53
1 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Na temelju članka 15. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 149/09, 127/10, 50/12 i 120/12) i članka 4. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, broj 137/12) ministar poljoprivrede donosi TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU VOĆA ZA 2014. GODINU

Integrirana proizvodnja voća

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zaštita bilja

Citation preview

  • 1

    MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

    Na temelju lanka 15. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09, 127/10, 50/12 i 120/12) i lanka 4. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, broj 137/12) ministar poljoprivrede donosi

    TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU

    VOA ZA 2014. GODINU

  • 2

    SADRAJ UVOD 3

    1. PODIZANJE NASADA 3

    1.1. NAJMANJA VELIINA NASADA 3

    2. GNOJIDBA 4

    2.1. MELIORATIVNA GNOJIDBA (GNOJIDBA I POBOLJANJE TLA PRIJE SADNJE VONJAKA)

    4

    2.2. HUMUS U TLU 4

    2.3. REAKCIJA TLA ILI PH VRIJEDNOST TLA 5

    2.4. GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM 5

    2.5. GNOJIDBA DUIKOM 5

    3. NAVODNJAVANJE 6

    4. OBRADA TLA U VONJAKU 6

    4.1. HERBICIDNI POJAS 7

    5. REZIDBA 7

    6. MEHANIZACIJA U VOARSTVU 7

    7. BERBA I SKLADITENJE 7

    8. INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA 7

    8.1. MJERE ZATITE 7

    8.1.1. Mehanike mjere 7

    8.1.2. Bioloke mjere 8

    8.1.3. Biotehnike mjere 8

    8.1.4. Kemijske mjere 8

    8.1.5. Mjere opreza 10

    8.1.6. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja 10

    9. INTEGRIRANA ZATITA JEZGRIAVOG VOA 11

    9.1. ZATITA JABUKE OD TETNIH ORGANIZAMA 11

    9.2. ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMA 19

    10. INTEGRIRANA ZATITA KOTIAVOG VOA 24

    10.1. ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMA 24

    10.2. ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH ORGANIZAMA 27 10.3. ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMA 28

    10.4. ZATITA BRESAKA I NEKTARINA OD TETNIH ORGANIZAMA 30

    11. INTEGRIRANA ZATITA JAGODASTOG VOA 35

    11.1. ZATITA MALINE OD TETNIH ORGANIZAMA 35

    11.2. ZATITA KUPINE OD TETNIH ORGANIZAMA 37

    11.3. ZATITA JAGODA OD TETNIH ORGANIZAMA 39

    12. INTEGRIRANA ZATITA LUPINASTOG VOA OD TETNIH ORGANIZAMA 42

    12.1. ZATITA ORAHA OD TETNIH ORGANIZAMA 42 12.2. ZATITA LIJESKE OD TETNIH ORGANIZAMA 44

    13. INTEGRIRANA ZATITA AGRUMA OD TETNIH ORGANIZAMA 46

    14. INTEGRIRANA ZATITA MASLINA OD TETNIH ORGANIZAMA 48

    15. SUZBIJANJE KOROVA U VOARSTVU (OSIM JAGODA I MASLINA) 52

    16 ZATITA OD GLODAVACA 52

    17. OSTALO 52

    POPIS TABLICA

    Tablica 1. Optimalna reakcija (PH) tla 5

    Tablica 2. Razred opskrbljenosti C s obzirom na tip tla 5

    Tablica 3. Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje mogu dodati pojedinim vonim vrstama

    5

  • 3

    UVOD

    Integrirana proizvodnja voa (u daljnjem tekstu IPV) je sustav uzgoja koji podrazumijeva uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama. Cilj integrirane proizvodnje voa je proizvodnja pri kojoj se vodi rauna o:

    smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita, uvanju i poticanju plodnosti tla, uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama

    regulacije,

    optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikoloka svojstva hrane,

    zatiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zatitu bilja, ekonomskoj odrivosti sustava proizvodnje.

    1. PODIZANJE NASADA

    Prije podizanja vonjaka, preporuuje se zadovoljiti sljedee: odgovarajui poljoprivredni i okolini uvjeti; organizacija gospodarstva; osigurani tehniki i logistiki imbenici (mehanizacija, skladita, hladnjae,

    mogunost transporta, trite voa); struna pomo u tehnologiji proizvodnje.

    Primjereni poloaji jesu oni:

    koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih vonih vrsta i sorti,

    koji su osunani, otvoreni, prozrani s manjom opasnou od pojave mraza.

    Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden sukladno zahtjevima propisanim

    Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne

    novine, broj 140/05, 35/08, 29/09, 124/10 i 55/11) i Zakonom o biljnom zdravstvu

    (Narodne novine, broj 75/05, 25/09 i 55/11). Uzgojni oblik mora omoguiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova kronje, razvoj kvalitetnih plodova, ravnomjerno rasporeivanje sredstava za zatitu bilja (u daljnjem tekstu: SZB) po svim dijelovima kronje i olakan rad pri rezidbi i berbi. Na poljoprivrednim povrinama s nagibom od 15 % ili vie, oranje se provodi samo okomito na pad terena.

    Ako se na poljoprivrednoj povrini nalaze obiljeja krajobraza (ivice, lokve, jarci, drvoredi, pojedinano drvee, umarak, suhozid), oni se nee uklanjati ili oteivati.

    1.1 NAJMANJA VELIINA NASADA

    Minimalna ukupna povrina vonjaka za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji, mora biti najmanje 0,5 ha, a za jagodasto voe 0,25 ha.

  • 4

    2. GNOJIDBA

    Gnojidba u integriranoj proizvodnji voa je ekoloki prihvatljiva i ekonomski opravdana s osnovnim ciljem uravnoteene ishrane same voke sa svim potrebnim hranivima. S integriranom gnojidbom se odrava i poboljavanja plodnost tla. Prednost treba dati organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranivima dodati kroz mineralno gnojivo vodei rauna o stvarnim potrebama voke. Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranivima pri emu se uzima u obzir bilanciranje u tlo unesenih i iz tla iznesenih hraniva, oekivana razina proizvodnja i kakvoa prinosa, raspoloiva koliina hraniva u tlu, pH vrijednost tla, koliina humusa u tlu i tekstura tla. Gnojidba i popravak plodnosti tla se kod viegodinjih nasada obavlja prije podizanja nasada (meliorativna gnojidba) te kroz itavu eksploataciju. Poljoprivredni proizvoa je obavezan voditi evidenciju u koju upisuje sve podatke o vrsti i koliini gnojiva koje unosi u vonjak. Poljoprivredni proizvoa mora unositi gnojiva na temelju rezultata analize opskrbljenosti tla pojedinim hranivima, te opeg vizualnog stanja voke. Analiza tla na sadraj duika (N) je obvezna, a preporua se obaviti je N-min metodom. Analiza tla na sadraj fosfora (P2O5), kalija (K2O), magnezija (Mg), humus, te utvrivanje pH vrijednosti tla je obvezna:

    1. prije podizanja nasada zbog odreivanja koliine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te 2. svakih pet godina u postojeim nasadima.

    Nije dozvoljena gnojidba:

    - gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim povrinama bez obzira na pokrov od 15. studenog do 15. veljae;

    - gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po povrini bez unoenja u tlo na svim poljoprivrednim povrinama od 1. svibnja do 1. rujna.

    2.1 MELIORATIVNA GNOJIDBA (GNOJIDBA I POBOLJANJE TLA PRIJE SADNJE VONJAKA)

    Na osnovu analize tla, prije sadnje vonjaka tj. prije dubokog rahljenja tla obavezno je provesti preporuene agrotehnike mjere poboljanja i stabilizacije tla s ciljem postizanja optimalnog rasta i plodonoenja same voke. Obavezno je potrebno uravnoteiti koliinu humusa u tlu, popraviti pH vrijednost, te po potrebi dodati makro hraniva.

    Ako je opskrbljenost hranivima slabija od razreda dobre opskrbljenosti tla (C razred),

    poljoprivredni proizvoa treba putem meliorativne gnojidbe unijeti mineralna odnosno organska gnojiva do potrebne razine.

    2.2 HUMUS U TLU

    Minimalna koliina humusa u tlu je 2 %. Ako je u tlu koliina humusa ispod 2 %, obavezno je provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljati tlo na bazi organskih gnojiva minimalno do 2 % humusa.

    Ako je u tlu koliina humusa od 2 do 3 % preporuuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje poboljivaa tla na osnovi organskih gnojiva kao to je kompost, stajski gnoj i slino. Tijekom koritenja nasada mora se odravati minimalna koliina humusa i redovita gnojidba organskim gnojivima.

    Gnojidba iz ureaja za proiavanje otpadnih voda - otpadni mulj i obraeni mulj je zabranjena. Organska gnojiva ne smiju sadravati teke metale i patogene mikroorganizme.

  • 5

    2.3 REAKCIJA TLA ILI PH VRIJEDNOST TLA

    Dodavanjem fizioloki kiselih, odnosno fizioloki lunatih gnojiva i poboljivaa tla namijenjenih za tu namjeru, potrebno je postii optimalnu pH vrijednost tla koja je za pojedine vrste voaka navedena u tablici 1. Preporuuje se prije sadnje vonjaka dodati poboljivae tla.

    Tablica 1. Optimalna reakcija (PH) tla

    VONA VRSTA pH vrijednost

    Kesten 4 5,5 i aktivnog vapna manje od 3 %

    Maslina 6,5 8,5

    Borovnica 4,0 5,5

    Druge vone vrste 5 7,5

    2.4 GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM

    Tablica 2. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip tla

    RAZRED DOBRE

    OPSKRBLJENOSTI

    C (mg/100 g)

    LAKA TLA SREDNJE TEKA

    TLA TEKA TLA

    K2O kalij 16 25 20 30 23 33

    P2O5 fosfor 12 25

    2.5 GNOJIDBA DUIKOM

    Preporuuje se gnojidba sa duikom s kojom se postie normalan rast i rodnost voke. Na osnovi vizualnog pregleda, ako biljka ima preveliku koliinu duika, obavezno izostaviti gnojidbu duikom ili je smanjiti. Preporuuje se duino gnojivo dodavati u vie obroka u toku vegetacije, a u ukupnoj koliini do maksimalno dozvoljene koliine navedene u tablici 3. U meliorativnoj gnojidbi ne preporuuje se dodavanje duika.

    Tablica 3: Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje mogu dodati pojedinim vonim vrstama

    N (kg /ha)

    breskva 150

    marelica 150

    trenja 140

    ljiva 140

    maslina 90

    kaki 90

    jabuke, kruke* 60 (sorte Zlatni delies i Gala 90)

    kivi 150

    orah 120

  • 6

    lijeska 120

    kesten 120

    jagoda 60

    borovnica 60

    * kod jabuke i kruke iznimno se najvee dozvoljene koliine navedene u tablici 2. mogu poveati za 50 kg/ha, i to samo ako je ispunjen jedan od tri uvjeta:

    - ako je prethodno bila napravljena analiza Nmin metodom, - ako je fizioloko stanje stabala takvo, da duina jednogodinjeg prirasta iz terminalnih pupoljaka nije vea od 30 cm, - ako sadraj humusa u tlu ne premauje 4 %.

    3. NAVODNJAVANJE

    Opskrba vodom mora biti prilagoena potrebama voaka i travnjaka, vremenskim prilikama i tipu tla.

    Dodavanje hranjivih tvari u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih

    naina navodnjavanja (sustav kap po kap) i kod hidroponskog uzgoja voa. Poljoprivredni proizvoa koliinu hranjivih tvari koritenih kod fertirgacije ubraja u ukupnu godinju dozvoljenu koliinu. Navodnjavanje se odvija sukladno uvjetima propisanim Zakonom o vodama (Narodne novine broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13), osim u sluaju slobodnog koritenja voda u smislu koritenja oborinskih voda koje se skupljaju na zemljitu vlasnika odnosno ovlatenika drugog stvarnog prava na zemljitu.

    4. OBRADA TLA U VONJAKU

    Poljoprivrednom proizvoau se preporuuje odravati travnjak u prostoru izmeu redova, s iznimkom u nasadima jagoda.

    Kod provoenja samo jedne konje u prostoru izmeu redova, istu je potrebno obaviti do 30. lipnja.

    Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno uestalo koritenje strojeva koji jako usitnjuju tlo i unitavaju strukturu (rotovatora). Ovi se strojevi mogu koristiti samo kad se pomou njih unosi u tlo vea koliina organske tvari (korova i biljaka koje se zbog gnojidbe unose u tlo, stajskog gnojiva, ...).

    U kontinentalnom podruju obrauje se najvie 30 % povrine tla od ukupne povrine nasada, osim u mediteranskom podruju gdje je dozvoljena obrada tla na itavoj povrini nasada od proljea do jeseni. Kod jagodastih vonih vrsta dozvoljena je uporaba mal folije.

    U razdoblju od 15. studenog do 15. veljae u cilju prikupljanja vlage i spreavanja erozije, povrina izmeu redova bit e pokrivena biljnim ostacima (mal).

    Da bi se omoguilo zatvoreno kruenje tvari, poljoprivredni proizvoa ostavlja pokoenu travu u nasadu.

    U nasadima na terasama obvezna je kosidba travnjaka na rubovima terasa. Korove u pojasu ispod stabala, poljoprivredni proizvoa odstranjuje na sljedee

    naine:

    prirodnim zatravljivanjem pojasa niskim biljkama koje imaju plitko korijenje,

    pokrivanjem pojasa ispod stabala organskim materijalima ili folijom,

  • 7

    provoenjem drugih mehanikih mjera,

    primjenom herbicida.

    4.1 HERBICIDNI POJAS

    irina herbicidog pojasa ne smije premaivati u nasadu u prosjeku 1/3 meurednog razmaka. Za jagode odredbe herbicidnog pojasa ne vrijede.

    Kod hidroponskog uzgoja voa nije doputena uporaba herbicida.

    5. REZIDBA

    Poljoprivredni proizvoa obavlja rezidbu ovisno o vonoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti tla i gnojidbi. Ostaci rezidbe (grane i granice) i/ili berbe e se malirati i/ili unijeti u tlo. Ako se ova tehnoloka operacija nije u mogunosti u potpunosti ostvariti, ostaci e se iznijeti van vonjaka i nekodljivo ukloniti (spaljivanje).

    6. MEHANIZACIJA U VOARSTVU

    U integriranoj proizvodnji nuna je sljedea mehanizacija: pogonski strojevi traktori ije su tehnike izvedbe usklaene s radnim uvjetima u

    nasadu i koji omoguavaju kvalitetnu provedbu predvienih agrotehnikih mjera; ureaji za primjenu SZB ureaji koji omoguavaju sigurnu primjenu SZB sukladno

    uputi za uporabu navedenoj na etiketi;

    strojevi za odravanje tla; maleri sa stalnom ili promjenjivom radnom irinom; poljoprivredna mehanizacija nee se koristiti na poljoprivrednim povrinama s tlom

    zasienim vodom, poplavljenim ili prekrivenim snijegom, osim prilikom berbe.

    7. BERBA I SKLADITENJE

    Poljoprivredni proizvoa treba potivati tehnoloke rokove berbe ovisno o sortnim karakteristikama. Potrebno je voditi detaljnu evidenciju o integriranoj proizvodnji sukladno

    Pravilniku koji regulira integriranu proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.

    Poljoprivredni proizvoa se brine za oznaavanje integrirano proizvedenog voa.

    8. INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA

    8.1. MJERE ZATITE

    8.1.1 Mehanike mjere Poljoprivredni proizvoa mora sprjeavati irenje tetnih organizama mehaniki (npr.: izrezivanjem i odstranjivanjem dijelova voke s rakastim tvorevinama, izboja zaraenih pepelnicom, bakterijskom palei, titastim uima, potkornjacima, parazitskim biljkama ili drugim tetnim organizmima, odstranjivanjem trulih plodova zaraenih monilijom (mumija) i lia zaraenog fuzikladijem, i dr.).

  • 8

    8.1.2 Bioloke mjere

    Poljoprivredni proizvoa stvara pogodne ivotne uvjete za razvoj korisnih ivotinja tako

    da:

    uva i sadi ivu ogradu, grmlje i drugo raznovrsno raslinje (5 % povrine gospodarstva treba ostaviti neobraeno kao stanite za korisne organizme).

    njeguje raznovrsne potkulture,

    za sklonite korisnih ivotinja ureuje kamenjare i hrpe granja,

    postavlja kuice za korisne ptice, postavlja visoke motke za privlaenje ptica grabljivica,

    prati, unosi i kontrolira korisnu faunu (prije svega grabeljive grinje, parazitske

    osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice i bubamare).

    8.1.3 Biotehnike mjere

    Poljoprivredni proizvoa u okviru mogunosti koristi feromonske mamce (metodu zbunjivanja), druge naine lova kukaca, te akustine aparate za odbijanje ptica i glodavaca.

    8.1.4 Kemijske mjere

    Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od

    gospodarskih teta koje mogu izazvati tetni organizmi. Prije primjene kemijskih mjera zatite mora se provesti procjena opasnosti od tetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza se mora temeljiti na praenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praenju populacije tetnih organizama i praenju fenofaze razvoja odreene vone vrste. Poeljno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni kemijskih

    mjera zatite donosi se temeljem vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne slube.

    Pri izboru sredstava za zatitu od tetnih organizama prednost treba dati: SZB ueg spektra djelovanja; SZB koja nisu opasna za korisne organizme; SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoli.

    Sukladno Zakonu o provedbi Uredbe (EZ) broj 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za zatitu bilja (Narodne novine, broj 80/13) poljoprivredni proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB ili sukladno rjeenju o dozvoli za male namjene, dozvoli za hitne situacije i dozvoli za paralelnu trgovinu. Upisnik registriranih SZB vodi se u elektronikom obliku kao baza podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a). Podaci o

    registriranim SZB dostupni su svim korisnicima interneta putem web trailice na sljedeoj web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Pristup web trailici mogu je i putem naslovne stranice Ministarstva poljoprivrede (http://www.mps.hr/). Na stranicama Ministarstva

    poljoprivrede redovito se objavljuju svi propisi i relevantne informacije vezane za SZB. Korisnici SZB su duni voditi i uvati evidenciju o SZB koja koriste najmanje pet (5) godina. U evidenciju se upisuju najmanje sljedei podaci: trgovaki naziv SZB, datum i vrijeme poetka i zavretka tretiranja, koliina primijenjenog SZB (doza, koncentracija), veliina povrine i tretirana kultura. Evidencije se vode u elektronikom ili papirnatom obliku sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i Pravilniku o

    uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida (Narodne novine, broj 142/12).

  • 9

    Pri uporabi SZB potrebno je:

    uvaavati naela dobre poljoprivredne i okoline prakse i primjenjivati mjere integrirane zatite bilja od tetnih organizama,

    koristiti SZB uinkovito radi odravanja populacije ciljanih tetnih organizama ispod gospodarskog praga tetnosti uz smanjenja negativnog utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini. Preporua se primjena SZB lokalno, tamo gdje je populacija tetnih organizama prela gospodarski prag tetnosti, a ne po cijeloj povrini, radi ouvanja populacije korisnih organizama,

    primjenjivati i rukovati sa SZB sukladno propisima iz podruja SZB i uputama, oznakama, upozorenjima i granienjima te drugim podacima i informacijama navedenim na etiketi,

    koristiti odgovarajuu osobnu i posebnu zatitnu odjeu i opremu te ureaje za primjenu ovisno o SZB i metodi tretiranja koju primjenjuju,

    skladititi i uvati SZB namijenjena primjeni na propisan nain (u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje te drugih predmeta ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi).

    Prostoriju ili ormare u kojima se uvaju SZB preporuuje se drati pod kljuem. Ne preporua se uvanje veih nepotrebnih koliina SZB. Ako se radi potrebe uvaju vee koliine SZB, takva prostorija mora biti izraena od vrstih i otpornih materijala koji se lako iste. Na podu prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB dre u ormarima oni moraju biti izraeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno iste. Potrebno je osigurati odreeni materijal za ienje (zemlja, pijesak) u sluaju oteenja ambalae i izlijevanja SZB i spremnik predvien i oznaen za tu namjenu. Sadraj spremnika predaje se ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom.

    praznu ambalau SZB koja su tekuem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta, vratiti sadraj u spremnik ureaja za primjenu SZB. Navedenim postupkom u najveoj mjeri smanjuje se mogunost oneienja okolia. Neupotrjebljena SZB i otpadnu ambalau predaje se ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom,

    ureaje za primjenu SZB prati na polju, na mjestima gdje SZB ne moe doprijeti u povrinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i ivotinje. Preporua se, gdje god je to mogue, ostatke kropiva razrijeene s vodom poprskati na tretiranu povrinu. SZB koja su registrirana na temelju Zakona o sredstvima za zatitu bilja na etiketi sadre detaljne upute o nainu ienju ureaja za primjenu. Ureaje za primjenu potrebno je odravati u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama proizvoaa s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprjeavanja negativnog utjecaja na okoli. Ostaci SZB i kropiva ne smiju se izlijevati u povrinske vode, kanalizaciju, dvorine i stajske odvode,

    kod uporabe SZB koja su razvrstana i oznaena kao opasna za okoli od iznimne je vanosti potivati propisane mjere opreza vezane uz zatitu povrinskih, podzemnih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i tlu. Posebice je vano potivati zone sanitarne zatite izvorita koje se uspostavljaju sukladno propisima o vodama i uspostavljene sigurnosne razmake od povrinskih voda. Sigurnosni razmaci izraeni su u metrima mjerei od ruba obale i nalaze se na etiketi pojedinog SZB,

  • 10

    sprijeiti zanoenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ogranienjima navedenim na etiketi SZB kao to su uporabe odreenog SZB na lakim tlima i krakim podrujima, nagnutim i erozivnim povrinama radi sprjeavanja otjecanja i nakupljanja ostataka u niim dijelovima te o doputenom broju tretiranja tijekom vegetacije u istom nasadu.

    8.1.5 Mjere opreza

    Sukladno odredbama Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati te uputama za uporabu na etiketi mora se sprijeiti da SZB dospiju na susjedne kulture, pridravati se ostalih mjera opreza, uvaavati naela dobre poljoprivredne prakse i zatite okolia. Potrebno je osigurati zatitne zone - pomo mogu biti razliite zatitne ograde ili pregrade. Ako proizvoa za proizvodnju vone vrste izabere povrinu na kojoj postoji mogunost pojave zanoenja sa susjednih povrina, rizik mora preuzeti na sebe.

    8.1.6 Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja

    Izvjetajno prognoznim poslovima u zatiti bilja predvia se pojava tetnih organizama, te vrijeme, nain i mjere njihovog suzbijanja. Preporuke i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama (http://www.savjetodavna.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom da

    se preporuke priblie to veem broju proizvoaa Savjetodavna sluba, na regionalnoj razini, objavljuje preporuke za suzbijanje u lokalnim medijima (radiju i novinama), a Hrvatski centar

    za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju.

  • 11

    9. INTEGRIRANA ZATITA JEZGRIAVOG VOA

    Zabranjeno u integriranoj proizvodnji jezgriavog voa (crvena lista): a) insekticidi iz skupine sintetskih piretroida (esfenvalerat, lambda-cihalotrin,

    deltametrin, cipermetrin, gama-cihalotrin, tau-fluvalinat, beta-ciflutrin),

    b) sintetski regulatori rasta koji nisu prirodno prisutni u biljci, c) vrlo perzistentni herbicidi (dikvat).

    Dozvoljeno uz ogranienje: a) fungicidi iz skupine ditiokarbamata (propineb, tiram, ciram, mankozeb, metiram)

    najvie tri puta godinje; ne primjeniti uzastopno, b) rezidualni herbicidi (napropamid, oksifluorfen) zabranjeni u prve tri godine nakon

    sadnje, a nakon toga najvie jedna primjena godinje, c) akaricidi toksini za grabeljive grinje (Phytoseiide) - (etoksazol, fenpiroksimat,

    heksitiazoks, klofentezin, spirodiklofen, abamectin, fenazakin) najvie jedan puta u sezoni.

    9.1. ZATITA JABUKA OD TETNIH ORGANIZAMA

    TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

    Mrljavost lista i krastavost ploda

    jabuke

    Venturia inaequalis

    Zaraza se moe javiti od otvaranja pupa do kraja vegetacije na svim

    zelenim nadzemnim organima i

    plodovima. Listovi s velikim brojem

    maslinastih pjega poinju otpadati. Povrina zaraenih plodova raspucava se te oni trunu i otpadaju. Zaraza

    izbojaka vrlo je rijetka.

