ISO norme za kontrolu kvalitete

12

ISO norme za kontrolu kvalitete geoinformacija Mladen RAPAI, Nataa LUKETI - Zagreb

SAETAK: Kvaliteta podataka jedan je od kljunih faktora koji odluuju pri odabiru skupova podataka za odreene aplikacije. Ocjena kvalitete mora bit objektivno odreena i objektivno opisana. ISO norme 19113 i 19114 daju naela i uputstva o nainima odreivanja i opisivanja kvalitete dok norma ISO/TS 19138 daje popis osnovnih mjera za kvalitetu geoinformacija.Kljune rijei: kontrola kvalitete, ISO, normizacija, geoinformacije,

1. Uvod

Tehniki odbor TO 211 Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na svojim radnim sastancima predlae i prihvaa hrvatske norme iz podruja geoinformatike (Roi, 2004.). Norme pokrivaju razne aspekte, od prikupljanja podataka do diseminacije. Vanu ulogu u koritenju podataka ima kvaliteta podataka koju promatraju proizvoai ali i korisnici. Kvalitetom podataka bave se tri norme ISO 19113, ISO 19114 i ISO/TS 19138, a svrha ovog rada je upoznati itatelje s njihovim sadrajem. Norma ISO 19113 odreuje naela kojima se opisuje kvaliteta podataka, norma ISO 19114 opisuje sustav postupaka za odreivanje i ocjenjivanje kvalitete geoinformacija koji je konzistentan s naelima kvalitete danim u normi 19113, dok norma ISO/TS 19138 daje popis osnovnih mjera za kvalitetu.2. Kvaliteta podataka

Skupovi geografskih podataka sve se vie dijele, razmenjuju i koriste za drugaije svrhe od onih kojima su prvotno bili namijenjeni. Informacije o kvaliteti dostupnih skupova geoinformacija su vitalne za proces odabira podataka u kojem je vrijednost podataka u direktnoj relaciji s njihovom kvalitetom. Korisnici podataka su u situacijama u kojima su im potrebni podaci razliitih nivoa kvalitete. Vrlo toni podaci su potrebni pojedinim korisnicima za pojedine svrhe, a manje toni podaci su dostatni za druge svrhe. Informacija o kvaliteti geografskih podataka postaje odluan faktor u njihovoj eksploataciji, poto teholoki napredak omoguava prikupljanje i koritenje geografskih skupova podataka ija kvaliteta moe prijei kvalitetu koja je potrebna i koja se trai od strane korisnika.

Svrha opisivanja kvalitete geografskih podataka je omoguavanje odabira skupova geografskih podataka koji su najprikladniji potrebama ili zahtjevima aplikacije. Potpun opis kvalitete skupa podataka e potaknuti dijeljenje, razmjenu i uporabu odgovarajuih skupova podataka. Skup geografskih podataka moe se promatrati kao roba ili kao proizvod. Informacije o kvaliteti geografskih podataka omoguavaju proizvoau ili prodavau podataka da ocjeni koliko dobro podaci zadovoljavaju unaprijed postavljene kriterije u specifikaciji proizvoda, a pomau i korisnicima u odreivanju sposobnosti proizvoda da zadovolji potrebe njihovih odreenih aplikacija.

Geoinformacije u obliku skupova podataka (dataset) predstavljaju entitete (entity) iz stvarnog svijeta (Slika 1), koji imaju prostorne, tematske i vremenske karakteristike. Proces apstrakcije iz stvarnog svijeta (real-world) u podruje razmatranja (universe of discourse) ukljuuje modeliranje beskonanih karakteristika stvarnih entiteta u idelan oblik odreen poloajem, temom i vremenom kako bi se stvorio razumljiv i reprezentativan prikaz tih entiteta. Podruje razmatranja opisano je specifikacijom proizvoda (product specification), prema kojoj se sadraj skupa podataka testira u svrhu iskazivanja kvalitete.

Slika 1: Za proizvoaa, Specifikacija proizvoda opisuje podruje razmatranja i sadri parametre za izradu Skupa podataka. Za korisnika, Zahtjevi opisuju podruje razmatranja, koje moe ili ne mora odgovarati podruju razmatranja Skupa podataka

Informacije o kvaliteti mogu se primjeniti na slijed skupova podataka (dataset series), na skup podataka ili na manju grupu podataka koja je fiziki smjetena unutar skupa podataka, a koja dijeli pojedine zajednike karakteristike tako da im se kvaliteta moe ocijeniti.

