UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

Ime i prezime : Dženana Begović

-INTOLERANCIJA NA HRANU-

-Seminarski rad-

Tuzla,juni 2014

1

UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

Ime i prezime : Dženana Begović

-INTOLERANCIJA NA HRANU-

-Seminarski rad-

Tuzla,juni 2014

2

Naziv predmeta :Bromatologija

Voditelj :dr.sc. Midhat Jašić, van prof

Broj stranica :24

Broj slika :7

Broj tablica :1

Broj priloga :/

Broj literaturnih referenci :7

Intolerancija na hranu

Sažetak rada :

Osnovna tema rada je netolerancija na hranu, „bolest novijeg doba“ koju je teže prepoznati jer su manifestacije nejasne i često i neprimjetne. Za opis problema korištena je dostupna literatura, sekundarne naučne literature i informacije dostupne na internetu. Namjera je razlikovati netoleranciju hrane od alergije , jer ne postoji nikakva veza sa alergijom.

Određena vrsta hrane može izazvati abnormalnu reakciju organizma, što može u nekim slučajevima izazvati probavne tegobe, a u drugima manifestacije koje mogu biti neprimjetne i koje je vrlo teško povezati s hranom, zbog toga što mijenjaju hroničnu patologiju.

Uz netoleranciju određene namirnice moguće je povezati sljedeće manifestacije:

Probavne smetnje Poremećaji u tjelesnoj težini Dermatološki problemi Psihološke smetnje

3

Neurološke smetnje Respiratorne tegobe i dr.

Ključne riječi :netolerancija, hipersenzitivnost, biohemijske metode.

THE FOOD INTOLERANCE

Summary:

The basic theme of this work is “The food intolerance" a “disease of modern times" which is difficult to recognize because its manifestations are often non clear and imperceptible. For a description of the problem I used available literature, scientific literature and secondary information available on the Internet. The intention is to distinguish an allergy from the food intolerance, because there is no connection with allergies and the food intolerance.

Certain foods can cause an abnormal reaction of the organism, which can, in some cases cause digestive problems and other events, that may be imperceptible and that is very difficult to associate with food, because it change chronic pathologies. With the intolerance of certain food, can connect the following events:IndigestionDisturbances in body weightDermatological problemsPsychological disordersNeurological disordersRespiratory problems, etc.

Keywords: intolerance, hypersensitivity, immunoglobulin, biochemical methods

4

Sadržaj :

1.Uvod 6

2.Reakcije na netoleranciju na hranu 7

3.Uzroci 8

4.Vrste imunih odgovora kod čovjeka 12

4.1 Imunološki odgovor kod čovjeka 12

4.2 Imunoglobulin E posredovan odgovor 14

4.3 Imunoglobulin G posredovan odgovor 15

5.Analitičke metode kod prepoznavanja netolerancije na hranu 16

5.1 Dijagnostika netolerancije 16

6.Hrana koja najčešće izaziva reakciju netoleranciju na hranu 20

7.Zaključak 23

8. Literatura 24

5

1. UVOD:

-Netolerancija na hranu je pojam koji se koristi za razne fiziološke reakcije povezane sa određenom vrstom hrane ili sa sastojaka hrane.Netolerancija na hranu je škodljiva reakcija, često zakašnjela, na hranu, piće, prehrambeni aditiv ili sastojak u hrani koji proizvodi simptome u jednom ili više organa ili sistema, ali nije alergija na hranu i ne bih se trebala mijenjati sa njom.Alergija na hranu –proces posredovan IgE antitijelima protiv proteina hrane i manifestuje se brzom uzročno posljedičnom reakcijom.Netolerancija na hranu je reakcija na hranu koja može da izazove neprimjetne simptome i vezuje se za mnoga hronična stanja.Nije poznato da će netolerncija na hranu da ugrozi život,ali može da značajno promjeni kvalitet života.Dok manje od 2% populacije pati od alergija,procjenjuje se da više od 35 % populacije pati od netolerancije na hranu.Netolerancija na hranu je hronična, manje akutna, manje očita te stoga mnogi ljudi ne znaju da je imaju, za razliku od upečatljivih i bolnih simptoma prilikom alergije na hranu.Često treba dugo vremena dok se dogode prvi simptomi .Simptom počinje pola sata nakon obroka neprimjerene hrane, a katkada i nakon 48 sati.Neki od simptoma su :-blaži grčevi u stomaku i spazme-glavobolja-povremeni umor-nesanica-kožni osipi,ekcem-mučnina-vroglavica-smetnje probavnog trakta-nadutost-iscrpljnost-povremeni zatvor-proljev itd.

