52
1. Što je željeznica? • Željeznica je prometni sustav kod kojeg su kotači vozila prisilno vođeni po metalnom putu. • Prisilnost vođenja postiže se vijencem po obodu kotača koji sprečava da vozilo skrene s točno određenog puta. • Prisilnost vođenja vozila, te glatki metalni put i čelični kotač koji se po njemu kotrlja, omogućavaju kod željeznice vožnju vlakova takvih duljina i masa kako to ni kod jednog drugog kopnenog prijevoznog sredstva nije moguće. • Tvrdi i glatki kotači nailaze na tvrdim i glatkim tračnicama na vrlo mali otpor kotrljanja (deset puta manji od otpora koji se javlja kod pneumatika na cesti). • Radi relativno malog trenja između glatkih kotača i tračnica, željeznica je jako osjetljiva na velike uspone (do 25 o/oo) • U eksploataciji se pojavljuju i vrlo nepovoljni uvjeti formiranja trenja (led, masne tračnice) pa je potrebno računati i na ove pojave. • Vlakovi velikih duljina, time i velikih masa, koji voze velikim brzinama imaju veliku kinetičku energiju. • Za poništenje te energije pri zaustavljanju (kočenjem) stoji na raspolaganju relativno mala sila trenja između kotača i tračnice. Posljedica toga su dugi zaustavni putovi od više stotina metara (700-1000-1500 m) u zavisnosti o masi i brzini vlaka. 2. Koje podjele željezničkih pruga poznajete? Prema namjeni i značaju željezničke pruge dijele se na: – željezničke pruge od značaja za međunarodni promet (M), – željezničke pruge od značaja za regionalni promet (R) – željezničke pruge od značaja za lokalni promet (L). Prema broju kolosijeka mogu biti: - Jednokolosiječne - dvokolosiječne pruge 3. Kolika je širina normalnog kolosijeka i kako se mjeri? Širina normalnog kolosijeka - 1435 mm Širina kolosijeka je najmanji razmak unutarnjih rubova tračnica mjerena na mjestu koje 14 mm ispod gornjeg ruba glavne tračnice 4. Što je nosivost željezničke pruge? Nosivost željezničke pruge je njezina sposobnost, da svojom konstrukcijom prihvati i sigurno i ravnomjerno prenese na temeljno tlo dinamičko opterećenje nastalo međudjelovanjem mase i ostvarene brzine željezničkoga vozila. Kategorija nosivosti željezničke pruge predstavlja sposobnost željezničke pruge (građevinskoga infrastrukturnog podsustava) za preuzimanje i 1

Ispitna Pitanja i Odgovori

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Ispitna Pitanja i Odgovori

1. Što je željeznica?• Željeznica je prometni sustav kod kojeg su kotači vozila prisilno vođeni po metalnom putu.• Prisilnost vođenja postiže se vijencem po obodu kotača koji sprečava da vozilo skrene s točno određenog puta.• Prisilnost vođenja vozila, te glatki metalni put i čelični kotač koji se po njemu kotrlja, omogućavaju kod željeznice vožnju vlakova takvih duljina i masa kako to ni kod jednog drugog kopnenog prijevoznog sredstva nije moguće.• Tvrdi i glatki kotači nailaze na tvrdim i glatkim tračnicama na vrlo mali otpor kotrljanja (deset puta manji od otpora koji se javlja kod pneumatika na cesti).• Radi relativno malog trenja između glatkih kotača i tračnica, željeznica je jako osjetljiva na velike uspone (do 25 o/oo)• U eksploataciji se pojavljuju i vrlo nepovoljni uvjeti formiranja trenja (led, masne tračnice) pa je potrebno računati i na ove pojave.• Vlakovi velikih duljina, time i velikih masa, koji voze velikim brzinama imaju veliku kinetičku energiju.• Za poništenje te energije pri zaustavljanju (kočenjem) stoji na raspolaganju relativno mala sila trenja između kotača i tračnice.• Posljedica toga su dugi zaustavni putovi od više stotina metara (700-1000-1500 m) u zavisnosti o masi i brzini vlaka.

2. Koje podjele željezničkih pruga poznajete?• Prema namjeni i značaju željezničke pruge dijele se na:– željezničke pruge od značaja za međunarodni promet (M),– željezničke pruge od značaja za regionalni promet (R)– željezničke pruge od značaja za lokalni promet (L).• Prema broju kolosijeka mogu biti:- Jednokolosiječne- dvokolosiječne pruge

3. Kolika je širina normalnog kolosijeka i kako se mjeri?Širina normalnog kolosijeka - 1435 mm• Širina kolosijeka je najmanji razmak unutarnjih rubova tračnica mjerena na mjestu koje 14 mm ispod gornjeg ruba glavne tračnice

4. Što je nosivost željezničke pruge?• Nosivost željezničke pruge je njezina sposobnost, da svojom konstrukcijom prihvati i sigurno i ravnomjerno prenese na temeljno tlo dinamičko opterećenje nastalo međudjelovanjem mase i ostvarene brzine željezničkoga vozila.• Kategorija nosivosti željezničke pruge predstavlja sposobnost željezničke pruge (građevinskoga infrastrukturnog podsustava) za preuzimanje i prenošenje uspravnih opterećenja od željezničkih vozila određene veličine pri redovitom željezničkom prometu.

5. Koja je najveća kategorija opterećenja na željezničkim prugama u RH?

1

Page 2: Ispitna Pitanja i Odgovori

Pruge u sustavu HŽ kategoriziraju se prema najvećem dopuštenom opterećenju po osovini “P” i dužnom metru “p” teretnih vagona.

6. Što je slobodni profil za prolaz željezničkog vozila?• Slobodni profil za prolazak željezničkih vozila je ograničeni prostor u poprečnom presjeku okomitom na sredinu kolosijeka, u koji vanjski objekti i predmeti ne smiju zadirati.• Slobodni profil za prolazak željezničkih vozila određuje se ovisno o vrsti i namjeni kolosijeka i profilu željezničkoga vozila, uzimajući u obzir vodoravna i uspravna pomicanja tih vozila u pokretu, kolosiječnu geometriju, odstupanja kolosiječne geometrije i položaja kolosijeka u održavanju, sigurnosni razmak i najmanju udaljenost od kontaktnoga vodiča na elektrificiranom kolosijeku.• Slobodni profil omogućuje siguran i nesmetan prolazak željezničkih vozila koja, zajedno s teretom na njima, udovoljavaju profilu željezničkoga vozila.

7. Podjela željezničkih vozila prema namjeni?• Prema namjeni željeznička vozila dijele se na:- vučna vozila- vučena vozila- vozila za vlastite potrebe (pružna vozila za održavanje pruga)

8. Podjela vučnih vozila prema konstrukciji?• Prema konstrukciji vučna vozila se dijele na:- Lokomotive – vozila imaju vlastiti pogon, a namijenjena su vuči vučenih vozila i nemaju prostor za smještaj korisnog tereta i putnika- Motorne vlakove – nastaju spajanjem motornih vagona i prikolica, a predviđeni su za prijevoz putnika i robe

9. Koje vrste lokomotiva poznajete?• Vrste lokomotiva:-parne (napušta se)-dizel lokomotive (s mehaničkim, hidrauličkim i električnim prijenosnicima snage)-električne lokomotive

10. Što su vučena vozila i koje vrste vučenih vozila poznajete?• Vučena vozila (vagoni) su vozila bez vlastitog pogona, a služe prijevozu putnika ili robe (putnički i teretni).• Osnovna podjela vučenih vozila je:-Teretni vagoni – isključivo namijenjeni prijevozu raznovrsnog tereta-Putnički vagoni – namijenjena su prijevozu putnika i njihovom opsluživanju-Vagoni za posebne namjene

11. Što je okretno postolje i koje su njegove prednosti u odnosu na klasične osovine željezničkih vozila?

• Okretno postolje je sklop koji se sastoji od dviju ili više osovina povezanih postoljem u cjelinu i koja se kao zasebna kolica slobodno zakreću u odnosu na okvir vagona.• Okretna postolja najčešće se grade kao dvoosovinska.• U okretna postolja ugrađuju se elastični i prigušni elementi što omogućuje povećanje brzine, a vožnju čini mirnijom i udobnijom.• Osnovni okvir okretnog postolja je okvir izrađen od kvalitetnog čelika,a može se slobodno okretati oko centralnog svornjaka.

2

Page 3: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Za vrijeme vožnje preuzimaju težinu vozila, vučnu silu, sile kočenja, bočnu silu pri vožnji kroz krivinu, te dinamičke sile nastale pri prijelazu preko neravnina tračnica, sastava tračnica i skretnica.• Korištenjem osovinskim postolja povećala se nosivost i vlastita težina vagona, a olakšao se i prolaz kroz zavoje.• Pored toga što imaju ograničenu nosivost, dvoosovinski vagoni stvaraju otežan prolaz kroz zavoje zbog velikog razmaka paralelno ukrućenih osovinskih sklopova i otpora koji pritom nastaje.• Time se povećava trošenje tračnica u zavojima i vijenaca ovoja kotača.

12. Nabrojite otpore kretanja vlaka i ukratko ih opišite?• Otpori vlaka ovise, uglavnom, o konstrukciji vozila i njihovoj masi, o elementima trase, te o stanju zračne sredine kroz koju se vlakovi kreću.• Razlikujemo tri vrste otpora:- osnovni otpori – obuhvaćaju sve one otpore koji djeluju stalno pri kretanju vlaka- otpori pokretanja – javljaju se pri pokretanju vlaka s mjesta- otpori pruge – javljaju se povremeno (pri kretanju vlaka u krivinama, na usponu)• Otpori se mjere i izražavaju u daN.Osnovni otpori (w0= wun+ wkol+ wz)• Pod osnovnim otporima podrazumijevaju se otpori kretanja vlaka po ravnom i horizontalnom putu i to su:- unutrašnji otpori vozila (trenje osovine i ležišta pri okretanju osovine) (wun),- kolosiječni otpori (od kotrljanja kotača po tračnicama) (wkol)- otpori zračne sredine (ovisan o veličini i obliku površine vozila) (wz).Otpori pokretanja (wpok)• Za vrijeme stajanja vlaka cijedi se ulje s kliznih površina u ležištu osovina.• Pri pokretanju vlaka s mjesta nastaje suho trenje tj. povećava se koeficijent trenja s povećanjem otpora u osovini ležišta.• Već nakon 1,5 - 2 okretaja kotača otpor iščezava.Otpori pruge• Otpori od uspona (wi) – zavise od veličine nagiba pruge, i predstavljaju najveći diootpora pri kretanju vlaka.• Otpori od krivina (wr) – zavise od polumjera krivina, duljini krute baze vozila i širini kolosijeka.• Ukupni otpori vlaka wu: wu=wun+wkol+wz+wpok+wi+wr

13. Koja željeznička službena mjesta poznajete?• Da bi željeznica mogla u potpunosti ispunjavati svoju zadaću prijevoznika putnika i stvari, potrebno je uz željezničku prugu izgraditi službena mjesta koja služe za ulazak i izlazak putnika te utovar i istovar stvari.• Kako se na jednom dijelu pruge vlakovi istovremeno smiju kretati u jednom pravcu, za drugi pravac treba izgraditi drugi kolosijek i službeno mjesto u kojem će se obavljati križanje i pretjecanje vlakova.• Stoga se može reći da službeno mjesto na pruzi obuhvaća skup postrojenja i uređaja koja služe za reguliranje kretanja vlakova i obavljanje ostalih poslova vezanih uz prijevoz putnika i stvari.• S obzirom na značenje i ulogu koju imaju u odvijanju željezničkog prometa te njihovu tehničku izvedbu, službena mjesta dijelimo na:-kolodvore,-odjavnice,-rasputnice,-otpremništva i

3

Page 4: Ispitna Pitanja i Odgovori

-stajališta.

14. Što je međik?Međik (granična oznaka)• Međik je signalna oznaka koja se postavlja na mjestu između kolosijeka iza skretnice koja ih razdvaja i gdje razmak između osi kolosijeka iznosi 3,50 m, a kod priključka na otvorenoj pruzi 4,0 m.• Međik se obično izrađuje od posebno oblikovanog betonskog bloka ili komada tračnice, djelomično zalivena u beton, s crno obojenim krajevima i sredinom obojenom bijelom bojom.

15. Što je iskliznica?• Iskliznica je mehanički sklop koji se ugrađuje na pragove uz kolosijek i služi za sprječavanje kretanja željezničkih vozila preko određene točke na kolosijeku.• Iskliznica ima položaj kada je ploča na tračnici (tada nadolazeću osovinu izbacuje iz kolosijeka) i kada je ploča podignuta (kada je vožnja nesmetana).

16. Što je prsobran?• Prsobran je postrojenje koje se ugrađuje na kraju krnjeg kolosijeka ili izvlačnjaka kako bi se onemogućilo otklizavanje željezničkih vozila s tračnica.• Izrađuje se od armiranog betona ili je čelične konstrukcije (obično od željezničkih tračnica ).• Na prsobranu je u visini vagonskih odbojnika ugrađen drveni prag na kojem su učvršćena dvaodbojnika čiji je zadatak ublažavati udarce kod jačih udara vagona u prsobran.

17. Što su skretnice i koja je njihova svrha?• Skretnice su konstrukcije gornjeg ustroja koje povezuju kolosijeke i omogućuju prijelaz s jednog na drugi kolosijek.• Veze kolosijeka pomoću skretnica mogu biti različite, i to:- veza dvaju kolosijeka jednom skretnicom,- jednostruka veza dva paralelna kolosijeka,- dvostruka veza dva paralelna kolosijeka,- spoj više paralelnih kolosijeka matičnjakom i sl.• Veza dvaju kolosijeka jednom skretnicom izvodi se jednostrukom skretnicom.

18. Opišite što je to triangl, okretnica, prijenosnica i kolosiječna petlje i koja je njihova svrha?

Veze kolosijeka pomoću triangla, kolosiječne petlje, okretaljke i prijenosnice• Triangl (kolosiječni trokut) i kolosiječna petlja služe za okretanje lokomotiva ili cijelih vlakova.• Okretaljke se koriste za okretanje lokomotiva i vagona.• Polumjer okretaljke je 20 - 25 m, a njena duljina je za 1 m veća od najvećeg razmaka krajnjih osovina lokomotive ili vagona.• Prijenosnice se koriste za prenošenje željezničkih vozila ili dijelova vozila s jednog na drugi kolosijek.• Prijenosnice se koriste u krugu većih radionica, jer ne zauzimaju velik prostor.

19. Što je željeznička infrastruktura i od kojih se podsustava sastoji?• Željeznička infrastruktura (željeznička pruga) jest javno dobro u općoj uporabi u vlasništvuRepublike Hrvatske i njome se upravlja i gospodari u skladu s njezinim statusom• Željezničku prugu čine dijelovi infrastrukturnih podsustava (građevinski, elektroenergetski, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni te ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke

4

Page 5: Ispitna Pitanja i Odgovori

infrastrukture), neophodni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, u skladu sa zacrtanim uvjetima, opsegom i tehnologijom.

20. Što je pružni pojas?• Pružni pojas je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m, odnosno najmanje 6 m ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.

