of 43 /43
IHS 20.IV. 2001. SADRÆAJ UVODNIK UREDNIKA BROJ 295 2 IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH PoveÊane ovlasti Hrvatskog sabora nakon lanjskih ustavnih promjena, pojaËale su rad Odbora za vanjsku politiku. Predsjednik Odbora i potpredsjednik Sabora dr. Zdravko Tomac je u okviru svoje æive aktivnosti od 20. do 24. travnja 2001. boravio u radnom posjetu SAD i u Chicagu se susreo s Antonijem Perajicom, predsjednikom Hrvatsko-ameriËkog udruæenja koje lobira hrvatske interese u ameriËkoj administraciji. Na sveËanom banketu okupilo se oko 500 Ëlanova tog udruæenja Ëiji je aktualni cilj promicanje istine o Hrvatskoj i Hrvatima u BiH. Dr. Tomac je apelirao kako valja poduzeti sve da Hrvati ne izgube ravnopravnost i ne nestanu iz BiH. »lanovi udruge organizirali su konferenciju za novinare kako bi Ëikaπku javnost upoznali sa stvarnim poloæajem Hrvata u BiH koje se, kako je reËeno, nepravedno Ëesto naziva ekstremno nacionalistiËkim i nedemokratskim. Istodobno meunarodna zajednica niπta ozbiljnije ne poduzima radi povratka prognanika i izbjeglica u etniËki oËiπÊenu Republiku Srpsku. Velikom skupu naπih iseljenika nazoËili su i hrvatski veleposlanici u SAD i Kanadi, predstavnici konzulata i nekoliko lokalnih politiËara, a pismom podrπke prisutnima se obratio i George Ryan, guverner dræave Illinois koji je kao znaËajnom istaknuo ulogu Amerikanaca hrvatskog podrijetla u razvitku Ëikaπkog æivota i identiteta. Dr. Zdravko Tomac se u Washingtonu sastao i s nekoliko kongresmena i duænosnika administracije SAD. Æ.S. - Uvodnik urednika - Prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske - KonaËni prijedlog Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem πkolstvu - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom priopÊavanju - Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dohodak - Prijedlog zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi - Prijedlog i KonaËni prijedlog zakona o potvrivanju Ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade SlovaËke Republike o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama - Prijedlog i KonaËni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama; Prijedlog i KonaËni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebno porezu na naftne derivate - KonaËni prijedlog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci - KonaËni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata - Nacrt prijedlog odluke o raspisivanju referenduma - IzvjeπÊe Vlade Republike Hrvatske o izvrπenju zakljuËka ZastupniËkog doma od 27. lipnja 2000. godine u svezi s pripremom popisa 200 najbogatijih obitelji u Republici Hrvatskoj strana 2 3 12 16 17 18 20 22 23 24 24 26 39 40 41 43

IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

SADRÆAJUVODNIK UREDNIKA

BROJ

295

2

IseljeniËki skupposveÊen Hrvatima kojiæive u BiH

PPoovveeÊÊaannee oovvllaassttii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa nnaakkoonn llaannjjsskkiihh uussttaavvnniihh pprroommjjeennaa,,ppoojjaaËËaallee ssuu rraadd OOddbboorraa zzaa vvaannjjsskkuu ppoolliittiikkuu.. PPrreeddssjjeeddnniikk OOddbboorraa iippoottpprreeddssjjeeddnniikk SSaabboorraa ddrr.. ZZddrraavvkkoo TToommaacc jjee uu ookkvviirruu ssvvoojjee ææiivvee aakkttiivvnnoossttiioodd 2200.. ddoo 2244.. ttrraavvnnjjaa 22000011.. bboorraavviioo uu rraaddnnoomm ppoossjjeettuu SSAADD ii uu CChhiiccaagguu sseessuussrreeoo ss AAnnttoonniijjeemm PPeerraajjiiccoomm,, pprreeddssjjeeddnniikkoomm HHrrvvaattsskkoo--aammeerriiËËkkoogguuddrruuææeennjjaa kkoojjee lloobbiirraa hhrrvvaattsskkee iinntteerreessee uu aammeerriiËËkkoojj aaddmmiinniissttrraacciijjii..

NNaa ssvveeËËaannoomm bbaannkkeettuu ookkuuppiilloo ssee ookkoo 550000 ËËllaannoovvaa ttoogg uuddrruuææeennjjaa ËËiijjii jjeeaakkttuuaallnnii cciilljj pprroommiiccaannjjee iissttiinnee oo HHrrvvaattsskkoojj ii HHrrvvaattiimmaa uu BBiiHH.. DDrr.. TToommaacc jjeeaappeelliirraaoo kkaakkoo vvaalljjaa ppoodduuzzeettii ssvvee ddaa HHrrvvaattii nnee iizzgguubbee rraavvnnoopprraavvnnoosstt ii nneenneessttaannuu iizz BBiiHH.. »»llaannoovvii uuddrruuggee oorrggaanniizziirraallii ssuu kkoonnffeerreenncciijjuu zzaa nnoovviinnaarreekkaakkoo bbii ËËiikkaaππkkuu jjaavvnnoosstt uuppoozznnaallii ssaa ssttvvaarrnniimm ppoollooææaajjeemm HHrrvvaattaa uu BBiiHH kkoojjeessee,, kkaakkoo jjee rreeËËeennoo,, nneepprraavveeddnnoo ËËeessttoo nnaazziivvaa eekkssttrreemmnnoo nnaacciioonnaalliissttiiËËkkiimm iinneeddeemmookkrraattsskkiimm.. IIssttooddoobbnnoo mmeeuunnaarrooddnnaa zzaajjeeddnniiccaa nniiππttaa oozzbbiilljjnniijjee nneeppoodduuzziimmaa rraaddii ppoovvrraattkkaa pprrooggnnaanniikkaa ii iizzbbjjeegglliiccaa uu eettnniiËËkkii ooËËiiππÊÊeennuu RReeppuubblliikkuuSSrrppsskkuu..

VVeelliikkoomm sskkuuppuu nnaaππiihh iisseelljjeenniikkaa nnaazzooËËiillii ssuu ii hhrrvvaattsskkii vveelleeppoossllaanniiccii uu SSAADDii KKaannaaddii,, pprreeddssttaavvnniiccii kkoonnzzuullaattaa ii nneekkoolliikkoo llookkaallnniihh ppoolliittiiËËaarraa,, aa ppiissmmoommppooddrrππkkee pprriissuuttnniimmaa ssee oobbrraattiioo ii GGeeoorrggee RRyyaann,, gguuvveerrnneerr ddrrææaavvee IIlllliinnooiiss kkoojjiijjee kkaaoo zznnaaËËaajjnnoomm iissttaakknnuuoo uulloogguu AAmmeerriikkaannaaccaa hhrrvvaattsskkoogg ppooddrriijjeettllaa uurraazzvviittkkuu ËËiikkaaππkkoogg ææiivvoottaa ii iiddeennttiitteettaa..

DDrr.. ZZddrraavvkkoo TToommaacc ssee uu WWaasshhiinnggttoonnuu ssaassttaaoo ii ss nneekkoolliikkoo kkoonnggrreessmmeennaa iidduuæænnoossnniikkaa aaddmmiinniissttrraacciijjee SSAADD..

ÆÆ..SS..

- Uvodnik urednika

- Prijedlog promjene Ustava

Republike Hrvatske

- KonaËni prijedlog Ustavnog zakona

za provedbu Ustava Republike

Hrvatske

- Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o socijalnoj

skrbi

- Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o zdravstvenom

osiguranju

- Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o srednjem

πkolstvu

- Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o javnom

priopÊavanju

- Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni

Zakona o porezu na dohodak

- Prijedlog zakona o upravljanju

javnim ustanovama u kulturi

- Prijedlog i KonaËni prijedlog

zakona o potvrivanju Ugovora

izmeu Vlade Republike Hrvatske i

Vlade SlovaËke Republike o

suradnji u borbi protiv

organiziranog kriminala

- Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o javnim

cestama

- Prijedlog i KonaËni prijedlog

zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o javnim cestama;

Prijedlog i KonaËni prijedlog

zakona o izmjeni Zakona o posebno

porezu na naftne derivate

- KonaËni prijedlog zakona o

Hrvatskoj narodnoj banci

- KonaËni prijedlog zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o

osnovama deviznog sustava,

deviznog poslovanja i prometu

zlata

- Nacrt prijedlog odluke o

raspisivanju referenduma

- IzvjeπÊe Vlade Republike Hrvatske

o izvrπenju zakljuËka

ZastupniËkog doma od 27. lipnja

2000. godine u svezi s pripremom

popisa 200 najbogatijih obitelji u

Republici Hrvatskoj

strana

2

3

12

16

17

18

20

22

23

24

24

26

39

40

41

43

Page 2: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

USTAV RH

BROJ

295

3

PRIKAZ RADA:

- 53. SJEDNICE ÆUPANIJSKOG DOMA HRVATSKOG SABORA ODRÆANE 13.,14.,20. I 27. OÆUJKA 2001.

-11. SJEDNICE ZASTUPNI»KOG DOMA HRVATSKOG SABORA ODRÆANE

7.,8.,9.,13.,14.,15.,16.,20.,21.,23.,27., 28. TE NASTAVKA SJEDNICE HRVATSKOG SABORA 29. I 30.

OÆUJKA TE 4.,5. I 6. TRAVNJA 2001.

PRIJEDLOG PROMJENE USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Sabor ubuduÊe jednodomanNNaakkoonn ggoottoovvoo jjeeddnnoommjjeesseeËËnnee rraass--

pprraavvee ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoomm jjee 2288.. ooææuujjkkaa,,ddvvoottrreeÊÊiinnsskkoomm vveeÊÊiinnoomm ((110033 ggllaassaa““zzaa”” ii 3355 ““pprroottiivv””)) ddoonniioo pprroommjjeenneeUUssttaavvaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee,, uu tteekkssttuuππttoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo nnjjeeggoovv OOddbboorr zzaaUUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv,,kkoorriiggiirraannoomm pprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaa--nnoomm VVllaaddee.. PPrreeddllooææeennaa rrjjeeππeennjjaappooddrrææaallii ssuu kklluubboovvii zzaassttuuppnniikkaavvllaaddaajjuuÊÊee kkooaalliicciijjee,, DDCC--aa ii mmaannjjiinnaa,,ddookk ssuu ssee pprroottiivv iizzjjaassnniillii kklluubboovviizzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa,, HHSSPP--aa ii HHKKDDUU--aa,,ttee nneezzaavviissnnii zzaassttuuppnniikk IIvvoo LLoonnËËaarr..

ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoomm jjee uujjeeddnnoo ddoonniiooOOddlluukkuu oo pprrooggllaaππeennjjuu uussttaavvnniihh pprroo--mmjjeennaa ttee oovvllaassttiioo OOddbboorr zzaa UUssttaavv,,PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv ddaa uuttvvrrddiiii iizzddaa pprrooËËiiππÊÊeennii tteekksstt UUssttaavvaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee.. UUvvooddnnoo kkaaææiimmoojjooππ ddaa jjee ssttuuppaannjjeemm nnaa ssnnaagguu uussttaavv--nniihh pprroommjjeennaa uukkiinnuutt ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoommttee pprreessttaallaa dduuæænnoosstt ddoossaaddaaππnnjjeemmpprreeddssjjeeddnniikkuu ii ËËllaannoovviimmaa DDrrææaavvnnooggssuuddbbeennoogg vviijjeeÊÊaa ttee pprreeddssjjeeddnniikkuuVVrrhhoovvnnoogg ssuuddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee.

IIzzmmiijjeennjjeennoomm ooddrreeddbboomm ssttaavvkkaa 11..ËËllaannkkaa 4455.. UUssttaavvaa RRHH ppuunnoolljjeettnniimmhhrrvvaattsskkiimm ddrrææaavvlljjaanniimmaa jjaammËËii ssee ooppÊÊeeii jjeeddnnaakkoo pprraavvoo ggllaassaa uu sskkllaadduu ssaazzaakkoonnoomm..

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupro jePrijedlog promjene Ustava RH bezprimjedbi. Predloæio je ZastupniËkomdomu da ovlasti Odbor za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav da obaviredakciju teksta ustavnih promjenaprije njihove objave u “Narodnimnovinama”.

OOddbboorr zzaa lljjuuddsskkaa pprraavvaa ii pprraavvaannaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa proveo je

raspravu o ovom Prijedlogu kao zain-teresirano radno tijelo. Na sjedniciOdbora izraæena je bojazan da ÊeHrvatima izvan domovine biti uskra-Êeno biraËko pravo, s obzirom naformulaciju odredbe Ëlanka 13. Prije-dloga promjene Ustava RH premakojoj hrvatski dræavljani imaju opÊe ijednako biraËko pravo.

Prema stajaliπtu Odbora, Hrvatska,kao i sve demokratske zemlje, trebanacionalnim manjinama priznatirazliËitosti i, sukladno tome, omogu-Êiti ostvarivanje odgovarajuÊih prava.Uloga dijaspore, istaknuto je uraspravi na sjednici tog radnog tijelanemjerljiva je i to ne samo za vrijemeDomovinskog rata, kako u politiËkomtako i u gospodarskom smislu. Meu-tim, Republika Hrvatska, kao suve-rena zemlja, ne smije se uplitati uunutarnje poslove drugih suverenihdræava (prava Hrvata koji æive izvandomovine bit Êe ureena izbornimzakonodavstvom). Stoga Odbor ocje-njuje predloæeno rjeπenje dobrompodlogom za daljnju razradu izbornogprava.

Nakon provedene rasprave to radnotijelo sugeriralo je ZastupniËkomdomu da donese Odluku o progla-πenju ustavnih promjena.

MI©LJENJE VLADE

Podræavπi Prijedlog promjeneUstava RH VVllaaddaa RRHH je podnijelaamandman za izmjenu i dopunuËlanka 70., odnosno dodavanje noveglave “IX. - PRIJELAZNE I ZAVR©NEODREDBE” iza Ëlanka 146. UstavaRH. Novopredloæenim Ëlankom 147.propisalo bi se da stupanjem na snaguovih ustavnih promjena prestaje s

radom Æupanijski dom Hrvatskogsabora te prestaje duænost dosada-πnjem predsjedniku i ËlanovimaDræavnog sudbenog vijeÊa i predsje-dniku Vrhovnog suda RH. Drugimstavkom tog Ëlanka bi se reguliralo dapromjene Ustava RH stupaju nasnagu kad ih proglasi ZastupniËkidom Hrvatskog sabora.

Novim Ëlankom 148. propisalo bi seda Êe Hrvatski sabor donijeti Ustavnizakon za provedbu Ustava RH.

U obrazloæenju svog amandmanaVlada podsjeÊa da je mandat zastu-pnika Æupanijskog doma Hrvatskogsabora odreen Ustavom RH a trajeËetiri godine (samo iznimno moæe seproduæiti). Mandat zastupnika togdoma moæe se i skratiti, ako veÊinanjih odluËi da se Dom raspusti radiraspisivanja prijevremenih izbora.Pored toga, prijevremeni prestanaknjihova mandata moguÊ je i onda akoje Ustavom RH izriËito propisano daÆupanijski dom prestaje s radom.Zbog toga je potrebno da se takvaodredba nalazi u prijelaznim i zavrπ-nim odredbama Ustava, a ne uUstavnom zakonu za provedbu UstavaRH.

SliËno je, kaæe Vlada, i s mandatomsadaπnjeg predsjednika i ËlanovaDræavnog sudbenog vijeÊa. Naime,njihov je mandat Ustavom odreen utrajanju od osam godina i ne moæe seokonËati odredbama Ustavnog zakonaza provedbu Ustava RH, osim ako tajUstavni zakon nije donesen postup-kom predvienim za promjenu UstavaRH. BuduÊi da taj uvjet nije ispunjen,izriËitu odredbu o prestanku mandatapredsjedniku i Ëlanovima Dræavnogsudbenog vijeÊa treba unijeti u prije-lazne i zavrπne odredbe Ustava RH.

RADNA TIJELAMI©LJENJE VLADE

Page 3: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

RASPRAVA

ZD

Prije poËetka rasprave VVllaaddiimmiirr©©eekkss ((HHDDZZ)) je zatraæio da se najprijerazmotri prijedlog Æupanijskog domada ZastupniËki, temeljem Ëlanka 87.Ustava RH, raspiπe referendum oPrijedlogu za promjenu tog doku-menta. Predsjednik Doma je obeÊao daÊe, ako se zastupnici s tim suglase,otvoriti raspravu o tom prijedlogu Ëimstigne na zastupniËke klupe.

Jedina razlika - nomotehniËke

naravi

Potom je dobio rijeË mmrr.. MMaattooAArrlloovviiÊÊ, predstavnik predlagatelja.Napomenuo je da je Odbor za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav, utvr-ujuÊi Prijedlog promjene Ustava,uvaæio sve sugestije za poboljπanjepredloæenog teksta, osim onih kojezadiru u koncepciju ovih ustavnihpromjena. Jedina razlika u odnosu naNacrt promjene Ustava je - kaæe -nomotehniËke naravi. Naime, redak-torski odnosno jeziËno je dotjeranpodstavak 12. stavka 1. u Glavi I -IZVORI©NE OSNOVE (umjesto toËkedodan je tekst postojeÊeg stavka 2.)ArloviÊ je potom informirao zastup-nike da Êe se Odbor tijekom dana(prije glasovanja) izjasniti o aman-dmanima koje su podnijeli klubovizastupnika i Vlada RH.

U raspravu se potom ukljuËio ddrr..FFuurriioo RRaaddiinn, predsjednik Odbora zaljudska prava i prava nacionalnihmanjina, koji je izvijestio zastupnikeo stajaliπtima tog radnog tijela.Naime, Odbor je takoer izraziobojazan glede brzine postupka kojimse odvijaju ustavne promjene. Napo-minje da ubuduÊe treba ozbiljnije itemeljitije pristupati promjeni togtemeljnog akta dræave, pa i zakon-skim promjenama, i to na osnoviargumenata a πto manje temeljempolitiËkih stavova.

Promjene u skladu s

predizbornim obeÊanjima

πestorke

Prihvativπi inicijativu grupe zastup-nika i utvrdivπi Nacrt promjenaUstava RH, Sabor je odredio smjernicei domete ovih ustavnih promjena,konstatirao je JJoossiipp LLeekkoo, glasno-govornik Kluba zastupnika SDP-a.Suπtina predloæenih rjeπenja ostala jeista i u fazi Prijedloga, πto ga jeutvrdio Odbor za Ustav, Poslovnik ipolitiËki sustav. To znaËi da je

zadræana odredba koja odreuje dadræavljani Republike Hrvatske imajujednako biraËko pravo s navrπenih 18godina, u skladu sa zakonom. To je -kaæe - u duhu zahtjeva Kluba zastup-nika SDP-a da graani i dræavljaniRepublike Hrvatske imaju ista prava,obveze i odgovornosti, odnosno da upotpunosti budu ravnopravni. Predlo-æenim se, nadalje, mijenja strukturadræavne vlasti ukidanjem dvo-domnosti Hrvatskog sabora. Esdepe-ovci ocjenjuju da je ovakvom promje-nom zavrπena transformacija dræavnevlasti i da daljnjim reformama jaËapozicija ZastupniËkog doma i Ustav-nog suda, πto je u skladu spredizbornim obeÊanjima. Dodaju li seovoj noveli Ustava i reforme koje bitrebale ojaËati poziciju i ulogu lokalnesamouprave i odgovornost Ustavnogsuda za provedbu reorganizacije idecentralizacije dræave, moji stranaË-ki kolege mogu biti zadovoljni,konstatirao je Leko, uz napomenu daÊe oni sa zadovoljstvom glasovati zapredloæene promjene.

Svaka promjena Ustava

ugroæava stabilnost pravnog

poretka

DDrr.. VViilliimm HHeerrmmaann izrazio jezadovoljstvo πto se ustavne promjeneprivode kraju (iako bi bilo bolje da suokonËane joπ u prvom navratu) jersvaka promjena tog dokumenta, naneki naËin, ugroæava stabilnost prav-

nog poretka i otvara pitanje povje-renja u Ustav. U nastavku je podsjetiona to da su se njegovi stranaËkikolege i u raspravi o Nacrtu promjenaUstava zalagali za ukidanje Æupa-nijskog doma, prije svega zato dabismo imali πto efikasniji parlament.Naæalost, osim o tom pitanju otvorilase rasprava i o nekim drugim proble-mima (npr. definiranje biraËkogprava) Ëime se moæda æeljelo izazvatistanovite nedoumice te stvoritipolitiËke napetosti koje Hrvatskojnisu potrebne. Na sreÊu, pronaena jeprihvatljiva formulacija Ëlanka 45.Ëime su te opasnosti otklonjene. Suvjerenjem da se doista poradilo nastabilnosti pravnog poretka i napovjerenju u Ustav haeselesovci Êe,kaæe, prihvatiti predloæene promjeneUstava. S pravom oËekuju i da se uprijelaznim i zavrπnim odredbama togdokumenta nau one dvojbene odred-be koje su imale, ili joπ uvijek imaju,mjesto u Prijedlogu ustavnog zakonaza provedbu ustavnih promjena (rijeËje o odredbama koje se odnose na

poziciju predsjednika Vrhovnog suda,te predsjednika i Ëlanova Dræavnogsudbenog vijeÊa).

U preambulu vratiti Slovence i

Boπnjake te navesti Rome

DDaammiirr KKaajjiinn, glasnogovornik Klubazastupnika IDS-a, izjavio je da se injegovi stranaËki kolege slaæu s timda nije trebalo iÊi ovakvom brzinom uizmjene Ustava RH. To viπe, πtopromjene nisu kozmetiËke jer seukida jedan cijeli Dom (iako trebapriznati da s ovakvim ovlastima,pogotovo nakon izglasavanja proπlo-godiπnjih ustavnih promjena, viπenema smisla). Izrazio je bojazan da setime indirektno moæe dodatno ojaËatipozicija izvrπne vlasti. S druge strane,graani su a priori protiv tog Doma istoga ideesovci prihvaÊaju tu izmjenu.Ne protive se ni predloæenoj formu-laciji Ëlanka 45. iako nisu s njomezadovoljni. Miπljenja su, naime, da bina izborima trebali glasovati samohrvatski dræavljani s prebivaliπtem uRepublici Hrvatskoj, kao πto je bilopredloæeno u prijedlogu za prvoËitanje ustavnih promjena. Smatraju ida bi u preambulu Ustava RH trebaloponovno uvrstiti Slovence i Boπnjake,koji su na jedan beskrupulozni naËin

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

BROJ

295

4

Uvaæene sugestije za pobolj-πanje teksta Ustava, osim onihkoje zadiru u koncepciju ovihustavnih promjena.

SDP: Predloæenim promje-nama zavrπena transformacijadræavne vlasti, jaËa pozicijaZastupniËkog doma i Ustavnogsuda, πto je u skladu s prediz-bornim obeÊanjima πestorke.

HSLS: Ustav i pravni poredakbit Êe stabilniji i efikasniji.

RASPRAVA

Page 4: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

USTAV RH

BROJ

295

5

1999. godine izbaËeni iz tog doku-menta, a i Rome. Predlaæu, takoer,da se termin nezavisne, u Ëlanku 1.Prijedloga promjene Ustava, zbognjegovih konotacija u proπlosti,promijeni u neovisne. Radin je nakraju naglasio da Êe IDS glasovati zapredloæene promjene, buduÊi da je otome postignut politiËki dogovor, uzpodnoπenje navedenih amandmana.

Novelirani Ustav trajat Êe duæe

Na poËetku svog izlaganja ZZllaattkkooKKrraammaarriiÊÊ, glasnogovornik Klubazastupnika LS-a - HNS-a, napomenuoje da Ustav nije iskljuËivo pravni aktnego dokument koji bi trebaoosigurati stabilan poredak u druπtvu,

odnosno omoguÊiti svim graanimada mogu slobodno i neovisnoiskazivati svoju politiËku volju iinteres. Sadaπnjim promjenamaUstava u sukob su - kaæe - doπle dvijevrlo vaæne vrijednosti - druπtvena ipravna. Naime, s jedne strane postojezahtjevi da se Ustav ne mijenja Ëesto,a s druge da taj najvaæniji akt dræavebude sadræajno usklaen i dovoljnorazraen da bi se na temelju njegamogli donositi zakoni i drugi propisi.LS i HNS su se, u skladu sa svojimprogramom opredijelile za stabilan,jasan i nedvosmislen ustavni tekst. Dabi se to postiglo, predloæene supromjene nuæne i oni Êe glasovati zanjih (to viπe πto je uvaæena i veÊinanjihovih primjedbi iz prethodnerasprave). Ako se ove promjeneizglasaju Ustav RH Êe biti dovoljnostabilan dokument koji bi trebaotrajati duæe vrijeme, a eventualnenedoreËenosti trebaju se prevladatinjegovom praktiËnom primjenom,odnosno ustavno-pravnom praksom.

U nastavku je obrazloæio njihoveamandmane. Prvim se predlaæepreformulacija Ëlanka 60. stavak 2.kako bi se u samom Ustavu izrijekomutvrdilo da se pravo na πtrajk moæeograniËiti samo zakonom (to se odnosina oruæane snage, redarstvo, dræavnuupravu i javne sluæbe odreenezakonom). Spomenuo je i njihovzahtjev za izmjenu stavka 2. u Ëlanku

133. Ustava tako da glasi: “Punoljetnii poslovno sposobni hrvatski dræav-ljani s prijavljenim prebivaliπtem napodruËju jedinice lokalne, odnosnopodruËne (regionalne) samouprave,ostvaruju pravo na samoupravuneposrednim izborom svojih predsta-vnika u lokalna, odnosno podruËna(regionalna) predstavniËka tijela natemelju opÊeg i jednakog biraËkogprava, tajnim glasovanjem, u skladusa zakonom.” Navedena odredba,doduπe, nije obuhvaÊena prijedlogompredlagatelja, ali otvara mnogapitanja i dvojbe, kaæe zastupnik. Prijesvega, njome nije odreen krug osobakoje imaju aktivno odnosno pasivnobiraËko pravo na lokalnim izborima(jesu li to samo hrvatski dræavljani ilii stranci s odobrenim nastanjenjem uRepublici Hrvatskoj) te vezuje li se topravo uz prebivaliπte na podruËjuopÊine, grada odnosno æupanije. Osimtoga, ta odredba nije usklaena ni sodredbom stavka 1. u Ëlanku 45.Ustava.

Nema razloga za ukidanje

Æupanijskog doma

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je izrazio stajaliπteKluba zastupnika HDZ-a, da nemanikakvog razloga da se radi nekogsmislenijeg odreenja na bilo kojinaËin zadire u Izvoriπne osnovehrvatskog Ustava. Ponovno jepodsjetio na to da su se predlagateljiustavnih promjena u studenomeproπle godine zaklinjali da Êepromjenom djelokruga Æupanijskogdoma i jaËanjem njegove uloge jaËatiparlamentarizam, da bi samo nekolikomjeseci kasnije, u prijedlogu da sepristupi promjeni Ustava, naveli niz

razloga za njegovo ukidanje. Dakako,ti argumenti nisu izdræali kritikusudionika u raspravi, tako da se uPrijedlogu ustavnih promjena ostalasamo zamjerka da u razdoblju odzadnjih ustavnih promjena, taj domnije pridonio jaËanju uloge Hrvatskog

sabora, niti ispunio oËekivanja danadzire i poboljπava kvalitetu zakono-davne djelatnosti ZastupniËkog doma(kao da se u tako kratkom razdobljumoæe donijeti objektivna ocjena). ToznaËi da nema ni jednog jedinograzloga za ukidanje Æupanijskogdoma, tvrdi ©eks. Uostalom, buduÊ-nost Êe pokazati koliko je bilorazborito iÊi na ukidanje jednogparlamentarnog doma, umjesto da gase transformira u dom koji Êe imatiovlasti senata, πto je HDZ zahtijevaoveÊ ranije. Osim toga, na temeljupovrπnog ispitivanja javnog mnijenjana nedovoljnom broju uzoraka(treÊina ispitanika bila je suzdræana)ne moæe se tvrditi da se graaniplebiscitarno zauzimaju za ukidanjetog Doma.

Vratiti rijeË “svi”

Najintrigantnija je - kaæe ©eks -promjena Ëlanka 45. stavak 1. Naime,u prijedlogu da se pristupi promjeniUstava πest stranaka vladajuÊekoalicije, potpomognutih svojimsaveznikom DC-om, predlagalo je dase aktivno i pasivno biraËko pravopunoljetnih hrvatskih dræavljana veæeuz ispunjenje prava i obveza uRepublici Hrvatskoj. Vlada je, pak,svojim amandmanom zahtijevala dase ono veæe uz prebivaliπte u RepubliciHrvatskoj. Odjednom su, iz nepo-znatih razloga, odustali od togrjeπenja, ali su zato predloæili brisanjerijeËi “svi” u toj odredbi, iako uustavima svih europskih dræava stojida biraËko pravo imaju svi dræavljani.Zastupnik je izrazio nadu da Êepredlagatelj obrazloæiti razloge tepromjene te najavio da Êe njegovistranaËki kolege zahtijevati (aman-dmanski) da se spomenuta rijeË vratiu Ustav. Na taj Êe naËin, kaæe, testiratipredlagatelje i utvrditi imaju li doistanamjeru izbornim zakonom naknad-no reducirati biraËka prava odreenekategorije hrvatskih dræavljana.

©eks je ponovno ukazao i naunutarnju proturjeËnost noveliranihustavnih odredbi. Naime, dok se uËlanku 45. stavku 1. hrvatskimdræavljanima jamËi opÊe i jednako

IDS: U preambulu Ustava RHtreba ponovno uvrstiti Slovence iBoπnjake, koji su na beskrupu-lozan naËin 1999. izbaËeni iz togdokumenta, a i Rome.

LS - HNS: Ako se ovepromjene izglasaju, Ustav RH Êebiti dovoljno stabilan dokumentkoji bi trebao trajati duæevrijeme, a eventualne nedoreËe-nosti moraju se prevladatiustavno - pravnom praksom.

HDZ: Nema nikakvog razlogaza ukidanje Æupanijskog doma,ni za bilo kakvo zadiranje uIzvoriπne osnove hrvatskogUstava.

Page 5: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

pravo glasa, u Ëlanku 15. st. 3. stojida se pripadnicima nacionalnihmanjina (ne dræavljanima) poredopÊeg, zakonom moæe osigurati iposebno biraËko pravo kod izborazastupnika. Zbog navedenih razlogaKlub zastupnika HDZ-a neÊe glasovatiza ove ustavne promjene, zakljuËio je.ReplicirajuÊi mu DDrraaææeenn BBuuddiiππaa((HHSSLLSS)) je napomenuo da se uvijek,kada se u Ustavu navodi jednakategorija dræavljana odnosno gra-ana, podrazumijeva da su njomeobuhvaÊeni svi.

Predloæena prihvatljivija

rjeπenja

Luka TrconiÊ je najavio da Êezastupnici HSS-a podræati predloæenepromjene Ustava, buduÊi da supredlagatelji uvaæili njihove temeljnezahtjeve i stajaliπta. Naime, umjestoprvobitnog prijedloga da se treÊiniæupanijskih skupπtina omoguÊi pravona suspenzivni veto na donoπenjezakona, predloæeno je bolje rjeπenje, ai nova formulacija Ëlanka 45. za njihje prihvatljiva jer ostavlja moguÊnostda se izbornim zakonom rijeπi pitanjebiraËkog prava hrvatskih dræavljanakoji æive u dijaspori (to se ne odnosina hrvatske dræavljane u BiH). Nemasumnje - kaæe - da iseljeniπtvo morabiti na pravi naËin prezentirano unaπem æivotu u Hrvatskoj, ne samozbog sentimentalnih razloga (vezaizmeu brojnih Hrvata u inozemstvus domovinom stoljeÊima je vrlo jaka)nego i zbog gospodarskih. Stoga ujavnu raspravu o izbornom sustavu,kad ta tema doe na dnevni red, uzhrvatsku javnost treba ukljuËiti i naπeeminentne intelektualce iz dijaspore,kako bi se pronaπlo najprihvatljivijerjeπenje.

Posebnost regija moæe se izraziti

i kroz jednodomni Parlament

U nastavku je rekao da haesesovcipriznaju da je bio veliki propust πtopitanje Æupanijskog doma nije rije-πeno prilikom ustavnih promjenakrajem proπle godine. Slaæu se,naime, s argumentima predlagateljau prilog ukidanja tog Doma, auvaæavaju i raspoloæenje javnosti.

Napominju, takoer, da Hrvatskanikada u svojoj tradiciji nije imala dvadoma te da se posebnost regija moæeizraziti i kroz jednodomnost, na naËinda se donesu pravi zakoni o lokalnoj iregionalnoj samoupravi i osiguranjihova zaπtita putem Ëlanka 34.Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.LLuukkaa BBeebbiiÊÊ je opovrgao njegovutvrdnju da u povijesti Hrvatskogsabora nije bilo viπe domova. Podsjetioje na Ëinjenicu da je prije deset godinaSabor imao tri vijeÊa (VijeÊeudruæenog rada, VijeÊe opÊina i

Druπtveno-politiËko vijeÊe) a uranijem razdoblju Ëak pet (Organi-zaciono-politiËko, VijeÊe opÊina,Privredno vijeÊe, Kulturno-prosvjetnoi Socijalno-zdravstveno vijeÊe). Zastu-pnik TrconiÊ je pojasnio da je govorioo pravnoj povijesti Hrvatskog saborau proπlom stoljeÊu, od njegovaustoliËenja, te da nije mislio na novijevrijeme.

Anto –apiÊ najavio je da Êe Klubzastupnika HSP-a HKDU-a glasovatiprotiv ovih ustavnih promjena,buduÊi da je predlagatelj ostao kodprijedloga za ukidanje Æupanijskogdoma a dovodi u pitanje i ostvarivanjebiraËkog prava hrvatskih dræavljanakoji nemaju prebivaliπte u Hrvatskoj.

Ustav se mijenja zbog dnevno-

politiËkih potreba

Po brzini kojom mijenjamo Ustav(na istoj sjednici zastupnici suodradili i inicijativu i nacrt i prijedlogustavnih promjena) zasigurno dræimorekord u svijetu, konstatirala jeJJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)). Indikativnoje, kaæe, da se o najvaænijem doku-mentu u dræavi nisu izjasnili odbori(svoje miπljenje o Prijedlogu ustavnihpromjena dostavio je samo Odbor zanacionalne manjine) te da nisuuvaæena upozorenja struËne javnostida se Ustav ne mijenja svaka trimjeseca (neke zemlje to Ëine i kroz dvaizborna mandata). BuduÊi da su i nekizastupnici iz redova potpisnikainicijative za promjenu Ustava izjavili

da nevoljko sudjeluju u tim prom-jenama koje se dogaaju nevje-rojatnom brzinom, πto dovodi upitanje stabilnost i sigurnost zemlje,nema sumnje da se Ustav mijenjaiskljuËivo zbog dnevno-politiËkihpotreba, zakljuËila je zastupnica.OpovrgavajuÊi argumente predla-gatelja za ukidanje Æupanijskogdoma, podsjetila je na Ëinjenicu da jeupravo zahvaljujuÊi kolegama iz togDoma i njihovoj moguÊnosti da uloæeveto, donesen novi Zakon o djeËjemdoplatku.

BuduÊi da predlagatelj tvrdi daÆupanijski dom nije pridonio jaËanjuuloge Hrvatskog sabora nameÊe sepitanje, kaæe, i u kojoj mjeri je tusvoju ulogu ispunio ZastupniËki dom.Ilustracije radi spomenula je da niπest mjeseci nakon rasprave ozakonskom prijedlogu o Vukovaru,koji su poduprli gotovo svi zastupniciovog Doma, taj zakon joπ nije ugledaosvjetlo dana. Zanima je, takoer,prelaze li ukidanjem Æupanijskogdoma sva njegova prava naZastupniËki i gdje je pravno uporiπteza to. Na kraju je upitala kako to dase ne mijenja i Ëlanak 119. Ustava, sobzirom na to da se Vladinimamandmanom precizira da stupanjemna snagu ovih ustavnih promjena,meu ostalim, prestaje duænostpredsjedniku Vrhovnog suda RH tepredsjedniku i Ëlanovima Dræavnogsudbenog vijeÊa. Postavlja se pitanje,kaæe, koja je sada uloga PredsjednikaRepublike kod biranja i razrjeπavanjapredsjednika Vrhovnog suda.

Trebalo bi ukinuti i ZastupniËki

dom

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) izjavio je daga ove ekspresne promjene Ustavaistodobno zbunjuju i plaπe (nastavimoli ovakvim tempom do kraja godinepromijenit Êemo ga joπ tri puta).BuduÊi da Sabor ionako ni o Ëemu neodluËuje jer je potpuno margina-liziran, a ZastupniËki dom je dalekoskuplji od Æupanijskog, zastupniksugerira da se i taj Dom ukine, takoda zemljom vlada 6 mudrih voa iliführera. Dræavu bi, kaæe, trebaloorganizirati na partijskom naËelu,buduÊi da smo kroz povijest nauËili dapartija nikada ne moæe pogrijeπiti, a

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

BROJ

295

6

U ustavima svih europskihdræava stoji da biraËko pravoimaju svi dræavljani.

HSS: Nova formulacija Ëlanka45. je prihvatljiva jer ostavljamoguÊnost da se izbornimzakonom rijeπi pitanje biraËkogprava hrvatskih dræavljana kojiæive u dijaspori.

Nema sumnje da se Ustavmijenja iskljuËivo zbog dnevno-politiËkih potreba.

Page 6: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

USTAV RH

BROJ

295

7meu tih 6 voa su ionako i bivπigeneralni sekretari partije. Nadalje,treba ustrojiti izvrπni i organizacijskisekretarijat te politbiro u okvirukojega bi djelovao sekretar zaduæen zainformiranje, koji bi ujedno biodirektor i glavni urednik svihhrvatskih medija (oni bi se skupnozvali pravda). A da bismo zamazali oËidomaÊoj i svjetskoj javnosti, moglibismo uvesti i sovjete na Ëijem bi Ëelubio predsjednik prezidija vrhovnogsovjeta, dok bi funkciju danaπnjegpredsjednika Vlade obavljao predsje-dnik ministarskog vijeÊa, premaLenjinovom modelu iz njegove knjige“Dræava i revolucija”. Zastupnik je nakraju pojasnio da su ga na takve idejeponukala izlaganja mnogih sudionikau raspravi koji su pokazali da su impravo, Ustav i zakon samo sredstvo ane cilj, te izjava predsjednika udrugehrvatskih sudaca, gospodinaGredelja, da bi se na taj naËin bitnopoboljπala revolucionarnost hrvat-skog prava. Neka naπa revolucija kojaje trajala 45 godina, s deseto-godiπnjim prekidom, i dalje teËe, nadobrobit sviju nas, zakljuËio jeLonËar.

U svom ponovnom javljanjuVVllaaddiimmiirr ©©eekkss je joπ jednom upozoriona moguÊe posljedice izostavljanjarijeËi “svi” iz stavka 1. Ëlanka 45.,apelirajuÊi na predlagatelje da uvaæeamandman Kluba zastupnika HDZ-a.U nastavku je primijetio da uprijelaznim i zavrπnim odredbamaUstava niti jedne druge demokratskezemlje nije reguliran prestanakmandata predsjedniku Vrhovnogsuda, kao πto predlaæu klubovizastupnika vladajuÊe koalicije i Vlada.Ne samo da Êe ovaj naπ raritet uÊi uGuinnessovu knjigu rekorda, nego Êetvorac tog rjeπenja, mr. Mato ArloviÊ,zasigurno naÊi svoje mjesto u Muzejuvoπtanih figura u Londonu, rekao je©eks. Na upozorenje predsjednikaDoma da ne bi trebao vrijeati kolegepojasnio je da mu to nije bila namjera,nego da je samo æelio ukazati na to dazahvaljujuÊi svom originalnomizumu, mr. ArloviÊ zasluæuje da senae u spomenutom muzeju uz boknajistaknutijih liËnosti svijeta zaustavnopravne znanosti.

