1. UVOD

U ovom seminarskom radu rije je o institucijskoj potpori poduzetnitvu. Malo i srednje poduzetnitvo ima kljunu ulogu u razvoju gospodarstva zemlje. Prepoznajui tu ulogu, sektoru malog gospodarstva eli se pomoi da ostvaruje to bolje rezultate. U ovom radu stavljen je naglasak na institucionalnoj podrci malim i srednjim poduzeima u Republici Hrvatskoj. Istie se vanost postojanja kompetentnih institucija i izgradnje kvalitetne poduzetnike infrastrukture, kao osnove za poticanje razvoja sektora malog gospodarstva. Osim kvalitetne infrastrukture, naglasak je i na formiranju zakonodavnog okvira unutar kojeg mala i srednja poduzea moraju poslovati i pronai utoite, te na formiranju posebnih programa pomoi od strane nadlenih institucija s ciljem daljnjeg poticanja razvoja ovog sektora.

2. PROBLEM INSTITUCIJSKE POTPORE U PODUZETNITVU

Problem institucionalne potpore poetnikim poduzetnikim pothvatima je predmet istraivake i politike panje i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama. Znaaj zapoinjanja poslovnog pothvata lei u injenici da sve vei broj ljudi eli promijeniti nain na koji zarauju za ivot te ele promijeniti svoj ivotni stil. Uloga poduzetnikih pothvata nije samo vezana uz brojane pokazatelje poput bruto drutvenog proizvoda, izvoza i slino nego u injenici da se pokretanjem novog poduzetnikog pothvata inicira promjena u drutvu i strukturi poduzea u odreenoj regiji. Direktna korist za poduzetnike poetnike oituje se u poveanju osobnog samopouzdanja, u jednom dijelu sluajeva i u samozapoljavanju te ukljuivanju "iskljuenih" u ekonomski ivot. Kako bi se ostvarila navedena korist neophodno je omoguiti kvalitetnu institucionalnu podrku poduzetnicima poetnicima kroz osiguranje potrebnih znanja i vjetina, adekvatnu dostupnost resursima i smanjivanje rizinosti poslovnog pothvata. Razvoj i usavravanje adekvatne institucionalne potpore namijenjene poduzetnicima poetnicima neophodan je zbog nedostatka tehnikih i poslovnih vjetina kod mladih poduzetnika i injenice da institucionalna potpora moe odigrati znaajnu ulogu u ekonomskom rastu i revitalizaciji regije.

Slika 1. Poduzetnika uloga u drutvuIzvor: www.googl/poduz/kar.com

3. Poduzetniko djelovanjePoduzetniko djelovanje nije samo sposobnost i odgovornost pojedinca, nego je to integralni fenomen u kojem individualno djelovanje moe biti stimulirano ili oteano zbog postojanja ili nepostojanja odgovarajue institucionalne podrke. Kritike koje se upuuju na adresu dravnih uprava odnose se na nedovoljnu osjetljivost prema potrebama drutva, premda u veini sluajeva ima dovoljno sredstava u proraunima drava namijenjenih poticanju razvoja poduzetnitva. Osobitu vanost u pruanju potpore poetnikim poduzetnikim poduhvatima ima proces transfera inovativnog razmiljanja, inovacija i naprednih tehnolokih procesa u uspjenu komercijalizaciju, odnosno uspjeni poduzetniki pothvat. Vanost navedenog transfera navedena je i u dokumentu Europske komisije u kojem se govori o budunosti poduzetnikog poslovanja u Europi:"Kako bi se poduzetnika ideja pretvorila u uspjean poduzetniki pothvat neophodno je uravnoteiti kreativnost i inovaciju sa sposobnim managementom te prilagoditi poslovni pothvat za optimaliziranje razvojnog procesa tijekom svih faza ivotnog ciklusa. To se ne odnosi samo na upravljanje na dnevnoj bazi, nego i na poslovne ambicije i strategiju."

Znaaj potpore poetnikim poduzetnikim pothvatima oituje se u velikom istraivakom i politikom interesu ija dimenzija raste iz dana u dan. Istraivaki interes odnosi se na razlike u problemima poduzetnikog djelovanja izmeu onih koji tek poinju i onih koji su poduzetniki aktivni, zbog ega je potrebna razliita institucionalna podrka jednima i drugima.

