Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

NACIONALNI ISPITI U TREĆIM RAZREDIMA SREDNJIH ŠKOLA

Ispitni katalog iz Biologije

u školskoj godini 2007./2008.

veljaĉa 2008.

2

Ĉlanovi Struĉne radne skupine za izradbu ispitnih materijala iz Biologije:

mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac, voditeljica, V. gimnazija, Zagreb

doc. dr. sc. Ivana Maguire, Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet

Sveuĉilišta u Zagrebu

mr. sc. Milenko Milović, Medicinska i kemijska škola/Gimnazija A. Vranĉića, Šibenik

mr. sc. Mirko Rušĉić, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu

Damir Sirovina, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb.

3

SADRŢAJ:

1. UVOD ............................................................................................................... 4

2. STRUKTURA ISPITA ............................................................................................ 5

3. NAĈIN RJEŠAVANJA ISPITA ................................................................................. 8

4. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT ............................................................................ 8

5. TEHNIĈKI OPIS ISPITA ....................................................................................... 9

6. OPĆI CILJEVI ISPITA IZ BIOLOGIJE .................................................................... 10

7. POSEBNI CILJEVI – OBRAZOVNI ISHODI ........................................................... 11

8. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ............................................................................. 39

9. LITERATURA .................................................................................................... 60

10. DODATCI ...................................................................................................... 61

10.1. POKUSI .................................................................................................. 61 10.1.1. Dokazivanje prisutnosti škroba ............................................................... 61

10.1.2. Dokazivanje koagulacije bjelanĉevina ...................................................... 61

10.1.3. Mikroskopsko promatranje plastida .......................................................... 62

10.1.4. Dokazi osmoze u biljnoj stanici ............................................................... 63

10.2. OSOBE KOJE SU DOPRINIJELE RAZVOJU BIOLOGIJE .................................... 65

10.3. OZNAKE I KRATICE .................................................................................. 66

10.4. RJEŠENJE OGLEDNOGA TESTA................................................................... 67

4

1. UVOD

Ispitni katalog iz Biologije izraĊen je za uĉenike trećih razreda srednjih škola u školskoj

godini 2007./2008. i nastavnike Biologije. Sadrţi informacije o nacionalnome ispitu iz

Biologije i ogledni primjerak testa.

Ispitom iz Biologije ţeli se provjeriti kako su i koliko uĉenici sposobni rabiti znanja i

vještine iz Biologije koje su stjecali i razvijali kroz nastavne sadrţaje od I. do III. razreda

srednjoškolskoga obrazovanja.

Svrha je kataloga upoznati uĉenike i nastavnike Biologije s pojedinostima nacionalnoga

ispita iz Biologije.

Ispitni katalog sadrţi:

detaljne podatke o strukturi i trajanju ispita

opće i posebne ciljeve (obrazovne ishode) ispita

ogledni test s naĉinom bodovanja

popis potrebnoga pribora

pravila ponašanja za vrijeme ispita

upute uĉenicima o naĉinu pripreme za ispit

potrebnu literaturu

popis pokusa s uputama za njihovo provoĊenje

popis znaĉajnih osoba u povijesti biologije

popis oznaka koje se rabe u biologiji.

5

2. STRUKTURA ISPITA

Ispit iz Biologije u školskoj godini 2007./2008. piše se 120 minuta.

Sadrţi zadatke koji provjeravaju obrazovne ishode (tablice 5.1. – 5.6.) te sadrţi najviše

pet zadataka koji se temelje na pokusima (Dodatci).

Ispit se sastoji od dvaju dijelova od kojih prvi sadrţi zadatke zatvorenoga (A), a drugi

zadatke otvorenoga (B) tipa.

I. dio: zadatci zatvorenoga tipa (A)

1. Zadatci višestrukoga izbora – Uĉenicima su ponuĊena ĉetiri odgovora, od kojih je

samo jedan toĉan. PonuĊeni zadatci uz tekst pitanja mogu sadrţavati i uvodni sadrţaj u

obliku kraćega teksta, skice, crteţa ili grafiĉkoga prikaza.

2. Zadatci povezivanja i sreĊivanja – PonuĊeni zadatci sadrţe ĉetiri ĉestice pitanja i

šest ĉestica odgovora. Svakoj ĉestici pitanja pridruţuje se samo jedna ĉestica odgovora.

Ĉestice pitanja mogu biti povezane s odreĊenim tekstom, skicom, crteţom ili grafiĉkim

prikazom.

3. Zadatci redanja – PonuĊeni zadatci sadrţe odreĊene podatke, pojmove ili dogaĊaje

koje treba poredati na odreĊen naĉin. Uĉenici trebaju pridruţiti navedenim podatcima,

pojmovima ili dogaĊajima odgovarajući redni broj.

4. Zadatci alternativnoga izbora – Zadatci sadrţe nekoliko tvrdnji. Uĉenici trebaju za

svaku tvrdnju odluĉiti je li toĉna ili netoĉna. PonuĊeni zadatci uz tekst pitanja mogu

sadrţavati i uvodni sadrţaj u obliku kraćega teksta, skice, crteţa ili grafiĉkoga prikaza.

Uĉenici svoje odgovore upisuju na poseban list za odgovore.

II. dio: zadatci otvorenoga tipa (B)

Zadatci otvorenoga tipa zahtijevaju upisivanje odgovora te uĉenik treba na za to

predviĊena mjesta napisati samo ono što se od njega traţi bez suvišnih obrazloţenja

svojega odgovora.

1. Zadatci dopunjavanja – Uĉenici trebaju dopuniti neku tvrdnju, oznaĉiti traţeni dio

crteţa, upisati dio koji nedostaje, dovršiti reĉenicu, crteţ ili grafiĉki prikaz. PonuĊeni

zadatci uz tekst pitanja mogu sadrţavati i uvodni sadrţaj u obliku kraćega teksta, skice,

crteţa ili grafiĉkoga prikaza.

2. Zadatci kratkih odgovora – Uĉenici kratko odgovaraju na postavljeno pitanje – s

nekoliko rijeĉi, jednostavnom reĉenicom, formulom, jednadţbom ili crteţom. PonuĊeni

zadatci uz tekst pitanja mogu sadrţavati i uvodni sadrţaj u obliku kraćega teksta, skice,

crteţa ili grafiĉkoga prikaza.

6

Detaljna struktura ispita prikazana je u tablici 1.

Tablica 1. Prikaz strukture ispita

VRSTA

ZADATAKA

TIP ZADATKA BROJ

ZADATAKA

UDIO U UKUPNOME

BROJU BODOVA

ZADATCI

ZATVORENOGA

TIPA (A)

Zadatci višestrukoga izbora 15 25 20%

Zadatci povezivanja i

sreĊivanja

5 10 20%

Zadatci redanja 5 10 5 10%

Zadatci alternativnoga tipa 0 5 0 5%

ZADATCI

OTVORENOGA

TIPA (B)

Zadatci dopunjavanja i

kratkih odgovora

8 15 50%

UKUPNO: 50 65 100%

Navedeni postotci odražavaju ciljane udjele, s dopuštenim odstupanjem 10% od ukupnoga broja

bodova.

Poţeljni rezultati uĉenja (obrazovni ishodi) napisani su na temelju postojećega plana i

programa za Biologiju i definirani su na trima razinama znanja: nužno znati, važno znati i

vrijedno znati. Dodana je kategorija ne će se ispitivati u kojoj su odreĊeni sadrţaji iz

kojih se ne će sastavljati zadatci. U tablici 2. opisani su sadrţaji svih triju razina znanja i

naveden je udio zadataka pojedine razine u ispitu.

Tablica 2. Sadrţaji triju razina znanja: nužno, važno i vrijedno i udio zadataka pojedine

razine znanja

NUŢNO ZNATI VAŢNO ZNATI VRIJEDNO ZNATI NE ĆE SE

ISPITIVATI

sadrţaji koji

zahtijevaju duboko

i trajno

razumijevanje

vezano uz temeljni

cilj pouĉavanja i

smisao predmeta

ono što ostaje

nakon što se

zaborave brojni

detalji

vaţno je za

svakodnevni ţivot i

kvalitetno

snalaţenje u ţivotu

ostaje u pamćenju,

razumije se i moţe

se rabiti zauvijek

sadrţaji koji

zahtijevaju vaţna

znanja (ĉinjenice,

pojmovi, naĉela) i

vještine (procesi,

strategije i

metode) koje

omogućuju

uĉinkovito

djelovanje

nešto što

obrazovana osoba

mora znati i moći

uĉiniti

dio radne uloge

obrazovana

struĉnjaka

sadrţaji vezani uz

predmet ili

podruĉje uĉenja s

kojima je dobro

biti upoznat

sadrţaji koji su

zanimljivi i vaţni

za temeljne ideje

predmeta i koji

olakšavaju

razumijevanje

temeljne ideje

sadrţaji koji

olakšavaju

povezivanje s

drugim idejama

ili disciplinama

iz ovih

sadrţaja ne

će se

sastavljati

zadatci

50% 30% 20% 0%

Preuzeto iz: Ristić Dedić, Z., Bezinović, P. (2005.) Metodološki priručnik za predmetne stručne skupine. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu – Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja. pp. 41.

Navedeni postotci odražavaju ciljane udjele pojedine razine znanja, s dopuštenim odstupanjem

10% od ukupnoga broja zadataka. Odstupanje se ne odnosi na kategoriju ne će se ispitivati.

7

Posebni obrazovni ishodi nastave Biologije u prvim trima razredima srednjih škola

pregledno su raspodijeljeni u šest obrazovnih cjelina i prikazani u šest zasebnih tablica.

Udio zadataka iz pojedine cjeline u ispitu prikazuje tablica 3.

Tablica 3. Udio zadataka po cjelinama

REDNI

BROJ

CJELINE

NAZIV CJELINE UDIO ZADATAKA

I. Od molekule do organizma 25%

II. Virusi i Monera 10%

III. Protisti (Protoktisti) i gljive 10%

IV. Botanika i fiziologija bilja 15%

V. Zoologija 15%

VI. Fiziologija ĉovjeka 25%

Navedeni postotci odražavaju ciljane udjele pojedinih zadataka po cjelinama, s dopuštenim odstupanjem 5% od ukupnoga broja zadataka.

8

3. NAĈIN RJEŠAVANJA ISPITA

Uĉenik rješava iskljuĉivo pisani ispit koji se sastoji od dvaju dijelova:

A – zadatci zatvorenoga tipa

B – zadatci otvorenoga tipa.

A – zadatci zatvorenoga tipa: Uĉenik dobiva ispitnu knjiţicu sa zadatcima i list za

odgovore.

Na listu za odgovore uĉenik oznaĉuje kvadratiće sa slovima ili brojevima koji

predstavljaju odgovore. Pri oznaĉavanju kvadratića uĉenik treba u kvadratić koji

predstavlja toĉan odgovor upisati znak x. Kvadratić koji ne bude ispravno oznaĉen, ne će

biti vrjednovan kao toĉan odgovor.

B – zadatci otvorenoga tipa: Uĉenik dobiva ispitnu knjiţicu sa zadatcima.

Za ovaj dio ispita ne postoji poseban list za odgovore. Zadatci se rješavaju iskljuĉivo na

za to predviĊenome mjestu u ispitnoj knjiţici.

Ispitni katalog sadrţi poseban dodatak s preciznim uputama kako rješavati pojedine vrste

zadataka otvorenoga tipa.

4. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT

Uĉenici se mogu pripremiti za polaganje nacionalnih ispita uz pomoć:

ispitnoga kataloga

propisanih udţbenika iz Biologije koje su rabili u dosadašnjem školovanju.

9

5. TEHNIĈKI OPIS ISPITA

Na ispitu iz Biologije uĉenici smiju rabiti samo pribor za pisanje i brisanje.

Uĉenik će dobiti dvije ispitne knjiţice. Prva ispitna knjiţica (A) sadrţi zadatke zatvorenoga

tipa. Uĉenik moţe ovaj dio ispita rješavati obiĉnom olovkom u samoj ispitnoj knjiţici, ali

svoje konaĉne odgovore treba napisati kemijskom olovkom na list za odgovore.

Druga ispitna knjiţica (B) sadrţi zadatke otvorenoga tipa. Uĉenik moţe ovaj dio ispita

rješavati obiĉnom olovkom na listu za koncept, ali svoje konaĉne odgovore treba napisati

kemijskom olovkom u ispitnu knjiţicu.

10

6. OPĆI CILJEVI ISPITA IZ BIOLOGIJE

Biologija je predmet koji pruţa temelje za razumijevanje ţivota u cijelosti (poznavanje

ţivih bića i naĉela njihovoga svrstavanja, razumijevanje fizioloških procesa u ţivim

bićima, razumijevanje odnosa ţivih bića meĊusobno i ţivih bića i okoliša, poznavanje

postanka i razvoja ţivota na Zemlji, razumijevanje nasljeĊivanja…) te takoĊer oblikuje

pozitivan odnos prema prirodi.

Na kraju trećega razreda srednjoškolskoga obrazovanja na temelju nastave iz

Biologije uĉenik:

poznaje i moţe objasniti osnovne pojmove, procese i zakonitosti iz razliĉitih

podruĉja biologije koji su neophodni za razumijevanje ţive prirode

moţe, primjereno svojemu znanju i ţivotnoj dobi, samostalno promatrati, uoĉavati

i analizirati pojave i procese u prirodi i donositi vlastite zakljuĉke i moguća

rješenja

prepoznaje i razumije vaţnost odgovornoga odnosa prema vlastitome ţivotu i

zdravlju, ţivotu i zdravlju drugih ljudi te ostalim organizmima i okolišu

moţe kritiĉki prosuĊivati posljedice ĉovjekova djelovanja na prirodu i razumjeti

potrebu racionalne uporabe prirodnih izvora i znaĉaj oĉuvanja prirodne ravnoteţe

prepoznaje vaţnost znanstvenih metoda te kritiĉkoga mišljenja i prosuĊivanja u

biologiji i ostalim znanostima

moţe objasniti vaţnost primjene bioloških znanja u suvremenome društvu

(medicina, poljoprivreda, tehnologija)

moţe sudjelovati u praćenju i kritiĉkome prosuĊivanju svakodnevnih društvenih

rasprava, rješavanju problema i provoĊenju projekata iz biologije i srodnih

podruĉja

U tablici 4. navedeni su opći ciljevi uĉenja Biologije po cjelinama.

Tablica 4. Opći ciljevi po cjelinama

REDNI

BROJ

CJELINE

NAZIV

CJELINE

OPĆI CILJEVI – OBRAZOVNI ISHODI

I. Od

molekule do

organizma

Uĉenici će moći objasniti i razumjeti kemijski sastav ţive

prirode, razlikovati organske od anorganskih molekula i

utvrditi osnovna svojstva organskih molekula. Moći će

objasniti stanicu kao temeljnu djelatnu jedinicu svih ţivih

bića, zatim razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te

biljnu od ţivotinjske stanice. Razumjet će diobu stanice te mehanizam stvaranja tkiva, organa i organizma.

II. Virusi,

monera

Uĉenici će moći svrstati viruse u ĉestice na granici ţivoga i

neţivoga svijeta, prepoznati ih kao moguće uzroĉnike bolesti

svih organizama (biljaka, ţivotinja, bakterija…) i opisati

njihovo umnoţavanje u ţivim stanicama.

Moći će navesti dva osnovna tipa stanica, opisati glavne

dijelove prokariotske stanice i razumjeti znaĉenje prokariota

za zdravlje ĉovjeka i ţivot na Zemlji.

III. Protisti

(Protoktisti)

Uĉenici će moći navesti organizme koji pripadaju carstvu

Protista, prepoznat će najvaţnije predstavnike svake skupine

i iznijeti glavne osobine tih organizama. Razlikovat će protiste

od drugih organizama, znati da oni uglavnom ţive u vodi ili

na vlaţnim staništima te da su vrlo raznolika skupina. Iako

nije ujednaĉeno koji se organizmi ubrajaju u protiste, to su

11

i gljive najĉešće jednostaniĉni eukarioti i višestaniĉni organizmi koji

nemaju tkiva.

Moći će objasniti zašto su gljive samostalno carstvo i

razlikovati gljive od biljaka i ţivotinja. Moći će navesti gljive

koje se najĉešće rabe u prehrani i otrovne vrste te će moći

protumaĉiti zašto je opasno brati i jesti nepoznate gljive.

