Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja

NACIONALNI ISPITI U TREĆIM RAZREDIMA SREDNJIH ŠKOLA

Ispitni katalog iz Latinskoga jezika

za klasične gimnazije

u školskoj godini 2007./2008.

veljača 2008.

Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Latinskoga jezika:

Senia Belamarić Divjak, prof., voditeljica, Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb

doc. dr. sc. Marko Petrak, Pravni fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

mr. sc. Ariana Stepinac, Klasiĉna gimnazija, Zagreb

Katarina Filković, prof., VII. gimnazija, Zagreb

Ivana Jelić, prof., V. gimnazija, Zagreb

Ondina Mirt Puškarić, prof., Klasiĉna gimnazija, Zagreb.

SADRŢAJ

1. UVOD 4 2. OPIS ISPITA IZ LATINSKOGA JEZIKA 4 2.1. RAZINA ISPITA 4 2.2. SVRHA ISPITA 4 2.3. TEHNIĈKI OPIS ISPITA 4

3. STRUKTURA ISPITA I NAČIN BODOVANJA – NACRT TESTA 5 3.1. DIJELOVI ISPITA 5 3.1.1. UVODNI DIO – NEVEZANI ZADATCI 5 3.1.2. PROZA – ZADATCI VEZANI UZ PROZNI TEKST 5 3.1.3. POEZIJA – ZADATCI VEZANI UZ TEKST U STIHOVIMA 5 3.2. OBLIK ISPITIVANJA 6 3.3. TRAJANJE ISPITA PO DIJELOVIMA 6 3.4. UDIO DIJELOVA U ISPITU 6 4. OPĆI CILJEVI ISPITA 7 4.1. OPĆI CILJEVI NASTAVNOGA PREDMETA 7

5. POSEBNI CILJEVI PREDMETA – OBRAZOVNI ISHODI 8 Razumijevanje teksta 8 Vladanje gramatiĉkim oblicima i strukturama 8 Poznavanje vokabulara 9 Poznavanje rimske knjiţevnosti 9 Poznavanje kulture i civilizacije 9

6. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA 11 7. KAKO PRIPREMITI UČENIKA ZA ISPIT 20 8. LITERATURA 20 9. DODATCI 20 9.1. PREDMETNE CJELINE KOJE SE ISPITUJU 20 Gramatiĉki sadrţaji 20 Knjiţevnost 21 Vokabular 21 Kultura i civilizacija 21 9.1.1. UDIO POJEDINIH SADRŢAJA U STRUKTURI ISPITA 22 9.2. POPIS AUTORA I TEKSTOVA PROPISANIH PROGRAMOM 22

9.3. POPIS AUTORA KOJI MOGU BITI PITANI NA NACIONALNOME ISPITU U DIJELU

RAZUMIJEVANJA TEKSTA 22 9.4. POPIS ODABRANIH STILSKIH FIGURA 23 9.5. KLJUĈ ZA ODGOVORE OGLEDNOGA PRIMJERKA TESTA 24

1. UVOD

Ovaj je tekst Ispitni katalog iz Latinskoga jezika za treći razred klasiĉne gimnazije (za

poĉetnike i nastavljaĉe) namijenjen nastavnicima. Svrha je ispitnoga kataloga pomoći

nastavnicima da se upoznaju s detaljima ispita iz Latinskoga jezika.

Uĉenici trećih razreda klasiĉnih gimnazija će u školskoj godini 2007./2008. moći odabrati

ispit iz Latinskoga jezika u sklopu obveznoga dijela nacionalnih ispita (izmeĊu stranih

jezika i Grĉkoga jezika).

Ispitom iz Latinskoga jezika provjerava se u kojoj su mjeri uĉenici sposobni rabiti znanje

koje su stekli tijekom trogodišnjega, odnosno sedmogodišnjega uĉenja latinskoga jezika

te koje su i kolike njihove steĉene kompetencije na tom podruĉju prema propisanom

nastavnom planu i programu.

2. OPIS ISPITA IZ LATINSKOGA JEZIKA

Ispit se temelji na vaţećem nastavnom programu iz Latinskoga jezika za klasiĉne

gimnazije. Provjeravaju se znanja i kompetencije uĉenika zasnovane na Okvirnome planu

i programu Latinskoga jezika za klasične gimnazije u funkciji rasterećenja učenika.

2.1. RAZINA ISPITA

Ispit iz Latinskoga jezika u škol. god. 2007./2008. je pisani ispit koji provjerava steĉeno

znanje i ovladanost latinskim jezikom prema vaţećem nastavnom programu za uĉenike

klasiĉnih gimnazija.

Razina ispita iz Latinskoga jezika za klasiĉne gimnazije je ista za sve uĉenike, kako za

one koji su upisali program klasiĉne gimnazije kao poĉetnici, tako i za one koji su je

upisali kao nastavljaĉi.

