7/25/2019 Iskuenje Opstanka Jusuf Prikaz

1/4

Admir Mulaosmanovi, Iskuenje opstanka : Izetbegovievih deset godina

1990.-2000.

Ovo djelo nastalo je na temelju doktorata Politia !lija Izetbegovi. "d osnivanja

#tanke de$okatske ak%ije &1900.' do povlaenja iz Pedsjednitva (i) &2000.' Knjiga

govori o ivotu i djelu Alije Izetbegovia u periodu od 19!". godine, doba koje

predstavlja sigurno jedno od najtei# perioda u $itavoj bosansko#er%egova$koj #istoriji. &ilj

autora bio je predstaviti politi$ko djelovanje prvog predsjednika 'redsjedni(tva )osne i

*er%egovine, a posebno, utvrditi da li je imao jasan politi$ki program ili su njegovi postup%i

rezultat reagiranja na politi$ke kon%epte nametane sa strane, u najveoj mjeri od politi$ki#

vodstava susjedni# republika +rbije i &rne ore i *rvatske, kao i me-unarodne zajedni%e.

Autor djelo zapo$inje ivotopisom Alije Izetbegovia, te daje inorma%ije o porodi%i

Izetbegovi. /jegova mladost bila je burna, a u 0rugom svjetskom ratu zamalo je stradao od

$etnika. Iako je bio iz muslimanske porodi%e, za vrijeme (kolovanja pod uti%ajem razni#

ilozoski# djela njegova vjera bila je poljuljana. Me-utim u toku 0rugog svjetskog rata i

po$e%ima so%ijalisti$ke vladavine, iskristalizirao je svoju du#ovno!ilozosku pozi%iju i postao

uvjereni musliman. toku so%ijalisti$ke vladavine pristupit $e mladim muslimanima, zbog

$ega e se nai u pritvoru. istom poglavlju autor iznosi podatke o njegovoj islamskoj i

politi$koj misli.

sljedeem poglavlju knjige, autor se bavi pitanjem nestanke 2ugoslavije. okviru

ovog poglavlja, prikazano je burno vrijeme u kojem je do(lo do grupisanja muslimanskog

elementa u )osni i *er%egovini, a posljedi%a toga bilo je osnivanje +tranke demokratske

ak%ije 3 +0A 4 u maju 199. godine. /a $elu novosnovane stranke bio je Alija Izetbegovi. /a

samom po$etku postojanja i rada stranke, pojavili su se odre-eni problemi. 0io oko Adila

5ulikarpa(ia, bio je protiv ideje Alije Izetbegovia da stranka treba zastupati kompletnomuslimansko stanovni(tvo 2ugoslavije, po 5ulikarpa(iu stranka se trebala ograni$iti samo na

)o(njake i )osnu i *er%egovinu. +por e dovesti do istupanja Adila 5ulikarpa(ia i njegovi#

istomi(ljenika iz stranke.

6elikosrpske pretenzije povele su +7 +loveniju i +7 *rvatsku ka usvajanju deklera%ije

o nezavisnosti "8. juna 1991. godine, i tako su de *a%to+ prekinule veze sa +72. )ilo je

jasno da bez +7 +lovenije i +7 *rvatske ne moe postojati ni +72. Kako je vrijeme

prolazilo postajalo je sve jasnije da je o$uvanje 2ugoslavije nemogue. /apori koji su $injeni

7/25/2019 Iskuenje Opstanka Jusuf Prikaz

2/4

u tom prav%u nisu davali rezultate. Iako je Izetbegoviu bila namjenjena sporedna uloga u

rje(avanju jugoslovenske krize, Izetbegovi se svim silama zalagao za o$uvanje +72. +kupa

sa predsjednikom +7 Makedonije Kirom ligorovom, razradio je plan :+tepenaste

konedera%ije;. Me-utim do pri#vatanja plana nije do(lo.

+vi poku(aji dogovora u toku 1991. godine o ure-enju +72 redom su propadali.

Izetbegovi nije #tio ostati u dravi bez +7 +lovenije i +7 *rvatske. /a prvim izborima

krajem 199. godine Izetbegovi je izabran za prvog predsjednika 'redsjedni(tva )osne i

*er%egovine, te e povesti )osnu i *er%egovinu na dug put, u borbu za suverenu i nezavisnu

dravu. 0avanjem ovlasti predstavljanja bosanski# *rvata ranji 1 ? bira$a sa pravom glasa, a za suverenost )osne i

*er%egovine glasalo je nji# 99,@@ ?. 5a nezavisnost su glasali )o(nja%i i *rvati, a +rbi nisu

iza(li na glasanje. ranjo

7/25/2019 Iskuenje Opstanka Jusuf Prikaz

3/4

prezirom gledati na zapad, kojem se zbog njegove dis%ipline i u$enosti divio. Me-utim,

me-unarodna zajedni%a poku(at e zaustaviti rat pregovorima koji e bit vo-eni u enevi. /a

stolu su bili razni planovi ure-enja )osne i *er%egovine, a Izetbegovi je za#tjevao %jelovitu

)osnu i *er%egovinu. +rpska strana je vje(to manipulirala i odbijala potpisati ikakav

sporazum, (to je rat nastavljalo u nedogled.

