljive ploče koje su najčešće žute ili plave boje, koriste se za praćenje po-jave kukaca, a postavljaju se iznad nasada. Žute ploče koriste se za praćenje leta lisnih uši, cvjetnoga štitastog moljca i dr. Plava boja ploča koristi se za kalifornijskoga tripsa (Slika 5.). Žute posude (Slika 6.) služe za ulov kukaca na otvorenom u prvom redu za praćenje lisnih uši. Postavljanjem većega broja ljepljivih ploča, može se utjecati na smanjenje populacije štetnika, dok manji broj služi samo za detekciju vrste. Ljepljive ploče potrebno je mije-njati svaka 2-3 tjedna. Određenom bojom će kukci biti privučeni, a ljepilo može zamijeniti insekticid koji će ubiti kukca.

Slika 5. Ljepljiva plava i žuta ploča Fo

to: E

. Ras

pudić

1. Kukci

15

Za uništavanje štetnika u gotovim proizvodima koriste se gama zrake. Gama zrake koriste se i za steriliza-ciju mužjaka nekih štetnika (medite-ranske voćne muhe). Ova autocidna metoda ili SIT tehnika (Steril Insect Technique) omogućuje kopulaciju, ali ne dolazi do oplodnje i vrsta se ne razmnožava.

Slika 6. Žuta posuda za praćenje lisnih uši

Zvuk se koristi u prvom redu za odbijanje štetnih ptica. Proizvodnja zvuka može biti iz različitih uređaja (Slika 7.), ali ptice se vrlo brzo naviknu na takve zvukove.

Slika 7. Uređaj za rastjerivanje ptica

Foto

: E. R

aspu

dić

Foto

: K. Ž

anić

1. Kukci

16


Emilija Raspudić

2. ZOOCIDI

Zoocidi (zoo- + -cid) su otrovne tvari namijenjene suzbijanju štetnih životinja. Prema skupinama organizama koje suzbijaju, dijele se na sljedeće skupine:

1. Insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca2. Akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja3. Nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda4. Limacidi - sredstva za suzbijanje puževa5. Rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca6. Korvifugi - sredstva za odbijanje ptica.

2.1. InsekticidiInsekticidi su pripravci kemijskoga ili biološkoga podrijetla koji se koriste za suzbijanje ili odbijanje kukaca.

Prema stadiju kukca na kojeg djeluju, dijele se:1. Adultacidi - suzbijanje odraslih kukaca2. Larvicidi - suzbijanje ličinki3. Ovicidi - suzbijanje jaja

17


Prema načinu prodiranja u organizam, dijele se: 1. Kontaktni - djeluju u dodiru s kukcem;2. Želučani - djeluju putem ishrane kukca tretiranim biljkama ili mamcima;3. Kontaktno-želučani - djeluju preko dodira i ishrane kukaca dijelovima tretira-

ne biljke;4. Inhalacijski - djeluju udisanjem para pripravka (fumiganti);5. Regulatori rasta i razvoja - djeluju na metabolizam kukaca te dolazi do pro-

mjena u fiziološkim procesima;6. Repelenti - odbijaju kukce.

Prema načinu djelovanja, dijele se:Sistemici - biljka upija insekticid putem lista ili korijena i on se širi biljkom te ga

biljka provodnim sustavom prenosi u druge organe biljke.Nesistemici - biljka ne upija sredstvo, već ono ostaje na tretiranim biljnim dijelo-

vima stvarajući na njima prevlaku po kojoj se kukac kreće ili se tim dijelovima hrani.

Upotreba insekticida i akaricida uzrokuje pojavu rezistentnosti te je Međunarodna organizacija za rezistentnost kukaca i grinja (Insecticide Resistance Action Committee IRAC) podijelila insekticide i akaricide u 28 različitih skupina prema mehanizmu dje-lovanja. Skupine 26 i 27 su prazne jer u njima nema djelatne tvari (d. t.). Neke grupe

18

imaju i podskupine, a insekticidi i akaricidi kod kojih nije dovoljno poznat mehanizam djelovanja, razvrstani su u posebnu skupinu. Sve skupine i podskupne imaju među-narodno poznatu i priznatu oznaku (http://www.irac-online.org/teams/crop-protec-tion; Glasilo biljne zaštite, 2014.).

Prema objektu tretiranja, zoocidi se dijele:1. sredstva za tretiranje biljaka2. sredstva za zimsko tretiranje3. sredstva za tretiranje tla4. sredstva za tretiranje žitarica u skladištu5. sredstva za fumigaciju6. sredstva za zaštitu drva.

Insekticidi se prodaju u poljoprivrednim ljekarnama i dolaze u originalnim pakiranji-ma, različitih formulacija (Tablica 1.). Na pakiranju se nalazi komercijalni naziv pri-pravka, djelatna tvar i kratica formulacije. U pakiranju se nalaze upute o pripravku koje se moraju pažljivo pročitati i slijediti jer učinkovitost sredstva ovisi o pravilnoj i pravovremenoj upotrebi. Trebaju se primjenjivati kada populacija štetnika prijeđe ekonomski prag štetnosti. Da bi suzbijanje bilo učinkovito, mora se voditi računa kod odabira pripravka. Potrebno je koristiti zaštitnu opremu i poštivati mjere opreza te voditi posebnu brigu o zaštiti pčela i voda. Nakon upotrebe sredstva za zaštitu bilja

19

(SZB), treba voditi računa o zbrinjavanju ambalaže na način koji je propisan zakonom te voditi evidenciju o upotrebi sredstava za zaštitu bilja. SZB moraju biti pravilno skla-dištena odvojeno od hrane, pića i hrane za životinje te izvan dohvata djece, nestruč-nih osoba i životinja.

Tablica 1. Kratice formulacija zoocida

Kra ca Puni naziv formulacijeEC koncentrat za emulzijuEW tekuća koncentrirana emulzijaSL vodotopivi koncentratSC/KS/FL koncentrirana suspenzijaTK tekući koncentrat koji se koris nerazrijeđenSE suspo-emulzijaSP topivo prašivoMC mikroinkapsulirani koncentrat za suspenzijuK kristaliPa pastaTPa tekuća pastaP prašivo za izravno zaprašivanjeWP močivo prašivo za suspenzijuPsj prašivo za zaprašivanje sjemenaG granule za izravno tre ranjeSG/WG/DF dispergirajuće mikrogranule koje tvore suspenzijuKSj koncentrat za vlažno tre ranje sjemenaM mamacKM koncentrat za mamacŠt štapić

Broj registriranih djelatnih tvari mijenja se svake godine, a samim time i broj pripra-vaka. Broj djelatnih tvari insekticida i pripravaka insekticida prikazan je u Tablici 2. Posljednjih godina mnogi su zabranjeni za upotrebu čak toliko da neki proizvođači ili udruge naglašavaju pitanje na koji će se način odvijati proizvodnja i kako provesti zaštitu. SZB da bi bila u prodaji, moraju biti registrirana i imati dozvolu za upotrebu koju izdaje Ministarstvo poljoprivrede.

2. Zoocidi

20

Tablica 2. Ukupan broj djelatnih tvari i pripravaka SZB i zoocida u Republici Hrvatskoj (Glasilo biljne zaštite broj 1-2. 2009. - 2013.)

Godina Ukupno djelatnih tvari

Ukupno pripravci

Zoocidi d.t. Pripravci

2009. 245 798 67 2112010. 220 728 52 1682011. 221 734 52 2732012. 220 746 56 1742013. 220 745 57 1742014. 222 734 59 157

Za prikaz insekticida i ostalih grupa SZB koji se koriste u suzbijanju kukaca i ostalih zooloških skupina, koristilo se Glasilo biljne zaštite Hrvatskog društva biljne zaštite i Glasnik zaštite bilja koji izlaze svake godine s najnovijim podatcima SZB te internetske stranice Ministarstva poljoprivrede RH, Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo, Chromos agro, Syngenta, Bayer CropScience, AgroKlub, Pinova.

2.1.1. Sredstva za tretiranje biljaka

2.1.1.1. Karbamati

Karbamati djeluju na živčani sustav kukaca, inhibiraju enzim acetilkolin esteraze (AChE) koji je kod kukaca nužan za transmisiju živčanih impulsa. Dolazi do paralize različitih organa, osobito mišića te do uginuća kukca. Ubrajaju se u IRAC 1A grupu.

Djelatna tvar metiokarb (Mesurol rzličitih formulacija) koristi se kao insekticid za treti-ranje tla i sjemena protiv štetnika u tlu te kao repelent za ptice i u suzbijanju puževa.

Djelatna tvar pirimikarb (Pirimor 50 WG) je sistemični selektivni aficid, slabo toksičan za pčele i korisne kukce, ali djelotvoran i za najotpornije vrste lisnih uši.

Djelatna tvar oksamil (Vayate 10L) ima sistemično, nematocidno, insekticidno i akari-cidno djelovanje.

2.1.1.2. Organsko-fosforni insekticidi

Organo-fosforni (OP) insekticidi djeluju na živčani sustav kukaca, inhibiraju enzim ace-tilkolin esteraze (AChE). Pripadaju IRAC grupi 1B. Brojnost OP insekticida znatno se smanjuje iz toksikoloških razloga. Toksičini su bez obzira kako djeluju (putem kože ili disanjem). Podijeljeni su na sistemike i nesistemike.

2. Zoocidi

21

Od nesistemika dozvolu imaju: - Actelic 50 EC (d.t. pirimifos-metil)- Finish 48 EC*, Dursban E-48, Nufos, Pyrinex, Chromorel D*, Nurelle_D* i dr.

(d.t. kloropirifos)- Reldan 40 EC*, Lino* Rely 40 (d.t. kloropirifos-metil).

Od sistemika dozvolu ima:- Chromogor 40+, Ritam *, Sistemin, Rogor 40, Zagor, Sistemin 40*, Perfektohi-

on (d.t. dimetoat).

Svake godine iz ove grupe dozvolu izgubi nekoliko pripravaka (označeni *) i za njih je dozvola istekla, a krajnji rok za maloprodaju i primjenu zaliha je 1. 7. 2014., odnosno 1. 1. 2015.

2.1.1.3. Piretroidi

Piretroidi su otrovi koji djeluju na živčani sustav, inhibiraju protok natrijevih iona kroz membrane živčanih stanica. Razvrstani su u IRAC grupu 3A.

Širokog su spektra djelovanja te djeluju i na prirodne neprijatelje kukaca. Imaju brzo kontaktno i želučano djelovanje, a koriste se u niskim dozama te se na taj način sma-njuje opasnost od onečišćenja okoliša. Mogu se koristiti i pri nižim temperaturama, a kod viših temperatura djelovanje im je slabije jer se djelatna tvar brže razgrađuje. Brzo se javlja rezistentnost kukaca koja se može usporiti naizmjeničnom upotrebom drugih grupa insekticida. Otrovni su za pčele i ribe iako su neki pripravci manje opasni (alfa-cipermetrin) ili bezopasni za pčele (tau-fluvalinat).

2.1.1.4. Neonikotinoidi

Neonikotinoidi djeluju na živčani sustav kukaca, a kemijski su srodni nikotinu. Stvaraju inverzibilnu blokadu postsinaptičkih nikotinergičnih acetilholin receptora (nAChR) i dolazi do ometanja prijenosa podražaja u živčanom sustavu kukaca te se blokiraju osnovne funkcije. Pripadaju u IRAC grupu 4A.

Djelovanje je sistemično, ali i kontaktno te želučano. Koriste se za suzbijanje velikoga broja kukaca koji sišu, za štetnike u tlu, nematode i grinje. Ovi insekticidi koriste se i za tretiranje sjemena.

Neonikotinoidi datiraju od 1980. godine (Shell), odnosno 1990. godine (Bayer) kada su pokazivali manju toksičnost nego OP i karbamati. Djelatna tvar imidakloprid trenu-tačno je najrašireniji insekticid s najvećom primjenom na svijetu. Djelatna tvar imida-kloprid nalazi se u pripravcima koji imaju dozvolu u 120 zemalja svijeta i koriste se na više od 140 poljoprivrednih kultura.

2. Zoocidi

22

U pojedinim državama njihova je upotreba ograničena zbog povezanosti kolapsa pče-linjih zajednica sa štetnim učinkom ovih insekticida. Zbog sumnje negativnoga djelo-vanja subletalnih doza na pčele, za klotianidin, imidakloprida i tiametoksam done-sena je uredba Europske komisije 485/2013 od 25. 5. 2013. koja je stupila na snagu 1. 12. 2013 godine. Ovom uredbom zabranjena je njihova upotreba na rok od dvije godine za tretiranje sjemena i za folijarno tretiranje prije cvatnje (Slika 8.). U ove dvije godine preispitat će se te znanstveno dokazati je li točna pretpostavka o štetnosti ove grupe insekticida.

