ISPIT ZA SUDSKOG TUMAČA

USTAV RH

Najviše vrednote ustavnog poretka RH (nabrojiti)

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Ustrojstvo državne vlasti (načela)

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

Izvršna vlast (nositelj)

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Sudbena vlast (nositelj)

Sudbenu vlast obavljaju sudovi.

Sudbena vlast je samostalna i neovisna.

Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.

ZAKON O SUDOVIMA

Ustrojstvo sudova (vrste)

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi.

Redovni sudovi su općinski sudovi, županijski sudovi i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Specijalizirani sudovi su prekršajni sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske i Upravni sud Republike Hrvatske.

Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Specijalizirani sudovi su i upravni sudovi te Visoki upravni sud Republike Hrvatske.,

1

Sudska uprava (nabrojiti poslove)

Poslovi sudske uprave obuhvaćaju:

osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda,

skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu,

poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika,

poslove u svezi sa stalnim sudskim procjeniteljima, tumačima i vještacima,

poslove provođenja i pružanja podrške svjedocima i žrtvama.

poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,

poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda,

stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u sudu,

skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu,

vođenje statistike, financijsko-materijalno poslovanje suda,

davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju sudova (u daljnjem tekstu: Sudski poslovnik).

Sudski tumač (definicija)

Stalni sudski tumači prevode na zahtjev suda, državnog tijela, pravne osobe ili građanina izgovoreni ili pisani tekst s hrvatskog jezika na strani jezik, sa stranog jezika na hrvatski jezik ili sa stranog jezika na drugi strani jezik.

Za stalnoga sudskog tumača može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij, vlada odgovarajućim stranim jezikom i jezikom u službenoj uporabi te ima zadovoljavajući stupanj općeg i pravnog znanja.

Stalne sudske tumače imenuje i razrješava predsjednik županijskog, odnosno trgovačkog suda. Stalni sudski tumači imenuju se na vrijeme od četiri godine, a nakon isteka tog vremena mogu biti ponovno imenovani.

Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje sudskim tumačem odbija podnositelj ima pravo žalbe Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dostave odluke.

Unutarnje poslovanje sudova

Ministar pravosuđa donosi Sudski poslovnik. Sudskim poslovnikom propisuju se osnove za ustrojstvo sudova i poslovanje u sudovima.

Predsjednik suda obavlja poslove sudske uprave sukladno zakonu i Sudskom poslovniku.

Predsjednika suda u slučaju spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova sudske uprave zamjenjuje sudac određen godišnjim rasporedom poslova (zamjenik predsjednika suda).

Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u poslovima sudske uprave pomažu predsjednici odjela i tajnik suda, a u drugim sudovima predsjedniku suda pomažu predsjednici odjela, tajnik suda ili službenik kojeg odredi predsjednik suda.

2

Predsjednik neposredno višeg suda je više tijelo sudske uprave. Najviše tijelo sudske uprave je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Raspored poslova (dnevni i godišnji)

Sudovi imaju glasnogovornika suda.

Glasnogovornik suda je sudac ili sudski savjetnik određen godišnjim rasporedom poslova.

Glasnogovornik suda daje obavijesti o radu suda u skladu s ovim Zakonom, Sudskim poslovnikom i Zakonom o pravu na pristup informacijama.

U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja ustanovljuju se odjeli u čiji sastav ulaze suci koji o tim stvarima odlučuju.

Godišnjim rasporedom poslova ustrojava se odjel, te određuje predsjednik odjela koji rukovodi njegovim radom.

Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i sudski službenici za rad na predmetima iz nadležnosti Zakona o USKOK-u.

Na sjednicama sudskih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja, praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje sudske prakse i pitanja važna za primjenu propisa pojedinih pravnih područja iz nadležnosti suda, unapređivanje metode rada i stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika raspoređenih na rad u odjel.

Sudačko vijeće:– daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti,– daje mišljenje o kandidatima za predsjednika suda,– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom i Sudskim poslovnikom.

