INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI

-pitanja i odgovori-

II kolokvij

1.Koje su vrste otpadnih voda?

Sanitarne otpadne vode-potrošne vode (voda iz kuhinja,kupaonica,praonica) i fekalne (voda iz zahoda)-temeljna karakteristika BIORAZGRADIVOST; tehnološke otpadne vode-otpadna voda iz industrija i zanatskih radionica; oborinske vode (kišnica i snijeg). 2.Koja je osnovna karakteristika kućanskih otpadnih voda?

Kućanske otpadne vode su otpadne vode nastale u kućanstvu a osnovna karakteristika im je BIORAZGRADIVOST.

3.U odnosu na osnovnu karakteristiku gradske otpadne vode,kako se tehnološke otpadne vode mogu podijeliti?

Biološki razgradive ili kompatibilne-one za koje je dozvoljeno miješanje s gradskim otpadnim vodama( otpadne vode prehrambene industrije); biološki nerazgradive ili inkompatibilne-one kod kojih prije prethodnog čišćenja nije dozvoljeno miješanje s gradskim vodama. Takve vode sadržavaju zagađivaće koji letalno djeluju na mikrofloru gradskih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,ili tvari koje mogu interferirati s razvojem mikroflore. 4.Što su sanitarni predmeti i koje uvjete moraju zadovoljiti?

Sanitarni predmeti su predmeti,otvorene posude za prihvaćanje otpadne tvari u tekućem stanju,što se odvodi ostalim dijelovima kanalizacijskog sustava. To su prijamnici otpadnih voda. Oni se razlikuju prema namjeni,konstrukciji i vrsti otpadne vode koju prikupljaju.

Uvjeti koje moraju zadovoljiti: -ergonomski(odnos između sanitarnog predmeta i fizioloških potreba čovjeka u različitim životnim dobima-oblikovanje i veličina sanitarnog predmeta), -sanitarne zahtjeve(higijenu)- fizička higijena, lako održavanje, iz njih se ne smije širiti neugodan miris, onemogućiti širenje bolesti, stišati zvukove, - sigurnost upotrebe –rubovi zaobljeni , -konstrukcija- funkcionalna, vodonepropusna, estetski prihvatljiva, jednostavnost ugradnje i održavanja, -ekonomičnost- izražava se količinom vode za ispiranje i potrebom za čišćenjem sanitarnog predmeta -moraju biti trajno vosonepropusni -izrađeni od materijala primjerene čvrstoče i trajnosti -jednostavnost oblika koji osigurava brzo optjecanje otpadne vode 5.Nabroji sanitarne predmete!

Zahodi ( zahodska školjka ),pisoari,bidei,umivaonici,kade,kade za tuširanje,sudoperi.

6.Koji se materijali koriste za izradu sanitarnih predmeta?

Materijali za izradu sanitarnih predmeta su: -keramika (najčešće primjenivani materijal; keramički materijali: sanitarni porculan, fajansa (

kamenina) i kamenština), -lijevano željezo( trajan materijal, otporan na korozij; izrađuju se kade, tuševi, umivaonici, vodokotlići, slivnici, cijevi i dr.), -razni metalni limovi (čelični ili crni lim, nehrđajuči čelični lim, bakreni lim) -,prirodni i umjetni kamen (najviše se primjenjuju u obalnom području; velika težina i skup materijal; od njega se izrađuju kuhinjski sudoperi, ukrasne fontane i bazeni, korita i grupni umivaonici od umjetnog kamena), -plastika (upotrebljava se za kade, vodokotliće, sifone, zahodske daske i sl. ; dobar toplinski i

zvučni izolator, mala masa, moguće različite boje, nije skup) 7.Koja je zadaća sifona i koji je osnovni dio sifona?

Zadaća sifona je sprečavanje prodiranja plinova iz kanalizacijske mreže u prostorije

zatvaraći zadaha. Osnovni dio sifona je vodeni čep visine 50-100mm- visina vodenog čepa i promjer izljevne cijevi na priključku pojedinog sanitarnog predmeta utvrđuje se ispitivanjem pri tome je važno voditi računa o gubitku vode uslijed usisavanja i isparavanja. Najbolji i najjednostavniji sifon je cijev savijena u obliku slova „S“ , dobro funkcionira i bez posebnog održavanja 8.Koji su najmanji promjeri sifona za umivaonik,kadu i zahodsku školjku?

Minimalni promjeri sifona: umivaonik,bide 30mm, kada 30-40mm, zahod 100mm.

9.Kako možemo podijeliti zahode? Tipovi zahoda s ispiranjem!

Zahode dijelimo:1) prema položaju tijela za vrijeme upotrebe(sjedeće i čučavci), 2)prema načinu postavljanja,odnosno učvršćivanja ( podne i zidne) ,3)prema obliku posude odnosno sprječavanju širenja neugodnih mirisa (s plitkom posudom i s dubokom posudom) 4) prema načinu ispiranja.Zahod prema načinu ispiranja:samo s ispiranjem,s ispiranjem i usisom (tzv.usisni,mokri ili američki).