Pripravci ove grupe insekticida su:- Boxser 200SK, Rapid, Kohinor 200 SL, Congo, Dali (d.t. imidakloprid)- Actara 25 WG (d.t. tiametoksam)- Calypso SC 480, Biscaya, Proteus 110 OD* (d.t. tiakloprid)- Mospilan 20 SP (d.t. acetamiprid).

Slika 8. Pčelinja zajednica u polju suncokreta (www.sbplus.hr)

2.1.1.5. Diamidi

Diamidi djeluju u mišićnom tkivu, potiču gubitak iona kalcija iz stanica mišićnoga tkiva te dolazi do paralize mišića i smrti. Prema IRAC klasifikaciji, nalaze se u grupi 28. Dje-luju na jaja i ličinke kukaca.

2.1.1.6. Insekticidi različitoga kemijskog djelovanja

U insekticide različitog kemijskog djelovanja pripada nekoliko djelatnih tvari koje pri-padaju različitim skupina, a i mehanizam djelovanja im je različit (Tablica 3.).

2. Zoocidi

23

Tablica 3. Insekticidi različitoga kemijskog djelovanja

Djelatna tvar Insek cid Mehanizam djelovanja IRAC grupaPimetrozin Chess 50 WG regulator rasta i razvoja 9BFlonikamid Teppeki 500 WG regulator rasta i razvoja 9CIndoksakarb Avaunt 15 SC

Avaunt ECblokira Na-kanale 22A

Metafl umizon Alverde blokira Na- kanale 22B

2.1.1.7. Biotehnički insekticidi

Biotehnički insekticidi ometaju rast i razvoj kukaca te pripadaju u grupu regulatora rasta i razvoja kukaca. Izazivaju prerano presvlačenje ili ometaju stvaranje hitina kod presvlačenja ličinki. Djeluju na kukce tako da dolazi do prestanka ishrane i potom do ugibanja. Pripravci ove skupine djeluju na ličinke i jaja, selektivni su te imaju malu otrovnost za ljude. Nisu otrovni za odrasle pčele, ali unosom u košnicu mogu oštetiti leglo. Ekološki su prihvatljivi i preporučuju se za integriranu zaštitu (Tablica 4.).

Tablica 4. Biotehnički insekticidi

BENZOILUREAEDjelatna tvar Insek cid LD 50 IRAC grupaDifl ubenzurin Dimilin SC 48 2.100 15Flufenoksuron Cascade 50 EC 981 15Lufenuron Match 050 EC 2.000 15Tefl ubenzuron Nomolit SC > 5.000 15

DIACILHIDRAZINIMetoksifenozid Runner 240 SC 5.000 18Tebufenozid Mimic

Mimic ULV5.000 18

OSTALI BIOTEHNIČKI INSEKTICIDIFenoksikarb Insegar 25 WP 5.000 7B

2.1.1.8. Biološki insekticidi

Mikrobiološki insekticidi kao djelatnu tvar imaju spore i toksine bakterije Bacillus thu-ringiensis Berliner djeluju na mlade stadije ličinki (I-III) i primjena mora biti dovoljno rano jer je djelovanje sporo. Cydia pomonella granulovirus (CpGV) u stanici kukca je virus koji formira male tvorevine koje sadrže pojedinačne virone, djeluje vrlo brzo i

2. Zoocidi

24

ubija kukca u stadiju u kojem ga i zaraze. Pripravak Madex koristi se u suzbijanju prve generacije jabučnoga savijača (Cydia pomonella).

Ovi mikrobiološki insekticidi bezopasni su za pčele, ne uništavaju korisne kukce, ne-maju negativan učinak na sisavce te su pogodni u ekološkoj i integriranoj proizvodnji.

Mješavinu spinosina bakterije Saccharopolyspora spinosa Mertz i Yao, 1990. čine spi-nosad A (65-95 %) i spinosad D (5-35 %) te daju insekticid koji djeluje kontaktno i želučano na štetnike, i to posebno u zatvorenom prostoru.

Insekticidi iz grupe Avermektina nastaju u procesu fermentacije aktinomicete Strep-tomyces avermitilis te su njeni prirodni proizvodi. Djeluju na živčani i mišićni sustav kukaca blokiranjem mišićnih funkcija, a kukac ugine za 2-4 dana te se u tom razdoblju ne hrani i ne pravi štetu. Bolje rezultate daju ranijom primjenom početkom vegetacije i razvoja populacije štetnika. Otrovni su za pčele i ribe (Tablica 5.).

Tablica 5. Biološki insekticidi

MIKROBIOLOŠKI INSEKTICIDIDjelatna tvar Insek cid LD 50 IRAC grupaSpore i toksini bakterije Bacillus thuringiensisB.t. var. kurstaki

Baturad WPBiobit WPForay 48 B

> 5.000

B.t. var.tenebrionis Novodor 3%Cxdia pomonellagranulovirus (CpGV)

Madex

NATURALITISpinosada-spinosin A i spinosin D) smjesa spinosina koje prizvodi bakterija Saccharopolyspora spinosa

Laser3.783-5.000 5

AVERMEKTINIAbamec n (avermec n B1) proizvod mikroorganizma Streptomyces avermi lis izoliran iz tla

Ver mec 018 650 6

Emamek n benzoatproizvodi ga bakterija Streptomyces avermi lis

Affi rmoralno 70dermalno

>2.000

6

2. Zoocidi

25

2.1.1.9. Biljni insekticidi

Prije otkrića kloriranih ugljikovodika i organo-fosfornih insekticida tijekom 1930-ih i 1940-ih godina, biljni insekticidi su se obimno koristili u razvijenim industrijskim zemljama. Smatra se da će zbog novih svjetskih nastojanja za uporabom sigurnijih alternativa za sintetske insekticide, biljni insekticidi uskoro pokrivati 10-15% tržišta insekticida (Korunić i Rozman, 2012.).

Biljni insekticidi dobivaju se ekstrakcijom iz biljaka. Imaju jako početno djelovanje, ali kratkotrajno i ne ostavljaju rezidue. Neznatno su opasni i koriste se u skladištima, komunalnoj higijeni i sredstvima opće upotrebe. Pripravci (Kenyatox verde i Aphicid) d. t. piretrin sastavljeni su od smjese piretrina dobivenih iz biljke dalmatinski buhač (Slika 9.). Dozvoljeni su u ekološkoj proizvodnji. Dalmatinski buhač autohtona je hr-vatska biljka iz porodice glavočika, važna kao izvor prirodnoga insekticida (Slika 10.).

Slika 9. Slika 10. Biljni pripravakDalmatinski buhač (http://www.unichem.si/bio(http://poljoprivreda.info) _plantella_flora_kenyatox_ve)

2.1.2. Pripravci za zimsko tretiranje – mineralna ulja

Mineralna ulja primjenjuju se za prskanje vinove loze, voćaka, maslina, agruma, ukra-snoga bilja tijekom mirovanja vegetacije, a neki pripravci i tijekom vegetacije. Djeluju tako što zatvore stigme ili pore jaja kukaca i onemoguće disanje.

Bijelo ulje i Mineralno svijetlo ulje koriste se za zimsko tretiranje u koncentraciji do 5% i ljetno tretiranje u koncentraciji od 1 do 2% za voćke i vinovu lozu.

Crveno ulje, Modro ulje i Plavo ulje koriste se za zimsko tretiranje u koncentraciji od 0,75 do 3%, ovisno o vrsti koja se tretira. Dolaze u kombinaciji s bakrom (d.t. 550 g/l

2. Zoocidi

26

mineralnog ulja + 100 g/l bakra) te se upotrebljavaju kao insekto-akaro-fungicidi za tretiranje voćaka i vinove loze u vrijeme mirovanja vegetacije.

2.1.3. Sredstva za tretiranje tla i sjemena

U tlu žive razni štetnici (žičnjaci, grčice, rovci, sovice pozemljuše, korjenove muhe, kukuruzna zlatica i dr.), a posljedica je prorjeđenje sklopa (Slika 11.).

Slika 11. Prorijeđen sklop (http://www.savjetodavna.hr )

Štetnici u tlu suzbijaju se tretiranjem tla koje može biti: - širom po cijeloj površini (š) - u redove prilikom sjetve (r) - tretiranjem sjemena.

Pripravak se mora inkorporirati u tlo. Za primjenu širom potrebna je veća količina pri-pravka (50-60 kg/ha ili 6-8 l/ha) u odnosu na primjenu u redove zajedno sa sjetvom (15-20 kg/ha ili 2-3 l/ha). Tretiranjem sjemena koristi se najmanja količina djelatne tvari po jedinici površine.

Ako imaju sistemično djelovanje, suzbijaju i štetnike nadzemnih dijelova biljaka. Ova sredstva ubrajaju se u najopasnija sredstva, stoga je obvezna upotreba osobne zašite prilikom suzbijanja.

2. Zoocidi

27

U sredstvima za tretiranje tla i sjemena koriste se:

- organo-fosforni insekticidi (d.t. kloropirifos, fostiazat,)- karbamati (d.t. metiokarb)- sintetski piretroidi (d.t. teflutrin)- neonikotinoidi (d.t. imidakkloprid, tiametokam, klotianidin).

2.1.4. Sredstva za tretiranje žita u skladištima

Tijekom čuvanja skladišne robe može doći do gubitaka i potrebno ju je zaštititi. Suz-bijanje započinje brigom o skladišnom prostoru gdje se provodi vlažna dezinsekcija prostora te izravnim tretiranjem zrna žitarica tijekom skladištenja. Zaštićeni prostor može biti i fumigiran.

Za suzbijanje štetnika u skladištu dozvolu imaju:- organo-fosforni insekticidi (d.t. pirimifos-metil)- sintetski piretroidi (d.t. deltametrin)- biljni insekticid (d.t. piretrin)- fizikalni insekticid (interno prašivo – nije razvrstan u otrove).

Fizikalni insekticidi koriste se u preventivnoj zaštiti zrnatih proizvoda odmah nakon žetve i za treniranje ambalaže, kao i skladišnoga prostora, transportnih vozila i mli-nova.

Interno prašivo (pripravak Protect-it) sastoji se od 90% dijatomejske zemlje i 10 % sili-cijeve kiseline. Smjesa zatvara dušnice, kukac ne može disati, pri kretanju oštećuje se kutikula te dolazi do dehidracije i kukac ugiba. Potrebno je voditi računa o vlazi zrna jer je prašivo manje učinkovito na vlažnom zrnu, tretira se zrno koje sadrži manje od 14% vlage.

2.1.5. Sredstva za fumigaciju

Karakteristika fumiganata je u tome što djeluju u plinovitom stanju iako dolaze u kru-tom i tekućem stanju. Njihova je primjena specifična i zbog visoke otrovnosti mogu je obavljati samo ovlaštene i osposobljene osobe. Fumigirati se mogu skladišni pro-stori u kojima se nalaze zrnati proizvodi, voćne sadnice s karantenskim štetnicima, a u zaštićenom prostoru obavlja se kemijska sterilizacija tla i suzbijaju se nematode. Djelatna tvar aluminijev fosfid i magnezijev fosfid ubrajaju se u otrove I. skupine. Iako je metilbromid zabranjen, smije se koristiti za suzbijanje borove nematode i strizibuba na drvenoj ambalaži.

2. Zoocidi

28

2.1.6. Sredstva za zaštitu drva

U oborenim trupcima mogu se nalaziti potkornjaci, pipe, strizibube i termiti koji su tu tehnički štetnici. Premazivanjem trupaca pripravcima (Deltacid, Deltastar) obavlja se njihova zaštita.

2.2. Ostala sredstva za suzbijanje štetnih organizama

2.2.1. Akaricidi

Akaricidi su SZB koja suzbijaju grinje. Insekticidi (organo-fosforni insekticidi, piretro-idi, mineralna ulja, avermektini) te fungicidi (na osnovu sumpora) imaju akaricidno djelovanje na sve stadije grinja. Selektivni akaricidi djelovat će u prvom redu na po-kretne stadije ljetnih jaja, nimfe i ličinke, a neki i na odrasle grinje (Tablica 6.).

Tablica 6. Akaricidi

Djelatna tvar Akaricid DjelovanjeEtoksazol Zoom 11 SC Visokotoksičan na jaja i juvenilne stadije grinja

te smanjuje fer litet tre ranih ženki.Fenazakaklin Demitan Jako početno djelovanje i dugotrajno

djelovanje te ovicidno djelovanje na ljetna jaja.Fenpiroksimat Ortus 5 SC Suzbija pokretne razvojne oblike crvenoga

pauka i koprivine grinje.Heksi azoks Nissorun 10 EC Suzbija zimska i ljetna jaja crvenoga pauka.Klofentezin Appolo 50 SC Kontaktno i dugo rezidualno djelovanje, na

zimska i ljetna jaja crvenoga pauka.Spirodiklofen Envidor SC 240 Djeluje kontaktno, suzbija pokretne razvojne

oblike štetnih grinja te popratno ovicidno djelovanje. Potpuno neškodljiv za pčele.