21. Što je zaštitni pojas?• Zaštitni pružni pojas je pojas kojega čini zemljište s obje strane željezničke pruge, odnosno kolosijeka širine 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.

22. Što je infrastrukturni pojas?• Infrastrukturni pojas čini zemljište ispod željezničke pruge, zemljište ispod ostalih funkcionalnih dijelova željezničke infrastrukture, te zemljište potrebno za tehnološka unaprjeđenja i razvoj infrastrukturnih kapaciteta.• Infrastrukturni pojas čini i pripadajući zračni prostor.

23. Kako dijelimo građevinski infrastrukturni podsustav?• Građevinski infrastrukturni podsustav čine:- pružni donji ustroj (pružne građevine)- pružni gornji ustroj

24. Nabrojite pružne građevine koje poznajete?• Pružni donji ustroj (pružne građevine) čine-građevine,-konstrukcije-oprema.Građevine donjeg ustrojaa) geotehničke građevine:– pružno tijelo (nasipi, usjeci, zasjeci)– tuneli i galerijeb) konstruktorske građevine:– mostovi, propusti, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici– peronske nadstrešnice i pristupne građevinec) željezničko-cestovni i pješački prijelazi u istoj razini

25. Nabrojite elemente, sklopove i konstrukcije gornjeg ustroja?• Pružni gornji ustroj jesu:- konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja,- sklopovi pružnoga gornjeg ustroja i- elementi pružnoga gornjeg ustroja.Konstrukcije gornjeg ustroja• Konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja jesu:- kolosijeci sa zastorom (neprekinuto zavareni i s klasičnim sastavima)- kolosijeci na čvrstoj podlozi- skretnice i križišta- dilatacijske kolosiječne konstrukcije

5

Page 6: Ispitna Pitanja i Odgovori

Sklopovi gornjeg ustroja• Sklopovi pružnoga gornjeg ustroja jesu funkcionalni dijelovi konstrukcija pružnoga gornjega ustroja sastavljeni od pojedinih elemenata pružnoga gornjeg ustroja.Elementi gornjeg ustroja- vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, skretničke tračnice,- zavareni tračnički spojevi, klasični tračnički sastavi, izolacijski sastavi (lijepljeni i klasični)- pragovi i betonski nosivi elementi- kolosiječni i skretnički pričvrsni i spojni pribor- naprave za povećanje poprečnoga otpora kolosijeka i naprave protiv klizanja tračnica- naprave za podmazivanje tračnica- elementi za popođenje željezničko-cestovnih prijelaza- elementi za prigušivanje buke i vibracija- kolosiječni zastor- tamponski sloj te slojevi i materijali za stabilizaciju podloge- signalne i pružne oznake- drugi elementi pružnoga gornjeg ustroja.

26. Što su željezničke tračnice?• Željezničke tračnice su element željezničkog gornjeg ustroja koje služe za vođenje kotača vozila i kao nosači na više oslonaca izravno preuzimaju opterećenje vozila.• Opterećenje prenose na pragove, koji kao elastični oslonci dalje prenose opterećenje na podlogu.

27. Koje vrste tračnica poznajete?• U svijetu se uglavnom koriste tri tipa tračnica:- Vignolova (Vinjolova) tračnica (sa širokom nožicom). Najviše se koristi.- Žljebasta tračnica (Phoenix). Koristi se uglavnom za tramvajski promet.- Dvoglava tračnica (više se ne koristi)

28. Od kojih se dijelova sastoji Vignolova tračnica, i koja je svrha svakog pojedinog dijela?

• Glava “Vignlove” tračnice oblikovana je za vođenje kotača željezničkoga vozila i preuzimanje prometnoga opterećenja, a nožica tračnice za pričvršćivanje tračnice na podlogu.• Vrat tračnice međusobno povezuje glavu i nožicu tračnice, a oblikovan je na način koji omogućuje međusobno uzdužno povezivanje dviju tračnica tračničkim vezicama.• Tračnice se mogu, osim vezicama, međusobno spajati i zavarivanjem (aluminotermitskim ili elektro-tupim).• Nožica tračnice osigurava stabilnost tračnice i omogućuje pričvršćenje za podlogu.

29. Od čega se proizvode tračnice, i koji su sporedni sastojci korisni, a koji štetni?• Tračnice se izrađuju od valjanog čelika u čeličanama, proizvodnim procesima gdje se smanjuju primjese ugljika u željezu na ispod 2%.• Glavni sastojak čelika je željezo, a sporedni sastojci mogu korisni i štetni.• Korisni sastojci su:- ugljik, koji porastom sadržaja povećava čvrstoću na kidanje istezanje i tvrdoću čelika.,- mangan, molibden, krom, nikl koji povećavaju njegovu žilavost i tvrdoću, otpronost protiv trošenja- silicij, koji povećava čvrstoću na kidanje, ali smanjuje istezanje, utječe na kovnost i varenje• Štetni sastojci su:- sumpor, utiče negativno na kovnost i varenje (iz rudače)- fosfor, povećava krtost čelika pri hladnom stanju i na niskim temperaturama (iz rudače)

6

Page 7: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Tračnice se izrađuju od valjanog čelika, koji se dobiva po Siemens-Martenovom, Besemerovom, Tomasovom postupku i elektro-čelik iz električnih peći.• U čeličanama čelik se u lijeva u kalupe – kokile, i tako dobiven komad čelika nazivamo ingot.• Ingoti se vade iz kokila u užarenom stanju i prebacuju u peći gdje im se temperatura izjednačuje na temperaturu valjanja (oko 1150 oC)• Priređeni ingoti odlaze na valjanje, gdje specijalnim postupkom – prolazom kroz glatke i zatim kroz profilirane valjke tračnica dobiva svoj konačni oblik.

30. Koji razredi tvrdoće tračnica se primjenjuju na HŽ?• vozne tračnice male tvrdoće (razredi R200, R220),• vozne tračnice normalne tvrdoće (razredi R260, R260Mn),• vozne tračnice velike tvrdoće (razredi R320Cr, R350HT, R350LHT).

31. Nabrojite standardne tipove voznih tračnica, te objasnite značenje brojke kod u nazivu tipa?

• Standardni tipovi tračnica koji se koriste na HŽ su S45, 49E1, 54E1, 60E1.• Kod standardnih tipova tračnica brojka ujedno označava približnu masu tračnice po dužnom metru.• Nestandardni tipovi su Xa, XJŽ, I, C i sl.

32. Nabrojite podjelu tračnice prema obliku i funkciji u kolosijeku?• Prema obliku, svojstvima i funkciji u konstrukciji željezničkoga kolosijeka, tračnice se dijele na:- vozne tračnice,- skretničke tračnice,- tračnice vodilice,- sigurnosne tračnice,- zaštitne tračnice,- specijalne tračnice.

33. Koja je funkcija voznih tračnica?• Funkcija voznih tračnica u konstrukciji kolosijeka je vođenje i nošenje kotača željezničkoga vozila te prihvaćanje opterećenja od željezničkoga vozila i sigurno prenošenje opterećenja na podlogu.• U konstruktivnom smislu, vozna tračnica predstavlja kontinuirani gredni nosač opterećen pokretnim opterećenjem od jednoga ili više željezničkih vozila položen na poprečne nosače ili na uzdužni nosač.

34. Koja je funkcija skretničkih tračnica?• Skretničke tračnice ispunjavaju funkciju vođenja i nošenja kotača željezničkih vozila na određenim dijelovima konstrukcije skretnice odnosno križišta i tračničkim spojevima se spajaju i nastavljaju na Vignoleove vozne tračnice unutar skretnice odnosno na priključnim kolosijecima.• Skretničke tračnice ugrađuju se u skretnicu odnosno križište na temelju projekta skretnice ili križišta koji odobri upravitelj infrastrukture.• Za izradu prevodnica na novim skretnicama primjenjuju se nove skretničke tračnice nesimetričnoga profila normiranoga tipa poprečnoga presjeka 60E1 i 49E1 razreda tvrdoće čelika najmanje R260 (normalne tvrdoće ili veće).

35. Koja je funkcija tračnica vodilica i gdje se ugrađuju?• Tračnice vodilice ugrađuju se u kolosijeku neposredno uz vozne tračnice s unutarnje strane, na mjestima gdje iz konstruktivnih razloga dolazi do prekida vođenja kotača

7

Page 8: Ispitna Pitanja i Odgovori

željezničkoga vozila, na dijelu kolosijeka u skretnicama, križištima i vodoravnim lukovima vrlo malih polumjera.• Svrha im je omogućivanje sigurnoga prolaza oba kotača na istom osovinskom sklopu željezničkoga vozila kroz takve dijelove kolosijeka i ograničavanje poprečnih pomaka osovinskoga sklopa radi sprječavanja iskliznuća vijenca kotača.• Tračnice vodilice ugrađuju se u kolosijek odnosno skretnicu ili križište na temelju projekta skretnice, križišta ili kolosijeka u vodoravnom luku vrlo maloga polumjera, koji odobri upravitelj infrastrukture

36. Koja je svrha sigurnosnih tračnica i gdje se ugrađuju?• Sigurnosne tračnice ugrađuju se u kolosijeku uz vozne tračnice s unutarnje strane, na dijelu kolosijeka s popođenjem na području željezničko-cestovnoga prijelaza, pješačkoga prijelaza preko pruge i prijelaza preko kolosijeka u kolodvorima, a svrha im je osiguranje slobodnoga prostora za prolaz kotača željezničkoga vozila na mjestu gdje je ugrađeno popođenje.• Na ovakvim mjestima popođenja su redovito asfaltirana ili izgrađena od drvenih pragova.• U funkciji sigurnosne tračnice primjenjuju se tračnice istoga tipa poprečnoga presjeka kao vozne tračnice ugrađene u kolosijeku.• Sigurnosne tračnice ugrađuju se u kolosijek na temelju tipskoga projekta koji odobri upravitelj infrastrukture.• Gornja površina sigurnosnih tračnica mora biti u razini gornje površine voznih tračnica u kolosijeku.• Širina žlijeba između sigurnosne tračnice i vozne tračnice propisana je posebnim pravilnikom.Sigurnosne tračnice na cestovnom prijelazu• Sigurnosne tračnice ugrađene na dijelu kolosijeka s drvenim ili asfaltiranim popođenjem moraju biti usporedne s voznim tračnicama na duljini koja prelazi duljinu popođenja najmanje za 0,5 m na svakoj strani, a nakon toga se krajevi sigurnosnih tračnica na duljini od 0,5 m savijaju prema osi kolosijeka tvoreći sigurnosni ulaz u žlijeb širine 110 mm.• Sigurnosne tračnice ne ugrađuju se ako je popođenje na dijelovima kolosijeka izrađeno prema projektu koji odobri upravitelj infrastrukture od sintetičkih, armirano-betonskih ili čeličnih ploča koje konstrukcijski osigurava zahtijevane žlijebove.

37. Koja je svrha zaštitnih tračnica i gdje se ugrađuju?• Zaštitne tračnice ugrađuju se u kolosijeku uz vozne tračnice s unutarnje ili vanjske strane, a svrha im je zaštita željezničkoga vozila, pružne ili druge građevine od posljedica možebitnoga iskliznuća željezničkoga vozila iz kolosijeka.• U funkciji zaštitne tračnice primjenjuju se tračnice istoga tipa poprečnoga presjeka kao vozne tračnice ugrađene u kolosijeku.• Zaštitne tračnice ugrađuju se u kolosijek na temelju projekta koji odobri upravitelj infrastrukture.• Gornja površina zaštitnih tračnica mora biti u razini gornje površine voznih tračnica u kolosijeku.• Širina žlijeba između zaštitne tračnice i vozne tračnice za prolaz vijenca kotača iznosi najmanje 180 mm, a najviše 220 mm.• Iznimno, uz odobrenje upravitelja infrastrukture, širina žljeba može biti i manja od 180 mm, ali ne manja od 160 mm.Zaštitne tračnice ugrađuju se:- na željezničkim mostovima bez zastora, ako je duljina mosta veća od 20 m,- na željezničkim mostovima bez zastora, s vodoravnim kružnim lukovima polumjera 250 m i manjega i/ili uzdužnim nagibom kolosijeka većim od 15 mm/m na mostu ili na prilazu mostu,- na željezničkim mostovima sa zastorom, ako je duljina mosta veća od 20 m, a željeznička pruga prelazi preko druge prometnice ili ako posljedice možebitnoga iskliznuća željezničkoga vozila mogu ugroziti druge građevine i dijelove glavnih nosača same mostovne konstrukcije,

8

Page 9: Ispitna Pitanja i Odgovori

- na posebno opasnim dijelovima željezničke pruge (uz provalije i slično),- na dijelu kolosijeka uz stupove nadvožnjaka ili neposredno uz drugu građevinu.

38. Što utječe na trošenje tračnica, i kako je moguće utjecati na smanjenje trošenja tračnica?

Istrošenost tračnica• Kretanje kotača tračničkog vozila po glavi tračnice ostvaruje se putem adhezije u kontaktnoj površini.• Pri navedenom dolazi do istrošenja bandaža kotača (ispusta vijenca kotača) i vozne površine glave tračnice, tj. dolazi do smanjenja njihovih poprečnih presjeka.• Veličina istrošenja dozvoljava se do određene granice kako ne bi ugrozila sigurnost prometa.• Na veličinu istrošenja utječu slijedeći parametri:a) kvaliteta tračnicab) stanje kolosijeka i voznog parkac) uvjeti eksploatacijed) elementi trase pruge• U pravcu se tračnica prvenstveno troši na voznoj površini dok je na sastavima tračnica prisutno i ’razbijanje’ uslijed udaraca kod prijelaza kotača s jedne tračnice na drugu.• U krivini se troši unutarnja tračnica na voznoj površini dok se vanjska troši i bočno.• Kod manjih polumjera krivina, bočno istrošenje može biti toliko veliko da zahtijeva češću izmjenu vanjske tračnice.• Smanjenje trošenja tračnica u krivinama postiže se izvedbom nadvišenja na vanjskoj tračnici, ugradnjom tračnica normalne ili povećane tvrdoće u krivinama i podmazivanjem vozne ivice tračnice (nikako ne vozne površine).Podmazivanje voznog ruba tračnica• Kod kolosijeka polumjera manjeg od 400 m moguće je produljiti vijek trajanja vanjskih tračnica u luku na taj način da se smanji koeficijent trenja između tračnice i kotača podmazivanjem.• Ovim se utječe na smanjenje bočnog istrošenja vanjskih tračnica te produživanja vijeka trajanja u uporabi (nekada i do dva puta ovisno o kvaliteti tračnica, kvaliteti podmazivanja te polumjeru luka).• Podmazivanje voznog ruba tračnica može se izvoditi ručno te automatski primjenom posebnih uređaja – mazalica.

39. Što su kolosiječni pragovi i koja je njihova funkcija?• Kolosiječni pragovi su elementi gornjeg ustroja u kolosiječnoj konstrukciji sa zastorom koji imaju zadatak da što ravnomjernije prenesu opterećenja od tračnica na zastor i podlogu odnosno na konstrukciju kod kolosijeka bez zastora, te osiguravaju širinu kolosijeka zajedno s pričvrsnim priborom.

