ISO 26000 SR – DRUŠTVENA ODGOVORNOST

  • View
    218

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

10. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI

Transcript

  • 1

    Prof.dr.sc. TONI LAZIBAT Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Dr.sc. JASMINKA SAMARDIJA Zagreb INES SUTI, mag.oec.univ.spec.oec. Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu tlazibat@efzg.hr jasminka.samardzija@zg.t-com.hr isutic@efzg.hr

    ISO 26000 SR DRUTVENA ODGOVORNOST

    Pregledni rad / Review Saetak Temeljena na naelima odrivog razvoja, drutvena odgovornost postaje prioritetna tema za raspravu unutar poduzea i meu svim dionicima poduzea. Radi se o nastojanju da se doprinese, zajedno sa zaposlenicima, lokalnom i cjelokupnom drutvenom zajednicom, odrivom gospodarskom razvoju radi postizanja ciljanog poboljanja kvalitete ivljenja. Slijedom navedenog, Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) razvila je smjernice ISO 26000 za drutvenu odgovornost poduzea. Rad daje prikaz temeljnih smjernica norme ISO 26000 ukljuujui i sedam principa drutvene odgovornosti, a posebna pozornost je posveena mogunostima unaprjeenja djelovanja malih i srednjih poduzetnika koje proizlaze iz njezinog usvajanja. U radu su precizirane i beneficije koje nastaju kao produkt usvajanja norme u okviru same organizacije i globalno, kao i komplementarnost s normom SA8000, ISO 14001:2004 i OHSAS 18001. Zadatak norme je da postane alat koji e organizacijama pomoi da prijeu s dobrih namjera na dobre postupke, osiguravajui na taj nain usklaene, globalno relevantne smjernice, bazirane na meunarodnom konsenzusu, a s ciljem poticanja primjene najbolje prakse socijalne odgovornosti u cijelom svijetu.

    Kljune rijei: odrivi razvoj, drutvena odgovornost, mali i srednji poduzetnici (MSP), ISO 26000.

    1. UVOD Dananje kompanije su pod znatnim utjecajem globalizacije koja prua odreene mogunosti, ali prijetnje. Pri tome je bitno naglasiti da nema ekonomskog rasta i razvoja bez drutvenih i moralnih posljedica i implikacija [1]. Pojam odrivi ili ekoloki prihvatljivi razvoj upotrebljava se od 1987. godine kada je Svjetska komisija za okoli i razvoj usvojila koncept ekoloki prihvatljivog gospodarskog razvoja kao odraz poveane brige za okoli [2]. Pri tom su ekonomski ciljevi rast i uspjeh, dok se ekoloka pitanja nastoje svesti na pitanja upravljanja resursima, a socijalna na pitanja nejednakosti i smanjenja siromatva. Dakle, odrivi razvoj je razvoj koji udovoljava potrebama sadanjosti bez ugroavanja buduih generacija u udovoljavanju njihovih potreba [3]. Nadalje moemo rei da je to sinonim naelu odrivosti koje se koristi u teoriji CSR-a (Corporate Social Responsability Drutvena odgovornost kompanija) [4]. Komponente odrivosti su: utjecaj na drutvo, utjecaj na okoli, organizacijska kultura [5], financije. Kako bi se primijenio koncept odrivosti kompanije moraju u ostvarenje etikog ponaanja ukljuiti stvaranje etikog okruenja i uspostavljanje

