OTVORENI UNIVERZITET APEIRON U TRAVNIKU FAKULTET PRAVNIH NAUKA MAGISTARSKI STUDIJ

Milenko Krčum, mr.sc.

INTERNACIONALIZIRANI (HIBRIDNI) KAZNENI SUDOVI IZ PERSPEKTIVE SISTEMSKOG MODELIRANJA

Seminarski rad iz predmeta MEĐUNARODNO, KOMUNITARNO I BiH KAZNENO PRAVO

Predmetni nastavnik: prof. dr. Miodrag Simović

Summary

The internationalized (hybrid) penal courts are intended to be a new organizational means against impunity. They are also supposed to be a solution for the problems facing international courts on one hand (enormous costs) and of national courts on the other (lack of impartiality). In this paper an attempt is made to analyze the hybrid courts from the systems theory perspective. By defining the hybrid courts as systems, a framework for the a wider conceptualization of the internationalization has been provided. This framework enabled observation of different aspects of the internationalization, potentially usable in the future assessment of the effectiveness of the hybrid courts.

Travnik, lipanj 2009. godine

Sadržaj

0. Uvod .................................................................................................... 1 0.1. Značaj internacionaliziranih kaznenih sudova ............................................................... 1 0.2. Osnovni faktografski prikaz hibridnih sudova .............................................................. 1

Specijalni sud za Sierra Leone ....................................................................................................1Posebni odjeli Suda Bosne i Hercegovine...................................................................................2Vanredni odjeli u sudovima Kambođe.........................................................................................3Sudovi na Kosovu.........................................................................................................................3Hibridno sudstvo u Istočnom Timoru...........................................................................................4Hibridni sudovi u nastanku: Specijalni sud u Libanu i sud za Burundi......................................4Irački tribunal - neostvareni hibridni sud....................................................................................4

0.3. Problemi koje rješavaju i problemi koje stvaraju hibridni sudovi ................................. 5

1. Primijenjene metode - konceptualni modeli ........................................ 7 1.1. Struktura suda kao funkcionalnog sistema ................................................................... 7 1.2. Pozicija hibridnih sudova u globalnom sistemu kaznenog sudstva ............................. 9

2. Internacionalizacija u modelu hibridnog suda ................................... 10

2.1. Podsistemi i njihova internacionalizacija ................................................................... 11 Ciljevi (svrhe) kaznenog suda kao sistema................................................................................11Internacionalizacija u podsistemu ciljeva.................................................................................12

2.2. Podsustav sudionika (personalni podsustav) .............................................................. 12 Počinitelj i internacionalizacija u odnosu na počinitelja..........................................................12Žrtva (oštećeni) i internacionalizacija.......................................................................................12Javnost (javnosti) i internacionalizacija....................................................................................14Suci i internacionalizacija.........................................................................................................15Tužitelj(stvo) i internacionalizacija...........................................................................................15Branitelji i internacionalzacija..................................................................................................16Ostali sudionici (svjedoci, vještaci, prijatelji suda, sekretarijat)..............................................16

2.3. Normativni podsistem ................................................................................................ 17 Materijalno kazneno pravo kao podsistem................................................................................17Procesno kazneno pravo kao podsistem....................................................................................17Organizacione norme................................................................................................................18

2.4. Podsistem resursa ....................................................................................................... 18 2.5. Internacionalizacija nekih relacija u modelu ............................................................. 19

Odnos ciljeva i resursa u hibridnom modelu.............................................................................19Utjecaj sistem ciljeva na procesno kazneno prava..................................................................21

Javnost i ciljevi hibridnog suda.................................................................................................22Javnost - ciljevi - personalna internacionalizacija....................................................................22

3. Zak^učci ............................................................................................ 25 Nomografske reference ......................................................................... 26 Bibliografske reference ......................................................................... 28 Lista akronima ...................................................................................... 29 Lista dijagrama ..................................................................................... 29

0. Uvod

0.1. Značaj internacionaliziranih kaznenih sudova

Sudovi kao što su Sud Bosne i Hercegovine (sa svojim odjelima za ratne zločine i za organizirani kriminal), Specijalni sud u Sierra Leoneu, sudovi sa specijalnim odjelima za ratne zločine u Kambodži i Sud u Istočnom Timoru pod nadzorom UN-a primjeri su tzv. hibridnih sudova. To su u osnovi nacionalni (domaći) sudovi1 kojima je pridruženo neko svojstvo internacionalnosti. Uglavnom se radi o personalnoj internacionalizaciji, dakle pridruživanju stranaca domaćim sucima i/ili tužiteljima. Međutim, internacionalizacija kod hibridnih sudova ima i druge aspekte, koji nisu vidljivi na prvi pogled, a od značaja su za bolje razumijevanje ovog fenomena. Da bismo mogli sagledati te druge aspekte, u Poglavlju 1 smo konstruirali konceptualni model hibridnog suda kao sistema sa četiri podsistema, čija struktura je objašnjena u poglavlju 1. Primjena tako konstruiranog konceptualnog modela dana je u Poglavlju 2.

No, prethodno pružamo koncizan faktografski pregled hibridnih sudova, kako razmatranje ne bi otišlo u prazne apstrakcije bez veze sa činjenicama na koje se odnosi.

0.2. Osnovni faktografski prikaz iiibridnih sudova ■

Specijalni sud za Sierra Leone2

Sud je uspostavljen ugovorom između UN i vlasti ove države 2002. godine3. Nadležan je za procesuiranje zločina počinjenih nakon

1 Iako se ponegdje u literaturi inzistira na distinkciji između termina tribunal i sud, pri čemu je tribunal oznaka za ad hoc sudove, a sud označava stalne sudske institucije, mi smatramo da je ta distinkcija preuranjena jer nije prihvaćena u službenoj komunikaciji (npr. Special Court for Sierra Leone).2 Izvor faktografskih informacija o ovom Sudu nalazi se na službenom sajtu Suda Special Court for Sierra Leone http://www.sc-sl.org/ (last retr. 11.06.2009)3Agreement between the United Nations and The Government Of Sierra Leone on the Establishment of a Special Court for Sierra Leone (od 14.08.2000) http://www.sc-l.org/LinkClick.aspx?fileticket=

64163487.doc Str. 3 od ukupno 31

30.11.1996.godine. Specifičnost zločina za koje se sudi na ovom Sudu ogleda se u raširenoj praksi sakaćenja, seksualnih zločina, te u regrutiranju djece u vojne postrojbe4.

Jedna posebnost ovog Suda je da je za suđenje jednoj osobi formiran zaseban odjel. Naime Odjel II formiran je za suđenje bivšem predsjedniku S. Leonea Charlsu Tayloru, kojeg optužnica tereti za zapovjednu i osobnu odgovornost za brojne i raznovrsne zločine protiv civila, masovna ubojstva, seksualne zločine, te zbog regrutiranja djece.

■ Posebni odjeli Suda Bosne i Hercegovine5

Sud Bosne i Hercegovine ustanovljen je odlukom Visokog predstavnika kojom je proglašen Zakon o sudu BiH 2000.godine, a Parlamentarna skupština je tu odluku „usvojila" 2002. godine, te akt visokog predstavnika pretvorila u ^,normalan" zakon. Sud spada u hibridne, jer od ukupno pedeset i jednog suca, trenutno ih je 10 međunarodnih (stranaca)6.

Za razliku od drugih hibridnih sudova, u Sudu BiH se internacionalizacija ne odnosi samo na suđenje za zločine iz oblasti humanitarnog prava, nego je formiran i poseban Odjel za organizirani kriminal.

Pored internacionalizacije Suda, internacionalizirana je i tužiteljska funkcija, tako da su u Tužiteljstvu BiH ustavnovljeni odjeli koji korespondiraju posebnim odjelima Suda BiH.