2.2.2. Rodenticidi

Rodenticidima se suzbijaju štetni glodavci. Primjenjuju se kao zatrovani mamci (d. t. bromadilon) koje je dovoljno konzumirati jednokratno i vrlo su otrovni. Neki pripravci mogu se koristiti u suzbijanju poljskih glodavaca. Vrlo su opasni za ljude i toplokrvne životinje. Za njih nije propisana toleranca te se ne smiju nalaziti u namirnicama i stoč-noj hrani.

2. Zoocidi

29

2.2.3. Nematocidi

Nematocidi su sredstva za suzbijanje nematoda. Primjenjuju se injektiranjem, zalije-vanjem, inkorporacijom u tlo ili fumigacijom tla i u dodiru s tlom djeluju plinovito. Uz nematocidno, imaju i insekticidno djelovanje. Vrijeme od tretiranja do sadnje je oko 42 dana, dok se za ukrasno bilje određuje test fititoksičnosti (Tablica 7.).

Tablica 7. Nematocidi

Djelatna tvar Nematocid NapomenaBasamid granulat

Dazomet Radi na nižim temperaturama zbog sporijega oslobađanja plina.

Obvezan test fi totoksičnos .Fos azat Nemathorin Obvezna inkorporacija u tlo.Oksamil Vydate 10 L Kontaktno i sistemično djelovanje te se

translocira kroz biljku jekom navodnjavanja.

2.2.4. Limacidi

Limacidi su SZB za suzbijanje puževa i rasipaju se po tlu u blizini biljaka u obliku ma-maca. Danas su u Hrvatskoj registrirane dvije djelatne tvari: metaldehid (LD50 380) i metiokarb (LD50 100) koje dolaze kao mamci ili granule te se ubrajaju u opasna sred-stva.

Kao limacid registrirana je i d.t. željezo (III) pirofosfat, odnosno pripravak Ferramol koji je neotrovan i nije razvrstan u otrove te se može koristiti u ekološkoj proizvodnji. Djeluje tako da se nakon uzimanja puževi prestaju hraniti na biljkama i postupno de-hidriraju, a treba se primijeniti u početku napada puževa dok su manji ravnomjernim rasipanjem po površini. Pelete se mogu postaviti i u posude kao mamci te ne dolaze u kontakt s biljkama. Nije štetan za ptice, kišne gliste, ježeve, kukce i domaće životinje.

2.2.5. Korvifugi

Korvifugi su sredstva za odbijanje ptica. Sam naziv korvifugi koji danas koristimo, za-mijenio je prijašnji naziv korvicidi jer nije cilj ubijanje ptica već njihovo odbijanje.

Jedini registrirani pripravak je Mesurol FS 500 (d. t. metiokarb) koji je i insekticid (tre-tiranje sjemena štiti biljku od žičnjaka) i limacid (zatrovani mamci koji se rasipaju uz biljku). Kao repelent namijenjen je za ptice (vrane, golubovi, fazani) jer tretirano sje-me ima karakterističan neprijatan miris koji odbija ptice.

2. Zoocidi

30

Emilija Raspudić

3. OSTATCI INSEKTICIDA - REZIDUE

Ostatci pesticida su ostatci u ili na proizvodima biljnoga ili životinjskoga podrijetla koji se pojavljuju kao rezultat uporabe sredstava za zaštitu bilja pri provedbi kemijskih mjera zaštite bilja od štetnih organizama bilja (štetnika, bolesti, korova i sl.), uporabe veterinarsko-medicinskih proizvoda u veterinarskoj medicini i biocidnih pripravaka u komunalnoj higijeni.

Razina ostataka pesticida ovisi o količini primijenjenog SZB, vremenskom roku izra-ženom u danima (karenci) koji je prošao od zadnjega tretiranja kulture do stavljanja na tržište, o broju tretiranja, fizikalnim i kemijskim svojstvima djelatne tvari SZB te o poljoprivrednoj kulturi na kojoj se primjenjuju.

Maksimalna razina ostataka pesticida (MDK) je najviša zakonski dopuštena razina koncentracije ostatka pesticida u ili na hrani, ili hrani za životinje uspostavljena na te-melju dobre poljoprivredne prakse i najmanje potrebne izloženosti potrošača u svrhu zaštite osjetljive populacije potrošača. Izražava se u mg/kg proizvoda. Prekoračenje MDK vrijednosti ne znači odmah i ugrožavanje ljudskoga zdravlja jer su toksikološke granice uspostavljene daleko iznad MDK vrijednosti.

Ministarstvo poljoprivrede kroz Službu biljnoga zdravstva djeluje u okviru Uprave po-ljoprivrede i prehrambene industrije, a obavlja poslove iz područja zdravstvene zašti-te bilja i sredstava za zaštitu bilja. Na web stranicama (http://www.mps.hr/default.aspx?id=5866) Ministarstva poljoprivrede nalaze se njihovi zadatci (npr. nadziranje,

31

sprječavanje ili širenje štetnih organizama bilja, donosi fitosanitarne mjere, postupak registracije SZB, praćenje ostataka pesticida i dr.)

Ministarstvo poljoprivrede provodi program praćenja (monitoring) ostataka pestici-da, kako se to provodi i u ostalim zemljama Europske unije. U Republici Hrvatskoj mo-nitoring je započeo 2007. godine i provodi se svake godine do danas. Prvi monitoring obuhvaćao je 9 proizvoda (7 proizvoda prema preporuci komisije 2007/225/EC), i to glavato zelje, luk ili poriluk, salatu, rajčicu, breskvu ili nektarinu, jabuku i rižu te jedan proizvod važan u prehrani stanovništva Hrvatske, a izabran je krumpir. Slijedom godi-na povećavao se broj uzoraka, kultura i mjesta uzoraka. Analiza uzoraka u razdoblju 2007.-2009. godine u RH i EU prikazana je u Tablici 8.

Tablica 8. Usporedba rezultata provedenoga monitoringa u RH i EU (2007.-2009.)

2007. godina 2008. godina 2009. godina

RH EU RH EU RH EU

Ukupno uzoraka 112 11 575 246 11 510 292 10 553

Bez ostatakapes cida

78(70%) 52,7%

180(73%) 62,1%

207(71%) 61.4%

Ispod MDK 26(23%) 45%

55(23%) 35,7%

79(27%) 37,4%

Iznad MDK 8(7%) 2,3%

11(4%) 2,2%

6(2%) 1,2%

Prema podrijetlu uzoraka u kojima su u sve tri godine utvrđena prekoračenja MDK, 100% uzoraka naranči bilo je iz uvoza, dok je 80% uzoraka jabuka i salate potjecalo iz RH, a 20% iz uvoza. Djelatne tvari pripadale su 79% grupi insekticida, 19% grupi fun-gicida i 2% grupi herbicida. U uzorcima koji su prelazili vrijednosti zakonskih granica (voće i povrće), u najvećem broj uzoraka ustanovljeno je prisustvo insekticida (43%) i fungicida (43%) pa herbicida (14%) (Miloš, 2012.).

Ministarstvo u svojem Izvješću upozorava da svako prekoračenje MDK vrijednosti uka-zuje na potrebu:

- procjene rizika za potrošače toga proizvoda;- upozorenja proizvođaču poljoprivrednih proizvoda da primjenjuje SZB u skla-

du s dobrom poljoprivrednom praksom, uputama za primjenu navedenim na etiketi i uputama za uporabu svakog pojedinog SZB;

3. Ostatci insekticida - rezidue

32

- preporuku inspekcijskim službama da pojačaju kontrolu uzoraka proizvoda kod kojih je analizom utvrđeno prekoračenje MDK, kao i proizvođača koji tim proizvodima opskrbljivaju tržište (http://www.mps.hr/biljnozdravstvo/Izvjšćeostacimapesticidauhraniu2009-MPRRR.pdf).

Odjel sredstava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede priprema program moni-toringa i koordinira njegovu provedbu. Uzorkovanje proizvoda biljnoga podrijetla provodi sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a laboratorijsku analizu uzoraka obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Vezano uz rezultate analiza, Hrvatska agencija za hranu (HAH) prema potrebi radi pro-cjenu rizika za potrošače.

Financijska sredstva za provedbu Nacionalnoga programa praćenja (monitoringa) ostataka pesticida u proizvodima biljnoga podrijetla osiguravaju se u Državnom pro-računu.

Kad se utvrdi prekoračenje MDK, ide se u pojačani nadzor, obavještava se prodavač ili proizvođač, a inspektor je dužan takav proizvod povući s tržišta, uništiti i podnijeti prekršajnu prijavu.

3.1. Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida (NAP)

Na zahtjev Direktive 2009./128/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi akcijskoga okvira za postizanje održive uporabe pesticida, Vlada RH na sjednici od 13. lipnja 2013. godine donijela je Nacionalni akcijski plan za postiza-nje održive uporabe pesticida (NAP) za razdoblje od 2013. do 2023. godine (Narodne novine, br. 142/12).

NAP se odnosi samo na pesticide koji se smatraju sredstvima za zaštitu bilja, kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. listopa-da 2009. godine o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište. Preispituje se svakih pet godina.

NAP ima za cilj smanjenje rizika za zdravlje ljudi, životinja i okoliša povezanoga s upo-rabom pesticida i poticanje integriranih i alternativnih mjera suzbijanja štetnih orga-nizama na način da se:

- razvije bolje razumijevanje načina uporabe pesticida;- osigura korištenje znanstvenih i drugih dokaza za prepoznavanje pesticida i

postupaka koji zahtijevaju pozornost u cilju razvoja i promicanja mjera i po-


33

stupaka kojima će se smanjiti štetan utjecaj uporabe ovih kemikalija te omo-gućiti korisniku suzbijanje štetnika, bolesti i korova na ekonomičan način;

- osigura prepoznavanje vlastitih uloga svih dionika i interesnih skupina u ostvarivanju zajedničkoga cilja postizanja održive uporabe pesticida (http://www.mps.hr/default.aspx?id=9357).

NAP je za naslov uzeo smanjenje rizika, viša razina zaštite okoliša, zdravlja ljudi i ži-votinja. Detaljno su razrađene i utvrđene postavke, ciljevi, mjere i vremenski planovi smanjenja rizika i učinka pesticida kako na ljude, tako i na okoliš, a prije svega na poticaj i uvođenje integrirane zaštite bilja i alternativnih postupaka i metoda s ciljem smanjenja uprabe pesticida.

Poseban naglasak stavljen je na zaštitu okoliša i biološku raznolikost u zaštićenim područjima. Na osnovu ekološke mreže NATURA 2000 (mreža očuvanja europskih ugroženih vrsta i staništa), treba provesti analizu rizika upotrebe pesticida na bi-ološku raznolikost, zaštitu okolišnih i pitkih voda, zaštitu neciljanih organizama člankonožaca i pčela, uporabe pesticida na nepoljoprivrednim i javnim površina-ma, primjenu integrirane zaštite bilja te edukacijama i uvođenjem novih tehnika i tehnoloških uputa. Slijediti smjernice Međunarodne organizacije za biološku kon-trolu štetnih organizama (International Organisation for Biological Control IOBC). Treba poboljšati izvještajno-prognozne poslove (IPP) koji bi se trebali odvijati uz pomoć svih relevantnih institucija (HCPHZ-ZZB, DHZ, Ministarstvo poljoprivrede, znanstvene institucije, industriju SZB, poljoprivredni proizvođači) koje bi sustavno pratile štetne organizme. U tom cilju proizvođači se potiču na proizvodnju u okviru integriranog sustava koji bi zamijenio do sada najzastupljeniji konvencionalni oblik proizvodnje. Tablica 9. pokazuje kako iz godine u godinu proizvođači mijenjaju način proizvodnje.

Tablica 9. Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u RH 2010.-2012. (Mini-starstvo poljoprivrede)

God/površina

ha

Voće Povrće Vinogradi Ratarstvo Ukupno Br. pro-izvođača

2010. 152,78 0,0 18,50 0,0 170,78 23

2011. 2.169,96 718.71 2.473,99 66.771,39 72.133,56 520

2012. 202,71 5,26 570,21 7.161,06 7.939,25 120

Ukupno 2.525,45 723,97 3.062,68 73.932,40 80.243,61 683


34

Pesticidi se koriste za suzbijanje štetnih organizama u poljoprivredi, šumarstvu, vete-rini, drvnoj industriji, brodogradnji, javnom zdravstvu i domaćinstvu. Većina (90%) su organski spojevi. Svi pesticidi su otrovi, široko su dostupni, a često se njima rukuje bez ikakve zaštite. Za njihovu uporabu potrebno je znanje i mjere opreza.

