!DARKO "IMI#I$

!

INSTITUT

GOTOVAC-

!ASOPIS ZA SUVREMENA LIKOVNA ZBIVANJA

MAGAZINE FOR CONTEMPORARY VISUAL ARTS

Institut Tomislav Gotovac naziv je nedavno registrirane nepro!tne udruge "iji je rad usredoto"en na evidentiranje, "uvanje, prezentaciju i promociju umjetni"kog opusa multimedijalnog umjetnika Tomislava Gotovca a.k.a Antonia Gotovca Lauera. Njegova se umjetni"ka djelatnost odvijala u kontinuitetu od po"etka #ezdesetih godina gotovo do zadnjih mjeseci njegova $ivota 2010. i obuhva%a medije !lma, fotogra!je, body-arta, izvedbenih i vizualnih umjetnosti, teksta, masovnih medija i drugih oblika izra$avanja. Gotovac je bio prepoznatljiva !gura, neumorni posjetilac kinematografa, izlo$bi, koncerata i svih va$nih doga&anja, komentator svega #to ga okru$uje. Svojim je umjetni"kim radom i nekonvencionalnim pona#anjem bitno utjecao na brojne druge umjetnike i cjelokupnu umjetni"ku scenu. Tomislav Gotovac ro&en je 1937. godine u Somboru. S obitelji se doselio u Zagreb u ljeto 1941. godine i nastanio u dvosobnom stanu u Kraji#koj 29. Gotov"evo djetinjstvo obilje$eno je fascinacijom pokretnim slikama, koje otvaraju pogled u ljep#i svijet, druga"iji od sumorne realnosti. Cijeli $ivot gledat %e !lmove svih vrsta i $anrova, stalno i iznova, a neke !lmove odgledat %e vi#e desetaka puta. Nakon dvadesetog ili pedesetog gledanja sve ono #to je vidljivo u prvom gledanju postaje manje bitno u odnosu na strukturu, sliku, zvuk, zna"enje i niz drugih elemenata koje je Gotovac nepogre#ivo zapa$ao. Od 1954. godine posje%ivao je Kino-klub Zagreb, mjesto susreta i rada niza istaknutih amaterskih !lmskih stvaralaca. Prve radove izveo je u mediju fotogra!je (Glave, 1960.; Listanje !asopisa Elle, Udisanje zraka, 1962.; Kufer, Trojica, Ruke, 1964.). Svoj prvi !lm snima 1962. godine, sljede%e godine realizira manifestantni !lm Prije podne jednog fauna. Trilogiju koju "ine !lmovi Pravac (Stevens-Duke), Plavi jaha! (Godard – Art) i Kru"nica (Jutkevi!-Count) snimio je u Beogradu 1964. godine. Za te je !lmove Gotovac dobio niz priznanja na !lmskim festivalima i time potvrdio status klju"nog autora eksperimentalnog !lma. Tijekom 1964. i 1965. godine izradio je veliki broj kola$a inspriranih djelima Kurta Schwittersa. Gotovac je s nekoliko prijatelja 1967. godine izveo prvi hepening u tada#njoj Jugoslaviji. Jedno desetlje%e (1967.–1976.) boravio je u Beogradu, studiraju%i !lmsku re$iju na Akademiji za pozori#te, !lm, radio i televiziju. Va$an doga&aj koji %e na vi#e na"ina obilje$iti njegov rad jest sudjelovanje u !lmu Plasti!ni Isus (1971.) re$isera Lazara Stojanovi%a, u kojem je bio glavni glumac i suradnik redatelja. Film je zbog otvorene kritike i parodiranja politi"kih tema izazvao $estoku reakciju, a posljedica je bila zatvorska kazna re$iseru i represija prema ostalim suradnicima. Nakon povratka u Zagreb 1976. godine, Gotovac postaje sve prisutniji na likovnoj sceni te sudjeluje na brojnim izlo$bama u zemlji i inozemstvu.Jo# od prvih radova Gotovac vlastito tijelo postavlja u sredi#te svoga djelovanja. Usvajanje principa osobne identi!kacije i samorealizacije u umjetnosti mo$e se mo$da najbolje shvatiti preko nekih njegovih izjava, poput „'im ujutro otvorim o"i, vidim !lm“. Upotreba vlastitog tijela svakako je najizra$enija u nizu performansa i akcija koje je izvodio u galerijama, ali jo# "e#%e u javnim gradskim prostorima, na ulicama i trgovima. Gotovac je svoje tijelo i izgled mijenjao na razli"ite na"ine. Nakon #to se cijelo desetlje%e nije brijao niti #i#ao, pred mnogobrojnom je publikom izveo performans #i$anje i brijanje u javnom prostoru (1981.) posve%en Carlu (eodoru Dreyeru i njegovu !lmu Stradanja Ivane Orleanske. U akcijama i performansima "esto se kostimirao i