C Lk1rMOt.CHg%3d&tabid=200 4 Erste Urteile gegen Kinder-Rekrutierer. Sweizer-Fernsehen. Tageschau 19.07.2007. http://tagesschau.sf.tv/nachrichten/archiv/2007/07/19/intemational/erste_urteile_gegen_kinder_rekruti erer (last retr. 16.06.2009)

5 Službeni sajt Suda BiH je poslužio kao izvor faktografskih informacija, kao i za osvrt na organizaciju suda u kasnijem dijelu rada. http://www.sudbih.gov.ba6 Nadležnost, struktura i organizacija Suda BiH. http://www.sudbih.gov.ba/?opcija=_________________sadrzaj&kat=3&id=3&jezik=b

■ Vanredni odjeli u sudovima Kambođe7

Sporazumom između UN-a i Kambođe iz 2003. godine, nakon 6 godina pregovaranja formirani su Vanredni odjeli u sudovima Kambodže za progon zločina počinjenih u vrijeme Demokratske Kapučije. Demokratska Kampučiija je naziv za ultrakomunistički režim nastao 1975. godine kada su Crveni Kmeri preuzeli vlast. Za manje od četiri godine „nestalo" je oko 3 milijuna ljudi.

Za ove zločine je karakteristično da ih je vlast počinila protiv svog naroda, tako da se ovaj oblik zločina sve češće naziva „democidom8". Zločini nisu usmjeravane na neku posebnu etničku (nacionalnu) skupinu, nego je Komunizam kamenog doba (Steinzeitkommunismus) kako ga je nazvalo bio usmjeren protiv dijela stanovništva koje je na bilo koji način bilo povezano s urbanom kulturom,

64163487.doc Str. 4 od ukupno 31

a posebnom su metom bili intelektualci. Mnoge žrtve su stradale samo zato što su nosile naočale.

■ Sudovi na Kosovu

Internanacionalizacija sudova na Kosovu počela je 2000. godine Uredbom9

2000/6 koju je donio Bernard Couchner, Specijalni predstavnik Generalnog tajnika UN-a, a Dopunom Uredbe10 proširena je internacionalizacija na sve sudove na Kosovu.

7 Faktografski podaci preuzeti sa službenog sajta Izvandrednih odjela u sudovima Kambodže. Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia http://www.eccc.gov.kh/english/about_eccc.aspx (last letr. 15.06.2009)8 Rummel, R.J. (2002). Definition of Democide. http://www.hawaii.edu/pwerkills/ DBG.CHAP2.HTM9 Uredba br. 2000/6 UNMIK/URED/2000/6 15. februar 2000. godine opostavljanju i razrešenju međunarodnih sudija i međunarodnih tužilacaizslužbe.http://www. unmikonline.org/regulations/unmikgazette/04serbian/SC20 00reas/RSC2000_06.pdf10 Dopuna uredbe br. 2000/6 o imenovanju i smenjivanju sa dužnostimeđunarodnih sudija i međunarodnih tužilaca. UNMIK/URED/2000/34

http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/04serbian/SC20 00regs/RSC2000_34.pdf

■ Hibridno sudstvo u Istočnom Timoru

Privremena UN uprava u Istočnom Timoru (UNTAET) bila je prijelazna faza ka neovisnosti. UNTAET je u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti br. 1272 od 25.10.1999. godine uveo SCU11 (Jedinicu za ozbiljne zločine). Kada je rasformiran UNTAET, Vijeće sigurnosti je novom rezolucijom br. 1410 od 17.05.2001. godine zadržalo funkcioniranje SCU kao hibridnog suda.

■ Hibridni sudovi u nastanku: Specijalni sud u Libanu i sud za Burundi

Specijalni sud u Libanu nije još počeo s radom, ali je njegov budući rad uređen sporazumom UN-a i vlade Libana12. Za predsjednika suda je izabran međunarodno priznati autoritet za međunarodno kazneno prave Antonio Casseze13 Imenovan je i tužitelj iz Kanade. Specijalni sud će suditi samo osobama osumnjičenim za ubojstvo premijera Haririja u napadu 2005. godine kada je uz premijera poginulo još nekoliko osoba14. Iako optužnica nije podignuta, vjerojatno će se optuženicima staviti na teret akt terorizma.

UN i vlada Burundija započeli su 2005. godine pregovore o uspostavi specijalnog hibridnog suda za progon ratnih zločina.

■ Irački tribunal - neostvareni hibridni sud

64163487.doc Str. 5 od ukupno 31

Irački tribunal zanimljiv je u prikazu hibridnih sudova, iako nominalno on nikad nije funkcionirao kao hibridni sud, jer u njegovom radu nisu

11 Nashidi, Rachland (2006) East Timor's Hybrid Court. http://www.etan.org/et2004/april/30/27ethybrd.htm12

13 Antonio Cassese elected president of the Special Tribunal for Lebanon. internationallawobserver.eu30.03.2009. http://intemationallawobserver.eu/2009/03/30/antonio-cassese-appointed-president-of-the-special-tribunal-for-lebanon/14 Barea, Philli (2009) Special Tribunal for Lebanon Goes to Work

http://lebanon.suite101.com/article.cfm/special_tribunal_for_lebanon_goes_to_work

sudjelovali stani suci i tužitelji. Pravila Suda15 su predviđala da predsjednik Specijalnog tribunala imenuje strance koji će sudjelovati u radu bilo kao promatrači u prvoj i drugoj instanci, bilo kao pomoć domaćim sucima. Uzimajući u obzir da je Specijalni sud uspostavljen aktom okupatorskih snaga (snaga koalicije), pomoć i promatračka uloga možda su imala nešto drugačiji smisao od običnog.

Inače, Statut, za koji bi se očekivalo da je urađen po anglosaksonskom modelu ima više elemenata civilnog prava. Tako Statut sadrži odredbe o istražnom sucu i slične odredbe koje upućuju da je pripreman po uzoru na rješenja europskog kontinentalnog prava.

0.3. Problemi koje rješavaju i problemi koje stvaraju hibridni sudovi

Neadekvatnost nacionalnih sudova može biti određena različitim okolnostima. Da nacionalni sudovi uvijek dobro funkcioniraju, vjerojatno nikada ne bi ni bila prihvaćena ideja osnivanja međunarodnih sudova. Glavni problem vezan za nacionalne sudove je što su oni prečesto put u nekažnjenost: kazneni postupak se može voditi bez namjere da se počinioci kaznenih djela osude16. Jednako tako moguće je da se istraga (ili pred-istražna faza tužiteljskog posla) otegne toliko da bude dovedena pod sumnju i sama namjera da se kazneni progon obavi profesionalno i nepristrano. Drugi problem je nepovjerenje u objektivnost nacionalnih sudova iz suprotnih razloga: kazneni progon može postati instrumentom služiti kao sredstva političkog razračunavanja.

Kao odgovor na manjkavosti nacionalnih sudova formirani su međunarodni sudovi, najprije ad hoc, a konačno i Stalni međunarodni kazneni sud. Glavni, ali svakako ne i jedini problem povezan s međunarodnim sudovima je da se radi o izuzetno skupim institucijama17. Enormni troškovi određuju potrebu da se rad međunarodnih sudova ograniči, bili vremenski (kao kod ad hoc sudova za bivšu Jugoslaviju i za

15 Coalition Provisional Authority. The Statute of the Iraqi Special Tribunal.

16ttp://www.globalpolicy.org /images/pdfs/1210iraqistatute.pdf16 Zbog toga je u međunarodnom pravu došlo do „modifikacije" klasičnog kaznenopravnog načela nebis in idem.17 Tako je u jednom trenutku godišnji proračun Suda za zločine počinjenog u bivšoj Jugoslavijidostigao jednu desetinu proračuna UN

Ruandu), ili personalno, na progon samo najodgovornijih osoba za najteža zlodjela. Zbog toga je problem nekažnjenosti uspostavom međunarodnih sudova samo dijelom riješen.

64163487.doc Str. 6 od ukupno 31

Hibridni sudovi trebali bi osigurati nepristranost i dosljednost u kaznenom progonu povrede međunarodnog humanitarnog prava, a da pri tom ne iziskuju enormne troškove. U kakvim organizacijskim modelima i s kakvim uspjehom se ostvaruju takve svrhe, te mogu li se one ostvariti kroz drugačije modele internacionalizacije sudova predmetom je ovog našeg istraživanja.