    Gljiva prezimi u obliku saprofitskog

    micelija u otpalom liu. Plodita iz kojih izlaze askospore potrebna su za

    primarne zaraze, a uglavnom dozore

    krajem oujka. Nakon toga tijekom kinih dana mogu se oekivati prve zaraze na liu.

    Agrotehnike mjere: - izbor prozranih i sunanih poloaja, - prozranost kronje, - sadnja tolerantnih sorata,

    - odstranjivanje otpalog lia iz vonjaka.

    Kemijske mjere:

    Povoljne agrometeoroloke uvjete za zarazu prate djelatnici SS-a. Pristup zatiti s fungicidima jest preventivi, a po potrebi kurativni. Broj prskanja

    ovisi o pritisku zaraze. Za prvo prskanje tijekom

    bubrenja pupova rabe se pripravci na osnovi

    bakra. Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja obino su krai, a produavaju se u svibnju i najdui su u lipnju. Do poetka cvatnje rabe se kontaktni fungicidi, tijekom cvatnje pa do kraja

    lipnja sistemini fungicidi i strobilurini. Izbor pripravaka tijekom travnja i svibnja prilagoava se stanju zaraenosti pepelnicom. Uinak kontaktnih fungicida slabiji je ako nakon aplikacije padne vie od 30 mm kie, a uinak izostaje ako padne kie vie od 50 mm. Zatitno djelovanje sisteminih triazolskih fungicida protiv krastavosti plodova u drugom dijelu

    vegetacijske sezone manje je nego tijekom

    proljea. Kontaktni fungicidi imaju dosta dugo preventivno i kratko kurativno djelovanje

    (ciprodinil i pirimetanil 50 - 60 sati, ditianon do

    48, kaptan i mankozeb do 36, metiram do 30

    sati). Sistemini fungicidi imaju krae preventivno djelovanje i due kurativno djelovanje (70 - 96 sati), ako je temperatura oko

    10 C. Pri viim temperaturama kurativno djelovanje se skrauje za 15 pa ak i za 20 sati. Veliki broj kurativnih prskanja moe utjecati na

    Sistemini pripravci na osnovi triazola u kritinom periodu uvijek se mijeaju sa kontaktnim fungicidima.

    Za pripravake na osnovi

    dodina potrebno je dosljedno

    potivati upute za mijeanje.

  • 12

    bri razvoj rezistentnosti gljive. U praksi se za poetak prskanja ne eka do kraja kurativnog djelovanja osim ako na to ne prisile

    vremenske prilike.

    Strobilurinski pripravci glede trajanja

    preventivnog i kurativnog djelovanja imaju

    sljedee karakteristike. Neposredno kurativno djelovanje traje do 48 sati, nakon isteka tog

    vremena mogu je razvoj gljive, iako ne stvara mnogo konidija. Za listove je to prihvatljivo, no

    za mlade plodove nije. Djelovanje triazolskih

    pripravaka, djelomino i strobilurinskih, pri niim temperaturama slabije je. Ciprodinil i pirimetanil

    dobro djeluju i pri niim temperaturama.

    Pepelnica jabuke

    Podosphaera leucotricha

    Bolest se javlja na svim zelenim

    nadzemnim dijelovima kod nekih

    sorata i na plodovima tijekom itave vegetacijske sezone. Primarne zaraze

    poinju tijekom pupanja i tada bolest moe unititi cvatove. U veine sorata zaraza plodova potpuno je beznaajna. Glavni problem su uniteni izbojci - osnova za razvoj rodnog drva i

    cvatova.

    Agrotehnike mjere: - izbor prozranih poloaja, - prozrana kronja, - sadnja tolerantnih sorata,

    - uravnoteena gnojidba manjim koliinama duika da se ne bi javio trei porast,

    - viekratno odstranjivanje i spaljivanje zaraenih izboja.

    Kemijske mjere:

    Suzbijanje se provodi prije svega preventivno.

    Pepelnica se pokuava zaustaviti u travnju i svibnju, a kasnije se rezidbom odstranjuju

    zaraeni izbojci. Unato uporabi fungicida bolest se ne moe sasvim sprijeiti. Odstranjivanje zaraenih izboja kod osjetljivih sorata treba ponoviti vie puta. Uinkovitost dugo rabljenih triazolskih fungicida (penkanozol, difenkonazol)

    slabija je pa su se kao najuinkovitija pokazala sredstva na osnovi trifloksistrobina i krezoksim-

    metila. Samo ako je pred cvatnju toplo vrijeme

    (vie od 12 oC) ima smisla ve tada rabiti triazolske pripravke (miklobutanil) ili

    strubilurine. U to vrijeme mogu se rabiti pripravci

    na osnovi sumpora (0,3 %). Jo uvijek prevladava miljenje da je za suzbijanje pepelnice potrebno vie od 500 litara kropiva po hektaru. U jako zaraenim bujnim vonjacima strobilurinske pripravke ima smisla rabiti i kasnije tijekom ljeta,

    da bi se sprijeila zaraza izbojaka.

    Pripravci na osnovi sumpora

    imaju sekundarno akaricidno

    djelovanje na tetne, ali i na korisne grinje.

    Trule plodova Monila fructigena

    Gljiva uzrokuje trule plodova u vonjaku i u skladitu. Prezimi u obliku micelija u zaraenim plodovima, tzv. mumijama. Na jainu zaraze utjeu vremenski uvjeti i drugi imbenici koji oteuju plod.

    Agrotehnike mjere: - odstranjivanje mumija,

    - prozrana i ne pregusta kronja prorjeivanje plodova.

    Kemijske mjere:

    Prije svega mora se smanjiti mogunost oteivanja plodova na bilo koji naina (tetnici, ptice, vjetar i dr.). Na trule u skladitu znatno utjeu oteenja prilikom berbe i transporta te uvjeti prije skladitenja (promjene temperature plodova i promjene vlanosti u ambalai).

    Rak kore

    Nectria galligena

    Bolest se vidi na povrini kore grana i debla u obliku rakastih rana. Ako rana

    obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio

    Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih sadnica,

    - intenzivan rez zaraenih izbojaka, - uzgojni oblik s prozranom kronjom da se

    izbojci ne dodiruju,

    - izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi do

  • 13

    se osui. Infekcije s askosporama ili konidijama zbivaju se tijekom itavog ljeta. Za zarazu je najvanije vrijeme tijekom opadanja lia i intenzivnog rasta mladica do sredine svibnja.

    smrzavanja.

    Kemijske mjere:

    Rak kore uzrokuje najvie potekoa u planinskom podruju (vii vlani poloaji). Kemijskim suzbijanjem ne moe se potpuno suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za

    njezin razvoj. U osjetljivih sorata (npr. Gala,

    Braeburn, Jonagold, Golen Delicious, Pinova i

    Fuji) izbjegava se rezidba koja uzrokuje nastanak

    velikih rana. Vee rane nastale pri rezidbi ili dugim zahvatima (maliranje, vezanje, ) potrebno je premazati. Tijekom proljea obavi se jedno kasno prskanje pripravcima na osnovi

    bakra, a kasnije se rabe preventivni fungicidi

    namijenjeni suzbijanju krastavosti jabuka.

    Neposredno nakon berbe moe se prskati pripravcima na osnovi bakra. Tijekom iznimno

    kiovitih i toplih jeseni potrebna su dva prskanja u periodu otpadanja listova.

    Rak korijenova vrata

    Phytophthora cactorum

    Glavno mjesto ulaza gljive jesu rane i

    raspukline na korijenovu vratu.

    Starenjem vonjaka osjetljivost se poveava. Kora na zaraenom mjestu postaje crvenkasto ljubiasta i vlana. Gnjilo tkivo pjege ima miris po

    bademovom ulju. Kada gnjiloa obuhvati stablo - biljka propadne.

    Gljiva se razvija na korijenju sadnica i

    plodovima (smea gnjiloa plodova).

    Agrotehnike mjere: - vonjak se podie na prozranim, propusnim i

    dobro strukturiranim tlima,

    - tlo treba drenirati tako da se ne zadrava oborinska voda na povrini,

    - potrebno je sustavno suzbijati korove da je

    korijenov vrat to krae vlaan, - odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene. Za

    problematine poloaje ne izabiru se osjetljive podloge (jako su osjetljive MM 106, M 26 i M

    7),

    - oteenja koja nastaju tijekom obrade na deblu treba nastojati smanjiti,

    - zaraene plodove potrebno je odstraniti iz vonjaka,

    - zaraena stabla potrebno je im prije iskriti, - pri podsaivanju treba prozraiti tlo i dodati

    veliku koliinu organskih gnojiva.

    Bakterijska pale jezgriavog voa Erwinia amylovora

    Bakterijska pale najopasnija je bolest jabuke. Zaraena stabla izgledaju kao opaljena vatrom pa je po tome i bolest

    dobila ime. Zaraeno lie smee je boje i izgleda kao opreno. Primarna zaraza najee se ostvaruje preko cvijeta. irenju bakterije pogoduju visoka relativna vlaga zraka

    i temperature vie od 18 C. Prenosi se kiom, kukcima i sadnim materijalom.

    Agrotehnike mjere: - zdrav sadni materijal,

    - mehaniko odstranjivanje zaraenih izbojaka 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo, a

    odrezane izbojke spaliti,

    - pri rezidbi alat (kare, pile) treba dezinficirati, - ako je stablo potpuno zaraeno potrebno ga je

    iskriti i spaliti.

    Kemijske mjere:

    Provode se preventivno u poetku vegetacije primjenom pripravaka na osnovi bakra u dozama

    kao i za suzbijanje krastavosti jabuke, a u cvatnji

    primjenom pripravaka na osnovi fosetila.

    Bolesti u skladitu Schizothyrium pomi, Gloeodes

    pomigena, Gloeosporium sp.

    Prve dvije gljive javljaju se tijekom

    kinih jeseni u slabo prozranim nasadima. Gljive se nalaze na povrini ploda i smanjuju im trnu vrijednost, ali oni ne propadaju. Gorka trule (Gloeosporium sp.) opasnija je jer

    Kemijske mjere:

    Svi pripravci koji se rabe za suzbijanje skladinih bolesti tijekom kinih jeseni moraju se uporabiti dva puta, pri tome je potrebno potivati karencu.

  • 14

    plodovi propadaju ve u nasadu i kasnije u skladitu.

    Jabuni savija Cydia pomonella

    Laspeyresia pomonella/Carpocapsa

    pomonella

    Gusjenice jabunog savijaa oteuju plodove jezgriavih voaka ubuujui se u njih te prouzroe crvljivost plodova. Jabuni savija ima dvije generacije godinje. Leptiri lete od kraja travnja do sredine rujna.

    Gusjenice su aktivne od sredine

    svibnja do zavretka listopada. Jabuni savija prezimi kao gusjenica u zapretku u raspuklinama kore.

    Leptiri najrae odlau jaja na sortama koje imaju sitne plodove u gronjama

    (npr. Elstar). Gusjenice se ubuuju u plodove odmah nakon izlaska iz jaja.

    Prije nego krene prema sjemenim

    zamecima gusjenica napravi spiralan

    hodnik.

    S poveanjem nadmorske visine i padanjem srednje dnevne temperature

    slabe uvjeti za razvoj jabunog savijaa.

    Agrotehnike mjere: - prorjeivanje plodova, - odstranjivanje oteenih plodova, - obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i

    unitavanje zapredenih gusjenica.