Zastupnik mr. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ ((SSDDPP))ocijenio je da bi hrvatsku javnosttrebalo konaËno obavijestiti oneustavnom stanju koje je biloprisutno prilikom izbora predsjednikasudova u Hrvatskoj. Podsjetio je nastavove Ustavnog suda koji je

razmatrao i ocjenjivao Zakon oDræavnom sudbenom vijeÊu i Zakon osudovima. Tom su prilikom utvreneneustavne odredbe i ponaπanjeDræavnog sudbenog vijeÊa koje jeprekoraËilo ovlasti prilikom izborapredsjednika sudova. Drugo πto jeUstavni sud nesporno utvrdio, je dapredsjednici sudova obavljaju poslovekoji se odnose na: osiguravanje uvjetarada, pravilan rad i poslovanje suda,postupanje s pritvorenicima teposlove u svezi sa sudskim procje-niteljima i vjeπtacima. Upozorio je daodgovornost za imenovanja leæi nazakonodavnom Domu, buduÊi da je doimenovanja pojedinih predsjednikasudova doπlo po zakonu koji nije uskladu s Ustavom. Ustavni je sudnaznaËio da su u tom sluËaju bilaprekoraËena ovlaπtenja u odnosu naustavne moguÊnosti Dræavnogsudbenog vijeÊa. Osim toga, jasno seukazuje da je zakonodavno tijeloovlaπteno za izmjene i usklaivanjeovih pitanja, i to na tragu politiËkog ipravnog sustava utemeljenog uUstavu. Isto tijelo moæe ova pitanjarazmatrati na viπe naËina - izmjenamaZakona o sudovima, Zakona o Dræa-vnom sudbenom vijeÊu, ili paknormom Ustavnog zakona, odnosnoUstava.

Stvar je politiËke procjene koji Êe seput odabrati, nastavio je zastupnikArloviÊ, dodajuÊi da sve promjenemoraju istovremeno biti i u skladu sUstavom.

OdgovarajuÊi na metaforiËkuporuku da je zasluæio smjeπtaj uMuzeju voπtanih figura, zastupnik jenapomenuo da je zajedniËki naporstranaka πestorice motiviran æeljomda se ispravi neustavno stanje usudbenoj vlasti. Ukoliko se uspije uovome poslu, onda Êe svi bitizapamÊeni po savjesnom obavljanjusvojih zastupniËkih obveza. Napo-menuo je na kraju da nikome nije palona pamet da ukida sudaËki mandat iduænost. Radi se samo o prestankuobnaπanja duænosti predsjednikasudova, zakljuËio je zastupnik,pozivajuÊi sve sudionike da u raspraviiznose toËne i korektne podatke inamjere predlagatelja.

Pravo na repliku zatraæio jezastupnik VVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)) kojismatra da su toËno citirane odlukeUstavnog suda prema kojima biranjepredsjednika sudova od Dræavnogsudbenog vijeÊa nije bilo u skladu sUstavom. Meutim, primijetio je da jekrajem 2000. godine, kada sudonoπene izmjene i dopune Zakona osudovima, upozoravano da nije rije-πeno pitanje izbora sudaca. Iznijetaupozorenja tada nisu prihvaÊena i nabrzinu je donesen reËeni zakonskiprijedlog. Ovo neustavno stanjetrebalo se ranije razrijeπiti, upozorioje zastupnik. OdgovarajuÊi narepliku, zastupnik ArloviÊ citirao jeodluku Ustavnog suda:” Sud je sampokrenuo postupak i ukinuo kaonesuglasne sustavom, odredbe Ëlanka12. alineja 1. i 2. Zakona, u dijelu, kojise odnosi na predsjednike sudova, alii sve druge odredbe zakona kojeureuju pitanja vezana uz imenovanjai razrjeπenja predsjednika sudova upostupku pred Dræavnim sudbenimvijeÊem, zbog njihove nesuglasnostisa Ëlankom 121. Ustava RepublikeHrvatske”.

I zastupnik MMaarriioo KKoovvaaËË ((HHSSLLSS))javio se sa æeljom da ispravi netoËnoiznijeti navod. Ustvrdio je da jezastupnik ArloviÊ u izlaganjuspominjao reËenu odluku Ustavnogsuda s nadnevkom 15. oæujka 2000.godine. Upozorio je zatim, da jeUstavni sud ukinuo, a ne poniπtioreËene odredbe Zakona o Dræavnomsudbenom vijeÊu koje se odnose naizbor predsjednika sudova. Obrazla-æuÊi ovu razliku, zastupnik je ocijenioda bi to znaËilo kao da ta zakonskaodredba nije nikada ni donesena.

PolitiËki motivi ustavnih

promjena

I zastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ))javila se replikom na izlaganje zastu-pnika ArloviÊa. Ocijenila je da supredlagatelji ustavnih promjena moti-virani prvenstveno politiËkim razlo-zima πto nije dobar znak. Upozorila jeda se prvobitno æeljelo okonËatimandat predsjednika Vrhovnog suda,a KonaËnim je prijedlogom, predlo-æeno da stupanjem na snaguUstavnog zakona, prestane i duænostostalim predsjednicima sudova.Podnijetim se amandmanom odustalood toga, pa to potvruje da se ipakradi o politiËkoj odluci, upozorila jezastupnica.

Pojedini predsjednici sudovaimenovani su po zakonu koji nijeu skladu s Ustavom.

Page 7: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

Ponovno je na repliku odgovaraozastupnik ArloviÊ, tvrdeÊi da jenadleæni Odbor u svom prijedloguiπao samo na ustavne kategorije kodprvog Ëitanja. U raspravi je, meutim,bilo prijedloga koji su se pozivali nareËenu odluku Ustavnog suda,ocjenjujuÊi da treba razrijeπiti iuskladiti ovo stanje s odlukomUstavnog suda. Naravno da Êe sepodneseni amandmani razmotriti, papostoji moguÊnost da se ova materijane mora naÊi u ustavnom zakonu, jerse situacija moæe precizirati i uZakonu o sudovima. Upozorio jeujedno da odluke Ustavnog suda vaæeod dana donoπenja, a ne retroaktivno.Ukoliko se radi o povredi poje-dinaËnog prava, onda je osobama

omoguÊeno da podnesu posebnutuæbu i zaπtite svoje pravo, poglavitoukoliko je rijeË o materijalno -imovinskim pravima.

Zastupnik ©eks je zatraæio ispravaknetoËnog navoda. Smatra da jezastupnik KovaË naveo izvrsnuargumentaciju, te potvrdio da nijeneustavno stanje ukoliko pojedinopodruËje nije ureeno u skladu sUstavom. Krunski dokaz za ovutvrdnju sadræan je u podnesenomPrijedlogu zakona za provedbuUstava. U njemu stoji da Êe se zakonikojima se ureuje obrana isigurnosne sluæbe, te ustrojstvo,djelokrug i financiranje jedinicalokalne samouprave, u skladu sUstavom, donijeti do 31. prosinca ovegodine. Dakle, ako neπto nije u skladusa Ustavom, postoje zakoni zaprovedbu Ustava, kojima se odreeneovlasti dovode u sklad s Ustavom.Zastupnik ArloviÊ ponovno se javio zarijeË, kratko navodeÊi da trebarazlikovati prijedlog zakona o kojemuse sada raspravlja, od odlukeUstavnog suda koja je na snazi i kojusvi moraju poπtivati.

SlijedeÊa se za raspravu prijavilazastupnica ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ -- PPeettrriiËËeevviiÊÊ((HHDDZZ)) navodeÊi da nije toËnakonstatacija koju je Ëula u raspravi,da imamo stabilan Ustav. Takav Ustavuvijek je odlika i odraz stabilnedræave, koja se mora razvijati iopstati, za razliku od politiËkih struk-tura koje su podloæne promjenamanakon istjecanja mandata. Ocijenila je

da ni jedna vlast nije vjeËna pa neÊebiti ni ova, a ukidanje Æupanijskogdoma predlaæu upravo oni, koji tvrdeda su nositelji demokracije. Upozorilaje zatim, da biraËka prava pred-stavljaju temeljno uporiπte svakedemokracije. Dodala je da je u UstavuRepublike Hrvatske, unatoË uvodnimodredbama, veÊ napuπteno naËeloopÊeg i jednakog prava glasa, apredloæenim se promjenama ide i daljeu tom smjeru. Upozorila je da bislijedom ovakvih nakana, nacionalnemanjine stekle pravo na dva glasa,Ëime bi se naruπila prava hrvatskihdræavljana hrvatske nacionalnosti.Upozorila je i na manjkavosti kojimase predlaæe izmjena Ëlanka 45. stavka1. Ustava. Smatra da nije dobrosroËena odredba kojom: “hrvatskidræavljani imaju opÊe, jednako pravos navrπenih 18 godina, u skladu sazakonom”. ZnaËi, da se zakonom moæeureivati, pod kojim se uvjetimaostvaruje i biraËko pravo, ukazala jezastupnica, ocjenjujuÊi ovu odredbuspornom. Ukazala je zatim i napojedine detalje kojima se priπlomijenjanju zakonskih prava hrvat-skim braniteljima, strahujuÊi ujedno,da Êe se pristupiti restriktivnimodredbama i kod carinskog zakona,kojim se ureuju prava hrvatskihiseljenika.

Zatim je nabrojala Ëlanke u kojimase navode srbizmi, ocjenjujuÊi da bi uËlancima 43.,46.,55.,57.,58.,i 59.,umjesto izraza “nadleæan”, trebao bitiizraz - “mjerodavan”. Upozorila je dase ovaj izraz moæe usporediti iprovjeriti i na stranicama Razli-kovnog rjeËnika, te istaknula danema razloga za ponovno uvoenje“hrvatsko - srpskog jezika”.

Na kraju se osvrnula i naneopravdane kritike koje u novinskimnatpisima ukazuju, na toboænje previ-soke troπkove hrvatskih zastupnika izdijaspore, ukazujuÊi da je ove ocjeneiznio zastupnik Herman. Smatra daovakvi napisi nisu korektni, jer su svitroπkovi zastupnika manje, viπeizjednaËeni i poznati hrvatskoj javno-sti. Zatraæila je na kraju da treba teæitiustavnoj jednakosti svih dræavljanaRepublike Hrvatske, koja u ovomtrenutku, nije ostvarena.

Precizirati biraËka prava

iseljenika

RijeË je zatim dobio zastupnik JJooππkkooKKoonnttiiÊÊ ((HHSSLLSS)) motiviran æeljom da serazjasne pojmovi oko glasovanja

dijaspore. Ocijenio je da se ovi pojmoviËesto mistificiraju, a nameÊe senetoËan dojam da je ovo odgovor napropuste bivπe vlasti prema reËenompitanju. Pozdravio je stav predla-gatelja da se drugaËije definirapromjena u Ëlanku 45. kojom seostavlja moguÊnost kvalitetnijegrjeπavanja, putem novih zakonskihprijedloga. Podsjetio je da znaËajanpostotak hrvatskog naroda æivi izvangranica Republike Hrvatske, a velikidio æivi u susjednoj dræavi, Bosni iHercegovini. Hrvati su u toj dræavikonstitutivan , jednakopravan i suve-ren narod, ili bi to trebali biti,ustvrdio je zastupnik. Upozorio jeujedno, da Êe, ukoliko se ne rijeπeaktualni problemi, doÊi do ozbiljnihproblema u toj dræavi. UkazujuÊi nasliËnu praksu kod drugih dræava,ukazao je na izborne zakone dræa-vljana Armenije i susjednog Azer-bejdæana. Upozorio je da armenskibiraË pored statusa dræavljanstvamora imati i prebivaliπte u Armenijibarem godinu dana. Sukladno ovimpravilima, predstavnici armenskedijaspore nemaju pravo glasovati nitibiti birani u predstavniËka tijela.Spomenuo je i zakonska rjeπenja okoistoga pitanja u Portugalu koji imajednodomni parlament. Ova je zemljajedna od malobrojnih, koja poputHrvatske, rezervira 4 mjesta zapredstavnike dijaspore u parlamentukoji ima 230 neposredno izabranihzastupnika. Zanimljivo je da pred-stavnici dijaspore u Portugalu imajusamo pravo glasovati u parla-mentarnim izborima, dok nemajupravo glasa na predsjedniËkimizborima i na referendumu. Naveo jezatim sliËne izborne zakone kojima seureuje pozicija dijaspore na prim-jerima izbornog sustava ©panjolske,Maarske , Slovenije i Irske. Ukazaoje da Irski Senat popunjava i grupa odπest zastupnika koji su diplomirali nairskim sveuËiliπtima, bez obzira nadræavljanstvo, mjesto roenja ilizemlju prebivaliπta. BuduÊi da parla-mentarna praksa u raznim dræavamaukazuje na πarolikost rjeπenja,zastupnik je ocijenio dobrim πto se navrijeme ovaj segment razmatra i uHrvatskom Saboru. Ocijenio je da bi

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

BROJ

295

8

Joπ je ranije ukazivano dazakonski treba precizirati spornedetalje oko izbora sudaca.

Iz predloæenog zakonskogteksta trebalo bi ukloniti izrazekoji nisu u duhu hrvatskogknjiæevnog standarda.

Page 8: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

USTAV RH

BROJ

295

9

hrvatska dijaspora na odreeni naËintrebala i nadalje biti predstavljena uSaboru, ali ne posredstvom “fiksnekvote”, odnosno da se unaprijedrezerviraju zastupniËka mjesta.Smatra da bi sustav tri ili Ëetiriizborne jedinice bio najprikladniji zaoËuvanje izbornih prava dijaspore Ëijase pomoÊ u stvaranju i obrani Repu-blike Hrvatske ne treba zanemarivati.Ukazao je da mladi ljudi iz svijetadolaze u Hrvatsku urediti i odsluæitivojni rok, pa treba pronaÊi fleksibilnorjeπenje kojim bi ostvarili politiËkeinterese i odreena izborna prava.Smatra ujedno da nisu utemeljeniprigovori da se Ëesto pristupa ustav-nim promjenama, te ukazao naprimjer susjedne Italije. Ova jedræava, upozorio je zastupnik KontiÊ,svoj Ustav mijenjala u rujnu 1999., paponovno u oæujku 2000. godine. Zbogobavljenih promjena nisu bili prozi-vani i kritizirani, upozorio je zastu-pnik. Smatra da bi istovremenotrebalo osigurati i znatno viπe dijalogai konzultacije meu strankama istruËnjacima, jer je to pouzdan naËinda se prevladaju meusobne kritike inapadi. OsvrÊuÊi se na polemikezastupnika ArloviÊa i ©eksa okospornih odredbi sadræanih u Ëlanku146 a., zastupnik KontiÊ iznio je ivlastito miπljenje. Zapitao je hoÊe li seta odredba odnositi na prestanakduænosti predsjednika Vrhovnog sudaRepublike Hrvatske i Ëlanova Dræav-nog sudbenog vijeÊa, svaki puta kadase bude mijenjao Ustav. Ocijenio je daje rijeË o vrlo ozbiljnom problemu kojise mora analizirati i ukloniti u samomkorijenu, a ne kasnije ponovno pristu-pati ustavnim promjenama.

Nakon toga predsjedavajuÊi je iznioprijedlog kojim bi se na temeljuËlanka 209. stavka 2. Poslovnikadopunio dnevni red sa slijedeÊomtoËkom - Prijedlog odluke o raspisi-vanju referenduma, temeljem aktakoji je zaprimljen s juËeraπnjimdatumom od predsjednice Æupa-nijskog doma. PredsjedavajuÊi jeprecizirao da je ovaj zahtjev podnio

Klub zastupnika HDZ-a, posredstvompredsjednika Kluba, zastupnika©eksa. Ukazao je zatim da zastupnicina temelju Ëlanka 208., stavka 5.Poslovnika, imaju pravo podnoπenjaprigovora na podneseni prijedlog.Ovu je poslovniËku moguÊnostiskoristio zastupnik ArloviÊ kako biukazao da se reËena toËka ne bitrebala uvrstiti u dnevni red. Onavedenim se razlozima ne moæeraspravljati jer nije bilo dovoljnopotpisanih, s obzirom na to da je jedanzastupnik dva puta potpisan. Podsje-tio je ujedno na odluku Ustavnogsuda koji je potvrdio da nijepovrijeena procedura oko ustavnihpromjena, pa nema razloga da se sovim pitanjem ide na referendum.Treba nastaviti, zakljuËio je zastupnikArloviÊ, rad na promjeni UstavaRepublike Hrvatske. Ponovno jeispravak zatraæio zastupnik ©eks, tezatraæio da se reËena toËka uvrsti udnevni red. Ukazao je istovremeno daje Æupanijski dom Hrvatskog saborasvoje obrazloæenje podnio striktno uskladu s ustavnim odredbama.

PredsjedavajuÊi je osujetio daljnjuraspravu oko dva opreËna stava, kojasu bila potpuno jasna i razvidna, tedao na glasovanje zakljuËak, kojim sene prihvaÊa prijedlog za dopunudnevnog reda toËkom - Prijedlogodluke o raspisivanju referenduma.Nakon brojanja glasova utvrdio je daje veÊinom glasova odbijen prijedlogza dopunu dnevnog reda (72 glasa“za” i 19 “protiv”), a zatim je pozvaozastupnike da nastave s raspravom.

Zastupnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ))zamjerio je parlamentarnoj veÊini daje Ustav pretvorila u obiËan papir, “pokojemu se moæe iz dana u dan πarati,precrtavati, dopisivati i mijenjati pomiloj volji”. Zamjerio je na arogan-tnom ponaπanju pojedinaca kojiutvruju gdje se sada moæe i puπiti,ukazujuÊi da su oni vlast. Smatra dase na takav naËin blamira rad, a ta seocjena Ëula i od pojedinih zastupnikaiz koalicije πest parlamentarnihstranaka.

Ustav ne treba Ëesto mijenjati

Zastupnica MMaarriijjaa BBaajjtt ((HHDDZZ))iznijela je ocjenu da stalne ustavnepromjene ne pridonose stabilnostipolitiËkog sustava Republike Hrvat-ske. U veÊini demokratskih dræavasmjenjuju se stranke na vlasti i

predsjednici, ali Ustav desetljeÊimaostaje nepromijenjen. Smatra da sunajnovije promjene motiviraneprvenstveno politiËkim kalkulaci-jama, a nejasno je i gaπenje Æupa-nijskog doma, u trenutku kada seveÊina europskih sustava opredjeljujeza dvodomnu parlamentarnu opciju.Smatra da bi Æupanijski dom i daljetrebao predstavljati teritorijalnejedinice, buduÊi da se time nadzire ipoboljπava kvaliteta rada Zastup-niËkog doma.

Osvrnula se i na sporne odredbekojim se ustavno, biraËko pravoureuje u skladu sa zakonom. Smatrada πiroko tumaËenje nepreciznihzakonskih odredbi moæe naruπitineupitna ustavna prava, buduÊi da semoæe postaviti pitanje oko mjestaprebivaliπta ili plaÊanja poreza. Ne bise ujedno trebala mijenjati nitisintagma “ svi hrvatski dræavljani”,ne æeli li se dijelu hrvatskihdræavljana uskratiti ili ograniËitipravo glasa. Najavila je da Êe, s tim usvezi, podræati amandman Klubazastupnika HDZ-a. Istaknula je darespektira maksimalna prava naci-onalnih manjina oko kulturneautonomije, ali ne moæe podræatinaruπavanje izbornih prava Hrvata uodnosu na ostale graane u RepubliciHrvatskoj. Podsjetila je na odredbu oustavnoj jednakosti ocjenjujuÊi da seove odrednice moraju izjednaËiti ikada se govori o aktivnom i pasivnompravu. Najavila je da neÊe podræatiovako sroËene prijedloge promjeneUstava.

Æupanijski dom treba saËuvati

Zastupnik ddrr.. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ((HHKKDDUU)) upozorio je da su nedavnookonËane promjene oko Ustava.Ocijenio je da bi proËiπÊeni tekstUstava trebao biti na snazi barem 10godina, a umjesto toga pristupa senovim promjenama. Smatra da ovakvi

potezi svjedoËe o neozbiljnosti sada-πnjih vlasti, ocjenjujuÊi ujedno da biÆupanijski dom svakako trebalosaËuvati. Njegovi zastupnici bi nadræavnoj razini trebali bitiglasnogovornici jedinica lokalne

Hrvatski iseljenici trebali bidobiti svoje mjesto prilikomglasovanja za zakonodavnuvlast, ali prema modeludrugaËijem od dosadaπnjeprakse.

Æupanijski dom trebao bipredstavljati teritorijalne cjelinei nadzirati rad ZastupniËkogdoma.

Page 9: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

samouprave, utemeljene na demokrπ-Êanskim naËelima i uzorima, sliËnokao i Europski parlament i veÊinadræava EU. Smatra ujedno, da se netrebaju poniπtavati steËena izbornaprava hrvatske dijaspore, koja seiskazala oko stvaranja i obranehrvatske dræave. Ukazao je zatim i nateπku poziciju hrvatskog naroda uBosni i Hercegovini koji danasproæivljavaju svoju najveÊu tragediju,strahujuÊi da Êe nestati iz Bosne iHercegovine. Upozorio je da Êe ovadræava doæivjeti raspad ukoliko se neugasi postojanje entiteta RepublikeSrpske. BuduÊi da se predloæenizakonski tekst udaljava od prokla-miranih najava pribliæavanja vrijed-nostima Europske unije, glasovat Êuprotiv, zakljuËio je zastupnikKovaËeviÊ.

Zastupnik MMiillaann KKoovvaaËË ((HHDDZZ))upozorio je da se vrπi pritisak nazastupnike HDZ-a, kako bi odustali odproklamiranih politiËkih zahtjeva.Glasovi iz sjene upozoravaju ih nabezizglednost, jer Êe “glasaËka maπi-nerija presuditi, a najupornijima Êe sepronaÊi upletenost u toboænjimaferama”. Smatra da se ovakvi pritiscinisu odvijali ni u najcrnjim danimakomunistiËkog reæima. Smatra ipak,da treba hrabro nastaviti parla-mentarnu borbu, buduÊi da njihovobiraËko tijelo oËekuje da seodgovarajuÊe utjeËe na loπe zakonskeprijedloge. I on je upozorio da seodustalo oko izmjena Ëlanka 45.Ustava Republike Hrvatske, a razlogeodustajanja pronalazi u dosljednoj iargumentiranoj kritici HDZ-a. Zatra-æio je da se kod normiranja biraËkogprava hrvatskih dræavljana svakakounese rijeË - “svi”, ponavljajuÊi veÊiznijetu argumentaciju koja se Ëula udotadaπnjem tijeku rasprave.

Ukazao je zatim da treba razdvojitidijasporu, od Hrvata Bosne iHercegovine. Smatra da su ovi poto-nji, hrvatski dræavljani, s prebi-valiπtem izvan granica RepublikeHrvatske i kao takvi uæivaju izbornaprava, sve dok Republika Hrvatska iBiH, ne potpiπu sporazum o dvojnomdræavljanstvu. Ukoliko im se uskratesteËena prava, to Êe predstavljatinaruπavanje ljudskih i graanskihprava jednog dijela hrvatskog naroda,upozorio je zastupnik KovaË.

Govorio je zatim i o izbornom pravuiseljene Hrvatske. Podsjetio je da jefiksna kvota na zadnjim izborima

zamijenjena u nefiksnu kvotu, koja jerealizirana u 11 izbornoj jedinici.Upozorio je na brojne predstavke iæalbe dijaspore koje dobiva kaopredsjednik Odbora za useljeniπtvo.Dominira zabrinutost za najnovijupolitiËku praksu prema iseljenicima.Ova kategorija hrvatskih dræavljanaukazuje na suprotne trendove ostalihdræava, koje nastoje unaprijediti svojeodnose s dijasporom. Ukazao je da Ëaki Republika Kina koja broji prekomilijardu stanovnika, stimulativnimmjerama poziva svoje iseljenike napovratak. Ocijenio je na kraju, da bise Hrvatska trebala svakako orijen-tirati na davanje gospodarskihpogodnosti svojim iseljenicima. Stranikapital æeli ostvariti samo transferprofita, dok su hrvatski poduzetnici iemotivno vezani za svoju domovinu.Izrazio je oËekivanje da Êe prevladatirazum i da Êe hrvatski dræavljani kojiimaju prebivaliπte izvan Hrvatske,nadalje ostvarivati aktivno i pasivnobiraËko pravo.

BiraËko pravo urediti zakonom

Na kraju je zastupnica VVeessnnaa©©kkaarree--OOææbboolltt zatraæila rijeË u imeKluba zastupnika DC-a. Ocijenila je daovaj Prijedlog promjena Ustavapredstavlja zavrπetak ustroja jaËanjadræavnih vlasti, te vodi prema jasnomrazgraniËenju: na izvrπnu, zakono-davnu i sudsku vlast. Izrazila jeoËekivanje da Êe Ustav nakon svihpromjena biti u potpunosti usklaens terminoloπkim konvencijama koje jeRepublika Hrvatska prihvatila, teproËiπÊen od svih pitanja koja se nedefiniraju Ustavom. Smatra da ovimprijedlogom dobivamo moderan,temeljni zakon, koji je u tehniËkomsmislu Ëak i puno bolji od nekihustava zemalja Ëlanica EU.Demokratski centar podræao jeukidanje Æupanijskog doma, koji sepretvorio u repliku ZastupniËkogdoma, umjesto da je postao snaænikorektivni i kontrolni mehanizam ipredstavniËko tijelo jedinica lokalneuprave i samouprave. Izrazila jezadovoljstvo πto je prihvaÊen prijedlogDC-a da se biraËko pravo uredizakonom. Na kraju je istaknula daprihvaÊanje dobrih prijedloga ne bitrebalo definirati kao da DC postajedijelom nove zajedniËke grupacijesedam parlamentarnih stranaka.Potvrdila je kako ostaju oporbenomstrankom koja Êe imati oπtrinu, ali Êezauzeti konstruktivan stav, ukoliko

budu predloæeni dobri zakonskiprijedlozi. Podsjetila je da se umeustranaËkom dogovaranju proπlegodine nudilo odustajanje od svih 18podnijetih amandmana za uvoenjekategorije obvezujuÊeg mandata.

Zastupnik ©eks odgovorio je na ovealuzije, te podsjetio zastupnike DC-ada su glasovali za sniæavanje naknadarodiljama, a oko pregovora i meu-stranaËkog dogovaranja ustvrdio jeda ne treba koristiti neprovjerene iproizvoljne informacije. Ocijenio je dadosadaπnji parlamentarni rad DC-a uoporbi nije poluËio naroËite rezultate,jer im nedostaje dosljednost.

Pravo da uputi odgovor na repliku,zatraæila je zastupnica ©kare - Oæbolt,ukazujuÊi da principijelnost trebaodlikovati svakog politiËara. Podsje-tila je na glavne naznake dosadaπnjegoporbenog djelovanja DC-a, pozitivnoga ocjenjujuÊi, dosljednim i korisnim.

I zastupnik ddrr.. MMaattee GGrraanniiÊÊ ((DDCC)) usvom je kratkom izlaganju upozorioda je HDZ zapravo pokuπao trgovatisa svojim amandmanima zbogobvezujuÊeg mandata zastupnika, atakvo ponaπanje najbolje govori ostupnju principijelnosti. I on jeocijenio da postoje razlozi za ukidanjeÆupanijskog doma.

Zastupnik ©eks nastavio je iznositisvoja razmatranja oko definiranjaprincipijelnosti, te ukazao zastupniciVesni ©kari - Oæbolt da nijeprincipijelno biti izabran na listi HDZ-a, a nakon toga izaÊi iz stranke,osnovati novu stranku, te zadræatimandat. Isto pravilo odnosi se i nazastupnika GraniÊa. Prozvanazastupnica podsjetila je zatim, da seHDZ kao stranka neprekidno bavi

sama sa sobom, te se zbog tihokolnosti moralo pristupiti osnivanjunove stranke koja Êe poËeti rjeπavatiopÊe probleme koji su zanimljivibiraËima. Ovakve argumente nijeprihvatio zastupnik ©eks, deman-tirajuÊi usput iznijetu tvrdnju, teukazujuÊi na paletu zakonskihprijedloga koje je u posljednje vrijemeova stranka potaknula. ZastupnikGraniÊ u svom ponovnom javljanjupojasnio je da nisu pristupili osni-vanju nove stranke: “Mi nismo iπli udrugu stranku, nego smo uraslojavanju pokreta koji je obavioËasnu i vaænu funkciju u stvaranju

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

BROJ

295

10

Treba poticati povratakiseljenika i ulaganje u hrvatskogospodarstvo.

Page 10: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

USTAV RH

BROJ

295

11

Hrvatske dræave, stvorili svojustranku”.

Ovim je objaπnjenjem okonËanarasprava, a predsjedavajuÊi je najavioda Êe se u nastavku rada govoriti opredloæenim amandmanima.

IZJA©NJAVANJE O

AMANDMANIMA

U nastavku sjednice uslijedilo jeizjaπnjavanje o amandmanima koje supodnijeli klubovi zastupnika ipojedini zastupnici (ukupno 10). Onavedenim prijedlozima, koje sunjihovi podnositelji i usmeno obra-zloæili na sjednici, oËitovao se, u imepredlagatelja, mmrr.. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ.Izvijestio je zastupnike da je Odborprihvatio samo amandman Vlade zaizmjenu i dopunu Ëlanka 70. RijeË jeo prijedlogu da se iza Ëlanka 146.doda Glava “IX.PRIJELAZNE IZAVR©NE ODREDBE” te Ëlanci 147. i148. Prvim se propisuje da stupanjemna snagu ovih ustavnih promjenaprestaje s radom Æupanijski domHrvatskog sabora te prestaje duænostdosadaπnjem predsjedniku i Ëlano-vima Dræavnog sudbenog vijeÊa ipredsjedniku Vrhovnog suda RH. Udrugom stavku tog Ëlanka stoji dapromjene Ustava RH stupaju nasnagu kad ih proglasi ZastupniËkidom Hrvatskog sabora, dok seËlankom 148. predvia da Êe Hrvatskisabor donijeti Ustavni zakon zaprovedbu Ustava RH. SliËan aman-dmanski zahtjev uloæili su i klubovizastupnika vladajuÊe πestorke, DC-a inacionalnih manjina, ali su kasnijepovukli svoj amandman, buduÊi da jepredlagatelj Vladinu formulacijuocije-nio preciznijom (sadræajnopokri-va i njihov prijedlog). Odbor jejedino preformulirao naziv spomenuteglave u “Zavrπne odredbe”. VeÊinomzastupniËkih glasova taj je aman-dman prihvaÊen u ovako izmijenje-nom obliku.

BuduÊi da nije uvaæen prijedlogKluba zastupnika IDS-a da se uËlanku 1. Prijedloga promjena UstavaRH “Izvoriπne osnove” rijeË “neza-visne” promijeni u “neovisne”, DDaammiirrKKaajjiinn je, u ime svojih stranaËkihkolega, povukao taj amandman.Inzistirao je, meutim, da se o njiho-vom drugom amandmanu glasuje, uzobrazloæenje da su Boπnjaci i Slovencibili spomenuti u Izvoriπnim osnovamaUstava do 1999. godine (nije proπao).

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss nije bio zadovoljanobrazloæenjem mr. ArloviÊa da sestavak 1. Ëlanka 45. i bez rijeËi “svi”odnosi na sve hrvatske dræavljane izahtijevao je da se o tome glasuje (nitaj amandman nije dobio “zelenosvjetlo”) Ni amandmani DDaarriiaa VVuukkiiÊÊaa((HHDDZZ)) nisu naiπli na razumijevanjepredlagatelja, a ni veÊine zastupnika.Kako je objasnio podnositelj svrha jenjegovih prijedloga za dopunu Ël. 85.te izmjenu stavka 2 u Ël. 87. UstavaRH jaËanje instituta referenduma,kao kontrolnog naËina iskazivanjavolje naroda nakon ukidanjaÆupanijskog doma.

ObrazlaæuÊi stajaliπte Odbora mmrr..AArrlloovviiÊÊ je naglasio da se nadleænostZastupniËkog doma, odreenaUstavom, ne moæe mijenjati te da suËlankom 87. precizno regulirani tzv.dræavni i narodni referendum. Osimtoga, to se pitanje moæe detaljnijeurediti Zakonom o referendumu.UnatoË tom obrazloæenju zastupnik jezahtijevao glasovanje, ali nije dobiooËekivanu podrπku kolega (njegoviamandmani nisu proπli).

DDrr.. JJuurree RRaaddiiÊÊ inzistirao je da seglasuje o amandmanskom zahtjevuKluba zastupnika HDZ-a da se u tekstËlanaka 43.,46.,55.,57.,58.,59. itd.vrati rijeË “mjerodavan” umjestopredloæenog izraza “nadleæan”(srbizam). Mr. ArloviÊ je napomenuoda su Ëlanovi Odbora konzultiralijeziËnog struËnjaka koji nemazamjerki na sporni izraz. Uslijedilo je

glasovanje, ali taj amandman ipaknije proπao, buduÊi da su se zastupnicipriklonili miπljenju predlagatelja.

Odbor je odbacio i amandman ddrr..ZZllaattkkaa KKrraammaarriiÊÊaa na Ëlanak 60. st. 2.ObrazlaæuÊi stajaliπte predlagateljammrr.. AArrlloovviiÊÊ je napomenuo da jesadaπnja odredba posve precizna.Naime, omoguÊuje da se zakonomodredi dio javnih tijela i uprava ukojima se moæe ograniËiti pravo naπtrajk, a to pravo se moæe dodatnoograniËiti i Zakonom o πtrajku. Osimtoga, izmjena te odredbe nije obuhva-Êena predloæenim ustavnim promje-nama. Uvaæivπi to obrazloæenjezastupnik je povukao svoj amandman,kao i zahtjev za izmjenu stavka 2. uËlanku 133. Naime, predstavnikpredlagatelja ga je uvjerio da ne bitrebalo iÊi na πirenje ustavnih normite da se predloæeno rjeπenje moæeugraditi u Zakon o izboru ËlanovapredstavniËkih tijela jedinica lokalnei podruËne (regionalne) samouprave.

NNaakkoonn ttooggaa jjee pprreeddssjjeeddnniikk ZZllaattkkooTToommËËiiÊÊ zzaakklljjuuËËiioo rraasspprraavvuu ii ddaaoo nnaaggllaassoovvaannjjee PPrriijjeeddlloogg pprroommjjeennaa UUssttaavvaaRRHH,, uuzz nnaappoommeennuu ddaa jjee zzaa nnjjiihhoovvooddoonnooππeennjjee ppoottrreebbnnaa ddvvoottrreeÊÊiinnsskkaavveeÊÊiinnaa ggllaassoovvaa ssvviihh zzaassttuuppnniikkaa..NNaakkoonn nnjjiihhoovvaa ppooiimmeenniiËËnnoogg iizzjjaaππnnjjaa--vvaannjjaa pprreeddssjjeeddnniikk jjee kkoonnssttaattiirraaoo ddaa sseevveeÊÊiinnaa zzaassttuuppnniikkaa ((110033)) iizzjjaassnniillaa zzaapprreeddllooææeennee pprroommjjeennee,, ddookk iihh jjee 3355ggllaassoovvaalloo pprroottiivv.. TToo zznnaaËËii ddaa ssuupprreeddllooææeennee uussttaavvnnee pprroommjjeennee ddoonnee--sseennee ddvvoottrreeÊÊiinnsskkoomm vveeÊÊiinnoomm,, uu tteekkssttuuππttoo ggaa jjee ppooddnniioo OOddbboorr zzaa UUssttaavv,,PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv,, zzaajjeeddnnoo sspprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm VVllaaddee..

DDvvoottrreeÊÊiinnsskkoomm vveeÊÊiinnoomm zzaassttuuppnnii--ËËkkiihh ggllaassoovvaa ddoonneesseennaa jjee ii OOddlluukkaa oopprrooggllaaππeennjjuu pprroommjjeennaa UUssttaavvaa RRHH..ZZaassttuuppnniiccii ssuu uujjeeddnnoo oovvllaassttiillii OOddbboorrddaa uuttvvrrddii ii iizzddaa pprrooËËiiππÊÊeennii tteekkssttUUssttaavvaa RRHH..

MM..KKoo..;; VV..ÆÆ..

Page 11: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoomm ddoonniioo jjee -- nnaaPPrriijjeeddlloogg OOddbboorraa zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikkii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv -- UUssttaavvnnii zzaakkoonn zzaapprroovveeddbbuu UUssttaavvaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkeeuu tteekkssttuu pprriilliiËËnnoo iizzmmiijjeennjjeennoomm ((uuooddnnoossuu nnaa pprrvvoobbiittnnii pprriijjeeddlloogg)),, ii ttooaammaannddmmaanniimmaa kklluubboovvaa zzaassttuuppnniikkaaSSDDPP--aa,, HHSSLLSS--aa,, HHSSSS--aa,, HHNNSS--aa ii LLSS--aa,,PPGGSS--aa ii SSBBHHSS--aa,, DDCC--aa,, nnaacciioonnaallnniihhmmaannjjiinnaa ii IIDDSS--aa ii VVllaaddee RRHH.. ZZaa ttoo jjeeggllaassoovvaalloo vviiππee oodd ddvviijjee ttrreeÊÊiinneezzaassttuuppnniikkaa ((110033 ””zzaa””,, aa 3377 ””pprroottiivv””))..HHDDZZ ssee ii uu ddrruuggoomm ËËiittaannjjuu pprroottiivviioopprreeddllooææeennoommee ss iissttiimm aarrgguummeennttiimmaakkaaoo uu pprrvvoomm ËËiittaannjjuu,, uuzz ooccjjeennuu ddaazzaakkoonnsskkii pprriijjeeddlloogg nneemmaa uussttaavvnnuuoossnnoovvuu..

AAmmaannddmmaanniimmaa,, kkoojjee jjee uuvvaaææiioopprreeddllaaggaatteelljj,, oodduussttaalloo ssee oodd rrjjeeππeennjjaa oopprreessttaannkkuu mmaannddaattaa pprreeddssjjeeddnniicciimmaassvviihh ssuuddoovvaa,, aa pprreessttaannaakk mmaannddaattaapprreeddssjjeeddnniikkuu ii ËËllaannoovviimmaa DDrrææaavvnnooggaassuuddbbeennoogg vviijjeeÊÊaa ttee pprreeddssjjeeddnniikkuuVVrrhhoovvnnoogg ssuuddaa pprreeppuuππtteenn jjee ((rreegguulliirraassee)) PPrriijjeellaazznniimm ii zzaavvrrππnniimm ooddrreeddbbaammaaUUssttaavvaa.. JJeeddnnaakkoo kkaaoo ii pprreessttaannaakk rraaddaa((zzaassttuuppnniikkaa)) ÆÆuuppaanniijjsskkoogg ddoommaa..

PPrriijjeeddlloogg uussttaavvnnoogg zzaakkoonnaapprriikkaazzaallii ssmmoo uu bbrroojjuu 229933.. oodd 55..ttrraavvnnjjaa 22000011.. nnaa ssttrraannii 99,, ppooddnnaasslloovvoomm:: UUsskkllaaiivvaannjjee pprraavvnnooggssuussttaavvaa ss UUssttaavvoomm..

Razlike prema Prijedlogu

U obrazloæenju KonaËnog prijed-loga ukazuje se na razlike izmeuKonaËnog prijedloga i Prijedlogazakona. Na temelju rasprave,predlagatelj je - kako stoji u obrazlo-

æenju - poπtujuÊi naËelo jednakostisvih pred zakonom predvidio da osimpredsjedniku Vrhovnog suda (kako jebilo predvieno Prijedlogom) prestaje,mandat i predsjednicima: Upravnogsuda RH, Visokoga trgovaËkog suda,Visokoga prekrπajnog suda tepredsjednicima trgovaËkih i æupanij-skih sudova, predsjednicima opÊin-skih i prekrπajnih sudova te da sezapoËeti postupci imenovanja pred-sjednika sudova nastavljaju premaZakonu o sudovima.

PrihvaÊen je i prijedlog da se uKonaËni prijedlog unese deklaratornaodredba prema kojoj Æupanijski domprestaje s radom kad se usvojepromjene Ustava RH.

Nije prihvaÊena primjedba zastup-nika ©antiÊa da se skrate rokovi zadonoπenje pojedinih zakona. Obrazlo-æenje - utvreni rokovi ne mogu bitiduæi od rokova utvrenih KonaËnimprijedlogom, ali je moguÊe i prepo-ruËljivo donijeti predviene zakone ukraÊem roku.