Problemom konceptualizacije internacionalizacije u modelima hibridnih kaznenih sudova razmatrala je i autorica Neha Jain (2008),18 ali je taj rad usmjeren pronalaženje kriterija po kojima se može utvrditi je li neki sud hibridni ili nije. To pitanje autorica smatra važnim, jer po njenom shvaćanju, od odgovora ovisi koje će pravo sudovi primjenjivati. Mi smatramo da je fenomen hibridnih sudova još uvijek u nastanku, te da je broj sudova koji su počeli funkcionirati još uvijek premali, tako da je prerano utvrđivati klasifikacijske kriterije.

Umjesto toga, mi smo konstruirali sistemski model suda, čiji podsistemi i relacije među podsistemima mogu biti u manjoj ili većoj mjeri internacionalizirani. Naime, mi vjerujemo da je kod fenomena in statu nascendi umjesto klasifikacija i analogija bolje primijeniti sistemski način mišljenja: smjestiti fenomen u širi kontekst (nadsistem), te proučiti njegove podsisteme i relacije među njima.

Naravno, ovakav poduhvat se ne može u cijelosti ostvariti u radu kakav je ovaj. Problem je kod svakog holističkog pristupa izučavanja (koji predmetu prilazi kao kompleksnom sistemu - cjelini) da on tek nakon dugotrajne elaboracije od nacrta (skice, skeleta) postaje potpuno razumijevanje predmeta. Stoga i ovaj naš rad ima mnoštvo „šupljina", dijelova koji nisu dovoljno elaborirani. Ali zar su naša znanja ikada drugačija? Jesu li „šupljine" ikada sasvim popunjene?

18 Jain, Nehu (2008). Conceptualising Internationalisation in Hybrid Criminal Courts. AsianSlL. ASIAN SOCIETY OF INTERNATIONAL LAW, Working Paper 2008/z8 http://law.nus.edu.sg/asiansil/workingpapers/2008/doc/08_Neha%20Jain.pdf

1. Primijenjene metode - konceptualni modeli

Osnovna metoda koju primjenjujemo u ovom razmatranju je modeliranje suda kao sistema. Kako je „znanstveno modeliranje / ^ / proces stvaranja apstraktnih pojmovnih, grafičkih ili matematičkih modela,""^" 9 te kako predmet istraživanja nije pogodan za primjenu matematičkih modela, mi smo se opredijelili za konstrukciju grafičke prezentacije sistema.

Ako sud promatramo kao sistem, onda se internacionalizacija suda može odnositi na bilo koji od elemenata strukture, funkcije ili dinamike sistema. Stoga je, da bismo mogli klasificirati vidove internacionalizacije, potrebno prethodno definirati sud kao sistem. Ne postoji naravno, nikakva univerzalna definicija bilo kojeg sistema, pa tako ni suda kao sistema. Naime, sistem je uglavnom način opservacije predmeta istraživanja, a ne objektivna realnost. Sistemski model kaznenog suda kojeg prezentiramo u prvom poglavlju samo je jedna od mogućih opservacija, namijenjena istraživanju internacionalizacije kaznenih sudova.

1.1. Struktura suda kao funkcionalnog sistema

64163487.doc Str. 7 od ukupno 31

Struktura modela kako smo ga mi za potrebe ovog razmatranja konceptualizirali dana je u dijagramu br. 1. U dijagramu nismo naznačili relacije medu podsistemima niti medu elementima. To je stoga što se u ovoj fazi razumijevanja hibridnih sudova kao nastajućeg modela, u nedostatku boljeg poznavanja, ne treba isključiti niti jednu moguću relaciji izmedu pojedinih dijelova sistema. Detaljno istraživanje medusobnih utjecaja pojedinih dijelova sistema prevazilazi ambicije ovog rada, tako da će se samo u dijelu 3.5 dati primjeri takvih medusobnih interakcija.

' Scientific modelling. Wikipedia. www.en.wikipedia.org/scientific_modelling

64163487.doc Str. 8 od ukupno 31

64163487.doc Str. 8 od ukupno 31

64163487.doc Str. 9 od ukupno 31

Dijagram 1 - Sistem i podsistemi konceptualnog modela kaznenog suda

1.2. Pozicija hibridnih sudova u globalnom sistemu kaznenog sudstva

U dijagramu dva vizualno je prikazana pozicija internacionaliziranih (hibridnih) sudova u svjetskom sistemu kaznenih sudova. Sam naziv govori da se radi o nekoj kombinaciji nacionalnih i međunarodnih sudova. Zasad se uglavnom radi o unošenju internacionalnih personalnih elemenata u nacionalne sudove. No, odnos između nacionalnih i internacionalnih komponenti može biti različit u konkretnim slučajevima.

Dijagram sugerira bliskost hibridnih sudova sa ad hoc međunarodnim sudovima. Naime, iako su sudovi za Ruandu i bivšu Jugoslaviju međunarodni, a ne hibridni, oni su hibridnim sudovima bliži od Stalnog međunarodnog kaznenog suda, upravo zbog toga što i hibridni sudovi imaju ad hoc karakter i što su vremenski ograničenog trajanja.

■MEĐUNARODNI SUDOVI \

1^——--------------— 1^—^ ( A D H O C )

/ \

HIBRIDNI \

, \ ( STALNI \ ---------------^ SUDOVI )

V-—--^

NACIONALNI

L \ SUDOVI

mT'- MEĐUNARODNI\

• • VANKAZNENI SUDOVI KAO ' \• ; INSTANCE U KAZNENIM • ^^^^

L . STVARIMA . ' ^^^^

^ ^^^^^^

Dijagram 2 - Mjesto hibridnih sudova u sistemu kaznenih sudova

U Dijagramu 2. smo kao jedva vidljivu komponentu (providnu elipsu) naznačili ulogu međunarodnih sudova koji nisu kazneni, ali mogu odlučivati u kaznenim stvarima.

Zasada je jedini konkretan primjer toga Europski sud za ljudska prava. Taj je sud dostupan okrivljenim osobama nakon što one iscrpe sve pravne lijekove u BiH, kad se okrivljenici pozivaju na povredu ljudskih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava (1950) Vijeća Europe. Ovdje se najčešće radi o procesno-pravnim povredama ljudskih prava (trajanje kaznenog postupka kojim se povrjeđuje pravo na suđenje u razumnom roku, pritvor koji ne zadovoljava propisane causae arresti i sl.)

2. Internacionalizacija u modelu hibridnog suda

Neka je kazneni sud sistem koji ima jednu ili više svrha (ciljeva), svoje elemente (podsisteme) i relacije među tim elementima. U općem modelu sistema nismo naznačili odnose među podsistemima. Naime, za naše potrebe dovoljno je prikazati samo podsisteme u kojima se može ostvariti internacionalizacija. Diferenciranje sistema prema relacijama među elementima je također značajno, ali nije predmet ovog našeg razmatranja.

Razgledanjem modela lako je uočiti nekoliko njegovih očiglednih karakteristika. Najprije, u modelu nisu naznačene relacije među elementima i podsistemima. To je naš svjestan izbor. Bez tih relacija ne bi se moglo govoriti o sistemu. Stoga model i nosi naslov kakav smo mu dali. Lako je pretpostaviti da se skup relacija među elementima približava punoj strukturi, dakle da skoro svaki element ili podsistem stoji u nekoj smislenoj relaciji prema drugom elementima ili podsistemima. Kod takvog stanja opravdano je u početnom modelu zanemariti relacije među podsistema i elementima. Reći da je sve povezano sa svačim blizu je tautologije.Mi smo sistem koncipirali (modelirali) na način da smo u jedan podsistem grupirali ciljeve, u drugi personalni podsisteme, u treći normativni podsistem, a u četvrtom podsistemu elemente resursa neophodnih za funkcioniranje suda.