  • 2

    etikog primjera. Temelj za stvaranje etikog okruenja je sveobuhvatna etika politika, dok je temelj uspostave etikog primjera slijeenje politike, uz nagraivanje onih koji je slijede. Etino ponaanje i etino poslovanje ne utjee samo na dionike ve i na cjelokupnu ekonomiju [6]. Kljuni elementi CSR-a ukljuuju etike aspekte slijedeih problema: ljudska prava, zdravlje i sigurnost, poslovna praksa, voenje, upravljanje okoliem, odnosi s klijentima, trine aktivnosti, ukljuenost drutvene zajednice i drutveni razvoj [7]. CSR je teko definirati i u literaturi nema jedinstveno prihvaene definicije. Europska komisija definira CSR kao koncept u okviru kojeg kompanije, na dobrovoljnoj bazi, integriraju brigu o okoliu i drutvu u svoje poslovne aktivnosti, a sve u interakciji sa svojim dionicima [8]. CSR moemo definirati i kao razvojni proces i promjene unutar organizacije, te stavovi prema dionicima i idejama koje se odnose na drutvenu odgovornost [9]. Prema tome, CSR predstavlja promjenu korporativne kulture i politika, kao i spajanje drutvene odgovornosti i globalnog upravljanja, ukljuujui predanost kompanija da pridonose odrivom razvoju i potivanju ljudskih prava, a sve u dijalogu sa svojim dionicima [10]. Tri temeljna naela CSR-a su: odrivost tj. upotreba obnovljivih resursa, odgovornost tj. briga o utjecaju kompanije na okoli i transparentnost. CSR se danas smatra sastavnim dijelom strategije kompanije i ugrauje se u procese stratekog planiranja [11]. Kako je svijest o drutvenoj odgovornosti kompanija porasla, a zahtjevi za ostvarenje odrivosti postaju sve stroi, Meunarodna organizacija za standardizaciju prepoznala je potrebu za izdavanjem norme kojom bi se dale smjernice za drutvenu odgovornost organizacija.

    2. KRONOLOGIJA RAZVOJA NORME ISO 26000 Izraz drutvena odgovornost prihvaen je 1970-ih godina. U poetku je fokus bio na poslovnim organizacijama i stoga se danas esto koristi izraz CSR tj. drutvena odgovornost kompanija. Meutim, pri izradi norme ISO 26000 koristi se izraz SR (Social Responsability Drutvena odgovornost) jer su smjernice ISO 26000 primjenjive u svim tipovima organizacija. Prvi puta je potreba za normom za SR utvrena od strane ISO/CAPOLCO, Odbora za politiku prema potroaima 2001. godine. Standardi i izvjetavanje su vani jer omoguuju usporedbu i benchmarking, kao i praenje promjena tijekom vremena [12], a poglavito u podruju SR-a. ISO-ov tehniki upravni odbor organizirao je ad hoc skupinu za drutvenu odgovornost u kojoj je sudjelovao veliki broj interesnih skupina. Ova skupina pripremila je sveobuhvatan prikaz inicijativa i pitanja u vezi s drutvenom odgovornou. Nakon toga, 2004. godine, odrana je meunarodna konferencija na kojoj se raspravljalo o potrebi za donoenjem norme za drutvenu odgovornost. Na konferenciji je zakljueno da postoji potreba za izradom takve norme i osnovana je ISO-va radna skupina za drutvenu odgovornost (WG SR Working group on social responsibility). U radnoj skupini WG SR pod vodstvom ISO-vih lanica iz Brazila (ABNT - Brazillian Technical Standard Association) i vedske (SIS Swedish Standards Institute) sudjelovale su 80 drava i 39 organizacija sa statusom suradnikog lanstva. Meu interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi standarda nalaze se: industrija, vlada, zaposlenici, potroai, nevladine organizacije, usluge, logistika, istraivanja i sl. Nacrt norme ISO 26000 stavljen je na izglasavanje u rujnu 2009., a postupak je trajao do veljae 2010. godine. Norma ISO 26000 e biti sr meunarodnoga strunog znanja o drutvenoj odgovornosti to ona znai, kojim se pitanjima organizacije trebaju baviti kako bi poslovale na drutveno odgovoran nain i koja je najbolja praksa u uvoenju drutvene odgovornosti. Norma e biti snaan alat koji e pomoi organizacijama da prijeu sa dobrih namjera na dobre postupke [13]. Takoer, oekuje se da e standard ISO 26000 dovesti do globalnog pozitivnog pomaka, uz podrku velikog broja dionika, kao i

  • 3

    brojnih razvijenih zemalja i zemalja u razvoju i uz potporu Ujedinjenih Naroda i Meunarodne organizacije rada [14].