TakoĊer će moći objasniti pojam simbioze na primjeru lišaja.

IV. Botanika i

fiziologija

bilja

Uĉenici će moći razlikovati stablašice od steljnjaĉa (algi).

Moći će navesti prilagodbe stablašica kopnenim uvjetima

ţivota i uoĉit će cjeloţivotni rast biljaka (u visinu i +/- širinu).

TakoĊer će prepoznati raznolikost flore i vegetacije u

Hrvatskoj te zastupljenost endemiĉnih, zaštićenih i ljekovitih

vrsta.

Uĉenici će upoznati osnovne procese u biljci. Moći će objasniti

da je biljni organizam razvio fiziološke sustave koji

omogućuju primanje i provoĊenje vode i minerala, regiranje

na podraţaje iz okoliša, proizvodnju organskih tvari i kisika,

proizvodnju energije, rastanje, razvitak, razmnoţavanje i

regulaciju hormonima.

V. Zoologija Uĉenici će moći prepoznati veliku raznolikost ţivotinjskoga

svijeta te analizirati njihovu ulogu u biosferi i znaĉenje u

ţivotu ĉovjeka. Moći će prepoznati i raznolikost ţivotinja u

Hrvatskoj.

VI. Fiziologija

ĉovjeka Uĉenici će upoznati osnovne procese u ĉovjeku. Uoĉit će

povezanost graĊe dijelova tijela s njihovom funkcijom.

Prepoznat će ĉimbenike koji pogoduju normalnomu odvijanju

procesa od ĉimbenika koji narušavaju ţivotne procese.

Uĉenici će moći odrediti poloţaj organa u tijelu. Razumjet će

ulogu razliĉitih organskih sustava i vaţnost njihovoga pravilnoga rada za odrţavanje homeostaze.

U zadatcima će se rabiti latinski nazivi opće poznatih vrsta (npr. Escherichia coli), ali od

uĉenika ne ćemo traţiti da u odgovorima navode latinske nazive vrsta.

7. POSEBNI CILJEVI – OBRAZOVNI ISHODI

Posebni obrazovni ishodi nastave Biologije u prvim trima razredima srednjih škola

raspodijeljeni su u šest obrazovnih cjelina i prikazani u šest zasebnih tablica (5.1 – 5.6.).

Svako poglavlje u sklopu jedne tablice dalje je podijeljeno u više odgovarajućih

podcjelina zbog bolje preglednosti i lakšega snalaţenja.

TABLICA 5.1. Posebni obrazovni ciljevi I. cjeline: Od molekule do organizma

I. cjelina: OD MOLEKULE DO ORGANIZMA

1.1. Biologija znanost o ţivotu

TEME

Posebni ciljevi – obrazovni ishodi

NUŢNO ZNATI VAŢNO ZNATI VRIJEDNO ZNATI NE ĆE SE

ISPITIVATI

Predmet

prouĉavanja i znaĉenje Biologije

- usvojiti definiciju biologije kao znanosti koja prouĉava ţivot

- navesti zajedniĉke osobine ţivih bića

- podijeliti ţiva bića u pet carstava

- opisati znaĉaj biologije pri

proizvodnji hrane i kontroliranju bolesti

Istraţivanje u biologiji

- poznavati znanstvene metode istraţivanja

- prepoznati osnovne korake u znanstvenome istraţivanju

- osmisliti plan istraţivanja i provesti samostalni projekt

Organizacijske

razine ţivoga svijeta

- rašĉlaniti organizacijske razine

ţivih bića

- razlikovati osnovne sistematske

kategorije i smjestiti ĉovjeka u osnovne sistematske kategorije

1.2. Kemijski sastav ţive tvari

Anorganski spojevi

- navesti da su sva ţiva bića

izgraĊena iz kemijskih (biogenih) elemenata

- razjasniti da ţivu i neţivu

prirodu izgraĊuju isti kemijski elementi

- razlikovati najzastupljenije

elemente u ţivoj i neţivoj prirodi

- objasniti znaĉenje vode za

odrţavanje ţivota (sveukupnoga i osobnoga)

- objasniti da je voda otapalo

- razlikovati pojmove – hidrofilno i hidrofobno

Organski spojevi

- razlikovati organske od anorganskih molekula

- objasniti meĊusobni odnos monomera i polimera

- za svaku skupinu makromolekula navesti

osnovnu graĊevnu jedinicu, ulogu i primjer

- prepoznati ugljik kao središnji atom u organskim molekulama

- analizirati ulogu masti i ulja, fosfolipida i steroida

- opisati strukturu aminokiselina i peptidne veze

- opisati znaĉenje enzima za kemijske reakcije u ţivim

- analizirati najĉešće ugljikohidrate

(mono-, di-, poli-, celuloza,

hitin, glikogen)

- opisati znaĉenje zasićenih i nezasićenih masnih kiselina u svakodnevnoj prehrani

13

- navesti osnovnu podjelu ugljikohidrata

- objasniti zajedniĉka svojstva lipida i objasniti njihovu netopljivost u vodi

- objasniti da enzimi ubrzavaju kemijske reakcije

- objasniti da su nukleinske kiseline sloţeni polimeri koji

pohranjuju i prenose informacije unutar stanice

bićima

- opisati osnovnu graĊevnu jedinicu nukleinskih kiselina – nukleotid

- objasniti replikaciju DNA i njezino znaĉenje

- razlikovati DNA i RNA

- razlikovati tri tipa RNA i njihove uloge

- poznavati temeljno znaĉenje centralne dogme molekularne biologije (DNA – RNA – proteini)

- primijeniti znanje o steroidima na primjerima iz svakodnevnoga ţivota

- navesti uzroke raznolikosti bjelanĉevina kao preduvjeta biološke raznolikosti

1.3. Stanica – osnovna jedinica ţivota

Eukariotska stanica

- usporediti graĊu stanice prokariota i eukariota

- objasniti organizaciju eukariotske stanice

- opisati graĊu i ulogu staniĉnih organela (biljnih i ţivotinjskih)

- razlikovati graĊu i funkcije biljne i ţivotinjske stanice

- opisati graĊu i objasniti ulogu staniĉne membrane

- odrediti osnovna obiljeţja graĊe

i funkcije pojedinih organela i staniĉnih struktura

- objasniti da se većina stanica prouĉava mikroskopom

- definirati staniĉnu teoriju (Schleiden, Schwann)

- opisati model tekućega mozaika

- usporediti naĉine prolaska tvari kroz membranu (pasivno, aktivno - Na/K crpka)

- razlikovati endocitozu i egzocitozu

- opisati otkriće mikroskopa (van Leeuwenhoek)

- opisati osnovnu graĊu svjetlosnoga mikroskopa i ulogu glavnih dijelova

- poznavati osnovna pravila mikroskopiranja

- navesti da je Robert Hook prvi upotrijebio pojam „stanica“

- usporediti osnovnu graĊu i naĉelo rada elektronskoga mikroskopa sa svjetlosnim mikroskopom

- objasniti proces endosimbioze kao mogući naĉin postanka stanice eukariota

- staniĉno

frakcioniranje, obiljeţavanje radioizotopima

Staniĉna jezgra i diobe

- povezati znanje o DNA s graĊom kromosoma

- navesti da su broj, graĊa i oblik kromosoma stalni i karakteristiĉni za vrstu

- opisati ţivotni ciklus stanice

- opisati tijek mitoze

- poznavati dijelove interfaze: G1, S, G2

- objasniti da se nekontrolirane mitoze odvijaju u tumorskome tkivu

14

- objasniti da se mitoza odvija samo u dijelu stanica odrasloga višestaniĉnoga organizma

- opisati tijek mejoze

- prepoznati temeljne znaĉajke mejoze: 1. redukcija broja kromosoma u gametama i 2. rekombinacija roditeljskih kromosoma

Staniĉni metabolizam

- odrediti metabolizam kao skup

svih biokemijskih procesa u stanici

- objasniti proces fotosinteze u biljci (na razini opće jednadţbe fotosinteze)

- objasniti staniĉno disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije (na razini

opće jednadţbe staniĉnoga disanja)

- objasniti energetsku ulogu

ATP-a

1.4. Razvitak višestaniĉnoga organizma

Razvitak

višestaniĉnog organizma

- razlikovati funkciju mitoze i

mejoze u višestaniĉnome organizmu (biljka i ţivotinja)

- objasniti zašto je redukcijska dioba preduvjet za oplodnju (biljaka i ţivotinja)

- objasniti brazdanje i gastrulaciju u ţivotinjskim organizmima

- uoĉiti znaĉaj diferencijacije stanica u pogledu stvaranja tkiva, organa i višestaniĉnoga organizma

- navesti zametne listiće:

ektoderm, mezoderm, endoderm

15

TABLICA 5.2. Posebni obrazovni ciljevi II. cjeline: Virusi i monera

II. cjelina: VIRUSI I MONERA

2.1. Virusi

TEME

Posebni ciljevi – obrazovni ishodi

NUŢNO ZNATI VAŢNO ZNATI VRIJEDNO ZNATI NE ĆE SE

ISPITIVATI

GraĊa virusa

- objasniti zašto su virusi na granici ţivoga i neţivoga svijeta

- opisati osnovnu graĊu virusa na primjeru TMV i bakteriofaga

- razlikovati viruse prema tipu nukleinske kiseline i prema domadaru

- satelitne RNA

- podrijetlo virusa

Virusi – uzroĉnici bolesti

- opisati umnoţavanje virusa

(na primjeru bakteriofaga)

- povezati umnoţavanje virusa s

mehanizmom izazivanja bolesti

- nabrojati najĉešće i najopasnije viroze kod ljudi i ţivotinja (npr.

prehlada, gripa, bjesnoća, AIDS...)

- objasniti da antibiotici ne djeluju na viruse i da se moţemo zaštititi cijepljenjem

- objasniti na primjerima

preventivno cijepljenje (protiv npr. gripe, hripavca, velikih boginja)

- navesti da virusi mogu izazvati i tumore – na primjeru spolno prenosivoga HPV-a

- opisati naĉin zaraţavanja

HIV-om

-razlikovati graĊu viroida i priona i navesti bolesti koje uzrokuju

- naĉini lijeĉenja viroza

- viroze u biljaka i ţivotinja

2.2. Raznolikost i podjela ţivoga svijeta

Biološka

raznolikost

- povezati veliku biološku

raznolikost s evolucijskim razvojem i prilagodbama organizama na razliĉite tipove staništa

Sistematska

podjela ţivoga

- prepoznati znaĉenje dvojnoga

nazivlja za lakše snalaţenje u

- prepoznati vrstu kao osnovnu sistematsku kategoriju

- prepoznati da je podvrsta

(odlika, sorta, pasmina, rasa)

- svrstavanje u

sistematske

16

svijeta biološkoj raznolikosti

- analizirati naĉela raspodjele ţivoga svijeta u 5 carstava

niţa kategorija od vrste, a da su rod, porodica, red, razred, koljeno (odjeljak) i carstvo više sistematske kategorije

kategorije

2.3. Prokarioti (Monera)

GraĊa i naĉin ţivota bakterija

- navesti organizme koji

pripadaju u carstvo Monera

- opisati osnovnu graĊu prokariotske stanice1

- navesti ulogu pojedinih dijelova prokariotske stanice2

- navesti podjelu bakterija prema obliku

- razlikovati plazmid od nukleoida

- objasniti naĉin diobe bakterija

- prepoznati endosporu kao oblik u kojem bakterije preţivljavaju nepovoljne uvjete na primjeru tetanusa

- opisati raznolikost bakterija prema tipu ishrane: autotrofne (kemo- i fotosintetske) i heterotrofne (saprofitske i parazitske)3

- nabrojati naĉine izmjene gena u

bakterija (transformacija, konjugacija, transdukcija)

- opisati kako se uzgajaju bakterije i zašto su vaţni sterilni uvjeti

- razlikovanje

bakterija prema tipu, broju i poloţaju nitaste tvorevine bakterija (biĉevi, pili)

- povijesni razvoj bakteriologije

Znaĉenje bakterija u

biosferi i ţivotu ĉovjeka

- objasniti pojmove '„simbiont” i „parazit” na primjeru E. coli

- opisati pojam „patogenost” i navesti putove ulaska bakterija u organizam

- navesti neke bakterijske bolesti4

- opisati preventivne mjere protiv zaraznih bolesti5

- objasniti vrenje ili fermentaciju

na primjeru kiseljenja mlijeka ili kupusa

- objasniti što su antibiotici i opisati njihovu ulogu

- opisati ulogu bakterija u kruţenju dušika u prirodi

- navesti primjere korisne uloge i

primjene bakterija u biosferi i u ţivotu ĉovjeka

- jednadţbe vrenja

Cijanobakterije

(modrozelene alge)

- objasniti vaţnost cijanobakterija za ţivot na Zemlji6

- usporediti graĊu bakterija i

cijanobakterija

- povezati pojavu „cvjetanja” kopnenih voda i mora s cijanobakterijama

17

Dodatna pojašnjenja uz tablicu 5.2.

1 uoĉiti da je prokariotska stanica ujedno i organizam 2 nukleoid ili bakterijski kromosom, ribosomi, citoplazma, rezervne tvari, staniĉna membrana, staniĉna stijenka, omotaĉ ili kapsula, biĉevi 3 kemosintetske: nitrifikacijske bakterije; fotosintetske: purpurne bakterije; saprofitske: bacil sijena i bakterije koje uzrokuju vrenje; parazitske: uzroĉnik TBC-a 4 streptokokna angina (penicilin), TBC, gonoreja, sifilis, akne, tetanus, upala pluća (bakterijska ili virusna) 5 higijenske navike: pranje ruku, prokuhavanje; pasterizacija, sterilizacija 6 skupina organizama koja moţe provoditi fotosintezu i nitrofiksaciju; kozmopoliti i pioniri vegetacije

18

TABLICA 5.3. Posebni obrazovni ciljevi III. cjeline: Protisti (protoktisti) i gljive

III. cjelina: PROTISTI (PROTOKTISTI) I GLJIVE

3.1. Protisti (protoktisti)

TEME

Posebni ciljevi – obrazovni ishodi

NUŢNO ZNATI VAŢNO ZNATI VRIJEDNO ZNATI NE ĆE SE

ISPITIVATI

Zajedniĉke osobine protista

- navesti zajedniĉke osobine protista1

Autotrofni

protisti

- navesti tipiĉne predstavnike

autotrofnih protista i opisati njihovu graĊu i naĉin ţivota2

- navesti ulogu i znaĉaj autotrofnih (fitoplanktonskih) i

heterotrofnih (zooplanktonskih) protista u hranidbenim lancima

- objasniti razmnoţavanje

zelenih algi na primjeru morske salate

- navesti znaĉenje algi u prehrani, mikrobiologiji (agar) i gospodarstvu

- opisati posljedice širenja algi –pridošlica u Jadranu (kaulerpe)

- definirati pojam indikatora oneĉišćenja na primjeru morske salate

- povezati svjetlucanje mora s fitoplanktonom (vrsta: Noctiluca miliaris)

- razlikovati tipove plastida po kojima se imenuju alge3

- detalji skupina svjetlećih i zlatnoţutih biĉaša

- graĊa tijela i

razmnoţavanje kremenjašica

- ostali tipovi

fotosintetskih pigmenata, produkata fotosinteze i rezervnih tvari svih autotrofnih protista

osim euglene i zelenih algi

19

Heterotrofni protisti

- navesti tipiĉne predstavnike

heterotrofnih protista i opisati njihovu graĊu i naĉin ţivota4

- objasniti štetnost srdoboljne

amebe i trihomonasa za ĉovjekovo zdravlje

- objasniti kako se poznavanje

ţivotnih ciklusa patogenih protista moţe uporabiti u kontroli njihova širenja (na primjeru malarije)

- proces probave kod trepetljikaša

- konjugacija trepetljikaša

- ciklus

razmnoţavanja plazmodija

- podrijetlo

heterotrofnih protista

- izmjena generacija u sluznjaĉa

- graĊa biĉeva i trepetljike

- kitridijale

- rasplodni organi

(sporangiofori i zoosporangiji) peronospora i plijesni

- sluznjaĉe

3.2. Gljive

Zajedniĉke osobine gljiva

- navesti znaĉajke gljiva koje ih

povezuju s biljkama i sa ţivotinjama

Mješinarke i stapĉarke

- navesti tipiĉne predstavnike mješinarki i stapĉarki5

- navesti parazitske oblike gljiva (kandida)

- opisati vaţnost gljiva u

simbiozi6

- usporediti naĉine razmnoţavanja mješinarki i stapĉarki (oblik sporangija, vrsta i broj spora)

- prepoznati otrovne (zelena pupavka, muhara, ludara) i

neotrovne vrste gljiva iz skupine stapĉarki (vrganj, peĉurka, bukovaĉa, smrĉak)

- navesti primjenu gljiva u zdravstvu (penicilin), industriji (kvašĉeve gljivice), poljoprivredi (saprofiti) i prehrani (tartufi – hranidbena vrijednost)

- navesti štetno djelovanje

- detaljno

razmnoţavanje mješinarki i stapĉarki

- podjela stapĉarki

20

otrovnih gljiva na probavni i ţivĉani sustav i staniĉni metabolizam i naĉin hitne pomoći pri trovanju7

Lišajevi

- opisati lišaj kao simbiozu mješinarki i stapĉarki s

modrozelenim ili zelenim algama

- prepoznati lišajeve kao indikatore ĉistoće zraka i

njihovo znaĉenje u medicini (islandski lišaj)

- poznavati morfološku

raznolikost lišaja (korasti, grmasti, listasti)

- oznaĉiti lišaje kao „pionire vegetacije”

- opisati vegetativno razmnoţavanje lišajeva

- detaljna slojevita graĊa lišaja (anatomska graĊa)

- razmnoţavanje lišajeva soredijima

Dodatna pojašnjenja uz tablicu 5.3.