Radna tijela

PPrreeddllaaggaatteelljj,, OOddbboorr zzaa UUssttaavv,,PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv izjasnio seo amandmanima prihvativπi, veÊinomglasova, amandmane Vlade RH naËlanke 4-7., 12. i 13., kojima susadræajno obuhvaÊeni amandmaniklubova zastupnika SDP-a, HSLS-a,HSS-a HNS-a i LS-a, PGS-a i SBHS-a,DC-a, nacionalnih manjina i IDS-a naËlanke 6., 7. i 13. te amandman tihklubova zastupnika na Ëlanak 8.KonaËnog prijedloga (na koji VladaRH nije podnijela amandman).

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podræao jepredloæeno bez primjedbi, uz zahtjevda se tekst redigira prije objave u”Narodnim novinama”.

OOddbboorr zzaa pprraavvoossuuee razmotrio jepredloæeno kao zainteresirano radnotijelo. Ocijenjeno je da su izmjenama i

dopunama Zakona o sudovima iZakona o Dræavnom sudbenom vijeÊu- u skladu s ustavnim promjenama izstudenoga 2000. - stvorene pretpo-stavke za reorganizaciju dijelapravosudnog sustava te za pokretanjepostupaka za izbor dijela pravosudnihduænosnika. Izmjenama su uvaæene iocjene i rjeπenja Ustavnog suda RH izOdluke o ukidanju pojedinih odredbiZakona o Dræavnom sudbenom vijeÊu,koja je uvjetovala i rok izmjene idopune tih zakona.

Pokretanje postupaka za izbordijela pravosudnih duænosnika poslje-dica su, stoji u IzvjeπÊu Odbora, bitnihpromjena u ustavnoj i zakonskojmateriji kojima je, na potpuno novnaËin, u korist opÊeg stanja upravosuu, reguliran ustroj pojedinihpravosudnih tijela (npr. Dræavnogodvjetniπtva), a i uvjeti te naËin izborai sadræaj ovlaπtenja pojedinih pravo-sudnih duænosnika i tijela.

U IzvjeπÊu Odbora, nadalje, stoji, dase ne moæe osporiti sumnja ulegalnost mandata dijela pravosudnihduænosnika koji su izabrani natemelju odredbi Zakona o Dræavnomsudbenom vijeÊu, legalnost kojeg je upitanje doveo i Ustavni sud RepublikeHrvatske. Ne radi se, dakle, ni okakvoj lustraciji u pravosuu veÊ oprimjeni nuænih izmjena Ustava,Zakona o sudovima i Zakona o Dræav-nom sudbenom vijeÊu.

Ovo radno tijelo imalo je primjedbei na pojedine odredbe. »lanak 5. nijenuæan, reËeno je, ali je koristan,osobito zbog roka koji obvezuje ipredlagatelja zakona i zakonodavca.Predloæeni rok nije usklaen sazakljuËkom sa sjednica odbora zapravosue i za zakonodavstvo izprosinca 2000., ali je nuæno poπtovationaj odreen aktom viπeg ranga.

Po ocjeni Ëlanova Odbora, nijenuæna ni odredba Ëlanka 6. jer izsamog Ustava proizlazi njezina

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

BROJ

295

12

Izborni zakon - najkasnije godinu

dana prije redovnih izbora

KONA»NI PRIJEDLOG USTAVNOG ZAKONA ZA PROVEDBU USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Prestanak rada (zastupnika) Æupanijskog doma te mandata predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske i

mandata predsjednika i Ëlanova Dræavnoga sudbenog vijeÊa nije reguliran ovim zakonom veÊ Zavrπnim

odredbama Ustava Republike Hrvatske.

Amandmanima povuËena od-redba o prestanku mandatapredsjednika svih sudova. To Êepitanje biti regulirano Zakonomo sudovima.

RADNA TIJELA

Page 12: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

USTAVNI ZAKON

neposredna primjenjivost. Ocjena onepotrebnosti stavka 1. Ëlanka 7.obrazlaæe se upozorenjem da je torijeπeno odredbom Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona oDræavnom sudbenom vijeÊu. Stavak 2.bi trebalo dopuniti odgovarajuÊimrokom u kojem Êe se obaviti izborËlanova Dræavnoga sudbenog vijeÊa.

»lanovima Odbora za pravosuenajsporniji je Ëlanak 8. Naime, jedinoinstitucija predsjednika Vrhovnogsuda ustavna je kategorija pa nalazimjesto u aktu ustavnog ranga, dokpitanje ostalih nabrojenih kategorijapredsjednika sudova treba rjeπavatiodgovarajuÊim intervencijama uZakonu o sudovima. »lanak je suviπani stoga πto Êe pitanje mandatapredsjednika Vrhovnog suda bitirijeπeno Prijelaznim i zavrπnimodredbama Ustava. ZakljuËna jeocjena radnog tijela da Êe predloæeniUstavni zakon svojim odredbama,poboljπanim u skladu s primjedbamaOdbora i amandmanima klubovazastupnika pridonijeti razrjeπenjupojedinih ustavnopravnih dvojbi natom podruËju, a i nastojanjima da seu potpunosti poπtuju okviri ustav-nosti i zakonitosti.

Amandmani

KKlluubboovvii zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa,, HHSSLLSS--aa,,HHSSSS--aa,, HHNNSS--aa ii LLSS--aa,, PPGGSS--aa ii SSBBHHSS--aa,,DDCC--aa,, zzaassttuuppnniikkaa nnaacciioonnaallnniihh mmaannjjii--nnaa i IIDDSS--aa podnijeli su Ëetiriamandmana. Predloæili su brisanjeËlanka 6. (neposredna primjenaodredbi Ustava na izbor sudacaUstavnog suda, izbor predsjednikaVrhovnog suda te imenovanje Glav-noga dræavnog odvjetnika) i 7.(prestanak Ëlanstva u Dræavnomesudbenom vijeÊu stupanjem na snaguUstavnog zakona). »etvrtim je aman-dmanom predloæeno brisanje Ëlanka13. KonaËnog prijedloga, kojim je biloutvreno da danom proglaπenjapromjena Ustava prestaje s radomÆupanijski dom Hrvatskog sabora.

DDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)) predloæio je dase Ëlankom 4. predvidi kako Êe sepotrebni zakoni donijeti godinu danaprije ”odræavanja izbora” (dakle, nesamo redovnih veÊ i izvanrednih).

VVllaaddaa RRHH svojim je amandmanimapredloæila da se precizira kako seizborni zakon donosi najkasnije godi-nu dana prije odræavanja redovnihizbora. Zato πto su moguÊi i prije-vremeni izbori bilo bi poæeljno πtoprije pristupiti razmatranju izborneproblematike, a ne Ëekati do 2002. -

stoji u obrazloæenju. PrestilizacijaËlanka 5. KonaËnog prijedloga predlo-æena je zato πto se prvopredloæenimtekstom (”Zakoni kojima se u skladus Ustavom Republike Hrvatskeureuje sudbena vlast i Dræavnoodvjetniπtvo donijet Êe se najkasnijedo 31. prosinca 2001. godine”)posebno istiËu zakoni kojima seureuje izbor, djelokrug i naËin radDræavnoga sudbenog vijeÊa iDræavnoga odvjetniËkog vijeÊa, azanemaruju zakoni kojima se ureujeustanovljavanje, djelokrug, sastav iustrojstvo sudova, postupak predsudovima i drugo. Brisanje Ëlanka 6.predloæeno je uz napomenu da je rijeËo deklarativnoj, nepotrebnoj odredbi.Brisanje stavka 1. Ëlanka 7. predlo-æeno je uz zahtjev da se izbor ËlanovaDræavnoga sudbenog vijeÊa u skladus Ustavom RH i na temelju odredbiZakona provede najkasnije do 30.rujna 2001. Nema razloga da rok zausklaivanje zakona, drugih propisai opÊih akata s Ustavom bude kraÊi odroka (godinu dana) za usklaivanjezakona kojima se omoguÊuje prim-jena odredaba Ustava koji se ne moguneposredno promijeniti - stoji uobrazloæenju sljedeÊeg amandmana.

Uz prijedlog da se ta odredbaukljuËi u Prijelazne i zavrπne odredbeUstava predloæeno je brisanje Ëlanka13. kojim je bilo predvieno da danomproglaπenja promjena Ustava prestajes radom Æupanijski dom Hrvatskogsabora. Obrazloæenje - mandat zastup-nika u Æupanijskom domu odreen jestavkom 1. Ëlanka 72. Ustava te trajeËetiri godine, osim ako veÊinazastupnika tog Doma ne odluËi da seÆupanijski dom raspusti prije istekamandata, ili ako se Ustavom izriËitoodredi da Æupanijski dom prestaje sradom. Prema tome, ne moæe seUstavnim zakonom koji nije donijet

po postupku za promjenu Ustavaodrediti prestanak Æupanijskog doma,makar se promjenama Ustava briπe(ukida) taj dom.

RASPRAVA

ZD

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aapredloæeno je podræao dr. VViilliimmHHeerrmmaann,, izrazivπi zadovoljstvo πto se,kako je rekao, odolilo jednom zovumoguÊe uporabe revolucionarnogprava, odnosno prava koje bi bilosamo sebi svrhom, i napomenuvπikako cilj mora biti smirivanje odnosa,pravna sigurnost graana i graanki.

Predloæenim se zaokruæuje znaËa-jan posao s nekoliko vaænih zadaÊa -da se omoguÊi pravna stabilnost,omoguÊi povjerenje u Ustav tenormativno pravo pribliæi zbilji. Te sepromjene, naglasio je dr. Herman,moraju osjetiti i na vlastitoj koæi, kaovladavina zakona, pravna dræava ivladavina zakona, odnosno kaoosobna i imovinska sigurnost.

LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ izvijestio je zastup-nike da KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa ucijelosti podræava predloæeno jer je,kad je rijeË o tom klubu aman-dmanima na Ëlanke 5. do 8. rijeπena izadnja dvojba.

Akrobatika zbunjuje javnost

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHNNSS--aa ii LLSS--aa,, ZZllaattkkoo KKrraammaarriiÊÊ prihvatio jepredloæeno, uz upozorenje da je ovajzakon trebalo donijeti u tri faze, jer bitek tada mogao nositi naziv ”Ustavni”.UbuduÊe bi trebalo, naglasio je,izbjegavati bilo kakve drastiËne razli-ke izmeu forme i sadræaja i, kakoreËe, koliko god to bilo nepopularno,pozvati se nekad na zdravu logiku.Koja govori da svaki zakon nijeustavni zakon, jer samo Ustavni moæeimati snagu Ustava i moæe biti s njimizjednaËen. Prema tome, i postupaknjegova donoπenja mora bitiistovjetan onome po kojem se donosiUstav.

Predloæenim se izvodi ”malaakrobatika”, jer se donosi zakon snazivom Ustavni, koji, meutim,nema pravnu snagu Ustavnogzakona. Koliko takvi postupci zbu-

BROJ

295

13

Ne moæe se Ustavnim zakonomkoji nije donijet po postupku zapromjenu Ustava odrediti pres-tanak Æupanijskog doma, makarse promjenama Ustava taj domukida.

Precizirati da se izborni zakondonosi najkasnije godinu danaprije odræavanja redovnih izbo-ra.

RASPRAVA

AMANDMANI

Page 13: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

njuju javnost ako zbunjuju mene kaozastupnika, politiËara, dometnuo je.

Rekavπi zatim kako Klubzastupnika HNS-a i LS-a nemaozbiljnijih primjedbi na ono bolje upredloæenome - na sadræaj, jer suuvaæene mnoge opravdane primjedbe.Pozdravlja se tako i odluka da se izzakona izbaci prestanak mandatapredsjednicima svih sudova uRepublici, jer bi se time dovele upitanje neke tradicionalne vrijednostipredstavniËke demokracije (institutmandata, naËelo pravne sigurnosti).

MMllaaddeenn GGooddeekk ((HHSSLLSS)) reagirao je naKramariÊeve tvrdnje izjavom kako seUstavni zakon ipak moæe donijeti naovaj naËin. IzriËito je propisano da seu tri Ëitanja donosi samo Ustavnizakon o Ustavnom sudu, znaËi sve πtonije izriËito predvieno donosi se nadrugi naËin.

HoÊe li onaj na vlasti uvijek sam

sebi propisivati izborna pravila

Daj Boæe da nam se nikad viπe uHrvatskoj ne dogodi da pomislimo dau jednom danu prestaje duænost svimpredstavnicima svih hrvatskih sudova- rijeËi su kojima je DDaammiirr KKaajjiinnzapoËeo izlaganje u ime KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa.. Iako Êe se,dometnuo je, svi sloæiti da je dio tihljudi bio eksponiran i kroz institucijebivπe vlasti - od RamuπÊaka (æupan iministar) nadalje.

Ni za jednu vlast nije, meutimdobro (a moglo bi se to opet dogoditipromijene li se politiËki odnosi idruga politiËka grupacija doe upriliku mijenjanja Ustava) da svepoËne iz poËetka, kao da æivot poËinjeod nje - naglasio je zastupnik, opetdometnuvπi kako se s posljedicama”kadriranja” PaπaliÊa i OlujiÊevekomisije Hrvatska, vjeruje, oprostilate kako je prvi posljedice svega platioi sam tvorac te Komisije, OlujiÊ.

»lanak 4. zastupnik IDS-a je ko-mentirao upitom - hoÊe li se jednomizbori odræavati po vaæeÊem zakonu iliÊe uvijek onaj tko je na vlasti sam sebipropisivati izborna pravila (πto je biladesetogodiπnja praksa, a naæalost Êebiti i ubuduÊe).

Klub zastupnika IDS-a podræao jeipak predloæeni zakon, uz zahtjev dase πto viπe skrate rokovi za donoπenjezakona o financiranju lokalnesamouprave.

Ustavnopravne vratolomije

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa,,VVllaaddiimmiirr ©©eekkss izjavio je da sepredloæeni zakon ne bi smio donijetiako se æeli poπtovati Ustav. Naime,ustavna osnova je ispuπtena, nakonπto je predlagatelj (odnosno njegovpredstavnik, ArloviÊ) bio upozoren daje nategnuta. NaznaËeni su samo Ëlan85. Ustava, koji govori o tome tko imapravo predlagati zakone i Ëlanak 57.kojim je utvreno da Odbor za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav pripremanacrte odluka koji se odnose na Ustav.

Ustavne osnove nema zato πto je”naπ vrli arhitekt” propustio da kodustavnih promjena (u prosincu) uneseu Ustav odredbu o Ustavnom zakonu,koja je postojala u svim ustavima -rekao je Vladimir ©eks, dometnuvπikako ona unesena najnovijim prom-jenama, nije stupila na snagu.Umjesto da se to pitanje rjeπavaorganskim zakonom priπlo serjeπavati Ustavnim bez ikakve podlogeu Ustavu.

KomentirajuÊi izjavu predsjednikaVlade kako promjena predsjednikasudova nije udar na neovisnostsudbene vlasti, zastupnik ©eks jeustvrdio kako se zaboravlja da jeizmjenom Zakona o sudovima(”noÊnom, brzopoteznom”) ministarpravosua ovlaπten da u biti sam, naprijedlog personalnih vijeÊa sudova,odluËi tko imenuje predsjednika suda.

On je, nadalje, ustvrdio daPredsjednik Republike nije uspionagovoriti predsjednika Vrhovnog

suda da podnese ostavku i tako muotvori moguÊnost da predloæi veÊ ujavnosti nominiranog novog kandi-data za predsjednika Vrhovnog sudapa je to ostavio predsjedniku Vlade, aVlada - preko grupe saborskihzastupnika - predlaæe da se kroz zavr-πne odredbe Ustava, ili Ustavni zakonza provedbu Ustava, ugasi mandatpredsjedniku Vrhovnog suda. Teustavnopravne vratolomije imaju isvoj politiËki odraz - Ustav se poËinjepoimati kao brzo potroπna roba, kojase moæe mijenjati prekonoÊno - ”uskladu s prekonoÊnim zasjedanjimaπestorice lidera, voe njihovihpredstavnika, uz dodatno pojaËanjeoporbe, Demokratskog centra”. PorijeËima zastupnika, ta brzina skrivapogibelj, kad se dirnu jedne kockicemoraju se preslagivati druge, ”drugidan kad se probude vide da su neπtokrivo operirali, negdje zarezalipreduboko skalpelom, pa se ondaraaju mali frankenπtajni, ustavni”.

Vladimir ©eks rekao je joπ kako jejako æalostan, jednako kao πto je to bio(i izjavio) Ivica RaËan 90. godine (zatoπto se na brzinu donose amandmanina Ustav SocijalistiËke RepublikeHrvatske) zbog zadiranja u Ustav, kojije u najveÊoj mjeri bio sidro i stoæerkoji je omoguÊio ostvarenje hrvatskeslobode i nezavisnosti, organizacijudræave i meunarodno priznanje.

Samo prividno je ovo koraknaprijed jer procedura nije u skladu sdemokratskom tradicijom i standar-dima, a uvijek je postupak u svezi sa

BROJ

295

14

Pozdravlja se odluka da se izzakona izbaci prestanak manda-ta predsjednicima svih sudova uRepublici, jer bi se time dovele upitanje neke tradicionalnevrijednosti predstavniËke demo-kracije (institut mandata, naËelopravne sigurnosti).

Iako je dio ljudi (u pravosuu)bio eksponiran i kroz institucijebivπe vlasti (RamuπÊak - æupan iministar, OlujiÊeva komisija) nedaj Boæe da nam se u Hrvatskojikad viπe dogodi da pomislimo dau jednom danu prestaje duænostsvim predsjednicima svih hrvat-skih sudova.

Predloæeni zakon ne smije sedonijeti ako se æeli poπtovatiUstav, jer nema ustavne osnove.

Predsjednik Republike nijeuspio nagovoriti predsjednikaVrhovnog suda da podnese os-tavku i tako mu otvori mogu-Ênost da predloæi (veÊ u javnostinominiranog) novog kandidatapa je to ostavio predsjednikuVlade. Vlada, pak, preko grupesaborskih zastupnika, predlaæeda se kroz zavrπne odredbeUstava ili Ustavni zakon zaprovedbu Ustava ugasi mandatpredsjedniku Vrhovnog suda.

Page 14: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

USTAVNI ZAKON

sadræajem pa Êe svima ostati vrlogorak okus - da smo uËinili neπto πtonije dobro zakljuËio je zastupnik HDZ-a.

Predsjednik suda i sudaËka

praksa

ReplicirajuÊi Vladimiru ©eksu, mmrr..IIvvoo ©©kkrraabbaalloo ((HHSSLLSS)) rekao je da jevjerojatno toËna njegova tvrdnja kakose nije uspjelo u nagovaranju pred-sjednika Suda da dade ostavku pa seto unosi u Ustav, kao i da se Ëinimnogo toga radi poboljπanja struk-ture svih grana hrvatske vlasti, ali daje isto tako Ëinjenica da je sadaπnjipredsjednik Vrhovnog suda postaopredsjednik suda iako prije toga nijebio sudac nego æupan. Sve promjene,naglasio je, idu za tim da se pojaËaneovisnost i efikasnost sudske vlasti.

VVeelliimmiirr PPlleeππaa ((HHDDZZ)) javio se radiispravka navoda. Nije toËno daRamuπÊak prethodno nije bio sudac.On je, meu ostalim, bio i æupan iministar, ali je inaËe pravnik sdugogodiπnjim sudaËkim iskustvom.

MMllaaddeenn GGooddeekk dopunio ga jenapomenom kako je RamuπÊak prijeno πto je postao æupan 20-tak godinabio odvjetnik.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aapredloæeno je podræao JJoossiipp LLeekkoo,,ustvrdivπi da predloæeno (na sadræajkojega se kraÊe osvrnuo) smatrapravno i ustavno logiËnim te da toupuÊuje na stabilnost demokratskiizabrane vlasti, koja i ovako znaËajnepromjene ustavnog ureenja moæedonijeti na ovako stabilan naËin.

Predug rok za donoπenje zakona

o financiranju lokalne

samouprave

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) uvodno jenapomenula kako o tome koliko se(navodno) jaËa parlamentarni sustavsvjedoËi i to πto se u raspravi oKonaËnom prijedlogu ponovo ni udrugoj fazi nije javio za rijeËpredstavnik nijednog radnog tijela, ai to πto je Odbor za pravosue odluËioda u svezi s Ëlankom 8. ne podnosiamandman s obrazloæenjem da je veÊpripremljen (od klubova zastupnikaKoalicije).

Zastupnica je zatim rekla kako je iUstavni zakon trebao proÊi tri faze,kao i prijedlog za promjenu Ustava,dometnuvπi kako sliËno misli i OdborVlade za zakonodavstvo, a i Vlada (πtose vidi iz amandmana na Ëlanak 7.,

kojim se predlaæe da se odredba oprestanku mandata predsjedniku iËlanovima DSV-a unese u Prijelazne izavrπne odredbe Ustava RH.

Zastupnica je nadalje: naglasila damandat predsjedniku Vrhovnog sudamoæe prestati samo izriËitomodredbom Ustava ili zakona; upitalazaπto to nije bilo rijeπeno izmjenomUstava u prosincu; podsjetila nazakljuËak dvaju odbora da se u rokuπest mjeseci pripreme novi prijedlozi,meu ostalim Zakona o sudovima iDSV-u; ocijenila da joπ jedna brzinamoæe samo iznjedriti nove pogreπke;upozorila da je predug rok zadonoπenje zakona o financiranjulokalne samouprave; zakljuËila da jeKonaËni prijedlog ustavnog zakonanaËinjen i na brzinu i traljavo (u prvojfazi nije bilo Ëlanka 13., kojim seutvruje da danom proglaπenja prom-jena Ustava prestaje radom Æupa-nijski dom).

Koja je ustavna osnova

U drugom javljanju, VVllaaddiimmiirr ©©eekkssje rekao da se, u biti, najviπeraspravlja o amandmanima. KakoreËe, postala je praksa da se u samomfiniπu dodaju amandmani koji bitnomijenjaju sam tekst.

Bilo bi æalosno, rekao je zatim, da seÆupanijskom domu mandat ugasiprije isteka redovnog mandata, 12.svibnja, zatraæivπi ponovo odgovor napitanje - koja je ustavna osnovaKonaËnog prijedloga Ustavnogzakona.

Zastupnik je takoer ukazao nadvojbenosti ustavnosti Prijelaznih ilizavrπnih odredbi Ustava ili Ustavnogzakona o tome da mandat pred-sjedniku Vrhovnog suda prestajeodlukom o proglaπenju promjeneUstava. SkopËano je to, upozorio je, is ponovnim zadiranjem jednog idrugog u izvoriπne osnove i aman-dmanima o unoπenju novih nacio-nalnih manjina kod izmjene Ustava.Autohtone nacionalne manjine supobrojane u Ustavu, a sada je, Ëini se,predlagatelj veÊ prihvatio i te prijed-loge, rekao je zastupnik, uz upit πtoje s Hrvatima u Sloveniji te ustvrdiokako nije toËno da je itko izbaËen iz

Ustava ako nije nabrojan poimence.Ukazavπi zatim i na odredbu Ustavnogzakona o ljudskim pravima i slobo-dama te pravima i slobodama etniËkihi nacionalnih zajednica ili manjina,Vladimir ©eks je rekao da se tuodstupa od naËela jednakoga i opÊegprava glasa te da Êe taj nesklad unijetiogromne praktiËne poteπkoÊe kad seta rjeπenja budu trebala zakonskioperacionalizirati.

Postoji potreba za personalnim

promjenama

Po ocjeni MMllaaddeennaa GGooddeekkaa,, uraspravi se dosta mistificiralo tezbunjivalo javnost tvrdnjama o ustav-nom nasilju. Predlagatelj, meutim,pogaa suπtinu stvari pozivom naodredbu 85. Ustava i Ëlanak 57.Poslovnika. Zakon se zato πto postojinjegova organska veza s Ustavomdonosi dvotreÊinskom veÊinom, πto gastavlja znaËajno iznad organskihzakona (a πto je dobro poznatoVladimiru ©eksu). Ima veÊu vrijed-nost nego da se donosio kao organskizakon, πto je, napomenuo je, pred-lagao Vladimir ©eks da na svoj naËin”pusti maglu”.

Napomenuvπi kako je HSLS viπeputa razmatrao stanje u pravosuu,zastupnik je izjavio kako postoji po-treba da se ”uradi neπto vrlo ozbiljno,pa i kroz personalne promjene, jernositelji posla su ljudi, a ne nekakvaapstraktna tvorevina”. HSLS, meu-tim, ne æeli da se to provede ishitreno,a joπ manje na naËin koji bi pokazivaoda je rijeË o nekakvom revanπizmu, ilida su te promjene nezakonite pa iprotuustavne.

HSLS je zato bio protiv ranijegprijedloga i za novi je koji je podnijelaπestorka - rekao je Mladen Godek,napomenuvπi kako je ta stranka biladosljedna u svim fazama donoπenjaUstava i ovog zakona.

BROJ

295

15

Mandat predsjedniku Vrho-vnog suda moæe prestati samoizriËitom odredbom Ustava ilizakona.

Treba uraditi neπto, pa i krozsubjektivne personalne promje-ne, jer nositelji posla su ljudi, ane nekakva apstraktna tvore-vina. Ne smije se to provestiishitreno, a joπ manje na naËinkoji bi pokazivao da je rijeË onekakvom revanπizmu, ili da sute promjene nezakonite pa iprotuustavne.

Page 15: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm nniijjee ppooddrrææaaoopprreeddllooææeennee iizzmmjjeennee ii ddooppuunnee ZZaakkoonnaa,,kkoojjiimm ssee oossiigguurraavvaajjuu nnoorrmmaattiivvnneepprreettppoossttaavvkkee zzaa ppoossttuuppnnuu ddeecceennttrraa--lliizzaacciijjuu ssuussttaavvaa ssoocciijjaallnnee sskkrrbbii uuddiijjeelluu kkoojjii ssee ooddnnoossii nnaa ffiinnaanncciirraannjjee iiuussttrroojjaavvaannjjee.. PPoosseebbiiccee,, kkaakkoo nnaavvooddiipprreeddllaaggaatteelljj,, VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaatt--sskkee,, ssttvvaarraannjjeemm pprreedduuvvjjeettaa zzaa pprriijjee--nnooss oossnniivvaaËËkkiihh pprraavvaa nnaadd ddoommoovviimmaassoocciijjaallnnee sskkrrbbii zzaa ssttaarriijjee ii nneemmooÊÊnnee

oossoobbee kkoojjiimmaa jjee oossnniivvaaËË RReeppuubblliikkaaHHrrvvaattsskkaa..

RijeË je o zadnjem u nizu zakona odecentralizaciji, naglasio je uÆupanijskom domu uvodno govoreÊipomoÊnik ministra rada i socijalneskrbi ddrr.. NNiinnoo ÆÆggaanneecc.. Utvruje seveÊa uloga jedinica lokalne samo-uprave na podruËju usklaivanja iustrojavanja djelatnosti socijalneskrbi. ©to se tiËe financijske straneove decentralizacije sredstva zamaterijalne troπkove i troπkoveinvesticijskog odræavanja centara zasocijalnu skrb i domove umirov-ljenika osigurana su do 1. srpnjaslijedom Zakona o izvrπenju dræavnog

proraËuna. U razgovorima s Ministar-stvom financija utvreno je da susredstva za domove umirovljenika(starije i nemoÊne) osigurana udræavnom proraËunu za Ëitavu 2001.godinu, dodao je.

Ovim se zakonskim prijedlogompredvia da se vlasniπtvo naddomovima za starije i nemoÊne iosnivaËka prava prenose na jedinicelokalne samouprave najkasnije do 1.sijeËnja 2002. Sredstva za centre zasocijalnu skrb osiguravala bi se od 1.srpnja 2001. na razini podruËnesamouprave i radi se o vrlo malimsredstvima, svega 17,5 milijuna kuna.

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

Upozorenja Vladimira ©eksa u svezis ukidanjem Æupanijskog doma ovajje zastupnik popratio citatom rijeËiAntuna BraËka u ”Jutarnjem listu”,koji je rekao sljedeÊe: ”Æupanijskidome, ako vas i ukinu vi radite i dalje,nezaposleno puËanstvo podrπku vamπalje”.

PredsjedavajuÊi, potpredsjednikHrvatskog sabora, BBaallttaazzaarr JJaallππoovveeccrekao je zastupniku da Êe mu sljedeÊiput zbog ovakve provokacije (nedopu-πteno citiranje iz novina) datiopomenu.

ReplicirajuÊi Godeku, VVllaaddiimmiirr©©eekkss izjavio je da nije prodavaË magle,da je samo molio predlagatelja danavede ustavnu osnovu donoπenjazakona. MMllaaddeenn GGooddeekk je odgovorioda nije ni rekao da prodaje maglu veÊda je puπta. VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je na touzvratio da nije prodavaË magle nitije ispuπta te da ne zna izlazi li maglaiz glave gospodina Godeka.

U ime predlagatelja

Uslijedilo je izlaganje mr. MMaatteeAArrlloovviiÊÊaa,, u ime predlagatelja, koji jeuvodno napomenuo kako bi bilokorektno da se u iznoπenju primjedbinavode Ëinjenice i podaci, sukladnoUstavu i Poslovniku.

Pitanje ustavne osnove ovog zakonarijeπeno je u prvom Ëitanju i poPoslovniku nije ga potrebno navoditikod KonaËnog prijedloga, pojasnio je,rekavπi zatim kako se oËigledno uraspravi nastoji umanjiti vrijednostKonaËnog prijedloga zakona.

SljedeÊe njegovo pojaπnjenje bilo jeda se u tri faze donosi samo Ustavnizakon o Ustavnom sudu (stavak 2.

Ëlanka 132. Ustava). Ustavni zakonpredvien Ëlankom 15. donosi se popostupku za donoπenje organskihzakona.

Napomenuvπi kako je i pitanjedonoπenja ovog ustavnog zakonarasvijetljeno kod prvog Ëitanja, mr.ArloviÊ je podsjetio kako je poticaj dase donese Ustavni zakon za provedbuUstava doπao od Ëlanova Odbora zaUstav, Poslovnik i politiËki sustav,meu kojima su i Ëlanovi Odbora izopozicije, ukljuËivπi Vladimira ©eksa.

Predstavnik predlagatelja je zatimizjavio kako nije korektno reÊi da jeOdbor za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav prihvatio amandmane kojimabi se mijenjale izvoriπne osnove.Predlagatelj (Odbor) prihvatio je samoredaktorski amandman.

Amandmani podneseni na izvoriπneosnove nisu u Odboru prihvaÊeni, i tone samo iz formalnih razloga (zbogtoga πto se o tome pitanju nije uopÊeraspravljalo u prvoj i u drugoj fazipromjena Ustava) nego i iz sadræajnihrazloga (jer je to pitanje, zapravo,rijeπeno na temelju izvoriπnih osnovaUstava i Ustava u Ustavnom zakonu oljudskim pravima i slobodama, pravi-ma pripadnika etniËkih i nacionalnihzajednica ili manjina).

Povodom prigovora zastupnika©eksa kako se sada raspravlja oamandmanima, mr. Mato ArloviÊrekao je da upravo u tome i jestprostor da se iznese sva moguÊaargumentacija ”za” i ”protiv”.

Osvrnuvπi se na najave kako Êezastupnici Æupanijskog doma nasta-viti s radom neovisno o tome πto Êe seutvrditi prestanak njihova rada doodluke Ustavnog suda o tome, mr.ArloviÊ je napomenuo kako je Ustavnisud to pitanje raspravio.

Iz njegova izlaganja joπ izdvajamopodsjeÊanje kako je opozicija do juËerbila protiv Æupanijskog doma ipredlagala je njegovu transformaciju,a sada odjednom tvrdo brani potrebuopstanka tog doma, te napomenukako to samo pokazuje umijeÊepolitiËkog djelovanja pojedinih zastu-pnika opozicije koji time i drugimnekim ocjenama na taj naËinuspijevaju u javnosti dobiti ikvalitetan, ali vrlo prolazan politiËkipoen.

ZZaassttuuppnniiccii ZZaassttuuppnniiËËkkoogg ddoommaaiizzggllaassaallii ssuu ((ppooiimmeenniiËËnnoo)),, vviiππee ooddddvvoottrreeÊÊiinnsskkoomm vveeÊÊiinnoomm,, ssaa 110033 ggllaassaa””zzaa”” ii 3377 ””pprroottiivv””,, KKoonnaaËËnnii pprriijjeeddllooggUUssttaavvnnoogg zzaakkoonnaa uu tteekkssttuupprreeddllaaggaatteelljjaa kkoorriiggiirraannoomm aammaannddmmaa--nniimmaa VVllaaddee RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iiKKlluubboovvaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa,, HHSSLLSS--aa,,HHSSSS--aa,, HHNNSS--aa ii LLSS--aa,, PPGGSS--aa ii SSBBHHSS--aa,,DDCC--aa,, zzaassttuuppnniikkaa nnaacciioonnaallnniihh mmaannjjii--nnaa ii IIDDSS--aa ((oossiimm aammaannddmmaannaa nnaaËËllaannaakk 77.. kkoojjii ssuu pprriihhvvaaÊÊeennii kkrroozzaammaannddmmaann VVllaaddee))..

UUsslliijjeeddiilloo jjee pprrooggllaaππeennjjee UUssttaavvnnooggzzaakkoonnaa zzaa pprroovveeddbbuu UUssttaavvaa RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ((110022 ggllaassaa ””zzaa”” ii 3300””pprroottiivv””))..

JJ..RR..

BROJ

295

16

Pitanje ustavne osnove ovogzakona rijeπeno je u prvomËitanju i po Poslovniku nije gapotrebno navoditi kod KonaËnogprijedloga.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Page 16: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

ÆÆuuppaanniijjsskkii jjee ddoomm vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaaooddbbiioo pprriihhvvaattiittii pprreeddllooææeennii zzaakkoonnsskkiitteekksstt oo kkoojjeemm ssuu ssee nnjjeeggoovvaa rraaddnnaattiijjeellaa rraazzlliiËËiittoo ooËËiittoovvaallaa..

O PRIJEDLOGU

Ovim zakonskim prijedlogomureuje se da æupanije financirajuinvesticijsko odræavanje prostora iopreme zdravstvenih ustanova unjihovom vlasniπtvu, kapitalna ula-ganja u zdravstvene ustanove finan-ciraju iz dræavnog proraËuna bezobzira na vlasniπtvo.

RADNA TIJELA

O ovom zakonskom tekstu oËitovalasu se radna tijela Æupanijskog doma.OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo nije podræaoprihvaÊanje, kao ni OOddbboorr zzaaggoossppooddaarrssttvvoo ii ffiinnaanncciijjee. OOddbboorr zzaauunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu,, llookkaallnnuu iippooddrruuËËnnuu ((rreeggiioonnaallnnuu)) ssaammoouupprraavvuupodupro je prihvaÊanje zakonskogteksta.

RASPRAVA

ÆUPANIJSKI DOM

Zastupnicima se u ime predlagateljaobratio zamjenik ministrice zdravstvaddrr.. RRaajjkkoo OOssttoojjiiÊÊ i ukratko rekao dase ovim prijedlogom utvruje daæupanije financiraju investicijskoodræavanje ustanova koje su unjihovom vlasniπtvu.

Informirao je da je Zakon oizvrπenju dræavnog proraËuna za ovugodinu uredio da se zdravstvenazaπtita neosiguranih osoba, odnosnoseljaËkog puËanstva iznad 65 godinastarosti viπe ne financira iz dræavnogproraËuna nego ih financirajuæupanije.

Prvi sudionik rasprave ddrr.. IIvvaannMMaarriijjaannoovviiÊÊ ((HHDDZZ)) uvaæio je potrebupredloæene decentralizacije, ali sum-nja da Êe æupanije, u teπkoj situacijI u

kakvoj se nalaze, moÊi financiratipredloæene djelatnosti. Primjerice,poæeπko - slavonska æupanija imasamo 19 milijuna kuna proraËuna aobveze koje joj se nameÊu iznose 15milijuna kuna. BuduÊi da ne zna kakoÊe to pitanje urediti zakon ofinanciranju dvoji o uspjeπnostiprimjene ovog zakona.

Naime, smatra da vaæeÊi naËinfinanciranja zadovoljava, uravnoteæenje u smislu razvoja zdravstva apredloæena decentralizacija moæe“srozati zdravstveni standard”, πtonije cilj nego bolja zdravstvena zaπtitaosiguranika i veÊa kvaliteta usluge.

Miπljenja je da se financiranjedræavnim novcem bolje kontrolira aspuπtanje na razinu æupanije proiz-vest Êe probleme prilikom raspodjelesredstava i veÊu neracionalnost.

Decentralizacija financiranja zdrav-stva donijet Êe samo nevolje lokalnojupravi koja mora pronaÊi u ovomsluËaju i novac za zdravstvenozbrinjavanje neosiguranih osoba, aona tih sredstava nema.

IHS20.IV. 2001.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Ovim se izmjenama predvia 1.srpnja prestanak mandata ravnateljacentara za socijalnu skrb na podruËjucijele RH i uvoenje upravnih vijeÊakoja Êe imenovati ravnatelje. Utvrujese obveza gradova i opÊina da iz svojihproraËuna izdvajaju sredstva zapodmirenje troπkova stanovanja naneπto izmijenjen naËin (ukida se iznos

od 5 posto) a odobrenje za obavljanjeprofesionalne djelatnosti za poslovepomoÊi i njege viπe neÊe biti na raziniMinistarstva veÊ æupanijskih ureda,rekao je, meu ostalim pomoÊnikministra.

Rasprave nije bilo. VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaaÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm nniijjee ppooddrrææaaooddoonnooππeennjjee PPrriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa oo

iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oossoocciijjaallnnoojj sskkrrbbii..

Kaæimo, da je OOddbboorr zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo predloæio Domu dapodræi prihvaÊanje ovog Prijedlogazakona kao i OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuuppoolliittiikkuu,, llookkaallnnuu ii ppooddrruuËËnnuu((rreeggiioonnaallnnuu)) ssaammoouupprraavvuu..

––..KK..

BROJ

295

17

RASPRAVA

RADNA TIJELA

O PRIJEDLOGU

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM

OSIGURANJU

Transformacija iz formalnog u

stvarno vlasniπtvo

Page 17: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

ÆÆuuppaanniijjsskkii jjee ddoomm rraazzmmoottrriioozzaakkoonnsskkii pprriijjeeddlloogg ii oo nnjjeemmuu sseenneeggaattiivvnnoo ooËËiittoovvaaoo kkaaoo ii nnjjeeggoovvoommaattiiËËnnoo ttiijjeelloo OOddbboorr zzaa nnaaoobbrraazzbbuu,,zznnaannoosstt,, kkuullttuurruu ii ππppoorrtt..

O PRIJEDLOGU

Sukladno programskoj orijentacijiVlada se u svome Programu za

razdoblje od 2000. do 2004. godineopredijelila za decentralizaciju uodgoju i obrazovanju. Prema progra-mu, prava i obveze postupno Êe seprenositi na tijela lokalne i podruËne(regionalne) samouprave, kao ifinanciranje, upravljanje i rukovo-enje.

U Hrvatskoj sada prevladavacentralizirani sustav financiranja

πkolstva - predπkolski se financira izproraËuna opÊina i gradova a sredstvaza financiranje javnih potreba uosnovnom i srednjem πkolstvu izdva-jaju se iz proraËuna RH. Rasporeujeih i doznaËava Ministarstvo prosvjetea nadleænost ima i Ministarstvofinancija.

U strukturi ukupnih sredstava zaobrazovanje oko 80 posto troπi se za

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

ZauzimajuÊi se za zadræavanjepostojeÊeg rjeπenja o zdravstvenomzbrinjavanju staraËkih domaÊinstavaukazao je na problem dobi u kojoj seviπe ne moæe privreivati.

DDrr.. ÆÆiivvkkoo KKoolleeggaa ((HHDDZZ)) smatra dapodjela na dræavne klinike i opÊebolnice upuÊuje na diskriminacijuprema pacijentima. Dræi da Êesiromaπne æupanijske bolnice joπ viπezaostajati, a u makroregijama kori-snici zdravstvene zaπtite biT Êeprivilegirani.