+itua%ije za )o(njake postat e izarazito te(ka nakon pogor(anja odnosa sa *rvatima.

0oe do sukoba izme-u Armije )i* i *6O!a, i tek e 199@. godine uz ini%ijativu

Bas#ingtona biti uspostavljen normalan odnos izme-u dvije strane. Od tada e ove dvije

strane nastupati zajedni$ki, te e 67+!a primiti odre-ene udar%e. Ovakav razvoj doga-aja,

kao i ja$e uplitanje +jedinjeni# Ameri$ki# 0rava u rat, postepeno e voditi kraju rata.

'osljednje kapi koje su prelile $a(u bio je geno%id u +rebreni%i u julu 1998. godine.

dari /A

7/25/2019 Iskuenje Opstanka Jusuf Prikaz

4/4

toku 199=. godine odnosi sa +A0!om su se kopli%irali zbog :strani# dobrovolja%a;

arapskog porijekla, jer je ameri$ka administra%ija traila nji#ov izgon. Iako je vei broj ovi#

dobrovolja%a napustio )osnu i *er%egovinu, nekoli%ina je ostala jer su onovali porodi%e.

Izetbegovi se na(ao pod velikim pritiskom +A0, kao i vlastite svijesti. Odlu$io i# je ne

protjerati, $ime je umanjio podr(ku +A0!a njegovoj politi%i. Ovo e dovesti do zao(travanja

odnosa sa ma-unarodnom zajedni%om, a optube e pristizati i od domaeg elementa. Ovakvi

odnosi sa ameri$kom administra%ijom i me-unarodnom zajedni%om, dovest e do optubi za

korup%iona(ke aere, kao i nepotizam za koje su optuivani Izetbegovi i njegov kadar, (to e

mu zna$ajno umanjiti ugled, to e ponukati Izetbegovia na povla$enje u mirovinu krajem

". godine. Karakteristika djelovanja Izetbegovia u poslijeratnom vremenu jeste ta (to nije

prelalazio liniju narodnog lidera, iza koje postao dravni lider.

/a kraju knjige autor daje svoja zaklju$na razmatranja. /avodi da su osnovni politi$ki

prin%ipi Izetbegovia kao politi$ara, ali i $ovjeka bili po(tovanje i (irenje demokrati$nosti

slobode djelovanja i mi(ljenja pojedin%a. +tvaranje dru(tva utemeljenog na religiji smatra

dru(tvenim napretkom, ali odri$e mogunost da )osna i *er%egovina postane takva drava,

jer zbog njene strukture, ideal moe biti jedino gra-anska republika. Kada je rije$ o vo-enju

politike, Izetbegovi je u prvom redu bio musliman, a ne predsjednik politi$ke stranke. 5bog

toga nit je mogao nit je elio biti predsjednik svi# gra-ana )osne i *er%egovine, unato$zagovaranju gra-anskog kon%epta. Autor zaklju$uje da je $itavu politi$ku karijeru

Izetbegovia pratila pozi%ija nemoi, ali da je on ipak uspio o$uvati )osnu i *er%egovinu, (to

je bio i najvei u$inaka njegovog vladanja. 'osljednje desetljee ". vijeka predstavlja

politi$ko i kulturno sazrijevenja )o(njaka, na $ijem $elu je upravo bio Izetbegovi.

Kao dodatak u knjizi nalaze se prilozi koji obu#vataju neke zna$ajne dokumente i

deklara%ije done(ene u toku rata. poglavlju(iljeke nalaze se izvori i literatura koju je autor

koristio, a namjerno i# izba%iv(i iz glavnog teksta u elji da $itala% (to jednostavnije pro$ita

djelo. Kada je rije$ o izvorima i literaturi valja naglasiti da je autor najvi(e koristio novinske

$lanke te izjave i intervjue u$esnika doga-aja. djelu ima mnogo %itata, prvenstveno

Izetbegovievi#, sa $ime je autor nastojao prikazati i obrazloiti njegovu misao.

/a samom kraju moemo rei da je autor uspje(no prikazao politi$ku biograiju Alije

Izetbegovia, te da ovo djelo sigurno treba predstavljati temelj buduim istraivanjima ove ili

srodne teme.