Intranet

1. Osnove | 2. Elementi DRS | 3. DRS | 4. Windows | 5. Unix | 6. Programiranje | 7. Informatika u praksi | 8. Rječnik | 9. Prilozi | 10. Literatura | 11. Spone

7.5. INTRANET

7.5.1. Strukturno kabliranje | 7.5.2. Bežična komunikacija | 7.5.3. Proxy poslužitelj (server)

Iako Internet nije nova tvorevina nastala 95. godine, prihvatljivo grafičko sučelje usmjereno običnomkorisniku prema HID načelima (Human Interface Device), učinilo ga je 'odjedanput' vrlo popularnim iraširenim, gotovo neizbježnim načinom komunikacije. Kako lokalne mreže osim svojih internih protokola, kaoNetBEUI ili IPX / SPX ili neki drugi, za komunikaciju prema svijetu kao i unutar svoje infrastrukture koristeTCP / IP protokol i one su sastavni dio Interneta. Kako ipak imaju neke svoje osobitosti nazivaju se intranet, ilijednostavnije Internet na malo.

Pojava Windows 9X i Windows NT operativnih sustava s implementiranim TCP / IP skupom protokolaponukala je proizvođače programske potpore za izradu klijentskih i serverskih aplikacija svih vrsta, u čemu suse posebno istakli NETSCAPE i IE, ako po ničem drugom onda po znamenitom međusobnom nadmetanju.

Administratori lokalnih mreža uspješno su iskoristili TCP / IP skup protokola (HTTP, FTP, SMTP,POP3, NNTP i druge) da u svojoj lokalnoj mreži omoguće razmjenu e-mail poruka, pristup WEB dokumentima,transfer datoteka i ostalo. Realizirano u vidu više fizički odvojenih računala kao poslužitelja ili u samo jednomposlužitelju sa svim navedenim mogućnostima, skupa s radnim postajama koje im mogu pristupiti, tvore malilokalni Internet - INTRANET.

Intranet je u suštini u funkciji same tvrtke, ustanove ili neke organizacije za njezine vlastite potrebe, ali smogućnosti nadziranog pristupa izvana i prema vani. Kako su već poprilično sve poslovne aplikacije tipaMicrosoft OFFICE ili LOTUS DOMINO WEB-olike, njihova uporaba vrlo je jednostavna i gotovo dostupnasvima. Da bi se uopće lokalna mreža mogla ponašati kao Internet, WEB poslužitelj je nužan. Svi ostali samoobogaćuju mogućnosti. Struktura jedne lokalne mreže - LAN (Local Area Network), mogla bi izgledati kao nanarednoj slici.

LAN - Intranet http://www.informatika.buzdo.com/s926.htm

1 of 5 8.4.2013. 20:50

Slika 7.5.1 Lokalna mreža povezana za Internet.

Mrežna infrastruktura, na slici prikazana crvenom bojom samo je ilustracija protoka podataka, a nenjihova fizička struktura (UPS, switch, hub i drugo). Vezu sa svijetom omogućava usmjerivač (router). Kako nanavedeni način lokalna mreža postaje meta svakog znatiželjnika u svijetu, a potrebno je neke sadržaje lokalnozaštiti a nasuprot tome druge u svrhu promidžbe ili prodaje učiniti pristupačnima, osobit problem koji se namećeje sigurnost lokalnog sustava. Postavljanjem 'Firewall' sustava lokalnim korisnicima se može omogućitiograničen pristup Internetu, a dolazeći zahtjevi s Interneta mogu se usmjeriti samo na određene sadržaje koji nesadrže nikakve poslovne tajne.

Firewall zaštitni sustav podrazumijeva uporabu PROXY poslužitelja da bi se moglo komunicirati sInternetom. Administracijom firewall-a omogućiti će se pojedini port-ovi ili će se djelomično ili potpunoonemogućiti. Dio zaštite obaviti će se konfiguracijom usmjerivača a dio dodjelom odgovarajućih prava napojedine sadržaje poslužitelja.

Kako WEB tehnologija kao temelj pregleda dokumenata i komunikacije nije ovisna o platformi na kojojse koristi te zbog izuzetne fleksibilnosti omogućava međusobno povezivanje raznolikih sustava. Naizgled rasutsustav utemeljen na različitim operativnim sustavima i programskom potporom tipa 'office' može se pretočiti ujedinstveno funkcionalno okruženje.