3. Norma ISO 19113Osnovna zadaa norme ISO 19113:2002 Quality Principles je uspostaviti naela za opis kvalitete geoinformacija i koncepte za postupanje s informacijama o kvaliteti geoinformacija.

Norma je namjenjena: proizvoaima podataka koji uz pomo norme opisuju i ocjenjuju koliko dobro skup podataka zadovoljava prikaz podruja razmatranja odreen specifikacijom proizvoda i

korisnicima podataka koji uz pomo norme odreuju da li su odreene geoinformacije dovoljno kvalitetne za njihove potrebe.

Norma se koristi prilikom identificiranja i izvjeivanja o kvaliteti, ocjenjivanja kvalitete skupa podataka, izrade specifikacije proizvoda i zahtjeva korisnika i izrade aplikacijskih shema.

Kvaliteta skupa podataka se opisuje koristei sljedee dvije komponente:

elemente s pod-elementima kvalitete podataka (data quality elements and data quality subelements), koji opisuju koliko dobro skup podataka zadovoljava unaprijed postavljene kriterije u specifikaciji proizvoda i daju kvantitativne informacije o kvaliteti, te

ope elemente kvalitete podataka (data quality overview elements), koji daju ope, opisne informacije o kvaliteti podataka.

Elementi s pripadajuim pod-elementima kvalitete podataka su:

Element kvalitetePod-elemet kvalitete

Kompletnost (completness):

Postojanje i nepostojanje objekata, njihovih atributa i relacijaViak (commission):

Suvini podaci u skupu podatakaManjak (omission):

Nedostajui podaci u skupu podataka

Logika dosljednost (logical consistency):

Stupanj usuglaenosti s logikim pravilima strukture podataka, atributa i relacija (struktura podataka moe biti konceptualna, logika ili fizika)Dosljednost u konceptu (conceptual consistency):

Usuglaenost s pravilima konceptualne sheme

Dosljednost u domeni (domain consistency): Usuglaenost vrijednosti s doputenim vrijednostima

Dosljednost formata (format consistency): Stupanj pohranjenosti podataka sukladno fizikoj strukturi skupa podataka

Topoloka dosljednost (topological consistency): Korektnost eksplicitno odreenih topolokih karakteristika seta podataka

Tonost poloaja (positional accuracy)Apsolutna ili vanjska tonost (absolute or external accuracy):

Poklapanje prijavljenih vrijednosti koordinata s vrijednostima koje su, ili se smatraju, stvarnim vrijednostima

Relativna ili unutarnja tonost (relative or internal accuracy):

Poklapanje relativne pozicije objekta u skupu podataka s odgovarajuom relativnom pozicijom koja jest, ili se smatra, stvarnom

Tonost poloaja gridova (gridded data positional accuracy):

Poklapanje vrijednosti poloaja podataka grida s vrijednostima koje jesu, ili se smatraju, stvarnim vrijednostima

Vremenska tonost (temporal accuracy):

Stupanj usuglaenosti vremenskih atributa i vremenskih relacija objekataTonost mjerenja vremena (accuracy of a time measurement):

Korektnost vremenskih referenci (prikaz pogreaka u mjerenju vremena)

Vremenska dosljednost (temporal consistency):

Korektnost slijeda dogaaja ili niza, ako postoji

Vremenska valjanost (temporal validity):

Valjanost podataka u odnosu na vrijeme

Tematska tonost (thematic accuracy):

Stupanj usuglaenosti kvantitativnih atributa i korektnost ne-kvantitativnih atributa, klasifikacije objekata i njihovih relacijaKorektnost klasifikacije (classification correctness):

Usporedba klasa dodijeljenih objektima ili njihovim atributima s podrujem razmatranja

Korektnost opisnih atributa (non-quantitative attribute correctness):

Korektnost opisnih atributa

Tonost kvantitativnih atributa (quantitative attribute accuracy):

Tonost kvantitativnih vrijednosti atributa

Pod-elemente kvalitete potrebno je opisati uz pomo sljedeih opisnika (descriptors) kvalitete:

podruje kvalitete podataka (data quality scope) mjera kvalitete podataka (data quality measure)

procedura ocjene kvalitete podataka (data quality evaluation procedure)

rezultat kvalitete podataka (data quality result)

tip vrijednosti kvalitete podataka (data quality value type)

jedinica vrijednosti kvalitete podataka (data quality value unit)

datum kvalitete podataka (data quality date)

Opi elementi kvalitete podataka su svrha, primjena i porijeklo, koji daju ope, ne-kvantitativne informacije o kvaliteti podataka.Svrha (purpose) opisuje razlog za izradu skupa podataka i sadri informacije o moguim primjenama.