Gotovo sva trovanja u poljoprivredi posljedica su nepravilnoga rukovanja pesticidima, tj. nepridržavanja mjera sigurnosti i osobne higijene (http://www.vasezdravlje.com/članak/890/).

Štetne tvari ulaze u organizam u obliku para, krutih i tekućih aerosola, i to preko kože, u prvom redu preko nezaštićene kože. One se u krutom stanju brzo i lako mogu uklo-niti pranjem, dok su tekuće znatno opasnije, posebno u dodiru sa sluznicom oka i prodiranja kroz kožu.

Pare plinovitih pripravaka u organizam ulaze dišnim sustavom, dok se unosom one-čišćene hrane i vode (najčešće onečišćenim rukama) unose u probavni sustav. Do akutnih situacija dolazi kod apsorpcije velikih doza.

Jedni od najotrovnijih bili su klorirani ugljikovodici (DDT, Aldrin, Lindan, Endrin i dr.), a na svu sreću više se ne koriste u Europi.

Organo-fosforni insekticidi imaju široku primjenu i danas se brojnost ovih insekticida brzo smanjuje, i to iz toksikoloških razloga. U organizam sisavaca ulaze kroz kožu,


Emilija Raspudić

4. TROVANJE ZOOCIDIMA

35

usta ili dišnim organima i dolazi do poremećaja središnjega i perifernoga živčanog sustava, blokiraju enzim kolinesterazu i u organizmu se nagomilava acetilkolin. Kod trovanja se javlja znojenje, suzenje, izlučivanje sline, drhtavica i tremor mišića. Kod jačega trovanja može doći do otežanoga disanja, nesvjestice, edema pluća te do smrti uslijed gušenja. Čak i manje doze mogu biti štetne jer se učinci zbrajaju, a do simptoma trovanja dolazi naglo i prva pomoć potrebna je što hitnije. Antidot je ta-bleta atropina.

Karbamati su po svom djelovanju slični organofosfornim spojevima, ali su reverzibilni inhibitori kolinesteraze. Za sliku trovanja karakteristično je pojačano izlučivanje sline, pojačano znojenje, premorenost, podrhtavanje mišića i grčevi.

Simptomi trovanja prepoznaju se u dozama koje su daleko od opasnih pa je i kod sum-nje o otrovanju potrebno zatražiti pomoć. Atropin je djelotvorni antidot.

Nikotin je jak inhalacijski, probavni i kontaktni otrov. Simptomi akutnoga trovanja su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, smetnje vida i sluha, smetnje u koor-dinaciji pokreta i mentalna poremećenost. Kao djelotvorni antidot upotrebljava se parpanit.

Trovanja rodenticidima najčešće su slučajna, a rjeđe je riječ o profesionalnim trova-njima pri akcijama deratizacije. Za čovjeka je dovoljna opetovana izloženost u mili-gramskim količinama te dolazi do krvarenja koja se teško mogu zaustaviti i anemija. Terapijski dolazi u obzir davanje vitamina K i C, preparata željeza i transfuzije krvi. Za rodenticide nije propisana toleranca te se ne smiju nalaziti u namirnicama kao ni u stočnoj hrani.

4.1. Zaštita pri radu sa zoocidimaSvi koji rade sa zoocidima, moraju biti upoznati s toksičkim osobinama zoocida, opa-snostima kod neoprezna rukovanja i mjerama zaštite. Obvezna je uporaba osobne i posebne zaštitne odjeće ovisno o SZB. Detaljnije o zaštiti opisano je u priručniku Ćosić i sur., 2014. Treba osigurati uvjete za pranje kože i odjeće, uz obvezno pranje ruku prije uzimanja hrane i pušenja.

Od medicinskih mjera, važni su pregledi prije zaposlenja, kao i povremeni zdravstveni pregledi radi utvrđivanja ranih promjena. Ženama koje doje, zabranjen je rad s pesti-cidima, a bolesti endokrinoga, središnjega i perifernoga živčanog sustava, respirator-noga sustava te bolesti parenhimatoznih organa (npr. jetre), krvi i krvotvornih organa, kontraindikacije su za rad s pesticidima. Skraćivanje vremena kontakta s otrovnim kemikalijama ima veliko preventivno značenje.

4. Trovanje zoocidima

36

„Ne preživljavaju ni najjači ni najpametniji. Preživljavaju oni koji se najbolje prila-gođavaju promjenama!“ Charles Darwin

Pod biološkim suzbijanjem kukaca smatramo upotrebu prirodnih neprijatelja u suz-bijanju štetnih organizama. Među organizmima postoji prirodna ravnoteža, ali je naj-češće nedovoljna za zadovoljavajuće rezultate pri uzgoju kulturnoga bilja, stoga se pod biološkom zaštitom smatra manipulacija prirodnih neprijatelja od strane čovjeka.

Ovisno o mjestu gdje se nalaze, možemo razlikovati:- autohtone vrste – izvorne vrste koje obitavaju u određenom ekosustavu - alohtone vrste – strane vrste koje su dospjele na određeno područje slučaj-

nim ili namjernim unošenjem (ranije nisu obitavale na tom području).

Strane ili alohtone vrste mogu se prilagoditi novom staništu i služiti svrsi za koju su unesene te ih nazivamo naturaliziranim alohtonim vrstama ili se mogu početi nekon-trolirano širiti i ugroziti ekosustav autohtone vrste i kao posljedicu imati ekonomske i ekološke posljedice. Takve vrste nazivamo invazivnim alohtonim vrstama. Takve vrste zauzimaju domaći prostor, hranu, prenose bolesti te mijenjaju uvjete staništa.

Strane invazivne vrste mogu imati različite utjecaje na ekosustav u koji su unesene zbog nepredvidivog utjecaja na okoliš, neredovitoga praćenja, nedorečenosti i nepo-štivanja zakona.

5. Podjela fungicida

Ankica Sarajlić

5. BIOLOŠKO SUZBIJANJE ŠTETNIH KUKACA

37

Biološka zaštita može se primijeniti za sve štetne organizme. Metode i agensi koji se koriste, specifični su za svaku vrstu. Štetni kukci napadaju hranu koju mi želimo zašti-titi, a biološkim mjerama oni se izravno ili neizravno suzbijaju.

Osim primjene korisnih kukaca u suzbijanju onih štetnih, važno je i njihovo očuvanje i zaštita u prirodi te im je potrebno stvoriti što bolje uvjete za život. Nužno je provo-diti stalne edukacije proizvođača te praćenje populacije u prirodi kako bi se očuvala prirodna ravnoteža.

Prema načinu ishrane, prirodni neprijatelji mogu biti: grabežljivci, parazitoidi i uzroč-nici bolesti (patogeni). Mnogi predatori hrane se kukcima. Za biološku zaštitu najče-šće se koriste kukci i slični predatori koji se hrane na manjem broju vrsta kako bi se dobila što bolja specifikacija u borbi protiv štetnika.

Prirodni neprijatelji su jedan od glavnih regulatora dinamike populacije. U praksi se korisni kukci primjenjuju uglavnom u zaštićenim prostorima (povrćarstvo, cvjećar-stvo) zbog lakšega kontroliranja uvjeta.

Primjena ove mjere zaštite kulturnoga bilja mora se provoditi oprezno i uz savjete stručnih osoba.

Postoji i međunarodna organizacija koja se bavi biološkom zaštitom štetnika (IOBC – International organization for biological control – Međunarodna organizacija za bi-ološko suzbijanje). U Hrvatskoj se ne uzgajaju kukci za komercijalnu upotrebu, ali se mogu kupiti preko ovlaštenih distributera (Tablica 10.). Biološke mjere suzbijanja po-trebno je primjenjivati radi smanjenja uporabe pesticida i očuvanja okoliša. Preporu-čuje se uzgoj različitih poljoprivrednih kultura (izbjegavati monokulturu) te praćenje i kontrola korisne faune (trčci, zlatooke, parazitske osice, osolike muhe, božje ovčice, grabežljive stjenice) (Slika 12.).

Slika 12. Orius levigatus (http://www.hortidaily.com)

5. Biološko suzbijanje štetnih kukaca

38

Tablica 10. Neki od proizvoda za biološko suzbijanje štetnih kukaca (Koppert)

Predator Prirodni neprijatelj Trgovačko ime

Bijela mušica Encarsia formosa EN-STRIP

Eretmocerus eremicus ERCAL

Macrolophus caliginosus MIRICAL

Crveni pauk Amblyseius californicus SPICAL

Phytoseiulus persimilis SPIDEX

Fel ella acarisuga SPIDEND

Trips Orisu levigatus THRIPOR

Amblyseius swirskii SWIRSKI-MITE

Lisna uš Aphidius colemani APHIPAR

Aphidius ervi ERVIPAR

Lisni miner Dacnusa sibirica + Dacnusa isaea MINEX

Diaglyphus isaea MYGLYPHUS

Šampinjonska mušica Steinernema spp. SCIARID

Steinernema fel ae ENTONEM

5.1. Bogomoljke

Slika 13. Bogomoljka (Mantis religiosa)

(http://www.entomart.be/INS-0099.html)


39

Ime su dobile po prednjim nogama koje su ispružene prema naprijed i služe za hva-tanje plijena (lisne uši, stjenice i dr.). Najpoznatija vrsta kod nas je Mantis religiosa (Slika 13.). Uglavnom su zelene boje, ali se često javlja sezonski dimorfizam, gdje se pod utjecajem različitih temperatura i relativne vlage boja kukca mijenja od zelene do smeđe. Jako je izražena mimikrija koja im je zaštita upravo od neprijatelja. U prirodi im je brojnost mala i ne utječu značajno na smanjenje populacije štetnih kukaca, ali se proizvode i komercijalno te se umjetno introduciraju.

5.2. Zlatooka

Slika 14. Odrasla jedinka zlatooke

(Chrysoperla carnea)

Zlatooke su značajni prirodni neprijatelji štetnih kukaca. Odrasli oblici su nježnoga, zelenkastoga tijela. Imaju dva para mrežastih krila, velike sjajne oči i duga ticala (Slika 14.). Odrasle jedinke hrane se cvjetnim nektarom, peludom i mednom rosom. Jaja odlažu na biljkama na dugim nitima kako bi ih zaštitile od drugih grabežljivaca (Slika 15.). Odlažu ih na naličje lista, najčešće u blizini kolonija lisnih uši. Ličinke su grabe-žljivci. Tijelo im je crveno-smeđe boje s bočnim dlakama (Slika 16.). Prilikom ishrane ličinke zabadaju jake čeljusti u tijelo žrtve i ubijaju je. Hrane se lisnim ušima, jajima krumpirove zlatice, crvenim paucima, tripsima, lisnim buhama, štitastim moljcima i jajima drugih štetnika. Ličinke prezimljavaju na skrovitim mjestima te je nažalost zbog hladnoće smrtnost velika tijekom zimskoga razdoblja. Možemo ih zaštiti postav-ljanjem crveno-smeđih kućica koje ih privlače. Zbog nedovoljnoga broja lisnih uši u proljeće može biti ugrožena brojnost zlatooke. Za njen opstanak potrebno je uzgajati biljke koje preferira, kao što su kamilica, kopar i dr. Primjena insekticida uvelike sma-njuje populaciju zlatooka zbog prevelike osjetljivosti.

Foto

: A. S

araj

lić


40

Slika 15. Jaja zlatooke Slika 16. Ličinka zlatooke(http://soilcropandmore.info)

5.3. Trčci

Slika 17. Carabus cancellatus (http://carabidae.org)

Ime su dobili po razvijenim nogama kojima se mogu jako brzo kretati. Noge im služe i za hvatanje plijena. Tijelo im je uglavnom tamne boje, duljine nekoliko centimetara (Slika 17.). Mogu se naći u umjerenim agroekosustavima. Postoje i štetne vrste, ali je puno veći broj korisnih za poljoprivredu. Žive u tlu i uglavnom se hrane zemljišnim štetnicima, od kojih su osobito važni grčice, žičnjaci i gusjenice leptira, ali se hrane i ličinkama i jajima krumpirove zlatice, drugim štetnim trčcima, puževima i dr. Jako su osjetljivi na insekticide te njihova brojnost može poslužiti kao bioindikator onečišće-nja tla (Tallosi i Vujčić-Karlo 2007.; Funayama 2011.). Kod primjene insekticida uvijek

Foto

: A. S

araj

lić


41

treba pripaziti kako bi se što je moguće više sačuvala korisna entomofauna. Trčci su osjetljivi i na abiotske čimbenike kao što je vlažnost tla, nadmorska visina, temperatu-ra, tip tla i dr. Oni su važni za utvrđivanje prisutnosti određene vrste trčaka (Holand i Luff 2000.). Najčešći rodovi koji se sreću na našim prostorima su Carabus, Calosoma i dr. Za trčke su jako važne i nepoljoprivredne površine koje mnogi koriste kao sklonište od nepovoljnih vanjskih utjecaja. Svaki poljoprivredni proizvođač trebao bi brinuti o poznavanju pogodnih mjesta za razvoj i očuvanje korisnih organizama jer zauzimaju važno mjesto u integriranoj zaštiti bilja.