Premda na kraju trećega razreda poĉetnici nisu obradili istu koliĉinu tekstova kao i

nastavljaĉi, ipak imaju istu razinu jeziĉnih znanja i kompetencija te smo u dogovoru s

odgovornim osobama u Centru odluĉili ponuditi jedinstveni test za obje razine kako bi

uĉenici stekli pravi uvid u drţavnu maturu koja će se odrţati školske godine 2008./2009.

2.2. SVRHA ISPITA

Ispitom iz Latinskoga jezika u škol. god. 2007./2008. ispitivat će se obrazovni ishodi

nastave Latinskoga jezika u klasiĉnim gimnazijama i sposobnost uĉenika da prepoznaju i

razumiju jeziĉnu strukturu latinskoga jezika, vladaju osnovnim vokabularom1,

civilizacijskom i knjiţevnom pozadinom tekstova odabranih autora2 te da ih mogu

razumjeti i/ili prevesti na hrvatski jezik.

2.3. TEHNIČKI OPIS ISPITA

Na ispitu iz Latinskoga jezika uĉenici smiju rabiti samo obiĉnu olovku i gumicu za

brisanje. Uĉenici ne smiju rabiti rjeĉnike, gramatiĉke saţetke kao ni ostala pomagala.

1 v. Propisani minimalni vokabular

2 v. prilog br. 9.2.

Nije dopuštena uporaba tehniĉkih pomagala. Tijekom trajanja ispita nije dopušteno

napuštanje prostorije u kojoj se ispit provodi.

3. STRUKTURA ISPITA I NAČIN BODOVANJA – NACRT TESTA

U ovome se poglavlju poimence opisuju pojedine sastavnice ispita iz Latinskoga jezika,

objašnjava oblik ispitivanja, trajanje ispita te odreĊivanje udjela dijelova u ukupnome

ispitu.

3.1. DIJELOVI ISPITA

Pisani se ispit sastoji od triju dijelova. U prvome dijelu zadatci nisu meĊusobno povezani,

drugi dio ĉine zadatci vezani uz prozni tekst, a u trećem su dijelu zadatci vezani uz tekst

u stihovima. Drugi i treći dio su po strukturi jednaki, tako da dvije trećine ukupnoga

ispita ĉine zadatci povezani s nekim izvornim latinskim tekstom, a jednu trećinu nevezani

zadatci. Usmenoga ispita nema.

3.1.1. UVODNI DIO – NEVEZANI ZADATCI

Prvi dio ispita ĉini 20 zadataka koji meĊusobno nisu povezani. Od toga je 10gramatiĉkih

zadataka, a preostalih 10 su teoretski zadatci koji mogu ispitivati vokabular, civilizaciju ili

knjiţevnost.

Svi gramatiĉki zadatci proizlaze iz neke reĉenice na latinskome jeziku.

Zadatci mogu biti zadani na latinskome jeziku, s ponuĊenim odgovorima na hrvatskome

ili obrnuto.

Isto tako zadatci koji su zadani na hrvatskome jeziku podrazumijevaju uporabu i

razumijevanje uobiĉajene latinske terminologije (npr. singular) i kratica (npr. konj. plpf.

akt.; AcI).

U ovome dijelu svaki toĉan odgovor na gramatiĉki zadatak donosi dva boda, a na ostale

po jedan bod.

3.1.2. PROZA – ZADATCI VEZANI UZ PROZNI TEKST

Drugi dio ispita ĉini izvorni prozni tekst3 duţine od 10 do 15 redova, ovisno o

procijenjenoj teţini. Uz taj tekst vezano je 20 zadataka. Od toga je 10 zadataka iz

razumijevanja teksta, 4 zadatka iz gramatike, 4 iz knjiţevnosti i 2 iz poznavanja

knjiţevnoga konteksta.

Toĉni odgovori iz razumijevanja teksta donose po tri boda, iz gramatike po dva, a ostali

po jedan bod.

3.1.3. POEZIJA – ZADATCI VEZANI UZ TEKST U STIHOVIMA

Treći dio ispita ĉini izvorni tekst u stihovima4 duţine od 15 do 20 stihova, ovisno o

procijenjenoj teţini i strukturi teksta. I uz taj tekst vezano je 20 zadataka. Od toga je 10

3 v. prilog br. 9.2.

4 v. prilog br. 9.2.

zadataka iz razumijevanja teksta, 4 zadatka iz gramatike, 4 iz knjiţevnosti i 2 iz

poznavanja knjiţevnoga konteksta.

Toĉni odgovori iz razumijevanja teksta donose po tri boda, iz gramatike po dva, a ostali

po jedan bod.

3.2. OBLIK ISPITIVANJA

Ispit iz Latinskoga jezika je samo pisani.