preuzimao uloge likova iz !lmova (Superman, Mumija) ili stvarnog "ivota (#ista# ulica, dimnja#ar,) ali jo$ #e$%e je izlagao pogledima svoje golo tijelo. Gotovac je gol tr#ao ulicom (akcija je uklju#ena u !lm Plasti!ni Isus, 1971.), $etao, le"ao na plo#niku i ljubio asfalt (Zagreb, volim te, 1981.) ili stajao mirno okrenut prema istoku na vrhu Me$trovi%eva paviljona (Stra"a na Rajni, 1994.). Izazovan i direktan u javnom nastupu, svjesno je koristio masovne medije za etabliranje svog statusa beskompromisnog umjetnika, ali jednako svjesno izazivao polemike, skandale ili intervenciju policije. Takve akcije i manipuliranje vlastitom pojavom izravno je povezano s umjetnikovim svjetonazorom o ukidanju granica izme&u svakodnevnog "ivota i umjetni#kog #ina. Gotovac ne posustaje u radu i provokaciji niti u starijoj dobi. Mo"da je najbolji primjer za to fotografska seriji Foxy Mister (2002.) u kojoj umjetnik u provokativnim prikazima svojeg ostarjelog golog tijela ponavlja poze "enskog modela iz porno#asopisa. U propitivanju identiteta i u potenciranom kontrastu odnosa prema ocu i majci umjetnik je izveo jo$ jedan neo#ekivani obrat: 2003. godine slu"beno je promijenio ime u Antonio G. Lauer, prema svom kr$tenom imenu i prezimenu majke. Time je konzekventno izveo davnu ideju s po#etka sedamdesetih godina kada je to ime planirao koristiti kao umjetni#ki pseudonim i njime potpisao neke radove.

TOMISLAV GOTOVAC:

-

'

DARKO(IMI) I*

'

!ASOPIS ZA SUVREMENA LIKOVNA ZBIVANJA

MAGAZINE FOR CONTEMPORARY VISUAL ARTS

Gotovac je !ivotom i radom bio povezan s prostorom stana na drugom katu zgrade u Kraji"koj ulici 29. Bio je to !ivotni prostor koji je dijelio s obitelji, prostor u koji se uvijek vra#ao i koji mu je bio stalna baza. U neke rane $lmove Gotovac je uklju%io svakodnevni prizor, pogled kroz dvori"ni ili uli%ni prozor iz svojeg stana (Osje!am se dobro, 29) ili s krova zgrade (Alamo, S). Serija fotogra$ja Nakon Be"kine smrti (1987.) krajnje precizno bilje!i izgled stana nakon smrti umjetnikove majke Elizabete Lauer. Upravo tada Gotovac zapo%inje dugoro%ni i kompleksni rad, transformaciju !ivotnog prostora u veliku prostornu instalaciju. Na zidove postavlja svoje radove ili radove svojih prijatelja, a prostor po%inju zauzimati pedantno slo!ene kutije, predmeti najrazli%itijih oblika i namjena. Iz fotogra$ja s kraja osamdesetih godina vidljivo je da su predmeti u stanu slo!eni vrlo pedantno, svaka je stvar, %ini se, na svom mjestu. S vremenom umjetnik sve vi"e ispunjava prostor, u stan unosi najrazli%itije objekte naj%e"#e na&ene na ulici. Zadnje godine !ivota Gotovac provodi u stanu-labirintu u kojem postoje tek uski prolazi u potpuno zakr%enom prostoru. 'esto istican umjetnikov princip neodvojivosti umjetnosti od !ivota mo!da je u ambijentu stana najvidljivije uobli%en u totalno djelo. Kad je stan u Kraji"koj 29 bio ispunjen do maksimuma, Gotovac je dozvolio Ivanu Faktoru, umjetniku i dugogodi"njem suradniku i prijatelju, snimanje fascinantnog eksperimentalnog $lma Le Samuraï. Ambijent stana postao je totalni portret umjetnika. Nakon Gotov%eve smrti u lipnju 2010. godine nu!no je bilo poduzeti mjere za"tite umjetnikove ostav"tine. Neki umjetnikovi prijatelji smatrali su da stan u Kraji"koj treba ostati nedirnut, upravo onakav kakav je zate%en nakon umjetnikove smrti. Me&utim, takvim postupkom bi sav dragocjeni umjetni%ki i arhivski materijal ostao zakopan ispod manje vrijednog materijala ili potpuno bezvrijednih praznih kutija i hrpa dnevnih novina. Umjetnikova supruga Zora Cazi-Gotovac i njihova k#erka Sarah Gotovac, nasljednica cjelokupne imovine i autorskih prava, prihvatile su se iscrpljuju#eg posla sortiranja zate%enog umjetni%kog i arhivskog materijala kako bi on uop#e mogao biti pregledan. Gotovac je pedantno %uvao i svoja djela i arhivsku gra&u o svom !ivotu i radu, pa je taj dragocjeni materijal bilo nu!no prikupiti, razvrstati i preliminarno pohraniti za daljnju obradu. Selekcija i sortiranje materijala zate%enog u stanu odnosilo se samo na dvije sobe, dok je dio stana (predsoblje, kuhinja, WC) zadr!an u zate%enom stanju. U tim je prostorima Gotovac izveo spektakularni prostorni asambla! sastavljen od namje"taja, novinskih izrezaka, najrazli%itijih obi%nih i neobi%nih predmeta, fotogra$ja, dokumenata i svega onoga "to je privuklo umjetnikovu pa!nju. Taj ambijent na speci$%an na%in re(ektira njegovu praksu prisvajanja i transformiranja obi%nih predmeta preuzetih iz neposredne okolice i njihova uklju%ivanja u umjetni%ko djelo. Naravno, asocijacija na slavne Merzbau ambijente, koje je Kurt Schwitters gradio ve#inu svog !ivota, name#e se ve# na prvi pogled. Po%etkom 2011. godine priklju%io sam se Zori i Sarah u obradi Gotov%eve ostav"tine. Postavili smo prioritete u radu tako da je sastavljen popis svih umjetni%kih djela u ostav"tini kao temelj budu#em catalogue raisonneu. Negativi i fotogra$je radova, performansa i akcija evidentirani su i pripremljeni za digitalizaciju. Na taj na%in !elimo sa%uvani materijal u%initi dostupnim za zainteresirane stru%njake. Klju%ni segment Gotov%eva rada, njegov $lmski opus, obra&uje se u suradnji s Hrvatskim $lmskim savezom, "to je nastavak posla zapo%etog za umjetnikova !ivota. U procesu digitalizacije umjetni%ke i arhivske gra&e ostvarena je suradnja s Museum van Hedendaagse Kunst (MuHKA) iz Antwerpena (projekt Ensembles) i Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu (me&unarodni projekt Digitizing Ideas). Na sre#u, stru%ni interes za Gotov%ev rad nikad nije prestao, nastavljen je i nakon njegove smrti. Va!an doga&aj bila je odluka kustoskog kolektiva WHW da Gotov%eva djela budu predstavljena u nacionalnom paviljonu na Venecijanskom biennalu 2011. godine. Zbog velikog interesa za posudbu djela, organiziranje projekcija i izlo!bu, taj je posao postao va!an dio djelatnosti Instituta.