5.4. Coccinelidae – Božje ovčice

Slika 18. Ishrana bubamara lisnim

ušima

Bubamare ili božje ovčice se hrane štetnim kukcima i grinjama napadajući sve razvojne stadije. Najpoznatiji su neprijatelji na lisnim ušima i često se uz napad lisnih uši uočava prisutnost bubamari na biljkama (Slika 18.). Osim odraslih oblika, i njihove se ličinke hrane lisnim ušima te su također značajni u regulaciji populacije uši. One su sive boje, a neke mogu biti sa svjetlijim izraštajima (Slika 19.). Vrlo su važni prirodni neprijatelji štitastih uši, tripsa, crvenih pauka te drugih štetnih grinja. Prezimljava imago (odrasla jedinka) na skrovitim mjestima, gdje nema opasnosti od mraza. U cilju povećanja broja preživjelih bubamara korisno je postaviti kućice koje će omogućiti njihovo uspješnije prezimljavanje. Kućice se prave od drveta crvene do smeđe boje jer iste privlače bu-bamare. U Hrvatskoj je nedavno otkrivena nova vrsta božje ovčice Harmonia axyridis. Vrsta je postala invazivna jer se u nedostatku lisnih uši hrani ličinkama drugih božjih ovčica koje su korisne čovjeku. Iako postoji jako velik broj varijacija u izgledu tijela, lako je prepoznatljiva jer na nadvratnom štitu ima oblik crnoga slova M ili W.

Foto

: I. M

ajić


42

Slika 19. Ličinke božjih ovčica (http://hsp3nature.blogspot.

com/2011/07/ladybirds.html)

5.5. Dvokrilci (Diptera)Jedna od najvažnijih porodica parazita kukaca u redu dvokrilaca je porodica muha gusjeničarki Tachinidae. Izgledom nalikuju domaćoj muhi. Ženke odlažu jaja na tijelo žrtve, u tijelo ili na biljku kojom se žrtva hrani. Ličinke su endoparaziti, što znači da žive u tijelu žrtve do kraja svoga razvoja, nakon čega žrtva ugiba, a odrasli oblici pa-razitske muhe izlijeću van. Poznate su i monofagne i polifagne vrste. Kod nas je česta vrsta Lydella thompsoni koja parazitira ličinke kukuruznoga moljca (Slika 20.).

Slika 20. Lydella thompsoni odrasla jedinka

Postoji i porodica tzv. grabežljivih muha Asilidae. Odrasli oblici su predatori i love pli-jen prednjim nogama, a neki čak ispuštaju u žrtvu otrovne tvari kako bi ju paralizirali.

Imago osolikih muha (Syrphidae) je žuto-crne boje i nalik je osama, po čemu su i dobile ime (Slika 21.). Oprašivači su kulturnoga bilja. Ličinke ovih muha poznati su predatori lisnih uši.

Foto

: A. S

araj

lić


43

Slika 21. Osolike muhe (Episyrphus balteatus)

5.6. Korisne stjeniceKorisne stjenice su među važnim prirodnim neprijateljima štetnika. U fauni Hrvatske puno je više korisnih od štetnih vrsta stjenica. Imaju usni ustroj prilagođen bodenju i sisanju. Specifičnost na tijelu stjenica je trokutasti štit na leđnoj strani tijela koji se na-ziva scutellum. Prednji dio prednjega para krila je čvrst, dok je stražnji dio prednjega para krila i stražnji par krila opnenast. Neke od utvrđenih porodica u našim krajevima su: Anthocoridae, Geocoridae, Miridae, Nabidae, Pentatomidae i Reduvidae (Franin i Barić, 2012.). Značajne su za suzbijanje crvenog voćnog pauka, različitih vrsta gusjeni-ca, lisnih uši, tripsa i dr. Predatori su i ličinke i odrasle stjenice. Prema Torresu i Boydu, 2009., predatorske stjenice koje se osim plijenom hrane i biljnim materijalom, postižu visok stupanj preživljavanja, veće tjelesne dimenzije, poboljšava im se plodnost, žive duže te im se skraćuje razvojni period. Grabežljivim stjenicama nedostatak plijena može reducirati biološki i reproduktivni potencijal (Fialho i sur., 2009.).

5.7. Entomofagne osiceEntomofagne osice su jako sitni kukci (do 0,5mm) i najčešće su parazitoidi jaja, ali mogu parazitirati i ostale razvojne stadije kukaca. Postoji jako puno porodica koje se ubrajaju u korisnu entomofaunu, kao što su: Ichneumonidae, Braconidae, Aphididae, Encyrtidae, Aphelendidae, Trichogrammatidae, Mymaridae i dr.

Većina istraživanja provodi se u zatvorenim prostorima gdje se lakše kontroliraju uvje-ti. Prema rezultatima dobivenim iz pokusa s gerberama u stakleničkoj proizvodnji, intenzivna proizvodnja moguća je uz primjenu predatora parazitske osice Encarsia formosa i Eretmocerus eremicus (EN-STRIP, ENERMIX) u suzbijanju ekonomski važ-noga štetnika štitastog moljca (Trialeurodus vaporariorum) (Parađiković i sur., 2007.).

Foto

: A. S

araj

lić


44

Najpoznatija porodica koja se svake godine javlja kod nas u prirodi, ali je i najviše pro-učavana, je porodica Trichogrammatidae s rodom Trichogramma. Jajni su paraziti i če-sto su proučavani i korišteni za suzbijanje kukuruznoga moljca (Slika 22.). Parazitiraju na taj način što odlažu svoja jaja u jaja domaćina, gdje se razvijaju do izlaska odrasle jedinke. Jaja kukuruznoga moljca su bijele boje, dok su parazitirana jaja crne boje i lako se uočavaju (Slika 23. i 24.). Proizvodnja parazitskih osica je komercijalizirana. Cijena im je nešto viša od cijene insekticida te je zbog toga njihova primjena u praksi značajno manja u odnosu na insekticide. Primjena parazitskih osica je otežana i iz razloga što se mora pratiti biologija štetnika kako bi se na vrijeme ispustila osica u polje. Parazitske osice mogu smanjiti napad kukuruznoga moljca i do 70% (Bigler i Brunetti, 1986.), dok drugi autori navode i puno veću smrtnost, i preko 90% (Kuhar i sur., 2002.).

Slika 22., 23. i 24. Parazitska osica Trichogramma na jajima kukuruznoga

moljca, zdrava i zaražena jaja kukuruznoga moljca

Foto

: A. S

araj

lić

Foto

: A. S

araj

lić

Foto

: A. S

araj

lić


45

5.8. Ostali korisni organizmiPostoji još velik broj korisnih organizama koji se danas koriste za suzbijanje štetnih ku-kaca, kao što su nematode, predatorske grinje, virusi, bakterije, gljivice i dr. U svijetu su postignuti jako dobri rezultati primjenom spomenutih korisnih organizama. Nema-toda Steinernema carpocapsae je polučila značajne rezultate u suzbijanju jabučnog savijača (Cydia pomonella). U nekim zemljama gdje su provedena istraživanja, učin-kovitost je bila čak do 100%, dok su u ostalima rezultati bili zadovoljavajući s različitim postotkom učinkovitosti (Grubišić i sur., 2010.). Postignuti su i jako dobri rezultati kod suzbijanja štetnika entomopatogenim gljivicama. U istraživanju Todorove i sur. 2000. godine, gljivica Beauveria bassiana pokazala je visok potencijal za suzbijanje krum-pirove zlatice i zelene breskvine uši, dok za njihove predatore, božje ovčice nije bila štetna. Smrtnost štetnika kretala se između 50 i 100%, ovisno o soju gljivice. Visok postotak učinkovitosti bakterije Bacillus thuringiensis postignut je protiv štetnih vrsta, u prvom redu Lepidoptera, ali i nekih Coleoptera i Diptera. Znanstvenik Božidar Her-gula 1929. godine prvi je u svijetu postavio pokuse za biološko suzbijanje kukuruznog moljca u prirodi, u botaničkom vrtu u Zagrebu. U svojim pokusima koristio je bakterije Cocobacilus ellingeri, Bacterium canadensis, Bacterium galeriae i Bacillus thuringien-sis koja je bila i najdjelotvornija. Koristio je i neke druge bakterije i gljivice, od kojih je najdjelotvornija bila Metarrhizium anisopliae. Danas postoje pripravci na tržištu koji sadrže navedene korisne organizme. Jedan od njih je i biološki pripravak Biobit XL koji sadrži spore i toksine bakterije Bacillus thuringiensis. U istraživanjima Ivezić i sur. 1998. godine, primjenom ovoga sredstva napad kukuruznoga moljca smanjen je za približno 50% kod samo jednog tretiranja krajem srpnja. Slični rezultati dobiveni su i na silažnom kukuruzu, gdje je intenzitet napada smanjen za 41% u odnosu na kon-trolu (Raspudić i sur., 1999.). Smanjenjem intenziteta napada smanjeni su i svi ostali parametri oštećenja na biljci.

Poljoprivredni proizvođači polako se upoznaju i na svoje površine uvode ovu mjeru borbe protiv štetnih kukaca kao alternativu kemijskim sredstvima za zaštitu bilja. U Hrvatskoj velik problem još uvijek predstavlja papirologija potrebna za uvoz priprava-ka za biološku kontrolu te nedovoljna informiranost samih proizvođača o prednosti-ma koje pruža.

Sigurno je da biološka mjera suzbijanja štetnih kukaca ima u budućnosti značajnu ulogu jer se sve više kemijskih sredstava povlači s tržišta zbog štetnoga djelovanja.


46

Ivana Majić

6. BIOTEHNOLOŠKA RJEŠENJA U ZAŠTITI BILJA OD ŠTETNIH KUKACA

Ukupna populacija ljudi do 2050. godine povećati će sa sadašnjih 6 na 9 milijardi, što ukazuje na potrebu povećanja proizvodnje hrane za 70% u odnosu na proizvodnju iz razdoblja 2005.-2007. godine (FAO, 2010.). Razina proizvodnje hrane u Europi ispod je potražnje pa se trenutno na afričkim poljoprivrednim površinama proizvodi hrana kako bi se zadovoljila potreba potrošača u europskim zemljama. Površine u Africi na kojima se proizvodi hrana za europsko tržište, po veličini su jednake kao država Nje-mačka. U europskom parlamentu smatraju da se ovakva politika mora promijeniti te da se europskom farmeru mora omogućiti povećanje produktivnosti i konkurentnosti na tržištu.

Klimatske promjene će u budućnosti zasigurno utjecati na promjene u proizvodnji hrane te će globalno dovesti do deficita hrane. Modeli procjene utjecaja klimatskih promjena u Europi predviđaju povećanje površina pod žitaricama jer se očekuje da će povećana razina CO2 biti važnija od negativnoga utjecaja povećanja temperatu-re. Model se temelji na pretpostavci da dostupnost vode neće biti ograničavajući čimbenik. No, istim modelom procjenjuju se negativni utjecaji vodnoga i tempera-turnoga režima u Africi, odnosno smanjivanje poljoprivredne proizvodnje i konačno deficit hrane.

S obzirom da štetni organizmi na bilju pričinjavaju ekonomski značajne gubitke u pri-nosu, prosječno 40%, od 1960-ih godina intenzivno se razvija industrija kemijskih pe-sticida te njihova primjena.

47


Povećanjem ekološke osviještenosti, očekuje se smanjivanje upotrebe fosilnih goriva te korištenje biogoriva. Globalno gledajući, kompeticija između korištenja poljopri-vrednih površina za proizvodnju hrane i biogoriva također će utjecati na buduće defi-cite hrane i podići će cijenu poljoprivrednim proizvodima.