Prema istraivanju Europske komisije koje je zapoelo krajem 80-tih godina prolog stoljeaa koje se bavi tematikom poduzetnitva utvreno je: da postoji znaajna razlika u postotku ljudi koji ele pokrenuti poslovni pothvat u Europi (45%) u odnosu na SAD (67%). Iz navedenog istraivanja moe se zakljuiti da se institucionalna potpore kod poduzetnika poetnika treba znaajnije usmjeriti na edukaciju i informiranje o mogunostima i znaaju poduzetnikog naina razmiljanja, polazei od osnivanja novog pravnog subjekta do razvoja poduzetnikog naina poslovanja unutar postojeih poduzea. Povoljnija poduzetnika klima u SAD rezultat je kontinuirane i sustavne institucionalne politike te kvalitetne promocije poduzetnike filozofije. U prilog tvrdnji da je neophodno razvijati drugaiji pristup institucionalne podrke prema ciljnim skupinama govori i injenica da je za uspjean razvoj poduzetnitva neophodno utjecati na one o kojima e poduzetnika budunost i ovisiti:kolama, sveuilitima, investitorima, lokalnoj zajednici, udruenjima poduzetnika i slino. Politiki interes pruanju potpore zapoinjanju poduzetnikog pothvata proizlazi iz opih karakteristika uspjenog poduzetnitva: stvaranja novih radnih mjesta, rasta i razvoja lokalne sredine, poveanja konkurentnosti te ukupnog utjecaja na drutvene interese. Ukoliko se uz navedeno daje naglasak na ukljuivanje marginaliziranih skupina (mladih, ena, umirovljenika i sl.) postaje jasno da je politiki interes usko vezan uz promoviranje poduzetnitva, podrke za njegov uspjeni razvoj i pozitivnog vrednovanja poduzetnitva u drutvu. Jedan od temeljnih barijera razvoju poduzetnitva, na koji moe utjecati politika, je administrativna procedura pri registraciji i obavljanju poduzetnike djelatnosti uz reorganizaciju upravnih tijela i institucija te njihovo umreavanje. Institucije ija je osnovna djelatnost pruanje potpore razvoju poduzetnikih pothvata od poetka 21 stoljea pridaju poseban znaaj marginaliziranim skupinama u drutvu te razvijaju posebne programe za njihovo kvalitetnije ukljuivanje u drutvene i ekonomske tokove.

Prema Izvjeu o drutvenom razvoju Hrvatske u 2002. godini kojeg je izdao UNDP Hrvatska uvodi se termin "socijalna iskljuenost" koja se u Hrvatskoj povezuje s nekoliko skupina: nezaposleni, mladi i Romi. Socijalna iskljuenost pored nedostatka materijalnih resursa ili novaca, ukljuuje i ekonomsku, politiku, socijalnu i simboliku dimenziju te je za njeno anuliranje neophodan sinergijski uinak koji moe rezultirati umreenou politike volje i institucija za potporu razvoja (u ovom sluaju poduzetnitva). Osobe koje nisu zaposlene, pored injenice da nisu u mogunosti zaraivati, predstavljaju dodatni teret ostalim sudionicima u gospodarskom ivotu odreenog podruja, te se njihovim ukljuivanjem u ekonomski proces ini viestruki pozitivni uinak na drutvo u cjelini.

Zbog toga e se u nastavku opisati teorijski temelj drutvene institucionalne strukture, postojea institucionalna struktura podrke poduzetnikom djelovanju u Hrvatskoj, kao i detaljniji opis znaaja poduzetnikih inkubatora za podrku poetnikim poduzetnikim poduhvatima.