    Kemijske mjere:

    Jabuni savija je tetnik koji se pojavljuje u vonjacima redovito u velikim populacijama te zahtjeva nekoliko tretiranja insekticidima. Samo

    preciznim praenjem pojave i intenziteta napada ovog tetnika sprjeavamo nastanak velikih teta, s jedne strane, i izbjegavamo prekomjerna

    tretiranja insekticidima, s druge strane. Cilj pri suzbijanju jabunog savijaa jest upotreba insekticida najvie etiri puta tijekom vegetacije. U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s velikim populacijama leptira (esto lete bez prekida izmeu dviju generacija i djelomino su rezistentni na pojedine insekticide), takav pristup

    u zatiti jabuka ne zadovoljava. Unato tome, ne smijemo lakomisleno poveati broj prskanja. Pri svakom suzbijanju potrebno je upotrijebiti

    insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka. Insekticide rabimo na osnovi

    preporuka poljoprivredne savjetodavne slube, na osnovi ulova na feromonske klopke, analize sume

    efektivnih temperatura, analize srednjih

    temperatura u poslijepodnevnim satima i na

    osnovi broja oteenih plodova. Regulatore razvoja kukaca upotrebljavamo kada

    suma efektivnih temperatura (prag 10 C) mjerena od kritinog ulova leptira na feromonsku klopku dosegne 75 - 85 C, a kontaktne insekticide pri sumi 90 C. Slijedea tretiranja ovise o letu leptira, perzistentnosti insekticida i

    oborinama. Za prskanje protiv jabunog savijaa potrebno je rabiti najmanje 400 l kropiva po hektaru, prska se po mogunosti pri visokoj vlazi zraka i temperaturama niim od 20 oC.

    Prag odluke:

    Za prag odluke prve

    generacije uzimamo 2 %

    oteenih crvljivih plodova, za drugu 1 % oteenih plodova. Posljednjih godina

    let leptira poinje ve krajem travnja i traje jo i tijekom rujna. Zbog toga je vrijeme

    suzbijanja znatno produeno. Teko je odrediti optimalne rokove za suzbijanje samo na

    temelju ulova leptira. Prag

    ulova po feromonskoj klopci

    je 3 - 5 leptira, ovisno o

    rodnosti vonjaka.

    Savijai pupova Archips rosana, Spilonota ocellana,

    Hedya nubiferana

    Savijai koice ploda Adoxophyes reticulana,

    Archips podana, Pandemis heparana

    Gusjenice prve generacije nagrizaju i

    zapredaju pupove, gronje i izboje,

    djelomino plodove, a gusjenice druge generacije vie oteuju plodove izgrizajui koicu ploda. Izgriena povrina ploda je nepravilnog oblika.

    Kemijske mjere:

    U veini vonjaka odvojene primjene insekticida za savijae koice ploda nisu potrebne, posebno ne onda kad insekticide protiv jabunog savijaa moramo rabiti 5 ili ak 6 puta. Mogue ih je pratiti pomou feromonskih klopki. Veu pozornost im treba obratiti tamo gdje su manje

    populacije jabunog savijaa i tamo gdje se primjenjuje metoda konfuzije. Tada moramo

    korekcijsku upotrebu insekticida prilagoditi ovim

    tetnicima, prije svega savijau koice ploda (A. reticulana). Gusjenice jesenje generacije savijaa koice ploda, javljaju se tik pred berbu, a prije odlaska na prezimljenje izgrizaju koicu ploda u obliku plitkih grizotina, te grizotine nisu

    meusobno spojene. Tada suzbijanje nije mogue zbog karence. Oteenja se skoro ne zamjeuju, ali uzrokuju ranije propadanje plodova u

    skladitu. Na takvim lokacijama smisleno je suzbijanje prezimjelih gusjenica rano u proljee

    Prag odluke:

    Prag je vie od 5 - 6 % zapredenih pupova. Isti prag

    odnosi se i na prvu generaciju

    savijaa koice ploda dok se gusjenice hrane na izbojima

    (kraj lipnja). Drugu generaciju

    suzbijamo tijekom kolovoza,

    kada naemo vie od 3 5 % zapredenih izbojaka ili

    poetke oteenja na 0,5 % plodova.

  • 15

    prije cvatnje.

    Pri analizi oteenih plodova - tete od jabunog savijaa moraju biti razdvojene od teta koje uzrokuju drugi tetnici. tete se mogu lako zamijeniti sa tetama od breskvina savijaa i kukuruznog moljca. Breskvin savija vrlo esto tijekom zadnje dekade kolovoza i prve dekade

    rujna uzrokuje crvljivost plodova jabuka. Ako se

    napad ponavlja vie godina insekticide je potrebno upotrijebiti najkasnije sukladno karenci.

    Mali mrazovac Operophtera brumata

    Gusjenice malog mrazovca u proljee izgrizaju pupove, listove, cvjetove, a

    mogu napasti i male plodie izgrizajui povrinu ploda u obliku jamica. Plod se deformira, a jamice

    prekrije pluto.

    Moljac krunih mina Leucoptera malifoliella/Cemiostoma

    scitella

    Ova vrsta zbog uestalosti pojave i velikih teta koje ini u intezivnim nasadima jabuke je svakako najvanija od svih ostalih vrsta lisnih minera koji

    se javljaju na jabuci. Gusjenice moljca

    okruglih mina nakon izlaska iz jaja,

    koja su pojedinano odloena na naliju lista, ubuuju se u list gdje kruno hranjenjem prave okruglu minu promjera od 10 - 12 mm dobro

    vidljivu s gornje strane lista. Ovaj

    tetnik ima tri generacije. Miner prezimi kao kukuljica koja se nalazi u

    raljama grana ili na deblu. Kukuljice su bijele boje veliine i oblika sjemenki trava. Sve vie je informacija da moljac krunih mina postaje i sanitarni problem. Kukuljice se nalaze

    na plodovima uz peteljku i aku to smeta i odbija potroae.

    Agrotehnike mjere: - struganje stabala na kojima prezime kukuljice.

    Kemijske mjere: Velik broja mina ovog tetnika u jesen te nazonost kukuljica tijekom zime je prvi signal o potrebi praenja leta leptira prve generacije, odlaganju jaja i poetku ubuivanja gusjenice u list. Praenje pojave leptira minera obavlja se feromonskim klopkama koje treba u vonjak postaviti ve u cvatnji jabuka. Nakon ulova leptira na feromonsku klopku trae se jaja tetnika. Jaja se u pravilu nalaze na naliju 4-tog lista od vrha izbojka, ali i na listovima u cvjetnoj

    gronji, a mogue ih je nai samo pomou lupe koja poveava najmanje 5 puta. Kritini broj je 100 jaja na 100 pregledanih listova. Prva se

    generacija javlja u cvatnji sorte Idared, a razvojni

    ciklus pojedine generacije traje oko mjesec dana.

    Minera pokuavamo takoer suzbiti zajedno s lisnim uima, jabunom osicom i savijaem. Katkad se rokovi poklope, a katkad i ne. Za

    suzbijanje se mogu rabiti neonikotinoidi ili

    regulatori razvoja kukaca. Organofosforni

    insekticidi, koje se rabe protiv lisnih ui i jabunog savijaa imaju slab postrani uinak na minere. Pri suzbijanju tree generacije na ranim sortama karenca je ograniavajui faktor primjene.

    Najuinkovitije suzbijanje postie se suzbijanjem prve generacije kada su razvojni

    stadiji meusobno odvojeni u odnosu na drugu i treu generaciju kada su prisutni svi razvojni stadiji. Suzbijanje

    ovog tetnika poinje ve u stadiju jaja nakon cvatnje

    jabuka i to biotehnikim insekticidima iz skupine

    regulatora razvoja kukaca. Drugo tretiranje treba obaviti

    u vrijeme izlaska gusjenica iz

    jaja tj. pojavom malih mina

    veliine 1 mm s insekticidima iz skupina neonikotinoida i

    naturalita. Uinak suzbijanja na kasnije stadije liinki znatno je slabiji.

    Patuljasti moljac miner

    Stigmella/Nepticula malella

    Moljac vreastih mina Phyllonorycter/Lithocolletis

    corylifoliella

    Moljac vijugavih mina Lyonetia clekella

    Gusjenice na listovima rade mine

    razliitih oblika ovisno o vrsti. Mineri imaju dvije generacije godinje.

    Agrotehnike mjere: - unitavanje otpalog lia, - struganje stabala na kojima prezime kukuljice,

    - plitkom obradom tla unite se gusjenice koje prezime u tlu.

    Kemijske mjere:

    Mineri se redovito javljaju u vonjacima jabuka, no nije ih potrebno posebno suzbijati.

    Rokovi za suzbijane i pripravci isti su kao i za moljca krunih mina.

    Prag odluke:

    Katkad se prenamnoi patuljasti moljac miner (S.

    malella), za kojeg je prag

    odluke 2 - 3 mine po listu.

  • 16

    Jabuna zelena u Aphis pomi

    Jabuna pepeljasta u Dysaphis plantaginea

    Jabuna pepeljasta u izaziva kovranje lia, deformiranje i zastoj izboja u rastu i oteenja mladih plodova.

    Jabuna u ikarica Dysaphis devecta

    Ui sisanjem na izbojcima, granicama, cvjetnim gronjama i plodovima uzrokuju zastoj u rastu,

    izoblienje izbojaka i plodova. Izluivanjem medne rose oneiste dodatno plodove.

    Ui prezime u obliku crnih jaja veliine 0,5 mm odloenih na izbojcima. Najtetnija je jabuna pepeljasta u, koja svojim izluinama uzrokuje deformacije plodova, koji se

    ne razvijaju i ne dozrijevaju.

    Agrotehnike mjere: - umjeren rast i izbalansirana gnojidba,

    - ouvanje prirodnih neprijatelja, - suzbijanje korova koji su ljetni domaini lisnih

    ui, - unoenje prirodnih neprijatelja.

    Kemijske mjere:

    Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Ako se na izbojcima prilikom zimskog pregleda granica nae vie od 25 jaja na duni metar, primjenjuju se mineralna ulja koja za tu namjenu koristimo do faze bubrenja pupova najkasnije do fenofaze

    mije ui. Prije cvatnje i neposredno nakon cvatnje prati se brojnost populacije i s obzirom na

    prag odluke odluuje se za suzbijanje. Prag odluke izraava se u postotku napadnutih izbojaka ili broju kolonija na 100 izbojaka. Neposredno tretiranje provodi se najvie dva puta godinje, inae se regulacija populacije ostavlja prirodnim neprijateljima (osice najeznice, boje ovice, mreokrilke, predatorske stjenice, i dr.). Prednost pri suzbijanju lisnih ui daje se pirimikarbu i flonikamidu, koji su aficidi i nemaju negativno djelovanje na prirodne

    neprijatelje, zatim neonikotinoidima koji su

    uinkoviti i za suzbijanje jabune osice koju treba suzbiti odmah nakon cvatnje, da bi se ublaio razvoj rezistentnosti na organofosforne

    insekticide, koji se esto rabe.

    Prag odluke:

    Visina praga prilagoava se vremenu pojave i bujnosti

    voaka. U bujnim vonjacima tolerira se vii prag odluke. Poslije cvatnje za zelenu

    jabunu u iznosi 8 - 10 kolonija na 100 izbojaka, za

    pepeljastu u 1 - 2 kolonije, a za ui ikarice vie od 5 napadnutih listova na 100

    pregledanih.

    Jabuna osica Hoplocampa testudinea

    Osice zapoinju letjeti neposredno pred poetak cvatnje jabuka. Napadu ovog tetnika podlonije su sorte s bijelim laticama npr. Idared. Jaja ulau u aku cvijeta. Pagusjenice osica mlaih razvojnih stadija prave plitke vijugave hodnike ispod koice ploda koji rastom ploda oplutave. Ti plodovi

    ostaju na stablu do berbe. Starije i

    vee pagusjenice ulaze u drugi plod, ubuuju se do sjemenog zametka kojeg izgrizaju. Takovi plodovi (veliine ljenjaka) prijevremeno otpadaju na tlo. Voari su esto u neodumici mislei da se radi o tetama od jabunog savijaa. Jedna pagusjenica oteti 4 - 5 plodia. Jae su napadnute sorte koje kasnije cvatu.

    Pagusjenice prezime u tlu, zakukulje

    se tek krajem zime. tetnik ima jednu generaciju godinje.

    Agrotehnike mjere: - plitka obrada tla ispod stabala uniti dio

    pagusjenica, koje se nalaze u tlu,

    - masovni ulov osica na velik broj bijelih

    ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju osica.

    Kemijske mjere:

    Pred kraj cvatnje, kada je optimalni rok za

    suzbijanje, moe se upotrijebiti samo pripravak na osnovi tiakloprida, koji je selektivan za pele. Osobitu pozornost treba pridavati pelama i prskanje obaviti u sumrak, kada se opasnost za

    pele znatno smanjuje.