6.1. Pesticidi i legislativa EUReforma zajedničke poljoprivredne politike EU članica ističe važnost brige za sigur-nost hrane. Utvrđeni su standardi zdravstvene ispravnosti hrane, ekološkoga utjeca-ja i dobrobiti za životinje, pri čemu su smanjeni prihodi na razini farme povećanim troškovima proizvodnje koja zadovoljava sve navedene standarde. Donositelji odluka u raznim tijelima europskih institucija zauzimaju stav da je važnije očuvati kvalitetu umjesto kvantitete hrane, opravdavajući činjenicom da potrošači radije kupuju lokal-ne proizvode, često izravno od proizvođača.

Radi očuvanja bioraznolikosti te proizvodnje toksikološki sigurne hrane, politika i stav članica EU ukazuju na potrebe za značajnim smanjivanjem upotrebe pesticida u po-ljoprivrednoj proizvodnji. 2009. godine usvojena je direktiva o „Održivoj upotrebi pe-sticida“. Članak 14 iste direktive navodi: „Države članice trebaju poduzeti sve nužne mjere kako bi se promovirala zaštita bilja uz minimalne inpute pesticida te, ukoliko je moguće, treba dati prioritet nekemijskim mjerama zaštite bilja“. U članku 4 navodi se:

48

„Države članice trebaju usvojiti Nacionalni akcijski plan i odrediti ciljeve, mjere i oče-kivani vremenski okvir kako bi se smanjio rizik primjene pesticida na ljudsko zdravlje i okoliš te poticao razvoj i uvođenje integrirane zaštite bilja kroz alternativne pristupe i tehnike kako bi se smanjila ovisnost o upotrebi pesticida...“

Od 2014. godine, prema direktivi o „Održivoj upotrebi pesticida“, članice EU trebaju primjenjivati sustave integrirane zaštite bilja koja podrazumijeva minimalnu upora-bu pesticida. Svake godine sve je manje sredstava za zaštitu bilja, odnosno djelatnih tvari, registrirano i dozvoljeno za uporabu u državama EU. Proizvodnja nekih poljopri-vrednih kultura u EU, kao što je mrkva, postaje ekonomski neprihvatljiva zbog zabrane uporabe pesticida, odnosno nije dozvoljena registracija nekih važnih insekticida za primjenu u proizvodnji mrkve. Podatci engleskih autora upozoravaju da proizvodnja jabuka u Engleskoj iz istih razloga neće biti isplativa.

Neka istraživanja ukazuju da će radikalnim smanjivanjem upotrebe pesticida poljo-privredna proizvodnja trpjeti značajne ekonomske gubitke. Ekonomisti predviđaju da će takva proizvodnja biti visokorizična za sve dionike u poljoprivredi, od farmera do ulagača. Međutim, podatci francuskih i nizozemskih istraživača upućuju da smanje-nje uporabe pesticida ne dovodi nužno do smanjenja profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje (Boussemart i sur., 2011.; Koeijer i sur., 2002.). Analizirajući rezultate pri-mjene IPM sustava iz 64 projekta u 26 država, utvrđeno je povećanje prinosa za 40%, uz smanjenje upotrebe pesticida za 75% u više od 60% projekata. Međutim, istim istraživanjem navodi se kako su slabo prihvaćene biološke mjere suzbijanja, kao što su feromonski mamci za praćenje populacije kukaca i upotreba prirodnih neprijatelja (Chandler i sur., 2011.). Ove biološke mjere najbolje su iskorištene i tehnološki razvije-ne u zatvorenim proizvodnim sustavima kao što su staklenici. Tako je poznato da se u Nizozemskoj više od 90% stakleničke proizvodnje rajčice, krastavca i paprike proizvodi primjenjujući IPM principe.

Kako bi IPM sustav bio održiv, treba omogućiti mehanizam koji će kompenzirati proi-zvođačima troškove koji nastaju uslijed smanjenja upotrebe pesticida. Istovremeno, Svjetska banka daje preporuke da se zbog očekivanoga porasta stanovništva, odno-sno potražnje za hranom, do 2030. godine stvore uvjeti za razvoj okolišno prihvatlji-vih farmi koje proizvode uz minimalne inpute 50% više hrane u odnosu na današnju razinu (World Bank, 2008.).

Osim ekološkoga značaja, intenzivna i prekomjerna upotreba pesticida u razvijenim zemljama dovela je do pojave otpornosti kukaca prema najčešće korištenim aktivnim tvarima insekticida (Slika 25.). Do sada je kod više od 450 vrsta iz redova kukaca i paučnjaka utvrđena pojava otpornosti na jedan ili više pesticida (Arthropod Pesticide Resistance Database, http://www.pesticideresistance.com). Pojava otpornosti kuka-

6. Biotehnološka rješenja u zaštiti bilja od štetnih kukaca

49

ca prema pesticidima poznata je još od 1947. godine (Brown, 1958.), a to je snažan argument za farmera kako bi se odlučio za primjenu drugih, nekemijskih metoda suz-bijanja šetnih kukaca i paučnjaka. Međutim, jedan od načina kako smanjiti rizik od pojave otpornosti kod kukaca je uporaba različitih sredstava za zaštitu bilja, odnosno različitih aktivnih tvari. No, trenutna politika EU nalaže da se u slučaju registrirane dvije aktivne tvari koje suzbijaju istog kukca, zabrani upotreba one koja je toksični-ja. Zbog zabrane uporabe nekih organo-fosfornih insekticida te ovisnosti o primjeni samo sintetskih piretroida, u nekoliko EU država prijavljena je otpornost repičinoga sjajnika (Meligethes aeneus) na ključne insekticide.

Slika 25. Ilustracija prekomjerne upotrebe pesticida (http://www.eucipm.org)

Integrirana zaštita bilja (IPM) je strategija europske politike kojom se sugerira kori-štenje nekemijskih metoda zaštite bilja, ali tehnološkim i znanstvenim istraživanjima još se uvijek ne mogu u potpunosti ponuditi rješenja koja po učinkovitosti zamjenjuju pesticide. Rješenja koja će se koristiti u IPM sustavima, moraju biti primjenjiva (prak-tična za uporabu), ekološki i ekonomski prihvatljiva, održiva te omogućiti proizvodnju hrane barem na razini na kojoj se i dosad proizvodila.


50

Osnovni problem IPM sustava je kako nahraniti globalno rastuću populaciju ljudi, pri tome ne narušavajući prirodne resurse od kojih poljoprivredna proizvodnja ultimativ-no ovisi.

6.2. Biotehnologija i genetski modificirane biljke s insekticidnim djelovanjem

Biotehnologija je znanost koja se bavi modificiranjem genetskoga materijala biljaka, životinja i mikroorganizama. U povijesti, kako bi se stvorio poželjan genetski materijal, biotehnološke metode značile su klasično oplemenjivanje biljaka i životinja. U novije vrijeme, biotehnologija se oslanja na genetički inženjering, odnosno unošenje genet-skoga materijala jednoga organizma u drugi.

Zagovornici biotehnoloških metoda smatraju da je upravo biotehnologija rješenje za povećanje proizvodnje hrane, unatoč smanjenju upotrebe pesticida. Ova tehno-logija zamišljena je kao održiva, ekološki prihvatljiva s toksikološkoga stajališta i sa slabim utjecajem na prirodne neprijatelje. Također, lako se primjenjuje te odgovara zahtjevima intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Novim biotehnoloških metodama, stvoreni su pesticidi na bazi mikroorganizama ili biljnih komponenata za suzbijanje raznih štetnika. Genetski modificirani mikrobiološki pesticidi zapravo su bakterije, vi-rusi, protozoe ili alge, čije su DNA izmijenjeni kako bi imali insekticidno djelovanje. Primjer su modificirane entomopatogene gljivice, a ti se pesticidi koriste u suzbijanju kukaca. Također, genetičkim inženjeringom nastoje se poboljšati svojstva nekih bio-loških agenata u suzbijanju štetnih organizama. Tako se molekularnim tehnikama ma-nipulira genima, npr. nekih vrsta entomopatogenih nematoda i bakulovirusa kako bi bili učinkovitiji u suzbijanju većega broja štetnika. Biotehničke kompanije predviđaju povećanje potražnje za biopesticidima te su spremne na moguće troškove registracije takvih sredstava kako bi udovoljile potrebama tržišta.

Spoznaja da neki mikroorganizmi mogu uzrokovati bolesti kod kukaca zabilježena je u Kini još davne 2500. godine prije Krista. Prvi je takav zapis o bolestima dudovoga svilca, Bombyx mori (Steinhaus, 1949.). U 20. stoljeću utvrđeno je da je dudov svilac osjetljiv na entomopatogenu gljivicu Beauveria bassiana. Već početkom 20. stoljeća (1911. godine) d’Herelle (francusko-kanadski mikrobiolog) pokušao je suzbijati kukce koristeći bakterije kao osnovno sredstvo. Mnogi poznati mikrobiolozi tijekom povije-sti, kao što su Koch i Pasteur, nastavili su istraživanja osjetljivosti kukaca na toksine raznih mikroorganizama.

U razdoblju između 1920. i 1940. godine, velik broj virusa, gljivica i bakterija testiran je, osim u laboratorijskim, i u poljskim uvjetima. Međutim, samo jedna vrsta bakteri-je, Bacillus thuringiensis (Bt), zbog učinkovitosti i mogućnosti komercijalne proizvod-


51

nje pokazala se kao dobar biološki agent u suzbijanju kukaca. B. thuringiensis je gram pozitivna bakterija koju prirodno nalazimo u tlu.

Do danas, među najpoznatijim biopesticidima su oni koji sadrže kristalizirajući toksin ove bakterije, tzv. cry proteine, kao i živuće spore. Bt insekticidi čine 75% od ukupno dostupnih biopesticida na tržištu. Cry protein ima insekticidno djelovanje za kukce iz redova Lepidoptera, Hymenoptera, Coleoptera i Diptera te za neke vrste nemato-da (Bravo i sur., 2007.). Osim Bt toksina, toksini bakterije Photorhabdus luminescens pokazuju jednaki potencijal u genetičkom inženjeringu biljaka s insekticidnim djelo-vanjem.

Genetičkim inženjeringom stvorene su kulture (kukuruz, pamuk, soja, duhan i dr.) koje su otporne na neke vrste kukaca. Prema Jamesu (2010.), u 2008. godini zasijano je više od 128 milijuna hektara svjetskih površina s genetski modificiranim kulturama. Globalno uspoređujući, Europska unija ima najstrože zakone vezane uz registraciju genetski modificiranih (GM) biljaka (Davison, 2010.).

Zbog malog broja istraživanja i nedostatka pouzdanih rezultata znanstvenih istraživa-nja koji potvrđuju sigurnost genetički izmijenjene hrane i slabi ekološki utjecaj, potro-šači u EU vrlo su skeptični prema korištenju GM biljaka.

Tablica 11. Površine (ha) u Europskoj uniji zasijane GM kukuruzom (http://www. gmo-compass.org )

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.Španjolska 75.148 79.269 76.057 7.6575 97.325 116.306 136.962Francuska 21.147 - - - - - -Češka 5.000 8.380 6.480 4.680 5.090 3.080 2.800Portugal 4.500 4.851 5.094 4.868 7.723 9.278 8.171Njemačka 2.685 3.171 - - - - -Slovačka 900 1.900 857 1.248 760 189 100Rumunjska 350 7.146 3.244 822 588 217 834Poljska 320 3.000 3.000 3.000 3.900 4.000 -Ukupno 110.050 107.717 94.750 91.193 115.386 133.679 148.867

U Europi su registrirani GM kukuruz i pamuk s insekticidnim djelovanjem koji se mogu koristiti za ishranu ljudi i stoke. Najviše površina u EU zasijano je GM kukuruzom (Ta-blica 11.). Sjemenarske institucije koje su registrirale GM kukuruz u EU su: Monsanto, Syngenta, Pioneer i Dow AgroSciences (Tablica 12.). Genetički izmijenjeni kukuruz po-sjeduje insekticidno djelovanje prema kukcima iz reda Lepidoptera, i to prema Ostri-nia nubilalis i i nekim vrstama iz roda Sesamia te nekim kukcima iz reda Coleoptera,


52

kao što je Diabrotica spp. Većina registriranih GM hibrida kukuruza ima introducirani cry protein iz bakterije B. thuringiensis.

Tablica 12. Registrirani hibridi GM kukuruza u Europskoj uniji

( http://ec.europa.eu)

Kompanija Hibrid Introducirani gen Djelovanje

Syngenta Bt11 Cry1Ab Ostrinia nubilalis

Pioneer i Dow AgroSciences DAS1507xNK603 Cry1F Ostrinia nubilalis,

Sesamia spp.

Pioneer i Dow AgroSciences DAS59122

cry34Ab1 cry35Ab1

Diabro ca spp.

Pioneer i Dow AgroSciences 1507 cry1F Ostrinia nubilalis

Monsanto MON810 Cry1Ab Ostrinia nubilalis

Monsanto MON 863 Cry3Bb1 Diabro ca spp.