PREKRŠAJNI ZAKON

Ustrojstvo prekršajnih sudova (vrste)U prekršajnim predmetima sude prekršajni sudovi i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Posebnim se zakonom može propisati stvarna nadležnost tijela državne uprave za vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju, osim u postupku po prigovoru protiv obaveznog prekršajnog naloga.

Maloljetnim počiniteljima prekršaja uvijek sude sudovi, osim ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Nadležnost prekršajnih sudovaPrekršajni sudovi su nadležni:1. suditi u prvom stupnju za sve prekršaje osim za one za koje je posebnim zakonom propisana stvarna nadležnost tijela državne uprave,2. odlučivati o zahtjevu za obnovu prekršajnog postupka:a) u predmetima u kojima su sudili,b) protiv pravomoćnih prekršajnih naloga ovlaštenih tužitelja ako je riječ o prekršajima iz stvarne nadležnosti suda, tec) protiv svih pravomoćnih obaveznih prekršajnih naloga.3. pružati pravnu pomoć prema odredbama međunarodnih ugovora i ovoga Zakona,4. obavljati i druge poslove propisane zakonom.

3

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nadležan je:1. odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka prekršajnih sudova i tijela državne uprave,2. odlučivati o izvanrednim pravnim lijekovima u slučajevima propisanim ovim Zakonom,3. odlučivati o sukobu nadležnosti između sudova,4. odlučivati o zahtjevima za izuzećem predsjednika sudova,5. obavljati i druge poslove propisane zakonom.

Sudska uprava (nabrojiti poslove)

Već odgovoreno na 2. stranici.

Sastav sudova

U prekršajnom sudu odluku o prekršaju i druge odluke donosi sudac pojedinac.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske odlučuje u vijećima sastavljenim od tri suca.

ZAKON O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

Ustrojstvo državnog odvjetništva (vrste)

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustanovljuje se za cijelo područje Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj može se ustrojiti– za područje jednog ili više općinskih sudova – općinsko državno odvjetništvo,– za područje županijskog, odnosno trgovačkog suda – županijsko državno odvjetništvo.

Općinska državna odvjetništva podređena su županijskim državnim odvjetništvima, a ova Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Uprava (nabrojiti poslove)

Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama na rad državnog odvjetništva, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, skrb o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, vođenje statistike, financijsko i materijalno poslovanje državnog odvjetništva te druge poslove propisane zakonom i Poslovnikom državnog odvjetništva.

Državni odvjetnik obavlja poslove državnoodvjetničke uprave sukladno zakonu i Poslovniku državnog odvjetništva.

4

Raspored poslova (dnevni i godišnji)

Državnog odvjetnika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave i drugih poslova koje povjeri, zamjenjuje zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem nema zamjenika državnog odvjetnika kao i kad državni odvjetnik nije imenovan, državni odvjetnik neposredno višega državnog odvjetništva može odrediti zamjenika državnog odvjetnika iz toga državnog odvjetništva ili državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika područnoga državnog odvjetništva, da privremeno ali najdulje šest mjeseci u jednoj godini obavlja poslove državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti Glavnoga državnog odvjetnika, kao i kad Glavni državni odvjetnik nije imenovan, privremeno njegove poslove obavlja zamjenik određen godišnjim rasporedom poslova.

Glavnom državnom odvjetniku u poslovima državnoodvjetničke uprave pomažu zamjenici – voditelji odjela i tajnik državnog odvjetništva, a u drugim državnim odvjetništvima državnom odvjetniku pomažu zamjenici – voditelji odjela, tajnik državnog odvjetništva ili službenik kojeg odredi državni odvjetnik.

Radi nadzora nad radom državnih odvjetništava, pregleda cjelokupnog rada područnih državnih odvjetništava, vođenja mjesečne i godišnje statistike i skrbi o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih službenika i namještenika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustanovljuje se Odjel za unutarnji nadzor.