1 jednostaniĉni eukariotski organizmi i višestaniĉni organizmi koji nemaju definirana tkiva 2 Zeleni biĉaši (euglena), kremenjašice, zelene (kišna alga, volvoks, spirogira, morska salata), smeĊe (jadranski braĉić) i crvene (litotamnij)

alge 3 kloroplasti, feoplasti, rodoplasti 4 praţivotinje: korjenonošci – amebe i krednjaci; biĉaši – trihomonas; trepetljikaši – papuĉica; truskovci – plazmodij; niţe gljive – algašice

(peronospora i sive plijesni) 5 mješinarke: kvašĉeve gljivice, zelena plijesan; stapĉarke: vrganj, bukovaĉa, zelena pupavka, muhara 6 mikoriza (zamjena i/ili nadopuna korjenovih dlaĉica, sjemenke orhideja), simbioza gljiva i ţivotinja (gljive i mravi) 7 puno vode, aktivni ugljen, hitna medicinska pomoć

21

TABLICA 5.4. Posebni obrazovni ciljevi IV. cjeline: Botanika i fiziologija bilja

IV. cjelina: BOTANIKA I FIZIOLOGIJA BILJA

4.1. Raznolikost biljaka

TEME Posebni ciljevi – obrazovni ishodi

NUŢNO ZNATI VAŢNO ZNATI VRIJEDNO ZNATI NE ĆE SE ISPITIVATI

Zajedniĉke

osobine i podjela biljaka

- navesti podjelu biljnoga carstva

- objasniti uloge biljnih organa – korijena, stabljike i lista

- objasniti prilagodbe biljaka na kopnene uvjete ţivota1

- objasniti povezanost zelenih

algi sa stablašicama (klorofil, škrob)

- navesti biljna tkiva, opisati graĊu i navesti uloge tvornoga i provodnoga tkiva

- objasniti što su godovi

Mahovine - opisati graĊu mahovina

- objasniti ţivotni ciklus mahovina – izmjenu generacija

- oznaĉiti mahovine kao

sedrotvorce

- uloga mahovina u nastanku tresetišta

Papratnjaĉe

- navesti evolucijske prednosti

papratnjaĉa u odnosu na mahovine

- opisati ţivotni ciklus paprati - izmjenu generacija2

- razlikovati glavne predstavnike papratnjaĉa i navesti njihovo znaĉenje za ĉovjeka

- veza heterospornosti

papratnjaĉa s daljnjim razvojem kopnenih biljaka

- podatci o vegetaciji karbona

Sjemenjaĉe

- usporediti golosjemenjaĉe i kritosjemenjaĉe

- objasniti bolju prilagoĊenost kritosjemenjaĉa ţivotnim

uvjetima u odnosu na golosjemenjaĉe

- opisati graĊu i ulogu cvijeta, ploda i sjemenke

- objasniti ţivotni ciklus kritosjemenjaĉa

- opisati oblike vegetativnoga razmnoţavanja3

- prepoznati dijelove cvijeta kritosjemenjaĉa

- razlikovati cvijet i cvat

- razlikovati vrste plodova i naĉin rasprostranjivanja

- usporediti znaĉajke jednosupnica i dvosupnica

- analizirati znaĉenje kritosjemenjaĉa u ţivotu ljudi

- opisati raznolikost golosjemenjaĉa

- razlikovati osnovne znaĉajke

razmnoţavanja golosjemenjaĉa4 na primjeru ţivotnoga ciklusa bora

- opisati znaĉaj cikasa i ginka u filogeniji golosjemenjaĉa

- procijeniti ekonomsku i ekološku vaţnost golosjemenjaĉa5

- mogući tijek evolucije

u pojavi sjemenoga

zametka

- razvoj biljaka kroz

geološka doba

- mikro- i

makrosporogeneza i

dvostruka oplodnja

kod golosjemenjaĉa

22

- opisati prilagodbe na razliĉite naĉine oprašivanja i rasprostiranja sjemenki

- opisati primjere preobrazbe vegetativnih organa6

Flora i vegetacija Hrvatske

- navesti glavne predstavnike

flore7

- navesti glavne znaĉajke i tipove

vegetacije Hrvatske

- navesti endemiĉne i rijetke biljke hrvatske flore8

- navesti zaštićene, jestive, ljekovite i zaĉinske biljke u flori Hrvatske9

4.2. Fiziologija biljaka

Biljke i voda

- povezati strukturu vode s

njezinom ulogom u biljnome organizmu10

- protumaĉiti mehanizme primanja vode u biljci (osmoza, bubrenje, difuzija)

- opisati provoĊenje vode kroz biljku i povezati s korjenovim

tlakom i transpiracijom

- objasniti graĊu i smještaj puĉi

- objasniti otvaranja puĉi

- objasniti plazmolizu i deplazmolizu

- razlikovati transpiraciju od gutacije

- definicija slobodne energije

- vodni potencijal

- Traubeova stanica

- jednadţba osmotskoga tlaka

- brojĉani iznosi turgora i osmotskoga tlaka u biljnoj stanici

- Casparijeva pruga

Mineralna ishrana

- navesti potrebne biogene

elemente (C, H, O, N, P) za

razvitak biljke

- objasniti znaĉaj minerala za

ţivot biljaka (Mg, Fe) i navesti

posljedice njihova nedostatka

- utvrditi tipove biljaka prema pH

vrijednostima tla s primjerima11

- postotci zastupljenosti

mineralnih elemenata u tlu

- minerali i posljedice njihova nedostatka i suviška

- noduli

- reakcije redukcije N2 i redukcije NO3

- leghemoglobin

23

Autotrofna i

heterotrofna ishrana

- objasniti anatomsku graĊu lista

- objasniti proces fotosinteze

- opisati finu strukturu

kloroplasta i povezati ih s fotosintezom

- rašĉlaniti fotosintezu i opisati reakcije na svjetlu i reakcije u tami (Calvinov ciklus) sluţeći se shematskim prikazom

- opisati prijenos asimilata

- objasniti heterotrofnu ishranu12

- usporediti fotosintezu s kemosintezom

- analizirati utjecaj vanjskih

ĉimbenika na intezitet fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i CO2)

- brojĉane vrijednosti vidljive svjetlosti

- reakcije fuzije H2 u He

- fotosustavi I i II , njihove valne duţine i povezanosti

- dijelovi vidljivoga

spektra (plavi, crveni, zeleni)

- kemijska struktura klorofila

- analizirati fotosintezu kod biljaka suhih staništa (sukulente)

- enzimi u sekundarnim reakcijama - rubisko

- fotorespiracija

- dodatni mehanizam

vezanja CO2 (C4 biljke i CAM biljke)

- deprsteniranje i povaljenice

Biološka oksidacija

- objasniti biološku oksidaciju na

temelju shematskoga prikaza (anaerobni dio – glikoliza; aerobni dio: Krebsov ciklus i dišni lanac)

- povezati staniĉno disanje i fotosintezu

- opisati vrenja i uvjete u kojima se odvija

- usporediti staniĉno disanje i

vrenje po koliĉini dobivene energije

- detaljne reakcije staniĉnoga disanja

- nazivi koenzima

- detaljnije reakcije vrenja

- jednadţba dišnoga koeficijenta

Rast i razvitak biljaka

- objasniti mogućnost rasta

biljaka tijekom cijeloga ţivota i povezati s vršnim i boĉnim meristemima

- objasniti proces rasta i diferencijacije biljke (klijanje

sjemenki, stvaranje cvijeta i

- navesti i opisati naĉine uzgoja

biljaka vegetativnim putem

(kloniranje, reznice, kultura

tkiva)

- detaljni postanak tkiva i organa

- somatski embriji

- veza asimetriĉne diobe

biljnih stanica klice sjemenke s diferencijacijom u

24

ploda) razliĉite stanice, tkiva i organe

Biljni hormoni - objasniti djelovanje biljnih

hormona kao regulatora rasta biljaka

- usporediti razliĉito djelovanje

biljnih hormona na rast i razvoj biljaka (auksini i etilen)

- opisati kako nastaju izrasline - šiške

- tumori i bakterija

A. tumefaciens – Ti plazmid

- detaljniji opis hormona i njihovoga djelovanja

Djelovanje

okolišnih ĉimbenika na rast i razvitak

biljaka

- objasniti djelovanje ekoloških

ĉimbenika na rast i razvitak

biljaka (temperatura, intezitet i

trajanje svjetlosti)

- na primjerima opisati

dormanciju u biljaka i njen prekid – stratifikacija

- opisati vernalizaciju na primjeru dvogodišnje biljke kupusa

- priroĊena, prisilna

dormancija

- fitokrom i njegovi oblici

- cirkadijarni ritmovi

- florigen

Gibanja u biljaka - objasniti znaĉaj gibanja za

biljke i navesti koji podraţaji potiĉu ta gibanja

- razlikovati tipove gibanja13

Dodatna pojašnjenja uz tablicu 5.4.

1 napredak sporofita, razvoj tkiva i organa, sjemenka 2 uoĉiti redukciju gametofita 3 korijen – šljiva; stabljika – vrba, jagoda; podzemna stabljika – luk, krumpir, perunika; list – afriĉka ljubica, carska begonija 4 uoĉiti daljnju redukciju gametofita 5 ekonomska: graĊevinarstvo – drvo; proizvodnja papira, smola; farmaceutska industrija – iglice za sirupe protiv kašlja, efedrin iz kositrenice,

gingko; hortikultura; ekološka: crnogoriĉne šume 6 korijen: repasti korijen, zraĉno korijenje; stabljika: vitica, trn; list: vitica, trn, brakteja 7 mahovine: obiĉni vlasak; papratnjaĉe: poljska preslica, bujad, jelenak; golosjemenjaĉe: bor, jela, smreka, ĉempres, tisa; kritosjemenjaĉe –

dvosupnice: bukva, kesten, hrast, bagrem, kupus, mrkva, kadulja, kamilica, suncokret, maslaĉak; jednosupnice: luk, ljiljan, trave: pšenica,

kukuruz, zob, trska 8 endemiĉne vrste: velebitska degenija, hrvatska sibireja, dubrovaĉka zeĉina, hrvatska perunika, krški runolist, hrvatski karanfil; zaštićene vrste: paprat – gospin vlasak; sibirska perunika, kockavica, kaćuni (orhideje), tisa, hrvatska vuĉja stopa, ciklama, šumarice, boţikovina 9 povrće (kupus, blitva, grah, endivija); voće: jabuka, višnja, šljiva, jagoda, ribiz, smokva, rogaĉ, dud, pitomi kesten, lješnjak; ljekovite biljke: metvica, majĉina dušica, kamilica, lipa, ljekovita kadulja; zaĉinske biljke: ruţmarin, lovor, peršin, bosiljak; jestive: ţitarice (jeĉam, pšenica) 10 (topljivost tvari, kapilarnost, kohezija, adhezija)

25

11 (kisela tla – kesten; baziĉna tla – pšenica, blitva; slana tla – mriţica, petrovac) 12 saprofiti (metanske bakterije), paraziti (polunametnici – imela, potpuni nametnici volovod, vilina kosa), simbioza (mahunarke i bakterije), mikoriza (neke orhideje), biljke mesoţderke – autotrofne (rosika, vrĉonoša) 13 lokomotorna (taksije - plivanje spermatozoida, gibanja u stanicama - strujanje plazme), organomotorna gibanja (tropizmi - gibanje

organa biljke prema sili teţe, nastije - otvaranje cvjetova tulipana pri povišenim temperaturama, otvaranje cvjetova danju, a noću zatvaranje, sklapanje liski mimoze), turgorska gibanja (pucanje ploda štrcalice)

26

TABLICA 5.5. Posebni obrazovni ciljevi V. cjeline: Zoologija

V. cjeline: ZOOLOGIJA

TEMA

Posebni ciljevi – obrazovni ishodi

NUŢNO ZNATI VAŢNO ZNATI VRIJEDNO ZNATI NE ĆE SE ISPITIVATI

Zajedniĉke

osobine i podjela ţivotinja

- navesti zajedniĉke osobine ţivotinja

- poznavati ulogu ţivotinja u biosferi1

- objasniti nastanak višestaniĉnih ţivotinja od jednostaniĉnih

- povezati sloţenost tjelesne graĊe i

tjelesne simetrije s naĉinom ţivota i stupnjem pokretljivosti na primjeru ribe i vlasulje

- navesti ţivotinjska tkiva, opisati graĊu i navesti uloge

- povezati razlike u

tjelesnoj organizaciji ţivotinja s podjelom u 5 skupina: spuţve, beskolutićavci,

mnogokolutićavci, malokolutićavci i svitkovci

- detaljna Hadţijeva i Haeckelova teorija o postanku višestaniĉnih ţivotinja

Spuţve

- objasniti po ĉemu

su spuţve najjednostavnija skupina višestaniĉnih ţivotinja

- opisati osnovnu graĊu spuţve

- poznavati tradiciju

spuţvarstva na Jadranu (Krapanj)

- razlikovati spolno i nespolno razmnoţavanje spuţvi

BESKOLUTIĆAVCI

- navesti glavne

skupine beskolutićavaca2

- nabrojati zajedniĉke

osobine beskolutićavaca3

- detaljna graĊa svih skupina beskolutićavaca

Ţarnjaci

- prepoznati glavne

predstavnike ţarnjaka4

- navesti staništa i naĉin ţivota ţarnjaka

- opisati osnovnu

graĊu ţarnjaka na primjeru hidre

- opisati izmjenu

nespolne (polip) i spolne (meduza)

generacije ţarnjaka na primjeru ušatoga klobuka

- prepoznati tradiciju koraljarstva na otoku Zlarinu

Nametniĉki - razlikovati pojmove - analizirati prilagodbe - prepoznati - detalji ţivotnih ciklusa nametniĉkih ţivotinja s nazivima

27

beskolutićavci nametnika (parazit) i domadara

- razlikovati glavne predstavnike nametniĉkih beskolutićavaca opasnih za ĉovjeka5

nametniĉkih beskolutićavaca na nametniĉki naĉin ţivota6

- objasniti glavne naĉine izbjegavanja zaraţavanja7

prohodno probavilo oblića - napredak u tjelesnoj organizaciji u

odnosu na plošnjake

liĉinaĉkih stadija: miracidiji, cerkarije i sl.