4. OD EKONOMIJE "NEVIDLJIVE RUKE" DO INSTITUCIONALNE EKONOMIJE

Drave liberalnog kapitalizma vjerovale su u poduzetnike kao u pojedince koji najbolje rade ako rade sukladno svom osobnom interesu bez intervencija i uplitanja drave. Smatralo se da je drava tu da osigura unutranju ekonomsku stabilnost i vanjsku sigurnost. Ovu tvrdnju najbolje prikazuje sljedei stav ekonomskog teoretiara Smith-a: "Slobodna trina konkurencija kao nevidljivom rukom upravlja pojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju interese cijelog drutva." Smith-u se pripisuje pristranost pojmu laisses-faire jer je vjerovao da intervencija drave u ekonomiji ini vie loeg nego dobrog. Godine 1984. Geoff Hodgson izdaje knjigu "The Democratic Economy" sa novim pogledom na planiranje, trite i mo koji je pod snanim utjecajem demokratskog pristupa sagledao problematiku pojma "trina utakmica" kritizirajui klasini liberalizam koji drutvo ne promatra kao sistem nego skup individualnih komponenti povezanih pojmom privatnog poduzetnitva bez umreenog socio-ekonomskog pristupa. Hodgson u svom radu upuuje da su pozitivni socio-ekonomski pristupi postojali i prije no bez detaljne diskusije, razvoja i implementacije. Hodgson posebno izdvaja jednog od prvih teoretiara institucionalne ekonomije - Thorstein Veblen-a koji je prije vie od stotinu godina napisao "Original Institucional Economics" u kojem je naznaena uloga znanja i ljudskog kapitala u ekonomskom rastu i razvoju te razlika izmeu elementarnih i "viih" potreba drutva. Velbendoprinos institucionalnoj ekonomiji se odnosi na prouavanje isprepletenosti ivotnog stila pojedinca, odnosa meu ljudima i prilagodbu pojedinaca sukladno promjenama u okruenju.

John R. Commons, pored Velbena jedan od znaajnijih teoretiara institucionalizma, opisuje institucionalnu ekonomiju kao dinaminu masovnu akciju u koju je ukljuen pojam upravljanja i kontrole nasuprot statinom "laisses fair"-u. Takoer, institucionalnu ekonomiju smatra "kontroliranom kolektivnom akcijom s ciljem liberalizacije i razvoja individualizma". Prema Commonsu osnovu teorije institucionalne ekonomije ini sprega ekonomije, prava i etike uvodi se pojam "institucijske vrijednosti" koji je definiran kroz kontinuitet ivota ljudi ikolektivnu rekreaciju drutva upotrebom drutvenog znanja: "...institucionalne vrijednosti su nastale kao odraz kontinuiranog ljudskog iskustva, socijalnog procesa i njegove kompleksnosti te evolucionarnog razvoja kultura i naroda ...

Krajem 80-tih godina 20. stoljea harvardski porfesor Michael Porter tvrdi da kompleksnostdrutvenih i ekonomskih odnosa dananjice rezultira drugaijim odnosom prema Smith-ovojteoriji te je u istaknutom radu "The Competitive Advantage of Nations" (Konkurentska prednost naroda) predloena nova teorija ekonomske konkurentnosti drava, prema kojoj nacionalno blagostanje nije naslijeeno, ve je stvoreno stratekim izborima. Nacionalno vijee za konkurentnost Hrvatske koristi Porterov model za objanjavanje novog pristupa komparativnih prednosti odreene zemlje koje vie nije zasnovano na jeftinoj radnoj snazi i prirodnim resursima ve na znanju, razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji i inovacijama. Jednako tako, Nacionalno vijee za konkurentnost smatra da bogatstvo nastaje na mikroekonomskoj razini gospodarstva koje je utemeljeno na kvalitetnom poslovnom okruenju te operativnim praksama i strategijama te da je "konkurentnost viedimenzionalni fenomen - nuno prisutan na razini poduzea, sektora i nacije u cjelini". Institucionalna ekonomija moe se prikazati kao elja za usmjeravanjem i kontrolom ekonomske situacije u odreenoj zemlji. Osnovna prepreka u adekvatnom provoenju institucionalne ekonomije je odrediti to i na koji nain elimo usmjeriti i kontrolirati. Stoga je vano odrediti ulogu drave u ekonomskom procesu koja u mnogoemu ovisi o drutvenom sistemu i interakciji izmeu ekonomske i politike moi. Warren Samuels navodi naine na koje se moe drava promatrati kao: "crna kutija", neutralni sudionik, pristrani sudionik, instrument monih, izvor problema u drutvu, izvor napretka i neophodni dio drutva a rezultat je kompleksnih odnosa politike i ekonomije. Rezultat odnosa politike i ekonomije moe se oitovati u konceptu kojeg uvodi Klein pod nazivom "via uinkovitost" koji nastaje kada svi lanovi drutva imaju pravu i potpunu informaciju i kada su vrijednosti poput sigurnosti, jednakosti, slobode i suosjeajnosti zastupljene u drutvu i svima dostupne.