Pod internalizacijom u uobičajenom smislu podrazumijeva se pridruživanje stranih sudaca i/ili tužitelja nacionalnim sudovima. Prema našem konceptualnom modelu suda kao sistema, radilo bi se o internacionalizaciji u domeni personalnog podsistema. Međutim uz pomoć sistemskog modela kao konceptualne sheme u mogućnosti smo na internacionalizaciju gledati na jedan širi način, te internacionalizaciju prepoznati ne samo u personalnom podsistemu, nego i u drugim podsistemima i elementima.

2.1. Podsistemi i njihova internacionalizacija ■ Ciljevi

(svrhe) kaznenog suda kao sistema

Neposredna svrha (cilj) kaznenog suda kao sistema je utvrditi činjenice i izreći presudu (oslobađajuću ili osuđujuću). Sud utvrđuje činjenice s nekim stupnjem sigurnosti, odnosno nužno s nekim stupnjem neizvjesnosti ili rizika da je činjenice utvrdio nepravilno. Idealno, sud bi trebao osuditi svakog krivca i osloboditi svakog nevino optuženog ili čak osigurati da u slučaju nedovoljne osnovanosti sumnje kazneni proces i ne otpočne (odbijanjem potvrđenja optužnice).

Sudsko odlučivanje je stoga zapravo višeciljno, jer ima barem dva međusobno konkurirajuća cilja: maksimiziranje broja krivaca koji će biti osuđeni, te minimiziranje rizika da nevini budu osuđeni. Ukoliko se želi smanjiti rizik osude nevinih, dopušta se da potencijalni krivci budu oslobođeni. Izreka da je bolje da sto krivaca bude oslobođeno nego da jedan nevini bude osuđen, izraz je preferencija u pravnom odlučivanju. Ta izreka ima niz različitih inačica u raznim krajevima svijeta, gdje umjesto broja 100 figurira neki drugi20.

Posredni, dalji ciljevi (svrhe) kaznenog suda kao sistema su oni zbog kojih se i donose i same norme materijalnog kaznenog prava. Tu spadaju odvraćanje

64163487.doc Str. 11 od ukupno 31

(potencijalnih počinitelja kaznenog djela), zadovoljenje potrebe za pravdom kod oštećenih i javnosti, stvaranje povjerenja u pravednost sustava i in ultima linea zadovoljenje potrebe za sigurnošću pojedinaca i zajednice21.

20 Intrigantno razmatranje ovog trade-off problema dao je Volokh, u Volokh, A. (2007): n Guilty Men http : //www.law .ucla. edu/volokh/guilty . htm (last retr. 27.01.2009)

21 Upravo sigurnost pojedinca i zajednice kao svrha kaznenog prava po našem mišljenju predstavljaracionalu angažiranja Vijeća sigurnosti UN-a u stvarima međunarodnog kaznenog prava. Naravno, taje racionala filozofska, a nije pravni argument u raspravi kakva je otvorena Memorandumom od27.05.1999.godine koji je predsjedniku Vijeća sigurnosti uputila World Progress Organization (v.Memorandum on the Indictment of the President of the Federal Republic of Yugoslavia, thePresident of the Republic of Serbia and Other Officials of Yugoslavia by the "International Tribunalfor the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian LawCommitted in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 http://i-p-o.org/yu-tribunal-memo1999.htm ) (last retr. 12.06.2009)

■ Internacionalizacija u podsistemu ciljeva

Međunarodno kazneno pravo uvelike se temelji na međunarodnoj prihvaćenosti ideje o nužnosti da se okonča praksa nekažnjenosti (impunity). Ta svijest se vrlo jasno ogleda u međunarodnim dokumentima kao što su Ažurirani skup načela za promidžbu ljudskih prava kroz akciju suzbijanja nekažnjenosti^^

2.2. Podsustav sudionika (personalni podsustav)

■ Počinitelj i internacionalizacija u odnosu na počinitelja

Zašto smo navodnog počinitelja uveli u model kao element suda? Naša je opravdanje sljedeće: nema kaznenog djela bez počinitelja. Počinitelj može biti hipotetički (kao u materijalnom kaznenom pravu), može biti nepoznat (kao u fazi otkrivanja počinitelja), može biti osumnjičen, optužen i osuđen (odnosno oslobođen), kao u procesnom kaznenom pravu. Ali bez počinitelja nema kaznenog djela.

U odnosu na počinitelja internacionalizacija se ostvaruje kroz univerzalnu jurisdikciju. Zemlja koja prihvata načelo univerzalne jurisdikcije i koja je to načelo ugradila u svoje zakone, dužna je ili izručiti počinitelja ili mu suditi (aut dedere, aut iudicare). Ovo načelo prevaže nad drugim normama kaznenog prava.

Kod hibridnih sudova karakteristično je pravilo da se sudi samo ograničenom krugu počinitelja - najodgovornijim osobama za najteže zločine. Ovo je uvjetovano ograničenim resursima (financijskim donacijama) i ograničenim vremenskim trajanjem hibridnih sudova.

■ Žrtva (oštećeni) i internacionalizacija

64163487.doc Str. 13 od ukupno 31

22 Orentlicher, Diane (2005) Impunity. Updated Set of principles for the protection and promotion of human rights through action to combat impunity. http://derechos.org/nizkor/impu/principles.html

64163487.doc Str. 14 od ukupno 31

Oštećeni može, ali ne mora biti stranka u kaznenom postupku. To ovisi od konkretnog procesno-pravnog sustava. Neki nacionalni sustavi daju oštećenom (žrtvi) ovlaštenja stranke, bilo supsidijarna, bilo ovlaštenja koja su paralelna tužiteljevim (kao u njemačkom procesnom pravu, n. Verletzte als Beikläger, oštećeni kao sutužitelj, ili paralelni tužitelj). U nekim kazneno-procesnim sistemima, kao što je sistem ITCY, oštećeni nije stranka, niti ima bilo kakva ovlaštenja, dok u drugim, kao što je sistem ICC-a, oštećeni ima izvjesna procesna ovlaštenja.

Bez obzira na to što oštećeni u nekom konkretnom procesnom sustavu ne mora imati ovlaštenja stranke, on figurira kao subjekt o čijim interesima se vodi računa u toku cijelog postupka. Stoga smo ga uveli kao element u sistemu.

U odnosu na žrtvu internacionalizacija se ostvaruje na više načina. Dok tradicionalno kazneno pravo sudi strancu za djelo koje nije počinjeno na teritoriju države kojoj sud pripada ako je oštećeni državljanin te države (pa tako država štiti svoje građane ili svoje stanovnike), preko načela univerzalne jurisdikcije ostvaruje se i internacionalna zaštita interesa žrtve.

Pored toga, u sprezi sa aktivizmom javnosti, žrtve dobivaju i podršku stranih i međunarodnih udruga i institucija.

Žrtva (oštećeni) dugo u međunarodnom kaznenom pravu nije imala status stranke. Otuda je i u Zakonu o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine, putem posredne recepcije anglosaksonskog kaznenog prava (preko međunarodnog prava na koje je anglosaksonsko pravo ostvarilo snažan utjecaj) došlo do toga da oštećeni nema puni status stranke (nego ima samo legitimaciju za podnošenje žalbe protiv dijela presude kojim se odlučuje o imovinsko-pravnom zahtjevu).

Procesni položaj žrtava (oštećenih) sasvim je drugačiji je na internacionaliziranim sudovima u Kambodži. Na tim sudivima je uvedena značajna inovacija: Jedinica za žrtve (Victims Unit). Ova organizaciona jedinica ima zadatak pružati žrtvama i njihovim zakonskim zastupnicima pomoć radi njihovog efektivnog sudjelovanja u postupku. Pomoć žrtvama se ostvaruje različitim oblicima, kao što su pružanje pravne pomoći ili dodjela odvjetnika, a podstiče se i organiziranje u skupine žrtava radi lakšeg ostvarivanja prava po materijalno-pravnim zahtjevima23.