Monsanto NK603xMON810 cry1Ab Ostrinia nubilalis, Sesamia spp

Monsanto MON88017 cry3Bb1 Coleoptera

Monsanto MON89034cry1A.105 cry2Ab2

Lepidoptera

Pioneer 59122xNK603cry34Ab1 cry35Ab1

Coleoptera

Monsanto MON863xMON810 xNK603

cry3Bb1 cry1Ab

ColeopteraLepidoptera

Monsanto MON88017 x MON810

Cry3Bb1Cry1Ab


Monsanto MON89034x NK603

cry1A.105 cry2Ab2

Lepidoptera

Pioneer 1507x59122cry1F, cry34Ab1 cry35Ab1



53

Kompanija Hibrid Introducirani gen Djelovanje

Monsanto MON89034x MON88017

cry1A.105 cry2Ab2cry3Bb1


Syngenta MIR604xGA21 Cry3A Coleoptera

Syngenta BtxMIR604xGA21cry1Ab cry3A


Syngenta MIR162 vip3Aa20 Lepidoptera

Dow AgroSciencesMonsanto

MON-89Ø34-3 xDAS-Ø15Ø7-1 x MON-88Ø17-3 xDAS-59122-7

Cry1A.105Cry2Ab2Cry1F

Ostrinia nubilalis, Sesamia spp.Diabro ca spp.

Dow AgroSciencesMonsanto

MON89034×1507×NK603

Cry1A.105Cry2Ab2 Cry1F

Ostrinia nubilalis, Sesamia spp.

GM kukuruz u SAD-u sije se na velikom broju površina jer je jedina alternativa proi-zvođačima kukuruza u uskom plodoredu (najčešće sa sojom) za suzbijanje i preven-tivu šteta od ekonomski najznačajnijih štetnika kukuruznoga moljca (O. nubilalis) i kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera).

Slika 26. Korijen otpornoga GM i

osjetljivoga hibrida kukuruza prema

kukuruznoj zlatici Foto

: E. R

aspu

dić


54

Od 2003. godine, u SAD-u se koriste hibridi s ekpresijom Cry3Bb1, mCry3A i Cry34/35Ab1 proteina, otporni na ličinke kukuruzne zlatice (Slika 26.). No, već 2009. godine u državi Iowa zapažena je otpornost ovoga štetnika na GM kukuruz. Svake iduće godine zapažena je pojava otpornosti na različitim lokacijama uzgoja kukuruza u SAD-u (Gassman, 2012.). Osim kukuruzne zlatice, i druge vrste kukaca razvile su otpornost na cry protein, kao npr. Plodia interpunctella, Cadra littoralis, Spodoptera exigua, Heliothis virescens, Ostriniacautella, Leptinotarsa decemlineata, Chrysomela scripta, Thrichoplusia ni, Spodoptera nubilalis i Culex quinquefascinatus (Schnepf i sur., 1998.).

Jednako kao i s intenzivnom uporabom pesticida ni uporaba GM biljaka nije održiva ako će biti jedina korištena mjera u suzbijanju kukaca. Budućnost uporabe biotehno-loških “alata” u održivoj zaštiti bilja vrlo je izgledna, ali treba prethoditi iscrpnim istra-živanjima učinka na okoliš, životinje i ljude. Održiva zaštita bilja je integriranje svih raspoloživih mjera, uz GM biljke, kako bi se smanjila ovisnost o samo jednoj mjeri, što dovodi do narušavanja biološke ranolikosti, pojave otpornosti kod kukaca i toksikološ-koga problema za uzgoj sigurne hrane.


55

Mirjana Brmež

7. NEMATODE KAO BIOINDIKATORI ONEČIŠĆENJA TLA I BIORAZNOLIKOSTI U OKOLIŠU

Zdravlje tla jedan je od osnovnih preduvjeta za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje u svijetu povećava se i oneči-šćenje okoliša od štetnih kemikalija, naročito pesticida. Česti su primjeri nestanka po-jedinih vrsta uslijed raznoraznih onečišćenja. Mjere za očuvanje bioraznolikosti uglav-nom se tiču očuvanja većih organizama, kao što su ptice ili sisavci, dok se mikrofaunom tla uglavnom bavi samo uži krug znanstvenika i stručnjaka, zbog čega promjene koje se događaju unutar mikrofaune tla uglavnom ostaju nezapažene u široj javnosti.

Kvalitetu tla moguće je pratiti ispitivanjem fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla. “Zdrava tla” su ona koja mogu prevladati nepovoljne utjecaje, bilo da su to prirodne nepogode izazvane klimatskim prilikama ili onečišćenja izazvana antropogenom aktiv-nošću, npr. primjenom pesticida. Takva tla najčešće su vrlo bogata u raznolikosti or-ganizama koji ih naseljavaju. S druge strane, povećanjem poljoprivredne proizvodnje povećava se količina štetnih kemikalija, povećava se brojnost pojedinih dominantnih vrsta (najčešće štetnih), a gubi se velik dio organizama koji nisu u mogućnosti preživjeti u onečišćenim sredinama. Uz to, vrlo je česta pojava da se pojedinoj problematici koja se javlja tijekom poljoprivredne proizvodnje (npr. zaštita od bolesti i štetnika) pristupa, najčešće nenamjerno, vrlo ograničeno budući da su stručnjaci vrlo usko specijalizira-ni za svoja područja, tj. tretiraju pojedinoga štetnika ili bolest zadovoljavajući pritom uglavnom samo ekonomske pokazatelje proizvodnje te jednostavno gube iz vida “širu sliku” o važnosti očuvanja bioraznolikosti tla kao esecijalne komponente ekosustava tla.

56

Biološku komponentu tla čine veći i manji organizmi. Oni imaju svoju ulogu u tlu, kao što je razgradnja organske tvari, mineralizacija hranjiva u tlu, razgradnja štetnih tvari, a neki organizmi služe kao predatori koji pridonose povoljnijoj poljoprivrednoj proi-zvodnji, naročito u borbi sa štenim organizmima.

Bioraznolikost organizama u tlu može poslužiti kao bioindikator onečišćenja tla od pesticida, ali nužno je imati u vidu kako se pouzdani bioindikatori moraju moći kom-parirati između različitih agroekosustava. Jedan od osnovnih preduvjeta koji moraju zadovoljavati je to da su prisutni u svim staništima, i to u velikoj brojnosti te da su u stalnom kontaktu s kapilarnom vodom tla budući da se glavna masa onečišćenja od pesticida nalazi upravo u tom dijelu tla. S tog gledišta, nematode u odnosu na sve dru-ge organizme u tlu najbolje reflektiraju stanje u okolišu. To su najbrojniji višestanični organizmi na Zemlji. Naseljavaju sva tla, slatke i slane vode, a najčešće su mikroskop-skih dimenzija (Slika 27. i 28.).

Slika 27. Veličina nematoda Slika 28. Zajednica nematoda(www. mint.ippc.orst.edu) (www.ipm.iastate.edu)

Osim što su primarni konzumenti u tlima (neke vrste hrane se izravno na biljkama), neke su vrste sekundarni konzumenti (hrane se bakterijama i gljivicama), dok su neke vrste predatori ili omnivore. U jednom m2 tla mogu se pojaviti milijuni jedinki nematoda.

Postoji veliki broj karakteristika koje izdvajaju nematode od drugih organizama u tlu, a čine ih izuzetno dobrim bioindikatorima onečišćenja ekosustava. Neke su od tih ka-rakteristika da imaju tanku kutikulu koja je u stalnom kontaktu s kapilarnom vodom u tlu te im osigurava izravan kontakt s mikrookruženjem i potencijalnim onečišćenjima;

7. Nematode kao bioindikatori onečišćenja tla i bioraznolikosti u okolišu

57

slabo su pokretne te nemaju mogućnost migracije u uvjetima stresne okoline; veliki broj vrsta može preživjeti nepovoljne uvjete jer su razvile neaktivne načine održava-nja života; vrijeme reprodukcije pojedinih vrsta vrlo je kratko te im omogućuje brzo reagiranje na promjene u životnoj sredini; vrlo lako se izdvajaju iz tla standardiziranim metodama; mogu se čuvati dugi niz godina, u svrhu proučavanja, mogu se zalediti ili čuvati u vrlo malo skladišnog prostora (u kapi glicerina ili formalina mogu se čuvati uzorci cjelokupnih zajednica nematoda s nekog područja) ili na trajnim preparatima, lako se identificiraju, mogu se razvrstati po više kriterija, što je od izuzetne vrijednosti pri intrepretaciji rezultata.

Neke vrste nematode bolje preživljavaju u onečišćenim tlima od drugih. To su nemato-de koje naseljavaju uznemirena područja, vrlo često onečišćena, a zovemo ih kolonize-rima. Oni imaju kratak životni ciklus i vrlo veliki koeficijent reprodukcije. Za razliku od njih, postoje nematode koje su osjetljive na onečišćenja, a zovemo ih perzisterima. One imaju duži životni ciklus od kolonizera, i do nekoliko mjeseci ili čak godinu, a vrlo mali koeficijent reprodukcije. Ukoliko jednom nestanu iz nekoga ekosustava uslijed oneči-šćenja kemijske prirode ili mehaničkog uznemirenja, potrebno je duže razdoblje da se opet pojave, najčešće kad se ekosustav vrati u ravnotežu. Općenito govoreći, nakon uznemirenja nekoga ekosustava različitim pesticidima, unutar zajednice nematoda u tlu dominiraju brzo rastuće i razmnožavajuće nematode koje se najčešće hrane bakteri-jama. Kako vrijeme prolazi, a razina onečišćenja u tlu se smanjuje, pojavljuju se i ostale trofičke grupe (grupe ishrane), kao što su fungivore (nematode koje se hrane gljivica-ma), omnivore (nematode koje se hrane različitim vrstama hrane – mogu parazitirati biljke, hraniti se bakterijama ili gljivicama) i predatori (nematode koje se hrane drugim nematodama ili organizmima sličnih veličina). Predatori (Slika 29.) su uglavnom, uz omnivore, zadnja grupa nematoda koja kolonizira ekosustav nakon onečišćenja.

Slika 29. Nematoda iz grupe predatora -

Prionchulus spp. foto

: M. B

rmež


58

Osim ovih najčešćih pet trofičkih grupa, u tlu postoje i nematode koje se hrane jedno-staničnim eukariotima, nematode koje se hrane različitim infektivnim stadijima para-zita i nematode koje se hrane supstratom (Yeates et al., 1993).

Upravo zbog navedenih činjenica, zajednica nematoda u tlu korištena je u brojnim znanstvenim radovima kao pouzdan pokazatelj onečišćenja tla od pesticida (Yeates, 2003.). Također su korištene kao indikatori onečišćenja zraka (Zullini & Peretti, 1986.) te kao indikatori onečišćenja rijeka (Zullini, 1976.) i dr. Jedan od općeprihvaćenih kvantitativnih pokazatelja stanja zajednice nematode u tlu je tzv. Indeks zrelosti tla ili Maturity index (MI) (Bongers, 1990.;Bongers et al. 1991.). On je utemeljen na pret-postavci kako sve nematode, s obzirom na način života, mogu biti raspoređene na c-p skali od 1 do 5. Sama skala utemeljena je prema načinu života nematoda te pred-stavlja vrijednosti za pojedine porodice nematoda jer rodovi unutar jedne porodice imaju sličan životni ciklus. To uvelike olakšava ekološka istraživanja jer se računanje MI može bazirati i na nivou porodica, a ne roda ili vrsta. Iz izračunavanja MI izostav-ljene su fitoparazitne nematode jer njihov način života u potpunosti odstupa od na-čina života neparazita te ovisi o višim biljkama. Zbog toga je utemeljena posebna c-p skala za fitoparazitne nematode na kojoj je izostavljena c-p grupa 1. Za izračunavanje srednje vrijednosti frekvencija pojedinih grupa fitoparazitnih nematoda, utemeljen je biljno-parazitni indeks - Plant Parasitc Index (PPI).

Korištenje Maturity indexa prvobitno je zamišljeno za praćenje sukcesije. Pri sukcesiji zajednice nematoda slijede određeno pravilo, tj. prvo se pojavljuju tzv. “kolonizeri” (c-p 1), a zatim c-p grupe 2, 3, 4 i 5, što rezultira povećanjem vrijednosti Maturity indexa . Kasnije se pokazalo kako je isto tako djelotvoran pri praćenju različitih oneči-šćenja, utjecaja obrade, gnojidbe i sl.