10.Koji materijali se koriste za izradu umivaonika?

Materijali za izradu umivaonika su sljedeći: sanitarna keramika (bijela ili obojena),nehrđajući

čelik,aluminij ilijevano željezo,obično ili akrilno staklo (prozirno, bijelo ili obojeno) ,razni polimerni ili posebni materijali te njihove kombinacije

11.Kako se najčešće izvode umivaonici?

Umivaonici se najčešće izvode konzolno,ovješeni na zid; na vlastitom zidnom ili pdnom stalku

čime se istodobno skrivaju instalacije; na kupaoničkom elementu ( ormarić,...) ili ugrađeni u njega

12.Na kojoj visini se postavljaju umivaonici za odrasle osobe,a na kojoj za djecu?

Visina umivaonika za odrasle: do 850mm, za djecu između 6 i 15 god 750mm, za malu djecu 600mm.

13.Kako možemo podijeliti kade?

Prema tipovima,namjeni i veličini razlikujemo: kade za kupanje,kade za tuširanje,kade za pranje nogu,dječje kade i terapijske kade. Kade dijlimo još i prema obliku:normalne, za uske prostore,prilagođene obliku tijela,ovalne ,okrugle,kutne..Prema načinu ugradnje:obzidane,s oplatom,slobodnostojeće,podne –ugrađene u pod poput bazena.. Prema posebnoj opremi:obične kade- ne trebaju nikakvu opremu ,hidromasažne kade- potrebna oprema: mlaznice, crpka, kompresor na zrak i sl.

14.Koje su tri glavne grupe uređajnih predmeta i koja im je zajednička karakteristika?

Uređajni predmeti:razlikujemo tri glavne grupe uređajnih predmeta:slivnici,zatvarači,odjeljivači,a zajednička karakteristika im je UGRAĐIVANJE U POD.

15.Čemu služe slivnici i kako ih možemo podijeliti?

Slivnici su uređajni predmeti a služe nam za prijam otpadne vode s podnih površina.Dijelimo ih na vanjske ( ulični,dvorišni,kišni krovni i balkonski) oni odvode uglavnom kišnicu i vodu od pranja površine u odvode za oborinsku vodu te unutarnje slivnike ( podni,stropni i kupaonički ).

16.Što su i čemu služe odjeljivači ili separatori?

Odjeljivači ili separatori su predmeti koji nam služe za zaštitu dijelova kanalizacije od štetnih utjecaja nekih tvari,kojih ima u vodi,kao što su masti,benzin,ulja i slično. Postoji više vrsta odjeljivača: taložnici,odjeljivači masti,odjeljivači ulja,odjeljivači benzina.

17.Koje materijale koristimo za dvorišne i priključne kanale?

Za dvorišne i priključne kanale koristimo sljedeće materijale: keramiku,beton,sintetiku,te iznimno lijevano željezo.

8.Koje materijale koristimo za cijevi kućne instalacije?

U kućnoj kanalizaciji koristimo :za temeljne vodove-keramiku,lijevano željezo,plastiku, PEHD i PVC ;za vertikalne vodove-lijevano željezo,azbestno cementne cijevi i plastične cijevi PEHD i PVC;za grane i ogranke-lijevano željezne cijevi,čelične i plastične cijevi ( PEHD i PVC ) .

19.Koje zahtjeve moraju zadovoljiti kanalizacijske cijevi?

Zahtjevi: -otpornost materijala na tvari iz otpadnih voda,plinove i pare koji u njima nastaju te na djelovanje raznih drugih tvari s kojima mogu biti u dodiru -,osiguravanje međusobne zamjenjivosti cijevi,spojnih i prijelaznih elemenata,otpornost na stvaranje naslaga i moguće začepljenje, -osiguranje dugotrajne postojanosti materijala, -postojansot materijala na temp do 95°C, odnosno kod podzemnog polaganja do 45° -usklađenost materijala sa zahtjevima propisa o protupožarnoj i zaštiti od buke, -otpornost na povećanu kiselost, -jednostavnost spojeva kako bi se što više pojednostavnila ugradnja -,prikladnost materijala za uporabu. 20.Kod međusobnog spajanje cijevi,za koji tlak se mora osigurati vodoneproposnost?

Pri međusobnom spajanju cijevi potrebno je osigurati tlak na nepropusnost vanjski i unutarnji predtlak do 0,5 bara.

21.Koje vrste polimernih cijevi se koriste za kanalizacijsku mrežu? Koje su im karakteristične boje?

Kanalizacijske cijevi od PEHD-a su crne boje,isporučuju se u veličinama od DN 25 do 300 i

postojane su na temp do 100°C,fleksibilne su i otporne na mehaničke utjecaje i niske temperature te dobro prigušuju buku. Dvoslojne PE cijevi-koriste se za polaganje podzemnih kanalizacijskih instalacija u vodozaštitnim područjima. Cijevi od PP-a-isporučuju se u veličinama od DN 40 do 150,sive su boje,otporne na visoke temperature i teško zapaljive. Kanalizacijske cijevi od ABSI ASA/PVC-a –isporučuju se se u tamno smeđoj boji s žutim oznakama,a namjenjene su za spajanje kolčacima ( za veličine od DN 50 do 150,moguće spajanje ljepljenjem).