Prema Klein-u ekonomska uloga drave je definirana prema sljedeim dravnim funkcijama: praenje alokacije resursa trine ekonomije i njihovo usmjeravanje u cilju postizanja"ope efikasnosti", prepoznavanje monopolistikih situacija na tritu te alociranje resursa za suzbijanjetakovog stanja u skladu s vrijednostima drutva, podravanje razvoja znanosti i tehnologije i unapreivanje trita rada, promoviranje drutvenih vrijednosti poput: ljudskih prava, suosjeajnosti, jednakosti.Klein takoer smatra da ulogu drave ne treba samo vezati uz stvaranje pravila i kanjavanjeonih koji ih se ne pridravaju ve kao "igraa, trenera i direktora sportskog kluba". Veblen-ova Originalna institucionalna ekonomija predmet je rasprave proteklih stotinu godina a James Stanfield kritiki sagledava i sumira njene osnovne karakteristike: alokacija dobara i usluga u ekonomiji nije definirana samo na temelju "nevidljive ruke" nego i utjecajem kulture i promjenama u tehnologiji, ona takoer ne moe u potpunosti biti definirana kao to je "apsolutna konkurentska ekonomija" ili komunizam ve nju definira drutvo kroz politike i ekonomske odluke. Kljuni dio institucionalne ekonomije ine institucije koje su zaduene za provoenje mjera potpora razvoju gospodarstva na regionalnom ili nacionalnom nivou, stoga e u nastavku biti rijei o definiciji i utjecaju institucija u suvremenim drutvima. Definicija institucija prema Bejakoviu: "Pokuajmo definirati institucije kao zakonodavne, upravne i obiajne odnose za ponovljeno djelovanje izmeu ljudi. Postojei institucionalni obrazac sastoji se od formalnih i neformalnih institucija ija je glavna zadaa olakanje gospodarskih transakcija putem predvidivosti ljudskog ponaanja u svijetu nesigurnog i nepotpunog znanja, to smanjuje ukupne trokove proizvodnje. ... Sa stajalita pojedinca, institucije imaju svoje vlastite koristi i trokove. Korist je predvidivost ponaanja ostalih ljudi. Trokovi istog pravila su ogranienja u osobnom ponaanju."

Institucije moemo podijeliti u neformalne i formalne institucije. Neformalne institucije sutradicije, obiaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponaanjausvojene tijekom vremena. Formalne institucije su ustav, statuti, obiajno pravo i ostaledravne odluke i propisi. One odreuju politiki sustav (strukturu vlasti, graanska prava),ekonomsku strukturu (imovinska prava, ugovore) i sustav prisile (zakonodavstvo, policiju).

Suvremeni ekonomski teoretiari Ridderstrale i Nordstrom na sljedei nain promatraju institucije: Institucije su drutvene strukture koje stvaramo kako bismo promovirali stabilnost i predvidljivost, Institucije djeluju kao stabilizatori, kao nijansa sive koja smanjuje raznobojnu bljetavost, Institucije se mijenjaju pred naim oima. Mogu nam izgledati poput uspavanih gorostasa, ali im im okrenemo lea, one promijene svoj poloaj i vie se nikada ne vraaju u njega.

5. STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNITVA U HRVATSKOJ OD 2013. 2020.GODINE

Strategija razvoja poduzetnitva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. donosi se u skladu s Ekonomskim programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jaanja poduzetnikog potencijala i unapreenja kulture poduzetnitva. Poduzetnitvo i gospodarstvo, kako Republike Hrvatske tako i Europske unije, e dugorono napredovati samo ako veliki broj hrvatskih graana prepozna poduzetnitvo kao atraktivnu opciju. Ostvarivanje ciljeva Strategije doprinijet e realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se eli ostvariti u budunosti, a koja se moe opisati kao: konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo gospodarstvo Hrvatske, koje se temelji na rastuem broju uspjenih poslovnih subjekata, kontinuiranom poveanju izvoza, visokom stupnju inovacija, kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadmentu, inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruenju i olakanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se odrale povoljne stope rasta te dostigli najvii EU standardi''. Ovo je prva nacionalna Strategija razvoja poduzetnitva koja se izrauje u doba kad se malo gospodarstvo treba usmjeriti na rast BDP-a po stanovniku, u doba kad vlade diljem svijeta uvode mjere tednje radi kontrole deficita javnih financija i odgovora na globalnu financijsku krizu. Teko makroekonomsko okruenje utjecalo je na sektor maloga gospodarstva u Hrvatskoj, smanjujui broj postojeih poduzea kao posljedicu zatvaranja malih poduzea zbog pada prodaje i narudbi. Zbog togase jo vie istie potreba za stratekim pristupom razvoju ovog sektora kojim se nastoji unaprijediti njegova konkurentnost.Hrvatska ima poduzetnike potporne institucije za pruanje potpore poduzetnicima koje nisu ravnomjerno geografski rasprostranjene, a istodobno su neravnomjerno rasporeene djelatnosti maloga gospodarstva. Ta e prostorna neusklaenost koiti regionalni razvoj sve dok se to ne pobolja. Uz to, pokazalo se da poduzetnici i uprave u malim i srednjim poduzeima imaju odreene zahtjeve koje institucije za pruanje potpore trenutano ne ispunjavaju. Hrvatska ima i vrlo dobro razvijene instrumente javnih politika u obliku programa za dodjelu nepovratnih sredstava, programa kreditnih jamstava, subvencija kamatnih stopa i fondova gospodarske suradnje. Primjerice, MINPO ima rezervirana financijska sredstva u godinjem proraunu za 2013. u iznosu od 730 milijuna kuna kao potporu ovom sektoru, meutim, i ostala tijela u ijoj su nadlenosti subjekti maloga gospodarstva rezerviraju u proraunu godinja financijska sredstva za njihov razvoj. Politika za malo gospodarstvo nije se dostatno vrednovala, bilo na osnovi ex-ante (prethodne), bilo na osnovi ex-post (naknadne) evaluacije i to se mora promijeniti. Strategija razvoja poduzetnitva 2013. 2020. godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s opim ciljem poveanja konkurentnosti maloga gospodarstva u Hrvatskoj.

Realizacija opeg cilja bit e potpomognuta mjerama koje e se odnositi na pet stratekih ciljeva:1. POBOLJANJE EKONOMSKE USPJENOSTI Unapreenje ekonomske uspjenosti maloga gospodarstva u sektorima proizvoakih i uslunih djelatnosti veim ulaganjem u R&D, viim stupnjem inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mrea i povezanosti. 2. POBOLJAN PRISTUP FINANCIRANJU Razvijanje raznih financijskih mogunosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo. 3. PROMOCIJA PODUZETNITVA Pruanje potpore osnivanju novih poduzea, rast broja aktivnih poduzea i jaanje institucija koje pruaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj nain pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteenom razvoju hrvatskih regija. 4. POBOLJANJE PODUZETNIKIH VJETINA Pruanje potpore veem razvoju subjekata maloga gospodarstva jaanjem njihove uprave,uvoenjem i djelovanjem veeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem cjeloivotnog uenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva. 5. POBOLJANO POSLOVNO OKRUENJE Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih optereenja i olakavanjem poslovanja u Hrvatskoj.

6. STRUKTURA INSTITUCIONALNE POTPORE START-UP PODUZETNIKIM POTHVATIMA U HRVATSKOJ

Institucionalna potpora start-up poduzeima na podruju Hrvatske moe se promatrati snekoliko aspekata: teritorijalna rasprostranjenost (dravni i lokalni nivo), tko potporu nudi (profitne, neprofitne institucije), kako su institucije profilirane s obzirom na usluge koje nude.

Osnovni preduvjet za djelotvorni doprinos jaanju poduzetnike aktivnosti u Hrvatskoj je postojanje odgovarajuih institucija, njihova umreenost i koordiniranost kako na lokalnom tako i na dravnom nivou, uz koritenje najbolje svjetske prakse, kako bi dostupnost potrebnih informacija, resursa i usluga bila jednaka za sve potencijalne poduzetnike, bez obzira gdje su locirani. Postojanje znaajne regionalne razliitosti u intenzitetu poduzetnike aktivnosti u Hrvatskoj identificirano je u sklopu GEM 27 projekta i u 2002. i u 2003. godini , to je otvorilo pitanja ravnomjerne raspoloivosti odgovarajue institucionalne podrke. Najvia razina poduzetnike aktivnosti zabiljeena je na podruju Istre, Primorja i Gorskog kotara, te u Zagrebu i okolici. Slavonija, Lika i Banovina istiu se kao podruja sa najniom poduzetnikom aktivnosti."Poduzetnika klima u Hrvatskoj u znaajnoj mjeri obiljeena je nedostatkom odgovarajueg obrazovanja, usmjerenog na osposobljenost za poduzetniko djelovanje, nekonzistentnim vladinim programima i sociokulturnim vrijednostima koje slabo podravaju poduzetniku orijentaciju. To su ujedno i pravci daljnjih istraivanja, ali i preporuke nositeljima politikog odluivanja o eliminiranju prepreka i stvaranju konzistentnog okvira za poduzetnitvo u Hrvatskoj. Budui da "55 preporuka za poveanje konkurentnosti Hrvatske" predstavlja temeljni dokument na osnovu kojeg se planira razvijati Hrvatsko gospodarstvo a samim time iinstitucionalna potpora u nastavku e se navesti one preporuke koje su usko povezane s razvojem institucionalne potpore u Hrvatskoj: jaati institucionalne kapacitete javne uprave organizirati "Entreprise Croatia" unaprijediti sustav poticaja za tehnoloke aktivnosti unaprijediti sustav potpore transferu tehnologije - "poduzea koja ue" razvijati poduzetniku kulturu osmiljavati konzistentne vladine politike i instrumente za poticanje aktivnosti.