Osim navedenih indeksa uznemirenja zajednice nematode u tlu uslijed raznih oneči-šćenja, postoje i ekološki ili trofički indeksi raznovrsnosti koji mogu pružiti procjenu heterogenosti organizama u ekosustavu tla, ali bez izravnih naznaka o organizmima ili funkcijama ekosustava. Neki od njih su indeks raznolikosti ili Shannon–Weaver Indeks (H’) koji odražava raznolikost zajednice nematoda, a osjetljiv je prema rijetkim rodo-vima nematoda; Simpson indeks ili indeks dominacije (l)- povećava se kada su vrste nejednako uznemirene (prati povećanje dominacije); Eveness indeks (E1) - koristi u ekološkim istraživanjima za ocjenu ravnoteže unutar nematološke zajednice; Hillovi indeksi (brojevi) raznolikosti (N0, N1 i N2) - N0 predstavlja broj svih rodova u uzorku tla, N1 brojne rodove koji se pojavljuju u uzorku tla, a N2 vrlo brojne rodove u tlu i dr. Najkvalitetnije rezultate u interpretaciji uznemirenja zajednice nematoda uslijed onečišćenja pesticidima, na lokalnoj, regionalnoj ili globalnoj skali, moguće je dobiti zajedničkom analizom indeksa uznemirenja i indeksa ekološke raznolikosti.


59

Razvijajući programe praćenja stanja ekosustava putem bioindikatora, nužno je vo-diti računa i o ekonomskoj isplativosti, općoj prihvatljivosti i dugoročnoj održivosti. Potrebno je sustavno podizati svijest ljudi za očuvanjem okoliša. Postoje i zakonske odredbe koje propisuju te nerijetko i financijski podupiru podizanje biodiverziteta. Međutim, postoje i navodi kako je npr. arsen prisutan u tlu u velikom broju voćnjaka, naročito jabuke, uprkos činjenici da su pesticidi koji sadrže arsen zabranjeni još počet-kom stoljeća (Paolleti, 1999.). Slično je stanje i s ostatcima DDT-a.

U svrhu smanjenja uporabe pesticida, osmišljeni su i genetički modificirani organizmi koji u okoliš unose strane gene, a time podižu rizik smanjenja prirodne bioraznoli-kosti. Potencijalne opasnosti korištenja takvih biljaka su podizanje otpornosti upra-vo ciljanih kukaca zbog kojih se uzgajaju modificirane biljke (npr. neke Lepidoptere), utjecaj na korisne organizme (polinatore i parazitoide) i dr. Pri izučavanju utjecaja genetički modificiranih biljaka na okoliš, treba uzeti u obzir što veći broj organizama, a ne samo pojedine, ciljane vrste. Time će i stanje ekosustava sigurno biti realnije i bolje objašnjeno.

Korištenje malih organizama poput nematoda u svrhu utvrđivanja stanja nekoga ekosustava, posebice u svrhu monitoringa onečišćenja, u svakom slučaju predstavlja vrijedan alat u ekološkim ispitivanjima. Porastom ljudske populacije na Zemlji i sma-njenjem raspoloživih resursa i te kako je nužno voditi računa o razinama onečišćenja tala te voditi računa ne samo o produktivnosti, već i o zdravlju tla i bioraznolikosti bez koje nema života na Zemlji.


60

Opća literaturaBigler, F. and Brunetti, R. (1986), Biological control of Ostrinia nubilalis Hbn. by Tricho-

gramma maidis Pint. et Voeg. on corn for seed production in southern Switzer-land. Journal of Applied Entomology, 102: 303–308.

Bongers, T. (1990.): The Maturity index: an ecological measure of environmental disturbance based on nematode species composition. Oecologia 83: 14-19.

Bongers, T., R. Alkemade, G. W. Yeates (1991.): Interpretation of disturbance-induced maturity decrease in marine nematode assemblages by means of the maturity index. Mar. Ekol. Prog. Ser. 76: 135-142.

Boussemart, J. P., Leleu, H., Ojo, O. (2011.): Could society’s willingness to reduce pesticide use be aligned with farmers’ economic self-interest? Ecological econo-mics, 70(10), 1797-1804.

Brown, A. W. A., (1958.): Insecticide Resistance. Geneva: World Health Organization

Chandler, D., Bailey, A. S., Tatchell, G. M., Davidson, G., Greaves, J., Grant, W. P. (2011.): The development, regulation and use of biopesticides for integrated pest management. Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Scien-ces, 366(1573), 1987-1998

Ćosić, J., Vrandečić, K. (2014): Fungicidi u zaštiti bilja i rezidue. Poljoprivredni fakultet u Osijeku: 24 – 29.

Davison, J. (2010): GM plants: Science, politics and EC regulations. Plant Science178 (2): 94–98

De Koeijer, T. J., Wossink, G. A. A., Struik, P. C., & Renkema, J. A. (2002): Measuring agricultural sustainability in terms of efficiency: the case of Dutch sugar beet growers. Journal of environmental management, 66(1), 9-17.

FAO (2010): OECD-FAO Agricultural outlook 2010-2019, 88 str.

Fialho, M. D. C. Q., Zanuncio, J. C., Neves, C. A. Ramalho, F. S. & Serrao, J. E., (2009.): Ultrastructure of the digestive cells in the midgut of the predator Brontocoris tabidus (Heteroptera: Pentatomidae) after different feeding periods on prey and plants. Ann. Entomol. Soc. Am. 102: 119-127.

Franin K., Barić B. (2012): Korisne stjenice (Heteroptera) u poljoprivredi. Entomologia Croatica, 16 (1-4): 61-80.

Funayama K. (2011): Influence of pest control pressure on occurrence of ground bee-tles (Coleoptera: Carabidae) in apple orchards, applied Entomology and Zoology, 46 (1): 103-110.

61

Gassmann, A. J. (2012). Field-evolved resistance to Bt maize by western corn ro-otworm: predictions from the laboratory and effects in the field. Journal of inver-tebrate pathology, 110(3), 287-293.

Glasilo biljne zaštite bilja Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj za 2009, broj 1-2:1-

Glasilo biljne zaštite bilja Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj za 2010. broj 1-2:1-137.

Glasilo biljne zaštite bilja Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj za 2011, broj 1-2; 1-144.

Glasilo biljne zaštite bilja Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj za 2012- broj 1-2: 1-185.

Glasilo biljne zaštite bilja Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj za 2013, broj 1-2: 1- 212.

Glasilo biljne zaštite bilja Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj za 2014, broj 1-2: 1-222.

Glasnik zaštite bilja. Sredstva za zaštitu bilja 2014. Godine. Zadružna štampa d.d. Za-greb: 1- 286.

Grubišić D., Gotlin Čuljak T., Juran I. (2010): Biološko suzbijanje jabukova savijača, Cydia pomonella Linnaeus 1785 (Lepidoptera: Tortricidae) entomopatogenom nematodom Steinernema carpocapse Weiser 1955 (Rhabditida: Steinernemati-dae). Entomologia Croatica, 14 (3-4): 63-74.

Holland, J. M., Luff M. L. (2000): The Effects of Agricultural Practices on Carabidae in Temperate Agroecosystems, Integrated Pest Menagement Rewiews, 5 (2): 109-129.

Ivezić M., Rasspudić M., Mlinarević M., Šamota D. (1998): Suzbijanje kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hübner) na kukuruzu biološkim preparatom Biobit XL. Poljoprivreda 4 (1): 45-49.

Ivezić, M. (2008): Entomologija kukci i ostali štetnici u ratarstvu. Poljoprivredni fakul-tet u Osijeku: 1-202.

James, C. (2010): Global status of commercialized biotech/GM crops: 2010. Ithaca, NY, USA: International Service for the Acquisition of Agri-biotech Applications (ISAAA)

Korunić, Z., Rozman, V. (2012): Biljni insekticidi. Zbornik radova seminara DDD i ZUPP 2012 – integralni pristup, 24. Znanstveno stručni seminar s međunarodnim sudje-

62

lovanjem o novinama u djelatnosti dezinsekcija dezinfekcija, deratizacija (DDD): 268-280.

Kuhar, T.P., Wright M. G., Hoffmann M.P., Chenus S. A. (2002): Life Table Studies of Eu-ropean Corn Borer (Lepidoptera: Crambidae) with and without Inoculative Relea-ses of Trichogramma ostriniae(Hymenoptera: Trichogrammatidae). Environmen-tal Entomology 31 (3): 482-489.

Matoničkin, Ivo, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija (1999): Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb: 330.

Mound, L., Brooks S. (1998): Kukci, Mala riznica znanja. Mozaik knjiga Zagreb:1-159.

Paoletti, M.G. (1999): Using bioindicators based on biodiversity to assess landscape sustainability. Agricult. Ecosyst. Environ. 74: 1-18.

Parađiković N., Baličević R., Vinković T., Parađiković D., Karlić J. (2007): Biološke mjere zaštite u proizvodnji gerbera i presadnica rajčice. Agronomski glasnik : 355-36

Raspudić, e., Ivezić M., Šamota D., Brmež M., Vrandečić K. (1999): Suzbijanje kukuru-znog moljca (Ostrinia nubilalis Hubner) na silažnom kukuruzu biološkim prepara-tom Biobit XL. Poljoprivreda 5 (99): 23-25.

Schnepf, E., Crickmore, N., Van Rie, J., Lereclus, D., Baum, J., Feitelson, J., Dean, D.H.. (1998.): Bacillus thuringiensis and its pesticidal crystal proteins. Microbiology and molecular biology reviews, 62(3), 775-806.

Steinhaus, E. A. (1949.): Principles of Insect Pathology. McGraw-Hill, New York, 757 str.

Tallosi ., Vujčić-Karlo S., (2007): Protokol za invertarizaciju i praćenje stanja faune trča-ka (Coleoptera, Carbidae) Podravine. Priručnik za istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave. Sveučilište u Pečuh.

Todorova S. I., Coderre D., Côté J. C. (2000): “Pathogenicity of Beauveria bassiana isolates toward Leptinotarsa decemlineata [Coleoptera : Chrysomelidae], Myzus persicae [Homoptera : Aphididae] and their predator Coleomegilla maculata len-gi [Coleoptera : Coccinellidae]”. Phytoprotection, 81 (1): 15-22.

Tores, J. B. & Boyd, D. W. (2009). Zoopytophagy in Predatory Hemiptera, Braz. Arch. Biol. Technol., 52 (5): 1199-1208

World Bank (2007.): World development report 2008: Agriculture for development. World Bank.

Yeates, G.W. (2003.): Nematodes as soil indicators: functional and biodiversity as-pects. Biol. Fertil. Soils 37 (4): 199-210.

63

Yeates, G.W., T. Bongers, R.G.M. de Goede, D.W. Freckman & S.S. Georgieva (1993.): Feeding habits in nematode families and genera . on outline for soil ecologist. Journal of Nematology 25: 315-331.

Zullini, A. & Peretti, E. (1986.): Lead pollution and moss-inhabiting nematodes of an industria area. Water, Air and Soil Pollution 27: 403-410.

Zullini, A. (1976.): Nematodes as indicators of river pollution. Nematologica Medite-ranea 4: 13-22.

http://ec.europa.eu, pristupljeno 30.6.2014

http://www. gmo-compass.org, pristupljeno 30.6.2014

http://www.eucipm.org, pristupljeno 30.6.2014

http://www.pesticideresistance.com, pristupljeno 30.6.2014.

http://www.mps.hr/UserDocsImages/BILJNO%20ZDRAVSTVO/HR-NAP.pdf, 29.5.2014

http://www.mps.hr/default.aspx?id=9357, pristupljeno 1. 7. 2014.

http://poljoprivreda.info, pristupljeno 4.7.2014.

http://www.unichem.si/bio_plantella_flora_kenyatox_ve, pristupljeno 4.7.2014.

http://www.savjetodavna.hr/adminmax/images/photos/slika_1.JPG,pristupljeno 4.7.2014.

http://www.mps.hr/default.aspx?id=5866, pristupljeno 4.7.2014.

http://www.mps.hr/biljnozdravstvo/Izvjšćeostacimapesticidauhraniu2009-MPRRR.pdf, pristupljeno 4.7.2014.

http://www.vasezdravlje.com/clanak/890/, pristupljeno 1. 7. 2014.

http://www.entomart.be/INS-0099.html, pristupljeno 10. 7. 2014.

http://soilcropandmore.info, pristupljeno 11.7. 2014.

http://carabidae.org, pristupljeno 10.7. 2014.

http://www.sbplus.hr pristupljeno 14.7.2014.

http:// www. mint.ippc.orst.edu pristupljeno 26.7.2014.

http:// www.ipm.iastate.edu pristupljeno 26.7.2014.

http://hsp3nature.blogspot.com/2011/07/ladybirds.html 8.9.2014.

http://www.hortidaily.com 16.9.2014.

Documents

Insekticidi u Zastiti Bilja