6

Najčešće pominjane netolerancije ( nepodnošenje ) hrane su :

-Netolerancija na laktozu – crijeva ne mogu probaviti laktozu (šećer) koji se

nalazi u mliječnim proizvodima.

-Netolerancija na gluten (celijakija) – organizam ne može probaviti albumin

koji se nalazi u žitaricama.

-Netolerancija na mliječne proizvode – može se dogoditi bebama kada

prelaze s majčinog mlijeka na hranu koja sadrži kravlje mlijeko.

-Netolerancija na sojine proteine – organizam ne može probaviti sojin

protein.

2. REAKCIJE NA NETOLERACIJU NA HRANU

Reakcije uzrokovane netolerancijom na hranu uključuju farmakološke, metaboličke i/ili gastrointestinalne reakcije na hranu ili sastojke hrane. Netolerancija na hranu ne uzrokuje psihičke smetnje niti trovanje hranom.

Metaboličke reakcije na hranu nastaju zbog urođene ili stečene greške metabolizma na određene namirnice, kao što je dijabetes, nedostatak laktoze, fenilketonurija i manjak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze.

Farmakološke reakcije većinom nastaju zbog hemikalija sa malom težinom molekula koje se događaju ili kao prirodni sastojci, kao što je salicilna osjetljivost i amini, ili prehrambeni aditivi, kao što su razni konzervansi, emulgatori, pojačivači okusa i slično.

Gastointestinalne reakcije mogu nastati zbog pogrešne apsorpcije ili drugih anomalija probavnog trakta.

Imunološki odgovori nastaju posredstvom imunoglobulina, bez IgE-a, gdje imunološki sistem prepoznaje određenu hranu kao strano tijelo.

7

Otrovi mogu biti prirodno zastupljeni u hrani, ili oslobođeni bakterijama ili zbog otrova u namirnicama. Reakcije na otrove u hrani uzrokuju izravne reakcije hrane ili sastojaka bez uključivanja imunološkog sistema. Nema psiholoških reakcija izuzev emotivnih asocijacija sa određenom hranom.

Također neželjene reakcije na hranu mogu biti :

-imunološke-hipersenzitivnost ( hrana djeluje kao alergen i izaziva imuni odgovor u organizmu )

-neimunološke –pseudoalergijske tj. Ne dolazi do reakcije antigen-antitijelo.

Hipersenzitivnost na hranu koja nije posredovana IgE antitijelima je hronične naravi sa zamaskiranim simptomima te je teže dijagnosticirati od alergija.

Simptomi variraju od osobe do osobe, a često nas navede na krivi trag.

3. UZROCI

Razne organske hemikalije u namirnicama biljnog i životinjskog porijekla dovode do simptoma netolerancije na određenu hranu.

Simptomi mogu početi u bilo kojem dobu te se razijati sporo ii brzo. Mogu ih uzrokovati virusne infekcije il bolesti izlaganja hemikaijama u okolišu. Manjak probavnih enzima mogu također biti uzrok. Netolerancija na laktozu je primjer gdje tijelo ne proizvodi dovoljno laktaze kako bi probavio laktozu u mlijeku, dok mliječni proizvodi sa manje laktoze kao što je sir, su manje vjerovatni kao uzroci poticanja reakcija u ovom slučaju.