22.Što smatramo pod kućnom kanalizacijom?

Kućne kanalizacijske mreže služe za odvođenej sanitarnih otpadnih voda iz stambenih i poslovnih zgrada te manjih proizvodnih pogona. Započinju na izljevu kupaoničkog,odnosno sanitarnog elementa ili kućanskog uređaja a završavaju na spoju s javnim kanalizacijskim sustavom,odnosno s kućnim sustavom za zbrinjavanje otpadnih voda ako zgrada nije priključena na javnu kanalizaciju.

23.Koji su osnovni dijelovi kućne kanalizacijske instalacije?

Osnovni dijelovi kućnih kanalizacijskih instalacija su: priključni vodovi na izljev sanitarnog elementa,horizontalni sabirni prilkjučni vodovi,horizontalni sabirni vodovi,vertikalni vodovi,glavni horizontalni sabirni vod,odzračni vodovi,sustav za odvodnju oborinske vode,kućni priključak na javni ili vlastiti sustav za zbrinjavanje otpadnih voda.

24.Koja je dodatna oprema kućne kanalizacijske instalacije?

Dodatna oprema kućne kanalizacije bila bi: uređaj za sprječavanje povrata strujanaj,crpke za

ostvarivanje potrebne visine dobave kada su dijelovi sustava ispod razine javne kanalizacije,uređaj za pročišćavanje otpadne vode te septičke ili sabirne jame (ako zgrada nije priključena na javnu kanalizaciju).

25.Što čini horizontalnu katnu mrežu?

Horizontalnu katnu mrežu čine: priključni vodovi ( služe za priključivanje na izljeve sanitarnih elemenata ili kućanskih uređaja),sabirni priključci (služe za izvođenje priključaka na više izljeva iz jedne prostorije),sabirni (horizontalni odsječci okomitog voda),glavni sabirni (nalaze sa u najdonjem dijelu zgrade, prije spoja s kućnim prikljućkom),kućni priključci.

26 Koje posljedice su nepravilno izvedene horizontalne katne mreže?

Ako horizontalna katna mreža nije pravilno izvedena, u granama i sifonima mogu nastati začepljenja i šumovi pri protjecanju,a moguće je i isisavanje vodenog čepa sifona.

27.Koji je stupanj ispunjenosti cijevi? Koliki bi on trebao biti za kućnu kanalizacijsku mrežu?

Osnovni pokazatelj ispravnog rada kanalizacijskih vodova je stupanj ispunjenosti cijevi koji je jednak omjeru promjera cijevi i razine otpadne vode u njoj. S=h/D. Stupanj ispunjenosti cijevi jest 0,5, tj pola visine cijevi ( 50% ).

45°

88,5

min3

50 m

m

28.Koji je najmanji promjer cijevi u glavnom sabirnom vodu (najnižem dijelu sutava)?

Najmanji promjer cijevi u glavnom sabirnom vodu iznosi 70mm,a ako je na njega spojen i zahod tada je min. promjer 100mm.

29.Koji je najmanji promjer za priključne i sabirne priključne vodove?

70mm

30.Koji su nagibi cjevovoda horizontalne katne mreže?

Najveća vrijednost pada horizontalnih cjevovoda treba iznositi 1:20,odnosno 5% što je

jednako 5 cm/m ili približno 3°. Najmanje vrijednosti pada mogu se naći u odgovarajućim propisima i normama. Priključni i sabirni vodovi se izvode s nagibom od 1:20 do 1:50.

31.Koja je najveća udaljenost između sanitarnog predmeta i vertikale za profil 100mm, a koliko prema njemačkim normama?

Najveće udaljenosti između sanitarnog predmeta i vertikale ( od osi izljeva do osi ertikale ) za Φ100 mm iznosi 330 cm.

32.Kako izvodimo promjene smjera kod vodoravnih kanalizacijskih vodova?

Pri izvođenju horizontalnih kanalizacijskih instalacija u kućanstvu treba se pridržavati nekoliko osnovnih smjernica kako bi se spriječilo začepljenje vodova.

33.Ako je promjer sifona DN 32,kolikog promjera mora biti priključni vod?

Priključni vod mora uvijek biti veći za 1tj.reda veličine veće od samog priključnog elementa. Dakle priključni vod mora biti promjera 40mm.

34.Koje su najveće dopuštene duljine horizontalnih kanalizacijskih vodova?

Duljina grane,odnosno udaljenost izljevnog mjesta od vertikale,ograničava se da ne dođe do pojave samoisisavanja. Njemački propisi dopuštaju najveće udaljenosti od 5m,što važi i kod nas kao preporuka. Švicarski propisi dopuštaju 4m.