Zadatci na ispitu mogu biti:

o otvorenoga tipa: zadatci dopunjavanja i/ili zadatci kratkih odgovora

o zatvorenoga tipa: zadatci višestrukoga izbora (s trima ili ĉetirima ponuĊenim

odgovorima), zadatci povezivanja i sreĊivanja ili zadatci alternativnoga izbora.

3.3. TRAJANJE ISPITA PO DIJELOVIMA

Ukupno trajanje ispita je 90 minuta. Uĉenik sam rasporeĊuje zadano vrijeme i nije

vremenski ograniĉen pri rješavanju pojedinih dijelova ispita. Usmenoga dijela ispita

nema. Za vrijeme trajanja ispita uĉenik ne smije napuštati prostoriju.

3.4. UDIO DIJELOVA U ISPITU

Ispit iz Latinskoga jezika za uĉenike klasiĉnih gimnazija sastoji se od 60 zadataka, u

svakome dijelu po 20. Ukupan broj bodova u testu je 118. Prema pojedinim

sastavnicama ispit izgleda ovako:

o UVODNI DIO

Broj

zadataka

Postotak

prema

broju

zadataka

Bodovi po

zadatku

Ukupan

broj

bodova

Postotak

prema

broju

bodova

Gramatika 10 50% 2 20 66,67%

Teoretska

pitanja

10 50% 1 10 33,33%

o PROZA

Broj

zadataka

Postotak

prema

broju

zadataka

Bodovi po

zadatku

Ukupan

broj

bodova

Postotak

prema

broju

bodova

Razumijevanje 10 50% 3 30 68,18%

Gramatika 4 20% 2 8 18,18%

Knjiţevnost 4 20% 1 4 9,09%

Kontekst 2 10% 1 2 4,55%

o POEZIJA

Broj

zadataka

Postotak

prema

broju

zadataka

Bodovi po

zadatku

Ukupan

broj

bodova

Postotak

prema

broju

bodova

Razumijevanje 10 50% 3 30 68,18%

Gramatika 4 20% 2 8 18,18%

Knjiţevnost 4 20% 1 4 9,09%

Kontekst 2 10% 1 2 4,55%

o UDIO DIJELOVA U ISPITU

Broj

zadataka

Postotak

prema

broju

zadataka

Bodovi po

zadatku

Ukupan

broj

bodova

Postotak

prema broju

bodova u

ukupnome

ispitu

Razumijevanje 20 33,33% 3 60 50,85%

Gramatika

ukupno

18 30% 2 36 30,51%

Knjiţevnost,

vokabular,

civilizacija,

kontekst

(vezani/

nevezani

zadatci)

22 36,67% 1 22 18,64%

4. OPĆI CILJEVI ISPITA

Opći cilj ispita je utvrditi razinu znanja i kompetencija koje je uĉenik usvojio na kraju

trećega razreda u programu klasiĉne gimnazije iz predmeta Latinski jezik.

4.1. OPĆI CILJEVI NASTAVNOGA PREDMETA

Cilj nastavnoga predmeta Latinski jezik u klasiĉnim gimnazijama je uĉenikovo

razumijevanje izvornoga teksta pisanoga latinskim jezikom te poznavanje kulturno-

-povijesnih i općih civilizacijskih okolnosti u kojima je taj tekst nastao.

To podrazumijeva vladanje gramatiĉkim strukturama latinskoga jezika, poznavanje

osnovnoga vokabulara te civilizacijske pozadine u kojoj se latinski jezik upotrebljava.

5. POSEBNI CILJEVI PREDMETA – OBRAZOVNI ISHODI

Ispitom iz Latinskoga jezika ispitivat će se opći ciljevi predmeta (razumijevanje teksta,

znanje gramatike, poznavanje osnovnog vokabulara, poznavanje rimske

književnosti, kulture i civilizacije te njezinih tekovina) kroz ispitivanje sljedećih

uĉenikovih znanja, vještina i kompetencija:

OPĆI CILJEVI POSEBNI CILJEVI

(što učenik treba znati, razumjeti i

moći učiniti)

Razumijevanje teksta prepoznati, identificirati, razlikovati i

moći povezati gramatiĉke strukture

u tekstu

razlikovati odnose unutar reĉenice

prepoznati poruku, razumjeti

sadrţaj teksta

moći prevesti tekst uz pomoć

komentara

Vladanje gramatičkim oblicima i

strukturama

prepoznati i razlikovati klasiĉni i

tradicionalni izgovor

prepoznati i upotrijebiti pravila

naglašavanja rijeĉi

prepoznati, upotrijebiti i primijeniti

osnove morfologije te moći prevesti

i navesti traţene oblike (imenice –

pravilne i ĉešće iznimke, pridjeve –

pravilnu i nepravilnu komparaciju,

zamjenice – liĉne, povratne,

posvojne, povratno-posvojna,

pokazne, odnosne, upitne i

neodreĊene, zamjeničke pridjeve,

brojeve – glavne i redne, glagole

– oblike prezentske, participske i

perfektne osnove, verba deponentia

i semideponentia, verba anomala

(esse; possum; prosum; fero; eo;