Celijakija, autoimuna smetnja uzrokovana imunološkom reakcijom na gluten vodi do netolerancije na gluten.

Najraširenija priroda hemikalija u namirnicama koja može prourokovati reakciju je salicilna kiselina, kao i tartrozin i benzojeva kiselina. Benzojeva i salicilna kiselina se javljaju prirodno u raznim namirnicama kao što je voće, povrće, sok, kafa, vino, čaj, začini, lješnjaci.

Druge prirodne hemikalije koje uzrokuju reakcije su amini, nitrati, sulfidi i neki antioksidansi, tu su i pojačivači ukusa.

8

Ljudi osjetljivi na hranu imaju različite pragove osjetljivosti, tako da osjetljiviji ljudi mogu već dobiti reakcije na mnogo manje količine tvari.

Brojne uzroke na netolerncije na hranu možemo svrstati u nekoliko grupa:

-biohemijska i fiziloška

-toksična

-ostali uzroci

Biokemijske intolerancije hrane su češće nego prava alergija na hranu. U većem

broju slučajeva su uzrokovane različitim organskim tvarima koje su prirodni

sastojak hrane, kako životinjskog, tako i biljnog porijekla, a rjeđe aditivima,

konzervansima, bojama... I prirodni i umjetni sastojci hrane uzeti u dovoljnim

količinama mogu uzrokovati štetne reakcije kod osjetljivih ljudi, a stupanj

reakcije varira od čovjeka do čovjeka.

9

Intolerancija se javlja podjednako kod osoba kojima obiteljska anamneza bilježi ili ne bilježi alergijske reakcija. Simptomi se mogu javiti u bilo kojoj dobnoj skupini, sporo ili brzo

Zanimljivi su rezultati studija u kojima se analizirala krv uzeta iz pupčane vrpce

koji ukazuju da aktivacija i daljni razvoj tolerancije/intolerancije datiraju još iz

prenatalnog doba. Još u maternici suočeni smo s opasnosti za razvoj

osjetljivosti na hranu, a taj trend se nastavlja i tijekom ranog djetinjstva dok

imuni sustav i probavna cijev još uvijek sazrijevaju.Najvažniji uzrok intolerancije

na hranu je enzimski defekt u probavnom sustavu, ali može biti i rezultat

farmakološkog efekta vazoaktivnih amina prisutnih u hrani (npr.histamin

Kako organizam reagira na sastojke hrane? Stvarajući antitijela koja se nakon

probave ujedinjuju sa specifičnim antigenima hrane, formirajući

imunokomplekse koji stvaraju mrežu tzv. «cirkulirajućih imunkompleksa».

Posljedično, dolazi do stimulacije i drugih elemenata imunološkog sustava,

izazivajući lokaliziranu upalu tkiva, koja se može manifestirati i povećanom

propusnošću crijevne stijenke. Velika količina cirkulirajućih imunokompleksa

može povećati koloidno-osmotski tlak krvne plazme što dovodi do zadržavanja

veće količine tekućine izvan i unutar stanica. Posljedica je oštećenje različitih

stanica i tkiva, ali i stvaranje edema s posljedicom povećanja tjelesne mase

(pretilost).

Kako dijagnosticiramo intoleranciju na hranu?

Detalji imunopatoloških mehanizama intolerancije svakim danom bivaju sve

jasniji što omogućava razvoj visoko kvalitetnih i visoko specifičnih dijagnostičkih 10

sredstava kao što je i test intolerancije na hranu kojim se određuje razina

specifičnih IgG antitijela.

Dijagnoza se postavlja na temelju osobne i obiteljske anamneze te kožnih i

seroloških testova kojima se eliminira ostale uzroke. Nakon eliminacije „pravih“

alergija na hranu te drugih mogućih uzroka pristupamo testu intolerancije na

hranu. Ovim testom se dokazuje patološka prisutnost specifičnih IgG antitijala.