    Potreba za prskanjem

    odreuje se na osnovi ulova osica na bijelim ljepljivim

    ploama. Ploe se postave sedam dana prije poetka cvatnje (priblino 1 ploa dimenzije 0,2 0,3 m po ha) u gornju treinu kronje da budu dobro vidljive.

    Prag odluke:

    Ulov 20 osica po bijeloj

    ljepljivoj ploi smatra se pragom odluke, a u sluaju slabije cvatnje taj prag je i

    nii. S obzirom da je napad osica u vonjaku najee jako neravnomjeran i da

    jaina napada ne mora biti u skladu s ulovom na ploama, potrebno je obavljati pregled

    odloenih jaja i za suzbijanje se odluiti kada se odloena jaja nau na vie od 3 % cvjetova. Ako je cvatnja slaba,

    prag odluke moe biti i nii.

  • 17

    Jabuni cvjetar (cvjetojed) Anthonomus pomorum

    Imaga koja prezime ispod raslinja i u

    umama sele se kad srednja dnevna temperatura dosegne 10 C u vonjake u blizini uma. enke se dopunski hrane izbojcima i odlau jaja u pupove. Liinke poderu unutarnje organe cvijeta prije otvaranja latica.

    Napadnuti cvjetovi prepoznaju se po

    posmeenju latica koje se ne otvaraju, nalik su na oteenje od mraza.

    Agrotehnike mjere: - rezanje i unitavanje napadnutih izboja prije

    nego cvjetar zavri ivotni ciklus.

    Kemijske mjere:

    Napad cvjetara jai je u vonjacima u blizini ume. Kasnije sorte obino su jae napadnute. Napad ovisi o vremenskim uvjetima. to cvatnja dulje traje, to je napad jai. Stabla udaljena 50 - 80 metara od ume znatno su manje napadnuta pa ima smisla suzbijati samo rubne redove uz umu.

    Prag odluke: odreuje se prema broju odraslih kukaca,

    broju ubodenih pupova i broju

    odloenih jaja. Prag je takoer ovisan o sorti i broju cvjetova.

    Ako se metodom otresanja

    (klopf metoda) na 100 grana ulovi 20 - 30 imaga, mogu se

    oekivati tete. Potom se pregledavaju pupovi.

    U vonjaku s manjim brojem cvjetnih pupova odluujemo se za suzbijanje ako je vie od 20 % ubodenih pupova ili vie od 15 % pupova sa odloenim jajima.

    U vonjaku sa velikim brojem cvjetova prag je u oba

    primjera vii za 10 % (30 % ubodenih pupova ili 25 %

    pupova s odloenim jajima). Djelotvornost doputenih insekticida na imaga i duboko

    odloena jaja kreu se izmeu 50 - 70 %.

    Jabuna krvava u Eriosoma lanigerum

    Prezime enke na izbojcima, korijenovom vratu ili na plitkom

    korijenju. Tijelo modrikastosmee ui koje ima crvenu limfnu tekuinu pokriveno je dugim votanim nitima koje je tite od negativnog utjecaja okoline i od kontaktnog djelovanja

    insekticida.

    Agrotehnike mjere: - rezanje jako zaraenih grana i premazivanje

    rana.

    Kemijske mjere:

    Krvava u posredno se suzbija suzbijanjem ostalih vrsta ui, savijaa i drugih tetnika. esto to nije dovoljno i potrebno je provesti dodatno suzbijanje. Moe se provesti prije kretanja vegetacije ili nakon berbe. esto rabimo mjeavine mineralnih ulja s drugim insekticidima. Za suzbijanje je potrebno utroiti 800 l kropiva po hektaru. Korijenovi izdanci i korijenov vrat

    mjesta su gdje se ove ui najbolje razmnoavaju zato je potrebno rasprskivae prskalica usmjeriti prema tim dijelovima. Najvaniji prirodni neprijatelj jest parazitska osica Aphelinus mali, u

    vonjacima u kojima se ne rabe insekticidi moe parazitirati i do 90 % populacije te ui. Krvavu u najbolje suzbijaju insekticidi s dobrim povrinskim djelovanjem.

    Prag odluke:

    Kao prag odluke uzima se 5 -

    8 % napadnutih izbojaka,

    nekad i manje, ako je mlai vonjak i ui se nalaze na deblu na kojem prouzrokuju

    rakaste tvorevine.

    Kalifornijska titasta u Quadriaspidiotus perniciosus

    Jabuna koma u Lepidosaphes ulmi

    Liinke i imaga kalifornijske titaste ui siu na izbojcima tijekom itave godine. Za jakog napada siu i na plodovima, gdje na mjestu sisanja oko

    tita nastaje crveni prsten. Izboji se sue, a kambijski sloj pod korom postaje crvenkast do ljubiast. Kalifornijska titasta u prezimi kao liinka, a jabuna koma u u obliku jaja, koja su skrivena ispod tita odrasle enke. tit jabune koma ui ima oblik zareza.

    Agrotehnike mjere: - sadnja sadnica na kojima nema ui, - rezanje zaraenih izbojaka, - unoenje parazitskih osica, - uzgoj u vonjacima tako da se ne dodiruju

    kronje susjednih stabala, - struganje debla na kojima prezimljuju liinke.

    Kemijske mjere:

    titaste ui mogu se suzbijati tijekom triju razdoblja. U mirovanju, pupanju i izlaenju liinki prve i druge generacije. Tijekom pupanja upotrebljavaju se uljni pripravci

    ili mineralna ulja u kombinaciji s drugim

    insekticidima. Uspjeh suzbijanja jabune koma ui tijekom pupanja slab je, jer su jaja vrlo dobro zatiena pod titovima enki. Zato je bolje

    Prag odluke:

    Prag odluke nije tono odreen. Ako je napad manji, mogu se tretirati samo

    zaraena stabla, inae se tretira cijeli vonjak. Suzbijanje treba provesti ako

    se na 2 - 3 % izboja nau titovi titastih ui.

  • 18

    suzbijati krajem prve ili druge dekade svibnja

    kada je iz jaja izaao velik broj liinki. Liinke kalifornijske titaste ui zadnjih godina se pojavljuju kasnije, pa se suzbijaju krajem svibnja i poetkom lipnja. Liinke druge generacije javljaju se poetkom kolovoza. Tada se moe suzbijanje titastih ui povezati sa suzbijanjem savijaa. Za uspjeno suzbijanje potrebno je 800 l kropiva po ha. Osim ovih dviju vrsta titastih ui na jabukama se mogu nai i druge vrste koje je potrebno suzbijati samo u sluaju masovne pojave.

    Crveni voni pauk Panonychus ulmi

    Priblino 0,4 mm veliki pauci sa etiri para nogu siu na listovima, to uzrokuje da listovi poprime

    bakrenastosmeu boju. tetnik ima 4 - 7 generacija. Prezimi u obliku crvenih

    jaja veliine 0,1 mm na izbojcima. Najvie jaja enka odloi u blizini pupova na dvogodinjem drvu.

    Agrotehnike mjere: - odravanje umjerene bujnosti, - omoguavanje razvoja predatorskih grinja, - unoenje predatorskih grinja iz drugih vonjaka, - paljiv izbor fungicida i insekticida koji ne

    suzbijaju prirodne neprijatelje crvenog pauka.

    Kemijske mjere:

    Osnovno naelo suzbijanja crvenog vonog pauka u integriranoj proizvodnji jest odravanje ravnotee izmeu pauka i njegovih prirodnih neprijatelja. Uporaba akaricida moe biti samo pomo u izvanrednim situacijama. Korisne grinje lako se unose, ali mora se paziti i da ih se ne

    uniti insekticidima irokog spektra. Prirodna ravnotea uspostavljena je, ako je prisutna jedna predatorska grinja na 10 - 20 jedinki crvenog

    vonog pauka. Dobro je sprijeiti razvoj prve generacije. Mogu se rabiti uljni pripravci ili

    kasnije tijekom izlaenja liinki (krajem prve dekade travnja) klofentezin. Moe se rabiti fenazakvin ili fenpiroksimat, kad je 35 - 50 %

    liinki prve generacije izilo iz jaja.

    Prag odluke:

    Ako se pregledom dvo-

    godinjih granica nae vie od 1.000 jaja na duinski metar ima smisla provoditi

    suzbijanje.

    Tijekom vegetacije prag

    odluke odreuje se prema broju pauka po listu. Kao

    praktian prag primjenjuje se

    pravilo produkt 500. Po tom pravilu zadovoljen je prag

    kada umnoak broja paukova po listu i broja dana do berbe

    vei od 500. Tako je prag sredinom svibnja 5 paukova

    po listu, kada je do berbe

    otprilike oko 110 dana i

    umnoak iznosi 550, to je vie od 500.

    Hrasta grinja jabuke Aculus schlechtendali

    Hrasta grinja velika je oko 0,15 mm, sie s obje strane listova mladih bujnih izbojaka.

    Listovi se uvijaju prema gore i postaju

    krti. Ta grinja moe biti tetna prije svega u mladim vonjacima, kad uzrokuje zastoj u rastu i smanjenje

    rodnog drva. U mladim vonjacima ima velik utjecaj na obojenost

    plodova. Najee se prenamnoi tijekom druge polovine ljeta.

    Osjetljive sorte su Elstar i Jonagold, na

    kojima se grinje nasele i na plodove,

    na kojima uzrokuju mreavost.

    Agrotehnike mjere: - iste kao i za crvenog vonog pauka.

    Kemijske mjere:

    U starijim vonjacima ovu vrstu grinja nije potrebno suzbijati. Njezina je prisutnost naprotiv

    dobrodola, jer u vrijeme kad u vonjaku nema crvenog vonog pauka dobra su alternativna hrana prirodnim neprijateljima. Zadnji rok

    suzbijanja sredina je srpnja.

    Prag odluke:

    Suzbijanje se provodi u

    mladim vonjacima ako je vie od 25 % izbojaka napadnuto.

    Muica ikarica lia jabuke Dasyneura mali

    Liinke muice ikarice ive na vrnom liu izboja jabuke koje svojom ishranom uvijaju list prema

    gore. Napadnuto lie pocrveni, otvrdne i gubi svoju funkciju. Liinke tek izale iz jaja su bjelkaste, razvojem postaju ruiasto-crvene. Muica

    Agrotehnike mjere: Odstranjivanjem i spaljivanjem napadnutih

    listova zajedno s liinkama smanjuje se tetnost ali i pojava u narednim generacijama.

    Nain suzbijanja: Muica ikarica prvenstveno je tetna u mladim nasadima jabuke te u rasadnicima na sadnicama

    jer sprjeava rast napadnutih izboja potrebnih za oblikovanje kronje. Primjena insekticida za

  • 19

    ikarica tjekom godine ima 3 4 generacije. Liinke prve generacije javljaju se nakon cvatnje jabuke.

    suzbijanje glavnih tetnika jabuke kao to je jabuna osa pilatka, jabuni savija, lisne i titaste ui ima uinak i na smanjenje populacije muice ikarice.

    9.2. ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMA

    TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

    Mrljavost lista i krastavost ploda

    kruke Venturia pyrina

    Za razliku od krastavosti plodova

    jabuka, napad na krukama je jai. Zaraze krastavou kruaka mogu se javiti od otvaranja pupa do kraja

    vegetacije na svim zelenim nadzemnim

    organima i plodovima. Listovi

    starenjem bre postaju otporni na zarazu, pa ne otpadaju tako brzo kao

    kod jabuka. Povrina zaraenih plodova raspucava se, te oni trunu i

    otpadaju. Zaraza izbojaka vaan je izvor zaraze u rano proljee.

    Agrotehnike mjere: - izbor prozranih i sunanih poloaja, - prozranost kronje, - sadnja tolerantnih sorata,

    - rezanje zaraenih izbojaka.

    Kemijske mjere:

    Pristup zatiti s fungicidima jest preventivi, a po potrebi kurativni. Zaraza je kod kruaka u poetku vegetacije, prije cvatnje, esto jaa nego kod jabuka. Za prvo prskanje tijekom bubrenja

    pupova rabe se pripravci na osnovi bakra.

    Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja obino su krai, a produavaju se u svibnju i najdui su u lipnju. Do poetka cvatnje rabe se kontaktni fungicidi, tijekom cvatnje pa do kraja lipnja

    sistemini fungicidi. Razmaci izmeu prskanja ovise o vremenskim prilikama.