volo, nolo, malo), priloge -

komparaciju

prepoznati, odrediti strukturu

reĉenice (funkcije rijeĉi i njihove

odnose; razliku u strukturi aktivne i

pasivne reĉenice)

prepoznati sintaksu padeţa (ZNATI

PREVESTI akuzativ cilja, dativ

vršitelja radnje, genitiv posvojni i

dijelni, ablativ odvajanja, mjesta,

vremena i usporeĊivanja)

poznavati sintaksu glagola i vladati

njome (prepoznati, navesti i moći

prevesti konstrukcije – AcI, NcI,

perifrastiĉnu konjugaciju aktivnu i

pasivnu te ablativ apsolutni;

glagolska imena – gerundiv,

gerund; ZNATI PREVESTI konjunktiv

u nezavisnim reĉenicama)

vladati sintaksom zavisne reĉenice

(prepoznati upitne, namjerne,

vremenske, uzroĉne, posljediĉne,

pogodbene, dopusne i odnosne

reĉenice)

Poznavanje vokabulara prevesti (poznavati znaĉenje) rijeĉi

iz propisanoga vokabulara

prevesti (poznavati znaĉenje) rijeĉi

koje proizlaze iz propisanoga

vokabulara

prepoznati, razlikovati, moći navesti

sinonime i antonime rijeĉi

prepoznati etimologiju rijeĉi

Poznavanje rimske knjiţevnosti prepoznati, moći navesti i opisati

obiljeţja rimske knjiţevnosti

Zlatnoga vijeka (prepoznati, moći

navesti i opisati podjelu i

karakteristike razdoblja,

karakteristiĉne knjiţevne vrste i

autore)

navesti i opisati najvaţnije

predstavnike (ţivotopis i opus)

prepoznati i moći opisati jezik i

strukturu knjiţevnoga djela

(unutrašnja struktura djela, stil i

jezik, stilske figure5)

poznavati i znati primijeniti pravila

prozodije i metrike (navesti osnovne

stope, skandirati i napisati metriĉku

shemu daktilskoga heksametra i

elegijskoga distiha)

Poznavanje kulture i civilizacije

poznavati i razumjeti civilizacijske

okolnosti povezane sa sadrţajem

knjiţevnoga teksta i okolnosti u

kojima je tekst nastao; znati

poznate sentencije autora

navesti i opisati najvaţnije likove iz

rimske mitologije te legende iz

rimske povijesti

prepoznati, navesti i opisati obiljeţja

rimske svakodnevice (obitelj,

odjeća, obrazovanje, obiĉaji,

zanimanja, stanovanje, kalendar,

imena i njihove kratice, npr. Cn. za

Gnaeus)

prepoznati, navesti i opisati rimsko

naslijeĊe (prepoznati, navesti i

opisati tragove antike nakon pada

Carstva, prepoznati i navesti

odabrane izreke i poslovice, ostale

kratice, npr. P.S. za post scriptum)

5 v. prilog br. 9.4.

prepoznati i navesti obiljeţja rimske

politiĉke i kulturne povijesti (npr.

obiljeţja arhitekture i umjetnosti)

poznavati termine i pojmove koji

proizlaze iz civilizacijskih sadrţaja

(npr. atrij, Kalende, konzul, ...) te

poznavati njihov rjeĉniĉki oblik

6. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA

PRVI DIO – NEVEZANI ZADATCI

1. Tertium decimum consulatum cum gerebam, ...

Odaberite toĉan prijevod podcrtane rijeĉi.

A. trideseti

B. tristoti

C. treći

D. trinaesti

2. Dopunite reĉenicu.

Hic ita vixit, ut _____________________ merito esset carissimus.

(universi Athenienses)

3. Nec defuit fides, …

Podcrtani oblik u indikativu prezenta glasi __________________.

4. ...quae etsi magno cum dolore omnes ferebant.

Podcrtani pridjev u komparativu glasi _______________ cum dolore.

5. ...o positi sub terra numina mundi....

Podcrtana rijeĉ ima sluţbu subjekta u reĉenici. T N

6. Hoc idem fit in reliquis civitatibus.

Podcrtana sintagma u pluralu glasi:

A. haec idem

B. hi idem

C. haec eadem

D. hae eaedem

7. His rebus comparatis Catilina nihilo minus in proxumum annum

consulatum petebat , sperans, si designatus foret, facile se ex voluntate

Antonio usurum.

Podcrtana reĉenica je:

A. posljediĉna

B. poredbena

C. pogodbena

D. uzroĉna

8. Illi mihi disseruisse videntur de poena eorum, qui patria, parentibus, aris

atque focis suis bellum paravere.

