INVESTICIJSKA ANALIZA PITALIE S OJAŠ · PDF fileINVESTICIJSKA ANALIZA – pitalice s objašnjenjima UPLOADANO NA: 3 16.Krivulja prinosa (yield curve) pokazuje kretanje prinosa do

INVESTICIJSKA ANALIZA – pitalice s objašnjenjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

1

INVESTICIJSKA ANALIZA PITALICE S OBJAŠNJENJIMA 5. Krivulja indiferencije agresivnog investitora strmija je od krivulje indiferencije kontraveznog investitora N -----Konzervatorni investiror ima znatno strmiju krivulju indiferencije od agresivnog investitora.što ukazuje da konzervatorni ima vedu averziju prema riziku ----Koncept krivulje indiferencije zasniva se na teoriji korisnosti I averziji prema riziku. 6. Izvedenice se mogu sastaviti samo za fin imovinu kao što su vrij. Papiri N -----Izvedenice su u formi vrijednosnih papira,mogu se sastaviti gotovo za svaku imovinu -----praktički ne postoji imovina ili akcija za koju se ne može sastaviti nekakva izvedenica 7. Vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine....... T 9. Ako se obveznica prodaje uz premiju tada je tekudi prinos je manji od nominalne kamatne stope a prinos do dospijeda viši od nominalne kam stope N 24. Ako se obveznica prodaje uz premiju ,tekudi prinos i nominalna kamatna stopa vedi od prinosa do dospijeda T 12. Call opcija je kratkoročan instrument a varant dug inst. T 13. Stand. Devijacija portfolia koji sadrži 2 investicije je linearna funkcija vrijed učešda ako je njihov koef. Korelacije jednak 0 T 18. Unaprijedenice nemaju razvijeno sekundarno tržište T (ročnice imaju) 19. Tehnička analiza vjeruje da se povijest ponavlja i temelji se na promatranju vrijednosti dionice N ----Tehnička analiza temelji se na kretanjima tržišta I tržišnih cijena.Usmjerena je na pravilan izbor vremena prodaje Fundamentalna analiza je analiza vrij.papira kojima se određuje njihova vrijednost… 20. Trezorski zapisi su diskontni vrijednosni papiri T 21. Za tipičnog investitora nominalna vrijednost nije bitna T 22. Nakon dana kad dioniceostaju bez dividendi njihova de cijena pasti T 23. Obveznice koje nose opciju otkupa u odnosu na obveznice bez te opcije, nose više kamatne stope N ----Obveznice otkupljive na zahtjev vlasnika povedavaju njihovu atraktivnost jer osiguravaju držatelja od značajnog pada cijene.Zbog toga što postoji takva pogodnost investitori su spremni platiti vedu cijenu,odnosno spremni su pristati na nižu kamatnu stopu 25. Što je kuponska kamatna stopa viša trajanje je krade. T 27. Odnos cijene i zarade najčešdi je korišteni kapitalizacijski koeficjent za vrednovanje dionica i daje iste rezultate kao i Gordonov model T 1.O kvartalnom se tržištu vrijednosnih papira govori kada se na dealerskim šalterima trguje dionicama koje su uvrštene na burzi. N ---Kvartarno tržište predstavlja trgovinsku mrežu između velikih investitora;trguje se velikim blokovima vrijednosnih papira