35.Što su vertikalni kanalizacijski vodovi i čemu služe?

Okomiti kanalizacijski vodovi ( vertikalni) su glavni dio kućne kanalizacijske instalacije,a služe za prikupljanje i odvod otpadne vode od priključnih vodova izljeva i sabirnih priključnih vodova do glavnog horizontalnog sabirnog voda postavljenog u najnižem dijelu zgrade,odnosno do kućnog priključka.

36.Koji je najmanji promjer vertikalnog kanalizacijskog voda? Objasni!

Najmanji promjer okomitog kanalizacijskog voda iznosi DN 70mm ako se na njega ne spajaju zahodski priključci te DN 100mm ako se na njega spajaju zahodski priključci.

37.Kako se može osigurati povoljan raspored tlakova s obzirom na izvedbu prijelaza s vertikalnog na horizontalni dio?

Kod izvođenja vertikalnih vodova valja obratiti pozornost na odgovarajuće ozraćivanje jer,npr 1 l vode pri brzini od 10 m/s za sobom povlaći 35 l zraka. Uz to treba voditi računa o rasporedu tlakova po visini instalacije kako bi se izbjegla mjesta mogućeg zastoja, začepljenja i drugih pogonskih smetnji. Povoljan raspored tlakova može se ostvariti odgovarajućom izvedbom prijelaza s okomitog na vodoravni dio: za okomite odsječke duljine 10m (1 do 3 kata) prijelaz se može izvesti s koljenima od 87° ili 90° ; za okomite odsječke dulje od 10m prijelaz se mora izvesti pomoću dva koljena od 45° s međuodsječkom duljine 250mm čime se istodobno smanjuje mogućnost zastoja i stvaranje buke.

38.Kada se obavezno primjenjuje izvođenje prijelaza između okomitog i horizontalnog kanalizacijskog voda kao na slici?

Ovakvo rješenje prijelaza se radi za odsječke dulje od 10m.

39.Što znaš o vodenom klipu?

Vodeni klip pred sobom zgušnjava i potiskuje zrak,a iza vodenog klipa zrak se razrjeđuje,a pritisak snižava. Na mjestu prijelaza vertikale u horizontalni vod dolazi do pojave usporene vode

i povećanog pritiska

40.Koja je uloga odzračnih vodova? Kako može biti ventiliranje vertikale?

Uloga odzračnih vodova jest spriječavanje neugodnih mirisa u kanalizacijskoj instalaciji i spriječavanje stvaranja podtlaka u vertikalama i ostalim diejlovima vodova. Ventiliranje može biti primarno i sekundarno ka o osnovna izvedba te sovent,studor kao posebni sustavi ventilacije.

41.Opiši osnovne izvedbe odzračnih vodova!

Primarna ventilacija: vertikale se provuku iznad krova i na njih se postavlja ventilacijska kapa. Sekundarana ventilacija: uz svaku vertikalu kanalizacije se postavlja paralelna odušna cijev,koja je barem u svakom trećem katu spojena s vertikalom. Na taj način se sprječava isisavanje sifona. Spoj odušne cijevi treba izvesti s nagibom prema glavnoj vertikali kako nebi došlo do preljevanja otpadne vode u odušni sustav-obveza kod nas za sve objekte s više od 5 etaža,a najmanji joj presjek treba biti Φ70mm.

42.Koji su posebni sustavi za ventiliranje?

Posebni sustavi za ventiliranje su sovent,studor,... Sovent sistem je prikladan za hotele,visoke zgrade,laboratorije. Geberit sovent sistem ima dimenziju standardne kanalizacijske vertikale i ima kapacitet do 70 WC-a. Studor sistem postoji kao MINI VENT ( na sifonu sudopera zaštićuje sifon od isisavanja,postavlja se barem 10 cm iznad tjemena odvodne cijevi. MAXI VENT se obično postavlja na vrh kanalizacijske vertikale u odušni ormarić na tavanu,tako da glavnu odvodnu vertikalu možemo odzračiti ispod krova.

43.Skiciraj primjer premoštenja odvodne cijevi!

44.Skiciraj primjer primarne ventilacije!

45.Skiciraj primjer za sekundarnu ventilaciju!

46.Što čini sabirnu horizontalnu kanalizacijsku mrežu i koja joj je uloga?

Sabirnu kanalizacijsku mrežu čine horizontalno postavljeni kanali u zgradi,a u njih se ulijeva otpadna voda iz vertikala i eventualno direktno priključenih grana te iz podnih slivnika. Horizontalna mreža ( temeljni vod) odvodi vodu u priključni kanal ili u dvorišnu kanalsku mrežu.

47.Kako se izvode sabirni horizontalni kanalizacijski vodovi?

Sabirna kanalizacija se izvodi položena u tlu ispod poda najniže etaže ili ovješena o strop.

48.Kako izvodimo priključak na javnu kanalizaciju?