Ova „spora“ antitijela nastaju nakon što je organizam u nekom sastojku hrane

prepoznao „stranca“ (antigen) kojeg mora eliminirati iz svog teritorija. Što je

„stranaca“ više to je mogućnost eliminacije manja i naša antitijela koja su

„lisičinama“ povezana za antigene lutaju organizmom stvarajući probleme gdje

god se zadrže u većem broju.

11

4. VRSTE IMUNIH ODGOVORA KOD ČOVJEKA

4.1 Imunološki sistem kod čovjeka

Imunološki sistem je sistem organa i ćelija koji štiti tijelo od napada stranih

mikroorganizama. Osnovna funkcija imunološkog sustava je da otkriva i uklanja

iz organizma sve tvari koje prepozna kao strane

Organi imunološkog sistema

Zadatak imunološkog sistema je sprečavanje ulaza mikroba u tijelo i uništavanje

stranih tijela koja uđu u organizam. Kad mikroorganizam uđe u naše tijelo,

12

napadaju ga ćelije koje se nalaze na prvoj borbenoj liniji: makrofagi, neutrofili,

monociti.

Ćelije imunološkog sistema

Imunološki sistem kod čovjeka je osnov dobrog zdravlja.

Imunološki sistem je jednim dijelom ovisan o prehrani. Hrana sadrži vitamine i

minerale koji potiču odbrambene funkcije tijela na način da reguliraju

koncentraciju leukocita (bijela krvna loza) te pomažu očuvanju funkcije

imunološkog sustava jer su T-limfociti odgovorni za ćelijski imunitet.

Idealna prehrana sadržava namirnice bogate vlaknima i s malo masnoća te,

naravno, obilje voća i povrća.

Raznolika prehrana štiti imunološki sustav i sprečava razne bolesti

Najznačajniji oblik imunoloških reakcija kod alergija na hranu su:

13

-Tip 1(brza reakcija, IgE-posredovana),

-Tip 3(odgođena reakcija, IgG-posredovana)

4.2 Imunoglobulin E (IgE) posredovan odgovor

Najpoznatiji i dobro proučeni oblik alergije na hranu naziva se imunološka

reakcija tipa 1 (ili – klasična alergija na hranu, brza reakcija, IgE-posredovana,

atopična alergija na hranu, itd.).

Alergija na hranu tip 1 javlja se u samo 2-5% populacije, a simptomi alergije se

pojavljuju unutar dva sata od jela. Najčešće se javljaju kod djece, a rjeđe kod

odraslih. U pravilu, brza alergija na hranu uključuje jednu ili dvije namirnice u

prehrani. Brze alergije na hranu se uglavnom dijagnosticiraju samostalno zbog

toga što uključuju malu količinu pojedinačne namirnice, a simptomi alergije se

javljaju odmah. Brze alergije na hranu uključuju namirnice koje se jedu rijetko.

Brze alergije na hranu primarno zahvaćaju kožu, zračne prohode i probavni

sustav. Brze alergijske reakcije na hranu su često trajne i ustaljene. Primjer:

jednom kada razvijete alergiju na kikiriki ili školjke, ona je doživotna. Uobičajno

se javlja u genetički predisponiranih pojedinaca u kojih imunološki sistem

počinje stvarati specifični oblik antitijela nazvan imunoglobulini E (IgE) na

određenu hranu. Jednom stranom IgE antitijela će prepoznati i vezati se na

hranu koja izaziva alergiju. Drugom stranom se antitijelo prihvaća na

specijalizirane imunološke stanice ispunjene histaminom koje se nazivaju

mastociti. Pripremljeni za akciju, sada IgE antitijela samo trebaju strpljivo

čekati ponovni kontakt s alergenima iz hrane.