2

---Tercijarno tržište je tržište vrijednosnih papira na kojem se na dealerskim šalterima trguje dionicama koje su uvrštne na burzi. 1.Razlika između ex-post i ex-ante prinosa na kuponsku obveznicu koju investitor drži do dospijeda rezultat je promjene cijene instrumenta po kojoj je instrument prodan i/ili prinosa po kojem su reinvestirani novčani tokovi primljeni od instrumenta. T (123) 2.Razlika između ex-post i ex-ante prinosa na kuponsku obveznicu koju investitor drži do dospijeda rezultat je promjene prinosa po kojem su reinvestirani novčani tokovi od instrumenta.T (123) 3.Ex-ante prinos na utržive investicije izračunava se iz modela sadašnje vrijednosti na principu interne stope profitabilnosti koja svodi očekivane novčane tokove na tržišnu cijenu investicije. T (123) 4.Svaki dominantan portfolio ujedno je i efikasan portfolio vrijednosnih papira. T (164) 5.Dominantan portfolio nalazi se na efikasnoj granici portfolija. T (164) 6.Dominantan portfolio ne nalazi se na efikasnoj granici portfolija. N (164) 7.Teorije tržišta kapitala pretpostavljaju linearnu vezu prinosa dionice i indeksa korištenih u modelima T (180) 8.Jednoindeksni model pretpostavlja da ne postoji korelacija između reziduala različitih dionica. T (176) 9.Jednoindeksni model predstavljen je karakterističnim regresijskim pravcem vrijednosnih papira. T (175) A9) Jednoindeksni model pretpostavlja pojednostavljenu formu izračuna varijance portfolia. T 11.Pravac tržišta kapitala (CML) predstavlja bolje investicijsko rješenje od portfolija na efikasnoj granici. T (181) 10.Arbitražna teorija procjenjivanja (APT) polazi od manje realističnih pretpostavki od teorije procjenjivanja kapitalne imovine (CAPM), zbog čega se manje koristi u investicijskoj industriji. N 12.Arbitražna teorija procjenjivanja (APT) i teorija procjenjivanja kapitalne imovine (CAPM) međusobno se isključuju. N (191) 13.Arbitražna teorija procjenjivanja (APT) koristi više tržišnih indeksa vrijednosnih papira i ne pretpostavlja linearnu vezu prinosa na vrijednosne papire i upotrebljenih indeksa. N (193) ----APT je model koji barata sa više činitelja sistemskog rizika;razvijen je kao kritika modela CAPM ;APT I CAPM se ne isključuju CAPM –teorijski model koji je najčešde korišten u praksi financijske industrije 14.Sharpeov indeks mjeri portfolio kroz veličinu premije rizika i njegove standardne devijacije. T 15.Krivulja prinosa (yield curve) pokazuje kretanje prinosa do dospijeda kroz vrijeme za iste tipove instrumenata s fiksnim prinosom. T


3

16.Krivulja prinosa (yield curve) pokazuje kretanje prinosa do dospijeda kroz vrijeme za različite tipove instrumenata s fiksnim prinosom. N (066) ----Krivulja prinosa prikazuje međuovisnosti između tržišnih kamatnih stopa za različita dospijeda financijskih instrumenata;ona je konkavnog oblika 17.Trajanje (duration) je (prva!) derivacija funkcije cijene i prinosa na određenoj točci krivulje prinosa. T (224) 19.Trajanje (duration) je druga derivacija funkcije cijene i prinosa na određenoj točci krivulje prinosa. N (224) 20.Koncept trajanja ne može se primijeniti na model konstantnog rasta dividendi. N (224) Može se primjeniti ??? 21.Duration (trajanje) je pogodan instrument za imunizaciju investicijskog portfolija. T (227) 22.Macaulayevo trajanje pretpostavlja ravnu krivulju prinosa. T (229) 23.Trajanje kuponskih obveznica dulje je od trajanja anuitetskih obveznica, ali je krade od trajanja obveznica bez kupona, ako su im ostale karakteristike jednake. T (224) 24.Razlika između predviđenih kapitalnih dobitaka i gubitaka pomodu trajanja (duration) za značajnije promjene tržišnih kamatnih stopa uvjetovana je konveksnošdu obveznice. T (229) 25.Konveksnost je bolja mjera za predviđanje bududih kretanja od trajanja. N (229) ----- ZA OVO MISLIM DA JE PITALICA TOČNA jer u knjizi piše: trajanje ne može precizno odrediti očekivane promjene cijena obveznica.Zbog toga je potrebno pronadi bolju mjeru očekivanih promjena kretanja.TA SE MJERA NAZIVA KONVEKSNOST!!!! 26.Konveksnost kuponskih obveznica manja je od konveksnosti anuitetskih obveznica, a veda od konveksnosti obveznica bez kupona. N (229) -----????? 27.Tečajevi dionica uobičajeno se iskazuju u postotku njihove nominalne vrijednosti. N (249) 28.Za vrednovanje preferencijalnih dionica nema smisla koristiti model odnosa cijene i zarada (P/E). T (281) 29.Odnos cijene i zarada (P/E) primjenjuje se za vrednovanje pravih preferencijalnih dionica. N -----P/E modelom procjenjuje se vrijednost običnih dionica 31.Odnos cijene i dividendi (P/D) nije mogude sagledati iz tečajnica dionica. T (267) 32.Model sadašnje vrijednosti dividendi ne može se koristiti (nije upotrebljiv) za vrednovanje dionica koje ne nose dividendu. N (252) 33.Model sadašnje vrijednosti dividendi ne može se koristiti (nije upotrebljiv) za vrednovanje dionica koje nose dividendu. T (252)