U navedenoj reĉenici je konstrukcija:

A. akuzativ s infinitivom

B. ablativ apsolutni

C. nominativ s infinitivom

D. perifrastiĉna konjugacija aktivna

9. Iam dies aderat, cum repente hostes impetum fecerunt.

Podcrtani veznik je:

A. vremenski

B. uzroĉni

C. dopusni

D. posljediĉni

10. ...hoc est tibi pervincendum...

Podcrtana rijeĉ u prijevodu glasi:

A. ti

B. tebe

C. tebi

D. s tobom

11. Prepoznatljivost Salustijeva stila predstavljaju:

A. purizmi

B. eklekticizmi

C. neologizmi

D. arhaizmi

12. Koje je od navedenih Ciceronovih djela govor?

A. De oratore

B. De legibus

C. Ad Brutum

D. In Verrem

13. Magistrat koji je sastavljao popise graĊana i njihove imovine zvao se

___________________________.

14. Gaj Julije Cezar bio je ĉlan prvoga i drugoga trijumvirata. T N

15. Saturn - rimski bog usjeva, kasnije se poistovijetio s grĉkim bogom:

A. Zeusom

B. Kronom

C. Dionizom

D. Hefestom

16. Pontifex znaĉi „graditelj mostova”. T N

17. Izbacite rijeĉ koja ne pripada skupini.

A. poena

B. ius

C. virtus

D. lex

18. Spojite u toĉan rjeĉniĉki oblik.

A. vetus 1. , -cis

B. liber 2. , -eris, -ere

C. velox 3. , -eris

D. celer 4. , -era, -erum

5. , 3

19. Antonim rijeĉi fas je rijeĉ ___________________.

20. C. je kratica za rimsko ime ____________________________ .

DRUGI DIO - PITANJA VEZANA UZ PROZNI TEKST

Paţljivo proĉitajte tekst i odgovorite na sljedeća pitanja.

Commentarii de bello Gallico, I, 9, 10

C. I. Caesar

Putovanje Helvećana preko tuđih područja

(1) Relinquebatur una per Sequanos via, qua Sequanis invitis propter angustias

ire non poterant. (2) His cum sua sponte persuadere non possent, legatos ad

Dumnorigem Haeduum mittunt, ut eo deprecatore a Sequanis impetrarent. (3)

Dumnorix gratia et largitione apud Sequanos plurimum poterat, et Helvetiis erat

amicus, quod ex ea civitate Orgetorigis filiam in matrimonium duxerat, et

cupiditate regni adductus novis rebus studebat et quam plurimas civitates suo

beneficio habere obstrictas volebat. (4) Itaque rem suscipit et a Sequanis

impetrat, ut per fines suos Helvetios ire patiantur, obsidesque uti inter sese

dent perficit: Sequani, ne itinere Helvetios prohibeant; Helvetii, ut sine maleficio

et iniuria transeant. (5) Caesari renuntiatur Helvetiis esse in animo per agrum

Sequanorum et Haeduorum iter in Santonum fines facere, qui non longe a

Tolosatium finibus absunt, quae civitas est in provincia.

KOMENTAR:

(1) angustiae, f.- klanac; (2) persuadēre (+dat.) - nagovoriti, uvjeriti; Dumnorix, m. -

Dumnoriks; Haeduus, m. - Heduanac; deprecator, m. - zagovornik, posrednik; impetrare

– isposlovati; (3) largitio, f. - dareţljivost; res novae, f. - prevrat; obstringěre - obvezati;

(4) suscipěre - poduzeti; obses, m. - talac; sese = se; perficěre - postići; (5); Santoni,

m. - Santonci, galsko pleme; Tolosates, m. - Toloţani, stanovnici Toloze.

RAZUMIJEVANJE TEKSTA

1. Ĉijom zemljom prolazi jedini put?______________________________ (v. 1)

2. ...qua Sequanis invitis propter angustias ire non poterant. (v. 1)

Reĉenica podrazumijeva:

A. da se svima dopušta prolaz

B. da se svima zabranjuje prolaz

C. da se prelazi samo uz dozvolu

D. da je prolaz nepristupaĉan

3. His cum...persuadere non possent,...(v. 2)

Podcrtana rijeĉ odnosi se:

A. na Dumnoriksa

B. na Heduance

C. na Sekvance

D. na Helvećane

4. Koga su Helvećani uputili Dumnoriksu? (v.2)__________________________

(ispišite iz teksta rijeĉ)

5. Dumnoriksa s Helvećanima veţe: (v. 3)

A. Poznanstvo

B. poslovni ugovor

C. braĉna veza

D. ratno savezništvo

6. Što je poticalo Dumnoriksovo djelovanje? (v. 3)

A. ţelja za vlašću

B. zanimanje za novosti

C. napredak plemenske zajednice

D. uĉvršćivanje prijateljskih veza

7. Dumnoriks je ostale plemenske zajednice htio obvezati: (v. 3)

A. podmićivanjem

B. posredovanjem

C. prijateljstvom

D. dobroĉinstvom

8. ...obsidesque uti inter sese dent,... (v. 4)