Kada slijedeći put konzumirate hranu koja izaziva alergiju, IgE antitijela čvrsto

se prihvaćaju na hranu. Trenutačno otpuštanje histamina i drugih hemijskih 14

spojeva vezanih uz alergije (hemijski medijatori) iz mastocita brzo dovode do

pojave neželjenih grčeva u trbuhu, dijareje, kožnog osipa, ekcema, naticanja,

otežanog disanja ili najzastrašujuće od svih reakcija tipa 1, anafilaksije.Sinteza

iumunoglobulina E (IgE) odvija se uglavnom u respiratornom i probavnom

traktu, te u limfnim čvorovima.

4.3 Imunoglobulin G (IgG) posredovan odgovor

Imunološke reakcije tipa 3 su mnogo učestalije nego reakcije tipa 1.

U stvari, kod 45-60% populacije je zabilježena pojava alergije na hranu tipa 3 (ili

IgG-posredovana odgođena alergijska reakcija na hranu). Tip 3 alergije na

hranu (ili – odgođene alergije na hranu, osjetljivost na hranu, nepodnošljivost

hrane, itd.) također uključuju imunološki sustav. One se javljaju kada

imunološki sistem stvara preveliku količinu antitijela tipa imunoglobulina G

(IgG) na određenu hranu. IgG antitijela, umjesto da se vežu na mastocite kao

IgE antitijela kod alergija tipa 1, vežu se direktno na hranu kada ona uđe u

krvotok, tvoreći tzv. cirkulirajuće imune komplekse različitih veličina (alergija na

hranu vezana na antitijela u krvotoku). Simptomi alergije kod tipa 3

imunoloških reakcija su odgođeni - javljaju se u rasponu od nekoliko sati do

nekoliko dana nakon konzumacije hrane koja izaziva alergiju. Karakteristična

odgođena reakcija uključuje 3 do 10 namirnica, ponekad čak do 20 namirnica

kod izrazito alergičnih pojedinaca.

Odgođena reakcija na hranu može se javiti u bilo kojem organu ili tkivu u tijelu i

može se povezati bilo s uzrokovanjem i/ili izazivanjem preko 100 alergijskih

simptoma, kao i preko 150 različitih medicinskih oboljenja. Zbog kombinacije

15

odgođenih simptoma, većeg broja namirnica i potrebe za hranom, tip 3

odgođene alergije na hranu je jako teško, ako ne i nemoguće samostalno

dijagnosticirati. Jedini tačan i pouzdani način za otkrivanje odgođene alergije na

hranu su laboratorijska ispitivanja.Procjenjuje se da 60 do 80 milijuna

amerikanaca pati od klinički ozbiljnih alergija na hranu od kojih većina pati zbog

odgođenih simptoma.

5. ANALITIČKE METODE KOD PREPOZNAVANJA NETOLERANCIJE NA HRANU

5.1 Dijagnostika netolerancije

Savrseno zdrava hrana za jednu osobu, moze biti stetna, toksicna za drugu!

Postoji više metoda za otkrivanje intolerancije na hranu. Jedne spadaju u

kategoriju imunoloških analiza, dosta su skupe i teže dostupne. Druge su

bazirane na odredjivanju vibracionog sklada ili nesklada između organizma i

namirnica. Nesklad = intolerancija. Zapravo se radi o dijagnosticiranju iste

pojave sa dva različita aspekta.

Imunološka dijagnostika bazirana je na određivanju nivoa specifičnih antitijela

(IgG) u odnosu na pojedine proteine iz namirnica.

Vibratorne metode pripadaju alternativnom pristupu u liječenju i dijagnostici,

priznatim u mnogim zemljama Evrope i svijeta.