■ Javnost (javnosti) i internacionalizacija

U sistemu pravne terminologije javnost je javlja kao načelo postupka, pa je u tom smislu dio onog podsistema koji smo mi nazvali normativnim. No, u društvenoj realnosti, koju mi pokušavamo konceptualno modelirati, na javnost se može gledati kao na skupinu subjekata koji pokazuju interes za sudski postupak. Koliko je ta skupina homogena ili heterogena i može li se govoriti o jednoj javnosti ili o različitim javnostima, može biti zanimljivo kod detaljnije analize uloge javnosti u sudskom procesu.

Javnost se javlja i kao recipijent poruke. Pravednost postupka i pravednost presude poruka je javnosti. Javnost je i pretpostavljeni instrument zaštite čestitosti sudionika u postupku. Modaliteti sudjelovanja javnosti mogu biti

64163487.doc Str. 15 od ukupno 31

različiti, ali je uloga javnosti u civiliziranom kaznenom postupku (ali ne samo kaznenom) nešto što se podrazumijeva.

Osim kao na element sudskog sistema, javnost se javlja sve češće i kao njegov moralni pokretač. Vjerojatno mnogi postupci ne bi ni bili pokrenuti da donositelji političkih i pravnih odluka nisu morali voditi računa o stavovima javnosti. U međunarodnom kaznenom pravu to važi barem toliko koliko i u domaćem.

Naravno, koliko god da je uloga javnosti nužna za dobro funkcioniranje sudova, valja voditi računa da javnost može imati i negativan utjecaj. Mnogi su mogući izvori disfunkcionalnog djelovanja javnosti: kontrola nad medijima od strane posebnih interesnih skupina (posebno velikih korporacija), manipulacija, a često i nedovoljno razumijevanje kaznenog procesa iz kojeg proisteknu takvi komentari koji kod javnosti stvaraju nepovjerenje u sudske institucije.

I na javnost se može gledati kao na cjelinu sastavljenu od međusobno povezanih dijelova, tako da bi se moglo govoriti i o posebnim

23 Victims Unit. Exraodinary Chambers in the Courts of Cambodia. http://www.eccc.gov.kh/english/victims_unit.aspx dijelovima javnosti. Za sudski proces vjerojatno značajniju ulogu ima „stručna javnost" ili mišljenje profesionalnog staleža kojem suci i tužitelji pripadaju.

Konačno, jedan važan aspekt javnosti su nove tehnologije koje omogućavaju pristup informacijama u takvoj mjeri, da pojam javnosti dobiva novi smisao. Dokumenti iz sudskih procesa kada dospiju na internet izlažu sudu javnosti ulogu svih aktera u postupku, a svojim zadržavanjem na „mreži" produžavaju izloženost sudu javnosti kakva se prije interneta nije mogla zamisliti.

■ Suci i internacionalizacija

Suci u različitim fazama postupka obavljaju različite funkcije koje smo u dijagramu diferencirali (uloga u pred-procesnoj fazi24, u prvostupanjskom postupku i u postupku po žalbi). Pod internacionalizacijom sudova (njihovim pretvaranje u hibridne sudove) uglavnom se podrazumijeva pridruživanje stranih sudaca domaćima.

■ Tužitelj(stvo) i internacionalizacija

Internacionalizacija u pogledu tužiteljske funkcije redovno prati pridruživanje stranih sudaca sudu. Ukoliko u nekoj zemlji ne postoji spremnost za kazneni progon, pridruživanje samo stranih sudaca očigledno ne može riješiti problem. Naime, bez funkcije tužitelja nije moguće pokrenuti postupak.

U Bosni i Hercegovini tužiteljska funkcija za progon ratnih zločina povjerena je stranom tužitelju, koji rukovodi Posebnim odjelom za ratne zločine - Odjelom I i ujedno je zamjenik Glavnog tužitelja25. Za ovo Tužiteljstvo je karakteristično da osim što stranac rukovodi odjelom za

64163487.doc Str. 16 od ukupno 31

24 Pod ulogom sudaca u pred-procesnoj fazi podrazumijevamo sve aktivnosti sudaca koje, ovisno omodelima kaznenog procesa mogu biti „prethodni postupak", „prethodno saslušanje" (kao u BiH) iliuloga „istražnih sudaca", tamo gdje nije prihvaćen model tužiteljske istrage (Kambodža).25 Organizaciona shema Odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiHhtt.p://www.t.uzilastvobih.gov.ba/files/docs/OD^^L_RZ-BOS.pdfratne zločine, internacionalizacije je provedena i na području progona organiziranog kriminala i korupcije. Na čelu Odjela II za organizirani kriminal i korupciju također je postavljen stranac.

U Kambodži je zakonskim aktom uspostavljen institut su-tužitelja (co-prosecutors,26) koji imaju manja ovlaštenja, s obzirom da je pred hibridnim sudovima u Kambodži zadržana institucija istražnog suca.

■ Branitelji i internacionalzacija

Dok je u građansko-pravnom sporu odvjetnik samo produžena ruka ili glas stranke koja ga je opunomoćila, u kaznenim postupcima branitelj ima nešto veću samostalnost. Naime, može funkcionirati, pod određenim uvjetima i protiv volje optuženog (branitelj po službenoj dužnosti, kojeg sud može postaviti i protiv volje optuženog).

Internacionalizacija sudova ima i svoj aspekt u odnosu na branitelje. Ne samo da se na međunarodnim sudovima pojavljuju branitelji iz zemalja koje nisu zemlja počinjenja zločina ili zemlja počinitelja, nego je to postaje praksa i na hibridnim sudovima. Iskustva kambodžanskih hibridnih sudova, na kojima je organizira i sektor za pomoć obrani,27 ukazuju na važnost poštivanja ^^jednakosti oružja". Bez organiziranja posebne jedinice za pomoć obrani i bez angažmana međunarodno priznatih odvjetnika, međunarodni angažman na strani tužiteljstva na izvjestan način bi dovodio u sumnju pravednost suđenja.

■ Ostali sudionici (svjedoci, vještaci, prijatelji suda, sekretarijat)

Moglo se i očekivati da će hibridni sudovi recipirati neka od procesno-pravnih rješenja međunarodnih sudova. To će imati za posljedicu da se pravni sistemi zemalja u kojima funkcioniraju hibridni sudovi upoznaju sa dosad nepoznatim subjektima procesnog prava. Tako je SCSL u postupku protiv Charlesa Taylora iskoristio rješenja međunarodnih sudova i imenovao profesora Philippe Sandsa da kao amicus curiae u

26 Poglavlje VI Zakona o uspostavi ^(Law on the Establishment of the Extraordinary Chambers,with inclusion of amendments as promulgated on 27 October 2004 (NS/RKM/1004/006)http://www.eccc.gov.kh/ english/cabinet/law/4/KR_Law_as_amended_27_Oct_2004_Eng.pdf)27 Defence Support Section (DSS) Extraordinary Chambers in the Courts ofCambodia http://www.eccc.gov.kh/english/defence_office.aspxpodnesku izloži svoje mišljenje o nadležnosti suda za suženje Tayloru, kao šefu države 28 .

I u ovom dijelu personalnog podsistema može se ostvariti internacionalizacija, tako da smo odlučili da u našem apstraktnom modelu suda ne izostane.

2.3. Normativni podsistem

■ Materijalno kazneno pravo kao podsistem

64163487.doc Str. 17 od ukupno 31

Materijalno kazneno pravo definira kaznena djela, odgovornosti i kaznu. Za sud kao sistem, norme materijalnog kaznenog prava su zadatak, nalog da utvrdi je li ostvarena hipoteza dispozicije i nalog da u ovisnosti od toga da presudom odredi sankciju ili oslobodi optuženika optužbi. Ukratko, materijalno pravo je uputa sudu što treba činiti.

■ Procesno kazneno pravo kao podsistem

Procesno kazneno pravo predstavlja uputu sudu kako ispuniti zadatke sadržane u materijalno-pravnoj normi. Skup normi (ili možda korektnije sistem) procesnog kaznenog prava ujedno specificira zadatak, propisuje uvjete, ograničenja i redoslijed postupaka sudionicima.