Reĉenica podrazumijeva:

A. da je prijelaz zajamĉen dogovorom

B. da su meĊusobno razmijenili taoce

C. da su uspostavili savezništvo

D. da su istodobno zatraţili taoce

9. Kome je dojavljena namjera Helvećana?__________________ (v. 5)

10. ...qui non longe a Tolosatium finibus absunt, ... (v. 5)

Podcrtani dio reĉenice u prijevodu glasi:

A. koji su vrlo blizu toloţanskih krajeva

B. koji su daleko od toloţanskih krajeva

C. koji graniĉe s Toloţanima

D. koji su najudaljeniji od Toloţana

GRAMATIKA

1. ...qua Sequanis invitis propter angustias ire non poterant,... (v. 1)

Napišite naziv konstrukcije koja se nalazi u reĉenici___________________________.

2. His cum sua sponte persuadere non possent, legatos ad Dumnorigem mittunt,

ut eo deprecatore a Sequanis impetrarent. (v. 2)

Podcrtana reĉenica je:

A. vremenska

B. posljediĉna

C. namjerna

D. dopusna

3. Oblik poterat u konjunktivu glasi _______________ (v. 3)

4. Napišite komparativ sintagme plurimas civitates. (v. 3)_______________civitates

KNJIŢEVNOST

1. U kojem djelu Cezar opisuje politiĉke dogaĊaje od prijelaza preko Rubikona pa do

Pompejeve smrti?

_______________________________________________________________

(navedite puni naziv djela na latinskome jeziku)

2. Posljednju 8. knjigu Galskoga rata nadopisao je prema Cezarovim bilješkama Cezarov

ĉasnik Aulo Hircije.

T N

3. Cezarova proza prvenstveno je:

A. putopisna

B. memoarska

C. romansirana

D. didaktiĉka

4. Corpus Caesarianum obuhvaća osim 8. knjige Galskoga rata i neka djela ĉiji autor nije

Cezar.

T N

KONTEKST

1. Helvetia je danas:

A. Austrija

B. Švicarska

C. Luksemburg

D. Francuska

2. Toloza ĉiji se stanovnici spominju u tekstu danas je grad Toulouse. T N

TREĆI DIO - PITANJA VEZANA UZ TEKST U STIHOVIMA

Paţljivo proĉitajte tekst i odgovorite na sljedeća pitanja.

OVIDII METAMORPHOSES, VIII, (v. 626 – 640)

Kad su bogovi putovali kroz Frigiju, nije ih nitko htio primiti u svoj dom osim

siromašnoga braĉnog para.

Iuppiter huc specie mortali cumque parente 626

Venit Atlantiades positis caducifer alis.

Mille domos adiere locum requiemque petentes,

Mille domos clausere serae; tamen una recepit,

Parva quidem, stipulis et canna tecta palustri, 630

Sed pia Baucis anus parilique aetate Philemon

Illa sunt annis iuncti iuvenalibus, illa

Consenuere casa paupertatemque fatendo

Effecere levem nec iniqua mente ferendo;

Nec refert, dominos illic famulosne requiras: 635

Tota domus duo sunt, idem parentque iubentque.

Ergo ubi caelicolae parvos tetigere penates

Summissoque humiles intrarunt vertice postes,

Membra senex posito iussit relevare sedili;

Cui superiniecit textum rude sedula Baucis. 640

KOMENTAR:

(626) huc - ovamo; species, f. - oblik; (627) Atlantiades, -ae, m. - Atlantov potomak;

caducifer - glasniĉki štap noseći; ala, f. - krilo; (628) requies, f. - odmor; (629) clauděre

- zatvoriti; sera, f. - brava; tamen - ipak; recipěre - primiti; (630) quidem - doduše;

stipula, f. - slama; canna, f. - trska; paluster - moĉvaran; (631) Baucis, f. - Baukida;

anus, f. - starica; parilis - jednak; aetas, f. - dob; Philemon, m. - Filemon; (632) iungěre

- vjenĉati se; iuvenalis - mlaĊahan; (633) consenesco, 3., senui - starjeti; paupertas, f. -

siromaštvo; fateri - priznavati; (634) effecere levem = uĉiniše lakim; nec iniqua mente =

mirno; (635) nec refert = svejedno je; illic - ondje; famulus, m. - sluga; requirěre -

traţiti; (636) parēre - pokoravati se; (637) ergo - dakle; caelicola, m. - nebesnik, bog;

(638) summitěre - pognuti; vertex = caput; humiles postes = niska vrata; intrare - ući;

intrarunt = intraverunt; (639) membra relevare = odmoriti tijelo; sedile, n. - stolac;

(640) superiniěcere - na što metnuti; textum rude = prost prostiraĉ; sedulus – marljiv.