Tablica 1. Broj poslovnih subjekata u Hrvatskoj

U prilog ovoj tvrdnji govori i injenica da ponuda kvalificirane radne snage u Hrvatskoj od 1998. godine gotovo eksponencijalno raste te se na taj nain stvara prilika malom gospodarstvu da usmjeri svoje djelovanje na iskoritavanje ljudskih resursa do kojih je relativno jednostavno doi.

Slika 2. Nezaposlenost od 1970. do 2002.g.Izvor: www.hzz.hr

7. PODUZETNIKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRKA START-UP PODUZETNIKIM POTHVATIMA Poduzetniki inkubatori predstavljaju jednu od rijetkih specijaliziranih institucija iskljuivo fokusiranih na potrebe poduzetnika poetnika. Pojava poduzetnikih inkubatora relativno je nov oblik podravanja poduzetnikog djelovanja, primjenjiva i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama. 7.1. Povijest razvoja poduzetnikih inkubatora

Prvi poduzetniki inkubatori pojavljuju se u SAD u 1970-tim godinama iako se najstarijim smatra inkubator u Batavia, New York koji je poeo djelovati 1959. godine. Osnovali su ga stanovnici Batavie u suradnji s lokalnom upravom, kao odgovor na stvaranje velikog broja nezaposlenih zbog zatvaranja velike tvornice. Inkubatori su nastali su kao rezultat tri paralelna procesa: pokuaja da se iskoriste naputene tvornice, podupiranje poduzetnitva i inovacija na univerzitetima te namjere uspjenih poduzetnika i investitora da prenesu svoja znanja i iskustva na nove poduzetnike s ciljem tehnoloke inovacije i komercijalizacije njihovih ideja.U kritinom razdoblju pokretanja poslovnog poduhvata inkubatori pruaju znaajan oslonac poduzetnicima poetnicima. U tom razdoblju poduzetnicima poetnicima nedostaju sredstva, znanje i iskustvo koje u znaajnom dijelu moe nadomjestiti poduzetniki inkubator. Razvoj prototipa, istraivanje trita, organizacija proizvodnje, promocija i sl. iziskuju znaajna ulaganja od strane poduzetnika koja u veini sluajeva budu zanemarena zbog trokova zakupa poslovnog prostora, kupovine uredske opreme, obrazovanja uprave i djelatnika, plaa i sl. Navedeni problemi mogu se minimizirati u poduzetnikom okruenju koje stvaraju poduzetniki inkubatori osiguranjem poslovnih, tehnikih i obrazovnih usluga. Slubena definicija pojma "Poduzetniki inkubator" prema Europskoj komisiji glasi:"Poduzetniki inkubator predstavlja ogranieni prostor na kojem se koncentriraju novostvorena poduzea. Njegov cilj je unaprijediti mogunost za rast i opstojnost tih poduzea pruajui im modularni prostor sa zajednikom infrastrukturom (telefax, kompjutorska oprema, itd.) kao i s managerskom podrkom i ostalim uslugama. Glavni naglasak je na lokalnom razvoju i zapoljavanju nove radne snage."