Radi usmjeravanja međunarodne suradnje, pružanja pravne pomoći i rada u tijelima međunarodnih i regionalnih organizacija kojih je Republika Hrvatska član ili s kojima surađuje na temelju posebnog sporazuma ustanovljuje se Odjel za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju.

Pitanja koja se odnose na rad Odjela za unutarnji nadzor i Odjela za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju uređuju se Poslovnikom državnog odvjetništva.

Poslove pravosudne uprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Za obavljanje poslova pravosudne uprave ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obraća se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje zahtjeve upućuje odgovarajućim državnim odvjetništvima.

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može poništiti ili ukinuti nezakonit akt donesen u obavljanju poslova uprave ili samo donijeti akt koji u obavljanju poslova uprave nije donesen ili nije pravodobno donesen.

5

ZAKON O ODVJETNIŠTVU

Uredi i pisarnice (vrste)

Odvjetnik može imati samo jedan ured.

Zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, uz uvjet da u svakoj pisarnici stalno radi barem jedan odvjetnik.

Sjedište odvjetničkog ureda je u mjestu na području kojega se nalazi pisarnica koja je u prijavi Komori označena kao sjedište ureda.

Nagrada odvjetnika (čime se određuje)

Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra pravosuđa. Ministar pravosuđa kod davanja suglasnosti vodit će računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu.

Za obrane po službenoj dužnosti, visinu nagrade za rad odvjetnika utvrđuje Ministarstvo pravosuda.

Odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge. U slučaju otkaza ili opoziva punomoći odvjetnik je dužan izdati račun u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći.

Tarifa se objavljuje u "Narodnim novinama".

U imovinsko-pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti. sukladno odvjetničkoj tarifi (ugovor je valjan samo u pisanom obliku).

Gornja granica postotka nagrade koja se može ugovoriti utvrđuje se u odvjetničkoj tarifi.

Za troškove i dospjelu nagradu odvjetnik se može namiriti iz gotovine koju je njegova stranka položila kod njega ili koju je za nju primio ili naplatio, ako izmedu odvjetnika i stranke nije drugačije ugovoreno, ali je u tom slučaju dužan bez odgađanja obaviti obračun sa strankom.

Obavezno udruživanje odvjetnika (naziv udruge)

Odvjetnici se obvezatno udružuju u Komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe.

Komora predstavlja odvjetništvo Republike Hrvatske kao cjelinu.

Organi komore (nabrojiti)

Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Izvršni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena statutom Komore.

6

ZAKON O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU

Javnobilježničke isprave (nabrojiti)

Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).

Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.

Javnobilježnički akt može biti ovršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

Javnobilježnička nagrada (čime se određuje)

Javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svoga djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi Komora u suglasnosti s Ministarstvom.

Ako je više osoba sudjelovalo u sklapanju pravnog posla pred javnim bilježnikom ili od njega tražilo obavljanje kakve druge službene radnje, sve one solidarno odgovaraju javnom bilježniku za dužnu nagradu i troškove.

Javni bilježnik je ovlašten tražiti da mu se nagrada plati odmah po obavljenom poslu.

Javnobilježnički uredi

Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.

Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured.

U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada.

Javni bilježnik ne smije bez dozvole Ministarstva imati više pisarnica niti uredovne dane održavati izvan svog sjedišta.

Obvezno udruživanje javnih bilježnika (naziv udruge)

Javni bilježnici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnobilježničku komoru (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu.

Komora se brine o čuvanju ugleda i časti javnih bilježnika te štiti njihova prava i interese, a odlučuje i o njihovim pravima i obvezama te o odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona.

Organi komore (nabrojiti)

Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor i predsjednik. Komora ima svoju stručnu službu.

Javni bilježnici jedne ili više županija mogu se udružiti u Javnobilježnički zbor.

7

Ako nije drugačije određeno ovim Zakonom, ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore i javnobilježničkog zbora uređuju se Statutom i drugim općim aktima Komore.