Pod utjecajem medunarodnih sudova, kao i kroz neposredni utjecaj pojedinih vodećih zemalja, kazneno procesno pravo niza zemalja ugradilo je nova, ranije nepoznata rješenja u procesno-pravni sistem.

Kod internacionaliziranih sudova postavlja se i pitanje procesnog prava koje oni primjenjuju, pa se modeli internacionalizacije i po ovom aspektu mogu razlikovati. Rješenja se razlikuju zbog različitih pravnih tradicija s jedne strane, kao i zbog načina na koji je ostvarena recepcija stranih procesno-pravnih rješenja. Tako je u Bosni i Hercegovini recepcija vršena posredno: mnoga rješenja anglosaksonskog prava preuzeta preko procesnih pravila medunarodnog prava.

28 Case No. SCSL-2004-14-T THE PROSECUTOR OF THE SPECIAL COURT V. SAM HINGA NORMAN MOININA FOFANA ALLIEU KONDEWA htt.p://www.sc-sl.org/LinkClick.aspx? fileticket.=j0IL5eouGEO%3D&tabid=154

■ Organizacione norme

Ustanovljenje suda i njegova organizacija najčešće su predmetom zasebnog skupa normi. U nacionalnim pravnim sustavima to su propisi o sudstvu i tužiteljstvu, kao i o organizaciji izvršenja kaznenih sankcija (koje su izvan domena našeg razmatranja).

Kod hibridnih sudova organizaciono-normativna rješenja su različita. U Bosni i Hercegovini taj skup normi spada u domaće pravo, jer je najprije uređen „zakonom" o Sudu BiH (odlukom kojom je Visoki predstavnik proglasio Zakon o sudu BiH, koju je naknadnim usvajanjem Parlamentarna skupština pretvorila u regularan zakonski akt.

U Sierra Leoneu najvažnije odredbe koje se odnose na ovaj podsistem sadržane su u Sporazumu između UN i vlade Sierra Leonea o uspostavi specijalnog suda za Sierra Leone29. Razumljivo je da se na teritorijima na kojima je postojalo formalno ili barem prividno administriranje od strane UN-a, organizacione norme donose u formi dekreta (uredbi) specijalnih izaslanika generalnog tajnika UN-a, kako je to učinjeno u Istočnom Timoru i na Kosovu.

2.4. Podsistem resursa

64163487.doc Str. 18 od ukupno 31

U podsistem organizacijskih resursa smo ubrojili onaj dio sistema u kojem se osiguravaju materijalne pretpostavke funkcioniranja suda. Iako ovaj podsistem nije predmetom razmatranja pravne teorije, njegova uloga u funkcioniranju sudova je toliko značajna da određuje način na koji se sudovi organiziraju u većoj mjeri nego drugi podsistemi. Posebno je značajan njegov utjecaj na vremensko ograničenje u funkcioniranju posebnih sudova, kao i specijalnih odjela u sudovima. Jedan od razloga formiranja hibridnih sudova je i očekivanje da će ti sudovi za svoje funkcioniranje trošiti manje financijskih sredstava, nego međunarodni sudovi. Iako je već na prvi pogled jasno da je to očekivanje opravdano (jer su troškovi ad hoc međunarodnih sudova eskalirali do neočekivanih razmjera30)

29 Agreement between the United Nations and The Government Of Sierra Leone on the Establishment of a Special Court For Sierra Leone (od 14.08.2000)

http://www.sc-sl.org/LinkClick.aspx?fileticket=CLk1rMOt.CHg%3d&tabid=200

64163487.doc Str. 19 od ukupno 31

Str. 20 od ukupno 3164163487.doc

P r o r a č u n IC400.000.0Q0-

350.000.0Q0-

300.000.0G0-

250.000.0G0-

200.000.000-

150.000.0G0-

100.000.000

50.000.000

0

2002-2003 2004-2005 2006-2007 Dijagram 3 - Rast proračuna ICTY31

2008-2009

Str. 21 od ukupno 3164163487.doc

2.5. Internacionalizacija nekih relacija u modelu

Str. 22 od ukupno 3164163487.doc

Sistem je kao što smo rekli u poglavlju 1. određen ne samo elementima (podsistemima) nego i relacijama između tih elemenata. Grana matematike koja se zove kombinatorika pomaže nam da izračunamo broj mogućih parova elemenata i da uočimo kako je lako zanemariti pojedine relacije u sistemu, ukoliko se analizi relacija ne pristupa sistematski.

Iscrpna analiza svih mogućih relacija prevazilazi pretenzije ovog rada. Ovdje ćemo se osvrnuti samo na nekoliko najvažnijih relacija i zapažanja o njihovom značaju u funkcioniranju hibridnih sudova.

■ Odnos ciljeva i resursa u hibridnom modelu

30 U travnju 2009. godine ICTY imao je 1118 zaposlenih te proračun za 2008-2009 od 343 milijuna dolara, pram The Cost of Justice. ICTY, http://www.icty.org/sid/325

Str. 23 od ukupno 3164163487.doc

31 Ibidem.

Str. 24 od ukupno 3164163487.doc

Ciljevi zbog kojih se pristupilo internacionalizaciji sudova - uspostavi hibridnih sudova utječu na sve druge podsisteme. Najprije, namjera da se smanje enormni troškovi koje iziskuje funkcioniranje međunarodnih sudova bitan je razlog za uspostavu hibridnih sudova. Troškovi funkcioniranja hibridnih sudova su, s druge strane, doveli do smanjivanja aspiracija - redefinicije ciljeva hibridnih sudova. Upravo to se događa sa hibridnim modelom Suda BiH, kada ograničeni resursi dovode u pitanje dalje funkcioniranje Suda po hibridnom modelu.

Dijagram 4 - Odnos ciljeva i resursa

Na nastajanje i funkcioniranje (pa vjerojatno i prestanak ili polagano iščezavanje) hibridnih sudova imaju resursi presudnu ulogu. Za njihovo formiranje uvijek je nužna međunarodna financijska pomoć. Ona se osigurava sporazumima o osnivanju, kao i donacijama pojedinih zemalja ili regionalnih organizacija.

Posebno je zanimljiva jedna svrha (cilj) hibridnih sudova sa stajališta utjecaja na resursa. Taj se cilj naziva „legacy" (zaostavština). O kontekstu hibridnih sudova pod „zaostavštinom" se podrazumijeva učinak koji funkcioniranje hibridnih sudova ima na kulturu vladavine prava u jednoj zemlji i nakon što iščezne internacionalni angažman u sudstvu32. Po našem mišljenju prevaljivanje troškova funkcioniranje na zemlju domaćina, ako se obavlja planski, može doprinijeti ostvarenju zaostavštine.

32 Rule-Of-Law Tools for Post-Conflict States: Maximizing the legacy of hybrid courts New

York & Geneve: UNITED NATIONS, 2008 p. 4

Financiranje specijalnih odjela Suda BiH omogućeno je donacijama, od kojih su najveći dio osigurale SAD33 Ovih dana (lipanj 2009.) je kulminirao problem nastavka rada Sud zbog nemogućnosti ili nespremnosti da se osiguraju financijska sredstva za njegovo funkcioniranje.

Slično je i sa drugim sudovima, jer za sve važi pravilo da njihov opstanak ovisi o donacijama.

■ Utjecaj sistem ciljeva na procesno kazneno prava

Ako je cilj hibridnih sudova ne samo spriječiti nekažnjenost, nego i ostvariti trajan doprinos kulturi vladavine prava u zemlji nakon što hibridni sudovi

Str. 25 od ukupno 3164163487.doc

prestanu funkcionirati (zaostavština, e. legacy), onda se to svakako odražava i u procesnom pravu koje primjenjuju hibridni sudovi. Uvođenje koncepata „zakonitosti dokaza", odnosno nedopustivosti nezakonito pribavljenih dokaza, zatim pravila kojima se osigurava u najvećoj mjeri zaštita ljudskih prava osumnjičenika, te se u ta prava dira samo u mjeri u kojoj je to nužno za voženje postupka, predstavljaju doprinos vladavini prava i nakon prestanka rada hibridnih sudova, u onim zemljama u kojima takva rješenja nisu bili sastavnim dijelom procesnog prava.