Izvjesno je, naglaπava, da modernuopremu najnovije generacije siro-maπne æupanije neÊe moÊi kupiti,premda jedino u sluËaju da seobogate. U tom smislu treba voditipolitiku policentriËnog razvoja Hrvat-ske a ne predloæenu diskrimina-torsku.

ProtiveÊi se zakonu za koji kaæe daje priprema za politiËku makro-regionalizaciju Hrvatske, prigovarada se o ovom tekstu zakona raspravljabez potrebnog uvida u financiranjejedinica lokalne uprave i samoupravei zalaæe da dræava financira znan-stvene programe i sve bolnice.Rjeπenje koje se nudi ovim zakonom,neprihvatljivo je za sve bolnice osimbolnica u Rijeci, Osijeku, Splitu iZagrebu.

Potreban je nov naËin

razmiπljanja

DDrr.. BBrraannkkoo SSrruukk ((SSDDPP)) jekonstatirao da su se æupanije i dosada financirale iz svojih proraËuna azakon o financiranju koji je uproceduri pojaπnjava transfer sred-stava.

Po predloæenome zdravstvenaustanova financirat Êe se iz tri osnovakao i do sada, najviπe iz doprinosapreko Hrvatskog zavoda za zdrav-stveno osiguranje, iz proraËuna sefinanciraju i programi, koji su inajskuplja investicija.

Ukidanjem amortizacije devedesetihgodina rezultiralo je starenjembolniËke opreme i zgrada, pa sugerirazdravstvenim radnicima da je potre-ban nov naËin razmiπljanja o tome daÊe se ubuduÊe financirati dobriprogrami.

U ispravku navoda ZZvvoonniimmiirr PPuulljjiiÊÊ((HHDDZZ)) je prigovorio kako iz diskusijaproizlazi da se niπta postojeÊe nemijenja. Smatra da je amortizacijadovela bolnice u teπko stanje. Upozo-rio je kako je investicijsko odræavanjevrlo skupo i da njih æupanije neÊemoÊi pokrivati. I drugim se zakonima“spuπtaju” ovlasti na æupaniju, radiËega Êe troπkovi narasti viπe πtopredlagatelj predvia.

DDrr.. BBrraannkkoo SSrruukk ((SSDDPP)) je rekao daima razumijevanja za navedenebojazni podsjeÊajuÊi da su se i do sadabolniËke zgrade i oprema odræavali izsredstava HZZ-a i uπtedama i u tomeuspjele.

Æupanija je joπ od 1991. i 1993.godine vlasnik bolnica pa je uputnoda se o njima brine. Drugo je meu-tim, πto su u meuvremenu apetitiporasli.

Prirodno je da svatko æeli kliniËkubolnicu πto bliæe stanovanju ali nijetragiËno ako se pacijenta uputi u nekidrugi centar, rekao je.

Dr. ÆÆiivvkkoo KKoolleeggaa ((HHDDZZ)) je u repliciuzvratio da su 10 milijuna, koliko jepotrebno za investicijsko odræavanjebolnica u ©ibenskoj æupaniji velikasredstva, te se gotovo pribliæavaju

cijelim proraËunskim iznosima. Uodræavanje spada kupnja opreme, πtoje najskuplja investicija u zdravstvute smatra da Êe stagnirati u nabavciopreme i modernizaciji postojeÊeopreme.

Pohvalio je rjeπenje o ukidanjuamortizacije jer smatra da je onopomoglo bolnicama da se moderni-ziraju, a rezultati primjene ovogzakona vidjeti Êe se nakon razmat-ranja zakona o financiranju.

DDrr.. JJuurree BBuurriiÊÊ ((HHDDZZ)) je rekao da bipredloæena zakonska rjeπenja biladobra za neka bolja vremena, iakopriznaje da se i sada dosta ulaæe uDubrovnik.

Meutim, smatra da ima mjestazabrinutosti jer æupanije veÊ sada neznaju odakle namaknuti 23 milijunakuna za investicijsko odræavanje.Cijena potrebne bolniËke oprememjeri se milijunima kuna, koju mogunabavljati samo dobrostojeÊe æupanije,a πto se tiËe bolje opremljenosti trebaznati da je prva kliniËka bolnica odDubrovnika udaljena Ëak 230 km.Osim toga, nedostatak novca moæerezultirati kaosom u naplaÊivanjubolniËkih usluga.

Po zavrπetku rasprave, naprimjedbe je odgovorio zamjenikministrice zdravstva ddrr.. RRaajjkkooOOssttoojjiiÊÊ, prethodno se zahvalivπi naodliËnoj raspravi. Dao je garancije daÊe nakon uvida u zakon o finan-ciranju zastupnici zakljuËiti da supredloæena rjeπenja dobra i zasadaπnje vrijeme a za buduÊa.

PPoottoomm ssee ggllaassoovvaalloo oo PPrriijjeeddlloogguuzzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo zzddrraavvssttvveennoomm oossiigguurraannjjuu..VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa nniijjee ppooddrrææaannpprreeddllooææeennii zzaakkoonnsskkii tteekksstt.

MM..PP..

BROJ

295

18

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SREDNJEM ©KOLSTVU

Normativne pretpostavke za decentraliza-

ciju sustava financiranja i upravljanja

O PRIJEDLOGU

Page 18: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

©KOLSTVO

plaÊe i naknade zaposlenika, oko 14posto za materijalne troπkove πkola,dok za kapitalna ulaganja i opremusamo oko 5 posto. U najveÊem brojuzemalja taj odnos je 70 prema 30posto, navodi se u obrazloæenjuzakonskog prijedloga.

Donoπenjem zakona utvruju seprogrami i djelatnosti srednjeg πkol-stva za koje Êe se osigurati sredstva udræavnom proraËunu odnosno prora-Ëunu jedinica podruËne (regionalne)samouprave i Grada Zagreba. Takoeri uvjeti prijenosa osnivaËkih prava iobveza nad srednjim πkolama, sRepublike Hrvatske na jedinicusamouprave. Ureuju se uvjeti i naËinosnivanja srednje πkole i utvrujemreæa srednjih πkola kao javnihustanova, te naËin i uvjeti izboraËlanova πkolskog odbora i imenovanjei razrjeπenje ravnatelja.

RASPRAVA

ÆUPANIJSKI DOM

Predstoji decentralizacija

U ime predlagatelja zastupnicimaovog doma obratio se ZZllaattkkoo LLjjuubbiiÊÊ,pomoÊnik ministra prosvjete i πportai protumaËio zakonske odredbe - æelise provesti proces financijske decen-tralizacije i stvoriti pretpostavke zaprijenos osnivaËkih prava ustanovasrednjeg πkolstva na jedinice podruË-ne odnosno regionalne samouprave aone postale odgovorne (suodgovorne)za razvoj sustava.

U Hrvatskoj od 1991. godineprevladava centralizirani sustav fi-nanciranja πkolstva. Planiranje itroπenje sredstava u iskljuËivoj jenadleænosti Ministarstva prosvjete iMinistarstva financija. Osigurava seoko 80 posto za plaÊe i naknade zapos-lenika, oko 14 posto za materijalnetroπkove πkola a za kapitalna ulaga-nja i opremu ostaje samo 5 posto, a unajveÊem broju zemalja taj je odnos 70prema 30 posto.

Prema predloæenom modelu decen-tralizacije srednje πkolstvo bi sefinanciralo iz dræavnog proraËuna(81,67 posto) a 18,33 iz sredstavaæupanije odnosno grada Zagreba

(investicijsko odræavanje, materijalnetroπkove, prijevoz zaposlenika, sufi-nanciranje smjeπtaja i prehrane u uËe-niËkim domovima, kapitalnu izgrad-nju od interesa za æupaniju, sufinan-ciranje programa privatnog πkolstvai programe od interesa za æupaniju,odnosno grad Zagreb.

Predlagatelj predvia da sredstvaneÊe biti dostatna, ali naglaπava da sepredvienim modelom, financijskaodgovornost premjeπta na mjestotroπka i poveÊava stupanj odgovor-nosti i kontrole. Meutim, potrebnasredstva bit Êe razvidna u zakonu ofinanciranju jedinica lokalne samo-uprave, pa je preporuka da se o ovomzakonu odluËi nakon prihvaÊanjazakona o financiranju jedinica lokal-ne samouprave.

Prema Prijedlogu - mijenjaju sevaæeÊa rjeπenja o neformalnom obra-zovanju odraslih - postigla bi se kvali-teta ustanove pa bi neprofitna finan-cijska sredstva bila pod kontrolom.

Srednja πkola definirana se kaojavna ustanova, osnivaË je jedinicapodruËne odnosno regionalne samo-uprave domaÊa i strana fiziËka ilipravna osoba. Dobiva prethodnusuglasnost ministra prosvjete, ako suzadovoljeni zakonski uvjeti a osnivaËosigurao sredstva najmanje zapotrebe rada u prvoj godini.

Mreæa srednjih πkola odredila bi seprema demografskim pokazateljima(drugim znanstveno utvrenim krite-rijima) i razvojnim potrebama, utvrdi-lo je predstavniËko tijelo jedinicelokalne samouprave (grada Zagreba)donijela Vlada na prijedlog ministraprosvjete.

Zakonski prijedlog sadræi niz novihrjeπenja u okviru upravljanja πkolom(uvjeti, naËin i postupak imenovanja irazrjeπenja ravnatelja), sastava inaËina odluËivanja πkolskog odbora,a ureuje se sustav upravljanja πkol-skom ustanovom - proπiruje autono-mija organa te osigurava pravoroditelja i predstavnika jedinice lokal-ne samouprave da u tome partici-piraju.

Prijedlog odreuje prava i obvezenastavnika, struËnih suradnika idrugih zaposlenika - utvruje sesadræaj tjednih obveza nastavnika(odustaje se od tjednog umanjivanjanorme sukladno godinama staæa iuvodi bonus). Naime, uvoenjem bo-nusa ostajalo je nepokriveno oko 7posto nastavnih sati a nadomjeπtalo seprekovremenim radom. Zbog toga jedoπlo do niza poteπkoÊa u organizacijii rasporedu rada - oteæane zamjene

nastavnika koji odlaze u mirovinu,poveÊanog zaduæenja ostalih nastav-nika, poveÊanja troπkova honorira-njem prekovremenog rada - godiπnjeje izdvajano oko 30 milijuna kuna.

Ovom Prijedlogu nije cilj barem zasada otvarati pitanje πkolskog sus-tava, jer prethodno treba jasnoutvrditi jasnu koncepciju razvoja.

Netransparentno financiranje

O Prijedlogu su se izjasnili klubovizastupnika. U ime HDZ-a BBooææiiddaarrPPuuggeellnniikk ((HHDDZZ)) je rekao - premda uosnovi prihvatljiv, Prijedlog ne moæepodræati jer nije transparentnofinanciranje iz jedinica lokalne samo-uprave.

Potom je ukazao na stavoveglede ponuenih rjeπenja - sporno jepitanje odgovornosti za donoπenjeodluke o programima srednjoπkol-skog obrazovanja; odnosno tkopotvruje status πkole da li vijeÊe iliministarstvo. Smatra da je bolje toprepustiti ministru. Prihvatljivo je daravnatelj donosi odluku o izricanjupedagoπke mjere, te traæi pojaπnjenjeo struËnosti ravnatelja πkole, ako i dase nakon isteka mandata, ravnateljvraÊa na svoje radno mjesto, te daπkola zadræava ostvarena sredstva.Sugerira da novoosnovanim vijeÊemroditelja predsjedava roditelj, anepotrebno rjeπenje da uËenike umjet-niËkog programa treba osloboditinastave tjelesne i zdravstvene kulture.I konaËno pitanje - πto Êe se dogoditiako u æupanijskom proraËunu nebude sredstava za financiranje sred-njih πkola.

U ime Kluba zastupnika HSS-aPPeettaarr NNoovvaaËËkkii je dao podrπkuprijedlogu i predloæenom oblikufinanciranja po kojem Êe participiratijedinice lokalne samouprave. Ponu-ena rjeπenja bolja su od vaæeÊih osimonih koja se tiËu πkolskih odbora.Smatra da je bolje urediti da ËlanstvoËine tri osobe iz zbornice, troje izregionalne samouprave, te jedanroditelj.

JJoozzoo MMeeddvveedd ((HHDDZZ)) se osvrnuo napitanja imenovanja i razrjeπenjaravnatelja, financiranja u srednjemπkolstvu i tjednog zaduæenja nastav-nika. Nije prihvatljivo da πkolskiodbor odluËuje o imenovanju irazrjeπenju ravnatelja, jer on donosii druge manje znaËajne odluke.

Zbog nepoznanica vezanih uz finan-ciranje sluti probleme koji bi iz takvihrjeπenja mogli proizaÊi. Jedan od njihje stvaranje nedopustivih razlika

BROJ

295

19

RASPRAVA

Page 19: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoomm HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraajjeeddnnooggllaassnnoo jjee ddoonniioo zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimmssee pprriihhvvaaÊÊaa PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa uujjaavvnnoomm pprriiooppÊÊaavvaannjjuu.. PPrreeddllaaggaatteelljj jjeeKKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa.. PPrreeddllooææeenniimmssee tteekkssttoomm sspprrjjeeËËaavvaa mmoonnooppooll uunnoovviinnaarrssttvvuu,, ttee ππttiittii sslloobbooddaa pprriioopp--ÊÊaavvaannjjaa.. II ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm uuttvvrrddiioo jjeeppoozziittiivvnnoo mmiiππlljjeennjjee oo pprreeddllooææeennoommzzaakkoonnsskkoomm tteekkssttuu..

O PRIJEDLOGU

Predloæenim zakonom Klubzastupnika HSLS-a inicira redefi-niranje odredbi koje su se u primjenipokazale nedovoljno efikasnima. Pr-venstveno one koje reguliraju dono-πenje statuta javnih glasila i javnostivlasniπtva nad medijima.

Miπljenja su da statuti mogu, uveÊoj mjeri, jamËiti slobodu prio-pÊavanja, osobito u pokuπaju vlasnikaili sindikata da ograniËi novinarskuslobodu komentiranja. ©toviπe, iZakon o javnom priopÊavanju pro-pisuje donoπenje statuta kojim seureuju prava i obveze uredniπtva tenjihovi odnosi s nakladnikom iglavnim urednikom.

Preciziranje odredbe donijelo biobvezu donoπenja statuta javnogglasila, te u sluËaju neispunjavanja teobveze statut bi donijela arbitraæasastavljena od predstavnika udruge

nakladnika i Hrvatskog novinarskogdruπtva, u roku tri mjeseca odprimitka zahtjeva.

Predlagatelj je ponudio i rjeπenje ukojem je sadræana obveza da glasilaprijave nadleænom tijelu svoju vlas-niËku strukturu, i prije poËetkaizdavanja novina ili drugog javnogglasila. Time bi se sprijeËio monopol ikoncentracija u novinarstvu, te zaπti-tila sloboda priopÊavanja. U sluËajunepoπtivanja takve odredbe predlaga-telj predvia sankcije.

MI©LJENJE VLADE

U svom miπljenju Vlada RepublikeHrvatske predloæila je ZastupniËkomdomu prihvaÊanje Prijedloga zakonao izmjenama i dopunama Zakona ojavnom priopÊavanju kojega je pred-loæio Klub zastupnika HSLS-a. Vladaje predloæila odreene izmjene idopune u svrhu poboljπanja teksta.Predloæili su da pravilnik u kojem Êese utvrditi sastav i postupak arbitraæedonese Ëelnik dræavnog tijela kojiobavlja upravne poslove iz podruËjajavnog priopÊavanja, buduÊi da podza-konske akte, na temelju zakonskogovlaπtenja, donose Ëelnici dræavnihtijela, a ne dræavna tijela.

Vlada je predloæila da Ëlanak 2.Prijedloga zakona ne bi trebalo prih-vatiti, s obzirom na to da se Ëlanak 18.Zakona, kao i naslov iznad tog Ëlanka

odnosi na prijavu tiska, a ne i na svaostala javna glasila.

Predloæili su i izmjene Ëlanka 4.Prijedloga zakona, kojim se mijenjaËlanak 19. Zakona. Vlada je ocijenilada bi stavcima 1. i 2. umjesto obvezepravnih osoba koje obavljaju djelat-nost javnog priopÊavanja da dostavepodatke o imenu i prezimenu, teprebivaliπtu osoba koje dræe deset iviπe postotaka dionica ili udjela,trebalo obvezati pravne osobe dadostave podatke o svim osobama kojedræe dionice ili udjele, neovisno opostotku. Predloæili su ujedno da seprecizira Ëlanak 5., te nomotehniËkiusklade Ëlanci 4. i 10. Prijedlogazakona.

RADNA TIJELA

O zakonskom prijedlogu rasprav-ljala su radna tijela ÆUPANIJSKOGDOMA, OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo iOOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu ii llookkaallnnuussaammoouupprraavvuu te se pozitivno oËitovala.

O ovom zakonskom prijedloguraspravljala su radna tijela obajusaborskih domova. OOddbboorr Æupa-nijskog doma zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iillookkaallnnuu ssaammoouupprraavvuu sasluπao jeuvodnu rijeË predstavnika predlaga-telja, a Ëlanovi Odbora bez rasprave supodræali reËeni tekst. Odbor je doniojednoglasni zakljuËak kojim se pred-laæe Æupanijskom domu da utvrdi

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

meu πkolama, a jedna od posljedicarazlika u razini steËenog znanja.

Joπ jednom izraæavajuÊi bojazan daÊe neprimjerena rjeπenja πtetnoutjecati na kvalitetu obrazovanja,smatra da je prijedlogu interesdonijeti decentralizirajuÊi zakon.

JJoossiipp MMaajjddeenniiÊÊ ((HHDDZZ)) je nastavio sprigovorima na rjeπenje u svezi sfinanciranjem srednjih πkola. Premdadecentralizacija ima prednosti, pod-ruËje πkolstva je od posebnog dræ-avnog interesa.

Nije sporno da Êe predloæeni naËinfinanciranja produbiti veÊ postojeÊerazlike u opremljenosti i πkolskomstandardu, pogotovo πto su mnogeæupanije i sada bez potrebnih prora-Ëunskih sredstava i na granici da isame budu blokirane. Predloæenorjeπenje stoga neÊe imati dobar ishod,a krajnji je da Êe se u manjimmjestima πkole zatvarati, a to ujavnosti neÊe doboro odjeknuti.

Sve su to razlozi koji govore protivdonoπenja zakona, rekao je zastupniki sugerirao da se razmisli o

drugaËijem rjeπenju u sluËaju razrje-πenja ravnatelja.

Mr. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)) smatraovaj zakonski prijedlog dijelom pake-ta koji vode u decentalizaciju dræave,πto je neprimjereno pitanju srednjegπkolstva, pa takva rjeπenja u svijetunisu poznata.

GGllaassoovvaalloo ssee oo PPrriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa zzaakkoonnaa oossrreeddnnjjeemm ππkkoollssttvvuu.. OOddbbiijjeenn jjee ssaa 3311ggllaassoomm ““pprroottiivv””,, zzaa ddoonnooππeennjjee sseeiizzjjaassnniilloo 55 zzaassttuuppnniikkaa aa 33 ssuu bbiillaassuuzzddrrææaannaa..

MM..PP..

BROJ

295

20

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM PRIOP∆AVANJU

Utvrditi prava i obveze sredstava

priopÊavanja

O PRIJEDLOGU

MI©LJENJE VLADE

RADNA TIJELA

Page 20: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

JAVNO PRIOP∆AVANJE

miπljenje kojim podræava prihvaÊanjePrijedloga zakona o izmjenama idopunama Zakona o javnom priop-Êavanju. OOddbboorr zzaa nnaaoobbrraazzbbuu,, zznnaannoossttkkuullttuurruu ii ππppoorrtt veÊinom je glasovanakon rasprave usvojio zakljuËakkojim je predloæio Æupanijskom domuda u miπljenju kojega Êe uputitiZastupniËkom domu podræi predlo-æeni zakonski tekst.

OOddbboorr ZASTUPNI»KOG DOMA zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupire donoπenjeovoga Zakona kao i primjedbe iprijedloge koje je dala VladaRepublike Hrvatske u svojem miπlje-nju od 15. oæujka 2001. godine. OOddbboorrzzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavvraspravio je o Prijedlogu zakona kaozainteresirano radno tijelo. Odbor jeu raspravi konstatirao da sepredloæenim izmjenama i dopunamatreba postiÊi transparentnost u medi-jima. Nakon rasprave, Odbor jejednoglasno predloæio ZastupniËkomdomu da donese zakljuËak kojim seprihvaÊa Prijedlog zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o javnompriopÊavanju. Sve primjedbe, prijed-lozi i miπljenja izneseni u raspraviuputit Êe se predlagatelju da ih uzmeu obzir prigodom izrade KonaËnogprijedloga zakona.

RASPRAVA

Zastupnicima se u ime predlagateljaKluba zastupnika HSLS-a iz Zastup-niËkog doma obratio MMaarriioo KKoovvaaËË, iukazao na svrhu donoπenja predlo-æenog zakona. Povod je u nepoπti-vanju, do sada nepreciznih odredbi, akrajnji je cilj ograniËavanje monopolai zaπtita novinarstva, te postizanjetransparentnosti vlasniËke strukture.

Prvoprijavljeni u raspravi dr. JJuurreeBBuurriiÊÊ ((HHDDZZ)) nije imao posebnihprimjedbi na predloæeni zakonskitekst ali je prigovorio zastupnikuKontiÊu πto se bio prihvatio muËnogposla ispitivanja vlasniπtva “VeËer-njeg lista”, a zapravo je prava nakanabila da se IviÊa PaπaliÊa smjesti uzatvor.

U cijelom tom istraæivanju blatilo seHDZ, i to je bio jedini uspjeh jer je sudna kraju rekao svoje. U poslu koji raditreba ostati dosljedan, preporuËivπigospodinu KontiÊu da nastavi s

ispitivanjem pretvorbe “Novog lista”,“Nacionala”, “Globusa” “Feral tribu-na”, i drugih. To je svojevremenoobeÊao gospodin Budiπa, ali se iznekih razloga odustalo.

RRaattkkoo MMaarriiËËiiÊÊ ((SSDDPP)) je zapitao -kako prisiliti nekoga za davanjepodataka o vlasniπtvu dionica, ipodsjetio da je to pitanje, kao ikoriπtenje, prodaja i kupnja dionicaureena Zakonom o trgovaËkimdruπtvima.

Miπljenja je da se u predloæenimrjeπenjima treba odrediti da dioniceglase na ime a ne donosioca, i zauzeose da rjeπenje ostane u spomenutomZakonu.

JJoossiipp MMaajjddeenniiÊÊ ((HHDDZZ)) je miπljenjada se ovim Prijedlogom ne mijenja nabolje vaæeÊi Zakon, te da ne bi trebaobiti plaπt kojim se prikriva harangana pretvorbu “VeËernjeg lista”. Iakose uvjeravalo javnost da je “VeËernji”,list HDZ-a, i pretvoren na nelegalannaËin, “pogodilo se u niπta”.

©to se rjeπenja tiËe, donoπenjemstatuta ne osigurava se veÊa slobodajer ga moæe odrediti vlasnik lista, πtose vidi u primjeru “VeËernjeg lista”koji je promjenom vlasnika promije-nio i svjetonazor.

NNaakkoonn zzaaddnnjjeegg jjaavvlljjaannjjaa zzaakklljjuuËËeennaajjee rraasspprraavvaa ii ggllaassoovvaalloo ssee.. ÆÆuuppaanniijjsskkiijjee ddoomm uuttvvrrddiioo ppoozziittiivvnnoo mmiiππlljjeennjjee ooPPrriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo jjaavvnnoomm pprriioopp--ÊÊaavvaannjjuu..

ZASTUPNI»KI DOM

U ZastupniËkom domu najprije je uime predlagatelja govorio JJooππkkooKKoonnttiiÊÊ ((HHSSLLSS)).. Objasnio je da se ovimzakonskim prijedlogom obraujukvalitetno pitanja javnosti vlasniπtvamedija, s definiranim rokom za prija-vu vlasniËke strukture (u postojeÊemzakonu pauπalni rok). Dodao je dapredlagatelj nema niπta protivsugestije Vlade RH o visokim novËa-nim kaznama za neispunjavanje tezakonske obveze. Rjeπava se i pitanjedonoπenja statuta javnih medija, a nazahtjev Hrvatskog novinarskogdruπtva, s ciljem kvalitetnijeg reguli-ranja odnosa izmeu nakladnika,glavnih urednika i novinara. Time biureivaËka politika bila samostalnijaa u svakom sluËaju osnaæila bi se iprava novinara, rekao je, meuostalim. Svoje izlaganje zavrπio jepodatkom da je 76 posto ispitanikainternet ankete pozitivno odgovorilo

na pitanje “æelite li znati tko sustvarni vlasnici pojedinih medija”.

©to hitnije novi zakon

ZZvvoonniimmiirr SSaabbaattii ((HHSSSS)) prenio jemiπljenje Odbora za informiranje,informatizaciju i medije, koji predlaæeprihvaÊanje ovog zakonskog prijed-loga te odmah u nastavku govorio uime Kluba zastupnika HSS-a.

Klub zastupnika HSS-a podræavapredloæeni zakon i smatra da bi VladaRH trebala πto hitnije predloæiti novizakon (moæda razmisliti i o novomnazivu), prilagoen europskim nor-mama (elektronski mediji) i koji neÊetrebati Ëesto mijenjati. Potrebne su iizmjene rjeπenja u pitanjima koja seodnose na dostupnost izvorima infor-macija i obvezu objavljivanja toËnih,cjelovitih i pravodobnih informacija.

Vlada RH ima bolji prijedlog u vezis objavom podataka o vlasniËkojstrukturi medija i to naËelo ovaj Klubpodræava, rekao je zastupnik podsje-ÊajuÊi kako je u pojedinim sluËa-jevima, primjerice “VeËernjeg lista”,bilo teπko saznati tko je stvarnivlasnik pojedinog medija jer se veÊËuvenim ortaËkim ugovorima moæepreuzeti kontrola nad odreenimmedijem, zavrπio je zastupnik.

I Klub zastupnika SDP-a prihvaÊapredloæeni zakon, rekao je NNeennaaddSSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)).. Doista treba preciziratiodredbe koje govore o obvezi dono-πenja statuta svih javnih glasila iosigurati da javnost bude potpunoupoznata sa strukturom medija.Treba uvesti viπe reda u medijskiprostor, smatra ovaj Klub, jer sumediji u proteklom razdoblju ipreËesto bili opasno oruæje te sluæiliunutarstranaËkim i meustranaËkimobraËunima a ne svom osnovnom cilju- odgovornom i istinitom infor-miranju javnosti.

I danas u Hrvatskoj izlaze novine zakoje se sumnja da su pod kontrolomljudi koji su pripadali ili joπ uvijekpripadaju obavjeπtajnoj zajednici ilisu s njom povezani. Napisi u novi-nama najËeπÊe idu za tim da seplasiranjem poluistina ili neistinadiskreditira one o kojima se piπe,naπteti njihovom ugledu ili dovede upitanje kredibilitet onih koji uzakonitom postupku pokuπavaju ra-svijetliti sumnjive veze politike i pod-zemlja. A kada bi se znali vlasnicilakπe bi bilo odrediti se premanjihovom pisanju, rekao je.

U vezi s dvojbom prekinuti obavlja-nje djelatnosti medija ili propisatinovËane kazne za one koji ne objavevlasniËku strukturu ovaj Klub sepriklanja prvoj moguÊnosti. Naime,

BROJ

295

21

RASPRAVA

Page 21: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

Ovaj zakonski prijedlog podnio jeKlub zastupnika HDZ-a s namjeromda se ispravi nepravda i obiteljipoginulog hrvatskog branitelja izDomovinskog rata izjednaËe upravima i ne oporezuje im semirovina. Naime, primjenom Zakonao porezu na dohodak obraËunat je

porez na tu kategoriju mirovina. Ovajzakonski prijedlog razmatrala suradna tijela ÆUPANIJSKOG DOMA ipozitivno se oËitovala. Jednako OOddbboorrzzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo, zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo iiffiinnaanncciijjee, te zzaa hhrrvvaattsskkee bbrraanniitteelljjee iizzDDoommoovviinnsskkoogg rraattaa.

O zakonu je u Domu govorio u imepredlagatelja IIvvaann ©©uukkeerr. Zaintere-siranih za raspravu nije bilo te seglasovalo. JJeeddnnooggllaassnnoo jjee pprriihhvvaaÊÊeennPPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennii ii ddooppuunniiZZaakkoonnaa oo ppoorreezzuu nnaa ddoohhooddaakk..

MM..PP..

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

stvarnim vlasnicima pojedinih medijamoæe biti u interesu da ni pod kojucijenu ne otkriju podatke o vlasniËkojstrukturi jer bi time otkrili i razlogeza odreenu ureivaËku politiku pa ihplaÊanje novËane kazne neÊe natjeratida ispune tu zakonsku obvezu.

Klub zastupnika SDP-a skreÊepozornost predlagatelju da bi bilopotrebno precizirati i neke drugeodredbe Zakona o javnom priop-Êavanju, posebice onih koje se odnosena zaπtitu privatnosti. Ovaj Klub pritome ne misli da bi javne osobe trebaleuæivati neku posebnu zaπtitu umedijima no u tome je potrebno naÊipravu mjeru izmeu prava javnosti dabude objektivno informirana o timosobama i prava tih osoba da buduzaπtiÊene od zloporabe tog prava. Klubje uvjeren da Êe predlagatelj dodrugog Ëitanja pronaÊi i predloæitiodgovarajuÊa rjeπenja, kazao je.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) izvijestila jeda i Klub zastupnika HDZ-a podræavaovaj zakonski prijedlog no dræi da biuz ove promjene bilo nuæno podro-bnije “pretresti” vaæeÊi Zakon sasveobuhvatnijim zahvatima. Odgovor-nost medija u Hrvatskoj je golema,oni oblikuju i usmjeravaju javnomiπljenje a posebna je odgovornostHRT putem koje se informira 65 postograana.

Struktura vlasniπtva medija jeitekako vaæna i mora biti kristalnojasna i to je jedno od najtemeljnijihpitanja kad se govori o sredstvimapriopÊavanja. Vjerujemo da Êe ovarasprava ukazati i na vaænu Ëinjenicu,da je odgovornost novinara golema ida oni moraju biti neovisni, dobro i navrijeme plaÊeni a posebno inzistiramona veÊoj odgovornosti vlasnika medijaprema novinarima, rekla je, meuostalim zastupnica, uz sugestiju da seuskoro mijenjaju joπ neke drugeodredbe ovog Zakona (primjerice,izvjeπtavanje o uhiÊenim osobama,prikaz osoba s lisiËinama, koje sukasnije puπtene a taj teret ostajenjihovim obiteljima zauvijek).

Privremeno rjeπenje

MMiirrjjaannaa DDiiddoovviiÊÊ ((SSDDPP)) predloæenizakon dræi dobrodoπlom inicijativomno kako njime nisu razmotrena nekadruga vaæna pitanja, a koja nisurijeπena niti aktualnim Zakonom,nuæno je provesti πiru raspravu, i ustruËnoj javnosti, te donijeti novi,cjeloviti zakon. Meu tim pitanjimakoja treba javno raspraviti a onda inormativno uobliËiti su pitanja ozaπtiti privatnosti i osnivanja tijela zaprigovore graana na prilogeobjavljene u medijima, pitanja odredbio kaznenim postupcima protivnovinara i odgovornosti nakladnikaza naknadu πtete, rekla je zastupnicanaglaπavajuÊi da se, dakle, tajzakonski prijedlog moæe tretirati kaoprivremeno rjeπenje, rekla je, meuostalim.

Zatim se za rijeË javio zastupnik dr.AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ ((HHSSSS)) iznoseÊi temeljnepostavke o principima javnog infor-miranja u Republici Hrvatskoj. Potre-bno je kaæe, osigurati slobodu izraæa-vanja i miπljenja, te slobodu istraæi-vanja, primanja, objavljivanja iπirenja informacija i ideja. Vaæno jeujedno osigurati i zaπtitu od cenzurete kontrole ili arbitrarne prinude uprocesu osiguranja neovisnosti tiska.Uz sve navedene pretpostavke, potre-bno je poπtovati privatnost te osigu-rati zajamËenu skrb dræave da Êe sespomenuti principi provoditi uzistovremeno promicanje dostupnostiinformacija. Prihvatio je predloæenizakonski tekst ocjenjujuÊi da polaziprema rjeπavanju problema koji senalaze u podruËju javnog priopÊa-vanja.

Podræao je i inicijativu da sekvalitetnije uredi poloæaj novinara, teda se preciziraju svi detalji okoureenja vlasniËkih odnosa. Predloæioje istovremeno da se povede raËuna io rjeπenjima iz Ëlanaka 3. i 4. koji bise trebali uskladiti s opÊim rjeπenjimai uvjetima πto ih u pogledu podataka

o vlasniπtvu postavlja Zakon o trgo-vaËkim druπtvima. Prihvatio je iizmjene Ëlanka 19. kojim se definirarok u kojemu moraju biti dostavljenipodaci o vlasniπtvu nad javnimglasilom, kao i predloæene sankcije usluËaju neispunjavanja spomenutihobveza.

Predloæio je ujedno i dvije dopuneza koje je ocijenio da se mogu bezpoteπkoÊa ugraditi u predloæenizakonski tekst. Smatra kako bitrebalo uvesti obvezu da se na svakomprimjerku tiskovine otisne broj kojioznaËava nakladu, te da se utvrde isankcije za sluËaj da se spomenutaobveza ne izvrπi. Sugerirao je da sezakon dopuni i odredbama kojima bise precizirala uloga i znaËenjeelektronskih medija Ëiji Êe znaËaj ubuduÊnosti neprekidno rasti. I on jepodræao veÊ spomenute ideje da sedonese cjeloviti zakon iz ovogpodruËja, koji se mora pripremati natemelju opÊe javne diskusije svihkojih se tiËe reËena tema.

Zastupnik JJooππkkoo KKoonnttiiÊÊ ((HHSSLLSS)) uime predlagatelja se zahvalio svimakoji su sudjelovali u raspravi i dalipotporu za donoπenje ovoga Zakona.Smatra da je ostala odreenanedoumica oko Ëlanka 19.predloæenog zakonskog teksta ukojemu se definiraju dvije moguÊno-sti i alternative. Klub zastupnikaHSLS-a Êe joπ jednom obavitikonzultacije sa predlagateljima objekoncepcije, te uskoro, za mjesec - dvadana, imati konaËnu verziju zakona.Ovim je okonËana rasprava, a unastavku rada zastupnici Zastupni-Ëkog doma glasovali su o predlo-æenom zakonskom tekstu.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo ((112277ggllaassoovvaa ““zzaa””)),, ddoonniijjeellii zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimmssee pprriihhvvaaÊÊaa PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oojjaavvnnoomm pprriiooppÊÊaavvaannjjuu.. SSvvee pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuttiitt ÊÊee sseepprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa..

MM..PP..;; VV..ÆÆ..;; ––..KK..

BROJ

295

22

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Page 22: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

JAVNE USTANOVE U KULTURI

NNaakkoonn kkrraaÊÊee rraasspprraavvee ÆÆuuppaanniijjsskkiiddoomm jjee,, uuvvaaææiivvππii mmiiππlljjeennjjee nnaaddlleeæænniihhrraaddnniihh ttiijjeellaa,, vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaappoodduupprroo PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oouupprraavvlljjaannjjuu jjaavvnniimm uussttaannoovvaammaa uukkuullttuurrii kkoojjiimm ssee uurreeuujjee nnaaËËiinnuupprraavvlljjaannjjaa ii uussttrroojjssttvvaa oonniihh jjaavvnniihhuussttaannoovvaa uu ttoojj oobbllaassttii zzaa kkoojjee ttaappiittaannjjaa nniissuu ooddrreeeennaa ppoosseebbnniimmzzaakkoonniimmaa.. NNaaiimmee,, ddoonnooππeennjjeemmnnoovveelliirraanniihh zzaakkoonnaa oo kkaazzaalliiππttiimmaa,, ookknnjjiiæænniiccaammaa ii oo mmuuzzeejjiimmaa,, pprreessttaallee ssuuvvaaææiittii ppoojjeeddiinnee ooddrreeddbbee ppoossttoojjeeÊÊeeggZZaakkoonnaa oo uupprraavvlljjaannjjuu uussttaannoovvaammaa uukkuullttuurrii.. NNaammeettnnuullaa ssee ppoottrreebbaannjjeeggoovvaa uusskkllaaiivvaannjjaa ss ooddrreeddbbaammaassppoommeennuuttoogg pprrooppiissaa aa iioossuuvvrreemmeennjjiivvaannjjaa zzaakkoonnsskkoogg tteekkssttaattee pprriillaaggooaavvaannjjaa pprroocceessuu ddaalljjnnjjeeddeecceennttrraalliizzaacciijjee uu ppooddrruuËËjjuu kkuullttuurree..ZZbboogg bbrroojjnniihh iizzmmjjeennaa ii ddooppuunnaapprreeddllaaggaatteelljj ssee oopprreeddiijjeelliioo ddaa,, uummjjeessttoonnoovveellaacciijjee ppoossttoojjeeÊÊeegg,, pprreeddllooææii nnoovviiZZaakkoonn..

O PRIJEDLOGU

Uvodno smo veÊ naglasili da sepredloæenim Zakonom ureuje naËinupravljanja i ustrojstva onih javnihustanova u kulturi za koje ta pitanjanisu odreena posebnim zakonima.Predloæenim rjeπenjima jaËa poloæajosnivaËa, odnosno vlasnika javneustanove u kulturi koji, sukladnoteænjama ka decentralizaciji, preu-zima punu odgovornost za rad, odno-sno djelovanje ustanove. Premaodredbama ovog Zakona nadzor nadzakonitoπÊu rada i opÊih akata javneustanove u kulturi obavljali biæupanijski uredi za prosvjetu, kul-turu, informiranje, πport i tehniËkukulturu, odnosno Gradski ured zakulturu Grada Zagreba, na ËijempodruËju ustanova ima sjediπte.Ministarstvo kulture zadræava jedinopravo poniπtenja ili ukidanja statutaili opÊeg akta ustanove koji jeprotivan Ustavu, zakonu ili drugompropisu. Zakon ujedno obvezujeosnivaËa ili vlasnika javne ustanoveda bez prethodne suglasnosti Mini-starstva kulture ne moæe donijetiodluku o prestanku ustanove ili o

njenim statusnim promjenama. Timese æeli sprijeËiti da osnivaËi olakodonose odluke o gaπenju ustanovakulture koje su, u veÊini sluËajeva,nastale zahvaljujuÊi poreznim idrugim izdvajanjima graana, ili daih pretvaraju u profitabilna ”trgova-Ëka druπtva” koja Êe profit pretpo-staviti kulturnim potrebama graana.

Prijedlogom zakona propisano jeda, u pravilu, javnom ustanovom kojaima viπe od pet zaposlenih upravljaupravno vijeÊe, ureuju se temeljnapitanja u vezi s njihovim sastavom,mandatom i naËinom izbora, itd.Predvieno je da ravnatelje javnihustanova u kulturi Ëiji je osnivaË ilivlasnik Republika Hrvatska imenuje irazrjeπava ministar kulture, akoposebnim zakonom nije odreenodrugaËije. Meutim, ako su osnivaËiili vlasnici tih ustanova æupanije,odnosno gradovi ili opÊine, ravnateljebi imenovala i razrjeπavala njihovapredstavniËka tijela (na prijedlogupravnih vijeÊa i nakon pribavljenogmiπljenja struËnog odnosno umjet-niËkog osoblja ustanove). Zakonom jepropisano i osnivanje struËnog vijeÊau sluËajevima kada je to osnivaËodredio aktom o osnivanju ili jeosnivanje takva vijeÊa propisanostatutom ustanove.

U obrazloæenju Prijedloga zakonapredlagatelj navodi da Êe se njimeuspostaviti transparentan sustavupravljanja javnim ustanovama ukulturi koji uvaæava sve posebnostitakvih ustanova. Osim toga, provestÊe se daljnja decentralizacija, o ËemusvjedoËi i izostavljanje odredbe premakojoj je ministar kulture potvrivaoimenovanje, odnosno razrjeπenjeravnatelja javnih ustanova u kulturi.