Primjena (usage) opisuje aplikacije za koje je skup podataka koriten. Primjena opisuje gdje su sve podaci koriteni, od strane proizvoaa ili od strane korisnika.

Porijeklo (lineage) opisuje povijest skupa podataka i izvjeuje o procesu nastajanja od prikupljanja podataka preko obrade do prevoenja u trenutno stanje. Porijeklo moe sadravati dvije komponente:

informacije o izvorniku, koje trebaju dati podrijetlo skupa podataka

proizvodni procesi ili informacije o povijesti, koji trebaju opisati radnje ili transformacije u ivotnom ciklusu podataka, ukljuujui i proces odravanja skupa podataka bez obzira da li je proces kontinuiran ili periodian.

Uz navedene elemente, norma ostavlja mogunost da se izrade i drugi elementi koji opisuju kvantitativne i opisne karakteristike kvalitete podataka, a nisu odreeni ovom normom.

Kvantitativne informacije o kvaliteti podataka izvjeuju se u formi metapodataka, sukladno zahtjevima norme ISO 19115 i sukladno zahtjevima o nainu izvjeivanja prema normi ISO 19114.

Opisne informacije o kvaliteti podataka izvjeuju se u formi metapodataka, sukladno zahtjevima norme ISO 19115.

4. Norma ISO 19114Prilikom ocjenjivanja kvalitete podataka potrebno je koristiti jasne procedure na konzistentan nain kako bi dobivena ocjena bila to objektivnija. Time se omoguuje da, s jedne strane, proizvoai podataka opiu koliko njihovi podaci zadovoljavaju kriterije kvalitete koji su unaprijed zadani i odreeni u specifikacijama proizvoda, dok s druge strane, omoguuje korisnicima podataka da odrede koliko ti podaci zadovoljavaju njihove potrebe.

Norma ISO 19114:2003 Quality evaluation procedures opisuje sustav postupaka za odreivanje i ocjenjivanje kvalitete geoinformacija koji je konzistentan s naelima kvalitete danim u normi 19113. Ova norma uspostavlja i sustav ocjenjivanja i izvjeivanja rezultata kvalitete.

Normu mogu primjenjivati proizvoai podataka koji daju informaciju o usklaenosti sa specifikacijom proizvoda, kao i korisnici podataka koji nastoje odrediti da li skup podataka sadri podatke dovoljno kvalitetne za koritenje unutar odreene aplikacije.

4.1. Postupak ocjenjivanja kvalitete podataka

Postupak ocjenjivanja kvalitete podataka sastoji se od niz koraka kojima se proizvodi i izvjeuje rezultat kontrole kvalitete podataka. Postupak se sastoji od primjene procedura za ocjenu kvalitete na odreene operacije vezane uz podatke, a koje provode proizvoai i korisnici podataka.

Proces se sastoji od sljedeih koraka (Slika 2):

1. identificirati elemente kvalitete, pod-elemente kvalitete i podruja kvalitete,2. identificirati mjeru kvalitete,3. izabrati i provesti metodu ocjenjivanja kvalitete,4. odrediti rezultat kvalitete i 5. odrediti usuglaenost rezultata sa zahtjevima iz specifikacije.

Slika 2: Postupak ocjenjivanja kvalitete podataka

4.2. Metode ocjenjivanja kvalitete podataka

Metode ocjenjivanja kvalitete podataka su direktne i indirektne metode (Slika 3). Direktne metode mogu biti unutarnje ili vanjske (u odnosu na promatrani skup podataka). Direktne metode se mogu provoditi automatski ili pojedinano. Direktne metode se mogu provoditi na cijelom skupu podataka ili na uzorcima. Indirektne metode za ocjenjivanje koriste informacije izvan skupa podataka, najee ope elemente kvalitete (svrha, primjena, porijeklo).