ZAKON O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE

Tijela državne uprave (vrste)

Tijela državne uprave su ministarstva, središnji državni uredi Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: središnji državni uredi), državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama.Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama.

Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice.

Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno općini osnivati ispostave.

Provedbeni propisi koje donosi ministar

Ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti.

Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave.

Vrste ministarstavaPet temeljnih ministarstava je:

1) Ministarstvo obrane2) Ministarstvo vanjskih poslova3) Ministarstvo unutarnjih poslova4) Ministarstvo pravosuđa5) Ministarstvo financija

Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva.Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva.

8

KAZNENI ZAKON

Kazneno djelo (način izvršenja)

Kazneno djelo može se počiniti činjenjem ili nečinjenjem.

Kazneno djelo je počinjeno nečinjenjem ako je počinitelj koji je pravno obvezan spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela to propustio učiniti, a takvo je propuštanje po djelovanju i značenju jednako počinjenju tog djela činjenjem.

Počinitelj koji je kazneno djelo počinio nečinjenjem može se blaže kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se može počiniti samo nečinjenjem.

Nužna obrana

Nema kaznenog djela kad je počinitelj postupao u nužnoj obrani.

Nužna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad.

Počinitelj koji je prekoračio granice nužne obrane može se blaže kazniti, a ako je do prekoračenja došlo zbog jake razdraženosti ili prepasti prouzročene napadom, može se osloboditi kazne.

Krajnja nužda

Nema kaznenog djela kad je počinitelj postupao radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.

Počinitelj će se osloboditi kazne za počinjeno kazneno djelo kad je postupao radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo.

Ako je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka počinitelj bio iz nehaja u zabludi o okolnostima zbog kojih zakon određuje oslobođenje od kazne, kaznit će se za počinjenje kaznenog djela kad zakon za to djelo propisuje kažnjavanje i za nehaj.Nema krajnje nužde ako je počinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.

Elementi krivnje:1. UBROJIVOST2. NAMJERA ili NEHAJ3. SVIJEST O PROTUPRAVNOSTI ili MOGUĆNOST TE SVIJESTIKriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, kad je zakonom propisano kažnjavanje i za taj oblik krivnje, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.

Pokušaj (vrste):KVALIFICIRANI POKUŠAJ NEPRIKLADNI POKUŠAJ

9

Pokušaj

Tko s namjerom započne ostvarenje kaznenog djela, ali ga ne dovrši kaznit će se za pokušaj kaznenog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za pokušaj drugog kaznenog djela samo kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

Počinitelj koji je pokušao ostvarenje kaznenog djela kaznit će se kao da je djelo dovršeno, ali se može i blaže kazniti.

Počinitelj koji je pokušao ostvarenje kaznenog djela neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu, može se osloboditi kazne.

Vrste kazni

Za kaznena djela mogu se počinitelji kazniti: novčanom kaznom i kaznom zatvora.

Kazna zatvora može se izreći samo kao glavna kazna.

Novčana kazna može se izreći kao glavna i kao sporedna kazna.

Za kaznena djela počinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izreći i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora ili novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

Oblici odluka koje donosi sud

U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude, rješenja i naloga.

Protiv presude i rješenja je dopuštena žalba, protiv naloga nije dopuštena.

Presudu donosi sud, a rješenja i naloge donose i druga tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku.

Vrste podnesaka (nabrojiti)

Privatne tužbe, optužnice, prijedlozi za progon, pravni lijekovi te druge izjave i priopćenja podnose se pisano ako zakonom nije drukčije propisano.

Podnesci iz stavka 1. ovog članka, moraju biti razumljivi i sadržavati sve što je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupiti.

Ako u ovom Zakonu nije drukčije propisano, tijelo koje vodi postupak će podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne učini u određenom roku, podnesak će se odbaciti.

U pozivu za ispravak, odnosno dopunu podneska podnositelj će se upozoriti na posljedice propuštanja.