Iako je pojam nepodnošenja hrane još prije pet godina bio gotovo nepoznat pacijentima, test intolerancije na hranu je postao nezaobilazan dio sistematskih pregleda osoba koje žele poboljšati obrambenu funkciju svoga

16

organizma. Bez obzira jesu li se prvi simptomi intolerancije pojavili, radi li se još uvijek o tihoj fazi bolesti ili su problemi postali kronični (umor, nedostatak motivacije, kožne promjene, glavobolja, poremećaji probavnog sistema...), test intolerancije nam daje odgovor na pitanja:

-Kako promijeniti našu dosadašnju prehranu?

-Koje namirnice doprinose kvaliteti našeg života?

-Koje namirnice, koliko god hranjive bile, ugrožavaju naš imuni sistem i zdravlje?

BIOREZONANTNA TERAPIJA (jedna od metoda koja se koristi za dijagnostiku i

terapiju alergija na hranu u našoj zemlji)

Nastala u Institutu Regumed u Minhenu, biorezonantna terapija se primenjuje

širom Evrope preko 30 godina, a u našoj zemlji od 2006. godine.

Svaki organizam posjeduje potpuno specifičnu, individualnu oscilatornu šemu

koju slobodno možemo zvati “lična elektromagnetna karta”. Ona sadrži zdrave

(kontrolne) i patološke (interferentne) oscilacije. Zdrave oscilacije kontrolišu

fiziološke procese, a patološke ih ometaju. Organizam sa svojim urođenim

regulatornim mehanizmima, u stanju je da sam neutrališe patološke talase do

određenog nivoa i da održava svoju energetsku ravnotežu, koja je preduslov

zdravlja. Kada, međutim, patološki talasi preuzmu prevlast nad fiziološkim ili u

situaciji kada dođe do pada vlastitih regulativnih snaga, dinamička ravnoteža se

narušava i pokreće se lančana reakcija u kojoj se patološki proces sa biofizičkog

nivoa prenosi najprije na biohemijski, zatim ćelijski i na kraju organski nivo.

Tako nastaje bolest.

Hrana sa svojim specificnim vibracijama moze preuzeti ulogu patološkog (interferentnog) upliva na energetsko polje čoveka, blokirajući njegove samoregulatorne mehanizme. Odstranjivanje neodgovarajuće namirnice iz

17

jelovnika samo je jedan, vrlo jednostavan i dostupan, način da se ti mehanizmi deblokiraju i da se dopusti organizmu da sam prepozna i savlada postojeću problematiku. U krajnjoj mjeri to dovodi do ublažavanja ili nestanka simptoma.Biorezonantni test intolerancije na hranu najednosatvniji je put da otkrijemo šta je za naše ćelije dobro a šta loše. Kompjuterski program, koristeći sličan princip koji se koristi i pri merenju EKG signala, mjeri potencijale naših ćelija i uporedjuje ih sa svojom bazom podataka.Testiranje se sprovodi tako što se, preko elektroda na čelu, rukama i nogama, dobijaju parametri unutar našeg organizma na ćelijskom nivou.

Kada se utvrdi koje namirnice ne odgovaraju, isključuju se iz ishrane najkraće u intervalu od 3 meseca. Za 2 do 3 nedelje vidljiva su poboljšanja, a kroz 3-4 meseca i puni efekat. Sa takvom ishranom organizam dobija ono što mu je potrebno, usklađen je i želja za prekomjernim količinama hrane nestaje. Nije potrebno da se mjeri gramaža obroka niti bira način spremanja. Nakon dovoljne pauze i postignutog efekta, uz konsultaciju s ljekarom, može se u kontrolisanim količinama uzimati i zabranjena hrana.

ImuPro testiranja

ImuPro je inovativan labaratorijski test krvi koji može odrediti odgođene

alergije na hranu. Opsežna analiza krvi ImuPro, prepoznaje visoke razine

specifičnih IgG antitjela na određenu hranu, što predstavlja osobni imunološki

profil na hranu (“ImuPro”). Test se izvodi iz uzoraka kapilarne ili venske krvi, pri

18

čemu se ispituje osjetljivost uzorka na 93 različite namirnice. Rezultati ovih

analiza precizno ukazuju na namirnice na koje osoba reaguje, koje bi trebalo

izbaciti iz upotrebe i sugeriše koje namirnice možete slobodno da jedete.