Slika 3: Metode ocjenjivanja kvalitete podatakaProcedura kod potupne metode odreivanja kvalitete:

1. Odrediti elemente kontroleElement kontrole je najmanja jedinica koja e se kontrolirati. Element moe biti objekt, atribut objekta ili relacija

2. Pregledati elemente unutar podruja kontrolePregledati svaki element unutar podruja kontrole

Procedura kod odreivanja kvalitete metodom uzoraka:

1. Odrediti metodu odabira uzoraka

2. Odrediti elemente kontroleElement kontrole je najmanja jedinica koja e se kontrolirati. Element moe biti objekt, atribut objekta ili relacija.

3. Podijeliti podruje ispitivanja kvalitete na "radilita""Radilite" je zbir elemenata unutar podruja ispitivanja iz kojega se izvlai i ispituje uzorak . Svako "radilite" bi se trebalo sastojati od elemenata proizvedenih pod jednakim uvjetima i u istom vremenu.

4. Podijeliti "radilite" na jedinice uzorakaJedinica uzorka je podruje "radilita" unutar kojeg se provodi ispitivanje kvalitete

5. Odrediti veliinu uzorkaVeliina uzorka daje informaciju koliko prosjeno elemenata treba odabrati za ispitivanje iz svakog "radilita"

6. Odrediti jedinicu uzorkaOdrediti potreban broj jedinica uzoraka kako bi veliina uzorka bila dostatna

7. Pregledati elemente unutar jedinica uzorkaPregledati svaki element unutar jedinica uzorka

4.3. Prikaz informacija o ocjenjivanju kvalitete

Prikaz informacija se moe izvoditi u obliku metapodatka sukladno normi 19115 Metadata i u obliku izvjea o kvaliteti. Prikaz metapodacima se primjenjuje kod kvantitativnih rezultata. Prikaz u obliku izvjea se primjenjuje u sluajevima kada se rezultat iskazuje samo kroz ocjenu "prolazi/ne prolazi" ili kada se proizvode zbirni rezultati kvalitete.

Primjer 1: kompletnost

DQ komponentePrimjer

DQ podruje ispitivanjaSvi elementi kategorizirani kao "zgrade"

DQ element1 kompletnost

DQ pod-element1 viak

DQ mjera

DQ opis mjerepostojanje vika objekata

DQ ID mjere10101

DQ metoda odreivanja

DQ tip metode odreivanja2 vanjska

DQ opis metode odreivanjaUsporedi broj elemenata u skupu podataka s brojem elemenata u podruju razmatranja

DQ rezultat

DQ tip vrijednosti1 - Boolean varijabla

DQ vrijednostTrue

DQ jedinica vrijednosti-

DQ datum2000-03-05

Zahtjevani stupanj usuglaenostiRazlika izmeu skupa podataka i podruja razmatranja jednaka nuli

Parametri skupa podatakaUnutar podruja ispitavanja nalazi se 110 elemenata; unutar podruja razmatranja nalazi se 110 elemenata

RezultatPodaci zadovoljavaju

Primjer 2: tonost poloaja

DQ komponentePrimjer

DQ podruje ispitivanjaSvi vorovi koji predstavljaju rubove cesta u skupu podataka

DQ element3 tonost poloaja

DQ pod-element1 apsolutna tonost

DQ mjera

DQ opis mjereRMSE

DQ ID mjere30101

DQ metoda odreivanja

DQ tip metode odreivanja2 vanjska

DQ opis metode odreivanjaZa svaki vor izmjeri razliku izmeu apsolutnih koordinata u skupu podataka i u podruju razmatranja. Iz razlika izraunaj RMSE.