4

Može se koristiti 34.Dionice koje ne nose dividende ne mogu se procjenjivati modelima sadašnje vrijednosti dividendi. N (252) 35.Terminski tečaj deviza uobičajeno se izražava kao diskont/premija prema spot tečaju.T (696) 36.Standardiziranost je ključna za razlikovanje ročnica i unaprijednica. T (700) 37.Nužnost isporuke ključna je za razlikovanje ročnica i unaprijednica. N (700) ----kjučni činitelj razlikovanja ročnica I unaprijednica je STANDARDIZIRANOST. 38.Kupnja call opcije može rezultirati s vedom profitabilnošdu od kupnje dionice zbog upotrebe poluge. T (773) 39.Kupnja dionice putem call opcije investicijska je strategija koja uključuje princip poluge. T 40.Kupnja put opcije investicijska je strategija slična kratkoj prodaji. T 41.Kupnja put opcije investicijska je strategija koja je obično lošija od kratke prodaje. N -----grafovi na str.741-746. A1) Razlika predviđenih promjena cijena obveznica pomodu trajanja za vedu promjenu tržišnih stopa uvjetovana je njihovom konveksnošdu. _T___ A4) Terminski tečaj dionica uobičajeno se izražava kao diskont (premija) prema spot tečaju. T A6) S porastom dospijeda kuponske obveznice raste volatilnost njihovih cijena ali po usporenoj stopi rasta. __T_ A7) Pravac tržišta kapitala (CML) predstavlja bolje investicijsko rješenje od portfolia na efikasnoj granici. __T_ A5) Za vrednovanje pravih preferencijalnih dionica nema smisla pretpostavljati stopu rasta dividendi. _N_ B1) Realizirani prinos na godišnjoj razini sastoji se od TEKUDEG DOHOTKA OD INVESTICIJE i stope promjene cijene investicije. B2) Prema teoriji preferencije likvidnosti dugoročne kamatne stope VIŠE SU od kratkoročnih zbog toga što se smanjivanjem vremena do dospijeda smanjuje i RIZIK. B3) Krivulja prinosa (yield curve) prikazuje kretanje prinosa do dospijeda kroz vrijeme za ISTE TIPOVE INSTRUMENATA. B4) P/E model i D/E rezultirat de istim očekivanim prinosom AKO JE STOPA REINVESTIRANJA JEDNAKA TROŠKU KAPITALA.