Nažalost, nekad je zbog potrebe da se ostvari svrha hibridnog suda, recepcija novih pravila vodila ka eroziji prava osumnjičenika, odnosno optuženika. Tako je Zakonom o ustupanju predmeta MKSJ^' 4 u cilju ekonomičnosti postupka prihvaćeno načelo da se mogu koristiti dokazi koji su pribavljeni od strane MKSJ, pa se kao dokazi mogu koristiti i iskazi svjedoka dati istražiteljima tužiteljstva MKSJ. Iako su ova pravila ublažena dodatnim pravilom da "Sudovi ne mogu zasnivati osuđujuću

33 Ivanisevic, Bogdan (2008): Odjel za ratne zločine u Bosni i Hercegovini: Odhibridnog do domaćeg suda. New York: Međunarodni centar za tranzicijsku pravdu:Internationa Center for Transitional Justice

34 Zakon o ustupanju predmeta od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšuJugoslaviju Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i korištenju dokaza pribavljenih odmeđunarodnog krivičnog suda za bivšu jugoslaviju u postupcima pred sudovima uBosni i Hercegovini (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, 61/04, 46/06, 53/06,76/06)

presudu isključivo ili u odlučujućoj mjeri na prethodnim iskazima svjedoka koji nisu dali usmeni iskaz na glavnom pretresu" (stavak 2. članka 4. Zakona), ovdje se radi o značajnom pogoršanju procesnog položaja optuženika koje ide ispod standarda prava na pravedno suđenje.

■ Javnost i ciljevi hibridnog suda

Naročito je za post-konfliktne zajednice važan utjecaj koji hibridni sudovi ostvaruju na javnost. Ovaj aspekt rada sudova bolje je istražen za međunarodne sudove35, nego za hibridne. U post-konfliktnim zajednicama vrlo se često radi o javnostima, a ne o javnosti: toliko je javnost polarizirana oko svih pitanja, pa i oko pitanja ratnih zločina, da se postavlja pitanje doprinose li sudovi pomirenju i približavanju stavova ili samo raspiruju tinjajući konflikt. Ovo sigurno zahtijeva detaljnija sociološka istraživanja.

No, bez obzira na neizvjesnost u tom pogledu, suđenja u post-konfliktnim zajednicama moraju demonstrirati pravilo da je nekažnjenost neprihvatljiva i moraju demonstrirati važnost vladavine prava. Stoga je funkcija odnosa s javnošću i dostupnost informacije na najlakši način, potpomognut suvremenim tehnološkim rješenjima od izuzetne važnosti. Gotovo svi hibridni sudovi pridaju važnost ovom aspektu svoga rada, ali nisu svi jednako temeljiti u tome. Pri tome valja voditi računa da javnost na koju ciljaju službe za odnose s javnošću nije samo opća javnost, nego da treba voditi računa i o potrebama stručne javnosti.

Primjer službenog sajta Suda BiH, na kojem se pretraživanje po predmetima, po odjelima i po imenima obavlja s lakoćom, te daju faksimili sudskih dokumenata mogao bi poslužiti budućim hibridnim sudovima.

Str. 26 od ukupno 3164163487.doc

■ Javnost - ciljevi - personalna internacionalizacija

Str. 27 od ukupno 3164163487.doc

35 Stromseth, Jane (2009) Justice on the Ground: Can International Criminal Courts StrengthenDomestic Rule of Law in Post-Conflict Societies? Hague Journal on the Rule of Law, 1: 87-97,2009 http://Journals.cambridge.org/action/displayFulltext?tvpe=1&fid=4614176&üd=ROL&volumeId=1&issueId=01&aid=4614172

Prethodne relacije koje smo ilustrirali spadaju u tzv. binarne (odnos između dva elementa). Ovdje ćemo se pozabaviti jednom trinarnom relacijom (relacijom između tri elementa (podsistema).

CILJEVI

JAVNOST

Dijagram 5 - Odnos ciljeva, javnosti i stranih sucaca i tužitelja

Neka je cilj hibridnog suda utjecati na javnost (javnosti) na način da se pravednim suđenjem dovede to prihvaćanja temeljnih načela humanitarnog prava, vrijednosti ljudskih prava. Uloga stranaca (sudaca i tužitelja), je prije svega, osigurati nepristranost i kredibilitet suda. Međutim, činjenica da su suci stranci sama po sebi ne proizvodi taj učinak. Ukoliko se ne vodi računa o stavovima (često podijeljene) javnost, te o mehanizmima za osiguranje nepristranosti, hibridni sudovi neće postići ciljevi zbog kojih su sudovi internacionalizirani. U američkom procesnom pravu postoje mehanizmi za osiguranje nepristranosti porote - stranke u postupku imaju pravo tražiti eliminaciju onih članova za koje pretpostavljaju da mogu biti pristrani. Dovoljna je njihova ocjena, dakle ne postavlja se zahtjev da stranke učine vjerojatnim pristranost ili da je čak dokazuju. Iako se takvi mehanizmi primjenjuju na porotu, a ne na vijeća sudaca-profesionalaca, funkcija

64163487.doc Str. 28 od ukupno 31

Kakvi su stvarni učinci pridruživanja stranih sudaca i tužitelja na promjene stavova javnosti je upitno i zahtijeva adekvatna društvena istraživanja.

Str. 29 od ukupno 3164163487.doc

3. Zaključci

Kazneni sudovi u čijem radu zajednički sudjeluju strani i domaći suci i tužitelji (hibridni kazneni sudovi) relativno su nova pojava i svega nekoliko takvih sudova je do sada uspostavljeno. Stoga je prerano za generalizacije o ovom modelu sudova. Teorijska razmatranja mogu se ograničiti uglavnom na studije slučaja i komparacije.

Ipak, u ovom radu smo pokušali o hibridnim sudovima razmišljati uz pomoć koncepta sistema, dakle cjeline sastavljene dijelova i relacija među tim dijelovima. Hibridni sud smo konceptualno modelirani kao sistem koji se sastoji od četiri podsistema: personalni (podsistem subjekata), normativni podsistem (podsistem materijalnog, procesnog i organizacionog prava), te podsistem ciljeva i podsistem resursa. Od uobičajenog pravnog shvaćanja pojma suda, naš sistemski koncept se razlikuje što u personalnom podsistemu uključuje i subjekte nisu elementi suda u uobičajenom značenju, ali bez koji sud ne bi mogao ili ne bi trebao funkcionirati. Tako su kao elementi uključeni počinitelj (hipotetičko, osumnjičeni, optuženi, okrivljeni), suci u različitim funkcijama (pred-procesnoj, prvostupanjskoj i apelacionoj), tužitelji, oštećeni (koji ne mora biti stranka u postupku, ali je subjekt o kojem se u postupku vodi računa). Konačno, u koncept personalnog podsistema je uključena i javnost, kao bitan subjekt (ili subjekti, kada ne govorimo o homogenoj javnosti),

U takvom konceptualnom modelu sistema pokušali smo proces internacionalizacije razmatrati izvan uskog uobičajenog shvaćanja, koje pod internacionalizacijom podrazumijeva samo sudjelovanje stranih sudaca i tužitelja. Iz apstraktnog modela pokušali smo prepoznati aspekte internacionalizacije podsistema ciljeva, personalnog i normativnog podsistema, te podsistema resursa. Sistemski pristup pomaže da se bolje razumiju fenomeni, ali „holistički" pristup na kojem se temelji uvijek dovodi razumijevanja predmeta istraživanja u kojem se stalno otkrivaju „praznine", novi nedostaci znanja, što je zapravo i najstimulativniji aspekt sistemskog pristupa. Prikaz internacionalizacije u sistemskom modelu hibridnog suda, koji smo ovdje dali, vjerojatno otvorio više pitanja, nego što je pružio odgovora.