Test na celijakiju

Celijakija je hronična, autoimuna bolest tankog crijeva u kojoj crijevo reaguje na

gluten. Nasljedni faktori čine neke osobe osjetljive na protein gluten ili gliadin,

dio glutena pronađenog u pšenici, raži i ječmu.

Kada osobe s celijakijom probavljaju gluten, njihov imunološki sistem oštećuje

sluznicu crijeva koju čine crijevne resice, tanke izbočine u obliku prsta koje se

nalaze duž tankog crijeva. U zdravom crijevu, crijevne resice propuštaju

nutrijente iz hrane kroz stijenku crijeva u krvotok. Oštećenje resica, zbog slabe

apsorpcije, dovodi do dugotrajnih komplikacija.

Testom se određuju IgA-tTG, serum IgA i IgA-AGA, gdje je:

-IgA-tkivna transglutaminaza (IgA-tTG): pojavljuje se kao odgovor imunološkog

sistema na enzim transglutaminazu i rijetko se nalazi kod osoba kojima nije

dijagnosticirana celijakija

-Serum IgA: identifikacija deficita serum IgA je važna zbog 2 razloga.

19

- deficit IgA-tTG može dovesti do lažno negativnog IgA-tTG

- osobe s deficitom IgA imaju 10-15 puta veći rizik od razvijanja celijakije

-IgA antiglijadinska antitijela(IgA-AGA): ova se antitijela razvijaju kod

konzumacije hrane koja sadrži gluten.

6. HRANA KOJA NAJČEŠĆE IZAZIVA NETOLERANCIJU NA HRANU:

Razvoj alergije na hranu je u potpunosti individualan. Nakon tri decenije i posle

hiljade uradjenih IgG testova, zaključak je, medjutim, da određena hrana češće

izaziva alergijske reakcije od drugih. Ova činjenica ne negira nutritivne kvalitete

tih namirnica. Njen značaj je u tome da ona kod pojedinca izaziva raznovrsne

simptome i poremećaje koji se na jednostavan način mogu riješiti

eliminacionom dijetom.Svako može razviti alergiju na hranu koju najčešće

konzumira, ukoliko je digestivni sistem propustljiviji, što rezultira prodorom

nedovoljno razgrađenih supstanci hrane u krvotok.

Spisak namirnica najčešći alergena :

1. kravlje mlijeko 

2. pšenica 

3. gluten iz pšenice, raži, ječma 

4. kvasac 

5. bjelance 

6. indijski orah

11. badem

12. kukuruz

13. lješnjak 

14. ovas

15. sočivo

16. kivi

20

7. žumance 

8. bijeli luk 

9. soja 

10.brazilski orah

17. ljuta paprika

18. susam

19. suncokret

20. kikiriki

Rezultati testa intolerancije na hranu namirnice (voće, povrće, meso, mlijeko i

mliječni proizvodi, žitarice, jezgričasto voće...) svrstavaju u četiri različite

kategorije, ovisno o stepenu intolerancije, odnosno tolerancije na svaku od

njih. U prvoj, inicijalnoj fazi liječenja, iz prehrane je potrebno izbaciti sve

namirnice za koje se utvrdilo da postoji bilo koji stupanj intolerancije, dok u

drugoj fazi (fazi održavanja) trajno izbjegavamo namirnice s visokim stupnjom

intolerancije. Kao što simptomi nisu burni i ne dolaze naglo, tako se i njihova

eliminacija očekuje tek za 4-6 tjedana. Pojedini jednostavni simptomi vezani za

malfunkciju probavnog sistema, bez morfoloških promjena crijevne sluznice, se

gube i ranije. Ne treba se iznenaditi ako rezultat promjenjene prehrane

rezultira učestalim mokrenjem. Bubrezi napokon oslobođeni nepotrebnih

imunokompleksa (antigen hrane – IgG antitijelo) mogu u cijelosti eliminirati

višak tekućine iz organizma, što za posljedicu ima smanjenje edema, ali i

tjelesne mase. Nema nadutosti, vjetrova i težine u trbuhu nakon svakog

obroka.