5

B5) Dijagonalni raspon sastavlja se S OPCIJAMA NA ISTU VEZANU IMOVINU S RAZLIČITIM IZVRŠNIM CIJENAMA I RAZLIČITIM VREMENOM DO DOSPIJEDA. B6) Optimalni poftfolio za investitora postiže se kada SE KOMBINACIJOM INVESTICIJA UZ ODREĐENI RIZIK POSTIŽE NAJVEDA PROFITABILNOST ILI UZ NEKU ZADANU PROFITABILNOST IMA NAJMANJI RIZIK. B7) Futures se razlikuju od opcija prema OBLIGACIJAMA SADRŽANIM U NJIMA. FUTURES (ROČNICE) SU DVOSTRANO OBVEZATNI UGVOORI DOK OPCIJA NIJE OBLIGACIJA ZA NJEZINA VLASNIKA. B8) Osnovni cilj tehničke analize UOČAVANJE TRENDOVA NA TRŽIŠTU KAPITALA I PRONALAŽENJE NAJPOVOLJNIJEG TREN UTKA ZA KUPNJU I PRODAJU. (PRAVILAN IZBOR VREMENA KUPOPRODAJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA) 1. APT model raščlanjuje rizik na specifični i tržišni rizik. T 2. Rizik promjene kamatnih stopa se sastoji od rizika cijene i rizika investiranja. T 3. Opcija opoziva za emitenta predstavlja call opciju i izvršava se za vrijeme pada kamatnih stopa. T (kamatne stope se kredu inverno od kretanja cijene obveznice pa po tome call opcija se izvršava kad je tržišna cijena imovine veda od njene izvršne cijene, str. 741.) 4. Ročnice su standardizirani terminski ugovori o kupoprodaji sa odgođenom isporukom. T (str. 712.) 5. Macaleyevo trajanje je prosječno ponderirano vrijeme do dospijeda obveznice. T 6. Na efikasnoj granici skupa mogudih portfolia nalaze se svi mogudi portfoliji koji uz određeni rizik imaju najvedi prinos. T (ne sjedam se točno jel ovaj drugi dio pitanja bio točno ovako postavljen, al se definitivno radilo o efikasnoj granici i kaj se nalazi na njoj) 7. Cijena kapitala prikazana je kao zbroj nerizične kamatne stope i premije rizika. N (premija rizika je ß, a treba pisati premije tržišnog rizika - ß(kM-kF) 8. Vremenske teorije se međusobno isključuju. N (one teorije očekivanja, preferencije likvidnosti se kombiniraju u teoriju pristranih očekivanja, tak da se ne isključuju). 9. Bilo je pitanje o CAPM modelu: sastoji se od nerizične kamatne stope i premije tržišnog (sistematskog rizika). 11. Krivulja indiferencije pokazuje: korisnost investitora 12. Arbitražeri: formiraju cijene na tržištu. (ne zarađuju na promjenama cijena v.p.-a jer to rade špekulanti). 13. Burza je: sekundarno tržište (ne prometuje se tamo emisijama velikih v.p.-a nego to ideš na kvartarno tržište gdje se inv. bankari glavne face) 14. Bio je jedno pitanje u kojem je odmah postavljeno pitanje bilo krivo pa nismo trebali gledati dalje ponuđene odg: Tržišna cijena obveznce je manja od nominalne cijene pa se zbog toga obveznica prodaje uz premiju.... (odg je bio f) ništa od navedenog jer ako je B0<N onda se prodaje uz diskont-popust) 15. Obveznice bez kupona s obzirom na kuponske obvezice imaju trajanje: krade od kuponskih obveznica. (bezkuponske obv imaju krade vrijeme do dospijede od kuponskih pa im je i trajanje krade od njih)