)INSTITUTTOMISL AVGOTOVAC)

!

DARKO"IMI# I$

!

!ASOPIS ZA SUVREMENA LIKOVNA ZBIVANJA

MAGAZINE FOR CONTEMPORARY VISUAL ARTS

!INSTITUTTOMISLAVGOTOVAC!

!

DARKO"IMI# I$

!

Nakon Venecije, Gotov%ev rad predstavljen je u Var&avi, Ljubljani, Zagrebu, Subotici, New Yorku, Parizu, Eindhovenu, Barceloni i jo& nekoliko mjesta diljem svijeta. Svi se projekti dogovaraju u suradnji sa zainteresiranim institucijama. Osim izlo'bi i projekcija, posebno je va'no istra'ivanje i objavljivanje tekstova i knjiga o Gotov%evu radu. Nedavno je Slobodan "ijan, (lmski re'iser i Gotov%ev bliski prijatelj, objavio intrigantnu knjigu Kino Tom. Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac izme!u Zagreba i Beograda koja pru'a niz novih podataka i %itanja njegova rada. U knjizi su kori&teni i po prvi put publicirani brojni dokumenti koji se %uvaju u ostav&tini. U dvogodi&njem radu, i prije formalne registracije Instituta Tomislav Gotovac, bili smo svjesni misije koju smo si zadali. Umjetni%ki rad Tomislava Gotovca ostavio je sna'an trag na doma)oj kulturnoj sceni. Danas nam se %ini da interes za njegovo djelo nadilazi uske lokalne okvire. Stoga je va'no olak&ati komunikaciju i u%initi nu'ne korake za daljnju i kontinuiranu promociju njegova rada. Brojni stru%njaci koji su do sada posjetili Kraji&ku 29 sla'u se da je rije% o jednom

!ASOPIS ZA SUVREMENA LIKOVNA ZBIVANJA

MAGAZINE FOR CONTEMPORARY VISUAL ARTS

!INSTITUTTOMISL AVGOTOVAC!

od najintrigantnijih umjetnika. Sigurno je da "e budu"a izlaganja njegovih radova i istra#ivanja njegova arhiva to potvrditi. Stoga pred Institutom stoji jo$ niz obaveza ali i uvjerenje da uspje$no obavlja svoju funkciju.