RAZUMIJEVANJE TEKSTA

1. U stihovima 626. i 627. saznajemo da s ocem dolazi:

A. Jupiter

B. smrtnik

C. majka

D. Atlantov potomak

2. Mille domos adiere locum requiemque petentes,

Mille domos clausere serae; (v. 628 – 629)

Podcrtana rijeĉ atribut je imenici:

A. kuće

B. mir

C. bogovi

D. brave

3. Kućica je bila pokrivena trskom. (v. 629 – 630) T N

4. Filemon je bio: (v. 631)

A. mlaĊi od Baukide

B. stariji od Baukide

C. jednake dobi kao Baukida

5. Illa sunt annis iuncti iuvenalibus, illa

Consenuere casa ... (v. 632 – 633)

Toĉan prijevod podcrtane sintagme glasi:

A. u onoj kući

B. zajedno u kući

C. ona kuća

D. ona u kući

6. Filemon i Baukida ostarili su: (v. 633 – 634)

A. priznajući siromaštvo, ali ga ne podnoseći

B. podnoseći siromaštvo, ali ga ne priznajući

C. ne priznajući i ne podnoseći siromaštvo

D. priznajući i podnoseći siromaštvo

7. Stihovi podrazumijevaju: (v. 635 – 636)

A. da je Filemon bio gospodar, a Baukida sluškinja

B. da su imali dvije sluškinje u ĉitavoj kući

C. da je svatko imao svojeg slugu

D. da su bili ravnopravni

8. Tko su caelicolae u tekstu?

________________________________________

9. Toĉan prijevod stiha 639. glasi:

A. Starac pozove da odmore tijelo primakavši stolac

B. Pozove starca da odmori tijelo primakavši stolac.

C. Starac primakavši se stolcu pozove da sjednu.

D. Primakavši tijelo starca pozove ga da sjedne.

10. Cui superiniecit textum rude sedula Baucis. (v. 640)

Podcrtana zamjenica podrazumijeva Jupitera. T N

GRAMATIKA

1. Venit Atlantiades positis caducifer alis. (v. 627)

Potcrtana sintagma ne moţe se prevesti:

A. odloţivši krila

B. odlaţući krila

C. pošto je odloţio krila

D. kad je odloţio krila

2. Nec refert, dominos illic famulosne requiras: (v. 635)

Toĉan prijevod podcrtanih rijeĉi glasi:

A. ne traţi!

B. da nisi traţio

C. ne traţiš

D. nećeš traţiti

3. Effecere levem nec iniqua mente ferendo (v. 634)

Podcrtana rijeĉ je gerund. T N

4. Membra senex posito iussit relevare sedili; (v. 639)

Podcrtani glagol u konjunktivu glasi ______________.

KNJIŢEVNOST

1. Stih kojim su pisane Ovidijeve Metamorfoze zove se

__________________________________________.

2. Dopunite Ovidijevo ime:

________________ Ovidius _______________

3. Izbacite rijeĉ koja ne pripada skupini.

A. Ovidije

B. Vergilije

C. Tibul

D. Propercije

4. Ovidije je bio ĉlan Mecenatova knjiţevnoga kruga. T N

KONTEKST

1. Atlantov potomak s glasniĉkim štapom koji u ovome tekstu prati Jupitera rimski je

bog __________________.

2. Uz Penate, rimski su kućni bogovi bili i ______________.

7. KAKO PRIPREMITI UČENIKA ZA ISPIT

Nastavnik mora pripremiti uĉenika da u što kraćem vremenu i uz što manju uporabu

rjeĉnika razumije i prevede zadani tekst, prepoznaje gramatiĉke oblike i strukturu

reĉenice, vlada propisanim vokabularom i razumije civilizacijski kontekst. Od nastavnika

se oĉekuje da tijekom trogodišnjega ili sedmogodišnjega školovanja upozna uĉenika s

autorima propisanim Okvirnim planom i programom (Cezar, Salustije, Ciceron, Vergilije,

Ovidije), osnovnim obiljeţjima djela i pišĉeva stila te popisanim stilskim figurama.

Prethodno spomenute autore bi na kraju trećega razreda trebali podjednako poznavati i

uĉenici koji su klasiĉnu gimnaziju upisali kao poĉetnici i kao nastavljaĉi.

8. LITERATURA

Osim udţbenika i priruĉnika iz Latinskoga jezika koje je odobrilo MZOŠ, uĉenici se za ispit

mogu pripremati na svim dostupnim tekstovima onih autora ĉija djela mogu biti pitana

na ispitu6.

Izvorni latinski tekstovi dostupni su na www.thelatinlibrary.com ili www.fh-

augsburg.de/~harsch/augustana.html.

9. DODATCI

9.1. PREDMETNE CJELINE KOJE SE ISPITUJU

Uz svaku je predmetnu cjelinu u zagradi definirano što se nacionalnim ispitom moţe

ispitivati.