Mekušci

- navesti glavne

skupine mekušaca: puţevi, školjkaši i glavonošci i prepoznati

najvaţnije predstavnike8

- navesti staništa i naĉin ţivota mekušaca

- navesti zajedniĉke

osobine mekušaca - plašt, vanjska ljuštura, stopalo

- objasniti da su mekušci najrazvijeniji beskolutićavci9

- razlikovati otvoreni i zatvoreni krvotok

- zakljuĉiti da su

glavonošci

najrazvijenija skupina mekušaca

- prepoznati vaţnosti

mekušaca u ishrani ljudi te shvatiti znaĉenje uzgoja školjkaša kao zamjena izlovljavanju

- objasniti da su školjkaši filtratori10

- prepoznati neke zaštićene vrste u Hrvatskoj: periska, prstaci

MNOGOKOLUTI-ĆAVCI

- razlikovati kolutićavce i ĉlankonošce11

- opisati glavne osobine mnogokolutićavaca

Kolutićavci - opisati graĊu

kolutićavca12

- objasniti evolucijsko znaĉenje panoţica

- objasniti pojavu

kolutićavosti, zatvorenoga

krvotoka i zaĉetka nogu kao znaĉajnoga napretka u organizaciji tijela kolutićavaca

- objasniti znaĉenje

gujavica za povećavanje

plodnosti tla

- navesti druge

predstavnike kolutićavaca: cjevaš i pjeskulja (u moru), pijavice (u kopnenim vodama)

- detaljna graĊa kolutićavaca

28

Ĉlankonošci

- navesti glavne

skupine ĉlankonoţaca: rakovi, pauci,

škorpioni, krpelji, kukci i stonoge

- opisati vanjsku graĊu ĉlankonoţaca na primjeru kukca

- uoĉiti da su rakovi prilagoĊeni za ţivot u vodi, a ostali ĉlankonošci za ţivot na kopnu

- navesti prilagodbe ĉlankonoţaca (na primjeru kukaca) za ţivot na kopnu

- razlikovati potpunu

od nepotpune preobrazbe kukaca – vretence i leptir

- analizirati korisnu i štetnu ulogu kukaca u biosferi i ţivotu ĉovjeka13

- uoĉiti pojavu

presvlaĉenja kod nekih skupina ĉlankonoţaca (rakovi, kukci)

- navesti nekoliko predstavnika rakova (jastog, hlap, prug, škamp, rakovica)

- opisati neke specifiĉne osobine

pauka (mreţe) i škorpiona (otrovna bodlja) po kojima se razlikuju od ostalih ĉlankonoţaca

- izdvojiti crnu udovicu kao našega otrovnoga pauka

- poznavati zadruţne

kukce: pĉele, mravi i termiti

- oznaĉiti krpelje kao nametnike na

ţivotinjama i ĉovjeku i prenosnike uzroĉnika bolesti (virusnoga encefalitisa)

- objasniti štetne

posljedice uporabe insekticida

- uoĉiti veliku raznolikost kukaca u biosferi i znati

prepoznati neke najvaţnije predstavnike14

- pojava partenogeneze kod vodenbuhe

- svojstva peripatusa kao ţivoga fosila

- nazivi liĉinki

- nazivi organa za izluĉivanje (protonefridiji, metanefridiji, antenalne ţlijezde...)

- detaljna podjela kukaca

29

MALOKOLUTI-ĆAVCI

- povezati

pojednostavljenje tjelesne graĊe malokolutićavaca s naĉinom ţivota

- navesti bodljikaše kao najpoznatiju skupinu malokolutićavaca

- prepoznavati vaţnije

predstavnike bodljikaša15

- povezati evoluciju ţiroglavaca i

svitkovaca (škrţno ţdrijelo i potpora glavice)

- opisati graĊu morskoga jeţinca16

SVITKOVCI

- navesti škrţno

ţdrijelo i svitak kao glavne zajedniĉke osobine svitkovaca

- razlikovati

svitkoglavce i kraljeţnjake kao

najvaţnije skupine svitkovaca

- prepoznati kopljaĉu kao niţega svitkovca koji ima svitak i škrţno ţdrijelo tijekom cijeloga ţivota

- plaštenjaci

- osnove graĊe i naĉin ţivota kopljaĉe

-

KRALJEŢNJACI

- razlikovati pojmove

- beskraljeţnjaci i kraljeţnjaci

- nabrojati zajedniĉke osobine kraljeţnjaka17

- razlikovati glavne skupine kraljeţnjaka: ribe,

vodozemci,

gmazovi, ptice i sisavci

- objasniti

usloţnjavanje graĊe organa i organskih sustava kraljeţnjaka (srce, pluća, probavilo, mozak i

osjetila) kao napredak u prilagodbi za ţivot na kopnu

- kruţnouste

- nastanak pojedinoga sustava (oko, uho)

Ribe

- opisati vanjsku i

unutrašnju graĊu riba

- objasniti prilagodbe riba za ţivot u vodi

(koţa, peraje,

- prepoznati znaĉenje

riba u prehrani ljudi te vaţnost uzgoja riba19

- objasniti znaĉenje riba kao potrošaĉa u lancima prehrane u

- objasniti razliku

izmeĊu „plave″ i „bijele″ ribe s obzirom na naĉin ishrane i stanište (bental, pelagijal)

- objasniti znaĉenje

- detaljna sistematika riba

- latinski nazivi vrsta

30

škrge, srce)

- razlikovati ribe prema graĊi kostura18

vodenim ekosustavima

- opisati vanjsku oplodnju riba i vanjski embrionalni razvitak

resoperki i dvodihalica u evoluciji kopnenih kraljeţnjaka

Vodozemci

- analizirati

prilagodbe vodozemaca za ţivot u vodi i na kopnu (ţaba)

- navesti glavne

skupine i predstavnike vodozemaca20

- opisati graĊu

vodozemaca na primjeru ţabe

- opisati faze u ţivotnome ciklusu ţabe

- uoĉiti da s pojavom

pluća dolazi do razdvajanja maloga i velikoga krvotoka

- navesti neke zaštićene vrste

vodozemaca u Hrvatskoj21

- uoĉiti prilagodbe ĉovjeĉje ribice za ţivot u podzemnim vodama22

- detaljna podjela vodozemaca

- latinski nazivi vrsta

- beznošci (indijski rijaĉ)

Gmazovi

- navesti glavne

skupine i predstavnike gmazova23

- uoĉiti prilagodbe za kopneni naĉin

ţivota

- opisati osnovnu

graĊu gmazova na primjeru gušterice

- navesti specifiĉne osobine zmija, kornjaĉa i krokodila

- usporediti brojnost i

raznolikost današnjih gmazova sa svijetom gmazova u prošlosti (mezozoik)

- navesti naše otrovne zmije: poskoka i riĊovku te

znati što poduzeti kod zmijskoga ugriza

- uoĉiti da je opstanak većine gmazova u Hrvatskoj ugroţen pa su zakonom zaštićeni

- povezati zmije i beznoţne guštere

(sljepić i blavor) s

- detaljna podjela gmazova

- latinski nazivi vrsta

31

ĉetveronoţnim predcima

Ptice

- navesti prilagodbe

u tjelesnoj graĊi i funkciji koje su omogućile pojavu homeotermnosti kod ptica i sisavaca

- navesti glavne znaĉajke ptica po

kojima se razlikuju od ostalih kraljeţnjaka

- opisati prilagodbe ptica za letenje24

- objasniti prednosti

homeotermnih ţivotinja u odnosu na poikilotermne

- uoĉiti da većina ptica pripada

grebenkama, a manji dio bezgrebenkama (noj)

- povezati pojavu selidbe ptica s manjkom hrane u staništu tijekom zime

- navesti znaĉenje ptica u biosferi

(potrošaĉi – biljojedi, mesojedi, strvinari)

- razlikovati ptice

selice i ptice stanarice

- objasniti zajedniĉko podrijetlo ptica i gmazova na primjeru fosila praptice

- navesti zajedniĉke osobine gmazova i

ptica koje ukazuju na zajedniĉko podrijetlo

- prepoznati ekonomsko znaĉenje uzgojenih ptica (peradarstvo)

- povezati pojavu mitarenja s promjenama temperature u okolišu

- analizirati uzroke ugroţenosti

opstanka ptica, naroĉito grabljivica i moĉvarica25

- detaljna podjela ptica

- latinski nazivi vrsta

Sisavci

- nabrojati osobine

sisavaca po kojima se razlikuju od drugih kraljeţnjaka

- razlikovati niţe sisavce od pravih sisavaca

- povezati osobine ĉovjeka s njegovom pripadnošću

- opisati osnove

vanjske graĊe i smještaj najvaţnijih organa sisavca

- prepoznati da su sisavci kopnene ţivotinje od kojih su

se neki naknadno prilagodili ţivotu u vodi (dupini, kitovi,

- analizirati uzroke

ugroţenosti opstanka nekih sisavaca u Hrvatskoj27

- prepoznati da su šišmiši sisavci prilagoĊeni za letenje

- navesti znaĉenje

- detaljna podjela sisavaca

- latinski nazivi vrsta

32

sisavcima primatima

tuljani)

- objasniti razlike u graĊi udova kao prilagodbe razliĉitim naĉinima kretanja na razliĉitim podlogama

- objasniti razlike u graĊi zubala kao prilagodbe razliĉitim

naĉinima ishrane26

sisavaca za ĉovjeka28

- prepoznati da su se prvi sisavci mogli razviti iz drevnih gmazova (zvjerogmazovi)

Dodatna pojašnjenja uz tablicu 5.5.

1 potrošaĉi – biljojedi, mesojedi i svejedi 2 plošnjaci (virnjaci, metilji, trakavice), ţarnjaci, oblići i mekušci 3 imaju tkiva i organe, nekolutićavo tijelo, nema pravih organa za pokretanje 4 hidra, moruzgva, vlasulja, koralji, ušati klobuk 5 metilji (ovĉji metilj), trakavice (svinjska, goveĊa i pasja) i oblići (djeĉja glista i trihina) 6 zaštitna kutikula, anaerobija, proizvodnja velike koliĉine jajašaca, redukcija tjelesne graĊe 7 uz pomoć slika ţivotnih ciklusa djeĉje gliste, trihine i ehinokoka 8 puţevi: vinogradnjak, balavci; školjkaši: bezupka, dagnja; glavonoţci: sipa, lignja, hobotnica 9 imaju optjecajni i dišni sustav 10 akumuliraju mikroorganizme i štetne spojeve iz mora – opasnost od trovanja 11 jednakomjernu kolutićavost kolutićavaca od nejednakomjerne kod ĉlankonoţaca 12 na primjeru gujavice: kolutićav raspored dijelova organskih sustava (ţivĉani, mišićni, za izluĉivanje, zatvoreni optjecajni sustav) 13 korisna uloga kukaca: hrana drugim ţivotinjama, oprašivanje biljaka, rasprostranjivanje sjemenki, proizvodnja meda; štetna uloga kukaca

kao nametnika (biljne i štitaste uši, komarci, obadi, buhe) i prenosilaca bolesti (komarci, uši, muhe) 14 skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci, buhe, kornjaši (hrušt, jelenak, bubamara), ose, mravi, bumbari, pĉele, vodencvjetovi, vretenca 15 jeţinci, zvjezdaĉe, zmijaĉe, trpovi 16 vodoţilni sustav i koţni skelet 17 kraljeţnica, lubanja – mozak, škrge – pluća, višeslojna koţa, organi za kretanje 18 hrskaviĉnjaĉe: morski psi, raţe; koštunjaĉe: morske (srdela, tuna, zubatac, škarpina); rijeĉne (šaran, pastrva, som, štuka)

33

19 primjeri uzgoja u Hrvatskoj – pastrva, šaran, lubin, tuna 20 bezrepci (gatalinka, zelena ţaba, ţaba krastaĉa, ţuti mukaĉ) i repaši (vodenjaci, daţdevnjak ĉovjeĉja ribica) 21 ĉovjeĉja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukaĉi 22 zakrţljale oĉi, depigmentirano tijelo 23 krokodili (nilski krokodil), kornjaĉe (barska kornjaĉa, glavata ţelva), zmije (bjelouška, kravosas, riĊovka, poskok) i gušteri (zidna gušterica, zelembać, macaklini) 24 perje, šuplje kosti i zraĉni mjehuri, greben prsne kosti i letni mišići 25 grabljivice – orlovi, jastrebovi, sokolovi, sove; pjevice i moĉvarice – ĉaplje, rode, ţliĉarka 26 glodavci, biljojedi – preţivaĉi, mesojedi, svejedi 27 sredozemna medvjedica, dupin, medvjed, vjeverica, vidra, vuk, ris, divokoza, šišmiši 28 kućni ljubimci, hrana, sirovine za industriju

34

TABLICA 5.6. Posebni obrazovni ciljevi VI. cjeline: Fiziologija ĉovjeka

VI. cjelina: FIZIOLOGIJA ĈOVJEKA

TEMA Posebni ciljevi – obrazovni ishodi

NUŢNO ZNATI VAŢNO ZNATI VRIJEDNO ZNATI NE ĆE SE ISPITIVATI

PROMET VODE i

HOMEOSTAZA

- objasniti vaţnost odrţavanja

osmotske ravnoteţe u organizmu

- objasniti pojam homeostaze

- poznavati znaĉenje vode za odrţavanje ţivota

- objasniti vaţnost stalnih pH vrijednosti tjelesnih tekućina

- poznavati kemijski sastav tijela

ĉovjeka

- poznavanje zastupljenosti

pojedinih minerala u postotcima

- nabrajanje svih minerala

- uzroĉnici zaraznih bolesti koji se prenose vodom

KRV I

KRVOŢILNI SUSTAV

- navesti osnovne sastojke krvi

- navesti glavne simptome anemije

- razlikovati osnovnu graĊu i ulogu arterija i vena

- usporediti tlakove u krvnim ţilama

- poznavati smještaj srca u ĉovjeka

- povezati osnovnu graĊu srca s ulogom

- prepoznati znaĉenje krvi u lijeĉenju (transfuzija)

- prepoznati pozitivne i negativne utjecaje na srce i krvoţilni sustav

- povezati naĉin ţivota s pojavom visokoga tlaka i arteroskleroze

- objasniti ulogu hemoglobina u

prijenosu kisika i ugljikovog(IV) oksida

- navesti podjelu i uloge leukocita

- objasniti ABO i Rh sustav krvnih grupa

- objasniti ulogu trombocita

- objasniti izmjenu tvari izmeĊu kapilara i tkiva

- navesti bolesti koje se prenose krvlju (AIDS, hepatitis)

- objasniti ulogu maloga i

velikoga optoka krvi

- povezati nedostatak hemoglobina s anemijom

- objasniti razliku plazme i seruma

- razlikovati glavna krvotvorna tkiva i organe

- objasniti pojmove aglutinacije i hemolize

- povezati Rh sustav s hemolitiĉkom bolesti novoroĊenĉadi

- poznavati pojam sedimentacije

- definirati leukemiju

- definirati hemofiliju

- prepoznati utjecaj ţivĉanoga sustava na krvoţilni sustav1

- opisati sastav i ulogu limfe

- poznavanje razliĉitih tipova anemija

- detaljna struktura hemoglobina

- biorazgradnja hemoglobina u jetri

- shema zgrušavanja krvi

- leukopenija, leukocitoza, limfopenija

- bolesti krvotvornih organa

- hematokrit

- graĊa i broj krvnih tjelešaca

- mikroskopski preparat krvi

- proces hematopoeze i meĊustadiji u procesu diferencijacije krvnih tjelešaca

- analiza krvi

- vrste kolesterola i lipoproteina

- analiza EKG-a

- usporedba disanja i krvotoka prije i nakon roĊenja

DIŠNI SUSTAV - poznavati dijelove dišnoga

sustava i njihov poloţaj u

- objasniti mehaniku i regulaciju disanja

- povezati disanje i regulaciju pH (acidoza, alkaloza)

- površina pluća (brojĉano)

- promjer alveola

35

tijelu ĉovjeka

- povezati graĊu dišnih organa s njihovim ulogama

- povezati najĉešće bolesti i poremećaje dišnoga sustava s riziĉnim ĉimbenicima za zdravlje

- objasniti mehanizam izmjene plinova u plućima te izmeĊu krvi i stanica

- objasniti povezanost plućnoga i staniĉnoga disanja

- analizirati ovisnost promjena u intenzitetu tjelesne aktivnosti s promjenama u radu srca i pluća

- tlakovi u plućima (brojĉane vrijednosti)

- respiratorni volumen

- vanjska i unutarnja respiracija

- saturacija hemoglobinom

- visinska bolest

- kemosenzitivna podruĉja - regulacija disanja

IMUNOLOŠKI

SUSTAV

- razlikovati pojmove antigen,

antitijelo i imunološka reakcija

- definirati AIDS, navesti uzroĉnika i objasniti naĉine zaraze i naĉine zaštite

- definirati pojam alergije i navesti najĉešće alergene

- razlikovati organe i tkiva imunološkog sustava

- razlikovati neposebni (fagociti) i posebni (B i T limfociti) imunitet

- navesti putove ulaska antigena u organizam, mjesta prepoznavanja te naĉine spreĉavanja ulaska antigena