RASPRAVA

ÆUPANIJSKI DOM

Nakon uvodnog obrazloæenjapredstavnika predlagatelja, mr.JJaaddrraannkkaa AAnnttoolloovviiÊÊaa, pomoÊnika

ministra kulture, predsjednica Doma,mr. KKaattiiccaa IIvvaanniiππeevviiÊÊ, izvijestila jezastupnike da su donoπenje ovogzakona poduprla i nadleæna radnatijela (ooddbboorrii zzaa nnaaoobbrraazzbbuu,, zznnaannoosstt,,kkuullttuurruu ii ππppoorrtt te zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo).

Prvi sudionik rasprave, IIvvaannLLaacckkoovviiÊÊ ((HHDDZZ)) osvrnuo se na stavak2. Ëlanka 1. kojim je regulirano daupravna vijeÊa javnih ustanova ukulturi kojih je osnivaË ili vlasnikRepublika Hrvatska, imaju sedamËlanova (Ëetiri imenuje ministarkulture a tri biraju struËni djelatniciustanove, odnosno umjetniËo osobljeiz svojih redova, ako posebnimzakonom nije odreeno drukËije).Primijetio je da je predlagatelj, oËito,zaboravio na brojne donatoreumjetnina zahvaljujuÊi kojima su uproteklih 40 - tak godina popunjenifundusi mnogih javnih ustanova (npr.muzeja). Smatra, naime, da bi i njihovipredstavnici trebali sudjelovati u radutih tijela.

MMiillaann GGaalliiÊÊ najavio je da Êe udrugom Ëitanju zahtijevati (aman-dmanski) da se u Ëlanku 3. izbriπerijeË ”iznimno”. RijeË je o odredbikojom se propisuje da, iznimno,javnim ustanovama u kulturi kojeimaju do pet zaposlenih upravljaravnatelj. Analogno tom prijedloguzastupnik se zalaæe i za brisanjedrugog dijela reËenice u stavku 4.Ëlanka 5. kojim je predvieno ”dajavni natjeËaj za imenovanjeravnatelja, u ovom sluËaju, raspisujenatjeËajno povjerenstvo od tri Ëlana(jednog bi imenovao ravnatelj usta-nove, a druga dva osnivaË ili vlasnikustanove). Naime, u svim drugimustanovama javni natjeËaj za imeno-vanje ravnatelja raspisuje i provodiupravno vijeÊe. Zastupnik se ne slaæeni s tim da se ministra kulture do temjere razvlaπÊuje da ubuduÊe neÊe bitiodgovoran u oblasti kulture ni za πto.

NNaakkoonn ttooggaa jjee pprreeddssjjeeddnniiccaa DDoommaa,,ddrr.. KKaattiiccaa IIvvaanniiππeevviiÊÊ,, zzaakklljjuuËËiillaarraasspprraavvuu ii ddaallaa nnaa ggllaassoovvaannjjeePPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa.. VVeeÊÊiinnaa zzaassttuuppnniikkaaggaa jjee ppooddrrææaallaa ((ddvvoojjee jjee bbiilloossuuzzddrrææaannoo))..

MM..KKoo..

BROJ

295

23

PRIJEDLOG ZAKONA O UPRAVLJANJU JAVNIM USTANOVAMA U KULTURI

Nadzor povjeren æupanijama

RASPRAVA

O PRIJEDLOGU

Page 23: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoomm jjee vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa ((6644 ggllaassaa ““zzaa””,, 11 ““pprroottiivv”” ii1144 ““ uuzzddrrææaannii””)),, ddoonniioo zzaakklljjuuËËaakkkkoojjiimm ssee nnee pprriihhvvaaÊÊaa PPrriijjeeddllooggzzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm cceessttaammaa,, kkoojjii jjeepprreeddllooææiioo ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm HHrrvvaatt--sskkooggaa ssaabboorraa.. II VVllaaddaa RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee uu ssvvoomm jjee mmiiππlljjeennjjuuoocciijjeenniillaa ddaa nneemmaa rraazzllooggaa zzaapprreeddllooææeennee iizzmmjjeennee ii ddooppuunnee,, jjeerrjjee uu pprriipprreemmii ssuuππttiinnsskkaa ii ssvveeoo--bbuuhhvvaattnnaa iizzmmjjeennaa ii ddooppuunnaaZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm cceessttaammaa,, kkoojjaa bbiittrreebbaallaa uussppoossttaavviittii ddrruuggaaËËiijjiissuussttaavv ffiinnaanncciirraannjjaa..

O PRIJEDLOGU

Predloæeni zakonski tekst usaborsku je proceduru uputioÆupanijski dom. Uvodno seopisuje da æupanijske uprave zaceste slijedom odredbi zakona ojavnim cestama obavljaju iznimnoznaËajne poslove i raspolaæu svelikim financijskim sredstvimaËiji iznos ovisi o broju regi-

striranih motornih i prikljuËnihvozila u pojedinoj æupaniji. Odred-bom Ëlanka 55. stavka 2. Zakonao cestama odreeno je da se naæupanijsku upravu za cesteprimjenjuju propisi o ustano-vama, ako tim zakonom nijedrugaËije odreeno. OpÊi zakonkoji ureuje osnivanje, ustrojstvo,tijela i druga pitanja od vaænostiza ustanovu jest Zakon o cestama.

Iako je æupanijska uprava zaceste definirana kao ustanova,Ëlanak 57. Zakona o javnim ces-tama propisuje da njome upravljaravnatelj, kojeg imenuje irazrjeπava æupanijska skupπtinana prijedlog æupana. To znaËi daravnatelj æupanijske uprave zaceste zapravo obavlja poslove iznadleænosti upravnih vijeÊa usta-nove.

Zakon o javnim cestama niπta negovori o struËnom vijeÊu æupa-nijske uprave za ceste. »lanak 50.Zakona o javnim cestama propi-suje da se sastav, osnivanje i

poslovi StruËnog vijeÊa Hrvatskeuprave za ceste utvruje njezinimstatutom. Istovjetno rjeπenje pred-via i Ëlanak 49. Zakona oustanovama. U praksi, struËnovijeÊe æupanijske uprave za cestese bavi pitanjima koja ne mogubiti u njegovoj nadleænosti ( napr.financije, program rada ustanoveitd.). Sve je to posljedica Ëinjeniceda je Zakon o javnim cestamapropustio odrediti upravno vijeÊekao tijelo koje upravlja æupanij-skom upravom za ceste. Stoga seovim prijedlogom uvodi mogu-Ênost osnivanja struËnih vijeÊa iu æupanijskim upravama za ceste.Takoer je neophodno potrebnougraditi u Zakon o javnim cesta-ma odredbe o upravnom vijeÊu, aravnatelja definirati kao voditeljaustanove Ëije su ovlasti utvreneZakonom o ustanovama.

To Êe omoguÊiti daleko kvalitet-nije donoπenje programa rada ifinancijskog plana æupanijskeuprave za ceste, te pojaËati nadzor

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

JJeeddnnooggllaassnnoo,, bbeezz rraasspprraavvee ii hhiittnniimmppoossttuuppkkoomm,, ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoomm jjee uuzzppooddrrææaavvaannjjee ÆÆuuppaanniijjsskkoogg ddoommaa,, tteerraaddnniihh ttiijjeellaa,, ddoonniioo ZZaakkoonn ooppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa iizzmmeeuu VVllaaddeeRRHH ii VVllaaddee SSlloovvaaËËkkee RReeppuubblliikkee oossuurraaddnnjjii uu bboorrbbii pprroottiivv oorrggaanniizziirraannooggkkrriimmiinnaallaa..

Ugovor izmeu Vlade RepublikeHrvatske i Vlade SlovaËke Republikeo suradnji u borbi protivorganiziranog kriminala rezultat jezajedniËke æelje za ureenjem meu-sobne suradnje na podruËju suprot-stavljanja svim oblicima kriminala,sukladno meusobnoj praksi na ovompodruËju kao i prihvaÊenim meu-narodnim obvezama kao dijelomsvekolikih nastojanja prema europ-skoj suradnji. U podruËju odnosa RH

sa SlovaËkom Republikom, ovajUgovor predstavlja element daljnjegunapreenja i produbljivanja meu-sobne suradnje. Ugovorom Êe sepotvrditi suradnja u borbi protivorganiziranog kriminala te nepo-sredna suradnja u sprjeËavanju,suzbijanju i otkrivanju kaznenihdjela, obavljanju istraænih radnji,izvjeπÊivanju i poduzimanju mjera tenaËina razmjene informacija. Sobzirom na prirodu postupka potvri-vanja meunarodnih ugovora, Vladaje predloæila da Zakon bude donesenhitnim postupkom.

OOddbboorrii ÆUPANIJSKOG DOMA zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo,, zzaa nnaacciioonnaallnnuu ssiigguurr--nnoosstt ii vvaannjjsskkuu ppoolliittiikkuu predloæili suda Dom podræi donoπenje ovogZakona.

Podræavanje donoπenja Zakona opotvrivanju Ugovora izmeu VladeRH i Vlade SlovaËke Republike osuradnji u borbi protiv organiziranogkriminala podræali su ooddbboorriiZASTUPNI»KOG DOMA zzaa zzaakkoonnoo--ddaavvssttvvoo te zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt.

Odbor ZastupniËkog doma zazakonodavstvo podnio je i dvaamandmana kojima se tekst ZakonanomotehniËki ureuje,, jer je nepri-hvatljivo da se iza odredbe o stupanjuna snagu bilo kojeg zakona utvrujedrugim odredbama njegov sadræaj.Predlagatelj je amandmane prihvatiote su oni postali sastavni dio Zakona.

MM.. SS..

BROJ

295

24

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA IZME–U VLADE

REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SLOVA»KE REPUBLIKE O SURADNJI U BORBI PROTIV

ORGANIZIRANOG KRIMINALA

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM CESTAMA

Reorganizacija uprave za ceste

O PRIJEDLOGU

Page 24: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

JAVNE CESTE

nad njegovim izvrπavanjem. OËitoje nelogiËno da Upravom za ceste,prema Ëlanku 48. Zakona ojavnim cestama, upravlja upravnovijeÊe, dok u istovrsnim ustano-vama na niæoj razini tu duænostobavlja ravnatelj. Prijedlogomzakona o izmjenama i dopunamaZakona o javnim cestama takovase situacija ispravlja. U prilogu jedostavljen i tabelarni prikaz saukupnim statistiËkim pokazate-ljima izvrπenja financijskog planaza ceste za 1999. godinu.

MI©LJENJE VLADE

U svom miπljenju Vlada Repu-blike Hrvatske podsjetila je da jeprilikom donoπenja Zakona ojavnim cestama u 1996. godini,bilo opredjeljenje da æupanijskeuprave za ceste nemaju upravnavijeÊa, veÊ da æupanijskim upra-vama upravlja ravnatelj, a æupa-nijska skupπtina, poglavarstvo iæupan, kroz odluku o osnivanju istatut æupanijske uprave za cestetrebaju uspostaviti potrebni nad-zor i kontrolu nad radom teuprave i njenim ravnateljem.

U Republici Hrvatskoj je natemelju Zakona o javnim cestamaosnovano 20 æupanijskih upravaza ceste i u gotovo svima je osigu-ran odgovarajuÊi nadzor nadradom uprave i ravnatelja. Su-kladno Zakonu o ustanovama, uæupanijskim upravama osnovanasu struËna vijeÊa koja konti-nuirano prate, daju miπljenja ipredlaæu mjere sa stanoviπtastruke, a u svezi sa æupanijskim ilokalnim cestama. Ukoliko bisvaka æupanijska uprava za cesteimala 5 Ëlanova upravnog vijeÊa,kako se u prijedlogu predlaæe, tobi znaËilo da 100 osoba ima pravona naknadu, a time bi se izazvao iporast troπkova ne teret sredstavaza æupanijske i lokalne ceste. Timebi se ujedno ova sredstva koja suveÊ sada nedostatna i dodatnosmanjila. Vlada je ocijenila danema razloga za predloæeneizmjene i dopuna, jer je u pripremisuπtinska i sveobuhvatna izmjenai dopuna Zakona o javnimcestama, koja bi trebala usposta-

viti drugaËiji sustav financiranja.Izmjenama i dopunama Zakonauspostavit Êe se reorganizacijaHrvatske uprave za ceste, a s timu svezi i odnosi gospodarenjedræavnim cestama. SukladnoZakljuËku Vlade, od 26. rujna2000. godine, u Zakonu o javnimcestama moraju se izmijeniti iodrednice koje se odnose naimovinsko - pravne odnose gledeizvlaπtenja zemljiπta, i s tim usvezi izdavanje graevnih dozvolaza sve javne ceste, kao graevineod vaænosti za Republiku Hrvat-sku.

Slijedom iznijetoga, Vlada Repu-blike Hrvatske u svom zakljuËkunije podræala donoπenje Prijedlogazakona o izmjenama i dopunamaZakona o javnim cestama, kojegaje predloæio Æupanijski domHrvatskoga sabora.

RADNA TIJELA

O predloæenom zakonskom tek-stu oËitovao se OOddbboorr ZASTU-PNI»KOG DOMA zzaa zzaakkoonnoo--ddaavvssttvvoo. Zbog razloga iznijetih umiπljenju Vlade Republike Hrvat-ske Odbor nije podupro donoπenjeovoga Zakona. OOddbboorr zzaa ppoommoorr--ssttvvoo,, pprroommeett ii vveezzee raspravio jepredloæeni zakonski tekst , ali nijepodræao njegovo donoπenje zbogmiπljenja kojega je uputila Vlada.U tijeku rasprave, Odbor jeprihvatio miπljenje Vlade, tezakljuËio da se obveæe VladaRepublike Hrvatske da u roku odtri mjeseca uputi u saborskuproceduru novi Prijedlog izmjenai dopuna Zakona o javnimcestama, u kojem Êe se obuhvatitii prijedlog Æupanijskog domaHrvatskoga sabora.

Nakon provedene raspraveOdbor je veÊinom glasova ( uzjedan glas “protiv”), predloæioZastupniËkom domu donoπenjezakljuËka kojim se ne prihvaÊaPrijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o javnimcestama, a obvezuje Vlada Repu-blike Hrvatske , da u roku od trimjeseca uputi u saborsku proce-duru Prijedlog izmjena i dopunaZakona o javnim cestama u kojem

Êe biti obuhvaÊen i prijedlogÆupanijskog doma Hrvatskogsabora.

RASPRAVA

ZASTUPNI»KI DOM

BuduÊi da nije bilo predstavnikapredlagatelja, rijeË je uzeopredstavnik Vlade RepublikeHrvatske i pomoÊnik ministrapomorstva, prometa i veza MMiijjooBBeezzeerr koji je uvodno podsjetio dase Vlada negativno oËitovala usvezi reËenog prijedloga. Naime,prilikom donoπenja Zakona ojavnim cestama 1996. godine biloje odreeno da Æupanijske upraveza ceste nemaju upravna vijeÊa,veÊ da njima upravlja ravnatelj naæupanijskim skupπtinama, tepoglavarstvo ili æupan. Kroz odlu-ke o osnivanju i statusu, æupanij-ske uprave za ceste trebajuuspostaviti potrebni nadzor ikontrolu na cjelokupnim radomæupanijskih uprava za ceste.Neizbjeæni porast troπkova trebakorisnije utroπiti za odræavanjecesta, a æupanijskim bi upravamai dalje upravljala skupπtina i samæupan. Slijedom iznijetog, VladaRepublike Hrvatske ne podræavapredloæeni zakonski tekst. BuduÊida nije bilo prijavljenih za ras-pravu, predsjedatelj je zakljuËioraspravu i pozvao zastupnike naglasovanje.

SSuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguu OOddbboorraa zzaappoommoorrssttvvoo,, pprroommeett ii vveezzee ddaaoo jjee nnaaggllaassoovvaannjjee zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm ssee nneepprriihhvvaaÊÊaa pprreeddllooææeennii zzaakkoonnsskkiitteekksstt.. NNaakkoonn bbrroojjaannjjaa ggllaassoovvaauuttvvrrddiioo jjee ddaa jjee ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoommvveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa (( 6644 ggllaassaa ““zzaa””,, 11““pprroottiivv”” ii 1144 ““ssuuzzddrrææaanniihh””)),, ddoonniioozzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm ssee nnee pprriihhvvaaÊÊaaPPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm cceessttaa--mmaa,, kkoojjii jjee pprreeddllooææiioo ÆÆuuppaanniijjsskkiiddoomm HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraa..

VV..ÆÆ..

BROJ

295

25

O PRIJEDLOGU

RADNA TIJELA

RASPRAVA

Page 25: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm jjee ppooddrrææaaoo iizzmmjjeenneeZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm cceessttaammaa,, aa ooddbbiioo oonneeZZaakkoonnaa oo ppoosseebbnnoomm ppoorreezzuu nnaa nnaaffttnneeddeerriivvaattee,, ddookk jjee ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoommhhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm ddoonniioo oobbaa zzaakkoonnaa..ÆÆuuppaanniijjsskkii jjee oo zzaakkoonnsskkiimm pprriijjeeddlloo--zziimmaa rraasspprraavvlljjaaoo ooddvvoojjeennoo,, aa ZZaassttuupp--nniiËËkkii jjee rraasspprraavvuu oobbjjeeddiinniioo..

PPrreeddmmeett iizzmmjjeennaa pprriihhvvaaÊÊeennoogg zzaa--kkoonnsskkoogg pprriijjeeddllooggaa oo cceessttaammaa jjeessttpprreeoobblliikkoovvaannjjee HHrrvvaattsskkee uupprraavvee zzaacceessttee uu ddvvaa ttrrggoovvaaËËkkaa ddrruuππttvvaa --HHrrvvaattsskkee cceessttee ii HHrrvvaattsskkee aauuttoocceessttee,,ttee rraazzddiioobbaa nnaaddlleeæænnoossttii iizzmmeeuu MMiinnii--ssttaarrssttaavvaa ppoommoorrssttvvaa,, pprroommeettaa ii vveezzaattee MMiinniissttaarrssttvvaa zzaa jjaavvnnee rraaddoovvee,,oobbnnoovvuu ii ggrraaddiitteelljjssttvvoo.. IIzzmmjjeennaammaaZZaakkoonnaa oo ppoosseebbnnoomm ppoorreezzuu nnaa nnaaffttnneeddeerriivvaattee ttrrooππaarriinnee bbii ssee ssmmaannjjiillee zzaa 55oolliippaa kkoojjee bbii ssee pprreeuussmmjjeerriillee uu nnaakknnaadduuzzaa cceessttee..

ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoomm oovvoomm jjee pprriilliikkoommpprreeppoorruuËËiioo ææuuppaanniijjsskkiimm sskkuuppππttiinnaammaaddaa pprriilliikkoomm pprriivvaattiizzaacciijjee ddrruuππttaavvaakkaappiittaallaa,, ssuukkllaaddnnoo ËËllaannkkuu 3311.. ZZaakkoonnaaoo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oojjaavvnniimm cceessttaammaa,, pprriihhvvaattee mmooddeell kkoojjiimmbbii ssee 6655 ppoossttoo vvllaassnniiËËkkoogg uuddjjeellaapprriivvaattiizziirraalloo ssuukkllaaddnnoo ZZaakkoonnuu oopprriivvaattiizzaacciijjii,, 1155 ppoossttoo vvllaassnniiËËkkoogguuddjjeellaa pprreenniijjeelloo nnaa HHrrvvaattsskkee cceesstteedd..oo..oo.. bbeezz nnaakknnaaddee,, aa 2200 ppoossttoovvllaassnniiËËkkoogg uuddjjeellaa ddaa zzaaddrrææee ææuuppaanniijjeennaa ppooddrruuËËjjuu kkoojjiihh ppoosslloovvee ooddrrææaavvaannjjaaii zzaaππttiittee jjaavvnniihh cceessttaa oobbaavvlljjaajjuuppoojjeeddiinnaa ddrruuππttvvaa kkaappiittaallaa..

UUmmjjeessttoo pprriikkaazzaa pprriijjeeddllooggaa eevvoo ππttoossuu oo nnjjiimmaa uu ZZaassttuuppnniiËËkkoomm ddoommuurreekkllii pprreeddssttaavvnniiccii pprreeddllaaggaatteelljjaa,, VVllaaddeeRRHH..

O PRIJEDLOZIMA

HHrrvvaattsskkee cceessttee ii HHrrvvaattsskkee aauuttoocceesstteePomoÊnik ministra pomorstva,

prometa i veza, PPaavvoo KKoommaaddiinnaa,,govorio je o predloæenim izmjenama idopunama Zakona o cestama. Uvodnoje podsjetio da je Vlada, sredinomveljaËe, izglasala paket mjera zacestovnu infrastrukturu te da je stavVlade - usvojiti program gradnje,odræavanja i modernizacije svih cestaza razdoblje 2001.-2004. Usvojen je ifinancijski plan realiziranja Pro-

grama te usvojena nova organi-zacijska shema sustava cesta.

ZakljuËeno je da je potrebnointenzivirati graenje, odræavanje irekonstrukciju svih cesta te da valjaskratiti vrijeme potrebno za reali-ziranje cjelokupnih sredstava za cestuD-l, Zagreb-Split, a i poveÊatisigurnost, udobnost i prohodnost nasvim cestama.

Da bi se to postiglo potrebno jeizmijeniti Zakon o cestama. PremaPrijedlogu, Hrvatska uprava za cestepreoblikuje se u dva trgovaËkadruπtva - TrgovaËko druπtvo zahrvatske ceste (gradnja, odræavanje,modernizacija, rekonstrukcija svihcesta, osim autocesta) i TrgovaËkodruπtvo za Hrvatske autoceste (grad-nja i odræavanje autocesta). Dolokacijske dozvole brine resornoministarstvo s Hrvatskim auto-cestama, a od lokacijske dozvole dograevne te o raspisivanju natjeËaja,zatvaranju financijske konstrukcijebrine se Ministarstvo za javne radove,obnovu i graditeljstvo. Prvo mini-starstvo bit Êe nositelj strateπkihplanova i osnovni garant jedinstva icjelovitosti nositelja investicijskihprograma za autoceste te poslove usvezi s koncesijama na dræavnimcestama. Hrvatske ceste su, premaPrijedlogu, operativni nositelj jedin-stva i cjelovitosti cestovnog sustava.

Ovim Êe se zakonom omoguÊitisubjektima nadleænim za redovnoodræavanje javnih cesta i izvoaËimatih radova (druπtva kapitala) ugova-ranje poslova redovnog odræavanja narok do 4 godine (dosad - do 1 godine).Na taj naËin postiÊi Êe se kvalitetnije istabilnije te redovitije odræavanjejavnih cesta, a druπtvima kapitalaomoguÊiti razvojnu sigurnost i boljeuvjete za privatizaciju.

Kad je rijeË o izvoru financiranja,od 1. travnja cijena goriva poveÊala bise za 40 lipa i ta bi sredstva iπlaiskljuËivo ove godine za gradnjuhrvatskih autocesta po postojeÊemprogramu Vlade. U planu je da se odl. sijeËnja iz ProraËuna izvukukompletna sredstva planirana zagradnju sustava cesta i otad bipostojala dva vida financiranja (uzono πto se dobije od naplatnih kuÊicai registracijom automobila) - spome-nuto poveÊanje iz goriva te dijelom(kuna i 10 lipa) iz troπarina.

PomoÊnik ministra ukazao je nakraju na prednosti trgovaËkih druπ-tava. KoliËinom novca kojom raspo-laæu mogu, naglasio je, privuÊi ino idomaÊe partnere i uvuÊi vlastiteposlovne banke. Takvim naËinomrada otvara se moguÊnost za ozbiljnijinastup na træiπtu. Prilivom sredstavaiz goriva te povratkom iz troπarina ujednoj bi se godini stvorilo 330 do 350milijuna kuna viπe za ceste.

OO iizzmmjjeennaammaa ZZaakkoonnaa oo ppoosseebbnnoommppoorreezzuu nnaa nnaaffttnnee ddeerriivvaattee govorio jezamjenik ministra financija, DDaammiirrKKuuππttrraakk,, napomenuvπi uvodno kakoje rijetko da se predlaæe stupanjezakona na snagu tek naredne godine.

Podsjetio je zatim da su troπarine nanaftne derivate lani mijenjane dvaput- za motorne benzine iznose 2,90kuna, za bezolovni 2,40, a za dizelskagoriva 1,50 kuna. IduÊe bi se godinesmanjile za 50 lipa, koje bi se pretoËileu naknadu za ceste.

AnalizirajuÊi moguÊnost poskup-ljenja naftnih derivata u maloprodaji,zamjenik ministra je najprijepodsjetio da od 15. sijeËnja postojiuredba Vlade koja definira auto-matizam izraËunavanja rafinerijskecijene naftnih derivata u INA-i, kojase zasniva na burzovnoj cijeni naftnihderivata na Mediteranu, iznosu carinei teËaju dolara. Korekcija Êe svakako

BROJ

295

26

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

JAVNIM CESTAMA; PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O

POSEBNOM POREZU NA NAFTNE DERIVATE

Sigurnije, udobnije i prohodnije ceste

Umjesto Hrvatske uprave zaceste dva trgovaËka druπtva -Hrvatske ceste i Hrvatskeautoceste.

0,50 lipa od smanjenih tro-πarina preusmjerava se unaknadu za ceste.

O PRIJEDLOGU

Page 26: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

JAVNE CESTE / POREZ NA NAFTNE DERIVATE

uslijediti l. travnja, ali na razini Ëitavegodine s obzirom na automatizamspomenute formule.

Procjena je da Êe cijena naftnihderivata manje-viπe ostati na sadaπ-njoj razini s jednim sezonskimposkupljenjem, a kasnije i pojefti-njenjem - rekao je Damir Kuπtrak,ustvrdivπi da na to ukazuju projekcijeda Êe doÊi do pada cijene nafte i dasvakako neÊe doÊi do rasta teËajadolara niti do deprecijacije kune.

RADNA TIJELA

CESTE

OOddbboorr ÆÆDD zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo i OOddbboorrzzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu ii llookkaallnnuussaammoouupprraavvuu podræali su izmjeneZakona o javnim cestama bez prim-jedbi, dok se OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo iiffiinnaanncciijjee izjasnio protiv njegovadonoπenja (1 glas “za” i 5 “suz-dræana”). Obrazloæenje - podræavaju seciljevi, ali ne i naËin na koji se onikane postiÊi, poveÊanjem cijenenaftnih derivata. To, naime, vodiprema poveÊanju gotovo svih cijena idaljnjem ugroæavanju veÊ ionakonaruπenog standarda stanovniπtva.Zbog toga bi trebalo traæiti drugemoguÊnosti za izgradnju cesta (npr.koncesije, najmovi, zakupi).

ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm podnio je (na osnoviprijedloga DDrraagguuttiinnaa BBrraaËËuunnaa))amandman na Ëlanak 24. KonaËnogprijedloga zakona o izmjenama idopunama Zakona o javnim cestama(u mjerila za osiguravanje sredstavaza odræavanje i graenje æupanijskihi lokalnih cesta uvrstiti i stanjekolnika i mreæa æupanijskih i lokalnihcesta).

OOddbboorr ZZDD zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podnioje amandmane na Ëlanke 1., 3., 6., 7.,9., 15., 24. i 25. nomotehniËke naravi,a onim na Ëlanak 25. upozorio jepredlagatelja da oktanska vrijednostpredstavlja mjeru energetske vrijed-nosti benzina, dok se za dizelskagoriva energetska vrijednost izraæavakao cetanska.

OOddbboorr zzaa ppoommoorrssttvvoo,, pprroommeett ii vveezzeepodræao je izmjene Zakona o javnimcestama s dva amandmana. Prvim jezatraæeno da se nedvojbeno utvrdikako se radovi redovitog odræavanjajavnih cesta ustupaju na razdoblje odËetiri godine (a ne “do” Ëetiri godine),jer bi se u suprotnom moglo tumaËitida se ustupaju i na jednu, dvije ili trigodine.

Drugim je amandmanom predlo-æeno da se utvrdi kako Êe Ministarpomorstva, prometa i veza dovrπitipodjelu imovine iz Ëlanka 70. stavak3., sukladno odredbi iz Ëlanka 3.stavak 1. alineja 4. (cestarske kuÊe,stacionari, skladiπta itd.) ovog Zako-na, u roku od 7 dana po stupanju nasnagu ovoga zakona. Obrazloæenje -ako se imovina ne podijeli na taj naËinmoguÊi su imovinsko-pravni sporovi,a moæe se oteæati i usporiti osnivanjepravnih sljednika sadaπnje Hrvatskeuprave za ceste. U obrazloæenju aman-dmana podsjeÊa se da je ministaraktom iz 1997. i njegovom dopunom2000. tu imovinu veÊ (po)dijelio, ali nena naËin kako je utvreno Ëlankom70. stavak 3. Naime, gotovo svecestarske kuÊe i stacionare dodijelioje Hrvatskoj upravi za ceste, bezobzira πto su ih koristile tehniËkeispostave - sada druπtva kapitala -tijekom sveg svog postojanja, a isuprotno Ëinjenici da su sve tenekretnine ovi pravni subjekti 1991.unijeli u Javno poduzeÊe “Hrvatskeceste”. Takoer je nesporno utvrenoda se ne radi o cestarskim kuÊama ilistacionarima u smislu Ëlanka 3.stavak 1. alineja 4., tj. o objektimakoji su bili predvieni projektom cestei izgraeni radi odræavanja odreenejavne ceste veÊ o objektima za smjeπtajopreme i radnika za poslove odræa-vanja svih razvrstanih cesta (znaËi, nesamo sadaπnjih dræavnih cesta), a i nenalaze se na cestovnom zemljiπtu kaoni uz same dræavne ceste nego i uzostale razvrstane te nerazvrstaneceste.

U podjeli imovine, πto je bitno, nisuobuhvaÊene sve nekretnine svihdruπtava kapitala, jer nisu bileupisane u knjigovodstva pravnihprednika pa je i danas sporno komepripadaju.

Odbor je takoer zakljuËio da biæupanijske skupπtine trebalo obvezatida prilikom privatizacije druπtavakapitala prihvate model prema kojembi se 65 posto vlasniËkog udjelaprivatiziralo sukladno odredbamaZakona o privatizaciji, 15 posto pre-nijelo na Hrvatske ceste d.o.o. beznaknade, dok bi 20 posto vlasniËkogudjela zadræale æupanije na ËijempodruËju djeluju pojedina druπtvakapitala.

Zadire se u cjelovitost poreznog

sustava

OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii DDrrææaavvnniipprroorraaËËuunn podræao je predloæeneizmjene kao zainteresirano radnotijelo. U raspravi je postavljeno pita-nje opravdanosti izabranog modelafinanciranja (iz naknada za naftnederivate) i izraæeno stajaliπte kako setime zadire u cjelovitost poreznogsustava. Takoer je istaknuto da se naovaj naËin financiranje graenja iodræavanja javnih cesta stavlja izvansustava Dræavne riznice, πto otvarapitanje transparentnosti i kontrolenamjenskog troπenja sredstava.

Postoji opasnost, reËeno je nadalje,da se osiguranjem stalnoga namjen-skog izvora sredstava trgovaËkomdruπtvu (koje Êe preuzeti posloveizgradnje autocesta) dovede u pitanjeodreivanje prioriteta i racionalnostulaganja sredstava. Bitno je, reËenoje, da se predloæeni model finan-ciranja umjesto na financiranjeprojekata ne svede na financiranjetrgovaËkog druπtva. S tim u sveziizraæena je potreba da se takav sustavfinanciranja ograniËi na odreenovremensko razdoblje te veæe uzodreene projekte.

U Odboru je istaknuto kako pitanjeracionalnog troπenja sredstavaposebno dobiva na znaËenju uzme li seu obzir dosadaπnji trend neracio-nalnog troπenja. Izgradnja cestaimala je proteklih godina prioritet(viπe izgradnja novih, a slabijeodræavanje), ali se Ëesto ulagalo uneprofitabilne pravce. Osiguravanjestalnog izvora prihoda iskljuËivo zaautoceste moæe stvoriti uvjete zaizgradnju ekonomski rentabilnihpravaca - reËeno je, uz sugestiju da sedovrπi zapoËeto.

BROJ

295

27

Preporuka æupanijskim skup-πtinama - kod privatizacije druπ-tava kapitala prihvatiti modelprema kojem bi se 65 postovlasniËkog udjela privatiziralosukladno Zakonu o privatizaciji,15 posto prenijelo na Hrvatskeceste d.o.o. bez naknade, a 20posto zadræale æupanije na pod-ruËju kojih posluju druπtva kapi-tala.

RADNA TIJELA

Page 27: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

Izraæeno je i miπljenje kako predlo-æeni sustav financiranja u konaËniciuvelike optereÊuje graane te izra-æeno nezadovoljstvo πto se organi-zacija jedinstvenog cestovnog sustavadaje u nadleænost dvama mini-starstvima. Prevelike su ovlasti dateministru za javne radove, obnovu igraditeljstvu kad je rijeË opropisivanju postupka koncesije(natjeËaj, ugovor, naËin voenjaupitnika).

Ocijenjeno je da je potreban nadzornad ugovaranjem cijena pri izvoenjuradova, jer dosadaπnja praksa izgrad-nje autocesta, a posebno tunela,ukazuje na problem ugovaranja cijenapod nepovoljnim uvjetima.

AMANDMANI KLUBOVA

ZASTUPNIKA I

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa podnio jedva amandmana. Prvim je predloæenobrisanje Ëlanka 63a uz obrazloæenje dabi predloæeni naËin financiranjaizazvao novi val poskupljenja ioptereÊenja graana. Umjesto togaamandmanom se predlaæe da seHrvatske autoceste d.o.o. financirajuudjelom od 15 posto u troπarinama nanaftne derivate, a Hrvatske cested.o.o. (od l.l.2002.) udjelom od 25posto. Ovakav naËin financiranja nebi, po tvrdnji Kluba zastupnika HDZ-a, izazivao novo poveÊanje cijena ioptereÊenje graana.

Decentralizirati upravljanje

cestama

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa predloæio jebrisanje toËaka 2. i 4. u Ëlanku 24. supozorenjem da Êe - ostave li se teodredbe na snazi - dio æupanija,poglavito primorskih u kojima suæupanijske i lokalne ceste neπtoizgraenije, doÊi u situaciju da se nanjihovim prostorima ceste neÊe gra-diti ni pribliænom dinamikom kaodrugdje, πto Êe unazaditi turistiËki igospodarski standard tih krajeva.Drugim je amandmanom predloæenoda se - radi decentralizacije uprav-ljanja cestama te poticanja gradnjenovih æupanijskih cesta - naknada zafinanciranje graenja i odræavanja

javnih cesta plaÊa po litri isporuËenihi uvezenih derivata i to - 0,5o na raËunHrvatskih cesta, a 0,10 na raËunæupanijskih uprava za ceste (gdje se iostvari).

ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS)) amandmanomje zatraæio da se precizno nabrojenaftni derivati osloboeni naknade zaceste - eurodizel gorivo obojeno pla-vom bojom, ulje za loæenje ekstra lakoi lako specijalno (EL i LS), sve vrsteulja za loæenje lakog, srednjeg iteπkog, mlazno gorivo i zrakoplovnibenzin, ukapljeni naftni plin i svevrste petroleja).

Predvidjeti osloboenje od

naknade

IIvvaann JJaarrnnjjaakk ((HHDDZZ)) predloæio je dase Vladu i nadleæna ministarstvaobveæe da prilikom donoπenja propisao naplati cestarina te naplate oslobodiputnike koji autocestu koriste zaodlazak na posao i povratak s posla.Sve je, naime, viπe zaposlenika kojidnevno putuju u sve udaljenija mjestapa da bi izbjegli velike izdatke zaautocestu koriste pomoÊne neprila-goene poveÊanom prometu (rezultat- ugroæavanje sigurnosti prometa).

DDrraagguuttiinn VVrruuss ((SSDDPP)) podnio je triamandmana.. Prvim je predloæio da seprecizira kako se radovi redovitogodræavanja javnih cesta ustupaju zarazdoblje od Ëetiri godine, kako bi semogla realnije utvrditi strategijarazvoja druπtva kapitala te bolji uvjetiza privatizaciju. Drugim je predloæioda ministar pomorstva, prometa i vezapodijeli imovinu, prava i obveze uskladu sa stavkom 3. Ëlanka 70. ovogzakona, πto podrazumijeva da se upodjelu imovine obuhvate sve nekret-nine svih druπtava kapitala. Time bise izbjegli imovinsko-pravni sporovi ine bi oteæavalo osnivanje pravnih

sljednika sadaπnje Hrvatske upraveza ceste. Ministar je gotovo svecestarske kuÊe i stacionare dodijelioHrvatskoj upravi za ceste, bez obzira

πto su te nekretnine koristile tehniËkeispostave - sada druπtva kapitala.

20 posto æupanijama

TreÊi je amandman DragutinaVrusa vezan uz privatizaciju. Pred-loæio je model prema kojem se 65posto vlasniËkog udjela privatizirasukladno odredbama Zakona o priva-tizaciji, 15 posto se bez naknadeprenosi na Hrvatske ceste, a 20 postozadræavaju æupanije na podruËjukojih pojedina druπtva kapitalaobavljaju poslove odræavanja i zaπtitejavnih cesta. Iz opseænog obrazloæenjaamandmana izdvajamo upozorenjekako je nositelje i visinu udjelatrebalo odrediti u KonaËnom prijed-logu zato πto je osnovano 14 druπtavakapitala na teritoriju 20 æupanija iGrada Zagreb. S obzirom na to da su14 æupanija osnivaËi druπtava kapi-tala moglo bi se dogoditi da onesvojim odlukama o privatizaciji neobuhvate vlasniËkim udjelima i drugeæupanije na teritoriju kojih pojedinodruπtvo kapitala obavlja posao, imaopremu i nekretnine te zaposleneradnike s mjestom stanovanja u timæupanijama. Takve bi æupanije bileoπteÊene i ne bi sudjelovale u procesuprivatizacije niti imale utjecaj na tadruπtva kapitala.

NAFTNI DERIVATI

Prijedlog i KonaËni prijedlog zako-na o posebnom porezu na naftnederivate OOddbboorr ÆÆuuppaanniijjsskkoogg ddoommaa zzaaggoossppooddaarrssttvvoo ii ffiinnaanncciijjee nije podræao,ocijenivπi da bi predloæeno dovelo doposkupljenja energenata, s nepovolj-nim posljedicama za gospodarstvo i zastandard stanovniπtva. U raspravi jeupozoreno da pri oporezivanju naf-tnih derivata treba voditi raËuna i otome da viπe budu oporezovani deri-vati Ëija potroπnja zagauje okoliπ, ao tome predlagatelj nije vodio raËuna.

OOddbboorr ZZaassttuuppnniiËËkkoogg ddoommaa zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo podræao je zakonskiprijedlog bez primjedbi.

MatiËno radno tijelo, OOddbboorr zzaaffiinnaanncciijjee ii DDrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn podræaoje zakonski prijedlog i hitni postupak.Prema miπljenju dijela ËlanovaOdbora novopredloæeni naËin financi-ranja izgradnje autocesta nijeprihvatljiv jer Êe izdvajanje od 1.sijeËnja 2002. za 0,60 kuna (plusPDV) po litri predstavljati dodatnooptereÊenje graana. U Odboru zagospodarstvo, razvoj i obnovu, koji jeo zakonskom prijedlogu raspravljao

BROJ

295

28

Podræavaju se ciljevi, ali ne inaËin na koji se kane postiÊi -poveÊanjem cijena naftnihderivata.

Nedvojbeno utvrditi da seradovi redovitog odræavanjajavnih cesta ustupaju na 4godine.

Imovina nije podijeljenasukladno Ëlanku 70. stavku 3.

AMANDMANI KLUBOVA

ZASTUPNIKA I POJEDINA»NI

Page 28: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

JAVNE CESTE / POREZ NA NAFTNE DERIVATE

kao zainteresirano radno tijelo, uzpodrπku predloæenome Ëula su se imiπljenja da nije nuæan hitanpostupak s obzirom na to da Êe sezakon primjenjivati tek od 1. sijeËnja2002. godine. OOddbboorr zzaa ppoommoorrssttvvoo,,pprroommeett ii vveezzee takoer kaozainteresirano radno tijelo,jednoglasno je predloæio donoπenjeovog zakona.