Priključak na javnu kanalizaciju spaja kućnu kanalizacijsku mrežu s uličnim kanalom odnosno

gradskom odvodnom mrežom. Započinje u kontrolnom oknu u objektu,odnosno dvorištu,a završava na spoju s uličnim kanalom. Kućni priključak na sustav javne odvodnje čini: spojni cjevovod od kontrolnog okna na javnoj kanalizaciji do prvog priključnog kontrolnog okna,koje je sustav unutarnje odvodnje. Priključno okno gradi i održava korisnik sustava javne odvodnje na određenom mjestu uz regulacijsku liniju. Priključne kanale,u pravilu,izvodi i održava komunalno poduzeće,ali o trošku vlasnika objekta.

49.Na koji način kućni kanal priključujemo na javnu kanalizaciju?

Izvedba priključka na javnu kanalizaciju: -prilkjučak uvijek mora biti na 1/3 visine uličnog

kanala,računajući od dna javnog kanala. Ako je javni kanal d<30 cm priključak obavezno mora biti u kontrolnom oknu. Treba mastojati da priključci budu u postojećim kontrolnim oknima javne kanalizacije.

50.Koji je najmanji profil priključnog kanala i koji mu je uobičajeni nagib?

Min. profil priključnog kanala je 150 mm a uobičajeni nagib je 2% (minimalan pad priključka iznosi 0,8 % pa sve do maksimalno 15%)

51.Čemu služi dvorišna kanalizacija i koja su joj pravila postavljanja?

Dvorišna kanalizacija povezuje kućnu kanalizacijsku mrežu s javnim odvodnim sustavom,ili ukoliko on ne postoji,s lokalnim uređajem za pročišćavanje otpadne vode. Po opsegu dvorišna mreža se radi za jednu zgradu ili za skupinu zgrada. Pravila postavljanja: potrebno je da kanali budu što kraći,paralelni s vanjskim zidovima zgrada,na primjerenom razmaku od zgrade (2 - 4 m) , na najmanjoj a opet dovoljnoj dubini,na primjerenom razmaku od drveća, da ne bude na površinama predviđenim za buduću gradnju

52.Čemu služi drenažna kanalizacija,kako izvodimo drenažne vodove?

Drenažna kanalizacija služi za zaštitu podrumskih objekata,odnosno zaštitu objekata od vlage i podzemne vode,... Prije priključka na gradsku mrežu,voda prihvaćena drenažnim sustavom uključuje se u kontrolna okna s taložnicima, a nakon njega u zajednički kanal za odvodnju oborinskih voda. Drenažne vodove možemo postaviti oko cijele zgrade ili na njenom dijelu. Dubin drenažne odvodnje mora se odrediti tako da i na najvišoj točki bude niža od hidroizolacije poda prostorije koju štitimo. Nagib drenažnih cijevi 1-3 ‰.

53.Čemu služi kućna crpna stanica i čega se treba pridržavati prilikom projektiranja? Koje crpke koristimo kod kućne crpne stanice?

Kućna crpna stanica služi za dizanje otpadne vode iz onih dijelova objekta iz kojih se zbog veće dubine ili pojave uspora,ne mogu normalno ulijevati u sabirni vod kućne kanalizacije. Pri projektiranju se moramo pridržavati: svaka crpka mora imati usisni vod s proširenjem na

kraju,crpke moraju biti potopljene,treba predvidjeti rezervnu crpku istih karakteristika,za uključivanje i isključivanje crpki primjeniti automatski način ( plovak),potrebno je pripremiti podatke za izradu projekta eletroinstalacije. Crpke koje koristimo nalazimo pod imenom: aqualift,minilift,saniplast,...

54. Kada primjenjujemo uređaje za sprječavanje povratnog strujanja?

55. Koje odjeljivače (separatore) koristimo za otpadne vode koje se po svom sastavu razlikuju od kućanskih otpadnih voda?

Za sve otpadne vode koje se po svom sastavu razlikuju od kućanskih otpadnih voda,treba prije priključka na javni otpadni sustav ugraditi odjeljivače (separatore) koji mogu biti različiti: taložnici- primjenjuju se kao samostalni objekti za odvajanje anorganskih tvari (pijesak,zemlja,pepeo ali i organskih npr iz klaonica,mesnica,...),odjeljivači masti i ulja-u objektima za pripremu toplih jela, odjeljivači benzina i naftnih derivata- garaže, automehaničarske radionice, praonice automobila, benzinske crpke, odjeljivači škroba-u velikim kuhinjama uz ljuštilicu za krumpir,odjeljivači sapunice-u javnim kupaonicama i praonicama rublja.

56.Što se uzima u obzir kod proračuna kućne kanalizacije?

Proračun kućne kanalizacije provodi se radi odabira cijevi primjerenih promjera kako bi se otpadne vode iz svih sanitarnih i uređajnih predmeta odvele iz objekta bez zgušnjenja pri otjecanju i uz takve pritiske koji neće izazvati isisavanje sifona. Parametri koje uzimamo pri proračunu: promjenjivost protoka,neravnomjernost protoka,promjenjivost broja osoba koje se služe sanitarnim predmetima,raznolikost sanitarnih predmeta i uređaja,promjenjivo trajanje upotrebe sanitarnog elementa,ispunjenost mreže zrakom i plinovima,...