    Trule plodova Monila fructigena

    Gljiva uzrokuje trule plodova u vonjaku i u skladitu. Prezimi u obliku micelija u zaraenim plodovima, tzv. mumijama. Na jainu zaraze utjeu vremenski uvjeti i drugi imbenici koji oteuju plod.

    Agrotehnike mjere: - odstranjivanje mumija,

    - prozrana i ne pre gusta kronja, - prorjeivanje plodova.

    Prije svega mora se smanjiti mogunost oteivanja plodova na bilo koji nain (tetnici, ptice, vjetar i dr.). Na trule u skladitu znatno utjeu oteenja prilikom berbe i transporta te uvjeti prije skladitenja (promjene temperature plodova i promjene vlanosti u ambalai).

    Rak kore Nectria galligena

    Bolest se vidi na povrini kore grana i debla u obliku rakastih rana. Ako rana

    obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio se osui. Infekcije s askosporama ili konidijama zbivaju se tijekom itavog ljeta. Za zarazu je najvanije vrijeme tijekom opadanja lia i intenzivnog rasta mladica do sredine svibnja.

    Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih sadnica,

    - intenzivan rez zaraenih izbojaka, - uzgojni oblik s prozranom kronjom da se

    izbojci ne dodiruju,

    - izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi do

    smrzavanja.

    Rak kore uzrokuje najvie potekoa u planinskom podruju (vii vlani poloaji). Kemijskim suzbijanjem ne moe se u potpunosti suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za

    njezin razvoj. Vee rane nastale pri rezidbi ili dugim zahvatima (maliranje, vezanje, ) potrebno je premazati.

    Rak korijenovog vrata

    Phytophthora cacatorum

    Glavno mjesto ulaza gljive jesu rane i

    raspukline na korijenovu vratu.

    Agrotehnike mjere: - vonjak se podie na prozranim, propusnim i

    dobro strukturiranim tlima,

    - tlo treba drenirati tako da se ne zadrava oborinska voda na povrini,

  • 20

    Starenjem vonjaka osjetljivost se poveava. Kora na zaraenom mjestu postaje crvenkastoljubiasta i vlana. Gnjilo tkivo pjege ima miris po bademovom ulju. Kada gnjiloa obuhvati stablo - biljka propadne.

    Gljiva se razvija na korijenju sadnica i

    plodovima (smea gnjiloa plodova).

    - potrebno je sustavno suzbijati korove da je

    korijenov vrat to krae vlaan, - odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene, - oteenja koja nastaju tijekom obrade na deblu

    treba nastojati smanjiti,

    - zaraene plodove potrebno je odstraniti iz vonjaka,

    - zaraena stabla potrebno je im prije iskriti, - pri podsaivanju treba temeljito prozraiti tlo i

    dodati veliku koliinu organskih gnojiva.

    Kemijske mjere:

    Najee nisu uspjene, osobito ne sa standardnim nainima prskanja.

    Krukin pikac Gymnosporangium sabinae

    Do zaraze dolazi u svibnju, prvi

    znakovi zaraze javljaju se u lipnju i

    srpnju na listovima, vrlo rijetko i na

    plodovima. Na licu lista uoljive su naranaste pjege, a na naliju lista karakteristine izrasline. Tijekom srpnja jako zaraeno lie moe otpadati u veem broju.

    Agrotehnike mjere: - Krukin pikac je vrsta koja ima dva domaina

    jedan je kruka, a drugi borovica (Juniperus sabinae). Najvanija agrotehnika mjera kojom se moe sprijeiti pojava krukinog pikca je krenje borovica u blizini nasada.

    Kemijske mjere: Sredstva za zatitu od krastavosti kruaka uinkovita su u protiv krukinog pikca, a primjenjuju se u vrijeme kada dolazi do zaraze

    ovom bolesti, pa posebna prskanja nisu potrebna.

    Bakterijska pale jezgriavog voa Erwinia amylovora

    Bakterijska pale najopasnija je bolest kruaka. Zaraena stabla izgledaju kao opaljena vatrom pa je po tome i bolest

    dobila ime. Zaraeno lie crne je boje i izgleda kao opreno. Primarna zaraza najee se ostvaruje preko cvijeta. irenju bakterije pogoduje visoka relativna vlaga zraka i temperature vie od 18 C. Prenosi se kiom, kukcima i sadnim materijalom.

    Agrotehnike mjere: - zdrav sadni materijal,

    - mehaniko odstranjivanje zaraenih izbojaka 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo, a

    odrezane izbojke spaliti,

    - pri rezidbi alat (kare, pile) treba dezinficirati, - ako je stablo potpuno zaraeno potrebno ga je

    iskriti i spaliti.

    Jabuni savija Laspeyresia pomonella

    Gusjenice jabunog savijaa oteuju plodove. Jabuni savija ima dvije generacije godinje. Leptiri lete od kraja travnja do sredine rujna.

    Gusjenice su aktivne od sredine svibnja

    do zavretka listopada. Jabuni savija prezimi kao gusjenica u zapretku u raspuklinama kore.

    Gusjenice se ubuuju u plodove odmah nakon izlaska iz jaja. Prije nego krene

    prema sjemenim zamecima gusjenica

    napravi spiralan hodnik.

    S poveanjem nadmorske visine i padanjem srednje dnevne temperature slabe uvjeti za razvoj jabunog savijaa.

    Agrotehnike mjere: - prorjeivanje plodova, - odstranjivanje oteenih plodova, - obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i

    unitavanje zapredenih gusjenica.

    Kemijske mjere:

    Jabuni savija je tetnik koji se pojavljuje u vonjacima redovito u velikim populacijama te zahtjeva viekratna tretiranja insekticidima. Samo preciznim praenjem pojave i intenziteta napada ovog tetnika sprjeavamo nastanak velikih teta, s jedne strane, i izbjegavamo prekomjerna

    tretiranja insekticidima, s druge strane. Cilj pri

    suzbijanju jabunog savijaa jest upotreba insekticida najvie etiri puta tijekom vegetacije. U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s velikim populacijama leptira koji esto nemaju prekid izmeu dviju generacija i djelominom rezistentnou na neke insekticide takav pristup u zatiti jabuka ne zadovoljava potpuno. Unato tome, ne smijemo lakomisleno poveati broj prskanja. Pri svakom suzbijanju potrebno je

    Prag odluke:

    Za prag odluke prve

    generacije uzimamo 2 %

    oteenih crvljivih plodova, za drugu 1 % oteenih plodova. U zadnjim godinama

    let leptira poinje ve krajem travnja i traje jo i tijekom rujna. Zbog toga je vrijeme

    suzbijanja znatno produeno. Teko je odrediti optimalne rokove za suzbijanje samo na

    temelju ulova leptira. Prag

    ulova po feromonskoj klopki

    uzimamo 3 - 5 leptira, ovisno

    o rodnosti vonjaka. Regulatore razvoja

    upotrebljavamo kad suma

    efektivnih temperatura (prag

    10 C) mjerena od kritinog ulova leptira na feromonsku

    klopku dosegne 75 - 85 C, a kontaktne insekticide pri sumi

  • 21

    upotrijebiti insekticid iz druge kemijske skupine.

    Naalost izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka. Insekticide rabimo na

    osnovi preporuka savjetodavne slube, na osnovi ulova na feromonske klopke, analize sume

    efektivnih temperatura, analize srednjih

    temperatura u poslijepodnevnim satima i na

    osnovi broja oteenih plodova. Za prskanje protiv jabunog savijaa potrebno je rabiti najmanje 400 l kropiva po hektaru, prska se po mogunosti pri visokoj vlazi zraka i temperaturama niim od 20 oC. Pri analizi oteenih plodova - tete od jabunog savijaa moraju biti razdvojene od teta koje uzrokuju drugi tetnici. tete se mogu lako zamijeniti sa tetama od breskvina savijaa i kukuruznog moljca. Breskvin savija vrlo esto tijekom zadnje dekade kolovoza i prve dekade

    rujna uzrokuje crvljivost plodova kruaka. Ako se napad ponavlja vie godina insekticide je potrebno upotrijebiti najkasnije sukladno karenci.

    od 90 C. Slijedea tretiranja ovise o letu leptira

    perzistentnosti insekticida i

    oborinama.

    Krukina osica Hoplocampa brevis

    Osice zapoinju letjeti neposredno pred poetak cvatnje sorte. Jaja ulau u aku cvijeta. Pagusjenice osice izgrizaju tkivo tek zametnutih plodova.

    Jae su napadnute sorte koje kasnije cvatu.

    Pagusjenice prezime u tlu, zakukulje se tek krajem zime. tetnik ima jednu generaciju godinje.

    Agrotehnike mjere: - plitka obrada tla ispod stabala uniti dio

    pagusjenica, koje se nalaze u tlu,

    - masovni ulov osica na velik broj bijelih

    ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju osica.

    Potreba za prskanjem

    odreuje se na osnovi ulova osica na bijelim ljepljivim

    ploama. Ploe se postave sedam dana prije poetka cvatnje (priblino 1 ploa dimenzije 0,2 0,3 m po ha) u gornju treinu kronje da budu dobro vidljive.

    Prag odluke:

    S obzirom da je napad osica u

    vonjaku najee jako neravnomjeran i da jaina napada ne mora biti u skladu

    s ulovom na ploama, potrebno je obavljati pregled

    odloenih jaja i za suzbijanje se odluiti kada se odloena jaja ili oteenja nau na vie od 3 % cvjetova. Ako je

    cvatnja bila slaba, prag

    odluke moe biti i nii.

    Krukina pepeljasta u Dysaphis piri

    Smea krukina u Melanaphis pyraria

    Krukina u ikarica Anuraphis farfare

    Jabuna zelena u Aphis pomi

    Ui sisanjem na izbojcima, granicama, cvjetnim gronjama i plodovima uzrokuju zastoj u rastu,

    izoblienje izbojaka i plodova. Izluivanjem medne rose oneiste dodatno plodove.

    Ui prezime u obliku crnih jaja veliine

    Agrotehnike mjere: - umjeren rast i izbalansirana gnojidba,

    - ouvanje prirodnih neprijatelja, - suzbijanje korova koji su ljetni domaini lisnih

    uiju, - unoenje prirodnih neprijatelja.

    Kemijske mjere:

    Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Prije cvatnje i neposredno nakon cvatnje prati se brojnost populacije i s obzirom na prag odluke odluuje se za suzbijanje. Neposredno tretiranje provodi se

    najvie dva puta godinje, inae se regulacija populacije ostavlja prirodnim neprijateljima

    (osice najeznice, boje ovice, mreokrilka, predatorske stjenice, i dr.). Prednost pri suzbijanju daje se specifinim aficidima koji nemaju negativno djelovanje na prirodne

    neprijatelje.

    Prag odluke:

    Visina praga prilagoava se vremenu pojave i bujnosti

    voaka. U poetku vegetacije prag odluke je 25 jaja na

    duni metar. U bujnim vonjacima tolerira se vii prag odluke. Poslije cvatnje

    prag odluke za zelenu

    jabunu u iznosi 8 - 10 kolonija na 100 izbojaka.

  • 22

    0,5 mm odloenih na izbojcima. Najtetnija je jabuna pepeljasta u, koja svojim izluinama uzrokuje deformacije plodova, koji se ne

    razvijaju i ne dozrijevaju.

    Krukina buha Cacopsylla pyri Odrasle buhe i njihove liinke siu na granicama, listovima i plodovima. Buhe izluuju puno medene rose, koja oneisti plodove i tako dodatno smanjuju njihovu trinu vrijednost.

    Agrotehnike mjere: - sve mjere koje smanjuju bujan rast kruaka

    (uravnoteena gnojidba i rezidba) znaajno smanjuju mogunosti za razvoj krukine buhe,

    - ljetna rezidba izboja na kojima ive liinke krukine buhe.