- razlikovati aktivno i pasivno steĉenu imunost

- prepoznati znaĉenje programa imunizacije djece

- prepoznati vaţnost transplantacije i doniranja organa

- objasniti djelovanje imunološkoga sustava na tumore

- limfatiĉke ţile, limfa i

limfoidni organi (krajnici, slezena, timus i koštana srţ)

- komplikacije pri transplantaciji

- detalji graĊe B i T limfocita

- apoptoza

- struktura imunoglobulina

- tipovi T stanica

- citokini

- priprema cjepiva

PROBAVNI

SUSTAV

- navesti probavne organe i odrediti

njihov poloţaj u tijelu

- povezati graĊu organa za probavu s njihovom ulogom

- objasniti nastanak karijesa i naĉine zaštite zuba

- objasniti štetnost alkohola

- objasniti pojavu proljeva i zatvora i osnovu samopomoći

- objasniti ulogu jetre i gušteraĉe u probavi hrane

- poznavati graĊu zuba

- usporediti mlijeĉno i trajno zubalo ĉovjeka

- prepoznati djelovanje ptijalina

- prepoznati djelovanje pepsina

- objasniti ulogu ţuĉi

- usporediti ulogu tankog i debelog crijeva

- objasniti peristaltiku crijeva

- enzimi: peptidaze, nukleaze,

lipaze, maltaze, saharaze i ostali

- probavni hormoni

- sfinkter Oddi

- kolecistokinin

METABOLIZAM,

REGULACIJA ŠEĆERA I TERMO-

REGULACIJA

- analizirati mehanizam termoregulacije

- poznavati pravila zdrave prehrane

- razlikovati sastojke hrane koji

su izvor energije u organizmu i koji izgraĊuju organizam

- objasniti regulaciju šećera u krvi

- opisati dijabetes, navesti

- razlikovati bazalni i radni metabolizam

- prepoznati vaţnost vitamina i posljedice nedostatka2

- razlikovati vitamine topljive u mastima i vodi

- shema metaboliĉkih putova

36

riziĉne ĉimbenike za pojavu bolesti i naĉine lijeĉenja

- prepoznati ulogu minerala u organizmu3

REGULACIJA

VOLUMENA i

SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA

- povezati graĊu koţe s njezinim

ulogama

- navesti ulogu melanina u zaštiti od UV zraĉenja

- analizirati ulogu bubrega u

odrţavanju homeostaze4

- povezati osnovnu graĊu

nefrona s njegovom ulogom u filtraciji krvne plazme i stvaranju mokraće

- uoĉiti riziĉne ĉimbenike za zdravlje i rad bubrega

- povezati nastanak amonijaka i

ureje s metabolizmom bjelanĉevina

- analizirati djelovanje hormona

u regulaciji rada nefrona i regulaciji sastava tjelesnih tekućina (ADH, aldosteron)

- opisati hemodijalizu i nuţnost transplantacije kod potpunoga zatajivanja rada bubrega (uremija)

- naĉelo analize pokazatelja

zdravstvenoga stanja organizma iz urina

MIŠIĆNO-

SKELETNI SUSTAV

- analizirati kostur ĉovjeka – oblik, veliĉinu i poloţaj kostiju

- objasniti promjene u kosturu koje nastupaju tijekom ţivota5

- navesti osobine i vrste mišićnoga tkiva

- razlikovati uloge pojedinih

dijelova sustava organa za kretanje

- objasniti znaĉenje ţivĉano-mišićne veze za rad mišića

- povezati brojnost mitohondrija s oslobaĊanjem energije u mišićnim stanicama

- povezati graĊu mišićne stanice s temeljnim principom mišićne kontrakcije

- opisati graĊu kosti

- objasniti graĊu i funkciju hrskavice

- objasniti uloge vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti

- navesti bjelanĉevine u sastavu miofibrila i njihovu ulogu

- detaljna graĊa miofibrila (aktin, miozin, H pruga….)

- latinski nazivi mišića

- vaţniji mišići i kosti ĉovjeka

ENDOKRINI SUSTAV

- navesti endokrine ţlijezde i odrediti njihov smještaj u tijelu

- razlikovati egzokrine od endokrinih ţlijezde

- objasniti hijerarhijski poloţaj i ulogu hipofize

- objasniti ulogu stimulacijskih

/tropnih hormona hipofize

- objasniti mehanizam povratne sprege pri luĉenju hormona

- navesti hormone pojedinih ţlijezda i njihovu ulogu

- povezati nastanak nekih bolesti s poremećajima u radu endokrinih ţlijezda (gušavost,

gigantizam, nanizam, dijabetes)

- veza hormona i posebnih receptora (na ili u ciljnim stanicama)

SPOLNOST I - navesti organe muškoga i - rašĉlaniti faze brazdanja, - povezati fiziološke i psihiĉke

37

RAZVITAK ĈOVJEKA

ţenskoga spolnoga sustava i objasniti njihove uloge

- opisati dijelove menstrualnoga ciklusa

- odrediti termin ovulacije s obzirom na duţinu trajanja menstrualnoga ciklusa

- opisati proces oplodnje

- objasniti znaĉenje dojenja

- navesti spolno prenosive bolesti6 i povezati ih s riziĉnim ponašanjem

- navesti metode kontracepcije te objasniti vaţnost planiranja obitelji

implantacije blastociste i razvoj zametka

- opisati tijek trudnoće te ulogu i osnovnu graĊu posteljice

promjene u pubertetu

- objasniti hormonsku regulaciju

menstrualnoga ciklusa

- objasniti ţivĉano-hormonsku regulaciju poroĊaja i dojenja

- razlikovati glavne znaĉajke poroĊajnih doba

ŢIVĈANI

SUSTAV I OSJETILA

- navesti dijelove ţivĉanoga

sustava i objasniti njegovu ulogu

- poznavati princip nastanka osjeta

- opisati akomodaciju oka i objasniti poremećaje u funkciji oka (kratkovidnost i dalekovidnost)

- objasniti pojam ovisnosti te

navesti vrste i štetne posljedice

- opisati graĊu ţivĉane stanice i objasniti ulogu njezinih dijelova

- usporediti graĊu mozga i leĊne moţdine

- razlikovati vrste ţivaca i njihove uloge

- povezati naboj staniĉne membrane i aktivni transport iona kroz membranu s nastankom podraţaja (depolarizacija – repolarizacija)

- opisati funkcionalnu podjelu kore velikoga mozga

- opisati graĊu puţnice i objasniti ulogu pojedinih dijelova pri nastanku osjeta sluha

- prepoznati dijelove oka (oĉna jabuĉica, oĉni ţivac)

- opisati prijenos svjetlosnih podraţaja

- poznavati smještaj ĉetiri osnovna okusa na jeziku

- opisati provoĊenje ţivĉanoga impulsa i procese u sinapsi

- razlikovati priroĊene od steĉenih refleksa (sisanje,

disanje, kašljanje, Pavlovljev refleks…)

- analizirati refleksnu reakciju

- objasniti djelovanje neurotransmitera i ulogu enzima pri njihovoj razgradnji

- objasniti znaĉenje sna za normalno funkcioniranje organizma

- opisati osjetilo njuha i prijenos signala do mozga

- uoĉiti opasnost buke na zdravlje

- poznavati poloţaj organa za ravnoteţu

- povezati pojavu moţdane kapi s riziĉnim ĉimbenicima

- navesti degenerativne bolesti ţivĉanoga sustava

- ekscitacijski i inhibicijski neuroni

- funkcioniranje podruĉja za govor u kori mozga

- bazilarna membrana, pokrovna membrana, Cortijev organ, graĊa labirinta

- makula, statoliti

- perilimfa, endolimfa

- mozgovni ţivci i zadaće koje obavljaju

- elektriĉna aktivnost mozga i moţdani valovi

- mehanizam razlikovanja boja i prostorna percepcije

- pamćenje

- policikliĉko i monocikliĉko spavanje

- govor: Wernickeovo i Brokino podruĉje

- glaukom, ablacija mreţnice

38

(Parkinsonova i Alzheimer, multipla skleroza)

- tumori ţivĉanoga sustava

- duševne bolesti

Dodatna pojašnjenja uz tablicu 5.6.

1 regulacija rada srca i širenje/suţavanje krvnih ţila 2 vitamini: A, B, C, D, E 3 minerali: Ca, P, Fe, J 4 regulacija tjelesnih tekućina, ekskrecija, regulacija krvnog tlaka i eritropoeze 5 rahitis, prijelomi, osteoporoza, uganuća i išĉašenja 6 HIV, hepatitis, herpes, papiloma, trichomonas, chlamydia, gonoreja, sifilis

39

8.OGLEDNI PRIMJERAK TESTA

A - ZADATCI ZATVORENOGA TIPA

I. Zadatci višestrukoga izbora

UPUTA: U zadatcima od 1. do 20. samo je jedan odgovor toĉan. Na listu za

odgovore trebate obiljeţiti znakom X samo jedan od ĉetiriju ponuĊenih

odgovora. Toĉan odgovor donosi 1 bod, a netoĉan 0 bodova.

1. Što se dogaĊa u sekundarnim reakcijama fotosinteze?

A. sinteza ATP

B. razlaganje vode na H+ i OH- ione

C. nastajanje O2

D. redukcija CO2 vodikovim ionima

2. Koje dvije stanice nekoga ĉovjeka sadrţe istu genetiĉku uputu?

A. spermij i ţivĉana stanica

B. dva spermija

C. jajna stanica i ţivĉana stanica

D. mišićna i ţivĉana stanica

3. Što se dogaĊa u hipotoniĉnoj otopini?

A. smanjuje se volumen ţivotinjske stanice

B. eritrocit bubri i rasprsne se

C. biljna stanica plazmolizira

D. odvaja se membrana od stijenke biljne stanice

4. Što se dogaĊa u profazi mitoze?

A. kromosomi putuju prema suprotnim polovima stanice

B. stanica se izduţuje

C. jezgra se dijeli u dvije jezgre

D. centrioli putuju na suprotne polove stanice

5. Što je mejoza?

A. dioba specijaliziranih somatskih stanica smještenih u gonadama

B. dioba somatskih stanica pri ĉemu nastaju dvije haploidne gamete

C. dioba haploidnih tjelesnih stanica smještenih u spolnim ţlijezdama

D. redukcijska dioba spolnih stanica

6. Što ne moţemo vidjeti pomoću svjetlosnoga mikroskopa?

A. virus

B. biljnu stanicu

C. većinu bakterija

D. papuĉicu

40

7. Šetnjom kroz šumu, Ante je zapazio mnoštvo ţućkastih i sivkastih, korastih i grmastih

nakupina na deblima i krošnjama stabala, a i na stijenama. Sjetio se da je te organizme

profesorica Biologije pokazivala na satu i rekla da su indikatori ĉistoga zraka.

Koju je vrstu mogao zapaziti Ante?

A. peĉurku

B. ţutu zdjeliĉarku

C. pepelnicu

D. smrĉak

8. Lovre i Maja krenuli su na izlet i putem pojeli puno slanih grickalica. Nakon nekoliko

sati pješaĉenja, oţednjeli su. Što se dogaĊa u njihovome tijelu?

A. neurohipofiza smanjuje izluĉivanje ADH

B. smanjuje se reapsorpcija vode iz nefrona

C. neurohipofiza povećava izluĉivanje ADH

D. povećava se filtracija vode u nefronu

9. Dora i Luka natjeĉu se tko će duţe zadrţati dah. Što se kroz to vrijeme dogaĊa u

njihovoj krvi?

A. smanjuje se pH

B. povećava se pH

C. smanjuje s koncentracija H+ iona

D. smanjuje se koncentracija CO2 u krvi

10. Odredite pravilan smjer kolanja krvi u velikome optoku krvi.

A. desna klijetka → plućna arterija → pluća → plućne vene → lijeva pretklijetka

B. lijeva klijetka → aorta → arterije → kapilare → vene → desna pretklijetka

C. lijeva klijetka → plućne vene → pluća → plućne arterije → desna pretklijetka

D. desna klijetka → plućne vene → pluća → plućna arterija→ lijeva pretklijetka

11. Hemolitiĉka bolest novoroĊenĉadi moţe se razviti tijekom trudnoće ako:

A. Rh- majka nosi Rh- dijete

B. Rh+ majka nosi Rh+ dijete

C. Rh+ majka nosi Rh- dijete

D. Rh- majka nosi Rh+ dijete

12. Mlada ţena, ĉiji je menstrualni ciklus ustaljen i traje 25 dana, dobila je redovitu

menstruaciju 5. oţujka. Kad će se najvjerojatnije dogoditi ovulacija?

A. 16. oţujka

B. 19. oţujka

C. 28. oţujka

D. 31. oţujka

41

13. Iva, šetajući s prijateljem Markom po snijegu oko kuće, promatra ptiĉice kako drhte

od hladnoće. Upita Marka: „Zašto ove ptiĉice nisu odletjele u toplije krajeve?” Marko joj

odgovori:„To su ptice stanarice, one se ne sele”.

Koju su vrstu ptica stanarica mogli vidjeti Iva i Marko?

A rodu

B ĉvorka

C.vrapca

D.slavuja

14. Koje kromosome uobiĉajeno sadrţi zigota ĉovjeka?

A. 23 autosoma i 23 spolna kromosoma

B. 44 autosoma i 2 spolna kromosoma

C. 46 autosoma i 2 spolna kromosoma

D. 22 autosoma i 1 spolni kromosom

15. Na shemi je prikazan dio spermatogeneze.

Od 46 primarnih spermatocita nastat će:

A. 46 spermatida

B. 92 spermija

C. 92 spermatide

D. 184 spermija

16. Što prikazuje slika?

A. zigotu

B. morulu

C. blastulu

D. gastrulu

42

17. Koja je uloga nitrifikacijskih bakterija u prirodi?

A. veţu atmosferski dušik

B. oksidiraju amonijak preko nitrita do nitrata

C. reduciraju nitrate do amonijaka

D. ţive u simbiozi na korijenju mahunarki

18. Koji graf najtoĉnije pokazuje ovisnost aktivnosti enzima o promjeni temperature?

Zaokruţite slovo ispred toĉnoga grafa.

19. Što od navedenoga ima biljna, a nema ţivotinjska stanica?

A. staniĉnu membranu

B. golgijevo tijelo

C. mitohondrije

D. staniĉnu stijenku

20. Znanstvenik je pretpostavio da su organizmi na odreĊenome podruĉju, u posljednjih

mjesec dana, bili izloţeni oneĉišćenju radioaktivnim fosforom. Koji spoj treba testirati na

prisustvo radioaktivnoga fosfora kako bi provjerio svoju pretpostavku?

A. škrob

B. DNA

C. aminokiseline

D. glikogen

43

II. Zadatci povezivanja i sreĊivanja

UPUTA: Svakomu pojmu u lijevome stupcu moţete pridruţiti samo jedan pojam

iz desnoga stupca. Na listu za odgovore trebate uz broj koji oznaĉava pojam u

lijevome stupcu obiljeţiti znakom X slovo toĉnoga odgovora iz desnoga stupca.

Svako toĉno povezivanje donosi 1 bod, tj. potpuno riješen zadatak donosi 4

boda.