1

Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci, predaju se tijelu koje vodi postupak u dovoljnom broju primjeraka za to tijelo i drugu stranku. Ako takvi podnesci nisu predani u dovoljnom broju primjeraka, umnožit će se na trošak podnositelja.

Mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika (nabrojiti):

Poziv okrivljenika

Dovođenje

Mjere opreza

Jamstvo

Uhićenje

Pritvor

Istražni zatvor u domu

Istražni zatvor

Izrazi za sudionike u kaznenom postupku

1) osumnjičenik je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi, ili se vodi istraga, ili poduzimaju dokazne radnje prije početka kaznenog postupka,

2) okrivljenik je osoba protiv koje je podignuta optužnica koja još nije potvrđena, osoba protiv koje je podnesena privatna tužba te osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog,

3) optuženik je osoba protiv koje je optužnica potvrđena ili je povodom privatne tužbe određena rasprava,

4) osuđenik je osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno kazneno djelo,

5) izrazi pod točkom 1. do 3. odnose se i na pravnu osobu prema posebnom zakonu.

(3) Ako drukčije nije propisano ovim Zakonom, odredbe o okrivljeniku, primjenjuju se na osumnjičenika okrivljenika, optuženika i osuđenika te na osobe protiv kojih se vode posebni postupci predviđeni ovim ili drugim zakonom.

(4) Uhićenje je prisilno zadržavanje neke osobe pod sumnjom da je počinila kazneno djelo.

(5) Uhićenik je osoba prema kojoj je primijenjena mjera uhićenja.

(6) Pritvorenik je osoba protiv koje se primjenjuje mjera pritvora.

(7) Pritvorski nadzornik je policijski službenik određen posebnim zakonom.

(8) Osoba u kućnom zatvoru je osoba protiv koje se primjenjuje mjera kućnog zatvora

(9) Zatvorenik je osoba protiv koje se primjenjuje mjera istražnog zatvora.

1

(10) Žrtva kaznenog djela je osoba koja zbog počinjenja kaznenog djela trpi fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

(11) Oštećenik je osim žrtve i druga osoba čije je kakvo osobno ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu oštećenika u kaznenom postupku.

(12) Stranke su tužitelj i okrivljenik.

(13) Oštećenik kao tužitelj je osoba koja je preuzela progon od državnog odvjetnika koji nije pokrenuo ili je odustao od kaznenog progona.

(14) Privatni tužitelj je osoba koja je podnijela privatnu tužbu radi progona kaznenih djela za koja se progoni po privatnoj tužbi.

(15) Tužitelj je državni odvjetnik, oštećenik kao tužitelj i privatni tužitelj.

(16) Opunomoćenik je odvjetnik kojega može zamijeniti odvjetnički vježbenik prema ovom Zakonu.

(17) Branitelj je odvjetnik, kojega može zamijeniti odvjetnički vježbenik prema ovom Zakonu.

(18) Savjetnik je osoba određena zakonom.

Vrste presuda

(1) Presudom se optužba odbija ili se optuženik oslobađa optužbe ili se proglašava krivim.

(2) Ako optužba obuhvaća više kaznenih djela, u presudi će se izreći za koje djelo se optužba odbija ili se optuženik oslobađa optužbe ili se proglašava krivim.

Redoviti pravni lijek je ŽALBA (protiv presude prvostupanjskog suda, presude drugostupanjskog suda ili rješenja)

Prethodni postupak

Prethodni postupak je ukupnost radnji koje prethode glavnom stadiju kaznenogpostupka. Prethodni postupak sastoji se od četiriju cjelina:a) predistražni postupak,b) istraga, c) istražne radnje,d) optužnica i prigovor protiv optužnice.

Optužni akt u redovnom postupku je OPTUŽNICA.Optužnicu podiže državni odvjetnik nakon što je završena istraga.

Izvanredni pravni lijekovi su:

Obnova kaznenog postupka

Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude

1

ZAKON O VLASNIŠTVU

Vrste vlasništva (nabrojiti)

Samo je jedna vrsta prava vlasništva.