Rasprava

ÆD

CESTE

Bit Êe pogoeni socijalno

najugroæeniji

Æupanijski dom odvojeno jeraspravljao o zakonskim prijedlozima.Uvodno je o predloæenim izmjenama idopunama Zakona o javnim cestamagovorio MMiijjoo BBeezzeerr, pomoÊnikministra pomorstva, prometa i veza,dok je razloge suzdræanosti Odbora zagospodarstvo i prijedlog amandmanazastupnika BraËuna objasniopredsjednik tog radnog tijela, mr.FFrraannjjoo KKrriiææaanniiÊÊ.

ÆÆiivvkkoo KKoolleeggaa ((HHDDZZ)) je napomenuokako bi predloæeno poveÊanje cijenebenzina prihvatio oduπevljeno prijegodinu dana, dok je cijena benzinabila 70 posto niæa, ali sada upozoravada Êe to pogoditi socijalno naju-groæenije kategorije stanovniπtva.Ipak Êe glasovati za zakonskiprijedlog premda je svjestan daKoalicija na taj naËin krpa rupe uProraËunu zbog gospodarskog fijaskanjene politike. Iako kao oporbenipolitiËar to ne bi zapravo trebaouËiniti, ali politike su - kako reËe -prolazne, a trajna korist od cestaostaje.

KKrruunnoo PPeerroonnjjaa ((HHDDZZ)) je podræaozakonski prijedlog uz zahtjev da seπto prije pripremi novi zakon o javnimcestama, i njime rijeπi ono πto nijedosad - ponajprije status cesta,njihova zaπtita, i predvidi da programæupanijske uprave za ceste nadleænoministarstvo prihvaÊa, a ne daje samomiπljenje. Novi bi zakon trebalo πtoprije donijeti i zato da se πto prijeuklone teπkoÊe koje se javljaju u

pravnom zastupanju u sporovima zanaknadu πtete - u svezi s Ëlancima 6. i15. (kad je rijeË o dijelu javne cestekoja prolazi kroz naselje).

FFrraannjjoo MMaakkoovveecc ((HHSSLLSS)) uvodno jenapomenuo kako izraËuni uMeimurju, gdje je naËelnik opÊine,pokazuju kako novca za ceste nemakako god se raspodijelila sredstva(æupanijska uprava za ceste ima od 8do 10 milijuna kuna) i da se rjeπavatek 25 posto standarda æupanijskih ilokalnih cesta. Upozorio je zatim da jeu Sloveniji cestarina minimum 100maraka, a ovdje od 150 do 200 kunate da bi trebalo poduzeti neπto s tim usvezi. Zastupnik je podræao BraËunovamandman, napomenuvπi joπ kako suceste graene tzv.ceker sistemom(“skupljanjem novca od kuÊe dokuÊe”) nekvalitetne.

I ZZllaattkkoo KKoommaaddiinnaa ((SSDDPP)) podræao jeBraËunov amandman. Predloæio jezatim da se rok predvien Ëlankom31. produæi barem do kraja iduÊegodine (za donoπenje odluke moæeostati - πest mjeseci. Druπtvima kapi-tala treba omoguÊiti da pod istimuvjetima dobiju poslove od svojihæupanija za odræavanje æupanijskihcesta. Sada se naime prema Zakonu onabavi roba i usluga druπtva kapitalakojima je vlasnik æupanija natjeËu zadobivanje poslova vlastite æupanije strgovaËkim druπtvima privatnogkapitala, i u principu ne mogu pre-æivjeti jer nisu u ravnopravnompoloæaju - nisu se stigle osoviti nanoge i pripremiti za træiπnu utakmicus onima koji je veÊ igraju. Trebalo biih stoga izuzeti od natjeËajnogpostupka ili osigurati da pod istimuvjetima imaju prioritet kod dobi-vanja poslova, da bi mogle provestipostupak pripreme za privatizaciju iukljuËiti se u træiπnu utakmicu.

OptiËka varka

Mr. VVllaaddiimmiirr MMeessaarriiÊÊ ((KKDDMM)) rekaoje da predloæeno podræava jer jecestogradnja strateπki interesHrvatske, ali da je rijeË o “optiËkojvarci” (naime, ProraËun je manji alioptereÊenje graana veÊe). Podsjetioje da ni u vrijeme agresije nijeprekinuta cestogradnja, da jezapoËeta strateπka dionica sjever-jug.

Napomenuvπi da je ogorËeniprotivnik Pakta o stabilnosti,zastupnik je rekao da je u njemubarem neπto dobro - Jadransko-jonskacesta, te da bi trebalo “omekπati neke

pristupe tome”, zbog povezanosti togputa s jugom Hrvatske.

Komadina je za uvoenje vinjeta(tjedne, mjeseËne) u naplati koriπtenjaautocesta, Ëime bi se izbjegle guæve tetroπkovi koje donosi postojeÊi naËinnaplate.

Taksa na gorivo jest optereÊenje zakorisnike, ali je to, u mnogimzemljama, najelegantniji i najbræinaËin za izgradnju autocesta i drugecestovne infrastrukture - rekao jezastupnik, upozorivπi zatim joπ da jesramotno za dræavu koja je zastrateπku odrednicu uzela turizam daima tako neureen okoliπ oko cesta.

Mr. FFrraannjjuu KKrriiææaanniiÊÊaa ((HHDDZZ)) zani-malo je znaËi li Ëlanak 5a. to da se nasvakoj dræavnoj cesti moæe uvesticestarina ako Vlada tako odluËi. S timu svezi izrazio je bojazan da bi se toonda moglo dogoditi i za “opasnu”dræavnu cestu Ludbreg-Varaædinsketoplice.

U ime predlagatelja

MMiijjoo BBeezzeerr,, pomoÊnik ministrapomorstva, prometa i veza, osvrnuo seu ime predlagatelja najprije naprijedlog Odbora za gospodarstvo ifinancije, ustvrdivπi da ga nijemoguÊe realizirati jer nije moguÊedanas uÊi u koncesiju s inopartneromkojemu je Hrvatska zadnjih godinabila “neozbiljan partner u prikazi-vanju postojeÊih podataka”. Naime,uvedena je koncesija za autocestu kojaima duplo manju gustoÊu prometnihtokova nego πto je bilo prikazanogkog ugovaranja koncesije.

Generalni stav nije da Bechtel budepet godina u Lici a da RepublikaHrvatska ne zna πto se tamo dogaa -rekao je zastupnik, uz prijedlog da seUdbina spoji preko Svetog Roka naZadar 1, da se poveæu ceste D-1 i D-8.

Predlagatelj prihvaÊa amandmanzastupnika BraËuna jer se radi ojednoj specifiËnoj, viπoj sili, oodronima na terenu gdje inaËe imakliziπta.

BROJ

295

29

Postoji opasnost da seosiguranjem stranoga namjen-skog izvora sredstava trgova-Ëkom druπtvu, dovede u pitanjeodreivanje prioriteta i raci-onalnost ulaganja sredstava.

RASPRAVA

Page 29: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

Povodom prijedloga zastupnikaPeronje, pomoÊnik ministra je rekaoda je sasvim logiËno da resornoministarstvo, koje se bavi generalnompolitikom svih cesta u sferi odræa-vanja, gradnje i rekonstrukcije, pratito πto rade æupanije. Ministarstvo seu mnogo primjera uvjerilo daprogrami æupanija nisu bili onakvikakvi su mogli biti da se suraivalo sMinistarstvom.

Kad je rijeË o cestarini premaËlanku 5a, misli se iskljuËivo napojedine toËke - primjerice da se nanekom dijelu subvencijom dræave ikoncesijom sagradi most.

ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm pprriihhvvaattiioo jjee pprriijjeedd--lloogg aammaannddmmaannaa zzaassttuuppnniikkaa BBrraaËËuunnaa,,aa zzaattiimm vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ss uussvvoojjeenniimmaammaannddmmaannoomm,, ppooddrrææaaoo iizzmmjjeennee iiddooppuunnee ZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm cceessttaammaa..

NAFTNI DERIVATI

Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjeni Zakona o posebnomporezu na naftne derivate u Æupanij-skom domu nije dobio podrπku - zanjega je glasovalo samo πestzastupnika, sasluπavπi prethodnokratko uvodno izlaganje ZZllaattkkaaFFaabbiijjaannËËiiÊÊaa..

ZD

CESTE I NAFTNI DERIVATI -

OBJEDINJENO

U ZastupniËkom domu objedinjenaje rasprava o zakonskim prijedlozima.Nakon PPaavvee KKoommaaddiinnee,, pomoÊnikaministra pomorstva, prometa i veza iDDaammiirraa KKuuππttrraakkaa,, zamjenika ministrafinancija izlagali su predstavniciradnih tijela. Stav Odbora za financijei Dræavni proraËun obrazloæio jenjegov predsjednik, JJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ,,a stav Odbora za pomorstvo, promet iveze JJuurree RRaaddiiÊÊ..

Podrπka, ali . . .

Podrπku predloæenome u ime KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa obrazloæio je DDaammiirrKKaajjiinn,, uvodno napomenuvπi dazakonski prijedlog o posebnomporezu na naftne derivate valjapodræati i zato jer smanjuje troπarinena naftne derivate, iako neÊepojeftiniti gorivo, s Ëime valja bitioprezan jer je u godinu dana

poskupjelo 33 posto. Jeftiniji benzinimaju sve zemlje u tranzicije, a skupljione na zapadu (koje, meutim, imajui znatno viπi standard)- rekao jezastupnik, napomenuvπi kako bitrebalo revidirati INA-in monopol,zbog kojeg se svjesno uniπtavakonkurencija (koje, zapravo, i nema,osim 22 crpke Istrabenza). Privatnicisu primorani kupovati iskljuËivo odINA-e, πto bi moglo rezultiratisteËajem brojnih crpki, dok su kupciistovremeno prisiljeni plaÊati skupljibenzin na privatnim crpkama jernemaju povjerenje u INA-ine derivate.

Zastupnik IDS-a je zatim rekao dasi Hrvatska neÊe moÊi skinuti s vratanepovoljne ugovore o gradnji hrvat-skih autocesta i brzih cesta (npr.Istarskog ipsilona i ceste premaSplitu, koju gradi Bechtel. Nisu,meutim, naglasio je, krivi stranci veÊbivπe politiËke garniture koje su na topristajale.

Joπ ga viπe zabrinjava namjera dase u dogledno vrijeme privatizirajuæupanijske uprave za ceste (pojedinciÊe profitirati, neÊe se dobiti nakvaliteti, a mnogi Êe ostati bez posla).

Uvede li se predloæenim 4o lipa politri derivata, a troπarine skinu 5o lipapraktiËki se ostaje na istom, Ëakneznatno poskupljuje cijena benzina -rekao je zastupnik.

Upozorio je zatim da Êe novo-osnovana trgovaËka druπtva bitiznatno teæe kontrolirati i od stranezastupnika i drugih institucija negokad je rijeË bila o ProraËunu. Rekaoje, nadalje, da bi dio “cestovne kune”(barem treÊinu) trebalo ostavitiprostoru na kojem se novac upriho-duje, πto bi jamËilo daleko bolje ceste ipotaklo dodatnu odgovornost. Od 1.sijeËnja 2002. benzin poskupljuje za6o lipa i doda li se tome PDV to jeposkupljenje od 10 posto.

Shvatljivo je da se zbog stanja ugospodarstvu teret donekle prebacujena graane, ali poskupljenja Êe pogo-diti i gospodarstvo - upozorio je Kajin.

Iz njegova izlaganja joπ izdvajamo:napomenu kako se sredstva (kojimabi se moglo izgraditi 30-5o kilometaraviπe autocesta) mogla multiplicirati izaduæenjima, ali da valja imati na

umu da netko sve to na kraju plaÊa -da se mora povesti raËuna o tomedokle iÊi s optereÊenjima graana, datreba izraËunati πto Êe poskupljenjeznaËiti za graane, jer automobil nijeluksuz veÊ nasuπna potreba; ocjenu oprevelikoj moÊi ministra javnihradova; upozorenje kako se efektjednog nepopularnog zakona moæeispraviti samo intenzivnom gradnjomnovih kilometara autocesta.

Najprije rijeπiti spornu podjelu

imovine

Predstavnik KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa, ZZvvoonniimmiirr SSaabbaattii,, uvodno seosvrnuo na znaËenje cesta zagospodarstvo u funkciji razvoja igospodarstva. Podsjetio je zatim kakoje podijeljeno Javno poduzeÊe“Hrvatske ceste” - na Hrvatskuupravu za ceste, æupanijske uprave zaceste i druπtva kapitala za odræavanjecesta (koja su, napomenuo je, poslanana træiπte bez kapitala i imovine kojusu radnici stekli do 1990. te bez uvjetada grade). Posebnim aktom ministraod 10. srpnja proπle godine ta podjelanije dovrπena, upozorio je i vrlo jeupitno je li sve provedeno u skladu sazakonom. Naime, veÊina nepokretneimovine dodijeljena je Hrvatskojupravi za ceste iako su je koristilebivπe tehniËke ispostave pa je trebalapripasti druπtvima kapitala. UnatoËpoæurnici, Gospodarsko interesnoudruæenje trgovaËkih druπtava zaodræavanje cesta “Hrvatski cestar”nije (“u proπlim vremenima”) dobiloodgovor na zatraæeno tumaËenjeËlanka 70. Zakona o javnim cestama.

Trebalo bi, dakle, prije donoπenjaodluke rijeπiti spornu podjeluimovine. Prema tumaËenju Odbora zazakonodavstvo ustavno nije moguÊeunijeti odredbe o podjeli imovineizmeu uprava za ceste i druπtavakapitala u predloæeni zakon.Zastupnik, meutim, smatra da je tomoguÊe jer se Vlada, kao vlasniknovog poduzeÊa izjasnila o tome. UsluËaju da ostane tumaËenje Odboraza zakonodavstvo Hrvatske cestemogu se obvezati da svu imovinu kojase odnosi na odræavanje cesta ulozi udruπtva kapitala - kao dokapi-talizaciju, zahvaljujuÊi Ëemu Êe moÊisteÊi odgovarajuÊi udio kako bi moglakontrolirati buduÊnost tih firmi.Drugo je rjeπenje - da Sabor prihvatiamandmane matiËnog Odbora zapomorstvo, promet i veze.

BROJ

295

30

Hrvatske ceste d.o.o.financirati udjelom od 15 postou troπarinama na naftnederivate, a Hrvatske ceste d.o.o.udjelom od 25 posto.

Page 30: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

JAVNE CESTE / POREZ NA NAFTNE DERIVATE

Takoer, Sabor moæe, u skladu stim, donijeti obvezujuÊu preporukuæupanijama da odmah donesu odlukeo privatizaciji druπtava kapitala nanaËin da - iz istog razloga - zadræe dioportfelja.

Zastupnik HSS-a upozorio je,nadalje, na opasnost da se nakonprivatizacije promijeni djelatnostdruπtva ili da doe do drugihstatusnih promjena koje moguugroziti njegovu djelatnost. Trebazato odabrati najpravedniji modelkojim bi se, osim opÊeg interesa,osiguralo i oËuvanje imovine odnekontroliranog i nenamjenskogkoriπtenja (πto je bilo navedeno kaoopravdanje i kod raspodjele nekre-tnina) Hrvatske uprave za ceste.

Klub zastupnika HSS-a podræao jeamandman Odbora za pomorstvo,promet i veze, kojim je predloæeno dase radovi redovnog odræavanja ustupei ugovore na viπe godina (to biomoguÊilo nabavu nove, modernijeopreme, a time i uvoenje suvremenetehnologije).

Upozorava i na siguran nedostatakpredloæenoga - inflatorni efekt koji Êese postiÊi poveÊanjem cijene naftnihderivata. DoÊi Êe, uz to do poveÊanjajavne potroπnje, bit Êe problema skontrolom troπenja sredstava, apitanje je hoÊe li se ceste odræavatikvalitetno.

Uspostavljaju se kvalitetniji

odnosi

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa,MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa podræao je obazakonska prijedloga. Podjelom Hrvat-ske uprave za ceste ipak se uspo-stavljaju kvalitetniji odnosi. Dosada-πnjim malim ulaganjem u odræavanjei rekonstrukciju ugroæena jesigurnost prometovanja na cestama utoj mjeri da se unatoË naplaticestarine npr. na Panonskoj autocestibrzina prometovanja, ograniËava na80 km/sat.

Zastupnik je apelirao napredlagatelja da se predvidi posebnaobveza za teπke kamione koji - da biizbjegli naplatu cestarina - izbjega-vaju voænju izgraenim autocestamapa dodatno optereÊuju i uniπtavajulokalne ceste.

On je zatim ustvrdio da je posebnovaæno to πto se donoπenjem ovih

zakona dobivaju stalni, relativnostabilni, izvori financiranja, da postojimoguÊnost da trgovaËka druπtvadou do jeftinijeg kapitala, πto bistandard odræavanja trebalo podiÊi sa45 na 65-70 posto. A podizanjemkvalitete odræavanja poveÊat Êe sesigurnost prometovanja i rijeπitiodreeni broj “crnih toËaka”.

Zastupnik SDP-a je apelirao da seubrza donoπenje nacionalnog progra-ma sigurnosti na cestama, izvijestiozastupnike da Klub zastupnika SDP-apodræava amandmane Odbora zapomorstvo, promet i veze, te zamjerioPrijedlogu to πto nema kaznenihodredbi. Naime, æupanijske skupπtinenisu u proπle tri godine izvrπile svojeobveze, a slijede izbori i konstituiranjenovih skupπtina. Moæda je moguÊe daVlada odredi model privatizacije neprovede li se njezina preporuka otome.

Druπtva kapitala trebala bi dobitisigurnost da Êe otplatiti sredstva kojasu uloæili, a posebna priËa su onadruπtva koja su i 1991. unijela dostaimovine, koja je sada podræavljena.Ministarstvo pomorstva, prometa iveza trebalo bi obvezati da svojimaktom tako podijeli imovinu dadruπtva kapitala svu imovinu izvankoridora izgraenih cesta ipak dobijuna koriπtenje. Ili - da je dobiju uvlasniπtvo uz posebna pravila igre - daje ne mogu otuiti te da ta imovinabude jedino u funkciji odræavanjacesta.

Izmjene Zakona o posebnom porezuna naftne derivate Klub zastupnikaSDP-a podræava jer je to, kako je rekaonjegov predstavnik, samo jedna vrstatehnike preusmjeravanja sredstava iosiguranja nuænog novca zaizgradnju autocesta.

TrgovaËko druπtvo u

privatnim rukama, a puni se iz

poreza

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--aa ii HHKKDDUU--aa,,Ëiji je stav (izraæen suzdræanimglasovanjem) objasnio TToonnËËii TTaaddiiÊÊ((HHSSPP)),, usprotivio se hitnom postupku.Da se sve moglo obaviti u redovitojproceduri svjedoËi i to, upozorio jeTadiÊ, πto sustav financiranja stupana snagu tek 1. sijeËnja 2002., kadase smanjuje porez na naftne derivate itime otvara prostor za predloæenofinanciranje.

Ovaj Klub nema niπta protiv ciljevapredloæenoga, ali ukazuje na proble-me u svezi s njihovom realizacijom.

Razdvajanje Hrvatskih autocesta nadva trgovaËka druπtva automatskiotvara pitanje raspodjele nekretnina,njihova vlasniπtva i svega ostalog πtonije trebalo “prelomiti” hitnimpostupkom.

Ponavlja se, rekao je TadiÊ, veÊviena shema u sluËaju privatizacijeHPT-a (a vjerojatno Êe se ponoviti i usluËaju Hrvatskih æeljeznica, INA-e iHEP-a - da se dijeli profitni od nepro-fitnog dijela. U NjemaËkoj se glavninacestogradnje financira od prihodaautocesta, ovdje se autoceste izdvajajuu zasebno druπtvo.

Zakon o javnim cestama mora sesagledati u kompletu sa Zakonom oporezu na naftne derivate, rekao jepredstavnik HSP-a i HKDU-a, jer Êe seceste financirati iz izdvajanja po litrinaftnih derivata. Privatiziraju li seHrvatske ceste i Hrvatske autocestebit Êe najvjerojatnije u stranimrukama, s redovitim prihodima odporeza. Iako Êe netko reÊi da to nijeporez veÊ naknada to jest, zapravo,porez, jer je obvezno izdvajanje zaneku parafiskalnu naknadu - rekao jezastupnik. A doista je fenomenalno,dometnuo je - imati trgovaËko druπtvou privatnim rukama koje se puni izporeza. U socijalizmu bi se to,napomenuo je, zvalo doprinos zaceste, kojim bi vjerojatno upravljaoSIZ. U træiπnom gospodarstvu temeljsu porezi koji pune ProraËun, iz kojegse tada - prema programu i strategiji,grade ceste.

Prioritete, dakle, neÊe odreivatiHrvatski sabor nego privatiziranadruπtva, odnosno træiπte, a onda nikadneÊemo vidjeti neke autoceste koje sustrateπki vaæne za razvoj Hrvatske -rekao je TonËi TadiÊ.

Iz njegova izlaganja u ime tog klubajoπ izdvajamo: upozorenje kako Êe tootvoriti i problem zapoπljavanja(Bechtel planira uvesti 1500 Turakaradi izgradnje ceste); ocjenu da iæupanije treba ukljuËiti u procesodluËivanja o upravljanju i izgradnjicesta; napomenu kako se cijeli projekttemelji na prepostavci o stabilnoj i

BROJ

295

31

Naknade osloboditi putnikekoji autocestu koriste za odlazakna posao.

Hrvatskim cestama 0,50, aæupanijskim upravama 0,10 lipa.

Poskupljenje Êe pogoditi igraane i gospodarstvo.

Page 31: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

niskoj cijeni nafte, a to je doistanepredvidivo; upit neÊe li se moratiodustati od predloæenog modela zbogpoveÊanja cijena nafte nameunarodnom træiπtu.

Hitan postupak - nuæan

IIvvoo ©©kkaarriiÊÊ izvijestio je zastupnikeda KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa podræavapredloæeno, πtoviπe, smatra da jenuæan hitni postupak, da je Zakon ocestama trebalo veÊ izmijeniti. Njimese, naime, ispravljaju mnoge dosa-daπnje pogreπke, nedoumice inedoreËenosti te stvaraju pretpo-stavke da se taj za Hrvatsku bitanproblem rijeπi na pravi naËin.Zastupnik je podsjetio s tim u svezi nalutanja oko izbora pojedinihprometnih pravaca, posebno onihprema Dalmaciji. Iako zakon to neregulira, ovaj klub se nada da Êeupravo formiranje dvaju novihpoduzeÊa rijeπiti te probleme.

Njegovi zastupnici sugeriraju da sedonese potpuno nov Zakon ocestogradnji, kojim bi se regulirali svicestovni problemi, jer nejasnoÊe uingerencijama ne pridonose rjeπa-vanju nagomilanih problema.

Ivo ©kariÊ je u nastavku izlaganja:ukazao na prometnu izoliranost Dal-macije i predloæio da se sva sredstvausmjere prema cesti D-1; upozorio daproblemi proizlaze i otud πto seHrvatska joπ nije opredijelila je li“pomorska, primorska, jadranskazemlja”; predloæio da Bechtel (Ëijiugovor ni nova Vlada joπ nijepredoËila Saboru) gradi dionicuUdbina-tunel Sveti Rok pa premaZadru, ©ibeniku, Splitu i Dubrovniku,a da dionica Bosiljevo-Æuta Lokva inekoliko izuzetno skupih tunelapriËekaju bolja vremena. Ustvrdivπida je okosnica hrvatske integracijedobra cesta izmeu Dubrovnika iZagreba, preko Splita, zastupnik©kariÊ rekao je da je Dubrovnik uprometnom smislu potpuno izolirante da je za DubrovËane umijeÊe izDubrovnika krenuti u unutraπnjostHrvatske.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo upitzaπto se Hrvatska, s tolikom neza-poslenoπÊu, u proteklih deset godinanije odluËila za javne radove i zaπtooni koji joj grade ceste uvoze radnusnagu te upozorenje da turizma nemabez dobrih cesta.

Postoji niz drugih moguÊnosti

za ostvarenje prihoda

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa, Ëiji je stavobrazloæio JJuurree RRaaddiiÊÊ,, podræao je obazakonska prijedloga uz zadrπku izra-æenu amandmanom zastupnika ©u-kera. Zastupnik je uvodno napome-nuo kako æali πto se o njemu nijeraspravljalo znatno ranije, prijedonoπenja Dræavnog proraËuna, jer bitada bilo mnogo viπe vremena da seplanirano zakonom ostvari u kraÊemroku i ne bi se izgubio diograevinske sezone.

Izgradnja cesta dugoroËan je procesi nipoπto ne smije biti kampanjskiposao, u svezi s kojim se odlukemijenjaju svake godine, jer odusta-janje od zacrtane dugoroËne linijeuvijek rezultira sporijim puπtanjem upromet odreenih dionica - na πtetugospodarstva.

Hrvatska demokratska zajednicapolazi od toga da je izgradnja cestajedan od nacionalno najvaænijih zada-taka - rekao je Jure RadiÊ, naglasivπida bez toga nema razvoja gospo-darstva ni meunarodnih integracija.KomentirajuÊi ocjenu, kako je rekao,predstavnika nekih institucijameunarodne zajednice, a i visokogduænosnika u Hrvatskoj, da Hrvatskapreviπe izdvaja u tu svrhu upozo-renjem da Êe i Hrvatska izdvajatimanje kad bude imala izgraene cestekao NjemaËka, Italija ili ©vicarska.

Ustvrdivπi da opÊa naËela zakon-skog prijedloga poËivaju na Strategijiprometnog razvitka πto ga je donioproπli saziv, zastupnik RadiÊ zahvalioje novoj vlasti πto je zadræala tuStrategiju i πto nije gubila vrijeme narazmatranje i utvrivanje nove.Premda, dometnuo je, ima dijelovakoji bi se u sadaπnjim okolnostimamogli drugaËije osmisliti.

Jure RadiÊ je protiv izgradnje(mnogo skuplje i nesigurnije) polu-autoceste, jer je to - kako reËe - loπaizmiπljotina koja se Hrvatskojdogodila prije 20-tak godina. Valjagraditi ceste punog profila, osim udugaËkim tunelima, kao i u svijetu,gdje se Ëeka da promet naraste na 16-18 tisuÊa vozila.

Osvrnuvπi se na stanje temeljnihpet pravaca, rekao je da je najviπenapravljeno na Posavskom koridoru(od Bregane do Æupanje je najveÊimdijelom dovrπen), i izrazio æaljenje,kao ministar bivπe Vlade, πto sepremalo napravilo na koridoruZagreb-Split, te izjavio da je polovicaod 400 kilometara autocestasagraeno kroz 45 godina (doDomovinskog rata) a pola u vrijemeDomovinskog rata i u neposrednomporaÊu.

Na kraju izlaganja zastupnik jerekao da Klub zastupnika HDZ-a nepodræava orijentaciju da se prihodiostvare poskupljenjem cijene goriva,jer postoji niz drugih moguÊnosti.Dobro je da se izdvaja iz troπarina, alise u ovim za Hrvatsku boljim meu-narodnim okolnostima Hrvatskapremalo okreÊe svijetu, nije pozitivnumeunarodnu klimu iskoristila zadodatno privlaËenje stranog kapitala.Da je tome tako, dometnuo je, svjedoËiËinjenica da nije raspisan nijedannatjeËaj za novu koncesiju ili bilokakav ulazak stranih investitora uizgradnju neke od prometnica.

BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)) javio se radiispravka navoda Jure RadiÊa. DoÆupanje treba izgraditi joπ tridesetakkilometara, rekao je, dometnuvπikako valja ubrzati i gradnju dijela doBajakova, jednu od najprofitabilnijihautocesta u Hrvatskoj. JJuurree RRaaddiiÊÊpojasnio je da je usporeujuÊi taj isplitski koridor samo rekao kakoprema Æupanji treba manje dograditi.U tom rasporedu i odnosima morat Êese razmiπljati i o prioritetima.

Trebalo je donijeti novi zakon

Da KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHNNSS--aa ii LLSS--aapodræava predloæeno zastupnike jeizvijestio DDaannkkoo ©©aannttiiÊÊ,, rekavπi kakoprocjenjuju da Êe izmjene i dopuneomoguÊiti poticaj gospodarske aktiv-nosti i punu zaposlenost, bræu ikvalitetniju izgradnju prometnicasukladno strategiji prometnog razvit-ka, uπtede u ProraËunu, nuænepreduvjete za kvalitetan razvoj turi-stiËkog gospodarstva, bræe uklapanjecesta u europske koridore.

Zastupnik je imao primjedbunaËelne naravi - trebalo je donijetinovi zakon. Iako su vjerojatno razlozi

BROJ

295

32

VeÊina nekretnina dodijeljenaje Hrvatskoj upravi za ceste iakosu je koristile bivπe tehniËkeuprave pa je trebala pripastidruπtvima kapitala.

Ubrzati donoπenje nacional-nog programa sigurnosti nacestama.

Page 32: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

JAVNE CESTE / POREZ NA NAFTNE DERIVATE

hitnosti motivirali predlagaËa da ideu izmjene i dopune to ubuduÊe ne bitrebala biti praksa.

Zastupnik ©antiÊ rekao je da jerazgraniËenje upravljanja, odræavanjai graenja dræavnih cesta bez naplatei autocesta logiËna posljedica dosadneodræive situacije s preklapanjemnadleænosti dva ministarstva - zapomorstvo i za javne radove.Predlagatelj je na tragu dobrogrjeπenja πto ga je usvojila Slovenija.

Napomenuvπi kako Klub zastup-nika HNS-a i LS-a podræava aman-dmane Odbora za pomorstvo, prometi veze, zastupnik je upozorio da jenuæno ispraviti izriËaj ”od” u ”do Ëetirigodine”, jer bi se inaËe mogao odreditikraÊi ugovorni odnos. Joπ vaænijimsmatraju amandman na Ëlanak 27. ,jer doista nije postupljeno po vaæeÊempropisu i nije doπlo do razgraniËenja ipravedne podjele imovine izmeuHrvatske uprave za ceste i druπtavakapitala, koja su po pravnom statusu,po strukturi uposlenika i pravimastvarni nasljednici onih koji sustvarali tu imovinu.

Zastupnik ©antiÊ izrazio je slaganjes kolegom Korenikom kad je rijeË oupozorenju da ne postoje sankcije,predloæivπi da predlagateljamandmanom rijeπi dilemu -uvoenjem sankcija ili automatizma.

Protiv promjene izvora

financiranja

DDeemmookkrraattsskkii cceennttaarr ne podræavapredloæenu promjenu izvorafinanciranja - izvijestila je zastupnikeVVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt, napomenuvπikako se njihovo stajaliπte razlikuje odonog ”nekih” klubova zato πto nemajulobistiËke interese (kako reËe, jednakosu im drage i ceste i æeljeznice itrajektna pristaniπta i zraËniprijevoz). Njihov je stav takoer da jepotrebno saËuvati transparentnostdræavnih financija te dræe potrebnimda se razvoj infrastrukture razmatrau Hrvatskom saboru, odnosno tuutvruje prioritet te usmjerava novac(predloæenim se gubi kontrola nadproraËunskim novcem).

DC podræava preoblikovanjeHrvatske uprave za ceste u dvatrgovaËka druπtva i razgraniËenjenadleænosti ministarstava, ali ne ipromjenu izvora financiranja - uvo-enje naknade za naftne derivate,posebice ne u kontekstu datihobrazloæenja. Vlada oËito ne moæeprocijeniti visinu maloprodajne cijenenaftnih derivata u ovoj, a kamoli u

sljedeÊoj godini, πto je razumljivo jerje maloprodajna cijena prepuπtenaodlukama INA-e, iako razine cijenaenergenata najdirektnije utjeËu naopÊu razinu maloprodajnih cijena,uza sva nastojanja da se obrazloæikako to nije toËno.

Nametanje dodatnih poreza krozime naknada takoer je poreznooptereÊenje, rekla je Vesna ©kare-Oæbolt, ustvrdivπi da je iznenaujuÊauloga Vlade u ulaganjima, da Êe seona svesti samo na davanje jamstva zafinanciranje projekta Ministarstva zajavne radove, obnovu i graditeljstvo.

Zastupnica je, nadalje, upozorila dau obrazloæenju nema podataka o tomekoliko iznosi dug, odnosno otplate pokreditima koje je veÊ uzela Hrvatskauprava za ceste, iako se predlaæe da toHrvatska preuzme kao javni dug.OËito Êe, naglasila je zastupnica©kare-Oæbolt, otplaÊivati krediteHrvatske uprave za ceste. Ona je joπrekla kako nije u redu da seinformiranje zastupnika kad je rijeË otoj problematici svodi na informiranjekroz novinska izvjeπÊa. Posebno sunedopustiva nejasna obrazloæenjazakonskih prijedloga.

VVeessnnaa PPuussiiÊÊ javila se radi replike -prethodnici, a i nekim drugimazastupnicima. Jedna od bitnih novinapredloæenog je upravo to πto seomoguÊuje i dugoroËnije planiranjeizgradnje autoceste i cesta uHrvatskoj, koje nije uvijek ovisnoiskljuËivo o ProraËunu. OmoguÊavase i zapoπljavanje ljudi koji Êe raditina izgradnji autocesta i cesta sobzirom na to da su izvorifinanciranja garantirani, neovisno oneposrednim odlukama u proraËun-ima iz godine u godinu.

Radi ispravka navoda zastupnicePusiÊ za rijeË se javio ddrr.. ––uurroo NNjjaavvrroo.Uvoenjem kvazi-poreza, naknade,zasigurno se neÊe postiÊi nikakvodugoroËno planiranje, rekao je,ustvrdivπi da se ono i dosad moglopostiÊi i, u manjoj ili veÊoj mjeri,postizalo - donoπenjem Ëetverogo-diπnjih ili viπegodiπnjih planova raz-voja prometne infrastrukture.

Do Ëega moæe dovesti uvoenjeposebnog poreza dovoljno znajugraani Zagreba u svezi s nikaddovrπenom SveuËiliπnom bolnicom, ukoju je jedno desetljeÊe odlazio takavdoprinos, dometnuo je zastupnik.

Pravi model

DDaammiirr JJuurriiÊÊ je u ime KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa PPGGSS--aa ii SSBBHHSS--aa rekao daje predloæeni model doista pravi te daje πteta πto nije postavljen ranije.Slovenci su u nekoliko godina, kolikoga primjenjuju, izgradili mnoæinucesta i to na najjeftiniji naËin. Predlo-æenim se Hrvatska stavlja u pozicijuponavljanja 80-tih, zlatnih godinaizgradnje autocesta - rekao je zastup-nik, dometnuvπi kako mu nije jasnokako je Jure RadiÊ izraËunao da je u90-tim izgraeno 200 km autocesta.

Ustvrdivπi da lokalne zajednice sadod autocesta nemaju nikakve koristi,odnosno da imaju uglavnom πtete(ispuπni plinovi), on je iznio primjerFrancuske, u kojoj koncesionar kojigradi cestu 20 posto koncesijskogprihoda daje lokalnoj zajednici krozkoje cesta prolazi (amandman Odboraza pomorstvo na tragu je togrjeπenja). Po tom bi modelu nekikrajevi imali koristi, poglavitoSlavonija (koja je u srediπtu 10. kori-dora i kroz koju prolazi 5. koridor). Asada je autocesta tamo mnogimanepremostiva barijera zbog kojemnogi ne mogu obraivati svoje njive.

Predstavnik Kluba zastupnikaKluba zastupnika PGS-a i SBHS-a joπje izrazio nadu da Êe se zahvaljujuÊipredloæenom modelu napustitipolitiËka prepucavanja oko toga kojije prometni pravac vaæniji i zaloæio seza dovrπenje 10. koridora te πto skorijipoËetak gradnje 5. koridora.

Na kraju je rekao da bi bilo bolje dase dræava u cijelosti izmakla iztroπarina i da onda ne bi biloposkupljenja goriva te da je to Ëak iako do njega doe u manjem postotku- joπ uvijek je to najbolji moguÊi naËinda se u kratko vrijeme izgradi πto viπecesta.

U pojedinaËnoj raspravi, za rijeË senajprije javio IIvvaann ©©uukkeerr ((HHDDZZ)), kojije podræao organizacijske promjene, a

BROJ

295

33

Prioritete neÊe odreivatiHrvatski sabor nego privati-zirana druπtva, odnosno træiπte,a onda nikad neÊemo vidjetineke autoceste koje su strateπkivaæne za razvoj Hrvatske.

Hrvatska nije pozitivnumeunarodnu klimu iskoristilaza dodatno privlaËenje stranogkapitala.

Page 33: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

zatim se zadræao na predloæenommodelu financiranja. »udi, rekao je,πto se Vlada vraÊa na oblik prije 1993,prije reforme poreznog sustava, kadje Svjetska trgovinska organizacijainzistirala da se u Hrvatskoj ukinedirektno financiranje. Ne smije sesmaknuti s uma da Slovenija koja imatakav sustav nije zavrπila poreznureformu, dometnuo je. Zamjerio je,nadalje, predlagatelju πto olakoprelazi preko svih poveÊanja cijena.Prijedlogu fali dublja makroeko-nosmka studija o tome kako Êe seposkupljenje odraziti na cjelokupnecijene u Hrvatskoj, hoÊe li to izazvatival poskupljenja ili ne.

Naknade osloboditi HÆ,

Jadroliniju i dr.

Ivan ©uker predloæio je da se - akoVlada ne uvaæi zahtjev za promjenunaËina financiranja - Hrvatskeæeljeznice, Jadrolinija i ostale brodar-ske kompanije oslobode plaÊanja tenaknade jer ne koriste ceste.

Predloæeno je, po rijeËima zastup-nika, samo jedan od primjeranestudioznog pristupa izradi zakon-skih prijedloga -i prijedlog novogZakona o lokalnim porezima predviadodatna optereÊenja graana.

Zaπto se, upitao je zastupnik, uveladræavna riznica nego zato da se sveπto se ubire od hrvatskih graanaplaÊa kroz jedan raËun te zatimupozorio da predloæeno znaËi i podvije nove uplatnice i dva izvjeπÊa zapoduzetnike, jer je zakonskimprijedlogom predvieno da Êe seizvjeπÊa raditi na isti naËin kao i zatroπarine.

Bez ikakvog pokuπaja dovoenjastranog kapitala i stranih investicijakrenulo se s ”najlakπim” modelom -optereÊenja graana “jer πute” - rekaoje zastupnik. Naglasivπi zatim kakovalja imati na umu da hrvatskiproraËun preuzima sve kredite iobveze, a trgovaËko druπtvo startaËisto, s poslovnom nulom i s godiπnjeosiguranih nekoliko milijardiprihoda.

Tko ne bi poæelio biti direktortakvog poduzeÊa, imaπ sigurneprihode, radiπ πto hoÊeπ i - πto jenajveÊa tragedija - Hrvatski sabor Êedonijeti odluku o veliËini naknade, aneÊe raspravljati o izvjeπÊima tihtrgovaËkih druπtava - rekao jezastupnik HDZ-a, apelirajuÊi nazastupnike da prihvate amandmantog stranaËkog kluba da se iz

postojeÊih troπarina (raspodjelom 15 i25 posto) financiraju novoosnovanatrgovaËka druπtva jer je inaËe izmjenaZakona o posebnim porezimabespredmetna.

Uvesti vinjete

Rekavπi da podræava ©ukeroveocjene, DDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)) izjavio je daje predloæeno udar na standard svihgraana, poËetak moguÊih inflatornihkretanja. Uz zamjerku predlagateljuzbog hitnog postupka, zbog kojegnema vremena ni za elaboracijuamandmana, predloæio je da se ukorist gradnje cesta najviπe optereteoni koji ceste” najviπe koriste i zaloæiose za uvoenje prometne kartice (tzv.vinjete u Austriji), koja moæe imatirazliËite modalitete - moæe obuhvatitii cestarinu koja se plaÊa prilikomregistracije i u naplatnim kuÊicama,ili samo ovo drugo (a moæe bitiodreena po vremenskom i terito-rijalnom principu). ZahvaljujuÊi kar-ticama ravnomjernije bi se koristile iautoceste i ceste, rekao je zastupnik.

On je, nadalje, ustvrdio da bi biloprirodnije da je kljuË za raspodjeluubranih sredstava koliËina prometaodnosno izbrojana vozila koja koristeodreenu cestu, za πto bi trebalouvesti brojaËe.