40. Koje konstrukcije pragova poznajete?Konstrukcije pragova• Za izvršenje tog zadatka koriste se razne konstrukcije u obliku:- pojedinačnih oslonaca (danas se koriste kod kolosijeka u radionicama)- uzdužnih pragova (danas se koriste u radionicama za popravak lokomotiva)- poprečnih pragova (najviše se koristi)- specijalnih armirano-betonskih konstrukcija (kolosijek bez zastora na kontinuiranim pločama, okvirini pragovi (s poprečnim i uzdužnim elementima i sl.).

41. Koja je funkcija poprečnih pragova i od kojih se materijala proizvode?

9

Page 10: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Poprečni pragovi u kolosijeku imaju funkciju poprečnih nosača koji nose vozne tračnice, osiguravaju njihov međusobni razmak u skladu s projektiranom širinom kolosijeka i objedinjuju cjelokupnu kolosiječnu rešetku u stabilnu nosivu cjelinu.• Geometrijske mjere poprečnoga praga kao nosača moraju biti dostatne za preuzimanje prometnoga opterećenja od kotača željezničkih vozila na mjestima ležišta tračnica), a površina nalijeganja praga na podlogu mora biti dostatna da se tlak na podlogu održi u granicama dopuštenih vrijednosti.Kolosiječni poprečni pragovi prema vrsti materijala dijele se na-drvene,-betonske,-čelične i-sintetičke.

42. Drveni pragovi – proizvodnja, zaštićivanje, prednosti i nedostaci?• Najveći broj pragova izrađen je od drveta zbog svojih dobrih osobina odnosno prednosti:- laka obrada,- lako izvođenje raznih pričvršćenja tračnice na prag,- elastično prima, amortizira i prenosi sile na zastornu podlogu,- jednostavno održavanje (lako se podbija).• Na glavnim prugama izrađuju se pragovi iz tvrdog drveta (bukva, hrast) dok je primjena pragova od mekog drveta (bor, cer) jako mala zbog bržeg propadanja uslijed truljenja.• Kod nas se upotrebljavaju drveni pragovi dimenzija 16 x 26 x 260 cm.• Bukovi pragovi bez impregnacije mogu istruliti poslije jedne do tri godine, a na suncu lako i brzo pucaju.• Ukoliko se impregniraju i zaštite od pucanja mogu trajati i preko 30 godina.• Hrastovi pragovi brzo pucaju, ali neimpregnirani dulje traju od bukovih i četinarskih (10-ak godina). Zbog visoke cijene sve se manje koriste za pragove, a impregnirani mogu trajati i do 40 god.• Drveni pragovi proizvode se strojnim piljenjem i rezanjem u pilanama.• Mogu biti oštrobridnog i tupog oblika.• S obzirom na debljinu trupca drveta može se dobiti: jedan prag ”prag samac”, dva praga (prag dvojac) te četiri praga (prag četverac)• Ukoliko je potrebno pragovi se zatesuju u sirovom stanju prije impregnacije.Zaštita drvenih pragova• Vijek trajanja pragova zavisi od: vrste drveta od kojeg je izrađen (tvrdo ili meko drvo), sredstva impregnacije, metode impregnacije, načina pričvršćenja tračnice za prag te materijala zastora.• U zastoru od tucanika sa dobrim odvodnjavanjem trajnost praga je i do 50 % veća od trajnosti praga ugrađenog u zastoru od šljunka ili u blatnjavom zastoru sa lošim odvodnjavanjem.• Kada prag toliko dotraje da više ne može pouzdano vršiti svoju funkciju (truljenje, mehaničko razaranje) vrši se pojedinačna zamjena pragova u kolosijeku.Mjere za zaštitu pragova od mehaničkog razaranja:• povećanje površine podložnih pločica (povećanje širine veće od gornje površine nožice tračnice)• usvajanje elastičnih pritiskalica za amortizaciju bočnih i vertikalnih djelovanja kotača na tračnice• ugrađivanje elastičnih umetaka ispod nožice tračnice radi što ravnomjernijeg prijenosa opterećenja• ugrađivanje podloški ispod podložne pločice radi sprečavanja gnječenja praga• osiguranje kolosijeka od putovanja tračnica• osiguranje pragova od pucanja

10

Page 11: Ispitna Pitanja i Odgovori

• sanacija oštećenih otvora za tirfone (vijke za prag) ponovnim bušenjem novih otvora, ulijevanjem impregnacijskog sredstva i ugrađivanje drvenih klinaca od tvrdog impregniranog drveta.Zaštita pragova od truljenja - impregnacija• Zaštita se vrši impregnacijom drveta pri čemu se u ćelije drveta utiskuju antiseptička sredstva (npr. kreozotno ulje) radi sprečavanja razvitka gljivica i štetno djelovanje insekata.• Uspjeh impregnacija ovisi od: kvalitete drveta, prosušenosti drveta prije impregnacije i metode impregnacije.• Vrlo je važno da su pragovi prije impregnacije dovoljno prosušeni, što se radi slaganjem sirovih pragova nakon rezanja u zračna vitla.• Zbog navedene činjenice stovarište za pragove mora biti na suhom te odvodnjavanom zemljištu koje je i izloženo strujanju zraka.• Na uređenom stovarištu ne smije biti otpadaka, komadića drveta, korova i slično koji bi pospješili razvoj bakterija truleži.• Prednost drvenih pragova je u dobrom ponašanju u slučajevima iskliznuća željezničkih vozila, veća elastičnost u odnosu na betonske pragove (prigušivanje udara), lako se podbijaju, lakša manipulacija, bušenje, prekivanje.• Nedostatak drvenih pragova je njihov relativno ograničen vijek trajanja (za impregnirane pragove računa se trajnost do 35 godina).

43. Koje vrste drvenih pragova poznajete?• Drvo koje se koristi za pragove treba biti zdravo i dobrog kvaliteta, otporno na pritisak (gnječenje), a isto tako i na mehaničko razaranje i truljenje.• Drvo se ne smije lako cijepati i prskati, pa se najviše koriste bukva i hrast. Mala je primjena pragova od mekog drveta kao što su bor i cer (brzo propadanje zbog truljenja).• Drvo za proizvodnju pragova ne smije biti bolesno i imati tehničke nedostatke.

44. Koje oblike betonskih pragova poznajete?• Po obliku betonske pragove dijelimo na:- jednodijelne pragove,- višedijelne pragove,- specijalne AB konstrukcije

45. Koji su uvjeti za ugradnju betonskih pragova u željeznički kolosijek?Uvjeti za nove jednodijelne prednapete AB pragove• duljina 260 cm,• širina najviše 30 cm,• širina ležišta za tračnicu najmanje 16 cm,• površina donje plohe 7.000 cm2, iznimno smije biti i manja, ali ne manja od 6.000 cm2• visina praga na mjestu ležišta tračnice najmanje 20 cm, a najviše 23 cm,• neposredno pričvršćenje tračnice na prag bez podložne ploče.• Masa betonskih pragova koji se ugrađuju u neprekinuto zavareni kolosijek ne smije biti manja od 240 kg.• Novi jednodijelni prednapeti armiranobetonski kolosiječni pragovi duljine 260 cm i mase najmanje 300 kg ugrađuju se na svim željezničkim prugama.Uvjeti za ugradnju betonskih pragova:• stabilan pružni donji ustroj,• kvalitetna odvodnja zastora i pružnog donjeg ustroja,• neprekinuto zavareni kolosijek,

11

Page 12: Ispitna Pitanja i Odgovori

• kolosiječni zastor od tučenca debljine ne manje od 30 cm ispod donjega ruba betonskog praga, a kod betonskih pragova s elastičnim sintetičkim podlošcima debljine ne manje od 25 cm ispod sintetičkoga podloška s donje strane praga,• osigurano strojno održavanje kolosijeka.

46. Koje su prednosti, a koji nedostaci betonskih pragova?• Prednosti betonskog praga:-Otpornost na atmosferilije- Velika čvrstoća- Sloboda u oblikovanju-Otporan na vatru- Zbog veće težine pogodan za DTT• Nedostaci betonskog praga:-Neelastičan kao podloga tračnica-Osjetljiv na udarce-Osjetljiv na agresivne vode- Zahtijeva mehanizirano polaganje i održavanje

47. Kada se ugrađuju čelični pragovi?• Izrađuju se od valjanog čelika, koritastog su presjeka, visine 90-100 mm.• U slučaju oštećenja (npr. prilikom iskliznuća vozila) oštećeni dio se izreže plinskim rezačem, te se zavari odgovarajući dio.• Koriste se u iznimnim slučajevima, jer su bitno skuplji od drvenih i betonskih pragova.• Mogu se koristiti u slučajevima kada npr. treba povećati slobodni profil u postojećem tunelu, pa umjesto praga debljine 16 cm odnosno 20 cm može se ugraditi čelični prag debljine 10 cm.Uvjeti za ugradnju čeličnih pragova u RH• Čelični kolosiječni pragovi duljine 260 cm smiju se ugrađivati samo iznimno, uz odobrenje upravitelja infrastrukture, u postojećim tunelima i na drugim mjestima gdje je zbog slobodnoga profila odnosno najmanje dopuštene visine kontaktnoga vodiča za električnu vuču iznad gornjega ruba tračnice ograničena ukupna visina konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja.

48. Što je kolosiječni pribor i koja je osnovna podjela kolosiječnog pribora?• Kolosiječni pribor su naprave koje osiguravaju čvrstu vezu između tračnica i pragova (podloge).• Razlikujemo dvije osnovne vrste kolosiječnog pribora:- pričvrsni pribor- spojni pribor

49. Koja je funkcija kolosiječnog pričvrsnog pribora?• Kolosiječni pričvrsni pribor čini sklop elemenata gornjeg ustroja koji služi za pričvršćivanje tračnica na pragove u skretnici i križištu, osiguravanje položaja tračnice i prenošenje opterećenja od željezničkih vozila i drugih sila s tračnice na podlogu.

50. Koja je funkcija kolosiječnog spojnog pribora?• Kolosiječni spojni pribor je sklop elemenata gornjeg ustroja koji služi za međusobno spajanje tračnica u kolosijeku i skretničkih tračnica u skretnici i križištu ili za povezivanje tračnica na mjestu spoja skretnice ili križišta i kolosijeka.

51. Nabrojite elemente kolosiječnog pričvrsnog pribora?Elementi kolosiječnoga pričvrsnog pribora• čavli (napušta se)

12

Page 13: Ispitna Pitanja i Odgovori

• elastične pritiskalice,• pričvrsne pločice,• pričvrsni (stojeći) vijci s maticama i podlošcima,• vijci za prag (tirfoni),• elastični prstenasti podlošci,• podtračnički podlošci,• podložne ploče,• kutne pločice,• posebni elementi pričvrsnoga pribora za skretnice,• usadice vijaka,• elementi za sidrenje.

52. Nabrojite elemente kolosiječnog spojnog pribora?Elementi kolosiječnoga spojnog pribora• tračničke vezice,• spojni vijci s maticama,• elastični prstenasti podlošci,• izolacijski spojni elementi.

53. Koje vrste pričvrsnog pribora poznajete?- Pričvrsni pribor s čavlima- Pričvršćenje tirfonima- Pričvrsni pribor tipa K- Elastični pričvrsni pribor

54. Koje su prednosti elastičnog pričvrsnog pribora?Osnovne prednosti elastičnog pričvrsnog pribora:• elastičnost u dva smjera i prigušenje oscilacija visoke frekvencije, koje smanjuju prenijete utjecaje na prag, zastor i podlogu• sila pritezanja se održava konstantnom dulje vrijeme, što sa velikim koeficijentom trenja između tračnice i gumenog umetka daje veliki otpor podužnom smicanju, pa je mala potreba za ugradnju sprava protiv putovanja tračnica• smanjeno razaranje zastora (značajno kod betonskih pragova) uslijed udara praga, jer pribor radi zajedno s tračnicom bez gubljenja kontakta, zbog čega je smanjena potreba za podbijanjem pragova• zbog spriječenosti da tračnica udara o prag, štiti se njegova naležna površina i produljuje mu se vijek trajanja u kolosijeku• pri pucanju tračnica spriječeno je povećanje pukotine, jer je veliko trenje između pribora i nožice tračnice• strojno održavanje• troškovi redovnog održavanju su vrlo niski i svode se na periodične kontrole• kasnije se javlja naboranost tračnica nego kod kolosijeka s priborom K• kod DTT veliko trenje na mjestima pričvršćenja kompenzira unutrašnja naprezanja, te ima manje lomova tračnica• imperativ za kolosijeke za velike brzine.

55. Koja je funkcija tračničkih vezica u kolosijeku?• Tračničke vezice postavljaju se na tračničkim sastavima s obje strane vrata tračnice i pričvršćuju pomoću vijaka s maticama.• Oblik i mjere poprečnoga presjeka tračničke vezice moraju odgovarati tipu tračnice na koju se tračnička vezica ugrađuje.

13

Page 14: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Tračničke vezice izrađuju se sa četiri ili sa šest rupa za spojne vijkeFunkcije tračničkih vezica na tračničkom sastavu• uzdužno međusobno spajanje dviju tračnica,• sprječavanje vodoravnih i uspravnih pomaka na sastavu tračnica,• omogućivanje uzdužnih dilatacija na sastavu tračnica uslijed temperaturnih promjena,• preuzimanje dijela uspravnoga opterećenja od kotača željezničkih vozila,• električna izolacija tračnica na tračničkom izolacijskom sastavu.

56. Koja je funkcija izoliranih vezica odnosno izoliranih ljepljenih sastava?• Izolacijski spojni elementi kolosiječnoga i skretničkoga spojnog pribora primjenjuju se u konstrukciji izolacijskih tračničkih sastava, a funkcija im je električna izolacija tračnica koje se međusobno povezuju tračničkim sastavom za potrebe rada signalno sigurnosnih (SS) uređaja (na cestovnim prijelazima, centralnom postavljanju skretnica, provjera zauzeća kolosijeka i sl).

57. Što je kolosiječni zastor?• Kolosiječni zastor je elastični nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala, koji u konstrukciji željezničkoga kolosijeka ima oblik prizme u koju je uronjena kolosiječna rešetka sastavljena od tračnica i pragova međusobno povezanih kolosiječnim priborom.

58. Koja je funkcija kolosiječnog zastora?Funkcije kolosiječnoga zastora:• Preuzimanje dinamičkoga prometnog opterećenja od kolosiječne rešetke i njegovo ravnomjerno i elastično prenošenje na podlogu.• Osiguravanje projektiranoga položaja i kolosiječne geometrije na kolosijeku sa zastorom.• Osiguravanje poprečne i uzdužne stabilnosti kolosiječne rešetke.• Osiguravanje nesmetane odvodnje.

59. Što su zastorna korita i zastorne vreće?Zastorna korita• Prilikom oborina voda prodire kroz tucanik do tamponskog sloja koji je izrađen od pjeskovitošljunkovitog materijala te se iz njega brzo drenira izvan kolosijeka.• U slučaju da je ovo otežano ili onemogućeno, dolazi do raskvašavanja podtla te zabijanja i upadanja zrna tucanika u donji ustroj, a time i vrlo brzo do stvaranja blatnih korita.Zastorne vreće• Uslijed prolaza vozila dolazi do ulegnuća pragova u navedena korita te dolazi do istiskivanja vode odnosno zemljane kaše koja prska prilikom prolaska kotača željezničkih vozila.• Ukoliko se kolosijek popravi dodavanjem novog tucaničkog materijala bez saniranja uzročnika propadanja, postepeno će se pojaviti veća uvala i materijal će ponirati u nasip i postepeno stvarati zastorne vreće.