Što sve intranet omogućava? Gotovo iste usluge kao na Internetu, ali na lokalnom nivou, u funkcijiuspješnije komunikacije a time i poslovnosti po svim segmentima informacijskog sustava. 25% uspješnihsvjetskih tvrtki već ga koristi a oko 50% ga implementira. Za ostalih 25% nema nade ako se ne okrenubudućnosti. Aplikacije za grupni rad (groupware) su relativno nove, ali vodeći proizvođači programske potpore(kao Lotus i Novell) počeli su izrađivati mrežne aplikacije kojima je glavni komunikacijski protokol upravoHTTP. Uspješne velike kompanije već imaju na stotine vlastitih poslužitelja različite namijene sa stotinama


2 of 5 8.4.2013. 20:50

tisuća HTML dokumenata na njima. HTML kao standard svakodnevno se dorađuje i napreduje te nudi sve višemogućnosti. Integrira tekst, sliku i film u najjednostavnijem smislu. Klasična LAN mreža postaje sve višeintranet.

Veličina lokalne mreže je relativan pojam. Osnovna razlika između Interneta, velikog intraneta, i malogintraneta je u strukturi i funkciji. Iako je koncept u osnovi isti, razlika je između mase i klase. Široki korisničkiintraneti teže ponuditi sve stvari svim ljudima zbog svih razloga, dok dimenzionirani intraneti, za npr. određenutvrtku, fokusirani su na konačan broj ljudi koji zahtijeva određen raspon mogućnosti kako bi se postigli zadaniciljeve. Internet nije u vlasništvu ni jedne tvrtke ili osobe dok je intranet privatna mreža tvrtke ili organizacijekojem pristup imaju samo osobe s ovlaštenjem za razliku od Interneta kojem ima pristup svaka osoba koja imaodgovarajuće tehničke mogućnosti (modem na računalu kod kuće je dovoljan).

Samo uvođenje intraneta za svaku organizaciju predstavlja sigurnosni rizik ali i nužnost u uvjetimaelektroničkog poslovanja. Povećava se vjerojatnost namjernih ili slučajnih incidenata budući da se podacimamože pristupiti s velikog broja lokacija što je i jest značaj intraneta. Osobe koje mogu uzrokovati takvesigurnosne incidente mogu biti sami namještenici tvrtke, suradničke tvrtke, klijenti te hakeri. Ipak, ne postojijedinstveno sredstvo kao rješenje sigurnosnog problema intraneta i zaštita rada u mreži pa se za smanjenesigurnosnih rizika najčešće koriste vatrozid (firewall), enkripcija i autentifikacija. Najveća sigurnost postiže sekombinacijom sklopovskih, programskih, organizacijskih i administrativnih rješenja. I vratar na porti ustanove,uz jasno definirane zadaće dio je kvalitetne sigurnosne politike.

Računalna mreža pod nazivom intranet je, dakle, samostojna, interna (na razini jedne organizacije)računalna mreža koja korisnike povezuje pomoću Internet tehnologija. Zapravo, intranet stavlja ogradu okobezgraničnog Internet teritorija, uspostavljajući 'lokalnu' mrežu s kontroliranim pristupom u kojoj korisnicimogu komunicirati na isti način kao na Internetu. Najčešće tu mrežu sačinjavaju računala jedne organizacije, ačesto je izgrađena oko World Wide Web sučelja, koje omogućava komunikaciju između autoriziranih korisnikabez obzira na platformu ili operativni sustav na kojem rade, u realnom vremenu.