Kad je rijeË o voenju podataka ojavnim cestama, upozorio je dazakonskim prijedlogom nije predvi-ena tzv. GIS tehnologija - geografskiinformacijski sustav, πto bi, rekao je,znaËajno poboljπalo protoËnost cesta ipomoglo snalaæenju turista.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo:prijedlog da se u Ëlanak 3. vaæeÊegzakona ubaci odræavanje pjeπaËkihhodnika (sada se uglavnom neodræavaju); upozorenje kako svemnogobrojnije reklame uz cesteznaËajno oteæavaju vidljivostprometnih znakova.

DDuubbrraavvkkaa HHoorrvvaatt ((SSDDPP)) rekla je datreba jasno odrediti tko je nadleæan zaplaniranje prometnog sustava jer jetehniËko-tehnoloπko jedinstvo razdije-ljeno ovim zakonom, a planoveprometnog sustava treba uskladiti sdrugim sustavima (sa æeljezniËkim,pomorskim i rijeËnim). NameÊe se ipitanje cestarina i njihova utjecaja nakoriπtenje javnih cesta, a kad je rijeËo financiranju i to - tko Êe i na kojinaËin kontrolirati uloæena sredstava,tko Êe ocjenjivati opravdanost pro-jekta.

Zastupnica je, nadalje, meuostalim, rekla: kako bi moæda bilologiËnije da je mjerilo za raspodjelunaknada iz Ëlanka 25. broj vozila ioptereÊenost cesta, a ne samo podjelana dræavne i ostale ceste; upitala kamoide dio naknade kad izvanredniprijevoz ne krene iz razvrstane ceste -hoÊe li jedinice lokalne samoupravedobiti svoj dio te hoÊe li one dobiti diood reklama postavljenih uz autoceste;napomenula kako bi trebalo razgra-niËiti koridor, odrediti tko Êepostavljati signalizaciju, u sluËajukriæanja cesta dræavnog i æupanijskognivoa; predloæila da se podzakonskimaktima izbjegne sukobljavanje inte-resa dvaju trgovaËkih druπtava.

Malim dioniËarima 50 posto

DDrraagguuttiinn VVrruuss ((SSDDPP)) najprije jerekao da podjela imovine JavnogpoduzeÊa Hrvatske ceste nijeobavljena u skladu sa zakonom. VeÊidio imovine dodijeljen je Hrvatskojupravi za ceste s obrazloæenjem da biimovina mogla biti ugroæena nau lise druπtva kapitala u teπkoÊama. Njubi, meutim, trebalo dodijelitidruπtvima kapitala, s tim da se upostupku privatizacije pravno onemo-guÊi otuenje ili preprodaja teimovine.

Zastupnik se zaloæio za privatizacijuprema modelu - 15 posto temeljnomkapitalu u vlasniπtvu Hrvatske upra-ve za ceste, najmanje 20 postoæupanijama, Ëime je osigurankontrolni paket, dok 50 posto udjelamogu otkupiti mali dioniËari spopustom, a preostali udio se prodajena træiπtu kapitala.

Zastupnik smatra da nema zaprekeza viπegodiπnje ugovaranje radovaredovnog odræavanja pa je i predloæio

BROJ

295

34

Predloæenim se omoguÊujepoticaj gospodarske aktivnosti ipuna zaposlenost, bræa ikvalitetnija gradnja prometnicasukladno strategiji prometnograzvitka, uπtede u proraËunu,nuæni preduvjeti za razvojturistiËkog gospodarstva, bræeuklapanje cesta u europskekoridore.

SaËuvati transparentnost dr-æavnih financija.

Page 34: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

JAVNE CESTE / POREZ NA NAFTNE DERIVATE

takav amandman, podsjetivπi da jeudruæenje hrvatskih cesta joπ 1990.predlagalo da se radovi redovnogodræavanja ugovore na najmanjeËetiri godine, ali da to Hrvatskauprava za ceste i Ministarstvofinancija nisu prihvatili uz obrazlo-æenje da takva moguÊnost nijepredviena zakonom.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamoocjenu kako bi ugovorom trebaloobuhvatiti sve radove navedene ustandardu redovnog odræavanja, kakone bi doπlo do razbijanja cestarskesluæbe.

JJaaddrraannkkaa KKaattaarriinnËËiiÊÊ--©©kkrrlljj ((HHSSLLSS))upozorila je da bi Hrvatska za sveradove na cestama koje je zapoËelatrebala u ProraËunu u iduÊih 4-5godina osigurati pola ili Ëak dvijetreÊine Dræavnog proraËuna, odnosno20-30 milijardi, πto nije moguÊe,posebno ne financiranjem prekoProraËuna.

Formiranje zasebnih druπtva podr-æava jer je potrebno strogo odvojitisubjekte koji Êe gospodariti osnovnommreæom od onih koji Êe gospodaritiautocestama (i graditi ih). UproraËunskoj masi milijarde se lakozagube i vlast, kakva god, dolazi uiskuπenje da od izbora do izbora zabijakrampove radi izgradnje novihprometnica, dok o rokovima izgradnjene govori nitko. Formiranjem zaseb-nih tvrtki formirat Êe se tzv. cestovniproraËun, one Êe imati vlastiti prihodi moÊi Êe ishoditi kredite nameunarodnom træiπtu kapitala, dokse Republika Hrvatska ne moæezaduæiti jer se Dræavni proraËun nesmije poveÊavati.

Plan za Istru do 2004. zastupnicadræi korektnim, ali upozorava da suizgubljene dvije godine, da treba imatina umu faktor vrijeme, jer jeizgubljeno previπe vremena.

Nema detaljnih brojËanih

pokazatelja

Mr. ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS)) prigo-vorio je πto u obrazloæenju prijedloganema detaljnijih brojËanih pokaza-telja. O tome su zastupnici infor-mirani samo iz tiska koji jeizvjeπtavao o sjednicama Vlade, ali jeo tome trebalo raspravljati i u Domu.Uz to, fali podatak koliko Êe poveÊanjecijena goriva utjecati na standardstanovniπtva. Nije, nadalje, dovoljnojasno na koja se goriva uvodi naknada(otuda amandman zastupnika), atrebalo bi pojasniti i stavak 2. Ëlanka

1. u kojem stoji da se dræavne ceste zauporabu kojih se plaÊa posebnanaknada smatraju autocestama.

IIvvaann JJaarrnnjjaakk ((HHDDZZ)) obrazloæio jesvoj amandman (oslobaanje plaÊanjacestarine za odlazak na posao). Rekaoje zatim da sredstva predvienazakonom nisu dostatna za potrebnubrzinu razvoja, da bi trebalo osiguratipovoljne kredite, prije svega koncesijejer Êe se ceste bez toga financiratinauπtrb razvoja. Narednih godinatrebalo bi pojaËano izdvajati sredstvaza odræavanje cesta, koje su u izuzetnoloπem stanju. Jarnjak je podræaoizlaganje zastupnika Glavana u svezis Ëlankom 5a.

MMllaaddeenn GGooddeekk ((HHSSLLSS)) nazvao jeJarnjakov prijedlog simpatiËnom,pozitivnom demagogijom, upozorivπiga da je amandman neprovediv (kakoprovjeriti je li rijeË o odlasku naposao). Bila demagogija pozitivna ilinegativna, ali koπta Ëovjeka kojiputuje - odgovorio je IIvvaann JJaarrnnjjaakk,,dometnuvπi kako nije na zastup-nicima da predlaæu metodologijuprovedbe nekog rjeπenja, veÊ da jebitno da svi graani budu u jednakimuvjetima kad je rijeË o materijalnimdavanjima. MMllaaddeenn GGooddeekk je uzvratioda je duænost saborskog zastupnikarazmisliti o tome je li neki prijedlogprovediv, a ovaj je oËigledno neostva-riv. IIvvaann JJaarrnnjjaakk rekao je da to nijetoËno, podsjetivπi Godeka da jemoguÊe oslobaanje od cestarinejednako kao πto je moguÊe da Godeksa saborskom iskaznicom Koprivnicedoputuje badava. MMllaaddeenn GGooddeekk jeuzvratio da ne putuje badava, da imasaborsku iskaznicu, uz apel da se onaJarnjaku πto prije dodijeli ako jenema. Da je ima, ali ne koristi - bio jeodgovor IIvvaannaa JJaarrnnjjaakkaa,, koji jeponovo inzistirao da se to prepustioperativi, poduprijevπi zahtjevpodatkom kako Ëovjek koji putuje narad u Zagreb iz Krapinsko-zagorskeæupanije samo za troπak autocestamora izdvojiti 440 kuna.

Zastupnik mr. ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS))uputio je repliku zastupniku Jar-njaku upozoravajuÊi ga da ne postojejeftini i povoljni krediti koji se ne bitrebali vraÊati. Smatra da se sadaplaÊaju raËuni i za minulodesetogodiπnje zaduæivanje. Ispravakje zatraæila i zastupnica IInnggrriiddAAnnttiiËËeevviiÊÊ -- MMaarriinnoovviiÊÊ ((SSDDPP)) tenapomenula da se saborska iskaznicane moæe koristiti za osloboenje odplaÊanja cestarine. Pravilno koriπ-tenje omoguÊuje povlastice u javnomprometu, ukljuËujuÊi i koriπtenjezrakoplova, ali kod naplate cestarinene smije se koristiti zastupniËkaiskaznica. Zastupnik Jarnjak zatraæioje ispravak netoËnog navoda te naveoda nije govorio o naknadama zacestarinu, navodeÊi zatim svepogodnosti vezane uz javni promet iprava saborskih zastupnika. Ponovnose javila i zastupnica AntiËeviÊ -MarinoviÊ ponavljajuÊi veÊ iznijetukonstataciju da se troπkovi cestarinenaknadno priznaju i isplaÊuju, alicestarina se mora platiti. I zastupnikGlavan dodao je da svaki zaposlenikprema pravima iz kolektivnogugovora ima pravo na naknaduprijevoza. Ovu je raspravu svojomreplikom pokuπao zakljuËiti zastup-nik dr. VViilliimm HHeerrmmaann ((HHSSLLSS)),,savjetujuÊi svima, da zajedno sjednuu auto i provjere tko je u pravu kodprve naplatne kuÊice.

Potreban nadzor nad

prikupljenim sredstvima

Zastupnik LLuukkaa RRooiiÊÊ ((HHSSSS)) ocijenioje da Republika Hrvatska mora viπeulagati u cestovnu infrastrukturuzbog svoje zemljopisne razvedenosti.Dodao je da bi trebalo primjerenijerazvijati zraËni promet, ali i æeljez-nice, pomorski, te rijeËni transport.Morala bi se nadzirati potroπnja iraspolaganje ovim sredstvima, aHrvatski sabor trebao bi dobivatijednogodiπnje izvjeπÊe o utroπenimsredstvima. Iako je svjestan da Êegraani Republike Hrvatske bitidodatno optereÊeni, smatra da jekorist viπestruka jer se dobiva novacestovna infrastruktura. Ujedno sepotvruje orijentacija na turizam ipoljoprivrednu djelatnost koje sukomplementarne i predstavljaju pouz-dani jamac razvoja gospodarstva iizlaska iz krize. Podræao je predloæenizakonski tekst, jer se njime trasiraput prema suvremenoj cestovnojinfrastrukturi, a ujedno osigurava i

BROJ

295

35

Tko ne bi poæelio biti direktortakvog poduzeÊa, imaπ sigurneprihode, radiπ πto hoÊeπ, a - πtoje najveÊa tragedija - Hrvatskisabor Êe donijeti odluku oveliËini naknade, a neÊeraspravljati o izvjeπÊima tihtrgovaËkih druπtava.

Page 35: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

snaæniji utjecaj na meunarodnomgospodarskom polju.

Zastupnik IIvvaann ©©uukkeerr ((HHDDZZ)) uputioje repliku podsjeÊajuÊi da je Vlada,koja je nastala iz πesteroËlane koali-cije, najavljivala porezno rastereÊenje.Ovaj zakonski prijedlog dodatnooptereÊuje hrvatskog Ëovjeka, bezobzira kako mi nazvali izdvajanja zaceste. Zbog naraslih troπkova æivota,za veliki postotak ljudi bit Êe upitno isamo koriπtenje prometnica i auto-mobila. OdgovarajuÊi na repliku,zastupnik Luka RoiÊ nije osporio dase radi o dodatnim troπkovima, aliocijenio je da Êe pozitivni efekti usvojoj zavrπnici biti znaËajni.

Cestogradnja je tema koja uvijekizaziva veliki interes zastupnika,ocijenio je zastupnik JJooππkkoo KKoonnttiiÊÊ((HHSSLLSS)) i upozorio da je ova temavaæna za one regije koje su prometnozapuπtene i izolirane. Smatra ujednoda bi kritiËari trebali onda ponuditibolji koncept koji bi zajamËio sigurnijinastavak izgradnje cestovnih prome-tnica. Upozorio je da je Dalmacija kaohrvatska regija uskraÊena u izgradnjiprometne infrastrukture. Prije neko-liko mjeseci obeÊavano je da Êe sepristupiti odreenim zahvatima iplanovima koji bi se trebali πto skorijerealizirati. Dodao je zatim da setrebaju rijeπiti i problemi prolaskakroz splitsku aglomeraciju Ëije sudionice Ëesto zaguπene i stvaraju“prometne Ëepove”. Nije osporavaoargumente koji su ukazali na dodatnetroπkove, ali je ocijenio da svakakotreba prioritetno rijeπiti problemprometne izoliranosti Dalmacije.Smatra da je resorno ministarstvo uposljednje vrijeme pokazalo velikozanimanje za rjeπavanje ovog proble-ma o Ëemu svjedoËi i hitna interven-cija zbog uruπavanja tunela Klis -Solin. Dao je potporu ovom zakon-skom prijedlogu te istovremeno podu-pro inicijativu o potrebi nadzora nadprikupljenim i utroπenim sredstvima.

O frekventnosti pojedinih

prometnica

Zastupnica DDuubbrraavvkkaa ©©uuiiccaa ((HHDDZZ))javila se za repliku. Smatra da se nesmije zaobiÊi ni prometna izoliranostDubrovnika. Upozorila je da put doZagreba iznosi 9,5 sati pa zrakoplovpostaje jedino brzo prometno sred-stvo. Izgradnja dodatne, preticajnetrake ubrzala bi promet, ali pomogla ibræem razvoju turizma, zakljuËila jezastupnica. I zastupnik ©uker zatra-æio je ispravak netoËnog navoda teocijenio da cesta Trogir - Split nijenajoptereÊenija prometnica. Najviπevozila smatra, proe dionicom Zagreb- Velika Gorica - Sisak. Zatraæio je dase odgovori gdje se nalaze novci odtroπarina koje su proπle godinepoveÊane za 50%. Odgovor na replikuzatraæio je zastupnik KontiÊ ocje-njujuÊi da se kroz raspravu trebajunametnuti prioritetni problemi ucestogradnji. Izoliranost Dubrovnikaje evidentna i dobro je da se reËeniproblem namjerava rijeπiti. Dao jezatim i statistiËke pokazatelje o gus-toÊi prometa na relaciji od Solina doStobreËa, procjenjujuÊi da je zapodatke mjerodavno resorno mini-starstvo. Zbog ispravka netoËnognavoda javio se i zastupnik MMllaaddeennGGooddeekk navodeÊi da epitet najfrek-ventnije dionice zapravo pripada cestiZagreb - Vrbovec. Nastavljeno je sreplikama i ispravcima, a prva se zarijeË javila zastupnica ©uica. Smatrada bi predlagatelj trebao u svojeplanove izgradnje uvrstiti i treÊutraku kako bi se ubrzao promet, azastupnik mr. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP))javio se kako bi konstatirao da jenajprometnija trasa ceste Trogir -Kaπtela - Dugi Rat - Omiπ, kojudnevno u oba smjera proe 46 tisuÊavozila. Zastupnik dr. JJuurree RRaaddiiÊÊ((HHDDZZ)) dodao je da precizne podatke ogustoÊi prometa na pojedinimdionicama, ima Hrvatska uprava zaceste. Svake se godine objavljuju ovipodaci, a moguÊe nesporazumepotaknuli su razliËiti kriteriji koji seodnose na prosjeËan godiπnji dnevnipromet, odnosno, maksimalni dnevnipromet. Zastupnik Ivan ©uker pono-vno je upozorio na veliku gustoÊucestovnog prometa oko Velike Gorice,a zastupnik Godek ocijenio je daputnici iz Koprivnice i Bjelovara izbje-gavaju sadaπnje prometnice premaZagrebu zbog oπteÊenosti kolnika.Izrazio je oËekivanje da Êe se reËenaprometnica uskoro sanirati.

Prometnica prema Dalmaciji

ima prioritet

Nakon stanke prvi se za rijeË javiozastupnik mr. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ,, teuvodno ocijenio da se hitno morajusanirati prometnice izmeu Zagreba iDalmacije. »esti zastoji zbog promet-nih udesa zatvaraju ove ceste paprema Zagrebu ponekad treba puto-vati i preko Rijeke. Raduje gaËinjenica da su napokon osiguraniprioriteti obnove i izgradnje onihprometnica koje vode prema Dalma-ciji. Uz ove prometnice ne smiju sezanemariti ni ceste u Dalmatinskojzagori, kao ni rekonstrukcija cesta naotocima. Smatra da veliku pozornosttreba pokloniti rekonstrukciji promet-nice od Trogira do Omiπa, koja jeistovremeno i jedna od najpromet-nijih. OËekuje da Êe se na jednoj odnajavljenih sjednica Vlade u Splitugovoriti i o prometnoj infrastrukturi,a bolje dane oËekuje i zbog æurnesanacije tunela kod Splita. Najavljenoje ulaganje u visini od 50 milijunakuna u otoËke prometnice, a radovi supredvieni na: BraËu, Hvaru, Visu,Krku, ©olti i KorËuli. Smatra da Êe iDalmatinska zagora biti prometnoobnovljena, buduÊi da je najavljenoulaganje 20 milijuna kuna za obnovutrase ©estanovac - Vrgorac - MetkoviÊ.

Zastupnik TToonnËËii ÆÆuuvveellaa ((SSDDPP))predloæeni je zakonski tekst ocijeniosolidnim temeljem za daljnji razvitakcestovne infrastrukture u RepubliciHrvatskoj. Smatra da se njime Hrvat-ska uprava za ceste nastoji preureditiu dva trgovaËka druπtva. Time sepostiæe razgraniËenje poslova uprav-ljanja i odræavanja, a rjeπavaju se iizvori financiranja, kao i izgradnjajavnih cesta. Dakle, jasno se vidi æelja,da se ova kompleksna materijakonaËno postavi u realne okvire, kakobi se izaπlo iz sadaπnje situacije.Smatra da je situacija osobito teπka uDubrovaËko-neretvanskoj æupaniji,gdje turisti dolaze samo zbog izuzetneprirode i kulturnih znamenitosti.Iznio je zatim statistiËke pokazatelje oduæini cestovnih prometnica koje suu dosta loπem stanju. Ocijenio je da jeosobito teπka situacija na putu premaDalmaciji, Ëije prometnice trebaprioritetno sanirati. Smatra ujedno,da su tu napravljeni veliki propustijer su se gradile ceste prema Slovenijii Maarskoj, dok autoput premaDalmaciji, nije okonËan. Najavio je nakraju i ustrajnu borbu za realizacijuove prometnice, a od nadleænog

BROJ

295

36

Trebalo bi ravnomjernopoticati razvoj i ostale prometneinfrastrukture, kao i zraËnogtransporta.

Usprkos visokim troπkovima,prednost u izgradnji prometnicamoraju imati ceste premaDalmaciji.

Page 36: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

JAVNE CESTE / POREZ NA NAFTNE DERIVATE

ministarstva oËekuje da Êe ispunitinajavljena obeÊanja. Pri tome ne trebazaboraviti na cjelovitost cestovnemreæe, buduÊi da Dalmacija poËinjekod Zadra, a zavrπava kodDubrovnika.

Zastupnik dr. IIvvaann »»eehhookk ((HHSSLLSS))ocijenio je da su priËe o prometnicamapostale metaforom jedne ideje koja bitrebala pomoÊi da se konaËno izie izpostojeÊe gospodarske i socijalnekrize. Smatra dobrim πto je Vladakrenula s predloæenim zakonskimtekstom, te upozorava da se ne smijezaboraviti i na Ëinjenicu da velikipostotak postojeÊih prometnica valjaobnoviti. Podsjetio je zatim da segradnjom dionice od GoriËana premaZagrebu teπko oπteÊuje postojeÊeprometnice, koje bi napokon trebalosanirati. Iako ne dvoji da Êe predlo-æena odvajanja dodatno opteretitiæivotnu svakodnevicu, ideju odvajanjaposebnog raËuna za izgradnju novihprometnica, smatra korisnom i potre-bnom. Miπljenja je da Êe ovaj zasebnicestovni proraËun zajamËiti stabilniizvor financiranja koji istovremenomoæe posluæiti i kao glavnica zapreuzimanje povoljnih kreditnihlinija. Upozorio je zatim da trebavratiti povjerenje u domaÊe graditeljekoji su dosadaπnjim rezultatimapotvrdili da znaju dobro obaviti svepovjerene poslove u niskogradnji. I onje podræao rijeπenost da se gradietapno, kako bi se smanjilo Ëekanja zapotrebne dozvole, koje su do sada,znatno usporavale zakonsku proce-duru. Istaknuo je da ne bi trebalozanemariti ni obnovu vitalnih æeljezni-Ëkih pravaca, spominjuÊi njemaËkiprimjer, koja danas koristi i kombi-nira obje vrste prometa. Izrazio jeoËekivanje da Êe u bliskoj buduÊnosti,Vlada ponuditi prometnu strategijuËitave Hrvatske. Na kraju je upozorioda se ne bi smjelo zapostavitidefiniranje i odræavanje vaæne dionicePodravske magistrale, od Koprivnicedo Varaædina.

Oprezno s novim optereÊenjima

graana

RijeË je zatim dobio zastupnik dr.––uurroo NNjjaavvrroo ((DDCC)) koji je upozorio dabi rasprava bila daleko lakπa da seodustalo od nedavnog smanjenjadohodaka za viπe od 250 tisuÊa graa-na koji dobivaju plaÊu posredstvomproraËuna. Ocijenio je neprimjerenimpoveÊavati porezna optereÊenja uzistovremeno smanjenje plaÊa za broj-ne uËitelje, profesore, lijeËnike iËinovnike. Nije osporio potrebuizgradnje prometnica, ali je upozorioda Êe najveÊi troπak podnijeti upravonavedene kategorije osiromaπenogstanovniπtva Republike Hrvatske.Zbog postojeÊih dvojbi, predlagatelj jetrebao sasluπati i dobronamjernaupozorenja koja upozoravaju da suHrvatskoj potrebne i nove πkole, tebrojne ostale stvari koje se financirajuproraËunskim sredstvima. Smatra dabi trebalo uvesti naviku raspravljanjauoËi donoπenja proraËuna, kako bi sena vrijeme utvrdile potrebe iprioriteti. Uz postojeÊe cestovne pro-metnice, zaloæio se za modernizacijuæeljezniËke dionice od Zagreba doSplita kojom se sada putuje duæe negoprije deset godina. Hrvatskoj trebajui dobre trajektne linije, te solidnoustrojen zraËni prijevoz. Sve kapitalneinvesticije treba dobro promisliti kakose zbog eventualnih promijenjenihsituacija u naπem okruæenju ne bidogodili nepotrebni i skupi promaπaji.Upozorio je da treba imati na umu iznaËajnu zaduæenost hrvatskih podu-zeÊa pa treba ulagati proraËunskasredstva samo u prioritetne projekte.

Ocijenio je zatim da je RepublikaHrvatska ipak znaËajno ulagala ucestovnu mreæu i u minulih desetakgodina, a problemi se javljaju i zbogprevelikih investicija. AnalizirajuÊitroπkove cestarine izmeu Zagreba iKarlovca, zastupnik –uro Njavro jeupozorio, da svaka nova prometnicamora osigurati stabilne i trajne izvoreprihoda, zbog vlastitog odræavanja. Uprotivnom bi se poluËio suprotniefekt, a prometnice bi opustjele zbogsiromaπenja svog druπtvenog igospodarskog okruæenja.

Dobre ceste preduvjet su

turistiËke djelatnosti

Autoceste treba graditi kako bi senovac oplemenio i vratio u gospo-darstvo, upozorila je zastupnicaBBrraannkkaa BBaalleettiiÊÊ ((SSDDPP)).. Cesta od

Zagreba do krajnjeg juga RepublikeHrvatske predstavlja nespornu potre-bu i preduvjet gospodarskog ozdrav-ljenja. Istovremeno ne treba zanema-riti ni turistiËke potencijale, a odgosta se ne moæe oËekivati da zbognesigurnih prometnica dovode ukuπnju vlastiti æivot. Ovakve kritikepotvruju se i na svim dosadaπnjimturistiËkim skupovima, na kojima seodaje priznanje prirodnim i kultur-nim ljepotama, ali i zamjerke zbogizuzetno loπih cesta. Iako je gospodar-ska situacija priliËno teπka, ulaganjau cestovne prometnice i turizampredstavljaju pouzdano jamstvo da Êese pronaÊi izlaz iz postojeÊeg stanja.Podsjetila je i na ranjivost cestovnihprometnica, koje su nezadovoljnicinedavno blokirali, te zatraæila da seusvoje pouke iz proπlosti i izbjegavajutakve situacije. Prije desetak godinaDalmacija je bila razvijena i bogataregija, a danas su Splitsko -dalmatinska i DubrovaËko - neret-vanska æupanija postale gospodarskeruπevine. Zbog navedenih razlogapodræala je predloæeni zakonski tekst.

BuduÊi da je okonËana rasprava,predsjedavajuÊi je rijeË dao predstav-niku predlagatelja i zamjenikuministra pomorstva, prometa i veza,dr. PPaavvlluu KKoommaaddiinnii. On je rezimiraoiznijete primjedbe i prijedloge, uvodnoocjenjujuÊi da se ni turizam nigospodarstvo ne mogu graditi bezdobrih cesta. Vlada je predloæilamodel koji je pokazao svoje prednostiu svijetu, pa ocjenjuje da Êe sepokrenuti i hrvatsko gospodarstvo.Zahvalio je svima koji su podnijeliamandmane, bez obzira πto pojediniprijedlozi nisu prihvaÊeni. Nakontoga ponovno je utvren kvorum, tese pristupilo oËitovanju o podnijetimamandmanima.

O»ITOVANJE O

AMANDMANIMA

Amandmani pod rednim brojevima1. i 2. kojima se nomotehniËki preci-ziraju pojedini Ëlanci, a koje je podnioOdbor za zakonodavstvo prihvaÊenisu. TreÊi amandman kojega jepotpisao zastupnik Dragutin Vrus , akojim se mijenja Ëlanak 9., takoer jeprihvaÊen. Predstavnik predlagateljaprihvatio je i slijedeÊi amandmankojega je uputio Odbor za pomorstvo,promet i veze, a koji se isto odnosi naËlanak 9., predloæenog zakonskogteksta.

BROJ

295

37

DomaÊi graditelji moraju imatiprioritet u izgradnji cesta jer suse dokazali kao solidni partneri.

TuristiËka djelatnost neÊe semoÊi bræe razvijati bez sigurnihprometnica.

O»ITOVANJE O

AMANDMANIMA

Page 37: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

Amandman pod rednim brojem 5.,kojim je predloæeno da se u Ëlanku 24.stavku 2., briπu toËke 2. i 4., a kojegaje uputio Klub zastupnika IDS-a nijeprihvaÊen, pa ga je zastupnik DDaammiirrKKaajjiinn povukao, sasluπavπi prethodnoobrazloæenje predstavnika Vlade.PrihvaÊen je i amandman Æupanij-skog doma kojim se traæi preciziranjeËlanka 24., kojemu se dodaje alineja5., kao i slijedeÊi amandman, podrednim brojem 7. kojega je uputioOdbor za zakonodavstvo, a kojim jepredloæeno da se rijeË “oktanskim”,zamijeni izrazom “cetanskoj”.

SlijedeÊi amandman Odbora zapomorstvo, promet i veze nije prihva-Êen, pa je predsjedavajuÊi zatraæioobrazloæenje. Predstavnik predlaga-telja objasnio je da je Vlada, izmeuostaloga predloæila, da Hrvatske cested.o.o. dokapitaliziraju druπtva kapita-la dijelom imovine koja se odnosi nastacionare, cestarske kuÊe i drugenekretnine. Na taj bi se naËin izbjeglesporne situacije oko namjera æupanijada preuzmu ovu imovinu. O tome sezatim oËitovao i predstavnik Odbora,dr. Jure RadiÊ, koji je istaknuo da jeamandman na reËenom Odborudonesen jednoglasno, te zatraæioglasovanje. Glasovanje je potvrdilo daamandman nije dobio potrebnu veÊi-nu. SlijedeÊa dva amandmanazastupnika Vrusa, Vlada nijeprihvatila, dajuÊi isto obrazloæenjekao i za prethodni. Zastupnik jeodustao od reËenih amandmana.Amandman pod rednim brojem 11.,kojim bi se Ëlanku 59. dodala dvanova stavka, a stavak 10. postaostavkom 12., i kojega je podnio Klubzastupnika HDZ-a, predstavnik pred-lagatelja nije prihvatio. Napomenuo jeda bi se njegovim prihvaÊanjem, ucijelosti promijenila i koncepcijafinanciranja. Zastupnik Ivan ©ukerkonstatirao je da se ipak ne biporemetili temeljni razlozi za dono-πenje zakona, a predloæeni model nudifinanciranje iz postojeÊih troπarina ibez dodatnog podizanja cijenabenzina. Vlada je ipak ustrajala naiznijetom stavu. Uslijedilo je oËito-vanje koje je potvrdilo stav predla-gatelja - amandman nije prihvaÊen.Niti slijedeÊi amandman kojim sepredlaæe brisanje Ëlanka 63a., akojega su podnijeli zastupnici HDZ-anije za Vladu bio prihvatljiv, pa seiznova za obrazloæenje obratio

zastupnik ©uker. Upozorio je da nepostoje razlozi za dodatne naknade zadizel gorivo, kojega Êe koristitilokomotive Hrvatskih æeljeznica,odnosno rijeËna i morska plovila,buduÊi da ne koriste cestovneprometnice. Ocijenio je da bi Ëlanak63.a., ipak trebao doæivjeti odreenumodifikaciju. Predstavnik predlaga-telja ocijenio je zatim, da je danasteπko izdvajati odreene vrste prome-ta koje se meusobno isprepliÊu inadopunjavaju. Amandman nije pri-hvaÊen. Amandman zastupnika ÆeljkaGlavana, pod rednim brojem 13. Vladaje prihvatila. Podsjetimo, njime se izastavka 1. u Ëlanku 63.a dodaje stavak2. kojim se precizira plaÊanje naknadeza odreene vrste goriva. SlijedeÊiamandman kojega je potpisao Klubzastupnika IDS-a, bio je posljednjipodneseni, a nije prihvaÊen od predla-gatelja. U obrazloæenju Vlade nave-deno je, da se naknada iz Ëlanka 63a.predviena prvenstveno za sufinanci-ranje æupanijskih i lokalnih cesta uonim æupanijama, gdje se ne ostva-ruju dovoljni izvori prihoda odgodiπnje naknade pri registracijivozila. Prema prijedlogu IDS-a,prihodi “bogatijih” æupanija bi sepoveÊavali, ali bi upravo one æupanijekoje Êe se sufinancirati iz naknade odgoriva, izgubile izvore najvaænijihprihoda.

U ime Kluba rijeË je zatraæiozastupnik DDiinnoo DDeebbeelljjuuhh te naveo idodatno obrazloæenje u korist prihva-Êanja podnijetog amandmana. Smatrada Istra i Dalmacija kao regije kojeæive od turizma imaju pravo oËekivatida se zbog turistiËkih prioriteta nesmanjuju potrebna sredstva zaodræavanje vitalnih prometnica. Poje-dine prometnice u Istri uistinu su uloπem stanju, te zasluæuju sanaciju,ocijenio je zastupnik. BuduÊi da jeVlada ustrajala na svom prijedlogu,pristupilo se glasovanju. AmandmanIDS-a nije proπao, a time je ujednookonËano izjaπnjavanje o podnijetimamandmanima.

PPrriissttuuppiilloo ssee ggllaassoovvaannjjuu ooKKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa.. VVeeÊÊii--nnoomm ggllaassoovvaa (( 7733 ggllaassaa ““zzaa””,, 2299““uuzzddrrææaannii””)),, ZZaassttuuppnniiËËkkii ddoomm ddoonniioo jjeeZZaakkoonn oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm cceessttaammaa uu tteekkssttuupprreeddllaaggaatteelljjaa,, zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimmaammaannddmmaanniimmaa.. SSuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguuOOddbboorraa zzaa ppoommoorrssttvvoo,, pprroommeett ii vveezzee,,

nnaa ggllaassoovvaannjjee jjee ddaann ii nnjjeeggoovvpprriijjeeddlloogg zzaakklljjuuËËkkaa.. NNjjiimmee sseepprreeppoorruuËËuujjee ææuuppaanniijjsskkiimm sskkuuppππttii--nnaammaa,, ddaa pprriilliikkoomm pprriivvaattiizzaacciijjeeddrruuππttaavvaa kkaappiittaallaa,, ssuukkllaaddnnoo ËËllaannkkuu3311.. oovvoogg ZZaakkoonnaa, pprriihhvvaattii mmooddeellkkoojjiimm bbii ssee 6655%% vvllaassnniiËËkkoogg uuddjjeellaapprriivvaattiizziirraalloo ssuukkllaaddnnoo ooddrreeddbbaammaaZZaakkoonnaa oo pprriivvaattiizzaacciijjii,, ddookk ssee 1155%%vvllaassnniiËËkkoogg uuddjjeellaa pprreennoossii nnaa HHrrvvaatt--sskkee cceessttee dd..oo..oo.. bbeezz nnaakknnaaddee.. PPrreeoo--ssttaalliihh 2200%% zzaaddrrææaavvaajjuu ææuuppaanniijjee nnaappooddrruuËËjjuu kkoojjiihh ppoosslloovvee ooddrrææaavvaannjjaa iizzaaππttiittee jjaavvnniihh cceessttaa oobbaavvlljjaajjuu ppoojjeeddiinnaaddrruuππttvvaa kkaappiittaallaa.. PPrreeddssttaavvnniikk OOddbboorraaddrr.. JJuurree RRaaddiiÊÊ uuzzeeoo jjee rriijjeeËË kkaakkoo bbiippoojjaassnniioo pprreeddllooææeennii zzaakklljjuuËËaakk.. UUssttvvrr--ddiioo jjee ddaa jjee uu zzaavvrrππnnoojj rriijjeeËËii pprreedd--ssttaavvnniikk pprreeddllaaggaatteelljjaa iizznniioo ddooppuunnuuttoogg zzaakklljjuuËËkkaa kkoojjii ssaaddrrææii ssuuππttiinnuunnjjiihhoovvoogg ddrruuggoogg aammaannddmmaannaa,, kkoojjiinniijjee pprriihhvvaaÊÊeenn ggllaassoovvaannjjeemm.. BBuudduuÊÊiiddaa jjee pprreeddssttaavvnniikk pprreeddllaaggaatteelljjaa iizznniioottuu ddooppuunnuu,, OOddbboorr jjee pprriihhvvaaÊÊaa..

NNaakkoonn ttooggaa ddaatt jjee nnaa ggllaassoovvaannjjeepprrooËËiittaannii zzaakklljjuuËËaakk ii ddooppuunnaa zzaakklljjuu--ËËkkaa kkoojjeegg jjee uu zzaavvrrππnnoojj rriijjeeËËii iizznniioozzaammjjeenniikk mmiinniissttrraa ppoommoorrssttvvaa,, pprroo--mmeettaa ii vveezzaa.. OOvvaajj jjee pprriijjeeddlloogg pprriihh--vvaaÊÊeenn ,, aa ppoottoomm jjee pprreeddssjjeeddaavvaajjuuÊÊiikkoonnssttaattiirraaoo ddaa jjee zzaakklljjuuËËaakk ddoonneesseennjjeeddnnooggllaassnnoo,, ssaa 110044 ggllaassaa ““zzaa””..

ZZaassttuuppnniikk IIvvaann JJaarrnnjjaakk zzaattiimm jjeepprreeddllooææiioo ZZaassttuuppnniiËËkkoomm ddoommuu ddaa sseeuuzz tteekksstt KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaaoo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oojjaavvnniimm cceessttaammaa,, ddoonneessee ii zzaakklljjuuËËaakkkkoojjiimm ssee VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iinnaaddlleeæænnaa mmiinniissttaarrssttvvaa oobbvveezzuujjuu ddaa sseepprriilliikkoomm ddoonnooππeennjjaa pprrooppiissaa oo nnaappllaattiicceessttaarriinnaa,, oodd ttee nnaappllaattee oosslloobbooddeeppuuttnniiccii kkoojjii kkoorriissttee aauuttoocceessttuu zzaaooddllaazzaakk ii ppoovvrraattaakk ss ppoossllaa.. TTaajjPPrriijjeeddlloogg nniijjee pprriihhvvaaÊÊeenn jjeerr jjee 3300zzaassttuuppnniikkaa ggllaassoovvaalloo ““zzaa””,, 6600““pprroottiivv””,, uuzz 1144 ““ssuuzzddrrææaanniihh””..

NNaakkoonn ttooggaa pprreeππlloo ssee nnaaiizzjjaaππnnjjaavvaannjjee oo KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguuzzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennii ZZaakkoonnaa oo ppoosseebbnnoommppoorreezzuu nnaa nnaaffttnnee ddeerriivvaattee,, zzaa kkoojjeeggaajjee pprriihhvvaaÊÊeenn hhiittnnii ppoossttuuppaakk.. PPrreedd--ssjjeeddaavvaajjuuÊÊii jjee kkoonnssttaattiirraaoo ddaa jjeerraasspprraavvaa zzaakklljjuuËËeennaa,, aa bbuudduuÊÊii ddaa nniijjeebbiilloo ppooddnneesseenniihh aammaannddmmaannaa,, zzaassttuu--ppnniiccii ssuu ggllaassoovvaallii.. VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa((7722 ggllaassaa ““zzaa””,, 33 ““pprroottiivv”” ii 2299““ssuuzzddrrææaanniihh””)) ddoonniijjeett jjee ZZaakkoonn ooiizzmmjjeennii ZZaakkoonnaa oo ppoosseebbnnoomm ppoorreezzuu nnaannaaffttnnee ddeerriivvaattee,, kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioopprreeddllaaggaatteelljj..

JJ..RR..;; VV..ÆÆ..

BROJ

295

38

Page 38: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HNB

ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm nniijjee ppooddrrææaaooddoonnooππeennjjee KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaazzaakkoonnaa oo HHrrvvaattsskkoojj nnaarrooddnnoojj bbaannccii,,pprreemmaa kkoojjeemm jjee oossnnoovvnnii cciilljj HHrrvvaattsskkeennaarrooddnnee bbaannkkee ppoossttiizzaannjjee ii ooddrrææaavvaannjjeessttaabbiillnnoossttii cciijjeennaa ii uu ookkvviirruu ttooggaa ooppÊÊeelliikkvviiddnnoossttii ii ssoollvveennttnnoossttii bbaannkkaarrsskkooggssuussttaavvaa..

O Prijedlogu ovog zakona, pred-lagatelj je Vlada Republike Hrvatske,i raspravi u oba doma pisali smo u”IzvjeπÊima”, broj 290., od 6. oæujkana stranici 38. pod naslovom:”Stupanj neovisnosti i pravnistandardi Europske unije”.

O PRIJEDLOGU

Zabrana financiranja dræave

Prema KonaËnom prijedlogu za-kona glavni su ciljevi srediπnje bankepostizanje i odræavanje stabilnosticijena te odræavanje opÊe likvidnosti isolventnosti bankovnog sustava.Sadaπnji ciljevi HNB (stabilnost valutei opÊa likvidnost plaÊanja u zemlji iprema inozemstvu) u svojim setemeljima ne razlikuju od ciljeva uovom KonaËnom prijedlogu, Ëija jedefinicija u duhu novih ekonomskihspoznaja, modernoga centralnoban-karskog zakonodavstva i novih gospo-darskih i druπtvenih prilika u Repu-blici Hrvatskoj.