6

16. ß(kM-kF) predstavlja: koeficijent smjera pravca tržišta. 18. Ono pitanje sa odnosima: ako nekaj raste, kaj pada - uvijek se pojavljuje pa si samo zapamtite ovo N< B0 ks < i,TP; ili N> B0 ks > TP,i 19. Tekudi prinos raste ako: nominalna kamatna stopa raste i B0 pada i obrnuto. Gledamo samo formulu TP= I/B0 20. Izvršenje opcije otkupa za vlasnika predstavlja: put opciju i pad cijene obveznice. 1.) St. devijacija portfolia koji sadrži rizični i nerizičnu investiciju je linearna funkcija vrijednosnog učešda samo ako je njihov koeficijent korelacije jednak -1 N 2.) Današnji vrijednosni papiri u pravilu glase na donositelja. N (glase na ime) 3.) Osiguravajuda društva su tipični institucionalni investitori. T 4.) Fin. Instrumenti koji donose tek.novčani dohodak su u odnosu na fin.instrumente koji ga ne nose osjetljiviji na promjene kamatne stope. N 5.) Preferencijalne dionice u pravilu ne nose pravo glasa, podređene su obveznicama i u pravilu nose fiksne dividende. T 6.) Model procijenjivanja kapitalne imovine(CAMP) određuje cijenu kapitala kao funkciju nerizične kam.stope i premije ukupnog rizika određene kapitalne imovine N 7.) Povedanje averzije prema riziku uzrokovat de paralelan pomak pravca tržišta vrijednosnog papira u desno. N ( pomiče se ulijevo, ali ne paralelno nego postane strmija) 8.) Jedna od često korištenih metoda vrednovanja preferencijalnih dionica je odnos cijene i zarade. N 9.) Model vrijednosti običnih dionica za razdoblje njihovih držanja predstavlja varijantu ekonomske vrijednosti temelji na mogudim novčanim tokovima od dionica T 10.) Premija rizika za korporacijske vrijednosne papire ovisi o rizičnosti poduzeda , a ne o rizičnosti vrijednosnog papira. N 11.) Matrica kovarijanci je simetrična s obzirom na dijagonalu na kojoj se nalaze varijance. T 12.) Ukupni rizik sastoji se od sistemskog i specifičnog. T 13.) Trezorski zapisi uobičajeno su diskontni vrijednosni papiri. T 14.) Za tipičnog investitora nominalna vrijednost običnih dionica nije bitna. T 15.) Nakon dana kad dionice ostaju bez dividendi njihova de cijena pasti. T 16.) Obveznice koje nose opciju otkupa u odnosu na obveznice bez te opcije nose niže kamatne stope.T 17.) Ako se obveznica prodaje uz premiju, tada su tekudi prinos i nominalna kamatna stopa viši od prinosa do dospijeda. T (premija: N<B0 (pladaš više od stvarne vrijednosti), a onda ti je ks<i, TP diskont: N>B0 (ili ju prodaješ ispod cijene, ili ju kupuješ po povoljnim uvjetima) ks>i, TP) 18.) Mcaulyevo trajanje pretpostavlja paralelne pomake krivulje prinosa. T (Macauley pretpostavlja da je krivulja prinosa ravna i da je njen pomak paralelan, Fisher-Weil pretpostavlja da je isto pomak paralelan, al krivulja prinosa sama po sebi može imati različite oblike. Oboje je točno.) 19.) Pretpostavke arbitražne teorije uglavnom odgovaraju uvjetima stvarnog svijeta. T (CAPM model pretpostavlja da je sve savršeno, a APT pretpostavlja uvjete iz stvarnog svijeta.)


7

20.) Izvedenice se mogu sastaviti samo za financijsku imovinu kao što su vrijednosni papiri. N ( mogu i za robu) 21.) što je kuponska kamatna stopa visa, trajanje je krade T 22.) što je dospijede dulje, trajanje je dulje T 23.) što je trzišna kamatna stopa veda, trajanje je krade T 24.) Jednaka postotna promijena zahtijevanog prinosa na gore i dolje izazvat de vede povedanje od smanjenja cijena obveznica T 25.) Ako se portfolio sastoji od dvije investicije čiji je koeficijent korelacije 1 tada je svaki portfolio sastavljen od ove dvije inv nerizičan N 26.) S povedanjem stupnja diverzifikacije investicija u fin imovinu smanjuje se rizik , a povedava očekivani prinos portfolia N 27.) Krivulja indiferencije agresivnog investitora strmija je od krivulje indiferencije kontroverznog investitora N 28.) Vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine. T 29.) Preferencijalne dionice u pravilu nose fiksne dividende , podređene su obveznicama , i u pravilu nemaju pravo glasa. T 30.) Obveznice s tekucim prinosom osjetljivije su na promjene kamatnih stopa od onih koje ne donose tekuci prinos. N (tekudi prinos je zapravo očekivani prinos kuponske obveznice, pa je tako kuponska obveznica manje osjetiljiva na promjene kamata nego ona bez tekudeg prinosa(bezkuponska)) 31.) Opcija otkupa predstavlja za vlasnika put opciju, a izvršava se za vrijeme rasta kamatnih stopa. T 32.) Na efikasnoj granici skupa mogudih portfolia nalaze se svi mogudi portfoliji koji uz određeni rizik imaju najvedi prinos. T 33.) Ista promjena zahtijevanog prinosa uzrokovati de manju razliku u promjeni cijena između 5 i 10 godišnje nego 10 i 15 godišnje obveznice N 34.) Ako se portfolio sastoji od 2 investicije kojima je koef korelacije 1 , tada je portfolio u vrij učešdu 1:1 nerizičan portfolio N 35.)Opcija opoziva predstavlja za emitenta call opciju, a izvršava se u uvjetima pada kamatnih stopa T 36.) Investitor je osjetljiviji na na promjene k.s. VP koji nose k.s. nego na one koji ne nose k.s. N 37.) Što je vedi rizik vedi je i prinos T 38.) Alfa koeficijent predstavlja prinos v.p.-a koji bi ta dionica ili neki drugi v.p. ostvarili na zasidenom tržištu (tržištu koji ostvaruje nulti prinos) T 17. graf: bilo je zadano ovak: Tokove gubitaka emitenta call opcije predstavlja graf: A) Vlasnika call opcije Graf: tok zarada/gubitak u term ugov Kratka pozicija duga pozicija