Ciljevi se razlikuju ovisno o tipu inkubatora: Inkubatori za lokalni ekonomski razvoj: zapoljavanje, revitalizacija odreenih djelatnosti, ekonomski razvoj, pruanje podrke ciljnim skupinama ili djelatnostima, razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i clustera, Akademski i znanstveni inkubatori: komercijalizacija tehnologija razvoj poduzetnike okoline drutvena odgovornost imid novi izvori financiranja Poslovni inkubatori razvoj poduzetnikog duha meu zaposlenicima (zadravanje talenata) pristup novim tehnologijama i novim tritima profit Privatni investicijski inkubatori ostvarivanje profita prodajom dionica poduzea iz inkubatora uz smanjivanje rizika suradnja poduzea unutar inkubatora Grafikon 1 . Broj poduzetnikih inkubatora u svijetu

8. USLUGE PODUZETNIKIH INKUBATORA

Poduzetniki inkubatori pruanjem usluga svojim stanarima podupiru njihov rast i razvoj. Usluge koje se pruaju stanarima ovise o modelima inkubatora, no veliki dio usluga je slian i meusobno se nadopunjavaju te ih je mogue grupirati.

Tablica 2. Usluge poduzetnikih inkubatora prema tipu inkubatora

Antal Szabo, UN-ov regionalni savjetnik za industriju i tehnologiju, koji se od 1994. godine aktivno se bavi problematikom ekonomskog razvoja i promocije poduzetnitva u tranzicijskim ekonomijama, smatra da poduzetniki inkubatori trebaju pruati svojim stanarima prvenstveno sljedee usluge: subvencioniran zakup uredskog i proizvodnog prostora u poetnom stadiju razvoja poduzetnikog pothvata, administrativne usluge uz pristup strunim asopisima i knjigama i sl.9. ZAKLJUAK

Ekonomski razvoj neke zemlje ili regije u uskoj je vezi s razinom poduzetnike aktivnosti, a razina poduzetnike aktivnosti ovisi o tome u kojoj mjeri okruenje u kojem nastaju poduzetniki pothvati prua podrku njihovom razvoju. Institucionalna potpora start-up poduzetnikim pothvatima ima veliki znaaj zbog injenice da se lokalno gospodarstvo u odnosu na ostatak Hrvatske nalazi u teem poloaju te da sva recentna istraivanja ukazuju na nedovoljno razvijenu poduzetniku aktivnost. Poduzetnici poetnici, svojim uspjenim gospodarskim djelovanjem, mogu viestruko utjecati na lokalnu zajednicu odnosno na rast i razvoj opih drutvenih dobara. Zapoinjanje poslovnog pothvata predstavlja veliki izazov a nerijetko i naporan proces tijekom kojeg je pomo i briga drutva, u bilo kojem obliku, dobrodola. Potporne institucije trebale bi utjecati na okruenje putem programa za poticanjerazvoja poduzetnitva u kojima se daje naglasak na edukaciju, informiranost, dostupnost poslovnih usluga, dostupnost kapitala i stvaranje adekvatnog okruenja za ivot i rad poduzetnika poetnika. Poduzetniki inkubatori posebno su usmjereni na zadovoljavanje potreba poduzetnika poetnika a koje su prvenstveno vezane uz osiguranje poslovnih, tehnikih i obrazovnih usluga. Primarni cilj inkubatora je poveati vjerojatnost opstojnosti poduzetnikih pothvata pruajui im subvencionirani prostor, zajedniku infrastrukturu, upravljaku podrku i ostale poslovne usluge.

LITERATURA

Knjige:1. Prvi korak u poduzetnitvo: Istraivanje na podruju grada Osijeka (2005), GradOsijek, Upravni odjel za gospodarstvo, Poduzetniki inkubator BIOS, Centar zapoduzetnitvo Osijek, Audeo,2. "Malo je veliko", Glasilo Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetnitvo, broj 51,travanj 2003.,3. 55 preporuka za poveanje konkurentnosti Hrvatske", Nacionalno vijee za konkurentnost, Zagreb, 2004. "Croatian Human Development Report", United Nations Development Program Croatia, Zagreb, 2004.

Internet:http://www.guinness-enterprisectr.com http://www.hamag.hrhttp://www.hbor.hr http://www.hgk.hrhttp://www.hok.hrhttp://www.hzz.hr

POPIS SLIKA

Broj slikeNaziv slikeStranica slike

1Poduzetnika uloga u drutvu2

2Nezaposlenost11

POPIS TABLICA

Broj tabliceNaziv tabliceStranica tablice

1Broj poslovnih subjekata u Hrvatskoj11

2Usluge poduzetnikih inkubatora prema tipu inkubatora14

POPIS GRAFIKONA

Broj grafikonaNaziv grafikonaStranica grafikona

1Broj poduzetnikih inkubatora u svijetu13

19