21. Molekulama pridruţite odgovarajuće osobine.

A. disaharid je iz šećerne repe

1. škrob B. sastojak je mlijeka

2. laktoza C. potiĉe peristaltiku crijeva

3. celuloza D. sastavni je dio molekule DNA

4. saharoza E. pohranuje se u gomolju krumpira

F. izgraĊuje oklop kukaca

22. Vrstama biljnih tkiva pridruţite odgovarajuće opise.

A. jednoslojno koţno tkivo

1. meristem B. tkivo za provoĊenje vode

2. floem C. višeslojno koţno tkivo

3. pluto D. osnovno biljno tkivo

4. parenhim E. tkivo za provoĊenje asimilata

F. tvorno tkivo

23. Skupinama beskralješnjaka pridruţite pripadajuće ţivotinje.

A. pĉela

1. mekušci B. kopljaĉa

2. kolutićavci C. hobotnica

3. ĉlankonošci D. djeĉja glista

4. bodljikaši E. zvjezdaĉa

F. gujavica

24. Organizmima pridruţite pripadajuća obiljeţja.

A. pokreće se trepetljikama

1. krednjak B. sadrţi staniĉnu stijenku

2. zeleni biĉaš C. stvara spore

3. papuĉica D. stvara vapnene ljušturice

4. plazmodij E. pokreće se valovitom membranom

F. sadrţi crvenu oĉnu pjegu

44

25. Endokrinim ţlijezdama pridruţite odgovarajuće hormone.

A. timozin

1. štitnjaĉa B. adrenalin

2. prsna ţlijezda C. inzulin

3. srţ nadbubreţne ţlijezde D. oksitocin

4. hipofiza E. tiroksin

F. testosteron

26. Vrstama algi pridruţite osobine.

A. indikator je oneĉišćenosti mora

1. morska salata (Ulva sp.) B. pridošlica je u Jadranu

2. spirogira (Spirogyra crassa) C. slatkovodna višestaniĉna alga

3. kišna alga (Pleuroccocus sp.) D. ima sposobnost vezanja atmosferskoga

dušika

4. kaulerpa (Caulerpa taxifolia) E. stvara zelene prevlake na vlaţnim zidovima

F. kolonijska alga s podjelom rada

27. Oblicima bakterija pridruţite odgovarajuće opise.

A. ploĉaste

1. koki B. oblika zareza

2. vibrioni C. spiralno savijene

3. bacili D. kockaste

4. spirili E. štapićaste

F. kuglaste

28. Dijelovima prokariotske stanice pridruţite njihove osobine.

A. sluzavi zaštitni omotaĉ

1. nukleoid B. lipoproteinska ovojnica koja povezuje stanicu s okolišem i

obrnuto

2. ribosomi

C. prstenasta molekula DNA

3. staniĉna stijenka

D. tjelešca u kojima se dogaĊa staniĉna probava

4. kapsula

E. ĉvrsta ovojnica od peptidoglikana mureina

F. tjelešca na kojima se sintetiziraju bjelanĉevine

45

29. Fazama ţivotnoga ciklusa stanice pridruţite odgovarajuće slike.

1. profaza

2. anafaza

3. metafaza

4. interfaza

30. Naĉinima prijenosa pridruţite odgovarajuće opise.

A. prijenos CO2 iz podruĉja većega u podruĉje manjega

Parcijalnoga tlaka

1. difuzija B. prijenos O2 iz podruĉja manjega u podruĉje većega parcijalnoga

tlaka

2. aktivni prijenos C. prolaz vode iz otopine manje u otopinu veće koncentracije kroz

membranu

3. osmoza D. prijenos iona iz podruĉja manje u podruĉje veće koncentracije

4. olakšana difuzija E. prolaz vode iz otopine veće u otopinu manje koncentracije kroz

membranu

F. prijenos glukoze kroz staniĉnu membranu uz pomoć

membranskih proteina

46

III. Zadatci redanja

UPUTA: PonuĊeni zadatci sadrţe odreĊene podatke, pojmove ili dogaĊaje koje

treba poredati na odreĊeni naĉin. Na listu za odgovore trebate uz slovo koje

oznaĉava podatak, pojam ili dogaĊaj iz zadatka obiljeţiti znakom X odgovarajući

redni broj. Toĉan odgovor donosi 2 boda, toĉan redoslijed tri* pojma u nizu

donosi 1 bod, a netoĉan odgovor 0 bodova.

*Za 34., 35. i 36. zadatak toĉan redoslijed dva pojma u nizu donosi 1 bod.

31. Poredajte navedene organizacijske razine ţivoga svijeta od najniţe do najviše.

A. biocenoza

B. biom

C. biosfera

D. ekosustav

E. populacija

32. Poredajte sistematske kategorije zapoĉevši od najniţe.

A. red

B. carstvo

C. razred

D. porodica

E. rod

33. Poredajte krvne ţile iz velikoga krvotoka prema vrijednostima krvnoga tlaka, od

višega prema niţem krvnom tlaku.

A. aorta

B. arterije

C. donja i gornja šuplja vena

D. kapilare

E. vene

34. Poredajte faze u razvoju nove jedinke nakon oplodnje.

A. gastrula

B. zigota

C. blastula

D. morula

35. Poredajte faze ţivotnoga ciklusa lastinoga repa nakon oplodnje.

A. kukuljica

B. zigota

C. gusjenica

D. odrasla jedinka

47

36. Slika prikazuje tok vode kroz dijelove korijena. Poredajte dijelove korijena prema protoku vode.

A. provodna ţila

B. endoderma

C. korijenova dlaĉica

D. primarna kora

37. Objavljeni znanstveni rad iz Biologije sastoji se od više dijelova. Oznaĉite pravilan

poredak navedenih dijelova.

A. Materijal i metode

B. Zakljuĉak

C. Rasprava

D. Rezultati

E. Uvod

48

IV. Zadatci alternativnoga tipa

UPUTA: U svakome od zadataka ponuĊene su ĉetiri tvrdnje. Za svaku tvrdnju

trebate odluĉiti je li toĉna (T) ili netoĉna (N). Na listu za odgovore trebate uz

slovo svakoga pitanja obiljeţiti znakom X odgovarajući odgovor. Svaki toĉan

odgovor donosi 1 bod, ukupno 4 boda po zadatku.

38. Pogledajte sliku.

Za svaku tvrdnju o osjetilu vida procijenite je li toĉna ili netoĉna, koristeći se slikom.

A. Slika oznaĉena slovom C prikazuje kratkovidnost. T – N

B. Kratkovidnost se javlja kad je oĉna jabuĉica izduţena. T – N

C. Kod kratkovidnosti pomaţu naoĉale s udubljenim lećama. T – N

D. Kod dalekovidnosti oĉna je jabuĉica prekratka. T – N

39. Za svaku tvrdnju o virusima procijenite je li toĉna ili netoĉna.

A. Virusna ĉestica sastavljena je od molekule DNA, RNA i proteinskoga

omotaĉa. T – N

B. Viroidi su ĉestice sastavljene od proteina. T – N

C. Virusi su obvezatni paraziti i jedino se umnoţavaju u ţivim stanicama T – N

domadara.

D. Virusom napadnuta stanica stvara interferon koji sprjeĉava razmnoţavanje T – N

virusa.

40. Za svaku tvrdnju o graĊi i ulozi organela eukariotske stanice procijenite je li toĉna ili

netoĉna.

A. Kloroplasti imaju vlastitu molekulu DNA i ribosome. T – N

B. U endoplazmatskome retikulumu sintetiziraju se bjelanĉevine. T – N

C. Mitohondrij je obavijen dvostrukom lipoproteinskom membranom. T – N

D. U jezgri se odvija translacija (prevoĊenje). T – N

49

B - ZADATCI OTVORENOGA TIPA

UPUTA: U sljedećim zadatcima kratko odgovorite na postavljena pitanja,

dopunite tekst ili popunite tablicu. Zadatci su sastavljeni od nekoliko pitanja.

Toĉno riješeno pitanje donosi 1 ili 2 boda, što je posebno naznaĉeno u svakome

zadatku.

V. Popunite tablice.

Ne trebate popuniti sva prazna polja u tablici. Svaki toĉno upisan pojam donosi

1 bod.

1. Razvrstajte sve navedene biljke prema naĉinu prehrane tako da u prazna polja u

tablici upišete slovo kojim je biljka oznaĉena.

A. vilina kosa

B. imela

C. rosika

D. volovod

MESOŢDERNE BILJKE POLUPARAZITI POTPUNI PARAZITI

2. Tablica sadrţi podjelu virusa i subviralnih ĉestica prema tipu nukleinske kiseline i

stanici domadaru. Razvrstajte sve navedene viruse i subviralne ĉestice tako da u prazna

polja u tablici upišete slovo kojim su oznaĉene.

A. virus mozaiĉne bolesti duhana

B. virus koji napada vrstu Escherichia coli

C. HIV

D. viroidi

Nukleinska

kiselina

Stanica domadar

DNA RNA

BILJNA

ŢIVOTINJSKA

BAKTERIJA

50

3. Pridruţite sljedeće pojmove molekuli DNA ili RNA tako da u prazna polja u tablici

upišete slovo kojim su oznaĉeni.

A. dvolanĉana molekula

B. uracil

C. kodon

D. timin

E. deoksiriboza

F. jednolanĉana molekula

G. riboza

H. gen

DNA RNA

4. Razvrstajte navedena obiljeţja ptica i sisavaca tako da u prazna polja u tablici upišete

slovo kojim su oznaĉena.

A. pokrivne dlake ili osje

B. šuplje kosti

C. malje

D. mitarenje

E. mlijeĉne ţlijezde

F. posteljica

G. linjanje

H. trtiĉne ţlijezde

PTICE SISAVCI

51

5. Rasporedite sljedeće ţivotinje tako da u prazna polja u tablici upišete slovo kojim su

oznaĉene.

A. labud

B. zec

C. gušter

D. pastrva

E. gatalinka

F. pingvin

POIKILOTERMNI ORGANIZMI HOMEOTERMNI ORGANIZMI

6. Slika prikazuje obujam prsnoga koša pri disanju.

A. B.

6.1. Koja slika prikazuje izdisaj? Zaokruţite slovo ispod slike. (1 bod)

6.2 Pridruţite sljedeće pokrete pri udisaju i izdisaju tako da u prazna polja u tablici

upišete slovo kojim su oznaĉeni.

A. spuštanje (stezanje) ošita

B. stezanje meĊurebrenih mišića

C. porast tlaka u prsnome košu

D. porast volumena u prsnome košu

UDISAJ IZDISAJ

52

VI. Odgovorite na postavljena pitanja.

7. Na crteţu su dijelovi stanice oznaĉeni slovima od A do D.

7.1. Koja je staniĉna tvorba oznaĉena slovom A? Koji se proces odvija u njoj?

Naziv tvorbe A: (1 bod)

Proces: (1 bod)

7.2. Koje su staniĉne tvorbe oznaĉene slovom B? Koja je njihova uloga?

Naziv tvorbe B: (1 bod)

Uloga: (1 bod)

8. Na slici su slovima oznaĉene vrste krvnih tjelešaca.

8.1. U koju skupinu spada krvno tjelešce oznaĉeno slovom B? Koja je njegova uloga?

Krvno tjelešce B: (1 bod)

Uloga: (1 bod)

8.2. Luka i Ivana su s roditeljima iz Splita otišli na skijanje u planinsko naselje Begovo

Razdolje. Brojnost kojih krvnih tjelešaca će se povećati u njihovoj krvi za vrijeme

boravka na skijanju?

_________________________ (1 bod)

Kojim slovom su ta krvna tjelešca oznaĉena na slici? (1 bod)

8.3 Koja je uloga krvnih tjelešaca oznaĉenih slovom C? (1 bod)

53

9. Na slici su brojevima od 1 do 4 oznaĉene neke osobine dvosupnica i jednosupnica.

9.1. Upišite na prazne crte brojeve koji pripadaju jednosupnicama.

Jednosupnice: (1 bod)

9.2. Navedite razlike u izgledu korijena dvosupnica i jednosupnica.

(2 boda)

9.3. Zašto jednosupnice nemaju sposobnost rasta u širinu?

(1 bod)

9.4. Opišite raspored ţila u listu dvosupnica.

(1 bod)

54

10. Paţljivo pogledajte sliku razvojnoga ciklusa neke dvosupnice i odgovorite na pitanja.

10.1. Kojoj generaciji pripada biljka na slici broj 1? (1 bod)

10.2. Imenujte strukturu na slici 2.A. (1 bod)

10.3. Oznaĉite strjelicom plodnicu tuĉka na slici 2.B. (1 bod)

10.4. Iz ĉega će se razviti sekundarni endosperm?

(1 bod)

10.5. Što se razvija iz zigote tijekom stvaranja sjemenke?

(1 bod)

55

11. Pogledajte crteţ ribe i odgovorite na sljedeća pitanja.

11.1. Navedite nazive peraja koje su na slici oznaĉene brojevima 3 i 5.

Peraje broj 3: (1 bod)

Peraje broj 5: (1 bod)

11.2. Koji su otvori na glavi oznaĉeni brojem 1? (1 bod)

11.3. Pomoću kojega organa ribe osjećaju strujanje vode? (1 bod)

11.4. Zbog ĉega ribe imaju vretenast oblik tijela?

(1 bod)

11.5. Koji dio tijela ribe oznaĉava broj 6? (1 bod)

56

12. Pogledajte sliku i odgovorite na pitanja.

12.1. Kako se zove ugljikohidrat koji izgraĊuje oklop raka? (1 bod)

12.2. Kako se zovu dva glavna dijela tijela raka?

(1 bod)

12.3. Koliko pari nogu za hodanje imaju rakovi? (1 bod)

57

13. Slika prikazuje dio mehanizma izluĉivanja muških spolnih hormona. U tablici su

hormoni oznaĉeni slovima.

hipotalamus ↓

faktori za oslobaĊanje GTH ↓

adenohipofiza ↓

A ↓

testis ↓

B

13.1. Kako se zovu hormoni oznaĉeni slovima A i B?

A: (1 bod)

B: (1 bod)

13.2. Na koji naĉin hipotalamus regulira luĉenje muškoga spolnoga hormona

mehanizmom povratne sprege?

_____ (2 boda)

58

14. Kad ţvaĉete komad kruha, ubrzo osjetite slatkast okus koji se mijenja zbog

djelovanja enzima.

Odgovorite na sljedeća pitanja.

14.1. Koji je enzim prisutan u slini? __________ (1 bod)

14.2. Koju tvar iz kruha razgraĊuje taj enzim? (1 bod)

14.3. Koji jednostavniji spojevi nastaju tom razgradnjom? (1 bod)

14.4. Navedite tri skupine ţlijezda slinovnica.

(1 bod)

59

15. Ivana brine o akvariju s ribicama i razliĉitim vodenim biljem, a Mirko o vrtu. Ivana je

primijetila da se nakon što je ugradila novu lampu s jaĉim osvjetljenjem pojaĉano

izluĉuju mjehurići iz listova vodenoga bilja. Mirka ĉude promjene boje koje se zbivaju s

plodovima rajĉice.

15.1. Koji plin izluĉuju vodene biljke u Ivaninom akvariju? (1 bod)

15.2. Kako se zove proces kojim nastaje taj plin? (1 bod)

15.3. Koji plin izluĉuju akvarijske ribice? (1 bod)

15.4. Koja se promjena boja dogaĊa pri sazrijevanju ploda rajĉice?

(1 bod)

15.5. Koja se staniĉna tjelešca mijenjaju sazrijevanjem i u koja tjelešca prelaze?

(1 bod)

15.6. Moţe li nezreli plod rajĉice asimilirati? Obrazloţite odgovor u jednoj reĉenici.

____ (1 bod)

60

9. LITERATURA

Popis literature napisan je po razredima i sadrţi propisane udţbenike i ostalu literaturu

koja se koristi u nastavi Biologije.

Za 1. razred:

1. Antolić, M., Rušĉić, M., Praktikum biologije stanice, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

2. Krsnik–Rasol, M., Krajaĉić, M., Od molekule do organizma – udţbenik za prvi razred

gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

3. Šverko, V., Od molekule do organizma – udţbenik za prvi razred gimnazije, Profil,

Zagreb, 1997.

Za 2. razred:

1. Baĉić, T., Erben, R., Krajaĉić, M., Raznolikost ţivoga svijeta – udţbenik za drugi

razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

2. Dolenec, Z., Bartolić, G., Marković, N., Biologija 2 – Ţivotinjski svijet – udţbenik za

drugi razred gimnazije, Profil, Zagreb, 2001.

3. Mayr Radonić, M., Veĉek Šimunović, S., Šeparović Markota, Z., Biologija 2 – Monera,

protisti, gljive, biljke – udţbenik za drugi razred gimnazije, Profil, Zagreb, 2001.

4. Pavletić, Z., Habdija, I., Monere, protisti, gljive i biljke – udţbenik za drugi razred

gimnazije, Profil, Zagreb, 2004.

Za 3. razred:

1. Regula, I., Slijepĉević, M., Ţivotni procesi – udţbenik za treći razred gimnazije,

Školska knjiga, Zagreb, 2003.

2. Springer, O. P., Pevalek-Kozlina, B., Biologija 3 – Fiziologija ĉovjeka i fiziologija bilja

– udţbenik za treći razred gimnazije, Profil, Zagreb, 1997.