Nakon što se organizam oslobodi suvišnih i štetnih cirkulirajućih

imunokompleksa, imuni sustav postaje otporniji za borbu sa svakodnevnim

opasnostima iz okoline (virusi, fizički i psihogeni stres, toksini iz okoliša...), ali i

spreminiji oduprijeti se mutacijama stanica koje dovode do razvoja tumora.

Važno je naglasiti da pri promjeni jelovnika uvijek trebamo uzeti u obzir

zdravstveno stanje osobe, (osobito kronične bolesti), zanimanje, tjelesnu

21

aktivnost (npr.sportaši), način života, genetski zapis (nutrigenomika) i na

temelju tih spoznaja i rezultata testa intolerancije na hranu odvagati što

ostaviti, a što izbaciti iz prehrane kako bi se održala metaboličaka ravnoteža i

dostatna razina energije.

7. ZAKLJUČAK :

22

Netolerancija na hranu je nepodnošenje nekih od prehrambenih proizvoda, a

da toga često nismo ni svjesni. To je obično popraćeno simptomima vezanim za

probavni trakt :bol u stomaku i grčevi, nadutost, mučnina, proljev, zatvor,

ponekad i jake glavobolje, nesanica, kožni osip i ekcem itd.

Netolerancija je negativna reakcija na hranu ili neki sastojak hrane, koja se

javlja svaki put nakon konzumacije veće količine hrane, od strane probavnog

sistema koji nije u stanju da pravilno probavi ili razloži hranu, zbog nedostatka

određenih enzima. Netolerancija sama po sebi nije alergija na hranu, kod koje

je čitav imunološki sistem aktivan, a nije ni trovanje na hranu koje je

uzrokovano toksičnim materijama.Netolerancija je uzrokovana povećanom

razinom histamina u hrani. Histamin, se nalazi u namirnicama koje nastaju uz

proces vrenja ili fermentacije kao: vino, pivo, zreli sirevi, ukiseljeno povrće i u

prerađenoj mesnoj hrani kao: salama, šunka, slanina, kobasica, pršut, te druge

namirnice kao: školjke, većina riba uključujući i riblje konzerve, konzervirani

paradajz,kečap,špinat,čokolada.

Razgradnju histamina vrši enzim diamin oksidaza u probavnom sistemu. Ako je

nedostatak ovog enzima, a povećan unos količine namirnica bogatih

histaminom javljaju se simptomi poput glavobolje, osipa, svraba, proljeva i

povraćanja ili bolova u trbuhu. Reakcije na histamin u hrani nisu alergije na

hranu iako simptomi mogu izgledati isto, zbog povećanog lučenja histamina i u

tijelu.

8. LITERATURA :

23

1.Netolerancija na hranu - www.analiza.co.ba (pristup vršen juni 2014)

-www.daosin.co.ba (pristup vršen juni 2014)

2.Reakcije - www.poliklinika-stela.hr (pristup vršen juni 2014)

- www.wikipedia.org (pristup vršen juni 2014)

3.Uzroci www.wikipedia.org (pristup vršen juni 2014)

4.Imunološki sistem čovjeka www.zdravzivot.com.hr (pristup vršen juni 2014)

5.Analitičke metode kod prepoznavanja netolerancije na hranu

www.poliklinika-stela.hr (pristup vršen juni 2014)

6.Hrana koja najčešće izaziva netoleranciju- www.analiza.co.ba

- www.wikipedia.org

(pristup vršen juni 2014)

7. www.salustuzla.com.ba (pristup vršen juni 2014)

24

25