DQ rezultat

DQ tip vrijednosti2 broj

DQ vrijednost1,7

DQ jedinica vrijednostimetar

DQ datum2000-03-05

Zahtjevani stupanj usuglaenostinije odreen

Parametri skupa podataka-

Rezultat kontroleRMSE je 1,7 metara. Kako zahtjevani stupanj usuglaenosti nije odreen, samo se izvjeuje o RMSE

Primjer 3: atributna tonost

DQ komponentePrimjer

DQ podruje ispitivanjaSvi toponimi na listu TK25 321-1-2-1-2

DQ element5 tematska tonost

DQ pod-element2 korektnost opisnih atributa

DQ mjera

DQ opis mjerepostotak elemenata s neispravnim nazivima

DQ ID mjere50203

DQ metoda odreivanja

DQ tip metode odreivanja2 vanjska

DQ opis metode odreivanjaUsporedi toponime iz podruja ispitivanja kvalitete s toponimima iz podruja razmatranja. Iskai broj elemenata koji se ne podudaraju i izraunaj postotak

DQ rezultat

DQ tip vrijednosti4 postotak

DQ vrijednost5

DQ jedinica vrijednosti%

DQ datum2000-03-06

Zahtjevani stupanj usuglaenostiManje od 3% elemenata mogu imati pogrene vrijednosti

Parametri skupa podatakaUnutar podruja ispitavanja nalazi se 100 elemenata; 5 elemenata ima pogrenu vrijednost

Rezultat kontroleSkup podataka ne zadovoljava. Vie od 3% elemenata ima pogrenu vrijednost atributa

Prilozima su detaljno opisani postupci odreivanja kvalitete kroz brojne primjere (prilozi D, F, G, H) . Opisani su postupci odreivanja kontrole na promjenjivim (dinamikim) skupovima (prilog D). Za odreivanje kvalitete metodom uzorkovanja dane su upute o primjeni normi serije ISO 2859 i norme ISO 3591-1 na geoinformacije (prilog E). Sadraj detaljnog izvjea o odreivanju kvalitete opisan je u prilogu I, dok prilog J opisuje nain zbrajanja rezultata kvalitete.

5. Norma ISO/TS 19138

Dok prve dvije norme naelno opisuju elemente kvalitete i daju njihovu ocjenu kvalitete, norma ISO/TS 19138 opisuje mjere kvalitete geoinformacija. Da bi se one identificirale, svi koji se bave obradom geoprostornih podataka na bilo koji nain, trebaju biti svjesni njihovih geometrijskih i atributivnih pravila. U tom smislu norma ISO/TS 19138 vodi stvaratelja podataka u donoenju odluka o definiranju ispravnih pravila o kvaliteti. Standardiziraju se komponente i struktura podataka u svrhu njihovog uobliavanja i homogenosti kvalitete.

Iako je u normi dosta detaljno nabrojeno koje se mjere trebaju poduzeti u svrhu podizanja kvalitete geoprostornih podataka, ostavlja se prostora za dodatne mjere po potrebi proizvoaa ili korisnika.

Koncept identificiranja kvalitete geoinformacija moe se podjeliti na:

brojanje pogrenih ili ispravnih podataka i

utvrivanje kvalitativne pouzdanosti podataka upotrebom statistikih metoda.

Oba sluaja daju kvantitativne rezultate, a odabir metode promatra se od sluaja do sluaja. Ona predstavlja osnovnu mjeru kvalitete.Norma opisuje mjere kvalitete geoprostornih podataka u jednoobraznoj strukturi koja je podijeljena na 13 komponenti, od kojih su 5 obaveznih (mandatory), 5 uvjetnih (conditional) i 3 fakultativnih (optional) komponenti:Br.KomponentaOpisUvjetovanost

1NazivNaziv mjere kvalitete koja se odnosi na promatrani skup podataka M

2AliasDrugo prepoznatljivo ime ili kratica koja se najee koristi za istu mjeru kvaliteteO

3Element kvaliteteNaziv elementa kvalitete za kojeg se izvjeujeM

4Pod-element kvaliteteNaziv pod-elementa kvalitete za kojeg se izvjeujeM

5Osnovna mjera kvaliteteNaziv osnovne mjere kvalitete iz koje je mjera kvalitete derivirana C / ako je derivirana iz osnovne mjere

6DefinicijaDefinicija osnovnog koncepta za mjeru kvaliteteM

7OpisOpis mjere kvalitete, ukljuujui prikaz formula ili ilustracija potrebnih za dobivanje rezultataC / ako definicija nije dovoljna za razumijevanje koncepta mjere

8Parametar*Pomona varijabla mjere kvalitete podataka, njezin naziv, definicija i opisC / po potrebi