61

10. DODATCI

10.1. POKUSI

10.1.1. Dokazivanje prisutnosti škroba

CILJ POKUSA

utvrditi dvije vrste škroba (asimilacijski i rezervni škrob) u biljkama

utvrditi prisutnost škroba u namirnicama

objasniti da se škrob dokazuje Lugolovom otopinom u namirnicama

uoĉiti promjenu boje

opisati nastanak škroba u biljkama

MATERIJAL I PRIBOR

Šećer, riţa, sjemenka graha, gomolj krumpira, tjestenina, kruh, komadić margarina,

Lugolova otopina, kapaljka i Petrijeve zdjelice

POSTUPAK

Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve zdjelice, kapnite nekoliko kapi

Lugolove otopine. Reakciju oznaĉite znakom minus (–) ako se boja ne promijeni, a

znakom plus (+) ako se pojavi boja.

REZULTAT

Promjena boje

(unesite +/–)

Šećer

Riţa

Grah

Krumpir

Tjestenina

Margarin

PITANJA

1. Koje od ispitanih tvari sadrţe škrob? Po ĉemu ste to zakljuĉili?

10.1.2. Dokazivanje koagulacije bjelanĉevina

CILJ POKUSA

utvrditi koji su uzroci zgrušavanja ili koagulacije bjelanĉevina u mlijeku i bjelanjku

povezati koagulaciju s denaturacijom bjelanĉevina

MATERIJAL I PRIBOR

Epruveta, drvena štipaljka, 2 satna stakla, kapaljka, stakleni štapić, plamenik (ili

voštanica), bjelanjak, mlijeko i razrijeĊena octena kiselina (moţe i limunov sok)

62

POSTUPAK

A. Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka, a na drugo malo bjelanjka. Zatim na oba

kapnite nekoliko kapi octene kiseline i promiješajte staklenim štapićem.

B. U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga drţeći epruvetu štipaljkom iznad

plamena. To ponovite i s mlijekom.

PITANJA

1. Što se dogodilo s mlijekom i bjelanjkom djelovanjem kiselina?

2. Kako se zovu bjelanĉevine iz mlijeka?

3. Zašto je mlijeko visokovrijedna namirnica? Koji mineral sadrţi mlijeko?

4. Što se dogodilo s bjelanjkom i mlijekom djelovanjem visokih temperatura?

5. Što moţe dovesti do denaturacije bjelanĉevina u krvi ĉovjeka?

10.1.3. Mikroskopsko promatranje plastida

MIKROSKOPSKO PROMATRANJE LEUKOPLASTA

CILJ POKUSA

promatrati leukoplaste u biljnome materijalu, opisati njihov oblik i nacrtati ih

navesti biljne dijelove u kojima se nalaze leukoplasti

pronaći i opisati amiloplaste

MATERIJAL I PRIBOR

Gomolj krumpira, jod (ili Lugolova otopina), alkohol, pokrovna i predmetna stakalca,

mikroskop i britvica

POSTUPAK

S krumpirova gomolja odstruţite periderm tamne boje i od staniĉja koje se nalazi ispod

njega naĉinite tanke prereze. Osim njeţnih leukoplasta, opaţaju se mala zrnca škroba, a

katkad i kristaloidi bjelanĉevina u obliku kocke.

PITANJA

1. Mogu li leukoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima?

2. Gdje se taloţe škrobna zrnca?

MIKROSKOPSKO PROMATRANJE KROMOPLASTA

CILJ POKUSA

promatrati kromoplaste u biljnome materijalu, opisati njihov oblik i nacrtati ih

navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kromoplasti

navesti bojila u kromoplastima

63

MATERIJAL I PRIBOR

Plod rajĉice i plod ruţe (moţe i korijen mrkve, cvijet i cvat ljekovitoga maslaĉka),

britvica, pokrovna i predmetna stakalca i mikroskop

POSTUPAK

Izreţite komadić ploda zrele rajĉice, ogulite joj koru, zgnjeĉite je i malo zgnjeĉene mase

razmutite u kapljici vode na predmetnome stakalcu. Poklopite pokrovnicom i

mikroskopirajte. Naĉinite sliĉan preparat s plodom ruţe.

PITANJA

1. Mikrosopski usporedite kromoplaste u plodu rajĉice i plodu ruţe.

2. Mogu li kromoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima?

MIKROSKOPSKO PROMATRANJE KLOROPLASTA

CILJ POKUSA

promatrati kloroplaste u biljnome materijalu, opisati njihov oblik i nacrtati ih

navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kloroplasti

navesti bojila u kloroplastima

MATERIJAL I PRIBOR

Mahovina, neka alga (npr. Spirogira) ili bilo koji zeleni dio biljke (npr. vrlo mladi list

šparoge), britvica, pinceta, kapaljka, pokrovna i predmetna stakalca i mikroskop.

POSTUPAK

S bilo kojega dijela neke zelene biljke napravite tanki prerez, stavite ga u kap vode na

predmetno stakalce, poklopite pokrovnim stakalcem i mikroskopirajte pod malim i

srednjim povećanjem.

PITANJA

1. Usporedite izgled i graĊu kloroplasta pod svjetlosnim i elektronskim mikroskopom?

2. Koje stanice imaju kloroplaste?

3. Mogu li kloroplasti prelaziti u druge plastide?

4. Zašto se kloroplasti mogu samoobnavljati?

10.1.4. Dokazi osmoze u biljnoj stanici

CILJ POKUSA

usporediti osmozu i difuziju

objasniti osmozu na temelju pokusa s mrkvom

utvrditi promjene u razliĉitim koncentracijama otopina

MATERIJAL I PRIBOR

Korijen mrkve, noţ, ĉaša i sol

64

POSTUPAK

Izdubite korijen mrkve. Paţljivo stavite korijen u posudu (ĉašu) s vodom tako da pri

postavljanju pokusa voda ne uĊe u udubinu. Udubinu popunite solju. Oĉitajte rezultate

nakon pola sata.

PITANJA

1. Što se dogodilo u udubini korijena mrkve?

2. Zašto mrkva gubi ĉvrstoću?

65

10.2. OSOBE KOJE SU DOPRINIJELE RAZVOJU BIOLOGIJE

U tablici 6. kronološki su navedene najvaţnije osobe poznate po svojim istraţivanjima na

podruĉju biologije i zasluţne za njezin razvoj. Uĉenici koji pristupaju nacionalnom ispitu iz

Biologije trebali bi znati imena osoba koje su doprinijele razvoju biologije.

Tablica 6. Osobe znaĉajne za razvoj biologije i njihov doprinos

Osoba

Doprinos u razvoju biologije

Robert HOOK

(17. st.)

prvi uporabio naziv cellula = lat. STANICA; promatrao tanke

prereze pluta (stijenke mrtvih stanica)

Antony van

LEEUWENHOEK

(1632. – 1723.)

prvi promatrao ţive jednostaniĉne organizme pomoću

jednostavnih mikroskopa koje je sam konstruirao

Carl LINNÉ

(1707. – 1778.)

uveo binarnu nomenklaturu, osnivaĉ taksonomije ili

sistematike

Matthias SCHLEIDEN

(botaniĉar) i Theodor

SCHWANN (zoolog)

(18. st.)

utemeljitelji STANIĈNE TEORIJE – sva su ţiva bića graĊena od

stanica

Charles DARWIN

(1809. – 1882.)

utemeljio suvremenu TEORIJU EVOLUCIJE – razvijeniji

organizmi razvili su se iz jednostavnijih

Louis PASTEUR

(1822. – 1895.)

dokazao da mikroorganizmi nastaju iz već postojećih

mikroorganizama i da su uzroĉnici zaraznih bolesti i vrenja,

uvodi PASTERIZACIJU, zasluţan za razvoj cijepljenja

Ernest HAECKEL

(19. st.) utemeljio ekologiju

Robert KOCH

(1843. – 1910.)

otkrio uzroĉnika tuberkuloze i kolere, usavršio hranjive

podloge za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija

Alexander FLEMING

(1881. – 1955.)

otkrio prvi antibiotik (penicilin)

A. OPARIN

(1938.)

pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od

plinova u praatmosferi, iznio ideju kemijske evolucije

Stanly MILLER

(1953.)

pokusom dokazao da su male organske molekule mogle

nastati abiotiĉki

J. WATSON i F. CRICK

(1953.) otkrili strukturu i naĉelo replikacije DNA

66

10.3. OZNAKE I KRATICE

n – haploidan ili poloviĉan broj kromosoma

2n – diploidan ili dvostruki broj kromosoma

67

10.4. RJEŠENJE OGLEDNOGA TESTA

A - ZADATCI ZATVORENOGA TIPA

I. Zadatci višestrukoga izbora

UPUTA: U zadatcima od 1. do 20. samo je jedan odgovor toĉan. Na listu za

odgovore trebate obiljeţiti znakom X samo jedan od ĉetiriju ponuĊenih

odgovora. Toĉan odgovor donosi 1 bod, a netoĉan 0 bodova.

1. Što se dogaĊa u sekundarnim reakcijama fotosinteze?

A. sinteza ATP

B. razlaganje vode na H+ i OH- ione

C. nastajanje O2

D. redukcija CO2 vodikovim ionima

2. Koje dvije stanice nekoga ĉovjeka sadrţe istu genetiĉku uputu?

A. spermij i ţivĉana stanica

B. dva spermija

C. jajna stanica i ţivĉana stanica

D. mišićna i ţivĉana stanica

3. Što se dogaĊa u hipotoniĉnoj otopini?

A. smanjuje se volumen ţivotinjske stanice

B. eritrocit bubri i rasprsne se

C. biljna stanica plazmolizira

D. odvaja se membrana od stijenke biljne stanice

4. Što se dogaĊa u profazi mitoze?

A. kromosomi putuju prema suprotnim polovima stanice

B. stanica se izduţuje

C. jezgra se dijeli u dvije jezgre

D. centrioli putuju na suprotne polove stanice

5. Što je mejoza?

A. dioba specijaliziranih somatskih stanica smještenih u gonadama

B. dioba somatskih stanica pri ĉemu nastaju dvije haploidne gamete

C. dioba haploidnih tjelesnih stanica smještenih u spolnim ţlijezdama

D. redukcijska dioba spolnih stanica

6. Što ne moţemo vidjeti pomoću svjetlosnoga mikroskopa?

A. virus

B. biljnu stanicu

C. većinu bakterija

D. papuĉicu

68

7. Šetnjom kroz šumu, Ante je zapazio mnoštvo ţućkastih i sivkastih, korastih i grmastih

nakupina na deblima i krošnjama stabala, a i na stijenama. Sjetio se da je te organizme

profesorica Biologije pokazivala na satu i rekla da su indikatori ĉistoga zraka.

Koju je vrstu mogao zapaziti Ante?

A. peĉurku

B. ţutu zdjeliĉarku

C. pepelnicu

D. smrĉak

8. Lovre i Maja krenuli su na izlet i putem pojeli puno slanih grickalica. Nakon nekoliko

sati pješaĉenja, oţednjeli su. Što se dogaĊa u njihovome tijelu?

A. neurohipofiza smanjuje izluĉivanje ADH

B. smanjuje se reapsorpcija vode iz nefrona

C. neurohipofiza povećava izluĉivanje ADH

D. povećava se filtracija vode u nefronu

9. Dora i Luka natjeĉu se tko će duţe zadrţati dah. Što se kroz to vrijeme dogaĊa u

njihovoj krvi?

A. smanjuje se pH

B. povećava se pH

C. smanjuje s koncentracija H+ iona

D. smanjuje se koncentracija CO2 u krvi

10. Odredite pravilan smjer kolanja krvi u velikome optoku krvi.

A. desna klijetka → plućna arterija → pluća → plućne vene → lijeva pretklijetka

B. lijeva klijetka → aorta → arterije → kapilare → vene → desna pretklijetka C. lijeva klijetka → plućne vene → pluća → plućne arterije → desna pretklijetka

D. desna klijetka → plućne vene → pluća → plućna arterija → lijeva pretklijetka

11. Hemolitiĉka bolest novoroĊenĉadi moţe se razviti tijekom trudnoće ako:

A. Rh- majka nosi Rh- dijete

B. Rh+ majka nosi Rh+ dijete

C. Rh+ majka nosi Rh- dijete

D. Rh- majka nosi Rh+ dijete

12. Mlada ţena, ĉiji je menstrualni ciklus ustaljen i traje 25 dana, dobila je redovitu

menstruaciju 5. oţujka. Kad će se najvjerojatnije dogoditi ovulacija?

A. 16. oţujka

B. 19. oţujka

C. 28. oţujka

D. 31. oţujka

13. Iva, šetajući s prijateljem Markom po snijegu oko kuće, promatra ptiĉice kako drhte

od hladnoće. Upita Marka: „Zašto ove ptiĉice nisu odletjele u toplije krajeve?” Marko joj

odgovori: „To su ptice stanarice, one se ne sele”.

Koju su vrstu ptica stanarica mogli vidjeti Iva i Marko?

A rodu

B ĉvorka

C.vrapca

D.slavuja

69

14. Koje kromosome uobiĉajeno sadrţi zigota ĉovjeka?

A. 23 autosoma i 23 spolna kromosoma

B. 44 autosoma i 2 spolna kromosoma

C. 46 autosoma i 2 spolna kromosoma

D. 22 autosoma i 1 spolni kromosom

15. Na shemi je prikazan dio spermatogeneze.

Od 46 primarnih spermatocita nastat će:

A. 46 spermatida

B. 92 spermija

C. 92 spermatide

D. 184 spermija

16. Što prikazuje slika?

A. zigotu

B. morulu

C. blastulu

D. gastrulu

17. Koja je uloga nitrifikacijskih bakterija u prirodi?

A. veţu atmosferski dušik

B. oksidiraju amonijak preko nitrita do nitrata

C. reduciraju nitrate do amonijaka

D. ţive u simbiozi na korijenju mahunarki

18. Koji graf od A do D najtoĉnije pokazuje ovisnost aktivnosti enzima o promjeni

temperature? Zaokruţite slovo ispred toĉnoga grafa. (toĉan odgovor: B)

19. Što od navedenoga ima biljna, a nema ţivotinjska stanica?

A. staniĉnu membranu

B. golgijevo tijelo

C. mitohondrije

D. staniĉnu stijenku

70

20. Znanstvenik je pretpostavio da su organizmi na odreĊenome podruĉju, u posljednjih

mjesec dana, bili izloţeni oneĉišćenju radioaktivnim fosforom. Koji spoj treba testirati na

prisustvo radioaktivnoga fosfora kako bi provjerio svoju pretpostavku?

A. škrob

B. DNA

C. aminokiseline

D. glikogen

II. Zadatci povezivanja i sreĊivanja

UPUTA: Svakomu pojmu u lijevome stupcu moţete pridruţiti samo jedan pojam

iz desnoga stupca. Na listu za odgovore trebate uz broj koji oznaĉava pojam u

lijevome stupcu obiljeţiti znakom X slovo toĉnoga odgovora iz desnoga stupca.

Svako toĉno povezivanje donosi 1 bod, tj. potpuno riješen zadatak donosi 4

boda.