57.Koji je najmanji promjer priključaka odvodnih cijevi-za umivaonik,kuhinjski sudoper,kada i podni sifon te zahod prema DIN 1986?

Min promjeri priključaka sanitarnih elemenata: umivaonik: 30 mm, kuhinjski sudoper: 30-40mm,kada:50 mm,podni sifon: 50 mm, zahod: 100 mm.

58.Kako se dimenzionira sanitarna kanalizacija prema DIN 1986?

DIN 1986. Ovaj se propis zasniva na količini otpadne vode koja otječe iz sanitarnih i uređajnih

predmeta,a prema priključnim vrijednostima AwsU l/s danih u tablici. Zbroj priključnih vrijednosti Aws daje protok prema kojem se određuju dimenzije vodova,a pri tome se vodi računa i o istovremenosti upotrebe sanitarnih predmeta.

59.Po kojoj formuli se računa odtok za stambene zgrade i zgrade s kratkim vršnim opterećenjem? Što je Aws?

Odtok za stambene zgrade i zgrade s kratkim vršnim opterećenjem qs=0,5√ΣAWs ( l/s ). Aws jest zbroj priključnih vrijednosti.

60.U kojem slučaju granu obavezno moramo ventilirati?

Grane dulje od 10 m ili opterećene s više od 15 Aws treba dodatno,tj obavezno ventilirati.

61.Koje je pravilo kod odabira načina ventiliranja?

U gradu Zagrebu uobičajena je praksa da se u objektima visokima do 5 katova postavlja primarna ventilacija kojoj je promjer jednak promjeru vertikale na koju se nastavlja. U objektima gdje kanalizacijske vertikale prolaze kroz više od 5 katova izvodi se sekundarna ventilacija. To uz glavnu odvodnu vertikalu podrazumjeva i paralelnu ventilacijsku vertikalu,promjera barem 70mm koju treba najmanje u svakom trećem katu spojiti s glavnom vertikalom kanalizacije. Ostale odušnice (pomoćne) obično imaju promjere 2/3 odvodnih cijevi

koje ventiliraju ili promjer jednak promjeru odvodne cijevi.

62.Kako se dimenzionira priključak otpadne vode na gradsku kanalizaciju? Napiši Smingovu formulu i objasni!

Prema našoj praksi nužno je priklučak kanalizacije dimenzionirati prema podacima o ukupnoj količini otpadne vode iz objekta. Samingova formula :

)/(100

**sl

qPNQ

Q - količina otpadne vode N – broj sanitarnih predmeta iste vrste P – postotak istovremenog izljeva iz sanitarnih predmeta q – količina izljeva iz pojedinih sanitarnih predmeta

63.Dimenzioniranje kanalizacijske mreže za odvod oborinske vode? Koju formulu koristimo za proračun oborinske vode? Napiši je i objasni!

Prvo se određuju dimenzije žlijebova i vertikala,ovisno o tome jesu li vertikale vanjske ili unutar objekta. Zatims e određuju dimenzije i ekvivalentni faktori za horizontalne vodove oborinske vode. Vanjski vodovi za odvođenje oborinske vode u razdjelnom kanalizacijskom sustavu ili količina dodana u zajedničku kanalizaciju dimenzioniraju se prema jakisti kiše ( l/s/ha ). Količina mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacijske mreže izračunava se prema formuli:

Qob = i*A*Ψ

Oob – količina oborine A – površina sliva ( ha ) Ψ – koeficijent otjecanja i – jakost oborine (kiše)

64.Koje su karakteristike izvođenja kućne kanalizacije?

Izvedbom kućne kanalizacije osigurava se dobro funkcioniranje i dugi vijek trajanja instalacije

uz relativno minimalne troškove. Kanalizacija se u pravilu izvodi u fazama,paralelno s građevinskim radovima. Temeljna kanalizacija vezana je uz betoniranje temelja,kućna cijevna mreža se montira nakon grubih građ radova,a završetak radova na montaži kanalizacije-postavljanje sanitarnih predmeta i podnih sifona. Svaki objekt mora imati samostalan priključak na gradsku mrežu koji je određen propisanim uvjetima gradskog komunalnog poduzeća. Priključke je potrebno pravilni izvesti zbog njihovog lakšeg funkcioniranja i održavanja (popravci)

65.Kako se izvodi kanalizacijska mreža izvan objekta? Iskop rova i polaganje cijevi?