9Tip vrijednosti podatka o kvaliteti*Tip vrijednosti za izvjeivanje rezultata kvalitete podatakaM

10Struktura vrijednosti podatka o kvalitetiStruktura za izvjeivanje kompleksnih rezultata kvalitete podatakaO

11Referenca izvornika*Veza s izvornim eksternim podacima C / ako postoji eksterni izvornik

12Primjer*Ilustracija upotrebe mjere kvaliteteO

13IdentifikatorCijeli broj koji jednoznano odreuje mjeru kvalitete C / ako su mjere kvalitete u registru

* dozvoljava se vie varijabli odjednom. Ako nema podataka za uvjetne i fakultativne komponente stavlja se znak .

5.1. Brojanje pogrenih ili ispravnih podataka

Sljedea tablica pokazuje primjer kvalitete skupa podataka koja se iskazuje brojanjem pogrenih i ispravnih elemenata.

Osnovna mjera kvalitetePrimjerTip podatka

Indikator pogrekeFalseBoolean

Indikator ispravnostiTrueBoolean

Broj pogreaka11Integer

Broj ispravnih elemenata571Integer

Udio pogreaka*0,0189

1,89%

11 : 582Real

Percentage

Ratio

Udio ispravnosti*0,9811

98,11%

571 : 582Real

Percentage

Ratio

* u odnosu na ukupan broj elemenata u skupu podataka5.2. Utvrivanje pouzdanosti kvalitete

Ako su podaci dobiveni iz nekih mjerenja, oni se promatraju unutar odreene pouzdanosti. Pod pretpostavkom da je veliina mjerenja sluajna varijabla, kvaliteta skupa podataka se moe ocijeniti i davanjem kvantitativne pouzdanosti.

Takvo ocjenjivanje pretpostavlja da su mjerenja:

homogene pouzdanosti

meusobno neovisna

u okvirima normalne razdiobe.

Upotreba statistikog testa (Studentova t-distribucija) ovisi o broju varijabli. Razlikujemo test s jednodimenzionalnom sluajnom varijablom Z (za mjerenja gdje su rezultati izraeni u jednoj mjernoj veliini), test dvodimenzionalne sluajne varijable X i Y (za mjerenja gdje su rezultati izraeni u dvije mjere veliine), te test s trodimenzionalnim sluajnim varijablama X, Y i Z (za mjerenja gdje su rezultati izraeni u tri mjerne veliine). Testom dobivamo interval pouzdanosti unutar kojeg se izmjerena veliina smatra tonom.

5.3. Pregled mjera kvalitete

Da bi se postigla dobro definirana i usporediva informacija o kvaliteti geoprostornih podataka, u normi se preporuuju odreene mjere. One su zapravo nastale temeljem tehnikih specifikacija o stvaranju geoinformacija, pa se stoga njihov popis ne smatra kompletnim. U nastavku su dani primjeri mjera koje obiljeavaju kvalitetu podataka:

viak ili prekoraenje elemenata u odnosu na definiranu koliinu elemenata

dvostruke geometrije

manjak elemenata

neusklaenost imena slojeva i atributa s konceptualnom shemom

neusklaenost vrijednosti atributa s konceptualnom shemom

nedozvoljeno preklapanje povrinskih elemenata

konflikti fizike strukture podataka

nepravilni vorovi linijskih elemenata

male praznine na liniji koje nedostaju da se ona sjee s drugom linijom (undershoots) mali dijelovi linije produljeni preko druge linije (overshoots) uske rupe na dodirima povrina (sliver) samopresijecanje elemenata (self-intersect errors)

samopreklapanje elemenata (self-overlaps errors).

Kako na kvalitetu podataka utjee i ocjena poloajne tonosti, norma predvia iskazivanje jedne ili vie od sljedeih mjera u tom segmentu: apsolutna poloajna tonosti

matrica kovarijance

vertikalna ili visinska tonost

standardno linearno odstupanje (SD)

linearna kartografska tonost s 90%-tnom pouzdanou (LMAS 90%)

linearna kartografska tonost s 95%-tnom pouzdanou (LMAS 95%)

linearna kartografska tonost s 99%-tnom pouzdanou (LMAS 99%)

srednje kvadratno odstupanje (RMSE)

standardna devijacija (CSE)

srednje kvadratno odstupanje planimetrije (RMSEP)

relativna vertikalna ili visinska pogreka

relativna poloajna tonost i sl.