60. Što je zaštitni sloj ravnika (tampon) i koja je njegova funkcija?• Zaštitni sloj ravnika je projektirani nosivi sloj kolosiječne konstrukcije, izveden od granulacijski definirane kamene drobine, ugrađen kao završni sloj pružnoga tijela s ciljem postizanja potrebite zbijenosti nosivosti ravnika.• Zaštitni sloj ravnika smješten između zastornoga sloja i zemljanoga ravnika čini poveznicu gornjega i donjega ustroja kolosijeka.• Od osobina zaštitnoga sloja ovise i osobine cjelina gornjega i donjega ustroja, on ih može povećati ili umanjiti.Konstrukcijom zaštitnog sloja ravnika postiže se:• izbjegnuta je defleksija ravnika pod prometom, a time svedena deformacija geometrije kolosijeka samo na defleksiju zastora.

14

Page 15: Ispitna Pitanja i Odgovori

• postiže se konstantni koeficijent elastičnosti posteljice kolosijeka duž cijele trase kolosijeka, kao rezultat jednolike zbijenosti zaštitnoga sloja duž trase pruge.• jednolikost elastičnosti kolosijeka duž trase definira se kao homogenost elastičnosti kolosijeka, a njezin doprinos je važan za pojavu naboranosti tračnica.• prihvat i akumuliranje prenesene energije sa zastora kolosijeka• vodonepropusnost sloja sprječava kvašenje podtla• služi kao zaštitni sloj od smrzavanjaZaštitni sloj (tampon) gornji je završni sloj ravnika pruge i ima višestruku ulogu:• da preuzme i raspodijeli prometno opterećenje, tj. da opterećenje ispod njega bude što manje• da priguši titraje od vozila, tj. da spriječi štetno djelovanje titraja vozila, kolosijeka i tla• da filtarski djeluje između podloge i zastora, tj. da spriječi njihovo međusobno miješanje• da je otporan na smrzavanje• da je što vodonepropusniji• da je postojan

61. Što su skretnice i iz kojih se osnovnih dijelova sastoje?• Skretnice su konstrukcije željezničkog gornjeg ustroja koji omogućavaju vožnju po kolosijeku te prolaz pojedinih vozila kao i cijelih vlakova s jednog kolosijeka na drugi.• Kolosijek od kojeg se odvaja drugi kolosijek nazivamo pravac, a kolosijek koji vodi u sporedni kolosijek nazivamo skretanje.• Skretnica se sastoji iz slijedećih dijelova:-prevodnički uređaj (mjenjalica)-međutračnice-srcište

62. Od kojih dijelova se sastoji prevodnički aparat i za što služi?• Prevodnički uređaj služi za usmjeravanje vozila za vožnju u skretanje ili u pravac.• Prevodnički uređaj sastoji se od:- dvije prevodnice,- dvije glavne tračnice (na koje naliježu prevodnice),- kliznih jastučića,- spojne motke,- postavnog uređaja (teg na poluzi s poteznom motkom) i- uređaja za osiguranje (zatvarači).• Prebacivanjem tega na postavnom uređaju pomiču se prevodnice i priljubljuju na jednu ili na drugu glavnu naliježnu tračnicu.• Na ovaj način omogućuju vožnju u pravac ili u skretanje.

63. Od kojih se dijelova sastoje međutračince i čemu služe?• Srednji dio skretnice se sastoji od međutračnica (dvije u pravcu i dvije u luku) koje su pričvršćene na zajedničkim pragovima.• Tračnice su normalnog profila i polažu se na podložne ploče bez nagiba.

64. Od kojih se dijelova sastoji srcište skretnice i čemu služi?• Srcište se sastoji od vrha srca (šiljak) i dviju krilnih tračnica (srce skretnice), dviju voznih tračnica i dviju skretničkih vodilica.• Srce skretnice je dio srcišta na kojem se izravno presijecaju oba smjera vožnje preko skretnice.• Srce skretnice se sastoji od vrha srca (šiljak) i dviju krilnih tračnica.• Na mjestima gdje se sijeku vozni rubovi tračnice za vožnju u pravac (+) i vožnju u skretanje (-), nastaje prekid tračničkih trakova (prekid vođenja kotača želj. vozila).

15

Page 16: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Na samom sjecištu smjerova vožnje na skretnici kolosijek je prekinut kako bi kotači vozila prolazeći u oba smjera mogli nesmetano prijeći preko dijela skretnice koji služi za vožnju u drugom smjeru.• Prelazeći s krilne tračnice na srce i obratno, kotač željezničkog vozila ostaje u zraku i gubi vođenje.• Radi toga se usporedno uz vozne tračnice s unutarnje strane ugrađuju skretničke vodilice (sigurnosne tračnice) koje usmjeruju drugi kotač i time sprečavaju iskliznuće vozila.

65. Od koji se dijelova sastoji srce skretnice?• Srce skretnice je dio srcišta na kojem se izravno presijecaju oba smjera vožnje preko skretnice.• Srce skretnice se sastoji od vrha srca (šiljak) i dviju krilnih tračnica.

66. Čemu služe skretnički zatvarači i skretničke brave, te nabrojte vrste skretničkih zatvarača?

• Kako bi prevodnice (jezičci) dobro nalijegale na glavne naležne tračnice, da ne bi došlo do odmicanja prevodnica od glavne tračnice za vrijeme prolaska vlaka, te da ne bi neovlaštene osobe prebacile skretnicu u pogrešan smjer projektiraju se skretnički zatvarači i skretničke brave.• Zabravljivanjem skretnica u određenom položaju onemogućuje se da neovlaštene osobe izvrše prebacivanje skretnice i ugrožavanje sigurnosti željezničkog prometa.Vrste zatvarača:

- Šipni zatvarač- Kukasti zatvarač i- Zglobni zatvarač

67. Na kojem dijelu skretnice se događa prekid vođenja kotača?Prekid vođenja kotača – na srcu• Na skretnici nema kontinuiteta kao na pruzi jer mora doći do prekida voznih rubova (prekid vođenja jednog kotača) tamo gdje se sijeku vozni rubovi tračnica – na srcu skretnice.• U cilju smanjenja troškova održavanja i obnove skretnica pri povećanim prometnim opterećenjima i brzinama, kod projektiranja skretnica teži se smanjenju naprezanja i trošenja njenih kritičnih dijelova.• Od ukupnih troškova održavanja gornjeg ustrojana skretnice otpada više od 20 %.

68. Koje vrste skretničkih srca poznajete?Vrste skretničkih srca prema načinu izrade:• sastavljeno srce• zavareno srce• monoblok srce - izrađeno iz jednog komada lijevanjem• pomična srca

69. Koje vrste skretnica prema namjeni i konstrukciji poznajete?• Skretnice se prema namjeni i konstrukciji dijele na:-jednostruke,-dvostruke,-križne i-kombinirane.

70. Kod jednostrukih skretnica, koja je razlika između obične i obične lučne skretnice?• Jednostruka skretnica ima par prevodnica (jezičaka) i spaja dva kolosijeka.

16

Page 17: Ispitna Pitanja i Odgovori

Obična i obična lučna skretnica• Obična skretnica i obična lučna skretnica su skretnice kod kojih glavni kolosijek leži u pravcu, a odvojni u luku.• Kod obične skretnice odvojni kolosijek leži u luku samo jednim dijelom, a kod obične lučne na čitavoj dužini skretnice.

71. Koje vrste križnih skretnica poznajete?• Križne skretnice mogu biti obične (poluengleske) i dvojne (engleske).• Kod obične križne skretnice moguće su dvije vožnje u pravcu i jedno skretanje, a kod dvojne križne skretnice moguće su i vožnje u pravcu i dvije u skretanje.

72. Što je dugački trak tračnica?• Pod zavarenim tračnicama u dugačke trakove tračnica smatraju se tračnice zavarene u trakove duljine veće od 60 m.• Preduvjet zavarivanju tračnica u DTT je stabilan donji ustroj, dobro pričvršćenje tračnica za pragove te propisana zastorna prizma.• Pod utjecajem temperature čelične tračnice u kolosijeku se produljuju (viša temperatura) odnosno skraćuju (niža temperatura).• Kod kolosijeka s klasičnim sastavima (tračnice duljine do 60 m) ovo produljenje odnosno skraćenje tračnica rješava se s dilatacijama na sastavima.• Ovo se najbolje može vidjeti i osjetiti zimi, kada je otvor na dilataciji tračnica najveći, što uzrokuje dinamičke udare prilikom prelaska kotača željezničkog vozila preko sastava.• Kako bi se izbjegli ovakvi dinamički udari i oštećenja kolosijeka i vozila, tračnice u kolosijeku se zavaruju u dugačke trakove (DT).

73. Pod kojom temperaturom (tp) se izvodi oslobađanje tračnica od unutarnjih naprezanja (predizanje) u kontinentalnoj Hrvatskoj?

• S obzirom da je pojava izbacivanja kolosijeka kod visokih temperatura opasnija od puknuća tračnica pri niskim temperaturama, posebnim pravilnikom je propisano da se završno zavarivanje, a time i uspostavljanje DTT izvodi kod srednje temperature određenog područja uvećanom za 5 °C;tp = tsr + 5 °C = 22.5 °C• Dopuštena odstupanja kod predizanja u DTT su ± 3 °CU kontinentalnoj Hrvatskoj oslobađanje tračnica od unutarnjih naprezanja (predizanje) se izvodi pod temperaturom od 22,5°C.

74. Kako osiguravamo kolosijek od bočnog izbacivanja kolosijeka?• U krivinama manjih polumjera, u cilju povećanja bočnog otpora kolosijeka, obavezno je ugrađivanje sprava protiv bočnog pomjeranja pragova, koje se pričvršćuju na čela pragova s unutrašnje strane krivine. U tu svrhu se koriste kape protiv bočnog izbacivanja.• Kod visokih temperatura može doći do izbacivanja kolosijeka, dok kod niskih temperatura dolazi do puknuća tračnica.

75. Zbog kojih razloga se događa putovanje tračnica u kolosijeku, te kako se ono spriječava?

• Uslijed promjena temperature duljina krajeva DTT je promjenjiva tj. oni se izdužuju i skupljaju.• Krajevi DTT završavaju se običnim sastavima koji su osigurani spravama protiv uzdužnog putovanja tračnica.• DTT sastoji iz tri dijela: srednjeg (nepomični dio) i dva krajnja (pomični dijelovi). Navedene pomične dijelove nazivamo dišućim krajevima DTT.

17

Page 18: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Sprave protiv uzdužnog putovanja tračnica postavljaju se na nožicu tračnice neposredno uz pragove.• Ugrađuju se na svim krajevima DTT prema slijedećem rasporedu, kao i na drugim mjestima gdje postoji tendencija putovanja tračnica.

76. Koje metode oslobađanja tračnica od unutrašnjih naprezanja poznajete?• Metode:-Prirodnom temperaturom-Zagrijavanjem tračnica-Navlačenjem (istezanjem) tračnica• Kada se potrebna temperatura ne može postići prirodnim putem, primjenjuje se umjetni način izduženja tračnice zagrijavanjem te pomoću navlačenja.

77. Na čeličnim mostovima, kako se osigurava nezavisno dilatiranje tračnica i mosne konstrukcije?

Zavarivanje tračnica na mostovima• Na masivnim mostovima, kao i na čeličnim mostovima s neprekinutim zastorom, pri zavarivanju tračnica u DT ne treba poduzimati nikakve posebne mjere.• Na mostovima bez zastora ne treba prekidati zavarivanje tračnica u DT, dok se prilagodbom pričvrsnog pribora (npr. skraćivanje krakova naležnih pločica) osigurava uzdužno pomijeranje konstrukcije zajedno s pragovima, bez tračnica.Dilatacijska sprava• Na mostovima veće dilatacione dužine od 50 m treba na strani pokretnog ležaja ugrađivati dilatacijsku spravu.

78. Što su stalne točke za praćenje pomaka dugog traka tračnica?• To su najčešće ukopane tračnice s obje strane kolosijeka s vrhovima na visini tračnica. Na vrhu oznaka usječen je zarez, dok su kolosiječne tračnice označene zarezom na vanjskim ivicama.• Ove oznake se ugrađuju na kritičnim mjestima (najčešće na razmaku od 1 km) te se pomoću njih kontrolira bočni i uzdužni pomak tračnica u DT.

79. Zašto se vrši zavarivanje tračnica?• Zavarivanjem tračnica vrši se međusobno povezivanje tračnica u kolosijeku, i predstavlja daleko bolje rješenje od klasičnog kolosijeka sa sastavima s vezicama.• Kod zavarenih sastava površina tračničke glave za kotrljanje kotača je neprekidna, pa ova vrsta spoja predstavlja idealnu vezu tračnica.• Primjenjuje se kad god je moguće, tj. kada su zadovoljeni uvjeti da je dopušteno zavarivanje tračnica u dugi tračnički trak (tračnice duljine veće od 60 m)

80. Koje vrste zavarivanja tračnica poznajete?Zavarivanje se može izvoditi s nanošenjem i bez nanošenja metala slijedećim postupcima:1. Elektrootporno zavarivanje (HŽ)2. Aluminotermijsko zavarivanje (HŽ)3. Elektrolučno (elektrodama) (primjenje se samo za navarivanje tračnica)

81. Koje su prednosti elektrotopornog zavarivanja, a koje aluminotermitskog zavarivanja?

- Prednosti elektrootpornog zavarivanja:• Od svih poznatih metoda zavarivanja, zavarivanje elektrootpornim postupkom daje jedan od najkvalitetnijih zavara.

18

Page 19: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Nije potrebno voditi brigu o položaju u kolosijeku u odnosu na oslonce (pragove).• Kod elektrootpornog zavarivanja na tračnici ne postoje zadebljanja pa takav zavar ne predstavlja nikakve poteškoće kod manipulacije s tračnicama kao ni kod strojnog održavanja kolosijeka.• Regeneracija tračnica zavarenih ET postupkom vrši se kao da zavara uopće nema (troškovi regeneracije su manji i manje je tračničkog otpada).

- Prednosti AT zavarivanja:• AT postupak zavarivanja je jedan od najrasprostranjenijih postupaka jer zahtjeva relativno malo opreme i laganu opremu.• Ako se uzme u obzir vrijeme izvođenja i vrijeme potrebno da se zavar ohladi kako bi mogao preuzeti opterećenje od vozila, sveukupno vrijeme potrebnog zatvora pruge da se jedan AT zavar izvede je 90 minuta.• Zavarivanjem se povećana udobnost vožnje, smanjena buka, smanjenje troškova izrade i eksploatacije.

82. Zašto se vrši nadvisivanje zavara kod AT zavarivanja i kolika je vrijednost nadvišenja?

• Za zavarivanje tračnice treba osigurati odgovarajući dilatacijski razmak koji iznosi 24±2 mm• Otpušta se pribor najmanje na tri praga sa svake strane sastava, te se izvodi propisano nadvišenje krajeva tračnica (1-2 mm) s drvenim klinovima.• Krajevi tračnice se pričvršćuju pomoću univerzalne stege na koju se pričvršćuje oprema potrebna za zavarivanje, te se vrši podešavanje tračnica prema voznoj površini, voznom rubu i nožici tračnice.