Vrste posjeda (nabrojiti)

Posjed može biti:

neposredan ili posredan; individualan; suposjed - isti posjed stvari ili prava ima više osoba; samostalan - posjed je samostalan kad posjednik posjeduje stvar kao da je njezin

vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava. Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno;

nesamostalan - posjed je nesamostalan kad posjednik posjeduje stvar priznajući višu vlast posrednoga posjednika;

posjed stvari; posjed prava; zakonit ili nezakonit - posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga

posjedovanja; istinit ili neistinit - posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili

prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet;

pošten ili nepošten - posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

Oblici prava vlasništva

a) individualno vlasništvo (jedan subjekt nositelj vlasničkih ovlasti)

b) suvlasništvo

Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

c) zajedničko ili skupno vlasništvo

Stvar je u zajedničkom vlasništvu kad na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba (zajedničara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina njihovih udjela nije određena, bez obzira na to što je odrediva.

d) vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo)

1

Služnosti (nabrojiti)

Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

Svaka služnost mora imati razumnu svrhu.

Ako je svrha služnosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, služnost je stvarna; inače je osobna.

1) Stvarne služnosti

2) Osobne služnosti

Založno pravo (kako se stječe)

Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.

Stjecanje nečijega založnoga prava

Prijenos

Prijeđe li na bilo kojem pravnom temelju tražbina osigurana založnim pravom na drugu osobu, na nju je time ujedno prešlo i to založno pravo bez posebnoga pravnoga temelja za to i bez posebnoga načina stjecanja, osim ako je što drugo bilo određeno.

Posjed i upis

Ako založni dužnik nije pristao da pokretna stvar koja je zalog bude predana u neposredan posjed novom vjerovniku zalogom osigurane tražbine, zalog ostaje u posjedu prenositelja tražbine da ga čuva za založnoga vjerovnika kao posrednoga posjednika; vrijedi i za predaju vrijednosnoga papira na donositelja.

Novi će vjerovnik moći izvršavati ovlasti koje ima na temelju hipoteke koja je prešla na njega zajedno s tražbinom koju osigurava pošto ona bude upisana u zemljišnim knjigama kao njegovo pravo.

ZAKON O NASLJEĐIVANJU

Vrste nasljeđivanja:a) Nasljeđivanje na temelju zakonab) Nasljeđivanje na temelju oporukec) Nasljednopravni ugovori

1

Vrste oporuka:

a) Privatna - oporuka koju pravi sam oporučitelj bez prisustva javnih tijela ili tijela koja u danom slučaju zastupaju javna tijela.

Privatna oporuka može biti:- vlastoručna (holografska)- pisana oporuka pred svjedocima (alografska) ili- usmena oporuka pred svjedocima.

b) Javna - oporuka sačinjena uz sudjelovanje javnih tijela.

Javnu oporuku su prema ZN-u ovlašteni, na zahtjev oporučitelja sastaviti: - sudac općinskog suda- sudski savjetnik u općinskom sudu- javni bilježnik- u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik RH.

c) Redovita - je oporuka koja se može praviti u svakoj prilici.

Oblik je strog, rok valjanosti neograničen.

Tu spadaju: privatne pisane oporuke, javna i međunarodna oporuka.

d) Izvanredna - koja se pravi u izvanrednim okolnostima.

Izvanredne okolnosti mogu biti objektivne (rat, požar, poplava, itd.) ili subjektivne (bolest, velika udaljenost od naseljenih mjesta, itd.).Oblik je blaži, rok valjanosti ograničen.Tu spada: usmena oporuka pred svjedocima.