Iskop rova i polaganje cijevi izvodi se prema projektnoj dokumentaciji i treba biti izveden da ne propušta otpadnu vodu u okolno zemljište i ne zagađuje podzemnu vodu. Mreža se izvodi pravolinijski i svaka promjena pravca bilo po horizontali ili vertikali se riješava pomoću odg fazonskih komada i kontrolnih okana. Širina rova ovisi o promjeru cijevi kao i o dubini ukopavanja mreže,potrebno je sa svake strane osigurati min 20 cm slobodnog prostora. Kako se ovdje radi o gravitacijskom otjecanju,vrlo je važno precizno niveliranje i izvođenje dna rova. Na dno rova se stavlja pijesak,potom se polažu cijevi koje se potom zasipaju pijeskom,tek nakon pijeska s iskopanim materijalom.

66.Kontrolno okno u kućnoj kanalizaciji,gdje se postavlja i kako se izvodi?

Na priključnom kanalu prije spoja s javnom kanalizacijom mora biti izvedeno kontrolno okno u

kojem će se moći nesmetano uzimati uzorci za utvrđivanje količine i kakvoće vode iz objekta. Ovo se okno smiješta na javnoj površini tik uz regulacijsku liniju objekta,nizvodno od eventualnog predtretmana otpadne vode i na mjestu gdje je siguran nesmetan pristup.Kontrolna okna se izvode i na dvorišnoj kanalizaciji,ali i unutar objekta ako je glavna sabirna kanalizacija ispod najniže etaže. Ako je kontrolno okno u zgradi,na maloj dubini,tada se često provodi u zatvorenoj cijevi,ali obavezno mora postojati mogućnost čišćenja.

67.Kaskadna okna u kućnoj kanalizaciji?

Kaskadna okna su namjenjena za visinsko usaglašavanje kanalizacijske mreže između

uzvodne i nizvodne dionice mreže. Potrebno je izvesti posebnu cijevnu vezu između gornjeg i donjeg nivoa kanalizacijske mreže u oknu.

68.Kako se izvodi temeljna kanalizacija?

Kada se glavna sabirna kanalizacija postavlja ispod poda najniže etaže,a iz koje se odvode otpadne vode,tada se ona naziva temeljnom kanalizacijom. Cijevi mogu biti

keramičke,lijevano željezne ili od polimernih materijala. Najmanji poprečni presjek temeljnog voda u objektu je 70 mm,ako se njime ne odvode vode iz WC-a,a najčešče je on 150mm. Nagib kanala ovisi o poprečnom presjeku ili se određuje pravilnicima i propisanim preporukama. Dubina polaganja cijevi uvjetovana je mahaničkom zaštitim od udara,opterećenja ili smrzavanja. Za cijevi položene unutar objekta obično se za osiguranje zahtjeva 20-30 cm nasipa iznad tjemena cijevi. Potrebno je osigurati mjesta za čišćenje,priključak ne smije biti izveden pod pravim kutom,max 45°. Prodore kroz zidove,temelje izvesti veće od promjera cijevi i moraju biti pod pravim kutom.

69.Kako se izvode vertikale?

Vertikale se postavljaju: slobodno uza zid,ugrađene u zidove ili otvore te slobodno,u vertikalnim instalacijskim otvorima. Treba izbjegavati postavljanje u vanjske i stubišne zidove zbog opasnosti od smrzavanja. Pričvršćenje se izvodi kukom ili obujmicom. Cijevi se na zidove pričvršćuju ispod svakog naglavka,ali najmanje dva puta na svakom katu. Dno vertikale se oslanja na blok od opeke ili betona,ili ako se radi o cijevima od lijevanog željeza,prmjenjuje se luk s petom. Na dnu svake vertikale postavljaju se otvori za čišćenje i to na visini 40 cm od poda,zbog lakšeg čišćenja. Ako je vertikala u zidu,odnosno nije vidljiva,na mjestu otvora valkja postaviti vratašca.

70.Kako se izvode grane i ogranci?

Grane i ogranci se mogu izvoditiod lijevanog željeza ili polimernih materijala. Cijevi se postavljaju s određenim nagibom, Preporuka je da sepriključci grana vertikale izvedu pomoću fazonskih komada pod kutom od 87 do 88,5° jer se na taj način osigurava cirkulacija zraka iznad otpadne vode,što će onemogućiti izazivanje podtlaka u mreži. Najbolje je da granebudu postavljene3 vidljivo,ispod stropa ili između stropa i spuštenog stropa. Grane se postavljaju i unutar stropne konstrukcije,ali je to u tom slučaju nedostatak,jer su nepristupačne.

71.Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacije?

I.faza: ispitivanje donje odvodne mreže prije zatrpavanja rova. Ovdje kontroliramo uzdužni nagib kanala i hermetičnost spojeva kanala. Ispitivanje se provodi tako da se cijeli sustav ispuni vodom,pošto se zatvori na najnižem kraju. Provjerimo spojeve i ako je sve u redu može se zatrpati rov. II.faza: obavlja se nakon izvedbe vertikala i ogranaka. Ispitivanje se vrši pomoću vode,zraka,dima ili sumporne pare. Voda služi za djelomično ispitivanje vertikala. Cijela se vertikalna mreža ispituje zrakom,dimom ili plinovima i to pomoću kompresora s manometrom. Pokusni pritisak je 0,5 bara a traje 15 min. III.faza: provodi se nakon postavljanja svih sanitarnih

i uređajnih predmeta. Ako svi sifoni drže vodu i nema promjena na mreži,znači da je instalacija ispravna. Tek tada se mogu zatvoriti zidni usjeci i polagati podloge za podove.