83. Koja je osnovna podjela pružnih građevina (donjeg ustroja)?• Pružni donji ustroj (pružne građevine) čine-građevine donjeg ustroja,-konstrukcije donjeg ustroja-oprema donjeg ustroja.

84. Nabrojite građevine donjeg ustroja?a) geotehničke građevine:– pružno tijelo (nasipi, usjeci, zasjeci)– tuneli i galerijeb) konstruktorske građevine:– mostovi, propusti, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici– peronske nadstrešnice i pristupne građevinec) željezničko-cestovni i pješački prijelazi u istoj razini

85. Koja je razlika između propusta i mostova na željezničkoj pruzi?Propusti• Propusti su objekti koji se grade ispod pruge radi propuštanja vode sa slivnog područja iznad pruge putem zaštitnih i odvodnih jaraka, ali i za prolazak ljudi, vozila i stoke.• Propusti su konstrukcije raspona ili otvora od 5 m ili manjeg, a mogu biti izvedeni kao cjevasti, parabolični ili ploče (gredni).Mostovi• Mostovi su građevine kojima se premošćuju prirodne ili umjetne zapreke.• Prema željezničkim propisima mostom se smatra građevina raspona većeg od 5,0 m, a raspon konstrukcije mosta je razmak od osi do osi ležaja mosta.• Za željezničke potrebe grade se čelični, zidani i armirano betonski mostovi.

19

Page 20: Ispitna Pitanja i Odgovori

86. Kojim pružnim građevinama štitimo kolosijek od obrušavanja lavina i odrona na prugu?

Galerije• Galerije su građevine iznad kolosijeka, a grade se u zasjecima ili usjecima radi zaštite pruge od odrona kamenja, lavina i snježnih nanosa.• Galerija može biti izgrađena kao lučna ili ravna rasponska konstrukcija s nasipnim slojem.• U usjecima, gdje se pruga štiti od snježnih nanosa ili odrona kamenja, galerija ima lučnu rasponsku konstrukciju oslonjenu na kosine usjekaObložni zidovi• Obložni zidovi se grade kad je potrebno kosinu usjeka ili dio padine iznad usjeka osigurati od odronjavanja ili osipanja na prugu.• Zaštita od odronjavanja i osipanja može se izvoditi i armiranim betonom (torkret), plastičnim ili čeličnim mrežama i sl.Biološko tehnička zaštita• Biološko-tehnička zaštita kosina je biljni pokrivač koji štiti od erozije, snijega i vjetra.• Ova se zaštita provodi građevinskim zahvatima i sadnjom (zatravljivanje s humusiranjem, postavljanje busenja, izrada pletera, hidrosjetva, zatravljivanje geosinteticima, pošumljavanje i sl.).

87. Koje vrste mostova poznajete prema vrsti pričvršćenja kolosijeka?Mostovi prema vrsti pričvršćenja kolosijeka-mostovi s neposrednim pričvršćenjem kolosijeka na kojima su tračnice izravno pričvršćene na rasponsku konstrukciju bez pragova i zastora,-mostovi s otvorenim kolosijekom na kojima je kolosijek s posebnim mosnim pragovima pričvršćen na rasponsku konstrukciju bez zastora,-mostovi s zatvorenim kolosijekom na kojima je kolosijek sa zastorom.

88. Što su provizoriji i kada se koriste?• Provizorni mostovi (provizoriji) su rasponski sklopovi i oslonci za privremeno premošćenje u posebnim slučajevima.• Posebni slučajevi su oštećenja ili rušenje pružnih građevina pri željezničkim izvanrednim događajima (iskliznuća, prevrtanja, sudari), djelovanjem prirodnih nepogoda odnosno izgradnja novih pružnih građevina.• Najčešće se primjenjuju privremeni čelični sklopovi.• Mali rasponski sklopovi (do 5 m) rade se za manje prokope ispod kolosijeka, manje popravke na mostovima i slično.• Srednji rasponski sklopovi raspona od 5 do 20 m najčešće su primjenjivani privremeni mostovi.• Veliki privremeni rasponski sklopovi raspona preko 20 m redovito se rade od punostijenih limenih ili rešetkastih čečličnih glavnih nosača. To su rasponski sklopovi gotovo jednaki stalnim čeličnim mostovima.

89. Koje konstruktorske konstrukcije kod pružnih građevina poznajete?- Okretnica

• Okretnica je kolosiječna naprava kružnog oblika sastavljena od čelične mosne konstrukcije na kojoj je kolosijek.• Konstrukcija se može okretati oko svojeg središta i služi za okretanje vozila ili prelazak s jednog kolosijeka na drugi.• Okretnice se koriste u ložionicama i radionicama za popravak željezničkih vozila.

- Prijenosnica• Prijenosnica je kolosiječna naprava pravokutnog oblika i služi za prijenos

20

Page 21: Ispitna Pitanja i Odgovori

željezničkih vozila s jednog kolosijeka na drugi.• Sastavljena je od čelične mosne konstrukcije na kojoj je kolosijek, a konstrukcija se pokreće po tračnicama pravocrtno naprijed-nazad.• S obzirom da zauzimaju relativno malen prostor pogodne su za korištenje u velikim radionicama.

- Kolosiječne vage• Kolosiječne (mosne) vage su mostovi u jami koje služe za provjeru mase vagona da ne dođe do prekoračenja dopuštenog opterećenja.• Postavljaju se na kolosijecima blizu utovarnih mjesta.

90. Koje pružne oznake poznajete?• Pružne oznake se postavljaju uz željezničku prugu radi obilježavanja kilometarskog položaja (stacionaže), tehničkih elemenata, pružnih građevina i uređaja za potrebe održavanja pruge.• Pružne oznake su:- kilometarska i hektometarska oznaka,- oznaka za os i visinu kolosijeka,- padokaz,- oznaka za luk,- oznaka za tunel,- granični kamen.

91. Što su željeznički cestovni prijelazi i kako se osiguravaju?• Željeznički cestovni prijelazi su pružne građevine koje se grade na križanju željezničke pruge i cestovne prometnice.• Križanja željezničkih pruga i cesta u istoj razini su vrlo osjetljiva mjesta zbog opasnosti međusobnog sraza željezničkih i cestovnih vozila.• Zbog toga se tim mjestima pridaje velika važnost, pa ih se na postojećim prugama nastoji smanjiti ne neophodni broj, a na novim prugama potpuno izbjeći denivelacijom.Vrste osiguranja cestovnih prijelazaŽeljezničko cestovni prijelazi mogu biti osigurani sa slijedećim vrstama osiguranja:-Prometnim cestovnim znakovima “Stop” i “Andrijin križ” s osiguranim trokutom preglednosti-Svjetlo – zvučnom signalizacijom-Svjetlo – zvučnom signalizacijom s branicima ili polubranicima

92. Koje vrste osiguranja željezničko cestovnih prijelaza poznajete?Željezničko cestovni prijelazi mogu biti osigurani sa slijedećim vrstama osiguranja:-Prometnim cestovnim znakovima “Stop” i “Andrijin križ” s osiguranim trokutom preglednosti-Svjetlo – zvučnom signalizacijom-Svjetlo – zvučnom signalizacijom s branicima ili polubranicima

93. Što je trokut preglednosti?• Trokut preglednosti niži je sigurnosti stupanj u odnosu na tehnička osiguranja uređajima (svjetlozvuk- polubranici), a uspostavlja se pretežito na prugama i cestama s malim prometom.• Trokut preglednosti slobodna je površina kojom se sudionicima u cestovnome prometu ili pješacima na pješačkom prijelazu osigurava nesmetani vidik na željezničku prugu s obje strane ceste ili pješačke staze radi pravodobnog uočavanja željezničkih vozila.

94. Koje vrste kolnika na cestovnom prijelazu poznajete?Vrste kolnika na cestovnom prijelazu-makadamski- drveni

21

Page 22: Ispitna Pitanja i Odgovori

- asfaltni- od sintetičkih ili betonskih elemenata

95. Što je niveleta kolosijeka?• Niveleta kolosijeka (razina kolosijeka) je linija dobivena presijecanjem ravnine željezničke pruge (u visini gornje ivice tračnice) uspravnom ravninom položenom kroz os kolosijeka.• Na uzdužnom presjeku prikazuju se kote gornjeg ruba tračnice, nagib razine pruge, kote terena, kilometarski položaj (stacionaža) te pravci i lukovi na pruzi.• U krivini gdje je jedna tračnica nadvišena niveletom se smatra gornja ivica nenadvišene tračnice.

96. Koliki je nagib tračnica prema osi kolosjeka kod pruga koje su u upotrebi, a koliki nagib tračnica prema osi kolosijeka treba biti kod remonta odnosno novogradnji?

Nagib tračnica• Da bi se zbog oblika vijenca kotača smanjio otpor kretanja željezničkih vozila i postigla mirnija vožnja, na svim prugama potrebno je osigurati nagib tračnice prema osi kolosijeka.• Na postojećim prugama tračnice su ugrađene s nagibom prema osi kolosijeka izvedene s nagibom naležne površine nožice tračnice u nagibu 1:20.• Prigodom izgradnje novih pruga i kolosijeka te izvedbe rekonstrukcija i remonta na postojećim prugama i kolosijecima uz ugradbu novog kolosiječnog gradiva, tračnice se ugrađuju s nagibom izvedenim na naležnoj površini podložne ploče u nagibu 1:40.

97. Kako se nagib tračnica prema osi kolosijeka izvodi kod drvenih pragova, a kako kod betonskih?

• Nagib uspravne osi poprečnog presjeka tračnice prema ravnini kolosijeka osigurava se kod drvenih pragova ugradbom rebrastih podložnih ploča s naležnom površinom za nožicu tračnice u nagibu (ranije i sa zatesivanjem praga).• Kod betonskih pragova nagib tračnica prema osi kolosijeka osigurava se projektom betonskog praga gdje je nagib postignut izvedbom naležne površine praga na nožicu tračnice u nagibu 1:40 (za neposredno pričvršćenje tračnice na podlogu bez podložne ploče).

98. U kojim slučajevima i odmicanjem koje tračnice se vrši proširenje kolosijeka?• U kružnim lukovima polumjera manjeg od 240 m izvodi se proširenje kolosijeka odmicanjem unutarnje tračnice u luku od osi kolosijeka, kako bi se smanjilo trošenje tračnica i smanjili otpori u krivini.• U kružnim lukovima s prijelaznim lukovima proširenje počinje iza početka prijelaznog luka (PPL) na mjestu gdje je polumjer zakrivljenosti (R) manji od 240 m.• Proširenje se izvodi kontinuirano i postupno od nule do punog proširenja.• U kružnim lukovima bez prijelaznih lukova proširenje kolosijeka izvodi se u pravcu ispred kružnog luka, s time što na početku kružnoga luka (PL) proširenje ne smije biti veće od 10 mm.• Ako je u dotičnom luku potrebno veće proširenje kolosijeka, tada se proširenje iznad 10 mm izvodi kontinuirano na dijelu kružnog luka.

99. Zašto se i kako izvodi nadvišenje kolosijeka u krivinama?• Gornje vozne površine obiju tračnica kolosijeka u pravcu moraju biti na istoj visini.• Ovisno o veličini polumjera luka i brzini vlakova, u kolosijecima u lukovima izvodi se nadvišenje kolosijeka, koje se postiže nadvisivanjem (izdizanjem) vanjske tračnice u luku u odnosu na unutarnju tračnicu u luku.Uvjeti za izvedbu nadvišenja kolosijeka u luku

22

Page 23: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Kad se kolosijek u pravcu priključuje neposredno na kolosijek u luku, na mjestu priključenja pojavljuje se djelovanje centrifugalne sile u obliku udara (trzaja), radi čega vožnja postaje neudobna i nesigurna.• Zbog toga se izvode prijelazni lukovi koji su dio kolosijeka između kolosijeka u pravcu i kolosijeka u kružnom luku.• U krivinama, u zavisnosti od veličine polumjera krivine i brzine vlakova, izvodi se nadvišenje vanjske tračnice radi kompenziranja centrifugalne sile, smanjenja trošenja vanjske tračnice i opasnosti od iskliznuća vozila.

100. Od čega zavisi nadvišenje u krivinama, te koje je najveće, a koje najmanje dopušteno nadvišenje koje se izvodi na prugama HŽ?

• Minimalna nadvišenja izvode se onda kada su prijelazni lukovi ili kružni lukovi kratki pa bi normalno nadvišenje dalo veliki nagib prijelazne rampe nadvisivanja.• Najveće dopušteno nadvišenje iznosi 160 mm, a najmanje 20 mm.• Izračunato nadvišenje između 10 i 20 mm izvodi se kao nadvišenje od 20 mm.• Izračunate brojčane vrijednosti zaokružuju se na broj djeljiv s 5 i to za iznos od 2.5 mm na nižu vrijednost, a od 2.51 mm na višu vrijednost.• Izračunato nadvišenje manje od 10 mm ne izvodi se.• U kompleksnim lukovima (“košaraste krivine”) u svakom dijelu luka različitog polumjera potrebno je izvesti pripadajuće nadvišenje koje odgovara dotičnom polumjeru.

101. Što je prijelazna rampa nadvisivanja i od čega zavisi?• Prijelaz s dijela kolosijeka bez nadvišenja na kolosijek s nadvišenjem te izravnanje između dijelova kolosijeka s različitim nadvišenjem (kompleksni lukovi) izvodi se postupno pomoću prijelazne rampe nadvisivanja.• Prijelazne rampe nadvisivanja uobičajeno se izvode kao ravnocrtne rampe u jednolikim nagibom.• Nagib prijelazne rampe nadvisivanja ovisi o najvećoj dopuštenoj brzini vlakova u luku.

102. Što je prijelazna krivina i što ona omogućava?Prijelazne krivine• Pri prijelazu vozila iz pravca u kružnu krivinu naglo se pojavljuje centrifugalna sila, kutna brzina i bočno ubrzanje.• Ako bi prijelaz iz pravca u kružnu krivinu bio neposredan, polumjer krivine naglo bi se mijenjao od R∞ do konačne vrijednosti R, pa bi ubrzanje i centrifugalna sila dobili odjednom svoje granične vrijednosti.• Ovo bi izazvalo nagli udar kotača u vanjsku tračnicu, uslijed čega bi nastali potresi i trzaji vlaka.• Zbog ublažavanja udara i osiguranja kontinuirane vožnje, ubacuje se između pravca i krivine prijelazna krivina, koja postupno mijenja polumjer krivine od R∞ do R.

103. Koje geometrijske krivulje se koriste na željeznici za izvođenje prijelaznih krivina?

• Duljina prijelazne krivine podudara se s duljinom prijelazne rampe za nadvisivanje.• Pravilnim odabirom ova dva elementa geometrije kolosijeka poboljšava se mirnoća hoda vozila u krivinama i povećava sigurnost vožnje te udobnost putovanja.• Oblici prijelaznih lukova koji se danas primjenjuju na prugama HŽ-a su obična kubna parabola i popravljena kubna parabola.• Ove krivulje imaju linearni (pravocrtni) dijagram zakrivljenosti.