21. Molekulama pridruţite odgovarajuće osobine.

A. disaharid je iz šećerne repe

1. škrob E B. sastojak je mlijeka

2. laktoza B C. potiĉe peristaltiku crijeva

3. celuloza C D. sastavni je dio molekule DNA

4. saharoza A E. pohranuje se u gomolju krumpira

F. izgraĊuje oklop kukaca

22. Vrstama biljnih tkiva pridruţite odgovarajuće opise.

A. jednoslojno koţno tkivo

1. meristem F B. tkivo za provoĊenje vode

2. floem E C. višeslojno koţno tkivo

3. pluto C D. osnovno biljno tkivo

4. parenhim D E. tkivo za provoĊenje asimilata

F. tvorno tkivo

23. Skupinama beskralješnjaka pridruţite pripadajuće ţivotinje.

A. pĉela

1. mekušci C B. kopljaĉa

2. kolutićavci F C. hobotnica

3. ĉlankonošci A D. djeĉja glista

4. bodljikaši E E. zvjezdaĉa

F. gujavica

24. Organizmima pridruţite pripadajuća obiljeţja.

A. pokreće se trepetljikama

1. krednjak D B. sadrţi staniĉnu stijenku

2. zeleni biĉaš F C. stvara spore

3. papuĉica A D. stvara vapnene ljušturice

4. plazmodij C E. pokreće se valovitom membranom

F. sadrţi crvenu oĉnu pjegu

71

25. Endokrinim ţlijezdama pridruţite odgovarajuće hormone.

A. timozin

1. štitnjaĉa E B. adrenalin

2. prsna ţlijezda A C. inzulin

3. srţ nadbubreţne ţlijezde B D. oksitocin

4. hipofiza D E. tiroksin

F. testosteron

26. Vrstama algi pridruţite pripadajuće osobine.

A. indikator je oneĉišćenosti mora

1. morska salata (Ulva sp.) A B. pridošlica je u Jadranu

2. spirogira (Spirogyra crassa) C C. slatkovodna višestaniĉna alga

3. kišna alga (Pleuroccocus sp.) E D. ima sposobnost vezanja atmosferskoga

dušika

4. kaulerpa (Caulerpa taxifolia) B E. stvara zelene prevlake na vlaţnim zidovima

F. kolonijska alga s podjelom rada

27. Oblicima bakterija pridruţite odgovarajuće opise.

A. ploĉaste

1. koki F B. oblika zareza

2. vibrioni B C. spiralno savijene

3. bacilli E D. kockaste

4. spirili C E. štapićaste

F. kuglaste

28. Dijelovima prokariotskih stanica pridruţite njihove osobine.

A. sluzavi zaštitni omotaĉ

1. nukleoid C B. lipoproteinska ovojnica koja povezuje stanicu s okolišem i

obrnuto

2. ribosomi F C. prstenasta molekula DNA

3. staniĉna stijenka E D. tjelešca u kojima se dogaĊa staniĉna probava

4. kapsula A E. ĉvrsta ovojnica od peptidoglikana mureina

F. tjelešca na kojima se sintetiziraju bjelanĉevine

72

29. Fazama ţivotnoga ciklusa stanice pridruţite odgovarajuće slike.

1. profaza C

2. anafaza A

3. metafaza F

4. interfaza E

30. Naĉinima prijenosa pridruţite odgovarajuće opise.

A. prijenos CO2 iz podruĉja većega u podruĉje manjega

parcijalnoga tlaka

1. difuzija

A

B. prijenos O2 iz podruĉja manjega u podruĉje većega parcijalnoga

tlaka

2. aktivni prijenos

D

C. prolaz vode iz otopine manje u otopinu veće koncentracije kroz

membranu

3. osmoza

C

D. prijenos iona iz podruĉja manje u podruĉje veće koncentracije

4. olakšana difuzija

F

E. prolaz vode iz otopine veće u otopinu manje koncentracije kroz

membranu

F. prijenos glukoze kroz staniĉnu membranu uz pomoć

membranskih proteina

III. Zadatci redanja

UPUTA: PonuĊeni zadatci sadrţe odreĊene podatke, pojmove ili dogaĊaje koje

treba poredati na odreĊeni naĉin. Na listu za odgovore trebate uz slovo koje

oznaĉava podatak, pojam ili dogaĊaj iz zadatka obiljeţiti znakom X odgovarajući

redni broj. Toĉan odgovor donosi 2 boda, toĉan redoslijed tri* pojma u nizu

donosi 1 bod, a netoĉan odgovor 0 bodova.

*Za 34., 35. i 36. zadatak toĉan redoslijed dva pojma u nizu donosi 1 bod.

31. Poredajte navedene organizacijske razine ţivoga svijeta od najniţe do najviše.

A. biocenoza 2

B. biom 4

C. biosfera 5

D. ekosustav 3

E. populacija 1

73

32. Poredajte sistematske kategorije zapoĉevši od najniţe.

A. red 3

B. carstvo 5

C. razred 4

D. porodica 2

E. rod 1

33. Poredajte krvne ţile iz velikoga krvotoka prema vrijednostima krvnoga tlaka, od

višega prema niţem krvnom tlaku.

A. aorta 1

B. arterije 2

C. donja i gornja šuplja vena 5

D. kapilare 3

E. vene 4

34. Poredajte faze u razvoju nove jedinke nakon oplodnje.

A. gastrula 4

B. zigota 1

C. blastula 3

D. morula 2

35. Poredajte faze ţivotnoga ciklusa lastinoga repa nakon oplodnje.

A. kukuljica 3

B. zigota 1

C. gusjenica 2

D. odrasla jedinka 4

36. Slika prikazuje tok vode kroz dijelove korijena. Poredajte dijelove korijena prema protoku vode.

A. provodna ţila 4

B. endoderma 3

C. korijenova dlaĉica 1

D. primarna kora 2

37. Znanstveni rad iz Biologije sastoji se od više dijelova. Oznaĉite pravilan poredak

navedenih dijelova.

A. Materijal i metode 2

B. Zakljuĉak 5

C. Rasprava 4

D. Rezultati 3

E. Uvod 1

74

IV. Zadatci alternativnoga tipa

UPUTA: U svakome od zadataka ponuĊene su ĉetiri tvrdnje. Za svaku tvrdnju

trebate odrediti je li toĉna (T) ili netoĉna (N). Na listu za odgovore trebate uz

slovo svakoga pitanja obiljeţiti znakom X odgovarajući odgovor. Svaki toĉan

odgovor donosi 1 bod, ukupno 4 boda po zadatku.

38. Pogledajte sliku.

Za svaku tvrdnju o osjetilu vida procijenite je li toĉna ili netoĉna, koristeći se slikom.

A. Slika oznaĉena slovom C prikazuje kratkovidnost. T – N

B. Kratkovidnost se javlja kad je oĉna jabuĉica izduţena. T – N

C. Kod kratkovidnosti pomaţu naoĉale s udubljenim lećama. T – N

D. Kod dalekovidnosti oĉna jabuĉica je prekratka. T – N

39. Za svaku tvrdnju o virusima procijenite je li toĉna ili netoĉna.

A. Virusna ĉestica sastavljena je od molekule DNA, RNA i proteinskoga omotaĉa. T – N

B. Viroidi su ĉestice sastavljene od proteina. T – N

C. Virusi su obvezatni paraziti i jedino se umnoţavaju u ţivim stanicama T – N

domadara.

D. Virusom napadnuta stanica stvara interferon koji sprjeĉava razmnoţavanje T – N

virusa.

40. Za svaku tvrdnju o graĊi i ulozi organela eukariotske stanice procijenite je li toĉna ili

netoĉna.

A. Kloroplasti imaju vlastitu molekulu DNA i ribosome. T – N

B. U endoplazmatskome retikulumu sintetiziraju se bjelanĉevine. T – N

C. Mitohondrij je obavijen dvostrukom lipoproteinskom membranom. T – N

D. U jezgri se odvija translacija (prevoĊenje). T – N

B - ZADATCI OTVORENOGA TIPA

UPUTA: U sljedećim zadatcima kratko odgovorite na postavljena pitanja,

dopunite tekst ili popunite tablicu. Zadatci su sastavljeni od nekoliko pitanja.

Toĉno riješeno pitanje donosi 1 ili 2 boda, što je posebno naznaĉeno u svakome

zadatku.

V. Popunite tablice.

Ne trebate ispuniti sva prazna polja u tablici. Svaki toĉno upisani pojam u

tablicu donosi 1 bod.

1. Razvrstajte sve navedene biljke prema naĉinu prehrane tako da u prazna polja u

tablici upišete slovo kojim je biljka oznaĉena.

A. vilina kosa

B. imela

C. rosika

D. volovod

75

MESOŢDERNE BILJKE POLUPARAZITI POTPUNI PARAZITI

C B A

D

2. Tablica sadrţi podjelu virusa i subviralnih ĉestica prema tipu nukleinske kiseline i

stanici domadaru. Razvrstajte sve navedene viruse i subviralne ĉestice tako da u prazna

polja u tablici upišete slovo kojim su oznaĉene.

A. virus mozaiĉne bolesti duhana

B. virus koji napada vrstu Escherichia coli

C. HIV

D. viroidi

Nukleinska kiselina

Stanica domadar

DNA RNA

BILJNA A D

ŢIVOTINJSKA C

BAKTERIJA B

3. Pridruţite sljedeće pojmove molekuli DNA ili RNA tako da u prazna polja u tablici

upišete slovo kojim su oznaĉeni.

A. dvolanĉana molekula

B. uracil

C. kodon

D. timin

E. deoksiriboza

F. jednolanĉana molekula

G. riboza

H. gen

DNA RNA

A B

D C

E F

H G

4. Razvrstajte navedena obiljeţja ptica i sisavaca tako da u prazna polja u tablici upišete

slovo kojim su oznaĉena.

A. pokrivne dlake ili osje

B. šuplje kosti

C. malje

D. mitarenje

E. mlijeĉne ţlijezde

F. posteljica

G. linjanje

H. trtiĉne ţlijezde

PTICE SISAVCI

B A

D C

H E

F

G

76

5. Rasporedite sljedeće ţivotinje tako da u prazna polja u tablici upišete slovo kojim su

oznaĉene.

A. labud

B. zec

C. gušter

D. pastrva

E. gatalinka

F. pingvin

POIKILOTERMNI ORGANIZMI HOMEOTERMNI ORGANIZMI

C A

D B

E F

6. Slika prikazuje obujam prsnoga koša pri disanju.

A. B.

6.1. Koja slika prikazuje izdisaj? Zaokruţite slovo ispod slike. (1 bod)

6.2 Pridruţite sljedeće pokrete pri udisaju i izdisaju tako da u prazna polja u tablici

upišete slovo kojim su oznaĉeni.

A. spuštanje (stezanje) ošita

B. stezanje meĊurebrenih mišića

C. porast tlaka u prsnome košu

D. porast volumena u prsnome košu

UDISAJ IZDISAJ

A C

B

D

VI. Odgovorite na postavljena pitanja.

7. Na crteţu su dijelovi stanice oznaĉeni slovima od A do D.

7.1. Koja je staniĉna tvorba oznaĉena slovom A? Koji se proces odvija u njoj?

Naziv tvorbe A: mitohondrij (1 bod)

77

Proces: staniĉno disanje ili disanje ili biološka oksidacija (1 bod)

7.2. Koje su staniĉne tvorbe oznaĉene slovom B? Koja je njihova uloga?

Naziv tvorbe B: ribosomi (1 bod)

Uloga: sinteza bjelanĉevina (proteina) (1 bod)

8. Na slici su slovima oznaĉene vrste krvnih tjelešaca.

8.1. U koju skupinu spada krvno tjelešce oznaĉeno slovom B? Koja je njegova uloga?

Krvno tjelešce B: leukociti ili bijele krvne stanice ili granulociti (1 bod)

Uloga: obrambena ili fagocitoza (1 bod)

8.2. Luka i Ivana su s roditeljima iz Splita otišli na skijanje u planinsko naselje Begovo

Razdolje. Brojnost kojih krvnih tjelešaca će se povećati u njihovoj krvi za vrijeme

boravka na skijanju?

Eritrocita ili crvenih krvnih stanica (1 bod)

Kojim slovom su ta krvna tjelešca oznaĉena na slici? A (1 bod)

8.3 Koja je uloga krvnih tjelešaca oznaĉenih slovom C? Zgrušavanje krvi (1 bod)

9. Na slici su brojevima od 1 do 4 oznaĉene neke osobine dvosupnica i jednosupnica.

9.1. Upišite na prazne crte brojeve koji

pripadaju jednosupnicama.

Jednosupnice: 2, 3 (1 bod)

9.2. Navedite razlike u izgledu korijena dvosupnica i jednosupnica.

Dvosupnice imaju glavnu os koja se grana, a jednosupnice imaju busenasto

korijenje (2 boda)

9.3. Zašto jednosupnice nemaju sposobnost rasta u širinu?

Imaju zatvorene provodne ţile ili nemaju kambij

(1 bod)

9.4. Opiši raspored ţila u listu dvosupnica.

Ţile su razgranate (1 bod)

78

10. Paţljivo pogledajte sliku razvojnoga ciklusa neke dvosupnice i odgovorite na pitanja.

10.1. Kojoj generaciji pripada biljka na slici oznaĉena brojem 1?

Sporofitu ili nespolnoj generaciji (1 bod)

10.2. Imenujte strukturu na slici 2.A.

Polenovo ili peludno zrnce ili mikrospora (1 bod)

10.3. Oznaĉite strjelicom plodnicu tuĉka na slici 2.B. (1 bod)

10.4. Iz ĉega će se razviti sekundarni endosperm?

Stapanjem jedne spermalne jezgre i dviju jezgri iz embrionske vreće

(1 bod)

10.5. Što se razvija iz zigote tijekom stvaranja sjemenke?

Embrio ili klica ili nova jedinka ili nova biljka

(1 bod)

11. Pogledajte crteţ ribe i odgovorite na sljedeća pitanja.

11.2. Navedite nazive peraja koje su na slici oznaĉene brojevima 3 i 5.

Peraje broj 3: leĊne peraje (1 bod)

Peraje broj 5: prsne peraje i/ili trbušne peraje (1 bod)

79

11.2. Koji su otvori na glavi oznaĉeni brojem 1?

Nosni otvori ili mirisne jamice (1 bod)

11.3. Pomoću kojega organa ribe osjećaju strujanje vode?

Boĉne pruge (1 bod)

11.4. Zbog ĉega ribe imaju vretenast oblik tijela?

Zbog lakšega plivanja ili zbog kretanja kroz vodu

(1 bod)

11.5. Koji dio tijela ribe oznaĉava broj 6? Škrţni poklopac (1 bod)

12. Pogledajte sliku i odgovorite na pitanja.

12.1. Kako se zove ugljikohidrat koji izgraĊuje oklop raka? Hitin (1 bod)

12.2. Kako se zovu dva glavna dijela tijela raka. Glavopršnjak i zadak (1 bod)

12.3. Koliko rakovi imaju pari nogu za hodanje? 5 (1 bod)

13. Slika prikazuje dio mehanizma izluĉivanja muških spolnih hormona. U tablici su

hormoni oznaĉeni slovima.

hipotalamus ↓

faktori za oslobaĊanje GTH ↓

adenohipofiza ↓

A ↓

testis ↓

B

13.1. Kako se zovu hormoni oznaĉeni slovima A i B?

A: ICSH – hormon koji stimulira intersticijske stanice (1 bod)

B: testosteron ili androgeni hormoni (ne: muški spolni hormon) (1 bod)

13.2. Na koji naĉin hipotalamus regulira luĉenje muškoga spolnoga hormona

mehanizmom povratne sprege?

80

Primjerice, ako fali testosterona, taj je nedostatak informacija hipotalamusu da

poĉne luĉiti FOGTH koji djeluje na adenohipofizu koja luĉi ICSH; ICSH djeluje na

sjemenike, tj. intersticijske (ili Leydigove) stanice koje tada luĉe testosteron. (2

boda)

81

14. Kad ţvaĉete komad kruha, ubrzo osjetite slatkast okus, koji se mijenja zbog

djelovanja enzima.

Odgovorite na sljedeća pitanja.

14.1. Koji je enzim prisutan u slini? Ptijalin ili α - amilaza (1 bod)

14.2. Koju tvar iz kruha razgraĊuje taj enzim? Škrob (1 bod)

14.3. Koji jednostavniji spojevi nastaju tom razgradnjom? Maltoza (1 bod)

14.4. Navedite tri skupine ţlijezda slinovnica.

Podušne, podjeziĉne i podviliĉne (1 bod)

15. Ivana brine o akvariju s ribicama i razliĉitim vodenim biljem, a Mirko o vrtu. Ivana je

primijetila da se nakon što je ugradila novu lampu s jaĉim osvjetljenjem pojaĉano

izluĉuju mjehurići iz listova vodenoga bilja. Mirka ĉude promjene boje koje se zbivaju s

plodovima rajĉice.

15.1. Koji plin izluĉuju vodene biljke u Ivaninom akvariju? Kisik (O2) (1 bod)

15.2. Kako se zove proces kojim nastaje taj plin? Fotosinteza (1 bod)

15.3. Koji plin izluĉuju akvarijske ribice? Ugljikov(IV) oksid (CO2) (1 bod)

15.4. Koja se promjena boja dogaĊa pri sazrijevanju ploda rajĉice?

Zelena u crvenu (1 bod)

15.5. Koja se staniĉna tjelešca mijenjaju sazrijevanjem i u koja tjelešca prelaze?

Kloroplasti u kromoplaste (1 bod)

15.6. Moţe li nezreli plod rajĉice asimilirati? Obrazloţite odgovor u jednoj reĉenici.

DA, sadrţi kloroplaste u kojima se nalazi klorofil na kojem se odvija

fotosinteza (1 bod)