Svaki uređaj u mreži ima svoju jedinstvenu IP adresu. No, ponuditelj usluge spajanja za Internet čestonije u mogućnosti omogućiti cijelu klasu adresa korisniku na uporabu, te se u tom slučaju pribjegava NAT(Network Address Translation) mehanizmu prebacivanja javnih adresa u privatne što omogućava lokaluuporabu bilo koje od klasa računala. Za javne adrese kaže se da je to 'vanjska' mreža, a za privatne adrese da jeto 'unutarnja' mreža. O tome obično brine namjenski uređaj router / firewall koji osim prevođenja IP adresa imai ostale elemente zaštite unutarnje mreže, kao što je zaštita od DoS napada i slično. Prema shemi na sliciposlužitelji su u unutarnjoj mreži. No to ne znači da se u NAT uređaju ne može konfigurirati da se jedna javnaadresa prevodi uvijek u istu privatnu adresu, što automatski poslužitelj s takvom adresom čini javno dostupnim.Dakle, radi se o logičkoj podijeli adresnog prostora u dvije zone: javnu-vidljivu i privatnu-nevidljivu, akorištenjem iste fizičke infrastrukture. No javna-vidljiva adresa, na koju je moguće spojen javni web-poslužitelj,ostaje pod kontrolom uređaja koji podržava NAT i koji vrši nadzor prometa. Iako je poslužitelj javno dostupan,dodatno je zaštićen. Ova zona-skup javno-vidljivih adresa naziva se DEMILITALIZIRANA ZONA (DMZ -DeMilitarized Zone). Koju od klasa uporabiti za NAT ovisi o mogućnostima router/firewall uređaja. JedanWindows poslužitelj s dvije mrežne kartice može se uporabiti za NAT uz nadzor cijelu jedne privatne A klase, apomoću LINUX poslužitelja s dvije ili više kvalitetnih mrežnih kartica i besplatnom programskom potporom zafirewall (vatrozid), kao SHOREWALL, može se ostvariti učinkovit i jeftin NAT-firewall uređaj, ali i siguran akose prijava na njega omogući samo s KONZOLE.

Intranet je u osnovi privatna mreža neke ustanove ili firme. Pomoću vatrozida može se organizirat takoda je u potpunosti 'nevidljiva' za ostale učesnike Interneta, ili su prema svijetu vidljivi samo neki od mogućihresursa. Sve ovisi o vrsti poslovanja vlasnika LAN-a. No može se dogoditi da vlasnik mreže ima potrebupovezati se sa svojom drugom dislociranom mrežom ili omogućiti poslovnom partneru pristup dijelu svojemreže. Takva dislocirana struktura naziva se EXTRANET (EXtended inTRANET ) i s matičnom mrežompovezana je preko već postojeće javne mrežne infrastrukture, ali je cjelokupni promet kriptiran .

Extranet predstavlja elektroničko poslovno povezivanje među organizacijama zasnovano naInternetskim otvorenim standardnim protokolima. Korištenjem extraneta organizacije mogu dijeliti privatne itekuće informacije pohranjene na svojim intranetima sa svojim poslovnim suradnicima. Extranet se možekoncipirati kao uzajamni i središnji. U uzajamnom extranetu svaka od organizacija omogućuje svom partneru


3 of 5 8.4.2013. 20:50

pristup specifičnim organizacijama sa svog intraneta, dok u središnjem extranetu jedna organizacija omogućujesvojim poslovnim suradnicima pristup njenim informacijama.

Kada se više dislociranih LAN-ova međusobno povezuje u jedinstvenu mrežu preko već postojećihjavnih mrežnih sustava, ali je promet između njih kriptiran i koriste se jaki sigurnosni mehanizmi, rabi se terminVPN (V irtual Private Network) - virtualna privatna mreža kojoj je cilj lako i jeftino povezivanje dislociranihlokalnih poslovnih sustava. Prijenosno računalo koristiti će VPN programsku potporu za vezu s matičnomustanovom preko javne Internet infrastrukture.

Namjenski mrežni sustav Storage Area Network - SAN, vrlo brza skalabilna mreža za spajanje računalapredviđenih za pohranu podataka (poslužitelji sa SAS diskovima u RAID polju na primjer), najčešće bazirana naoptičkoj tehnologiji umrežavanja, ne može se strogo svrstati u LAN, MAN ili WAN. Vrlo brze optičkekomunikacije omogućavaju da to bude i van infrastrukture lokalne mreže, raspoloživo za više ustanova i zarazličite funkcije. Takav sustav koristi računalni CLUSTER 'Isabella', za potrebe znanstvenog istraživanjaunutar projekta 'CRO-GRID Infrastruktura' kojeg vodi SRCE, Pa ako je to već brza podatkovna mreža odvojenaod lokalne mreže s moćnim računalnim resursima, može se 'izvana' promatrati kao jedan entitet koji funkcionirakao super-računalo.