NASLJEDNI REDOVI

Prvi nasljedni red: ostaviteljevi potomci, posvojenici i njihovipotomci i bračni drug (ostavinu dijele na jednake dijelove)

Drugi nasljedni red: ostaviteljevi roditelji i bračni drug (1/2roditeljima, ˝ bračnom drugu); braća i sestre i njihovi potomcinasljeduju samo iznimno u slučaju kada nema bračnoga drugakao nasljednika

Treći nasljedni red: ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci(1/4 svakom djedu i baki)

Četvrti nasljedni red: pradjedovi i prabake (1/8 svakom pradjedu iprabaki)

Peti nasljedni red: šukundjedovi i šukunbake (1/16 svakomšukundjedu i šukunbaki)

1

Daljnji nasljedni redovi: ostali pretci u ravnoj loziIzmeđu pojedinih nasljednih redova vrijedi pravilo da bliži nasljedni red isključuje dalji (izuzetak - bračni drug).

ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Predmet upisa u zemljišne knjige

Zemljište je u smislu ovoga Zakona dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).

Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije određeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrđene glede zemljišta odnose i na to.

U zemljišne se knjige upisuju stvarna prava na zemljištima, a i druga prava za koja je to zakonom određeno.

U zemljišne se knjige upisuju i druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno.

Knjižni su upisi uknjižba, predbilježba i zabilježba.

Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja.

Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnoga opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.

Zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom.

Tko vodi zemljišne knjige

Zemljišne knjige vode općinski sudovi.

Zemljišnoknjižni sud je sud prvoga stupnja nadležan za vođenje zemljišnih knjiga.

U zemljišnoknjižnom sudu zemljišne knjige vodi poseban zemljišnoknjižni odjel.

Postupak vodi i poslove obavlja voditelj zemljišnih knjiga ili zemljišnoknjižni službenik kojega za to odredi predsjednik suda, pod nadzorom suca. Za rad zemljišnoknjižnog službenika od-govara voditelj zemljišnih knjiga, osim za rad ovlaštenoga zemljišnoknjižnog referenta.

Za zemljišnoknjižni odjel vodi se poseban dnevnik zemljišnoknjižnih podnesaka.

Sastav zemljišne knjige

Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava.

1

Za svaku glavnu knjigu vode se potrebni pomoćni popisi određeni ovim Zakonom ili drugim propisom.

Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi.

Kad zakon određuje da je za stjecanje, prenošenje, ograničenje i ukidanje prava nužan upis u zemljišnu knjigu, ta se pretpostavka ispunjava samo upisom u glavnu knjigu.

Kad se na temelju odluke suda, odluke drugoga tijela, nasljeđivanjem, ili na temelju zakona steklo pravo bez upisa u zemljišnu knjigu, stjecatelj je ovlašten ishoditi upis stečenoga prava u glavnu knjigu po odredbama ovoga Zakona.

U glavnu knjigu upisuje se bitni sadržaj prava za koja je ovim ili drugim zakonom određeno da mogu biti predmet zemljišnoknjižnoga upisa (knjižna prava).

Ako se bitni sadržaj knjižnoga prava ne može ukratko izraziti, u glavnoj će se knjizi pozvati na točno označena mjesta u ispravama na kojima se temelji upis, i to s učinkom kao da su upisana u samoj glavnoj knjizi.

Sadržaj zemljišno knjižnog uloška

Glavna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka.

Zemljišnoknjižni uložak sadrži posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C).

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Vrste trgovačkih društava (naziv)

Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (dalje - trgovačka društva).

Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje su društva kapitala.

Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.

Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

1

Prestanak trgovačkih društava (način)

Mora se podnijeti prijava za upis nastanka razloga za prestanak trgovačkog društva u sudski registar.

Razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena za koje je osnovano,

2. odluka članova društva,

3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u trgovački registar bio nezakonit,

4. stečaj društva,

5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora,

6. ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva,

7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika,

8. pravomoćna odluka suda.