104. Kada se vrši vertikalno zaobljenje nivelete kolosijeka?Promjena nagiba nivelete

23

Page 24: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Kada je razlika između dva susjedna nagiba veća od 2 o/oo mora se izvršiti vertikalno zaobljenje promjene nagiba nivelete (prijelom nivelete)• Zaobljenje prijeloma nivelete vrši se krivinom polumjera ρ=V2 (m), gdje je V najveća dopuštena brzina u km/h• Zaobljenje nivelete ne smije padati u skretnice, ukrštaje, dilatacione sprave, okretnice, kolske vage, prelazne krivine, prelazne rampe za nadvišenje, mostove s otvorenim kolovozom.• Početak odnosno kraj zaobljenja prijeloma nivelete mora biti udaljen najmanje 5 m od navedenih postrojenja i objekata.

105. Kako se utvrđuje pravilan položaj smjera kolosijeka?• Pravilan položaj kolosijeka po smjeru utvrđuje se instrumentima ili mjerenjem veličine strelice uz odabranu tetivu.• Ako je položaj kolosijeka po smjeru pravilan, onda su strelice,u odnosu na odabranu tetivu:- u kružnom luku jednake veličine- u prijelaznom luku odgovaraju polumjeru luka po kojem je izvedeno zaobljenje- u pravcu jednake nuli

106. Koje kategorije željezničkih pruga poznajete?Podjela željezničkih pruga odnosno dionica na kategorije:- kategorija A - novoizgrađene pruge i postojeće pruge rekonstruirane ili remontirane novim gradivom (kriteriji se primjenjuju pri tehničkom pregledu obavljenih radova)- kategorija B - postojeće pruge nakon većih zahvata na sanaciji kolosijeka ili remonta rabljenim gradivom (kriteriji se primjenjuju pri tehničkom pregledu obavljenih radova)- kategorija C - pruge u redovitoj uporabi (kriteriji se primjenjuju pri redovitoj i izvanrednoj provjeri geometrijskih parametara uporabnoga stanja kolosijeka).- kategorija D - za pruge u redovitoj uporabi koja određuje granične vrijednosti prekida prometa za pojedine geometrijske parametre koji prekoračuju propisane dopuštene granične vrijednosti za kategoriju C - kriteriji za donošenje odluke o prekidu prometa do uklanjanja nepravilnosti.

107. Objasnite granične vrijednosti geometrijskih parametara izgradnje, održavanja, intervencije i prekida prometa?

- Granične vrijednosti geometrijskih parametara za kategoriju A (granične vrijednosti izgradnje) ne smiju biti prekoračene prigodom provjere za potrebe tehničkoga pregleda novoizgrađenih pruga ili postojećih pruga nakon završenih radova na rekonstrukciji ili remontu novim gradivom.- Granične vrijednosti geometrijskih parametara za kategoriju B (granične vrijednosti održavanja) ne smiju biti prekoračene prigodom provjere za potrebe tehničkoga pregleda nakon završenih radova na remontu rabljenim gradivom ili sanaciji gornjega ustroja većega opsega (pročišćavanje i dopuna zastorne prizme, strojno reguliranje kolosijeka, masovna zamjena pragova i slično).- Granične vrijednosti geometrijskih parametara za kategoriju C (granične vrijednosti intervencije) rabe se prigodom redovite ili izvanredne provjere pruga u uporabi - ako pri provjeri te granične vrijednosti budu dostignute ili prekoračene, onda se moraju provesti odgovarajuće interventne mjere za očuvanje sigurnoga tijeka prometa.- Granične vrijednosti geometrijskih parametara za kategoriju D (granične vrijednosti prekida prometa) - ako pri provjeri ove granične vrijednosti budu dostignute ili prekoračene, onda se pruga mora zatvoriti za promet dok se ne uklone neispravnosti.

108. Kako se dijele kategorije željezničkih pruga s obzirom na brzinu prometovanja vlakova?

24

Page 25: Ispitna Pitanja i Odgovori

S obzirom na najveću dopuštenu brzinu, željezničke pruge odnosno pružne dionice u svakoj od kategorija dijele se na sljedeće razrede:- razred 1 - brzine od 141 do 160 km/h- razred 2 - brzine od 121 do 140 km/h- razred 3 - brzine od 101 do 120 km/h- razred 4 - brzine od 81 do 100 km/h- razred 5 - brzine od 61 do 80 km/h- razred 6 - brzine od 41 do 60 km/h- razred 7 - brzine od 21 do 40 km/h- razred 8 - brzine do 20 km/h.

109. Kako mjerimo geometrijske parametre željezničke pruge?- Tračničko mjerno vozilo tehničko-mjernih karakteristika EM-120 je šestosovinsko samohodno vozilo za mjerenje geometrijskih karakteristika kolosijeka s ugrađenom mjernom opremom za snimanje propisanih geometrijskih parametara kolosijeka te elektronička i računalna oprema za pohranu, prikaz i analizu snimljenih mjernih podataka.- Mjerenje se obavlja pomoću mjernih osovina postavljenih između osovinskih sklopova mjernog vozila (kontaktno mjerenje).- Mjerno vozilo raspolaže s dva upravljačka mjesta i kolosijek je moguće mjeriti u oba vozna smjera.- Uz svako upravljačko mjesto nalazi se posebna tipkovnica za ručno registriranje podataka važnih za obavljanje mjerenja (nailazak na skretnice, željezničko-cestovni prijelaz, pružne građevine) i ispravak kilometarskoga položaja.- U mjernom odjeljku nalaze se računalo s uređajima za ispis grafičkog mjernog dijagrama i numeričkoga mjernog izvješća.

110. Koje geometrijske parametre mjeri mjerno vozilo EM-120?Tračničkim mjernim vozilom tehničko-mjernih karakteristika EM-120 provjeravaju se sljedeći geometrijski parametri uporabnoga stanja kolosijeka:- uzdužni profil voznih površina tračnica u kolosijeku (stabilnost kolosijeka).- iskrivljenost ravnine kolosijeka- širina kolosijeka- visinski odnos tračnica i nadvišenje vanjske tračnice kolosijeka u luku- smjer (zakrivljenost) tračnica u kolosijeku

111. Koje vrste izvješća se dobivaju izvršenim mjerenjem mjernim vozilom?- Po završetku mjerenja sastavlja se Izvješće o provjeri geometrijskoga uporabnog stanja kolosijekaRezultati provjere pohranjuju se i obrađuju u računalu i ispisuju u obliku mjernoga dijagrama (grafikona) i numeričkoga mjernog izvješća.- Mjerni dijagram jest grafički prikaz pojedinih geometrijskih parametara uporabnoga stanja kolosijeka, a na njemu se prikazuju i drugi podatci potrebni za povezivanje mjernih podataka sa stanjem na terenu (kilometarski položaji na pruzi, skretnice, željezničko-cestovni prijelazi, pružne građevine).- Numeričko mjerno izvješće jest numerički prikaz pojedinih geometrijskih parametara uporabnoga stanja kolosijeka na temelju računalne analize (pojedinačno izvješće i sažetak).

112. Za što služe podaci dobiveni iz mjernog dijagrama i numeričkog izvješća?-Na temelju mjernoga dijagrama i numeričkih mjernih izvješća dobivaju se podatci o lokalnim pogreškama koji služe za određivanje prioritetnih interventnih radova na uklanjanju pojedinačnih

25

Page 26: Ispitna Pitanja i Odgovori

pogrešaka na pruzi ili za poduzimanje drugih propisanih mjera za očuvanje sigurnoga tijeka prometa.

113. Kako ocjenjujemo geometrijsko uporabno stanje kolosijeka?Ocjena geometrijskoga uporabnog stanja kolosijeka prikazuje se pomoću indeksa kakvoće kolosijeka TQI (Track Quality Index).- proračunava se za odabranu duljinu mjernoga polja od 500 m.- prosječni indeks kakvoće kolosijeka određuje se za cijelu prugu ili pružnu dionicu na kojoj je obavljena provjera ili za dio pružne dionice.- proračunava se pomoću uredskoga računalnog programa na temelju mjernih podataka pohranjenih u računalu.- prikazuje se u numeričkom obliku i u grafičkom obliku. Vrijednosti koje prekoračuju propisane mjerodavne dopuštene granične vrijednosti u numeričkom obliku označavaju se podebljanim tekstom ili crvenom bojom.Izvješće o ocjeni geometrijskoga uporabnoga stanja kolosijeka sadrži:- numerički prikaz indeksa kakvoće kolosijeka (TQI)- grafički prikaz indeksa kakvoće kolosijeka (TQI)- temeljna zapažanja i upozorenja- zaključke o ukupnom geometrijskom uporabnom stanju kolosijeka.

114. Što je remont gornjeg ustroja i kada se isti izvršava?• Remont gornjeg ustroja pruge predstavlja obnovu gornjeg ustroja kada se radovima na održavanju ne mogu osigurati projektirane brzine i prometno opterećenje vlakova kao i osiguranje sigurnosti željezničkog prometa.• Remont obuhvaća zamjenu svih elemenata gornjeg ustroja novim: zamjenjuju se tračnice, pragovi, pričvrsni i spojni pribor, zastorna prizma i tampon.• Ukoliko je potrebno osigurati povećanje nosivosti pruge odnosno povećati dopuštenu brzinu na pruzi, moguće je izvršiti radove na proširenju trupa pruge (radovi na donjem ustroju), radove na produljenju propusta, radovi na ojačanju mostova i sl.Odluka o remontu• Odluci da se pristupi remontu pruge pristupa se nakon što se pregledom na terenu i iz evidencija održavanja utvrdi stanje pruge:- stupanj dotrajalosti elemenata kolosijeka (istrošenost tračnica, kvaliteta pričvršćenja veze tračnice i praga, kvaliteta pragova)- zaprljanost zastora, stanje tampona i planuma- pravilnost geometrije kolosijeka na osnovu informacija s mjernog vozila- prometni zahtjevi (promjena trase, poboljšanje ugrađenog materijala)- trend troškova održavanja

115. Kako se utvrđuje stanje pruge prije remonta, i što sve čini pregled stanja pruge?

Prethodni i pripremni radovi za remont- pregled i ispitivanje stanja pruge (stupanj dotrajalosti elemenata kolosijeka (istrošenost tračnica, kvaliteta pričvršćenja veze tračnice i praga, kvaliteta pragova), zaprljanost zastora, stanje tampona i planuma, pravilnost geometrije kolosijeka na osnovu informacija s mjernog vozila),- prometni zahtjevi (promjena trase, poboljšanje ugrađenog materijala)- utvrđivanje vrste i obima radova,- osiguranje sredstava prema predračunu radova,- izrada izvedbenog projekta,- odabir izvođača i nadzora,

26

Page 27: Ispitna Pitanja i Odgovori

- planiranje zatvora pruge.- u pripremne radove još je uključeno uređenje gradilišta, osiguravanje potrebnog gradiva i opreme)

116. S obzirom na tehnologiju izvođenja, koje vrste remonta poznajete?• Remont kolosijeka vrši se na temelju projektne dokumentacije.• Remont pruge u pravilu se izvodi pod zatvorom kolosijeka i uz ograničenje brzine kretanja vlakova (polagane vožnje).• Kod nas se danas najčešće primjenjuju dvije vrste remonta:- klasični remont- remont s kontinuiranim vlakovima.

117. Koja mehanizacija se koristi kod tehnologije remonta s portalnim kranovima, te na kojim prugama se ova tehnologija danas u nas najčešće koristi?

• Klasični remont predstavlja obnovu pruge koja se sastoji korištenjem obične građevinske mehanizacije (bageri, dozeri, grejderi, kamioni, valjci) i kolosiječne mehanizacije (portalni kranovi, pružna vozila, vagoni, podbijačice, planirke, sitna pružna mehanizacija).• Kod dvokolosiječne pruge, prvo se remontira jedan kolosijek, dok se za to vrijeme sav promet odvija preko drugog kolosijeka, i danas se kod nas najviše koristi prilikom remonta na dvokolosiječnim prugama.• Ova tehnologija se danas manje koristi na jednokolosiječnim prugama jer bi to zahtijevalo zatvaranje pruge u duljim vremenskim intervalima što najčešće nije prihvatljivo (zatvori u trajanju od 30 i više dana, u zavisnosti od duljine dionice koja se remontira) .

118. Ukratko opišite tehnologiju remonta portalnim kranovima?Klasični remont - tehnologija• Prvo se istovare nove tračnice pored postojećeg kolosijeka, koje će u prvoj fazi poslužiti kao privremeni kolosijek za portalne kranove.• Po ovom privremenom kolosijeku pristupa se izrezivanju tračničkih polja (povezane tračnice s pragovima, duljine cca 20 m) iz kolosijeka, koja se podižu portalnim kranovima i utovaruju na plato vagone i otpremaju u susjedni kolodvor na demontažu.• Nakon uklanjanja kolosiječnih polja, pristupa se:- sklanjanju tračnica (pokraj trase) koje su služile kao privremeni kolosijek,- uklanjanju postojećeg zastora i tampona klasičnom građevinskom mehanizacijom (dozeri, bageri, utovar u kamione ili vagone prevrtače na susjednom kolosijeku),- uređenje donjeg ustroja (poravnavanje planuma, ugradnja geotekstila,- istovar gradiva za zaštitni sloj sa susjednog kolosijeka iz vagona prevrtača, razastiranje i valjanje tampona,- polaganje prvog sloja tucanika na ravnik pruge do nivoa od 5-10 cm od donje ivice praga.- Ponekad se postavljaju pragovi direktno na ravnik pruge, što ima za posljedicu veći rad strojeva na strojnoj regulaciji kolosijeka kasnije.- Ponovo se postavljaju tračnice za privremeni kolosijek, te se portalnim kranovima polažu novi pragovi, na koje se polažu tračnice koje su do tada korištene kao privremeni kolosijek uz pomoć specijalnog stroja (“pauk”), te se pričvršćuju kolosiječnim priborom za pragove.- Nakon toga slijedi dopuna kolosijeka tucanikom, strojno reguliranje na relativnoj i apsolutnoj bazi, te planiranje kolosijeka.

119. Kada se vrši remont konitnuiranim vlakovima i ukratko opišite tehnologiju remonta?

27

Page 28: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Remont kontinuiranim vlakovima vrši se na način da se pruga zatvara na 48 sati za vrijeme izvođenja radova, a nakon toga se otvara za promet u jednakom ili dužem intervalu (48 do 72 sata).• Za vrijeme zatvora pruge prijevoz putnika vrši se autobusima.• Postoji više različitih vrsta radnih vlakova, koji posao remonta kolosijeka mogu izvršiti iz jednog (RU800s) ili dva prolaza (PM200R i AHM800R).• U daljnjem razmatranju biti će govora o remontu kolosijeka u dva prolaza.• U prvoj fazi, kolosijek se zatvara za promet, te se u periodu od 48 sati vrši strojno uklanjanje postojeće prizme i tampona, polaže se novi tamponski sloj s geotekstilom (po potrebi i geomrežom), te se ugrađuje novi zastor. Postojeća kolosiječna rešetka ostaje i dalje u kolosijeku.• Nakon toga pruga se otvara na slijedeća 72 sata, kada se odvija promet uz određeno smanjenje brzine (uvođenje polagane vožnje).• U ovom periodu od 72 sata strojno postrojenje se priprema za novi ciklus rada (servisiranje strojeva, doprema i utovar tamponskog gradiva u posebne vagona).• Nakon što su na kompletnoj dionici pruge koja se remontira završeni radovi na zamjeni tampona i zastorne prizme, može se pristupiti drugoj fazi radova na kolosijeku.• Druga faza se odvija također u ciklusima od 48 sati, a radi se o drugoj radnoj garnituri (drugi prolaz) koja vrši zamjenu same kolosiječne rešetke.• U jednom prijelazu uklanjanju se postojeće tračnice, pragovi, te se polažu novi pragovi, tračnice i kolosiječni pribor.• Naknadno se rade radovi na strojnom reguliranju i planiranju kolosijeka, AT odnosno ET zavarivanju tračnica, konačnom zavarivanju tračnica u DTT.