SAN nudi ogromne diskovne resurse za uporabu, ali pod nadzorom operativnog sustava uređaja koji ganadzire, što znači da je datotečni sustav kojeg koristi operativni sustav nadzornog uređaja u biti i datotečnisustav SAN sustava. Za SOHO (Small Office / Home Office) okruženje prihvatljiviji je NAS (NetworkAttached Storage) sustav. NAS ima svoj operativni sustav pa time i vlastiti datotečni sustav koji nadzirediskove. Windows OS korisnika moguće ne bi ni znao što će s njim. Zato se na korisnikov sustav instaliraposebna 'klijentska' programska potpora kako bi NAS bio raspoloživ. To znači da je NAS nezavisan odoperativnog sustava (OS) korisnika, ali OS korisnika mora imati programsku potporu koja će omogućitikomunikaciju s NAS-om. Dakle, NAS posredstvom mrežne infrastrukture mogu koristiti različiti OS-oviračunala (Windows, Linux, MAC OS ...), ali uz uvjet da imaju odgovarajuću programsku potporu za pristup.Ovo podosta podsjeća na Novell-NetWare korisnik-poslužitelj (client-server) koncepciju. Na slici 7.5.1 nijeprikazan SAN ali se može zamisliti dodatno okruženje kao NAS ako se ne ulazi u njegovu strukturu. NAS možebiti još jedna 'kutija' koja stoji uz poslužitelje, a u osnovi koncipiran je kao poslužitelj.

SAŽETAK:

Moćno oružje informatičke sadašnjice upravo je Internet. Dva najznačajnija servisa koje nudi su WWWi E-mail. Sjećali li se netko B.B.S.-a (Bulletin Board System)? Još uvijek se nađe poneki aktivan.

World Wide Web je danas najmoćniji i najfleksibilniji Internet navigacioni sustav koji postoji. Da bikoristili WWW neophodno je da na računalu imate instaliranu programsku potporu za čitanje WWWprezentacija. To danas nije nikakav problem jer se mnogi od ovih programskih alata dobivaju besplatno, atržišna utakmica čini ih sve moćnijima i učinkovitima.

Elektronička pošta (e-mail) je način komuniciranja elektroničkim putem između korisnika Interneta kojiimaju otvorenu elektroničku adresu kod davatelja Internet usluga (ISP). Vrlo efikasan servis neupitnebudućnosti.

Bez Interneta ne može se zamisliti produktivan rad niti u jednom poslovnom okruženju, bilo da je riječ omalom uredu, nekoj ustanovi ili kompletnom ministarstvu. Budući da se rad u navedenim poslovnimokruženjima već odavno ne može zamisliti bez lokalne mreže, njena simbioza s Internetom postaje neizbježna.Rezultat je intranet, Internet u malome potpuno pod lokalnim nadzorom.

Današnji problem Interneta kod nas najviše se očituje u propusnoj moći prema inozemstvu. Upravodostupnost svim mogućim bazama znanja svijeta treba biti strateška orijentacija svakog društva ako ne želi

► Informatika ► Intranet extranet ► Intranet intranet ► Lan to lan


4 of 5 8.4.2013. 20:50

zaostati u zahuktaloj informatičkoj utrci. Kako broj korisnika Interneta neprestano raste postoji stalna potrebaproširivanja kapaciteta veza koje nas spajaju s inozemstvom. To je u obostranom interesu.

Suprotnost svim navedenim mrežama je PAN (Personal Area Network). PAN je mreža ograničena nasamo nekoliko metara razdaljine između čvorova. Najčešće se radi o komunikaciji između manjih uređaja(mobitel, dlanovnik) ili periferija (pisač) s računalom ili prijenosnim računalom (laptop) ili pak između samihračunala koristeći žičnu, bežičnu ili infracrvenu tehnologiju, a sve u svrhu podmirivanja osobnih potrebakorisnika. U tom kontekstu ista bi mogla poslužiti za mali računovodstveni servis. To su SOHO (SmallOffice / Home Office) okruženja. Temeljem navedenog može se utvrditi da svi koji kod kuće imaju računalo sdodatnom opremom, imaju PAN :-).

Citiranje ove stranice:

Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska. {Datum pristupa}. <http://www.informatika.buzdo.com/s926.htm>.Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost


5 of 5 8.4.2013. 20:50

Documents

Intranet