Nomografske reference

(1) Accord pour et Statut du Tribunal Spécial pour la Sierra Leone, 16 janvier2002. Comité international de la Croix-Rougehttp://www.icrc.org/dih.nsf/0/1adf75435d6055ebc1256c21003d544c? OpenDocument

(2) Agreement between the United Nations and The Government Of Sierra Leone on the Establishment of a Special Court For Sierra Leone (od 14.08.2000) http://www.sc-sl .org/LinkClick.aspx?fileticket=CLk1rM0tCHg %3d&tabid=200

(3) Agreement between the United Nations and the Royal Government of Cambodia Concerning the Prosecution Under Cambodian Law Of Crimes Committed During the Period Of Democratic Kampuchea of 06 June 2003 http://www.cambodia.gov.kh/krt/pdfs/Agreement%20between%20UN%20and %20RGC.pdf

64163487.doc Str. 30 od ukupno 31

(4) Budget January 2009-December 2010. Special Court for Sierra Leone. http://www.sc-sl.org/LinkClick.aspx?fileticket=eSgWki%2fdxSU %3d&tabid=204

(5) Case No. SCSL-2004-14-T THE PROSECUTOR OF THE SPECIAL COURT V. SAM HINGA NORMAN MOININA FOFANA ALLIEU KONDEWA Special Court for Sierra Leone http://www.sc-sl.org/LinkClick.aspx?fileticket= j0IL5eouGE0%3D&tabid=154 (last.ret. 18.06.2009)

(6) Coalition Provisional Authority. The Statute of the Iraqi Special Tribunal. http://www.globalpolicy.org /images/pdfs/1210iraqistatute.pdf

(7) Dopuna uredbe br. 2000/6 o imenovanju i smenjivanju sa dužnosti međunarodnih sudija i međunarodnih tužilaca. UNMIK/URED/2000/34http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/04serbia n/SC2000regs/RSC2000_34.pdf

(8) Kram dated February 8, 1993 on Criminal Procedure. State Council of thePeoples Republic of Cambodiahttp://www.bigpond.com.kh/Council_of_Jurists/Penal/pen002g.htm#Art102

(9) Law on the Establishment of the Extraordinary Chambers, with inclusion ofamendments as promulgated on 27 October 2004 (NS/RKM/1004/006)http://www.eccc.gov.kh/english/cabinet/law/4/KR_Law_as_amended_27_Oct_2004_Eng.pdf

64163487.doc Str. 31 od ukupno 31

(10) Uredba br. 2000/6 UNMIK/URED/2000/6 15. februar 2000. godine o postavljanju i razrešenju međunarodnih sudija i međunarodnih tužilaca

iz službe. http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/04serbia n/SC2000reas/RSC2000_06.pdf

(11) Zakon o kaznenom postupku (nesužbena prečišćena verzija) na sajtu Suda BiH Zakon o sudu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, br. 29/00, 16/24, br. 16/02 br. 24/02 , br. 03/03 , br. 37/03, br. 42/03, br. 04/04, br. 09/04, br. 35/04, br. 61/04)

(12) Zakon o sudu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, br. 29/00,16/24, br. 16/02 br. 24/02 , br. 03/03 , br. 37/03, br. 42/03, br. 04/04, br.09/04, br. 35/04, br. 61/04)

(13) Zakon o ustupanju predmeta od strane Međunarodnog krivičnog sudaza bivšu jugoslaviju Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i korištenju dokazapribavljenih od međunarodnog krivičnog suda za bivšu jugoslaviju upostupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik Bosne iHercegovine, 61/04, 46/06, 53/06, 76/06)

(14) Zakon o usvajanju izmjena Zakona o Sudu BiH, Službeni glasnik BiH br. 32/07)

(15) Zakon o usvajanju izmjena Zakona o Sudu BiH, Službeni glasnik BiH br. 32/07)

64163487.doc Str. 32 od ukupno 31

Bibliografske reference

1. Böhm, von Andrea (2006). Sierra Leone als gutes Beispiel. Die Zeit 06.04.2006 Nr.15. http://www.zeit.de/2006/15/Glossar_S_122. Defence Support Section (DSS) Exraodinary Chambers in the Courts of Cambodia http://www.eccc.gov.kh/english/defence_office.aspx3. Erste Urteile gegen Kinder-Rekrutierer. Sweizer-Fernsehen. 19.07.2007. http://tagesschau.sf.tv/nachrichten/archiv/2007/07/19/international/erste_urte ile_gegen_kinder_rekrutierer (last retr. 16.06.2009)

1. http://de.wikipedia.org/wiki/Sondergerichtshof_f%C3%BCr_Sierra_Leone 4. Introduction to the ECCC. Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia. http://www.eccc.gov.kh/english/about_eccc.aspx5. Ivanisevic, Bogdan (2008): Odjel za ratne zločine u Bosni i Hercegovini: Od hibridnog do domaćeg suda. New York: Međunarodni centar za tranzicijsku pravdu: Internationa Center for Transitional Justice6. Jain, Nehu (2008). Conceptualising Internationalisation in Hybrid Criminal Courts. AsianSIL. ASIAN SOCIETY OF INTERNATIONAL LAW, Working Paper 2008/Ž8 http://law.nus.edu.sg/asiansil/workingpapers/2008/doc/08_Neha%20Jain.pdf

7. Möllers, Wolfgang (2001) Massenmord am eigenen Volk. http://www.inwent.org/ez/articles/068410/index.de.shtml8. Orentlicher, Diane (2005) Impunity. Updated Set of principles for the protection and promotion of human rights through action to combat impunity. http://derechos.org/nizkor/impu/principles.html9. Organizaciona shema Odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH http://www.tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/ODJEL_RZ-BOS.pdf10. Regina, K.(2009). Das späte Gericht: 30 Jahre nach der Vertreibung der Roten Khmer aus Kambodscha beginnt das Völkermord-Tribunal gegen einen Haupttäter. Berliner Zeitung. 17.02.2009 Textarchiv http://www.berlinonline.de/berliner-zeitung/archiv/.bin/dump.fcgi/2009/ 0217/horizonte/0001/index.html (last retr. 15.06.2009) 11. RULE-OF-LAW TOOLS FOR POST-CONFLICT STATES: Maximizing the legacy of hybrid courts New York & Geneve: UNITED NATIONS, 200812. Rummel, R.J. (2002). Definition of Democide. http://www.hawaii.edu/ pwerkills/DBG.CHAP2.HTM

2. Sondergerichtshof für Sierra Leone. Wikipedira (njemačko izdanje)3. Special Court for Sierra Leone http://www.sc-sl.org/ (last retr. 11.06.2009)

13. Stromseth, Jane (2009) Justice on the Ground: Can International Criminal Courts Strengthen Domestic Rule of Law in Post-Conflict Societies? Hague Journal on the Rule of Law, 1: 87-97, 2009

http://journals.cambridge.org /action/displayFulltext?type=1&fid=4614176&jid=ROL&volumeId=1&issueId=01&aid=4614172

17. The Cost of Justice. ICTY, http://www.icty.org/sid/3251. Victims Unit. Exraodinary Chambers in the Courts of Cambodia. http://www.eccc.gov.kh/english/victims_unit.aspx

64163487.doc Str. 33 od ukupno 31

17. Lista akronima

BiH Bosna i Hercegovina

ICJ - Internatilna Criminal Court (Međunarodni kazneni sud) ICTY - International

Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia MKSJ v. ICTYSCSL Specijalni sud za Siera Leone (Special Court For Sierra Leone)UNTAET, UNITED NATIONS TRANSITIONAL ADMINISTRATION IN EAST TIMOR (Prijelazna uprava UN-a za Istočni Timor)

Lista dijagrama

Dijagram 1 - Sistem i podsistemi konceptualnog modela kaznenogsuda..........................................................................................................8Dijagram 2 - Mjesto hibridnih sudova u sistemu kaznenih sudova. 9Dijagram 3 - Rast proračuna ICTY.......................................................19Dijagram 4 - Odnos ciljeva i resursa.....................................................20Dijagram 5 - Odnos ciljeva, javnosti i stranih sucaca i tužitelja... .23

64163487.doc Str. 34 od ukupno 31