    Kemijske mjere:

    Suzbijanje krukine buhe sloeno je i to zbog njene otpornosti na mnoge insekticide, ali i

    obilnog izluivanja medne rose koja umanjuje uinkovitost insekticida. Samo preciznim praenjem pojave i intenziteta napada krukine buhe kao i poznavanjem nazone populacije prirodnih neprijatelja (npr. predatorske stjenice,

    bubamare, mreokrilke) koji utjeu na smanjenje populacije buhe, sprjeavamo nastanak velikih teta.Vano je da uspjeno zaustavimo razvoj prve generacije protiv koje poduzimamo mjere

    kada brojnost tetnika prijee prag odluke. Kasnije odravanje ravnotee prepustimo prirodnim neprijateljima grabeljivim stjenicama (npr. stjenice roda Anthocoris) i drugim

    prirodnim neprijateljima. Izbor pripravaka za

    suzbijanje drugih tetoina mora biti prilagoen buhi i njenim prirodnim neprijateljima, inae se buha prerazmnoi. Cilj kod suzbijanja je da insekticide protiv buhe namjenski rabimo. Kod suzbijanja savijaa i lisnih ui suzbijamo je posredno. Prednost dajemo uporabi inhibitora

    razvoja kukaca. Ako populacija izmakne kontroli

    moemo upotrijebiti abamektin.

    Prag odluke:

    Ako prije pupanja metodom

    otresanja uhvatimo vie od 100 prezimjelih enki, kemijsko suzbijanje ima

    smisla. Opasnost da pri tome

    suzbijemo prirodne

    neprijatelje je tada mala.

    Suzbijanje liinki mora se obaviti u mlaim razvojnim stadijima, tj. u stadiju mladih

    liinki nakon to su izale iz jaja i prije obilnijeg luenja medne rose.

    Velika krukina buha Cacopsylla pyrisuga

    ini slinu tetu kao obina krukina buha. Opseg tete je daleko manji jer ima samo jednu generaciju godinje. tetna je prije svega u mladim nasadima gdje deformira i sprjeava rast izbojaka i time rodnog drva.

    Izluivanje medene rose nije tako obilno kao kod krukine buhe.

    Agrotehnike mjere: Isto kao kod krukine buhe.

    Kemijske mjere:

    Suzbijanje je potrebno jedino u mladim

    nasadima. Moe se pojaviti neto kasnije od krukine buhe, zato je kod ranih prskanja ne suzbijemo potpuno. Ako je potrebno moemo protiv nje u svibnju rabiti iste pripravke kao kod

    krukine buhe.

    Prag odluke:

    u mladom nasadu je vie od 15 % napadnutih izbojaka.

    Krukin cvjetar Anthonomus piri Za razliku od jabunog cvjetara liinke tog kukca izjedu pupove ve tijekom zime ili u rano proljee a ne u cvatnji. Jai napadi mogu je u nasadima koji su u blizini ume. Ponekad napadnuti pupovi izgledaju kao pupovi zaraeni bakterijskom palei.

    Agrotehnike mjere: Izrezivanje i spaljivanje granica s napadnutim pupovima prije nego to liinka zavri svoj razvoj.

    Kemijske mjere: U veini sluajeva suzbijanje tog tetnika nije potrebno. Suzbijamo ga samo iznimno ako se jak napad pojavi vie godina uzastopce.

    Prag odluke:

    je premaen ako na jesen krajem rujna poslije berbe

    kruaka primijetimo ubode odraslih kukaca na vie od 30 % pupova.

  • 23

    Kalifornijska titasta u Quadriaspidiotus perniciosus

    Jabuna koma u Lepidosaphes ulmi

    Liinke i imaga kalifornijske titaste ui siu na izbojcima tijekom itave godine. Za jakog napada siu i na plodovima, gdje na mjestu sisanja oko

    tita nastaje crveni prsten. Izboji se sue, a kambijski sloj pod korom postaje crvenkast do ljubiast. Kalifornijska titasta u prezimi kao liinka, a jabuna koma u u obliku jaja, koja su skrivena ispod tita odrasle enke. tit jabune koma ui ima oblik zareza.

    Agrotehnike mjere: - sadnja sadnica na kojima nema ui, - rezanje zaraenih izbojaka, - unoenje parazitskih osica, - uzgoj u vonjacima tako da se ne dodiruju

    kronje susjednih stabala, - struganje debla na kojima prezimljuju liinke.

    Osim ovih dviju vrsta titastih ui na jabukama se mogu nai i druge vrste koje je potrebno suzbijati u sluaju masovne pojave.

    Crveni voni pauk Panonychus ulmi

    Priblino 0,4 mm veliki pauci sa etiri para nogu siu na listovima, to uzrokuje da listovi poprime

    bakrenastusmeu boju. tetnik ima 4 - 7 generacija. Prezimi u obliku crvenih jaja veliine 0,1 mm na izbojcima. Najvie jaja enka odloi u blizini pupova na dvogodinjem drvu.

    Agrotehnike mjere: - odravanje umjerene bujnosti, - omoguavanje razvoja predatorskih grinja, - unoenje predatorskih grinja iz drugih vonjaka, - paljiv izbor fungicida i insekticida koji ne

    suzbijaju prirodne neprijatelje crvenog pauka.

    Nain suzbijanja: Pojava crvenog vonog pauka na krukama nije esta. Osnovno naelo suzbijanja crvenog vonog pauka u integriranoj proizvodnji jest odravanje ravnotee izmeu pauka i njegovih prirodnih neprijatelja. Korisne grinje lako se unose, ali

    mora se paziti i da ih se ne uniti insekticidima irokog spektra. Prirodna ravnotea uspostavljena je, ako je prisutna jedna predatorska grinja na 10 - 20 jedinki crvenog vonog pauka. Dobro je sprijeiti razvoj prve generacije.

    Prag odluke:

    isti kao kod jabuka.

    Krukina grinja ikarica Eriophyes pyri

    Hrasta grinja kruke Epitrimerus pyri

    Hrasta grinja sie s obje strane listova mladih bujnih izbojaka. Listovi postaju

    hrasti i krti. Ta grinja moe biti tetna prije svega u mladim vonjacima, kad uzrokuje zastoj u rastu. Najee se prenamnoi tijekom druge polovine ljeta kada grinje nasele i na plodove, na

    kojima uzrokuju mreavost. Grinja ikarica uzrokuje formiranje mjehurastih iki zbog kojih lie otpadne prije vremena. Plodove obino ne napada.

    Agrotehnike mjere: Iste kao i za crvenog vonog pauka.

    Kemijske mjere:

    Te dvije grinje posebno ne suzbijamo, na njih

    posredno utjeemo kod suzbijanja drugih vrsta.

  • 24

    10. INTEGRIRANA ZATITA KOTIAVOG VOA

    Zabranjeno u integriranoj proizvodnji kotiavog voa (crvena lista): a) rezidualni herbicidi (napropamid, oksifluorfen), b) vrlo perzistentni herbicidi (dikvat).

    Dozvoljeno uz ogranienje: - fungicidi iz skupine benzimidazola (karbendazim) - najvie dva puta godinje, - fungicidi iz skupine ditiokarbamata (mankozeb) - najvie tri puta godinje, - inhibitori biosinteze ergosterola - IBE fungicidi (ciprodinil, bitertanol, fenbukonazol,

    tebukonazol, difenkonazol) - najvie tri puta godinje, - fungicidi iz skupine dikarboksimida (iprodion) - najvie tri puta godinje, - insekticidi iz skupine sintetskih piretroida (esfenvalerat, lambda-cihalotrin, alfa-

    cipermetrin, cipermetrin, beta-ciflutrin) - mogu se primijeniti samo na breskvama,

    nektarinama, marelicama i ljivama najvie jednom godinje.

    10.1. ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMA

    TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

    Roga ljive (Taphrina pruni)

    Prepoznaje se po deformiranim

    plodovima koji su 2 - 3 puta vei od zdravih i izgledaju poput "rogaa". Kasnije rogai pocrne i osue se te otpadnu ili ostanu visjeti na stablu.

    Kemijske mjere:

    Prvo preventivno prskanje provodi se rano u

    proljee poetkom pupanja (faza B - C), kada su pupovi ve dobro nabubrili. Prednost se daje proizvodima na osnovi bakra.

    Naranasta pjegavost lia ljive (plamenjaa) (Polystigma rubrum)

    Na listovima se pojavljuju ute, a kasnije utocrvene pjege. Jak napad plamenjae moe uzrokovati prijevremeno opadanje listova.

    Kemijske mjere:

    Prvo prskanje protiv plamenjae provodi se odmah nakon cvatnje.

    upljikavost lista (Stigmina carpophila)

    Na listovima, mladicama i plodovima

    nalaze se okruglaste do ovalne crveno-

    smee pjege obrubljene tamnijim rubom. Na listovima ispada unutarnji

    dio pjege pa oni postaju upljikavi. Zaraeni plodovi mogu biti deformirani, lue smolu, koa plodova puca. Zaraene se mladice sue.

    Agrotehnike mjere: - ograniiti gnojidbu duikom, - ukloniti i spaliti zaraene grane.

    Kemijske mjere:

    Prskanje provesti nakon opadanja lia proizvodima na osnovi bakra.

    Ako je zaraza jaka, prskati nakon cvatnje

    organskim fungicidima.

    Sredstva na osnovi bakra imaju sekundarno

    djelovanje i na roga ljive.

  • 25

    Monilija

    (Monilinia laxa)

    Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na kojima se pojavljuju rane

    koje smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana.

    Agrotehnike mjere: - jako osjetljive sorte ljiva ne treba saditi na

    vlane i neprozrane poloaje, - izbalansirati gnojidbu duikom, - orezati zaraene izbojke i odstraniti ih iz nasada, - prilikom zimske rezidbe odstraniti sve "mumije"

    plodova iz prethodne sezone.

    Kemijske mjere:

    Kod osjetljivih sorata, npr. Stanley, spomenuta

    gljiva uzrokuje trule cvjetova i odumiranje jednogodinjih izbojaka zajedno sa cvjetovima. Samo jako osjetljive sorte potrebno je prskati

    jednim od dozvojenih fungicida u poetku cvatnje, kad je otvoreno do 10 % cvjetova. Ako je

    tijekom cvatnje kiovito vrijeme takve se sorte prskaju jo jednom, kada poinju otpadati latice.

    Trule plodova (Monilinia fructigena, M. laxa)

    Zaraza plodova ostvaruje se

    iskljuivo putem rana. Rane na plodovima mogu nastati pucanjem,

    mehanikim oteenjima ili oteenjima od insekata i ptica.

    Kemijske mjere:

    Tretiranje provesti 5 - 6 tjedana nakon cvatnje.

    Prskanje ponoviti nakon 15 - 20 dana.

    arka ljive (Plum Pox Potyvirus)

    Najopasnija virusna bolest ljive, posebno u sorte Bistrica.

    Tipini svijetli prstenasti znakovi zaraze uoavaju se na listovima i sjemenci ljiva te na plodovima koji se smeuraju i imaju gorki okus.

    Agrotehnike mjere - sadnja sadnog materijala nezaraenog arkom

    ljive - ako je mogue treba poduzeti preventivu

    prostornu izolaciju izmeu postojeih nasada kotiavog voa i novih nasada;

    - sadnja tolerantnih sorata,

    - suzbijanje lisnih, titastih ui i drugih vektora virusa.

    ljivina u uvijalica (Brachycaudus helichrysi)

    ljivina u uvijalica uzrokuje uvijanje listova i ograniava rast izbojaka.

    ljivina zelena u (Hyalopterus pruni)

    ljivina zelena u stvara velike kolonije na donjoj strani listova i izluuje obilato mednu rosu.

    ljivina velika u (Brachycaudus cardui)

    jivina velika u izaziva kovranje lia, zastoj izboja u rastu i oteenja mladih plodova.

    Kemijske mjere: Suzbijanje je opravdano samo ako je brojnost

    vea od praga tetnosti. Najpogodnije vrijeme za pregled i suzbijanje jest nakon cvatnje.

    Prag odluke:

    kada je vie od 5 % izbojaka napadnutih uima.

  • 26

    ljivin savija (Cydia funebrana)

    Gusjenice savijaa hrane se tkivom ploda i izazivaju tzv. "crvljivost"

    plodova.

    ljivin savija po ivotnom ciklusu vrlo je slian jabunom savijau i pojavljuje se manje vie istovremeno. Prva generacija leptira leti tijekom

    svibnja i poetkom lipnja i uzrokuje crvljivost ljiva tijekom lipnja, ali ne uzrokuje vee tete, zato se obino suzbija prva generacija.

    Znaajnija je druga generacija. Leptiri lete od sredine srpnja do kraja

    kolovoza i uzrokuju tzv. "crvljivost"

    plodova.