120. Na temelju kojih informacija se planira održavanje kolosijeka?• Temelj za planiranje održavanja željezničke pruge su:- pregledi pruge mjernim vozilom,- pregledi pruge na vučnom vozilu i- vizualni pregledi pruge i postrojenja pješice.• Na temelju izvješća i opažanja utvrđenih ovim pregledima, mogu se planirati radovi na održavanju željezničke pruge i njihovo uvrštavanje u godišnji plan poslovanja.

121. Koje radove na održavanju kolosijeka poznajete?• strojno reguliranje i planiranje kolosijeka i skretnica• ručno reguliranje i planiranje kolosijeka i skretnica• zamjena dotrajalih ili defektnih tračnica i AT zavarivanje• zamjena dotrajalih ili defektnih drvenih i betonskih pragova• zamjena dotrajale ili defektne skretničke drvene građe• specijalistički radovi na skretnicama i križištima• zamjena dotrajale ili defektne mosne građe• ličenje čeličnih mostova• održavanje opreme pruge• zamjena dotrajalog ili defektnog kolosiječnog pribora• strojno i ručno krčenje raslinja u pružnom pojasu• kemijsko suzbijanje raslinja u pružnom pojasu• održavanje trokuta preglednosti na neosiguranim cestovnim prijelazima• čišćenje propusta, mostova i kanala uz prugu

122. Koji je zadatak održavanja željezničkog kolosijeka?

28

Page 29: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Zadatak održavanja željezničkog kolosijeka je da se s minimalnim količinama ugrađenog gradiva ponovo uspostavi potreban položaj kolosijeka po projektiranim geometrijskim parametrima i otklone nedostaci u konstrukciji gornjeg i donjeg ustroja.• Radovi tekućeg održavanja gornjeg ustroja mogu se izvoditi periodično i sistematski.• Mogu se obavljati ručno, uz pomoć alata i mehanizirano (strojno).• Ručno održavanje uz pomoć alata i sitne pružne mehanizacije znatno poskupljuje radove u odnosu na mehanizirano (strojno) održavanje.

123. Pod kojim prometnim uvjetima se vrši ručno održavanje, a pod kojim strojno održavanje kolosijeka?

Ručno održavanje gornjeg ustroja• U pravilu se ručno održavanje izvodi bez zatvora pruge, pod prometom, bez smanjenja brzine vožnje ili sa smanjenjem brzine, pa je zaštićivanje radnika na radilištu iznimno važno (označavanje radilišta odgovarajućom prometnom signalizacijom).• Ovo su radovi uglavnom na održavanju ispravnog stanja pojedinih elemenata konstrukcije gornjeg stroja i radovi na otklanjanju nedostataka u položaju kolosijeka.Strojno reguliranje kolosijeka• Strojno reguliranje može biti na relativnoj i apsolutnoj bazi.• Strojno reguliranje na relativnoj bazi je takvo reguliranje da se sve pogreške na kolosijeku otklanjaju na duljini stroja za reguliranje kolosijeka (duljina podbijačice)• Strojno reguliranje na apsolutnoj bazi vrši se na način da se visina i smjer pruge iskolče (ili skinu s oznaka pokraj pruge), te se geometrija pruge dovodi na projektirane vrijednosti.

124. Koje radove na održavanju tračnica poznajete, te koja se oprema odnosno mehanizacija pri tome koristi?

• Održavanje tračnica sastoji se od radova na tračnici i na tračničkim sastavima.• Na samim tračnicama može doći do oštećenja, posebno glave tračnice (vozne površine i bočne ivice).• U slučaju puknuća tračnice, potrebno je sanirati puknuće odmah po uočavanju istog, sukladno posebnoj internoj uputi.• Puknuće se osigurava vezicama, ispod puknuća se podmeće komad praga koji se podbija, uvodi se brzina od 10 do 20 km/h.• U slučaju da je puknuće uočeno na mostu ili tunelu, pruga se smatra neprohodnom dok se tračnica ne zamijeni.• Do povećanog bočnog trošenja tračnica dolazi u krivinama radijusa manjeg od 700 m.• U izuzetno teškim uvjetima trase (krivinama manjim od 300 m) i velikom prometnom opterećenju javlja se veliko bočno trošenje tračnica.• Ovo trošenje može se smanjiti podmazivanjem (mast Bioma).• Podmazivanje se može vršiti automatski ili ručno.• Automatsko podmazivanje se vrši uglavnom mazalicama koje se montiraju na tračnice.• Prolaskom kotača vagona mast se istiskuje iz mazalice, a kotači raznose mast po voznoj ivici tračnice u krivini.• Tračnice se zamjenjuju kada se istrošenost tračnice približi dozvoljenim tolerancijama za navedenu prugu, i to uglavnom u krivinama.• Može se zamijeniti samo vanjska tračnica, samo unutrašnja ili obje tračnice.• U slučaju da nemamo raspoloživih novih tračnica, kod manje istrošenosti moguće je međusobna zamjena tračnica u smislu da se nevožena vozna ivici postavi na mjesto vozne ivice tračnice (zamjena mjesta vanjske i unutarnje tračnice u krivni).• Mjerenje istrošenosti tračnica vrši se najmanje jedanput godišnje.Brušenje tračnica

29

Page 30: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Naboranost na voznoj površini tračničke glave, koja nastaje za vrijeme eksploatacije, negativno utječe na postojanost položaja kolosijeka, skraćuje trajnost svih ugrađenih materijala, smanjuje udobnost vožnje i povećava trošenje kotača.• U krivinama prilikom trošenja tračnica mogu se pojaviti nokti na tračnicama, koji ukoliko se pravovremeno ne uklone mogu izvršiti daljnje oštećivanje glave tračnice.• Ovakve nepravilnosti se uklanjaju brušenjem tračnica.• Brušenje se može na manjim duljinama u kolosijeku vršiti kolosiječnim brusilicama, a na većim duljinama koristi se brusni vlak.Održavanje spojeva tračnica• Ako je na tračničkom sastavu glava tračnice “stučena” tečenjem metala (tzv. nokti), oni se odstranjuju strojnom brusilicom s brusnom pločom.• Prilikom periodičnog pregleda provjerava se stanje pričvrsnog pribora.• Ako se vizualnim pregledom utvrdi da je došlo do oštećenja na glavi i vratu tračnice na spoju, krajeve tračnica potrebno odsjeći i na njihovo mjesto zavariti komad tračnice (minimalne duljine 6 m).

125. Koje radove na održavanju kolosiječnog pribora poznajete, te koja se mehanizacija pri tome koristi?

• Pričvrsni kolosiječni pribor zahtjeva također povremenu kontrolu, održavanje i pritezanje.• Nedovoljno pritegnut pribor ne osigurava dovoljan otpor putovanju tračnica, smanjuje krutost kolosijeka i povećava mogućnost izbacivanja kolosijeka u periodu visokih temperatura.• Pritezanje se vrši ručno (tirfon ključem) ili strojno (tirfonjerkama), koje posjeduju graničnik priteznog momenta kojim se blokira pretjerano pritezanje preko unaprijed utvrđenje pritezne sile.• Kada se koristi K pričvrsni pribor ne smije se stojeći vijak pritezati do kraja, već treba ostati zazor od cca 1 do 1,5 mm.

126. Koje radove na održavanju pragova poznajete, te koja se mehanizacija pri tome koristi?

• Kada su pragovi toliko truli da ne posjeduju nosivost, a pričvrsnom priboru ne omogućuju sigurnu vezu i time osiguravaju širinu kolosijeka, kao i kada su ispucali, mehanički oštećeni sa jezgrama truljenja, vrši se njihova pojedinačna zamjena.• Prag se oslobodi pričvrsnog pribora, tračnica se izdigne polugom ili dizalicom, tucanik razgrne i prag izvuče iz kolosijeka.• Na njegovo mjesto ubacuje se novi ili polovni drveni prag, montira se i pričvrsti pričvrsni pribor, izvrši se podbijanje praga.• Za ovaj težak posao postoje posebni strojevi (MRT), koje su samohodni na kolosijeku i koji vrše izvlačenje i ubacivanje pragova u ležište u zastoru, dok radnici montiraju pribor (buše rupe u pragovima, podmazuju i zavrću tirfone i vijke), dok se kolosijek strojno podbija podbijačicom, a zastorna prizma se formira planirkom.• Nakon radova najčešće je potrebno izvršiti i dopunu zastora tucanikom.• U slučaju potrebe za manjim opsegom radova na zamjeni pragova sve ove poslove moguće je izvršiti i ručno, samo alatom i sitnom pružnom mehanizacijom.• Ukoliko je potrebno na pragu vršiti radove na ispravci širine kolosijeka, tirfoni se odvrću i vade, u njihove rupe ulijeva se impregnacijsko sredstvo (cestol) i zabija drveni klin profila rupe, te se buše nove rupe za osiguravanje ispravne širine kolosijeka u koje se zavrću tirfoni.

127. Kako vršimo održavanje i praćenje dugog traka tračnica (DTT)?• Podužno pomjeranje (putovanje) tračnica postoji uzduž cijele pruge u smjeru većeg protoka saobraćaja.• Negativne posljedice putovanja tračnica su promjena razmaka pragova, zakošenje pragova, nestajanje dilatacionih razmaka, preveliki dilatacioni zazori, savijanje i lom spojnih vijaka.

30

Page 31: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Podešavanje dilatacijskih razmaka vrši se specijalnim spravama.• Na mjestima s većom tendencijom putovanja tračnica (ispred signala gdje vlakovi staju i pokreću se, na većim padovima), prati se putovanje tračnica posebnim oznakama ugrađenim pored kolosijeka.• Na kolosijeku u DTT obavezno se na cca svakih 1 km odnosno kod većih objekata (mostovi, tuneli) postavljaju se oznake za praćenje stanja DTT.• Za spriječavanje putovanja tračnica, potrebno je povećati broj sprava protiv putovanja, koristiti pričvrsni pribor koji osigurava veći uzdužni otpor i dobro ga pritegnuti, a pragove uroniti u zastor do njihove gornje ivice i podbiti ih.• Putovanje tračnica onemogućuje se ugradnjom sprava protiv uzdužnog putovanja tračnica.• Bočno pomjeranje kolosijeka se sprečava ugrađivanjem sprava protiv bočnog izbacivanja kolosijeka (kapa) koje se ugrađuju na čelu praga (na oba kraja praga u pravcu i na kraju praga s unutrašnje strane krivine) po propisanom rasporedu, te osiguravanjem propisane zastorne prizme.

128. Koje radove kod održavanja zastora poznajete, te na koji način se otklanjanju zastorne vreće?

• Kod zaprljanog zastora ispod spojeva tračnica, gdje su zrna zastora obavijena blatom, kod lošeg odvodnjavanja takva mjesta prskaju blatnom vodom pri prolasku vlaka.• Za sanaciju obično se izbacuje zaprljani tucanik vilama, te ubacuje novi tucanik u cilju smanjenja ulegnuća kolosijeka, te se kolosijek ručno podbija.• Ovo rješenje je privremeno, a dugoročno izaziva stvaranje zastornih vreća.• Prava mjera je čišćenje zastora na tim mjestima ili potpuna njegova zamjena nakon sanacijskih radova na donjem ustroju (ugradnja novog zaštitnog sloja, dreniranje i trajno rješavanje odvodnje), zavarivanje tračnica ukoliko se radi o kolosijeku s klasičnim zastorom ili zamjena tranica ako je razlog zablaćenosti greška na tračnici.

129. Što su ručni vibracijski podbijači i za koje radove se koriste?• Ručni vibracijski podbijači su uređaji koji generiraju vibracije na četiri podbijača, i koriste se za podbijanje kolosijeka.• Sastoji se od elektro ili benzinskog motora s ekscentrom i samih podbijača.• Radnici ga drže u rukama i podbijače utiskuju u zastor.• Pri tome se proizvode vibracije, pritiskaju se čestice zastora k pragu i time sabijaju šupljine u zastornoj prizmi ispod praga

31

Page 32: Ispitna Pitanja i Odgovori

130. Prilikom kojih radova se koristi hidraulički obsjekač varova?• Hidraulički obsjekač zavara koristi se za obsjecanje varova u vrućem stanju, nakon čega se vrši brušenje zavara.

131. Prilikom kojih radova se koristi hidraulički napinjač tračnica?• Hidraulički napinjač tračnica je stroj za istezanje tračnica prilikom završnog zavarivanja tračnica kako bi se osiguralo produljenje tračnica kada nije moguće postići potrebnu temperaturu za zavarivanje u DTT prirodnim putem.

132. Što se mjeri kolosiječnim mjerilom?• Kolosiječni mjerilo služi za mjerenje širine i nadvišenja kolosijeka s područjem mjerenja širine od -10 mm do 65 mm i nadvišenja od -30 mm do 200 mm.

133. Što je TMD?• Pružna vozila (TMD – teška motorna drezina) s kranovima i pripadajućim vagonima služe za utovar i istovar kolosiječnog gradiva, skretnica, tucanika na radovima održavanja.

134. Koje strojne radove na održavanju kolosijeka poznajete?-reguliranje smjera i nivelete kolosijeka-planiranje zastora i formiranje zastorne prizme-rešetanje zastora-brušenje tračnica-uništavanje vegetacije-čišćenje snijega

135. Što su podbijačice, za koje radove se koriste, te na kojem principu djeluju?• Podbijačice su strojevi za reguliranje smjera i nivelete kolosijeka, a postoje i posebne skretničke podbijačice za reguliranje skretnica i križišta.• One podižu kolosijek na nivo određen mjernim sustavom, reguliraju ga i pri tome zastor ispod pragova djelovanjem parova podbijača biva utisnut i podbijen.• Kod podbijačice vibracioni podbijači (krampovi, kliješta) se utisnu u zastor s obje strane pragova do njihove donje ivice i u dva zahvata suprotno usmjerenim horizontalnim vibracijama djeluju na zrna zastora ispod praga izazivajući njihova horizontalna i vertikalna pomjeranja.• Frekvencija vibracija je 35 Hz čime se osigurava lako utiskivanje zastora ispod pragova (podbijanje).

136. Koje vrste strojnog podbijanja poznajete, i koje su njihove karakteristike?Strojno reguliranje može biti na relativnoj i apsolutnoj bazi.• Strojno reguliranje na relativnoj bazi je takvo reguliranje da se sve pogreške na kolosijeku otklanjaju na duljini stroja za reguliranje kolosijeka (duljina podbijačice)• Strojno reguliranje na apsolutnoj bazi vrši se na način da se visina i smjer pruge iskolče (ili skinu s oznaka pokraj pruge), te se geometrija pruge dovodi na projektirane vrijednosti.