5. Zakljuak

ISO norme sustavno su grupirale naela, elemente, metode i postupke za ocjenjivanje i mjere kvalitete geoinformacija. Proizale iz svekolike prakse, korisne su korisnicima i proizvoaima za utvrivanje zahtjeva za kvalitetom. Jedan od glavnih pokretaa potrebe za ovim standardima sigurno je tehnoloki napredak u domenama geoinformatike i informacijskih tehnologija. Implementacijom naela o kvaliteti unaprijeuje se homogenizacija geoprostornih podataka, a ocjena kvalitete daje korisniku brzu informaciju o potencijalnoj namjeni i svrsi podataka. Snaga ISO normi lei u injenici da su prihvaene u veini relevantnih institucija koje obiljeuju moderno gospodarsko okruenje. Europska Komisija je nedavno pokrenula inicijativu u harmonizaciji geoinformacija pod nazivom INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information in Europe), koji svoj rad temelji upravo na ISO normama. Svijest o kvaliteti geoinformacija ve se globalno proirila. U Hrvatskoj su opisane ISO norme usvojene pod hrvatskim nazivima HRN EN ISO 19113:2005 Geoinformacije Naela kvalitete, HRN EN ISO 19114:2005 Geoinformacije - Postupci ocjenjivanja kvalitete, dok je norma ISO/TS 19138 u fazi pripreme pri Hrvatskom zavodu za norme.Literatura:

Roi, M., Rapai, M. (2004): Normizacija digitalnih prostornih informacija, Geodetski list 4, str. 209-227, Zagreb

ISO 19113:2003, Geographic information -- Quality principlesISO 19114:2003, Geographic information -- Quality evaluation proceduresISO 19115:2003, Geographic information -- MetadataISO/TS 19138:2006, Geographic information -- Data quality measuresGeospatial data Standardization

Abstract: Standardization of spatial data along with technology, policy, criteria and people, constitutes basic and necessary framework in national spatial data infrastructure foundation. In this work is described the basic functionality of the international standardization body ISO, especially work of technical committee 211 which topics are geoinformation and geomatics. Also, this paper describes the activities of the Technical Committee 211 of the Croatian standardization institution which relies its work on the work of the ISO. Standards development processes are explained and stage of standards are given.

Key words: standardization, geoinformation, geomatics, TC211, national spatial data infrastructure, ISOkorak 5

korak 4

korak 3

Zahtjevi korisnika

opisuje

Skup podataka

Kvaliteta podataka

Kvaliteta podataka

odabir

proizvodnja

Specifikacija proizvoda

KORISNIK PODATAKA

PROIZVOA PODATAKA

opisuje

STVARNI SVIJET

Podruje razmatranja

Podruje razmatranja B

Podruje

razmatranja A

korak 2

korak 1

Izvjee o rezultatu kvalitete (prihvaanje/odbijanje)

Izvjee o rezultatu kontrole kvalitete (kvantitativan)

Zahtjevani stupanj kvalitete

Odrediti usuglaenost rezultata sa zahtjevima

Odrediti rezultat kvalitete

Izabrati i provesti proceduru procjene kvalitete

Identificirati mjeru kvalitete

Identificirati elemente kvalitete, pod-elemente kvalitete i podruja kvalitete

Specifikacija proizvoda

ili

Zahtjevi korisnika

Skup podataka odreen podrujem kontrole

opi elementi kvalitete

testiranje dovoljnog broja elementa unutar podruja kontrole

testiranje svakog elementa unutar podruja kontrole

potpuna

metoda uzoraka

automatska

pojedinana

Vanjska:

- kontrola zahtjeva referentne podatke u odnosu na kontrolirani skup podataka

Unutarnja:

- podaci potrebni za kontrolu nalaze se unutar kontroliranog skupa podataka

Indirektna metoda odreivanja

Direktna metoda odreivanja

Metode odreivanja kvalitete

opi elementi kvalitete

Mladen Rapai, dipl.ing., Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, 10010 Zagreb, e-mail: mladen@geofoto.hr

Nataa Luketi, dipl.ing., Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz.28, 10010 Zagreb, e-mail: natasa.luketic@geofoto.hr