72.Kako odstranjujemo otpadnu tvar iz kućne kanalizacije?

Odstranjivanje i pročišćavanja otpadne tvari iz kućne kanalizacije moguće je: centralno-u uličnu kanalizaciju i dalje kroz gradski uređaj za čišćenje i lokalno. Lokalno odstranjivanje obuhvaća odvođenej otpadne vode iz zgrade ili skupine zgrada na određeno mjesto,gdje se ta voda na pogodan način učini neškodljivom i ispuštanjem se uključuje u prirodni hidrološki ciklus.Pod utjecajem mikroorganizama,uglavnom bakterija,u mulju otpadne vode počinje proces truljenja,a ono se odvija u dvije faze. U prvoj se fazi aerobne bakterije, kojima je za život potreban kisik, brzo razmnožavaju, hrane se organskom tvari iz otpadne vode, vrše oksidaciju i proizvode mineralne tvari. Karakteristika ovog aerobnog procesa je da se obavlja brzo, s malo plinova i bez neugodnog mirisa, a traje samo dok u vodi ima kisika uza aerobne mikroorganizme. Rezultat razgradnje je mulj. U drugoj fazi, koju označavamo anaerobno vrenje, javljaju se:- kiselo vrenje, a pritom se stvara i velika količina mulja koji je kiseo i smrdi, to je svježi mulj koji je nepodesan za boradu; -nakon toga nastupa metansko vrenje kojim mulj postaje crne boje, tekuć, lako se suši, ne smrdi, a količina mu je 4 puta manja u odnosu na svježi mulj

73.Što su higijenski zahodi,gdje i kako se izvode?

Higijenski suhi zahod može biti samostojeći objekt ili se može uklopiti u stambeni objekt i to tako da se druga komora s poklopcem za pražnjenje nalazi izvan tlocrta zgrade. Dobro dimenzionirani zahod mora se prazniti 3 puta godišnje,i to samo sadržaj druge komore. Marka betona mora biti MB 30. Zahodsku kućicu treba redovito čistiti i povremeno dezinficirati vapnenim mlijekom. Beton mora biti izveden bez napuklina.

74.Što su sabirne jame,gdje i kako se izvode? Skiciraj!

Prikupljena otpadna voda iz stambenih ili drugih objekata,tamo gdje nije izgrađen kanalizacijski sustav,a postoji komunalna služba za pražnjenje,ispušta se u sabirnu jamu. Sabirna jama

mora biti vodonepropusna,imati zaobljene prijelaze između zidova i dna,imati poklopac za pražnjenje. Sabirne jame mogu biti kružnoga ili pravokutnog oblika,ovisno o materijalu. Njihov volumen ovisi o vrsti (namjeni zgrade),broju osoba u zgradi,količini otpadnih voda. Za stambenu zgradu s 10 stanara, s količinom otpadne vode 50 l/d po osobi,uz pražnjenje svaki mjesec potreban volumen bi bio 15m3.

75.Što su septičke jame,gdje i kako se izvode ? Skiciraj!

Septička jama je najčešći oblik prihvata sanitarnih otpadnih voda iz pojedinačnih objekata uz zadovoljavajuće higijenske uvjete. U septičkoj jami voda se pročišćava tako da se otklanja opasnost za zdravlje pa se voda iz septičke jame može,uz potreban oprez i nadzor ispuštati u okoliš. Osnovna je značajka septičkih jama da se u njima taloženjem izdvajaju suspendirane tvari, a istaloženi mulj u njoj i dalje truli. Prema načinu taloženja razlikujemo dvije vrste septičkih jama: jednostavne septičke jame i dvokatni taložnici. Septičke jame se prazne svakih 6 mj.

76.Koja rješnja postoje za odstranjenje otpadne tvari na područjima gdje je izveden vodovod,ali nije kanalizacija. Nabroji!

Otpadne vode se uvijek prikupljaju razdjelnim sustavom. Oborinske vode odvodima na teren,odnosno u upojne bunare. Za otpadne vode (fekalne i potrošne) moguća je primjena više rješenja,čija primjena ovisi o količini i kakvoći otpadne vode,a i o značajkama okoliša i gospodarskim mogućnostima. Primjenjuju se: sabirne jame,septičke jame,dvokatni taložnici,gotovi uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda.

77.Što je bio – disk?

Bio – disk je uređaj koji se u nas proizvodi prema licenci engleske tvrtke Ames Crosta Itd. Uređaji se izrađuju u standardnim veličinama za 10,30,60,110,200,265,420,500,650 i 1000 ES. Proces pročišćavanja otpane vode na tom tipu uređaja sastoji se od primarnog odvajanja taložive tvari u primarnom taložniku ispod biološke zone.