137. Kako se dopunjava zastorna prizma nakon podbijanja, te kojim strojem se izvodi formiranje i uređenje zastorne prizme?

Nakon dopune zastora tucanikom koje se izvršava radnim vlakovima i s vagonima tipa Facc, stroja za planiranje zastorne prizme “planirka ili plug” osigurava jednolik raspored tucanika na glavama pragova i u sredini kolosijeka, odnosno konačno formiranje propisne zastorne prizme.• Prilikom završetka radova na uređenju kolosijeka planirka izvodi četkanje kolosijeka radi uklanjanja preostalog tučenca s pragova i pričvrsnog pribora.

32

Page 33: Ispitna Pitanja i Odgovori

138. Što je kemijsko tretiranje pruge, zašto se i kojom mehanizacijom vrši?Svake godine potrebno je izvršiti najmanje jedanput kemijsko tretiranje pruge radi suzbijanja raslinja.• Suzbijanje raslinja potrebno je radi:- osiguranja slobodnog profila i osiguranja sigurnosti željezničkog prometa (vidljivosti signala i oznaka kao i propisno funkcioniranje postavnih uređaja u kolosijeku)- osiguranja dobrog odvodnjavanja i provjetravanja kao pretpostavka duljeg trajanja pruge- zaštite na radu (olakšanje uvjeta rada i izbjegavanja opasnosti od nesreće)• Za uklanjanje postojećeg raslinja koriste se herbicidi za lišće i herbicidi za tlo (korijenje).• Kod suvremenijih radnih vlakova miješanje vode iz cisterni i herbicida se vrši automatski u specijalnim vagonima, a raspršuje se tako da na jedinicu površine pruge pada ista količina bez obzira na brzinu radnog vlaka.

139. Što se kontrolira prilikom pregleda skretnica i kako se evidentira?• Ispravnost skretnice se utvrđuje pregledom, mjerenjima i ispitivanjima slijedećih mjesta i veličina:- širina kolosijeka- smjer i niveleta kolosijeka- visinski položaj tračnica- stabilnost kolosijeka- naspramost i ugibi sastava- dilatacioni zazori na spojevima- odstupanje razmaka pragova- pravilan rad prevodničkog aparata- priljubljenost jezička uz glavne tračnice- nalijeganje jezička na klizne pločice- sila prebacivanja jezička- veličine žljebova kod šina vodilica i krilnih tračnica-pritegnutost veza (vijci u srcu, pričvršćenje za vodilice)-kvaliteta zavara-trošenje i defekti pojedinih dijelovaEvidentira se u knjižici mjerenja sretnica i matičnim listom skretnice.

140. Što se provjerava prilikom pregleda mostova i propusta?• Kontrola stanja mostova i propusta vrši se kroz:-stalni nadzor-povremeni pregledi-specijalni pregledi i ispitivanjaKontrolom mostova i propusta se provjerava:• stanje kolosijeka• deformacije ili pukotine na objektu• eventualno oslabljenje presjeka čeličnih elemenata izazvano korozijom• upadljive vibracije i pomjeranja konstrukcije• oštećenja od velike vode i leda• oštećenja od vozila pri izvanrednim događajima• promjene na objektu od djelovanja smrzavanja, spuštanja nivoa podzemne vode, klizanja i slijeganja terena

141. Što je zatvor kolosijeka i kakav može biti?

33

Page 34: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Kada se na kolosijeku, postrojenjima, uređajima ili objektima na pruzi ili u kolodvorima obavljaju radovi takve naravi da ne dopuštaju uporabu kolosijeka za vožnju, ili kad je kolosijek iz bilo kojeg razloga iznenada postao neuporabljiv, za vrijeme trajanja takvih radova odnosno smetnje kolosijek se isključuje iz upotrebe.• Isključenje pruge odnosno kolosijeka iz uporabe naziva se zatvaranje pruge odnosno kolosijeka (zatvor kolosijeka), a može biti predviđen i nepredviđen.• Predviđeno zatvaranje kolosijeka postoji kad se kolosijek isključuje iz uporabe zbog radova predviđenih na njemu, a nepredviđeno kad se kolosijek isključuje iz uporabe zbog iznenada nastale neuporabljivosti.

142. Što je slobodni profil i kako se mjeri?• Slobodni profil (gabarit) željezničke pruge je ograničeni prostor u poprečnom presjeku okomitom na kolosijek čija os prolazi kroz os kolosijeka.• Slobodni profil je namijenjen željezničkim vozilima i u nj ne smiju ulaziti dijelovi uređaja i pružnih građevina, signala, naslage materijala i drugi predmeti.• Provjera slobodnog profila vrši se jedanput u tri godine na svim prugama odnosno odmah nakon izvršenja radova na pomjeranju osi i niveleti kolosijeka, na način da se na poseban vagon montira mjerna okvirna konstrukcija koja odgovara slobodnom profilu, s pomičnim krilima, koja se pomiču prilikom nailaska na objekte koji ulaze u slobodni profil, i ta mjesta se posebno evidentiraju.

143. Što je teretni profil i kako se mjeri?Za kontrolu dimenzija natovarenih otvorenih kola izrađuje se naročita konstrukcija (šablon) tovarnog profila i ugrađuje na određenom kolosijeku pojedinih kolodvora.• Profil vozila (tovarni profil) je ograničeni prostor u poprečnom presjeku okomit na os kolosijeka iz kojeg ne smije prijeći željezničko vozilo niti jednim svojim dijelom bilo da je prazno ili zajedno s teretom.

144. Što se uređuje Zakonom o sigurnosti željezničkog prometa?• Zakonom o sigurnosti željezničkog prometa uređuju se uvjeti za sigurno, uredno, redovito i nesmetano obavljanje željezničkoga prometa (siguran tijek prometa), funkcioniranje željezničkoga sustava u cjelini, kao i nadležnost tijela zaduženih za provođenje i nadzor nad njegovom provedbom.• Na sve građevine i njihove dijelove koje su predmet ovoga Zakona primjenjivat će se i odredbe zakona kojima se propisuje prostorno uređenje i gradnja.

145. Na koje vrste prijevoza u željezničkom prometu se odnosi Zakon o sigurnosti željezničkog prometa?

• Ovaj Zakon odnosi se na:- željeznički promet u javnom prijevozu osoba i stvari- željeznički promet u prijevozu osoba i stvari za vlastite potrebe- željeznički promet na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi.

146. Koji subjekti su odgovorni za siguran tijek prometa prilikom na prugama koje su javno dobro?

• Za siguran tijek prometa na željezničkim prugama odgovorni su upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, a na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi vlasnik industrijske željeznice i vlasnik, odnosno posjednik drugih kolosijeka.

34

Page 35: Ispitna Pitanja i Odgovori

147. Tko je odgovoran za siguran tijek prometa na industrijskim kolosijecima koji nisu javno dobro?

• Za siguran tijek prometa na željezničkim prugama odgovorni su upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, a na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi vlasnik industrijske željeznice i vlasnik, odnosno posjednik drugih kolosijeka.

148. Što je adaptacija željezničke pruge?• »Adaptacija željezničke pruge« je izvođenje radova na postojećoj željezničkoj pruzi ili kolosijeku kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

149. Što je rekonstrukcija željezničke pruge?• »Rekonstrukcija željezničke pruge« je izvođenje radova na postojećoj željezničkoj pruzi ili kolosijeku kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

150. Što je interoperabilnost međunarodnog transeuropskog željezničkog sustava?

• »Interoperabilnost« je sposobnost međunarodnoga transeuropskoga željezničkog sustava, koja omogućuje siguran i neprekinut promet vlakova uz postizanje traženoga stupnja učinkovitosti, a koja se temelji na regulativi te tehničkim i operativnim uvjetima koji za to moraju biti ispunjeni.

151. Što je upravitelj infrastrukture i koje društvo u RH predstavlja upravitelja infrastrukture?

• »Upravitelj infrastrukture« je pravna osoba ovlaštena za gospodarenje i upravljanje željezničkom infrastrukturom i njezino održavanje te za organizaciju i reguliranje željezničkoga prometa, a koji ima dozvolu za upravljanje željezničkom infrastrukturom i rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom izdano od nadležnoga tijela.HŽ Infrastruktura d.o.o.

152. U kojoj širini od osi kolosijeka je dužnost upravitelja infrastrukture da održava cestu odnosno pješačku stazu?

• Željezničko-cestovni prijelaz ili pješački prijelaz preko pruge smatra se sastavnim dijelom željezničke pruge u širini od tri metra mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka.• Održavanje kolnika, odnosno pješačke staze na dijelu željezničko-cestovnoga prijelaza i pješačkoga prijelaza preko pruge na željezničkim prugama obavlja Upravitelj infrastrukture.

153. Na koji način se vrši smanjivanje broja cestovnih prijelaza preko pruge?• Križanja željezničke pruge i cesta u istoj razini, na dijelu pruge gdje postoji više takvih križanja, moraju se svesti na najnužniji broj usmjeravanjem dviju ili više cesta na zajedničko mjesto križanja sa željezničkom prugom.

154. Kojim pravilnikom su regulirani uvjeti građenja u zaštitnom pojasu željezničke pruge?

• Pravilnikom o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN 93/10) uređuju se opći uvjeti za građenje građevina u zaštitnom pružnom pojasu, na temelju kojih upravitelj infrastrukture određuje posebne uvjete u postupcima izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornoga uređenja odnosno odobravanja građenja.

35

Page 36: Ispitna Pitanja i Odgovori

155. Tko određuje posebne uvjete za građenje u zaštitnom pružnom pojasu?• Posebne uvjete za građenje građevina vanjskih korisnika u zaštitnom pružnom pojasu, određuje upravitelj infrastrukture.

156. Na kojoj najmanjoj udaljenosti od pruge se može graditi cesta?• Ceste uz željezničku prugu smiju se graditi na udaljenosti od najmanje 8 m, mjereno vodoravno od osi najbližega kolosijeka do najbliže točke gornjega ustroja ceste• Iznimno, udaljenost između željezničke pruge i ceste, koja nema status autoceste, smije biti i manja od 8 m, ali ne manja od 4 m, uz sljedeće uvjete:– slobodni profili željezničke pruge i ceste ne smiju se dodirivati,– razmak mora biti dostatan za postavljanje svih propisanih i potrebnih uređaja, postrojenja i oznaka za obavljanje prometa,– gornji rub bliže tračnice na željezničkoj pruzi mora biti najmanje jedan metar iznad gornje površine kolnika ceste.

157. U slučaju da je udaljenost pruge i ceste manja od 8 metara, kakve se mjere osiguranja prelaska vozila na prugu moraju osigurati?

• Ceste uz željezničku prugu smiju se graditi na udaljenosti od najmanje 8 m, mjereno vodoravno od osi najbližega kolosijeka do najbliže točke gornjega ustroja ceste• Iznimno, udaljenost između željezničke pruge i ceste, koja nema status autoceste, smije biti i manja od 8 m, ali ne manja od 4 m, uz sljedeće uvjete:– slobodni profili željezničke pruge i ceste ne smiju se dodirivati,– razmak mora biti dostatan za postavljanje svih propisanih i potrebnih uređaja, postrojenja i oznaka za obavljanje prometa,– gornji rub bliže tračnice na željezničkoj pruzi mora biti najmanje jedan metar iznad gornje površine kolnika ceste.• Ako je udaljenost između željezničke pruge i postojeće ceste manja od 8 m, a gornji rub bliže tračnice na željezničkoj pruzi nije najmanje jedan metar iznad gornje površine kolnika ceste, na cesti se mora postaviti zaštitna ograda ili zid, osim u slučaju kada se između željezničke pruge i ceste nalazi prirodna ili umjetna prepreka koja može poslužiti istoj namjeni.

158. Što su zaštitne cijevi za prolaz cjevovoda i instalacija ispod pruge i koja je njihova funkcija?

Križanje tlačnih cjevovoda sa željezničkom prugom• Na križanju tlačnoga cjevovoda sa željezničkom prugom, na trasi tlačnoga cjevovoda moraju se izgraditi zasunska okna izvan pružnoga pojasa, a obvezatno izvan nožice nasipa i ruba usjeka ili zasjeka.• Udaljenost do bližega ruba zasunskoga okna ne smije biti manja od 10 m od osi najbližega kolosijeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava• Iznimno, udaljenost od osi najbližega kolosijeka smije biti i manja, ali ne manja od 8 m.• Udaljenost do bližega ruba zasunskoga okna ne smije biti manja od:– 6 m od nožice nasipa odnosno ruba usjeka ili zasjeka, na mjestima gdje ne postoje i nisu potrebni odvodni pružni odnosno zaštitni jarci– 2 m od vanjskoga ruba pružnoga odnosno zaštitnoga jarka, za nasipe, usjeke i zasjeke na mjestima gdje postoje ili je potrebno naknadno izvesti odvodne pružne odnosno zaštitne jarke• Između zasunskih okana ispod željezničke pruge ugrađuje se pojačana vanjska zaštitna cijev u koju se uvlači tlačni cjevovod.• Zaštitne cijevi moraju biti ugrađene u pravcu i u nagibu od najmanje 2 ‰.• Zaštitne cijevi ugrađuju se ispod kolosijeka bušenjem, a samo iznimno iskopom otvorenoga rova.

36

Page 37: Ispitna Pitanja i Odgovori

• Funkcija zaštitne cijevi je da zaštite cjevovod od vanjskih sila (pritisak tla, prometno opterećenja), te da prilikom održavanja cjevovoda bude olakšan njegov popravak odnosno zamjena.• Dubine ukopavanja zaštitnih cijevi u odnosu na gornji rub zaštitne cijevi ne smiju biti manje od:– 1,30 m ispod donjega ruba kolosiječnoga praga ili betonskoga nosača, mjereno na nižoj strani kolosijeka s nadvišenjem,– 1,30 m ispod okolnoga zemljišta,– 0,80 m ispod dna odvodnoga pružnog jarka.

159. Na temelju koje dokumentacije upravitelj infrastrukture izdaje posebne uvjete za građenje u zaštitnom pružnom pojasu, a na temelju koje dokumentacije potvrdu u postupku izdavanja potvrde glavnog projekta?

• Upravitelj infrastrukture, za građenje građevina u zaštitnom pružnom pojasu postojeće ili buduće željezničke pruge, na temelju idejnoga projekta utvrđuje posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijske dozvole, utvrđuje posebne uvjete i izdaje potvrdu u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, a na temelju glavnoga projekta izdaje potvrdu u postupku izdavanja potvrde glavnog projekta u skladu sa zakonima i drugim propisima kojima se regulira prostorno uređenje i gradnja.• Investitor koji namjerava graditi građevinu u zaštitnom pružnom pojasu postojeće pruge ili buduće željezničke pruge, može uputiti upravitelju infrastrukture idejni projekt za utvrđivanje posebnih uvjeta za građenje prije postupka izdavanja lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja, a glavni projekt za izdavanje potvrde prije postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.

- Mišljenje na idejni projekt- Suglasnost na glavni projekt

37