8

Tehnička analiza: (netočna tvrdnja) a) smatra da se povijest ponavlja b) vjeruje da se cijene dionica sporo prilagođavaju novim informacijama c) temelji se na promatranju promjena u vrijednosti dionica d) a i b e) a i c f) b i c 13. Karakteristični reg.pravac vrijdnosnog papira a) je varijanta višeindeksnih modela b) ima koeficijent smjera u visini beta koeficijenta c) ima koeficijent smjera u visini alfa koef. d) Točni a i b e) Točni a i c f) Niti jedan od odg 13. Karakteristični reg.pravac vrijednosnog papira a) je varijanta višeindeksnih modela (nije vec jednoindeksni) b) ima koeficijent smjera u visini beta koeficijenta c) ima koeficijent smjera u visini alfa koef. d) točni a i b e) točni a i c f) niti jedan od odg -------NAVODNO SE NE MOGU DOGOVORIT KOJI JE ODGOVOR TOČAN...U KNJIZI PIŠE: Beta koeficijent tržišta određen je na pravcu tržišta vrijednosnog papira. Nagib pravca tržišta vrijednosnog papira određen je sistematskim rizikom. Sistematski rizik je određen umnoškom beta koeficijenta I premije rizika na ukupno tržište.

----ako je formula pravca (kM –kF) ;po mojem bi trebalo biti da pravac tržišta

vrijednosnog papira ima koeficijent smjera u visini . C1) Dugu poziciju ne zauzima a) kupac dionice b) kupac call opcije na dionice c) prodavač put opcije na dionice d) prodavač dionice C9) Višeindeksni modeli a) razbijaju sistemski rizik na više komponenta b) koriste više tržišnih indeksa dionica c) razbijaju specifični rizik na više komponenta


9

d) zamjenjuju α s nerizičnom kamatnom stopom C10) Kalendarski raspon predstavlja a) horizontalan b) vertikalan c) dijagonalni d) niti jedan C6) APT a) barata s više čimbenika rizika b) polazi od krutih pretpostavki savršenog tržišta c) ne uključuje nerizičnu kamatnu stopu d) manje je realistična od CAPM C7) Opcija konverzije a) ne može se pridružiti preferencijalnim dionicama b) ne može se odvojiti od obveznica c) zamagljuje podjelu na dionice i obveznice d) smanjuje vrijednost obveznice C4) Koji instrument NE predstavlja financijsku izvedenicu s razvijenim sekundarnim tržištem (MOŽDA SAM OVO KRIVO PREPISALA, PO MENI A, B I C IMAJU RAZVIJENO SEKUNDARNO TRŽIŠTE) a) futures b) opcija c) varant d) swap U trenutku emisije obveznice se prodaju uz premiju ako je njena nom kam stopa veda od prinosa do dospjeda. to vrijedi za: a) kuponsku o b) ob bez kupona c) anuitetsku -- kombinacija --nista od navedenog 2.) Ulaganjem u 2 obv bez kupona istog trajanja a) dulje trajanje portfolia b) krace trajanje portfolia c) manja osjetlivost portf na promjenu kam stope Ništa naved 24. Zaokruži netočnu tvrdnju: Preferencijalne dionce: su rizičnije od običnih dionica. 25. Odnos ostvarenog prinosa i prinosa koji bi ta dionica trebala imati, tj. odstupanje od