Upravna tijela društva kapitala (nabrojiti)

a) Uprava društva

b) Nadzorni odbor

c) Glavna skupština

d) Posebna skupština

e) Posebni revizori

STEČAJNI ZAKON

Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka (nabrojiti)

a) Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja.

b) Zabrane otuđenja ili opterećenja

c) Raspolaganja tijela dužnika, odnosno dužnika

d) Činidbe u korist dužnika

e) Nasljedstvo

f) Podjela imovine pravne zajednice

g) Preuzimanje parnica

h) Tražbine stečajnih vjerovnika

i) Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem

1

j) Zabrana ovrhe i osiguranja

k) Zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi

l) Isključenje drugih oblika pravnoga stjecanja

m) Skupna šteta

n) Osobna odgovornost članova društva

o) Zadržavanje prava na prijeboj

p) Nastupanje prijeboja u postupku

q) Nedopustivost prijeboja

r) Dužnost obavješćivanja i suradnje

s) Dovođenje, zatvor i novčana kazna

t) Uzdržavanje iz stečajne mase

Stranke u postupku (naziv)

Stranke u stečajnom postupku su odbor vjerovnika i stečajni upravitelj.

Tijela stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.

Oblici sudskih odluka otvaranja stečajnog postupka

Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i zaključka.

Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnog postupka za obavljanje pojedinih radnji, te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to izrijekom predviđeno ovim Zakonom.

ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU

Stranke u postupku (naziv)

Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Stranke su tužitelj i tuženik.

Posebnim propisima određuje se tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih osoba.

Parnični sud može, iznimno, s pravnim učinkom u određenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog članka ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha.

Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopuštena posebna žalba.

1

Oblici sudskih odluka (nabrojiti)

Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. O tužbenom zahtjevu sud odlučuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rješenjem.

Kad ne odlučuje presudom, sud odlučuje rješenjem. U postupku izdavanja platnog naloga rješenje kojim se prihvaća tužbeni zahtjev donosi se u obliku platnog naloga.

Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

Redoviti pravni lijek (naziv)

1. Žalba protiv presude

2. Žalba protiv rješenja

Izvanredni pravni lijekovi (nabrojiti)

1. Revizija

2. Ponavljanje postupka

OVRŠNI ZAKON

Stranke u ovršnom postupku (naziv)

Izraz "stranka" označava ovrhovoditelja i ovršenika te predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja.

Oblici odluka u ovršnom postupku (nabrojiti)

Odluke u ovršnom postupku i postupku osiguranja sud donosi u obliku rješenja ili zaključka.

Ovršne isprave (nabrojiti)

Ovršne isprave jesu:

1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,

2. ovršna odluka arbitražnog suda,

3. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno,

4. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,

5. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj,

6. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

2

Vrste osiguranja

a) Osiguranje prisilnim zasnivanjem založnoga prava na nekretnini

b) Sudsko i javnobilježničko založnopravno osiguranje na temelju sporazuma stranaka

c) Sudsko i javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava

d) Osiguranje prethodnom ovrhom

e) Osiguranje prethodnim mjerama

f) Privremene mjere

Predmet osiguranja (nabrojiti)

1) Nekretnine

2) Pokretne stvari

3) Novčane tražbine

4) Dio primanja protivnika osiguranja po osnovi ugovora o radu ili službi

5) Dio mirovine, invalidnine ili naknade izgubljene zarade

6) Tražbina koju protivnik osiguranja ima na računu kod banke ili na štednoj knjižici

7) Druga imovinska odnosno materijalna prava

8) Isprave o dionici i drugi vrijednosni papiri

9) Dionice za koje nije izdana isprava o dionici te udjeli, odnosno poslovni udjeli u trgovačkim društvima

10) Vrijednosnice koje se vode kod agencije

Pravni lijekovi u ovršnom postupku

Protiv rješenja donesenoga u prvom stupnju može se izjaviti žalba, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može se podnijeti prigovor.

Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Žalba ne odgađa provedbu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

Ako je protiv rješenja dopuštena žalba, sud će, ako nije ovlašten postupiti prema odredbi članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, spis sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Ako je moguće nastaviti s provedbom ovrhe do donošenja odluke drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud će drugostupanjskom sudu dostaviti presliku spisa sa žalbom. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku o žalbi, prvostupanjski sud poduzimat će one radnje koje je ovlašten poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

2