    Kemijske mjere: Pri svakom suzbijanju potrebno je rabiti

    insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost, izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka.

    Uporaba selektivnih insekticida kao to su regulatori razvoja kukaca je poeljna. U podrujima u kojima dolazi do teta pred berbu dozvoljeno je koritenje sintetskih piretroida s kratkom karencom.

    ljivinog savijaa treba pratiti feromonskim mamcima i

    mjere suzbijanja primijeniti

    samo gdje je to potrebno.

    Prag odluke:

    kada je od 5 do 10 ulovljenih

    leptira na feromonske mamce

    tjedno.

    Mali mrazovac

    (Operophtera brumata)

    Gusjenica izgriza cvjetne i lisne pupove.

    Prag odluke:

    kada je vie od 5 % napadnutih izboja.

    uta ljivina osica (Hoplocampa flava) i

    Crna ljivina osica (Hoplocampa minuta)

    Liinke osica ubuuju se u zametnute plodie i izgrizaju sjemenku pa plodii opadaju.

    Kemijske mjere: Suzbijamo je ako je prekoraen prag odluke, kada otpadne veina latica ("precvjetavanje"). ljivine osice uzrokuju tzv. ranu "crvljivost" plodova. Prljavo bijele pagusjenice nalazimo u

    plodovima ve kada su veliine omanjeg ljenjaka.

    Tjedan dana prije cvatnje u

    nasad se objese ljepljive

    ploe. Rabimo bijele ljepljive ploe (35 x 20 cm). Ploe pregledamo neposredno nakon cvatnje.

    Prag odluke:

    kada je vie od 30 ulovljenih osica na bijele ljepljive ploe.

    Tripsi

    (Thrips spp.)

    Tripsi sisanjem na plodnici oteuju koicu ploda. Jako oteeni plodovi ostaju maleni i deformirani, a na manje oteenim plodovima stvara se plutasto tkivo i smanjuje se trna vrijednost plodova.

    ljivina titasta u (Eulecanium corni)

    titaste ui siu biljne sokove i na taj nain iscrpljuju stabla. Obilno izluuju mednu rosu.

    Kemijske mjere:

    Kemijsko suzbijanje opravdano je samo ako se

    tetnici prenamnoe. Optimalno vrijeme za njihovo suzbijanje jest u

    fazi pupanja.

    Mineralna ulja rabe se dok su pupovi jo zatvoreni ili u smanjenim dozama tijekom

    vegetacije.

    Crveni voni pauk (Panonychus ulmi)

    Pauci siu na naliju listova. Lice listova ljive poprima srebrnkastu boju.

    Ako se dosljedno potuju naela integrirane zatite, crveni voni pauk rijetko se kada prenamnoi. Tijekom svibnja i u lipnju svakih 14 dana treba pregledati vonjak na prisutnost tetnika, da on svojom pojavom ne iznenadi u vrijeme kada se zbog karence akaricidi vie ne mogu rabiti.

  • 27

    10.2. ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH ORGANIZAMA

    TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

    upljikavost lista Stigmina carpophila

    Prvi znakovi zaraze na listovima su okrugle

    tamno crvene pjege obrubljene klorotinim prstenom. Kasnije sredina pjege posmei, tkivo u okviru pjege nekrotizira i na kraju

    nekrotizirano tkivo ispada. Na mjestu pjege

    ostaju okrugle rupice, pa lie izgleda upljikavo. Na mladicama primjeuju se crvene pjege koje se ire, a tkivo ispod ranice nekrotizira pa se stvaraju rak rane.

    Na stapkama plodova primjeuju se crvene pjege koje se ire isto kao i na mladicama. Na zaraenim plodovima pojavljuju se pjege tamnog ruba, a svjetlije sredine.

    Agrotehnike mjere: Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Ljetnom rezidbom poveavamo prozranost kronje i reduciramo bujnost rasta.

    Kemijsko mjere: Protiv upljikavosti lista prskamo ve u jesen neposredno nakon otpadanja listova, ili tijekom

    zime u feno-fazi B. Prednost dajemo proizvodima

    na osnovi bakra. U kinim godinama je potrebna dodatna zatita u feno-fazama H-I pripravcima na osnovi kaptana.

    Protiv upljikavosti lista najee je potrebno prskati, ovisno o koliini oborina i nakon berbe. U to vrijeme zatita se poklapa s mjerama suzbijanja koziavosti lista vinje i trenje (Blumeriella jaapii).

    Pripravke na osnovi

    bakra primjeniti do dva

    puta u sezoni.

    Kaptan primijeniti

    najvie jednom u sezoni.

    Suenje granica i trule plodova (monilija)

    Monilinia laxa, M. fructigena

    Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na kojima se pojavljuju rane koje smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana. Rane na plodovima mogu nastati uslijed pucanja, mehanikih oteenja ili oteenja od insekata i ptica.

    Agrotehnike mjere: - saditi na prozranim poloajima, - izbalansirati gnojidbu duikom, - zaraene izboje orezati i odstraniti iz nasada, - obrati sve plodove kako se gljiva ne bi zadrala

    na stablima u obliku mumija,

    - pokrivanje nasada u asu zriobe treanja (kako ne bi dolo do pucanja plodova).

    Kemijske mjere:

    Vinje i jako osjetljive sorte treanja prskamo fungicidima na poetku cvatnje, kada je otvoreno oko 10 % cvjetova. Ako je tijekom

    cvatnje kiovito vrijeme, prskamo jo jedan puta kada latice ponu otpadati ili prije prognoziranih oborina.

    Koziavost lia vinje i trenje Blumeriella jaapii, Phleoeosporella padi

    Znakovi zaraze nalaze se na listovima,

    rjee na peteljkama listova, stapkama plodova, plodovima i mladicama. Pjege na

    licu lista nisu otro omeene, prvo su crveno-ljubiaste, a kasnije tamno-smee. Na naliju lista pjege su omeene lisnim ilama. Pjege se prvo javljaju na rubovima listova, a kasnije na itavoj plojci.

    Kemijske mjere: Redovito jesensko ili rano proljetno prskanje

    protiv upljikavosti lista smanjuje i pojavu koziavosti vinje. Dodatna 2 - 3 prskanja obavimo poslije berbe vianja ili treanja. Protiv bolesti poinjemo s prskanjem im se pojave prvi znakovi bolesti. To je obino poslije berbe, posebno ako je ljeto kiovito. Pri tome pratimo vremensku prognozu i prskamo prije

    najavljenih oborina. Osjetljive sorte vianja moramo ponekad prskati i prije berbe (potujui karencu) obino se vrijeme prskanja poklapa sa prskanjem protiv muhe. Ako je to, prema

    iskustvima iz prijanjih godina nuno potrebno, prskamo po zavretku cvatnje, do vremena, kada su plodovi veliki kao zrno graha.

    Crna trenjina u Myzus cerasi

    Na mladim izbojima i vrnom liu stvara brojne kolonije. Lie se kovra, a ui izluuju obilje medne rose.

    Kemijske mjere: Suzbijanje je opravdano samo ako, je prekoraen prag odluke. Najpogodnije vrijeme za pregled i

    suzbijanje je neposredno poslije cvatnje.

    Navedene pripravke smijemo koristiti najvie jedan put tijekom vegetacije.

    Prag odluke:

    kada je 3 % napadnutih

    izbojaka poslije cvatnje.

  • 28

    Trenjina muha Rhagoletis cerasi

    Odlae jaja u plodove kada oni poinju mijenjati boju i postaju meki. Najee se u plodu razvije samo jedna liinka. Na mjestu uboda, plod omeka, mijenja boju i podloan je truljenju.

    Kemijske mjere: tetnika suzbijamo samo, ako je brojnost vea od praga tetnosti. Kod ranijih sorata treanja trenjinu muhu nije potrebno suzbijati.

    Trenjinu muhu (Rhagoletis cerasi)

    treba pratiti pomou utih ljepljivih ploa. Ploe postavljamo, pred promjenu boje treanja.

    Prag odluke:

    Jedna muha na dvije

    ploe do faze, kada trenje ponu mjenjati boju iz zelene u crvenu.

    Mali mrazovac

    Operophtera brumata i drugi savijai lista

    Mehanike mjere: Prije prvih jesenskih mrazeva stabla obavijamo

    irokom ljepljivom trakom koja sprijei enke malog mrazovca da se popne na drvo i tamo

    poloi jaja.

    Prag odluke:

    kada je vie od 5 % napadnutih izbojaka.

    ilogriz Capnodis tenebrionis

    tete rade odrasli kukci i liinke. Odrasli

    kukci izgrizaju pupove, listove i mlade

    izbojke. Liinke ilogriza ubuuju se u

    krojenje i korijenov vrat gdje se intenzivno

    hrane.

    Agrotehnike mjere: - potrebno je navodnjavati,

    - meuredna obrada i obrada tla u redovima, posebno u razdoblju odlaganja jaja (lipanj -

    srpanj). Pri takvoj obradi unitavaju se i korovi koji slue enkama kao sklonite pri odlaganju jaja.,

    - trenja stabala i skupljanje kukaca u jutarnjim satima.

    titaste ui

    titaste ui siu sokove uslijed ega voka slabi, daje manji prirod, a nakon viegodinjeg napada mogu se osuiti cijela stabla. Neke vrste lue mednu rosu koja ini dodatne tete uslijed naseljavanja aavice.

    Kemijske mjere: Rijetko kada je potrebno suzbijanje titastih ui na vinjama i trenjama. Mineralna ulja rabimo, dok su pupovi jo zatvoreni.

    10.3. ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMA

    TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

    Monilija

    Monilinia laxa, M. fructigena

    Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se sue. Iz cvijeta gljiva se iri u izbojke na kojima se pojavljuju rane koje smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana. Dio zaraenih plodova smeura se, osui i ostane na voki, a dio pada na tlo.

    Monilinia fructigena rijetko zarazi plod, a i

    tada napad nije jak.

    Agrotehnike mjere: - sadnja na prozranim poloajima, - izbalansirati gnojidbu duikom, - zaraene izbojke treba orezati i odstraniti iz

    nasada,

    - obrati sve plodove kako se gljiva ne bi zadrala na stablima u obliku mumija.Mumificirani

    plodovi izvor su zaraze u iduoj godini.

    Kemijske mjere:

    Primjena fungicida jednom u poetku cvatnje, kad je otvoreno priblino 10 % cvjetova. Drugi se put prska kada poinju otpadati latice ili prije prognozirane kie. Ako je tijekom cvatnje kiovito vrijeme, drugo prskanje svakako treba provesti, jer se u protivnom prinos znatno

    smanjuje.

  • 29

    upljikavost lista Stigmina carpophila, Clasterosporium

    carpophilum

    Na listovima mladicama i plodovima

    nalaze se okruglaste do ovalne crveno-

    smee pjege obrubljene tamnijim rubom. Unutarnji dio pjege lista ispada pa oni

    postaju upljikavi. Zaraeni plodovi mogu biti deformirani, lue smolu, koa plodova puca. Zaraene se mladice sue.

    Agrotehnike mjere: - izbalansirati gnojidbu duikom, - ljetna rezidba kojom se poveava prozranost

    kronje i reducira bujnost rasta, - izrezati i odstraniti zaraene izvojke iz nasada.

    Krastavost breskve na marelici

    Venturia carpophila

    U vlanim godinama moe se krastavost breskve jae pojaviti i na marelicama. Uzrokuje povrinsku krastavost, a kasnije i plutavost plodova.

    Agrotehnike mjere: - osigurati prozranost kronje kako bi se

    smanjila pojava bolesti i poveala kvaliteta nanoenja fungicida.

    Kovravost lista marelice Taphrina deformans var. armeniaca

    U stadiju zavretka listanja marelica pojedini listovi nemaju normalan izgled.

    Neki su od njih nakovrani, lako se lome, nakovrani su dijelovi bijelo-zelene boje, a vrni listovi crvenkaste boje. Zaraeni listovi zasue i polusuhi otpadaju. Mladice su esto deblje i kraih internodija.

    Agrotehnike mjere: - zaraene izbojke najbolje je orezati, iznijeti iz

    vonjaka i spaliti, - voke koje su izgubile mnogo listova poeljno

    je prihraniti gnojivima za prihranu putem lista.

    Pepelnica marelice

    Podosphaera tridac