10

sistematskog rizika zove se: rezidual 26. Supernormalni rast: je izveden iz Gordonovog modela, uzima u obzir više kamatnih stopa (odg je bilo sve točno al se nemrem sjetit koji je taj tredi točan odg)

1. Unaprijednice: a) nemaju razvijeno sekundarno tržite b) dominiraju u ukupnoj masi sastavljenih terminskih ugovora c) su standardizirani terminski ugovori o kupoprodaji s odgođenom isporukom d) nisu obligacija za njihove držatelje 2. Tehnička analiza: a) vjeruje da se povijest ponavlja b) vjeruje da se cijena dionica sporo prilagođava novim informacijama c) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice d) a i b e) a i c f) b i c 3. Trezorski zapisi uobičajeno su: a) kamatonosni vrijednosni papiri b) anuitetski vp c) diskontni vp d) bez dospijeda

4. Prema kojoj teoriji krivulja/e prinosa ima normalni oblik? a) teoriji očekivanja b) teoriji preferencijalne likvidnosti (po njoj isključivo) c) teoriji pristranih očekivanja d) točno a i b e) točno a i c f ) točno a, b ,c (u principu su sve 3) 5. Ako se obveznica prodaje uz diskont tada : a) je tekudi prinos manji od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijeda viši od nominalne kamatne stope b) je tekudi prinos viši od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijeda niži od nominalne kamatne stope c) su tekudi prinos i nominalna nerizična kamatna stopa niži od prinosa do dospijeda d) su tekudi prinos i nominalna nerizična kamatna stopa vedi od prinosa do dospijeda 6. Za tipičnog investitora nominalna vrijednost obične dionice: a) nije bitna b) od presudne je važnosti


11

c) ograničava mu mogudnost prodaje dionica d) predstavlja vrijednost koju je investirao 7. Standardna devijacija portfolija koja sadrži dvije investicije je linearna funkcija vrijednosti portfolija: (za ovo nitko nije siguran,ceka se odg asistenta) a) ako je koeficijent korelacije -1 ili 1 b) ako je koeficijent korelacije 0 c) za bilo koji koeficijent korelacije d) niti jedan od navedenih odgovora 8. Odnos cijena i zarada (P/E): a) najčešdi je kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionica b) daje iste rezultate kao i Gordonov model ako se zadržane zarade reinvestiraju c) ne može se primijeniti za vrednovanje preferencijalnih dionica d) a i b e) b i c f) a, b, c 11. Koji od navedenih prinosa nije karakterističan za obične dionice : a) prinos za razdoblje držanja b) zahtjevani prinos iz CAMP-a c) prinos do dospijeda (samo obveznice imaju dospijede) d) zahtjevani prinos iz modela sadašnje vrijednosti dividendi 12. Gordonov model može se primijeniti: a) na sve obveznice b) na sve dionice c) na dionice koje ispladuju dividende d) na preferencijalne dionice 14. Prinos do dospijeda : a) utvrđena kao interna stopa profitabilnosti ulaganja u obveznicu b) mjera ukupnog prinosa na obveznice (ovo je tocno ako pita za prinos za razd. drzanja) c) mjera parcijalnog prinosa na obveznice (ovo je tocno ako pita za tekuci prinos) d) točni su a i b e) a i c f) b i c 15. Uz ostale nepromijenjene uvjete : a) što je trž.kam.stopa viša, trajanje je krade b) što je kuponska kam.stopa viša,trajanje je dulje (krade)