    3. PREGLED SMJERNICA ISO 26000 ISO 26000 oznaka je budue meunarodne norme koja daje upute o drutvenoj odgovornosti. Njezina uporaba je predviena u svim vrstama organizacija u javnom i u privatnome sektoru u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju. Njihova svrha je pomoi organizacijama u nastojanjima da posluju na drutveno odgovoran nain, to drutvo u sve veoj mjeri zahtijeva. Norma ISO 26000 ne sadrava zahtjeve nego smjernice, pa se stoga nee primjenjivati kao norma za certifikaciju kao norme ISO 9001:2000 i ISO 14001:2004. Grafiki prikaz 1. Shematski prikaz ISO 26000 [16]

    Klauzula 4

    Sedam principa drutvene

    odgovornosti

    Odgovornost

    Transparentnost

    Etiko ponaanje

    Potovanje interesadionika

    Potivanje pravnedrave

    Potovanje meunarodnih norma

    i ponaanja

    Potivanje ljudskihprava

    Dvije temeljne prakse drutvene odgovornosti Klauzula 5

    Kljune Teme Drutvene Organizacije

    Integriranje Drutvenih odgovornostiu cijelu organizaciju

    Anex: primjeri dobrovoljnih inicijativa i alata za drutvenu odgovornost

    Prepoznavanje drutvene odgovornosti Indetifikacija dionika i njihovo obvezivanje

    Upravljanje organizacijom

    Potroakapitanja

    Fer operativna

    praksaOkolinaRadna praksa

    Ljudskaprava

    UkljuenostZajednice i

    razvoj

    Povezane akcije i oekivanja

    Prakse za integriranje drutveneodgovornosti u organizacijiDobrovoljne inicijative za

    Drutvene odgovornosti

    Povezanost izmeu organizacijskih karakteristika i

    i drutvene odgovornosti

    Komunikacija na drutvenoj odgovornosti

    Razumijevanje drutvene Odgovornosti organizacije

    Unaprjeenje kredibilitetadrutvene odgovornosti

    Izvjeivanje i unaprjeenje organizacijskih akcija i praksipovezanih sa drutvenom

    odgovornou

    ODRIVI

    RAZVOJ

    Shematski prikaz ISO 26000

    Klauzula 6

    Klauzula 7

    Tablica 1. daje prikaz koncepta norme ISO 26000 ime je definiran njezin osnovni sadraj. Koncept je sastavljen od sedam klauzula koje ukljuuju: opseg, nazive, definicije i skraene nazive, razumijevanje drutvene odgovornosti, naela drutvene odgovornosti, prepoznavanje socijalne odgovornosti i privlaenje interesnih skupina, smjernice temeljnih predmeta drutvene odgovornosti, smjernice za integriranje drutvene odgovornosti u cijelu organizaciju, aneks vezan uz dobrovoljne inicijative i alate drutvene odgovornosti kao i bibliografiju i indeks.

  • 4

    Tablica 1. Koncept ISO 26000 [15] Naziv klauzule

    Broj klauzule

    Opis sadraja klauzule

    Opseg Klauzula 1 Definira se sadraj i opseg ove meunarodne norme i identificiraju odreena ogranienja i iskljuenja.

    Nazivi, definicije i skraeni nazivi

    Klauzula 2 Identificira i daje definicija kljunih pojmova koji su od temeljne vanosti za razumijevanje drutvene odgovornosti i za koritenje ove meunarodne norme.

    Razumijevanje drutvene odgovornosti

    Klauzula 3 Opisuje vane imbenike i uvjete koji su