Za postizanje stabilnosti cijena ibankovnog sustava HNB ima odre-ene zadatke koje definira KonaËniprijedlog: samostalno utvruje iprovodi monetarnu i deviznu politiku;dræi meunarodne priËuve RH iupravlja njima; izdaje novËanice ikovani novac; izdaje i oduzimaodobrenja za rad banaka; nadzireposlovanje banaka i donosi podza-konske propise kojima se regulirabankarsko poslovanje itd.

Radi ostvarivanja utvrene mone-tarne i devizne politike HNB moæeodrediti mjere i instrumente potrebneza reguliranje kreditne aktivnosti ilikvidnosti banaka i za reguliranjekoliËine novca u opticaju te donositimjere u vezi s kamatnim stopama iteËajem domaÊe valute.

Novost koju uvodi KonaËni prijed-log odnosi se na zabranu bilo kakvogizravnog oblika financiranja dræave.Ta novina proizlazi iz obveze razdva-janja monetarne politike od fiskalnepolitike. Tom se zabranom namjerava,navodi predlagatelj, onemoguÊitiantiinflatorne utjecaje takvog finan-ciranja koje bi bilo u opreci sosnovnim ciljem srediπnje banke. ToÊe utjecati na veÊe orijentiranje dræaveprema træiπtu novca i kapitala u RH injegovom razvoju, πto Êe pridonijeti irazvoju ukupnoga financijskog træiπ-ta kao i ukupnom gospodarskomrazvitku a HNB omoguÊiti bolje voe-nje monetarne politike.

Sadaπnje priËuve HNB rasporeujuse u temeljni kapital u iznosu do 2,5milijarde kuna a ostatak u opÊe iposebne priËuve.

RASPRAVA

U Æupanijskom domu uvodno jegovorio pomoÊnik ministra financijaMiljenko FiËor. Za razliku od prvogËitanja u KonaËnom je prijedloguunesena odredba (zahtjevi iz rasprave)o odgovornosti HNB prema Zastup-niËkom domu te da Odbor za izbor,imenovanja i upravne poslove dajeprijedlog ZastupniËkom domu zaimenovanje guvernera i vanjskihËlanova Savjeta HNB. Proπiren je i

krug osoba koje ne mogu biti ËlanoviSavjeta na Ëlanove Vlade RH i osobekoje je imenovala Vlada RH (pomo-Ênici ministara itd.). Na guvernera ivice guvernera primjenjivat Êe seodredbe Zakona o obvezama i pravimadræavnih duænosnika s tim da se nanjih ne odnose mjerila za utvrivanjeplaÊa i ostalih materijalnih prava,rekao je, meu ostalim, pomoÊnikministra.

Za raspravu se javio jedino mr.Franjo KriæaniÊ (HDZ) te rekao da imaviπe razloga zbog kojih je teπkoglasovati za predloæeni zakon. Jedanod njih je opasnost, koja se ovdjespominje kao sigurnost, da Êe HNBbrinuti o stabilnim makroekonom-skim agregatima, cijenama, teËaju,kamatama. Drugi je izbor guvernera iSavjeta Ëije se imenovanje prepuπtaZastupniËkom domu πto opet govorida Êe oni biti birani po politiËkojpodobnosti i da Êe provoditi politiku,a ne stabilnost dræave. Zbog tih idrugih razloga smatra da HNB neÊebiti nezavisna, nestranaËka institucijaodgovorna samo hrvatskome narodui na tragu oËuvanja ekonomske,gospodarske, financijske i svakedruge stabilnosti ove dræave pa jepredloæio suzdræanost pri glasovanju.

Predsjednica Doma dr. KaticaIvaniπeviÊ objasnila je da Dom nemoæe biti suzdræan veÊ da mora datimiπljenje, pozitivno ili negativno te jedala na glasovanje KonaËni prijedlogovog zakona.

ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm nniijjee ppooddrrææaaoo ((1122””zzaa””,, 2255 ””pprroottiivv””)) ddoonnooππeennjjee KKoonnaaËËnnooggpprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa oo HHrrvvaattsskkoojjnnaarrooddnnoojj bbaannccii.. DDooddaajjmmoo ddaa jjee ttaakkaavvpprriijjeeddlloogg DDoommuu ddaaoo ii OOddbboorr zzaaggoossppooddaarrssttvvoo ii ffiinnaanncciijjee,, zzaa rraazzlliikkuu ooddppoozziittiivvnnoogg mmiiππlljjeennjjaa OOddbboorraa zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo kkoojjii jjee uuttvvrrddiioo ddaa nneemmaauussttaavvnnoopprraavvnniihh zzaapprreekkaa zzaa ddoonnooππeennjjeeoovvoogg zzaakkoonnaa..

––..KK..

BROJ

295

39

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

Zabrana izravnog financiranja dræave

RASPRAVA

O PRIJEDLOGU

Page 39: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm jjee bbeezz rraasspprraavvee,,uuvvaaææiivvππii ppoozziittiivvnnoo mmiiππlljjeennjjee nnaaddlleeæænniihhrraaddnniihh ttiijjeellaa ppooddrrææaaoo KKoonnaaËËnnii pprriijjeedd--lloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo oossnnoovvaammaa ddeevviizznnoogg ssuussttaavvaa,,ddeevviizznnoogg ppoosslloovvaannjjaa ii pprroommeettuu zzllaattaa..PPooddssjjeettiimmoo,, oo rraazzlloozziimmaa zzaa ddoonnooππeennjjeeoovvoogg zzaakkoonnaa ii oo pprreeddllooææeenniimm rrjjeeππee--nnjjiimmaa ddeettaalljjnnoo ssmmoo ppiissaallii uu nnaaππeemmlliissttuu bbrroojj 229900.. oodd 66.. ooææuujjkkaa ((ssttrr.. 4444 --4477.. ppoodd nnaasslloovvoomm ””LLiibbeerraalliizziirraannaaddeevviizznnaa rreegguullaattiivvaa””)) pprriikkaazzuujjuuÊÊii rraass--pprraavvuu oo PPrriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa kkoojjii jjeeddoobbiioo ppooddrrππkkuu vveeÊÊiinnee zzaassttuuppnniikkaaoobbaajjuu ddoommoovvaa.. Stoga Êemo ovaj putspomenuti samo osnovna pitanja kojase njime rjeπavaju te razlike izmeurjeπenja predvienih KonaËnim pri-jedlogom zakona u odnosu na onaprvobitno predloæena iz Prijedlogazakona (o tome je zastupnicima govo-rio MMiilljjeennkkoo FFiiËËoorr,, pomoÊnik mini-stra financija).

Predloæenim izmjenama i dopu-nama Zakona o osnovama deviznogsustava, deviznog poslovanja i pro-metu zlata ureuju se: deviznokreditiranje domaÊih pravnih osobaza sva tekuÊa plaÊanja u inozemstvo iza polaganja na devizne raËune;moguÊnost kupovanja deviza radipolaganja na devizne raËune oddomaÊih pravnih osoba, bez navoenjaosnove plaÊanja; moguÊnost konver-zije deviza te liberalizacija izmirenjaobveza i potraæivanja s inozemstvom.Pored toga, proπiruje se definicijadeviznog træiπta uvoenjem Mini-starstva financija, kao novogsudionika u direktnim kupoproda-jama deviza s Hrvatskom narodnombankom, koje se pojavljuje u ulozi”ovlaπtenika ” Republike Hrvatske.Osim toga, stranim osobama omo-

guÊuje se slobodan transfer sredstavau inozemstvo s njihovih deviznihraËuna, omoguÊuju se devizna pla-Êanja u sluËajevima kupoprodajepotraæivanja po osnovi izvoza roba iusluga, te proπiruju ovlasti, poveÊavaefikasnost i transparentnost kaznenihodredbi Zakona.

Po rijeËima predstavnika predla-gatelja slijedom primjedbi i prijedlogaiznesenih u raspravi prilikom prvogËitanja predloæenog zakona iz njego-vog teksta izbrisan je Ëlanak 9. stavak1. kojim je bila definirana odgo-vornost Hrvatske narodne banke zaopÊu likvidnost u plaÊanjima premainozemstvu. Razlog - Prijedlogomzakona o Hrvatskoj narodnoj bancikoji je istodobno u saborskoj proce-duri, na drugaËiji naËin se definirajuciljevi i zadaci centralne banke.Nadalje, dopunom Ëlanka 10. stavak1. toËka 4. Zakona predvieno je daMinistarstvo financija sudjeluje nadeviznom træiπtu ”u ime i za raËunRepublike Hrvatske”. BuduÊi da seMinistarstvo, kao novi sudionikdeviznog træiπta u direktnim kupo-prodajama deviza s Hrvatskom narod-nom bankom, pojavljuje u ulozi”ovlaπtenika” Republike Hrvatske,devizni priljevi koji proizlaze izposlova koje obavlja u ime i za raËundræave pripadaju Republici Hrvatskoj.

U nastavku spomenimo da jepredloæen novi tekst Ëlanka 44.Zakona kojim se reguliraju druginaËini izmirenja obveza i potraæivanjas inozemstvom (prijeboj dugovanja spotraæivanjem, cesija, asignacija, pre-uzimanje duga). Prema predloæenom,Hrvatska narodna banka izdavala biodobrenja za navedene poslove bezposebnih ograniËenja i uvjeta doka-zivanja pravnog interesa. Izdavanjeodobrenja zadræalo bi se u prijelaznomrazdoblju samo radi nadzora nad timposlovima u smislu praÊenja utjecajana opÊu likvidnost u plaÊanjimaprema inozemstvu.

Dopunom Ëlanka 44a. djelomiËno jeprihvaÊen zahtjev za proπirenjesubjekata u obavljanju poslova kupnjei prodaje deviznih potraæivanja prav-nih osoba po osnovi kupoprodaje robai usluga. Pored domaÊih banaka, teposlove bi ubuduÊe mogle obavljati idruge za to ovlaπtene pravne osobe (tobi odreivao ministar financija). Uobrazloæenju predlagatelja, meuostalim, stoji da valja odrediti nadleæ-nost nadzora i kontrole nad ”drugimovlaπtenim pravnim osobama” teuvjete njihova poslovanja (npr. mini-malni iznos kapitala s kojim morajuraspolagati, tehniËka i kadrovskaopremljenost i dr.).

Spomenimo, nadalje, da je iz tekstapostojeÊeg Zakona izostavljen Ëlanak67. kojim su bile definirane deviznerezerve Republike Hrvatske. Razlog -Prijedlogom zakona o Hrvatskojnarodnoj banci drugaËije su defi-nirane meunarodne priËuve Repu-blike Hrvatske. Osim toga, upoglavlju II. Prijedloga zakona, podnazivom: ”Ocjena stanja i osnovnapitanja koja se trebaju ureditizakonom te posljedice koje Êe proisteÊinjegovim donoπenjem” brisane sunavedene Ëetiri faze liberalizacijedeviznog sustava, kao i efekatkonverzije deviza koji govori o pove-Êanju nekamatnih prihoda banaka.

BuduÊi da se na sjednici Æupanij-skog doma, osim predstavnika pred-lagatelja, nitko drugi nije javio zarijeË, odmah se preπlo na glasovanje.Ishod - ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoomm jjee,, uuvvaaææiivvππiippoozziittiivvnnoo mmiiππlljjeennjjee OOddbboorraa zzaa zzaakkoo--nnooddaavvssttvvoo ii OOddbboorraa zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo iiffiinnaanncciijjee,, jjeeddnnooggllaassnnoo ppoodduupprrooKKoonnaaËËnnii pprriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjee--nnaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo oossnnoovvaammaaddeevviizznnoogg ssuussttaavvaa,, ddeevviizznnoogg ppoosslloo--vvaannjjaa ii pprroommeettuu zzllaattaa..

MM..KKoo..

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

BROJ

295

40

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA

DEVIZNOG SUSTAVA, DEVIZNOG POSLOVANJA I PROMETU ZLATA

Page 40: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

PRIJEDLOG ODLUKE O RASPISIVANJU REFERENDUMA

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoommuussvvoojjiioo jjee ii uuppuuttiioo ZZaassttuuppnniiËËkkoommddoommuu PPrriijjeeddlloogg ooddlluukkee oo rraassppiissiivvaannjjuurreeffeerreenndduummaa kkoojjiimm bbii ssee ggrraaaanniiRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iizzjjaassnniillii ooooddbbiijjaannjjuu iillii pprriihhvvaaÊÊaannjjuu pprreeddllooææeenniihhuussttaavvnniihh pprroommjjeennaa.. PPrreeddllaaggaatteelljj jjee bbiiooOOddbboorr ÆÆuuppaanniijjsskkoogg ddoommaa zzaa UUssttaavv iiPPoosslloovvnniikk..

O PRIJEDLOGU

U pojaπnjenju Nacrta stoji kako jeZastupniËki dom Hrvatskog saboradonio na sjednici 14. oæujka 2001.godine Odluku o pristupanju pro-mjeni Ustava Republike Hrvatske.Ova odluka je donesena svega trimjeseca nakon opseæne revizijeUstava koja je zavrπila 9. studenoga2000. πto je neuobiËajeno i nepri-mjereno demokratskim dræavamakoje dræe do svog Ustava i poπtuju gakako temeljni pravni akt. Donoπenjunavedene Odluke nije prethodilo pret-hodno miπljenje Æupanijskog domaËime je grubo povrijeena odredbaËlanka 144. stavka 1. Ustava Repu-blike Hrvatske. Zbog toga je 80zastupnika oba doma Hrvatskogsabora podnijelo 20. oæujka 2001.godine Ustavnom sudu RepublikeHrvatske Zahtjev za ocjenu ustavnostiOdluke ZastupniËkog doma od 14.oæujka 2001. da se pristupi promjeniUstava bez prethodnog miπljenjaÆupanijskog doma.

»lankom 81. stavak 1. podstavak 1.Ustava Republike Hrvatske propisanoje da Æupanijski dom predlaæeZastupniËkom raspisivanje referen-duma, a Ëlanak 87. Ustava propisujeda ZastupniËki dom moæe raspisatireferendum o prijedlogu za promjenuUstava te je odluka donesena nareferendumu obvezatna.

Predloæene promjene u bitnomemijenjaju strukturu najviπeg pred-stavniËkog tijela i nositelja zako-nodavne vlasti u RH (Sabor RepublikeHrvatske), a istovremeno se nepredviaju opÊi parlamentarni izborikako bi, sada jednodomni parlament,imao neprijeporni demokratski legiti-mitet. Takoer se predlaæe promjena

Ëlanka 45. Ustava prema kojoj biodredba da opÊe i jednako biraËkopravo koje imaju svi hrvatskidræavljani s navrπenih 18 godina,gubila ustavno-pravni karakter iznaËaj, πto kasnije moæe na razinizakonske razrade dovesti do bitnogsuæavanja ili Ëak uskraÊivanja pravaglasa hrvatskom dræavljaninu sprebivaliπtem izvan Hrvatske.

Poznato je da je referendum osnovnioblik neposredne demokracije agraani Hrvatske imaju pravo izjas-niti se i dati konaËni sud slaæu li se iline s najnovijim promjenama Ustavaglede sadræajne i vremenske kompo-nente promjena. Stoga je OdborÆupanijskog doma za Ustav i Poslov-nik predloæio Domu da ZastupniËkomdomu uputi zahtjev za raspisivanjereferenduma na kojem Êe graanimabiti postavljena slijedeÊa pitanja:

1. Podræavate li najnoviji prijedlogza promjenu Ustava RepublikeHrvatske?

2. Smatrate li da u Ustav RepublikeHrvatske treba sadræavati odredbu pokojoj svi hrvatski dræavljani s navrπe-nih 18 godina imaju opÊe i jednakobiraËko pravo?

RASPRAVA

Uvodno je u ime Odbora za Ustav iPoslovnik IIvvaann BBrrlleekkoovviiÊÊ pojasnioNacrt prijedloga odluke o raspisi-vanju referenduma.

RRaattkkoo MMaarriiËËiiÊÊ ((SSDDPP)) je istaknuokako je Æupanijski dom u dva navrataodbio raspraviti o predloæenim ustav-nim promjenama, a sada predlaæereferendum vezan uz te iste promjene.Kaæe, kako Æupanijski dom moæedavati takav prijedlog, ali bi prvotrebao provesti raspravu na tu temu.Smatra kako Êe predloæena pitanja nareferendumu dovesti biraËko tijelo uzabludu te Êe se ono podijeliti na dvijeteze. Prva je, je li nam potrebna brza

promjena Ustava, a druga je ukidanjeÆupanijskog doma, te odgovori neÊebiti u skladu s vaænoπÊu tih pitanja,tvrdi zastupnik. Naglasio je takoer,da pitanje biraËa nije nikad bilorijeπeno Ustavom, nego zakonom, dokje opstanak Æupanijskog doma trebalobraniti procedurom koja nije prove-dena.

Upravo sada je vrijeme da se

predloæi referendum

Za repliku se javio IIvvaann BBrrlleekkoovviiÊÊ..Rekao je da donoπenje i promjeneUstava imaju tri faze, te da je upravodanas vrijeme da se dosljedno istrogo, poπtujuÊi Ustav, predloæiZastupniËkom domu raspisivanjereferenduma, buduÊi da je promjenaUstava doπla do faze prijedlogapromjene. Osvrnuo se potom nadrugo predloæeno referendumskopitanje. Smatra, kako Êe prijedlogpromjena oko biraËkog prava dovestiu nejednak poloæaj graane RepublikeHrvatske, pogotovo njih 368 tisuÊakoji nemaju prebivaliπte u Hrvatskoj.Ukazao je potom na to kako imanajmanje 20 posto dræava u Europi isvijetu u kojima je obvezno da seUstav mijenja iskljuËivo putemreferenduma.

Druga faza promjene Ustava, ukojoj se sada nalazi ZastupniËki dom,je Nacrt promjene Ustava, odgovorioje RRaattkkoo MMaarriiËËiiÊÊ ((SSDDPP)),, dodavπi kakoUstav kaæe da ZastupniËki dom moæeraspisivati referendum o prijedloguza promjenu Ustava, a ne o Nacrtu.

ZastupniËki dom je utvrdio Nacrtpromjene Ustava i po PoslovnikuZastupniËkog doma Odbor za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav imaovlasti da izradi prijedlog promjenaUstava, πto predstavlja treÊu fazupromjene Ustava, odgovorio je IIvvaannBBrrlleekkoovviiÊÊ.. Zastupnici su dobiliPrijedlog promjene Ustava, tako da jeupravo sada vrijeme za eventualnoraspisivanje referenduma, tvrdizastupnik.

Za rijeË se javio i JJuulliijjee DDeerroossssii((HHDDZZ)).. Konstatira kako je postavljenopitanje procedure, za koju su, kaæe,

BROJ

295

41

O PRIJEDLOGU

RASPRAVA

NACRT PRIJEDLOGA ODLUKE O RASPISIVANJU REFERENDUMA

Referendum je osnovni oblik neposredne demokracije a graani Hrvatske imaju pravo izjasniti se i dati konaËni

sud slaæu li se ili ne s najnovijim promjenama Ustava glede sadræajne i vremenske komponente promjena

Referendum - temelj demokracije

Page 41: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

HRVATSKI SABOR

zastupnici bivπe oporbe govorili da jebit demokracije. Smatra dalje, kako doprijedloga ukidanja Æupanijskogdoma ne bi doπlo da veÊinu u njemuima SDP i da ne postoji strahvladajuÊe πestorke od loπih izbornihrezultata na lokalnim izborima.Takoer tvrdi, kako se ne bipredlagala ni promjena gledeizbornog prava da su hrvatskidræavljani izvan Hrvatske glasovaliveÊinom za SDP. Za navedeno kaæe,kako nema veze s procedurom, negopredstavlja bit stvari. U nastavkuizlaganja ukazao je na niz jeziËnihpogreπaka u Nacrtu prijedloga odlukeo raspisivanju referenduma te jepredloæio njihove ispravke.

PPeettaarr NNoovvaaËËkkii ((HHSSSS)) je tada upitaokoja veÊina zastupnika je potrebna dabi Nacrt bio izglasan.

Predsjednica ddrr.. KKaattiiccaa IIvvaanniiππeevviiÊÊje odgovorila kako je potrebna obiËnaveÊina.

U pravu je onaj tko ima batinu

MMrr.. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)) osvrnuose na izlaganja gospode BrlekoviÊa iMariËiÊa oko toga tko je u pravu.Rekao ja kako je prije u pravu bioHDZ, a sada su to πestorica, nekada su“zgodni” ljudi bili ©kegro i Mateπa, adanas su to ©krabalo i RaËan,konstatiravπi kako je u pravu onaj tkoima batinu. Dræi da je Æupanijski domodbio raspravljati o ustavnim promje-nama jer je protiv njih te tvrdi kakoje protiv toga i veÊina graanaHrvatske. BuduÊi da nema “batinu”kojom bi nekoga uvjerio, kaæe, da jepotrebno raspisati referendum. Za-stupniËki dom ima pravo pokretatiinicijativu za promjenom Ustava, dokÆupanijski dom po Ustavu to moæesprijeËiti, zakljuËuje zastupnik. Sma-tra da prvo predloæeno referen-dumsko pitanje nije jasno i dagraani neÊe shvatiti πto se njimepita, buduÊi da ljudi nisu upoznati sasadræajem ustavnih promjena. Pitanjemoæe glasiti samo: jeste li ili niste zaponovnu promjenu Ustava, dræi

gospodin RoæiÊ. Na kraju izlaganjaosvrnuo se i na ukidanje Æupanijskogdoma te je rekao da se veÊa graja ujavnosti podigla oko sudbine dvaslona na Brijunima nego oko “grobljaslonova”.

Zna se tko je u pravu izmeu menei gospodina BrlekoviÊa, rekao jeRRaattkkoo MMaarriiËËiiÊÊ ((SSDDPP)),, odgovorivπikako Êe taj odgovor dati biraËi nareferendumu. ZakljuËio je da upravoo tom odgovoru Æupanijski dom nijehtio raspravljati kad je imao πansu.

ZZllaattkkoo KKoommaaddiinnaa ((SSDDPP)) je miπljenjada se referendum traæi u pogreπnovrijeme, buduÊi da se mogao zatraæitiveÊ u fazi inicijative. Æupanijski domtu inicijativu o ustavnim promjenamanije stavio na dnevni red, a upravo jetemeljem negativnog miπljenja o njojmogao zatraæiti referendum, zakljuËioje zastupnik.

- Nismo mogli, smatra IIvvaann AArraalliiccaa((HHDDZZ;; iimmeennoovvaann OOddlluukkoomm PPrreedd--ssjjeeddnniikkaa RReeppuubblliikkee)).. Da smo touËinili, onda niËega ovoga danas ne bibilo, jer interpretacija “mogli smo” nebi davala moguÊnost rasprave, dræizastupnik.

Mislim da bi Sabor, kao zakono-davna vlast, morao poπtivati proce-duru, meutim ona se ne poπtuje, πtodokazuje i tuæba poslana Ustavnomsudu, rekao je SSrreeÊÊkkoo KKlljjuunnaakk ((HHSSSS)).Smatra kako je najvaænije definiratiπto mi u ovom momentu trebamo tehoÊemo li zbog ovako neureenedræave imati problema u buduÊnosti.Zbog toga je, kaæe, vrlo æalostan, jerustvari ne zna u kakvoj dræavi æivi, jeli ona pravna i funkcionira li uopÊe.Miπljenja je da se ovako naglom,ishitrenom, nasilniËkom i silovanomprocedurom promjene Ustava ne æelipostiÊi niπta drugo nego zadræativlast, dok su, kaæe, argumenti ouπtedi, priËe za malu djecu. ZakljuËioje da je Æupanijski dom trebao joπraspravljati o procesuiranju krimi-nala, povratku novca koji je iznesennatrag u Hrvatsku, gospodarskojstrategiji, obnovi, prometnoj poveza-nosti te smanjivanju nezaposlenosti,

no, kaæe, obavit Êe to netko drugi unekom buduÊem Æupanijskom domu.

Prijedlog promjena Ustava donosidvije glavne promjene, ukidanjeÆupanijskog doma i prebacivanjereguliranja opÊeg prava glasa udomenu zakona, dræi ddrr.. BBrraannkkoo SSrruukk((SSDDPP)).. Istaknuo je tada da uprijedlogu Odbora za Ustav i Poslov-nik vidi nedosljednost te smatra kakoje trebalo predloæiti i treÊe referen-dumsko pitanje: “Jeste li ili ne zaukidanje Æupanijskog doma”. Dosljed-nost je, kaæe, vrlina, te neÊe glasovatiza Prijedlog odluke o raspisivanjureferenduma.

Nakon rasprave u ime predlagateljaIIvvaann BBrrlleekkoovviiÊÊ odgovorio je naiznesene primjedbe. Prvo je rekaokako odaje priznanje naËinu na kojise zastupnici bore za neπto πto se nemoæe obraniti. Potom se osvrnuo naprimjedbu gospodina Komadine.Smatra da prijedlog za raspisivanjereferenduma nije mogao biti upuÊenranije. Da bi zastupnici znali o kakvojÊe se promjeni Ustava raditi morajuprvo dobiti prijedlog tih promjena,istiËe zastupnik i dodaje da tek ondamogu reÊi prihvaÊaju li ili ne tepromjene. ©to se referendumskogpitanja oko ukidanja Æupanijskogdoma tiËe, rekao je kako dræi da je uovom momentu mnogo vaænijiprijedlog promjene koji bi doveoodreene dræavljane Hrvatske usituaciju da izgube pravo glasa akonemaju prebivaliπte u RepubliciHrvatskoj. Na kraju je prihvatiojeziËne ispravke referendumskih pita-nja te predloæio da glase: “Podræavateli najnoviji prijedlog za promjenuUstava Republike Hrvatske” i“Smatrate li da u Ustavu trebazadræati odredbu po kojoj svi hrvatskidræavljani s navrπenih 18 godinaimaju opÊe i jednako pravo glasa”.

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ÆÆuuppaanniijjsskkii ddoommuussvvoojjiioo jjee PPrriijjeeddlloogg ooddlluukkee oo rraassppii--ssiivvaannjjuu rreeffeerreenndduummaa ii uuppuuttiioo ggaaZZaassttuuppnniiËËkkoomm ddoommuu nnaa ooddlluuËËiivvaannjjee..

MM..SS..

BROJ

295

42

Page 42: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

IHS20.IV. 2001.

IZVJE©∆E VLADE RH

NNaa ssjjeeddnniiccii ssrreeddiinnoomm ooææuujjkkaaZZaassttuuppnniiËËkkii ddoomm jjee,, mmeeuu oossttaalliimm,,rraazzmmoottrriioo ii pprriihhvvaattiioo ((ggoottoovvoo bbeezzrraasspprraavvee)) IIzzvvjjeeππÊÊee VVllaaddee RRHH ooiizzvvrrππeennjjuu nnjjeeggoovviihh zzaakklljjuuËËaakkaa oodd 2277..lliippnnjjaa 22000000.. ggooddiinnee,, uu ssvveezzii sspprriipprreemmoomm ppooppiissaa 220000 nnaajjbbooggaattiijjiihhoobbiitteelljjii uu HHrrvvaattsskkoojj..

Podsjetimo, u lipnju proπle godine,prilikom rasprave o Prijedloguzakona o reviziji pretvorbe iprivatizacije, zastupnici su zaduæiliVladu da u roku od 60 dana objavipopis 200 najbogatijih obitelji uRepublici Hrvatskoj (po meunarod-nim standardima) te imovinskekartice odreenih duænosnika, urazdoblju od 1990. do 2000. godine. UIzvjeπÊu πto ga je predsjednikuZastupniËkog doma dostavila joπ urujnu proπle godine (datira iz kolo-voza 2000.) Vlada tvrdi da prvi dio togZakljuËka nije moguÊe provesti zbognjegove nejasnoÊe i nedoreËenosti, a istoga πto bi se objavom podataka oodreenoj imovini povrijedila obvezaËuvanja poslovne tajne. Prema navo-dima u IzvjeπÊu drugom zahtjevuZastupniËkog doma moæe se samodjelomiËno udovoljiti, buduÊi da jeZakon o obvezama i pravima dræavnihduænosnika prema kojem su oni duænipredoËiti pisanu izjavu o svojoj imovi-ni stupio na snagu tek u srpnju 1998.godine. To znaËi da se tek od tog datu-ma mogu dostaviti podaci o imoviniosoba koje su obnaπale duænost pred-sjednika Hrvatskog fonda za privati-zaciju i Hrvatskog zavoda za mirovin-sko osiguranje (Vlada je obeÊala da Êete imovinske kartice objaviti u sred-stvima javnog priopÊavanja).

BuduÊi da predstavnici predlaga-telja na sjednici ZastupniËkog domanisu obrazloæili Vladino IzvjeπÊe, unastavku ga donosimo u cijelosti.

IIZZVVJJEE©©∆∆EE VVLLAADDEE

Po toËki 3. ZakljuËka ZastupniËkogdoma Hrvatskoga dræavnog sabora,od 27. lipnja 2000., kojim je VladaRepublike Hrvatske zaduæena da uroku od 60 dana objavi, po meu-narodnim standardima, 200 najbo-gatijih obitelji u Republici Hrvatskoj,Vlada Republike Hrvatske ne moæepostupiti zbog njegove nejasnoÊe,nedoreËenosti i uslijed toga moguÊihrazliËitih tumaËenja.

U svijetu ne postoje meunarodnistandardi po kojima bi se mjeriloneËije bogatstvo. Postoje Ëasopisi, kojina temelju razliËitih kriterija (najËeπ-Êe poreznih) objavljuju liste najbogati-jih ljudi, ali se oni ne mogu smatratinekim meunarodno priznatimstandardima kojima se na pouzdannaËin moæe utvrditi bogatstvo,odnosno vrijednost cjelokupne imovi-ne neke osobe.

Pa Ëak i kad bi se pokuπalo, i tosamo kroz primjenu poreznih propisautvrditi bogatstvo neke osobe, tootvara niz pitanja. Naime, oporezujese dobit, dohodak, promet nekretnina,odnosno odreene nekretnine, ali ne icjelokupna imovina, odnosno bogat-stvo odreene osobe. S tim u vezi,Vlada Republike Hrvatske napominjeda u propisima Republike Hrvatske nepostoji definicija imovinske kartice,kao πto ne postoji niti jedinstvenikriterij za utvrivanje odreeneimovine odreene osobe i njezinevrijednosti.

Nadalje, postavlja se pitanje πto serazumijeva pod pojmom ”bogatstva”,kao i pod pojmom ”obitelj”, odnosno”bogate obitelji”, s obzirom na to dapojam obitelji nije definiran propisimau Republici Hrvatskoj (smatraju li sepod tim pojmom samo krvni srodnicii do kojeg stupnja ili i srodnici po

tazbini. Sporno je i to da li Êe se uneËije bogatstvo unositi samo imovinadruπtava Ëiji je osnivaË ili suosnivaËili i imovina druπtava Ëiji osnivaËi suËlanovi obitelji te osobe, zatim da li Êese u imovinu odnosno bogatstvouraËunavati i vrijednost povezanihdruπtava, i sl.

Navedeni ZakljuËak ZastupniËkogdoma Hrvatskoga dræavnog saboranije moguÊe provesti ni zbog toga πtobi se prikupljanjem ili objavompodataka o odreenoj imovini povrije-dila obveza Ëuvanja poslovne tajne.Naime, odreeni podaci se u trgo-vaËkim druπtvima, sukladno zakonu,smatraju tajnim podacima.

Iz svih navedenih razlogaZakljuËak Hrvatskoga dræavnog sab-ora je neprovediv. Kako bi ga VladaRepublike Hrvatske mogla izvrπiti,predlaæe se da Hrvatski dræavni sabortaj ZakljuËak dopuni s toËnomnaznakom svih otvorenih pitanja kojaje Vlada Republike Hrvatske istak-nula u ovom miπljenju.

Zaduæenje koje je Hrvatski dræavnisabor toËkom 4. istog ZakljuËka daoVladi Republike Hrvatske, da javnostiobjavi imovinske kartice odreenihduænosnika, od 1990. do 2000. godi-ne, moguÊe je samo djelomice reali-zirati. Naime, Ëlankom 19. Zakona oobvezama i pravima dræavnih duæno-snika (”Narodne novine”, brojevi101/98., 135/98., 105/99., 25/2000. i73/2000.), odreeno je da su osobekoje se u smislu toga Zakonasmatraju duænosnicima duæne pod-nijeti pisanu izjavu o svojoj imoviniod dana stupanja na duænost. Navede-ni Zakon stupio je na snagu 28.srpnja 1998. godine, pa se tek od togdatuma mogu dostaviti podaci oimovini osoba koje su u razdobljunjegova stupanja na snagu, pa dodonoπenja spomenutog ZakljuËka

BROJ

295

43

IZVJE©∆E VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O IZVR©ENJU ZAKLJU»KA ZASTUPNI»KOG

DOMA OD 27. LIPNJA 2000. GODINE U SVEZI S PRIPREMOM POPISA 200 NAJBOGATIJIH

OBITELJI U REPUBLICI HRVATSKOJ

VVllaaddaa RRHH ttvvrrddii ddaa nnee mmooææee oobbjjaavviittii ppooppiiss 220000 nnaajjbbooggaattiijjiihh oobbiitteelljjii uu HHrrvvaattsskkoojj zzbbooggnneejjaassnnooÊÊaa ii nneeddoorreeËËeennoossttii ZZaakklljjuuËËkkaa ZZaassttuuppnniiËËkkoogg ddoommaa aa ii zzbboogg ËËiinnjjeenniiccee ddaa bbii ssee oobbjjaavvoommppooddaattaakkaa oo ooddrreeeennoojj iimmoovviinnii ppoovvrriijjeeddiillaa oobbvveezzaa ËËuuvvaannjjaa ppoosslloovvnnee ttaajjnnee..

ZakljuËak ZastupniËkog doma

neprovediv

IZVJE©∆E VLADE

Page 43: IseljeniËki skup posveÊen Hrvatima koji æive u BiH · - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi - Prijedlog zakona o izmjenama i ... izmjenama i dopunama

Hrvatskoga dræavnog sabora,obnaπale duænost predsjednikaHrvatskog fonda za privatizaciju iHrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje.

Sukladno ZakljuËku ZastupniËkogdoma Hrvatskoga dræavnog sabora,Vlada Republike Hrvatske Êe tekartice objaviti u sredstvima javnogpriopÊavanja. Podatke o imovini osobakoje su bile Ëlanovi upravnih odborau Hrvatskom fondu za privatizaciju iHrvatskom zavodu za mirovinskoosiguranje nije, meutim, moguÊeobjaviti jer te osobe nisu duænosnici usmislu navedenog Zakona, pa nisu nibile duæne dostavljati pisane izjave osvojoj imovini.

RRAASSPPRRAAVVAA

ZZAASSTTUUPPNNII»»KKII DDOOMM

Jedini sudionik rasprave na sjedniciDoma bio je MMiillaann KKoovvaaËË, glasno-govornik Kluba zastupnika HDZ-a.Najprije je zatraæio da se rasprava oovoj toËki dnevnog reda odgodi, uzobrazloæenje da na sjednici nijenazoËan predstavnik predlagatelja.BuduÊi da taj njegov prijedlog nijeusvojen, obrazloæio je stajaliπta svojihstranaËkih kolega. Najprije je pod-sjetio zastupnike na razloge zbogkojih je ZastupniËki dom donio spo-menute ZakljuËke, odnosno obvezao

Vladu RH da objavi popis 200najbogatijih obitelji u Hrvatskoj teimovinske kartice odreenih duæno-snika za razdoblje od 1990. do 2000.godine. Naime, u raspravi o Prijed-logu zakona o reviziji pretvorbe iprivatizacije u lipnju proπle godine,veÊina oporbenih zastupnika, danasstranaka vladajuÊe koalicije, tvrdila jeda je Zakon o pretvorbi i privatizacijidonesen s namjerom da se obogateobitelji (200) bliske HDZ-u, teupozoravala na spregu izmeuduænosnika tadaπnje Vlade i drugihinstitucija vlasti s gospodarstvom. Toje, kaæe, ponukalo Klub zastupnikaHDZ-a da se zaloæi za utvrivanjeistine i objavu traæenih podataka.Meutim, u rujnu proπle godine Vladaje izvijestila ZastupniËki dom da nemoæe udovoljiti njegovu zahtjevu i toiz viπe razloga koje navodi u IzvjeπÊu.Oni isti ljudi koji su najprije tvrdili dasu najbogatije obitelji u HrvatskojËlanovi HDZ-a ili bliski toj stranci,sada kaæu da ne mogu obznaniti okojim se to obiteljima radi (navodnone znaju πto je to obitelj, πto je toimovina, bogatstvo, itd.) negodovao jeKovaË. To znaËi da su optuæbe na teretHDZ-a dobro iskoriπtene u predi-zbornoj kampanji a javnost je ostalaprikraÊena za pravu istinu, zakljuËioje. U prilog tome da se radi o Ëistojizmiπljotini i podmetanju HDZ-usvjedoËi - kaæe - i Ëinjenica da su,prema podacima objavljenim u”Nacionalu”, samo trojica HDZ-ovacana listi graana koji imaju najveÊeplaÊe u Hrvatskoj (meu prvih 60). U

IzvjeπÊu Vlade, meutim, stoji da supodaci o odreenoj imovini poslovnatajna dok se za heroinu Ankicu Lepej,koja je odala raËun predsjednikaTumana, tvrdilo da je napraviladobro djelo i da je to bilo u interesunaroda, negodovao je zastupnik. Pod-sjetio je, meu ostalim, i na zahtjevZastupniËkog doma (na njegovuinicijativu) da se objave imovinskekartice svih koji su bili na ËeluHrvatskog fonda za privatizaciju,Mirovinskog fonda te upravnihodbora tih institucija. BuduÊi da jeVlada obeÊala da Êe to uËiniti joπ ukolovozu proπle godine (za duæno-snike Ëiji su joj podaci dostupni)zanima ga zaπto to dosad nije uËinilaili zaπto predsjednik Sabora to nijeuËinio barem za one koji su danaszastupnici i imaju imovinsku karticu.

Na kraju je izjavio da Klub zastup-nika HDZ-a ne prihvaÊa VladinoIzvjeπÊe o nemoguÊnosti utvrivanja200 najbogatijih obitelji u Hrvatskoj.Umjesto toga sugerira ZastupniËkomdomu da ponovno obveæe Vladu RH dau roku 30 dana postupi po zakljuË-cima donesenim 27. lipnja proπlegodine.

BuduÊi da se viπe nitko nije javioza rijeË potpredsjednik Doma mmrr..MMaattoo AArrlloovviiÊÊ je zakljuËio raspravu.

NNaajjpprriijjee jjee ddaaoo nnaa ggllaassoovvaannjjeezzaakklljjuuËËaakk ππttoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo KKlluubbzzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa,, aallii ggaa zzaassttuuppnniicciinniissuu ppooddrrææaallii.. UUmmjjeessttoo ttooggaa pprriihhvvaattiilliissuu,, vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((8877 ””zzaa””,, 2255””pprroottiivv”” ii 11 ssuuzzddrrææaann)) VVllaaddiinnooIIzzvvjjeeππÊÊee..

MM..KKoo..

IHS20.IV. 2001.

IZVJE©∆E VLADE RH

BROJ

295

44

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:dr. Æeljko Sabol

OSNIVA» I IZDAVA»: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

REDAKCIJA: Mirjana Kozar, Marija KrakiÊ (zamjenica glavnog i odgovornog

urednika), Ina Kralj, –ura KrmpotiÊ, Marta Micek, Mirena Pehnec, Jasna RodiÊ, Mario

Selnik, Jasenka ©arlija i Vjekoslav Æugaj

GRAFI»KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

RA»UNALNA OBRADA: Ivo Raa

TAJNICA REDAKCIJE: Anita VuksanoviÊ

ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722

fax: 01/6303-018

PO©TARINA: plaÊena u poπti 10000 Zagreb

PRETPLATA NA ÆIRO-RA»UN BR: 30102-637-2650,

Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

www.sabor.hr

TISAK: Tiskara Ureda za opÊe poslove Vlade RH i Hrvatskog sabora

RASPRAVA