12

c) što je dospijede obveznice dulje, trajanje je krade d) točni su a i b e) a i c f) b i c 16. Arbitražer: (inače regulatori tržišta) a) medvjedi b) službenici burzi c) članovi regulatora tržišta d) točni a i b e) a, b i c f) niti jedan od navedenih odg (oni su u principu i medvjedi i bikovi i regulatori trzista pa je mozda ovo ipak tocno) 17. U osnovi portfolio strategije je : a) smanjenje fluktuacije prinosa na investicije b) redukcija rizika c) povedanje prinosa d) a i b e) b i c f) a, b i c 18. Averzija prema riziku : a) označava odnos prosječnog investitora prema riziku b) povezana je s premijama rizika c) izvedena je iz teorije rastude korisnosti d) točni a i b (konzervativni investitori imaju vecu averziju pa traze vece premije rizika da kompenziraju smanjenu korisnost prinosa investicije) e) b i c f) a, b i c 19. Zaokružite točne odgovore: a) opcije konverzije ne može se odvojiti od obveznice b) varant ima složeniji model vrednovanja od opcije konverzije c) opcija konverzije briše razliku između dionica i obveznica d) točni a i b e) a i c f) a,b i c 20. Zaokružite točnu tvrdnju a) call opcija je kratkoročan instrument, a varant dugoročan instrument b) call opcija ima učinak razvodnjavanja kapitala, a varant nema c) varant daje pravo kupnje dionice po izvršnoj cijeni na određeni dan d) a i c


13

e) b i c f) a, b i c 21. Zaokružite točne tvrdnje : a) izvedenicu su fin.instrumenti koji predstavljaju obvezu izvršenja za kupca i za prodavatelja izvoza b) vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine za koju se izvedenica sastavlja c) praktički ne postoji imovina ili akcija za koju se ne može sastaviti nekakva izvedenica d) a i c e) b i c f) a b i c 22. Izvršenje call opcije znači da : a) je držatelj opcije kupio vezanu imovinu po cijeni nižoj od tržišne b) de sastavljač opcije uvijek pretrpit gubitak c) se nisu ispunila medvjeđa očekivanja sastavljača opcije d) a i b … 23. Kombinacijom ulaganja u dvije obveznice bez kupona istog trajanja i različitog prinosa mogude je ostvariti a) dulje trajanje portfolia b) krade trajanje portfolia c) manju osjetljivost portfelja na promjenu ks d) a+b e) b+c f) ništa 24. Za procijenu vrijednosti običnih dionica njihova nominalna vrijednost: a) je polazni element njihove procjene b) je očekivani novčani tok od prodaje dionice c) nema nikakvo značenje d) je donja granica procijenjene vrijednosti 25. U užem smislu tržište kapitala predstavljeno je: a) tržištem preko šaltera b) dogovornim tržištem kredita c) tržištem vrijednosnih papira (dijeli se na bankovno tržište i tržište vrijednosnicama) d) burzom 26. Zaokružite točnu tvrdnju:Fudamentalna analiza : a) vjeruje da se povijest ponavlja b) je brža i jednostavnija od tehničke analize c) je usmjerene na pravi izbor vremena kupnje tj. prodaje vrijednosnih papira d) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice


14

27. Inverzno kretanje cijene i zahtjevanog prinosa vrijedi: a)za dionice i obveznice b) samo za dionice c) samo za obveznice (ako pita za prinos do dospjeda onda je ovo odg) d) samo za kuponske obveznice 28. Koja od navedenih teorija ne objašnjava vremensku str. Kamatnih stopa : a) korisnosti b) očekivanja c) t.seg.tržišta d) t.preferencije likvidnosti

29. Zaokruži točnu tvrdnju: a) modificirano trajanje predstavlja prosječno ponderirano vrijeme do dospijeda obveznice b) konveksnost je prva derivacija funkcije cijene obveznice po trž.kam.stopi c) Macauleyevo trajanje pretpostavlja ravnu krivulju prinosa d) Fisher-Weilovo trajanje ne pretpostavlja paralelne pomake krivulje prinosa 30. Ročnice su standardizirani terminski ugovori : a) koji nemaju razvijeno sekundarno tržište b) koji su slabo zastupljeni u ukupnoj masi sastavljenih terminskih ugovora c) koji nemaju osigurano likvidnost trgovanja d) o kupoprodaji s odgođenom isporukom 31. Odnos cijena i zarada obrnuto je proporcionalan: a) prinosu od dividendi b) prinosu od zarada c) tekucem prinosu d) prinosu do dospijeda

Documents

INVESTICIJSKA ANALIZA PITALIE S OJAŠ · PDF fileINVESTICIJSKA ANALIZA – pitalice s objašnjenjima UPLOADANO NA: 3 16.Krivulja prinosa (yield curve) pokazuje kretanje prinosa do