Gramatički sadrţaji

a) Fonologija

izgovor (klasiĉni i tradicionalni)

naglasak (kvantiteta slogova, rastavljanje rijeĉi)

b) Morfologija

nomina

imenice (pravilne i samo ĉešće iznimke)

pridjevi (samo pravilna i nepravilna komparacija)

zamjenice (liĉne, povratna, posvojne, povratno-posvojna, pokazne, odnosne, upitne,

neodreĊene)

zamjeniĉki pridjevi

brojevi (glavni i redni)

verba

oblici prezentske osnove

oblici perfektne osnove

oblici participske osnove

6 v. popis autora, prilog br. 9.2.

verba deponentia i semideponentia

verba anomala (esse; possum; prosum; fero; eo; volo, nolo, malo)

adverbia

prilozi (komparacija)

c) Sintaksa

struktura reĉenice (funkcije i njihovi odnosi; aktivna i pasivna reĉenica)

sintaksa padeţa (ispituje se samo u prijevodu i to: akuzativ cilja, dativ vršitelja radnje,

genitiv posvojni i dijelni, ablativ odvajanja, mjesta, vremena i usporeĊivanja)

sintaksa glagola

konstrukcije (akuzativ s infinitivom, nominativ s infinitivom, perifrastiĉna

konjugacija aktivna, perifrastiĉna konjugacija pasivna, ablativ apsolutni)

glagolska imena (gerundiv, gerund)

uporaba naĉina u nezavisnim reĉenicama (samo u prijevodu)

sintaksa reĉenice

nezavisna i zavisne (upitne, namjerne, vremenske, uzroĉne, posljediĉne,

pogodbene, dopusne, odnosne)

Knjiţevnost

prozodija i metrika (heksametar, pentametar, elegijski distih, daktilski heksametar)

ţivotopisi i opus autora (Cezar, Salustije, Ciceron, Vergilije, Ovidije)

jezik i struktura knjiţevnoga djela

(unutrašnja struktura djela, stil i jezik, civilizacijske okolnosti vezane uz tekst i

sentencije autora)

povijest knjiţevnosti (podjela, karakteristike razdoblja, knjiţevne vrste, komparativna

knjiţevnost)

teorija knjiţevnosti (stilske figure)7

Vokabular

poznavanje rjeĉniĉkoga oblika rijeĉi

poznavanje znaĉenja rijeĉi (sinonimi i antonimi)

poznavanje etimologije

Kultura i civilizacija

rimska mitologija i legende iz rimske povijesti

rimska povijest (politiĉka, kulturna, npr. arhitektura)

rimska svakodnevica (obitelj, odjeća, obrazovanje, obiĉaji, zanimanja, stanovanje,

kalendar, imena i njihove kratice)

rimsko nasljeĊe (tragovi antike nakon pada Carstva, izreke, poslovice, ostale kratice)

7 v. prilog br. 9.4.

9.1.1. UDIO POJEDINIH SADRŢAJA U STRUKTURI ISPITA

Zadatak unutar ispita moţe istovremeno ispitivati samo po jednu gore definiranu cjelinu.

Udio pojedinih sadrţaja unutar ispita nije unaprijed definiran jer je uvjetovan tekstovima

na kojima će se sadrţaji ispitivati. Svi elementi koji će se ispitivati u toĉno zadanim

parametrima vide se u poglavlju 4., strana 5. Kategorija razumijevanja teksta donosi i

najveći broj bodova po zadatku jer predstavlja opći cilj uĉenja Latinskoga jezika i

podrazumijeva vladanje svim poţeljnim znanjima i kompetencijama navedenim uz pojedine obrazovne ishode i predmetna podruĉja.

9.2. POPIS AUTORA I TEKSTOVA PROPISANIH PROGRAMOM

POĈETNICI

Caesar: De bello Gallico I, VI

Sallustius: Bellum Catilinae 5.

Cicero: In Catilinam oratio I

Ovidius: Metamorphoseon libri – IZBOR

Vergilius: Aeneis I, II

NASTAVLJAĈI

Caesar: De bello Gallico I, VI

Sallustius: Bellum Catilinae 5.

Bellum Iugurthinum – IZBOR

Cicero: In Catilinam orationes I, (IV)

Pro Archia poëta

Brutus

Ovidius: Metamorphoseon libri

Tristia

Vergilius: Aeneis I, II

9.3. POPIS AUTORA KOJI MOGU BITI PITANI NA NACIONALNOME ISPITU U

DIJELU RAZUMIJEVANJA TEKSTA

Gaius Iulius Caesar

Gaius Sallustius Crispus

Marcus Tullius Cicero

Publius Ovidius Naso

Publius Vergilius Maro

9.4. POPIS ODABRANIH STILSKIH FIGURA

1. Antiteza

2. Hiperbola

3. Eufemizam

4. Stupnjevanje ili gradacija

5. Litota

6. Aliteracija

7. Asonanca

8. Anafora

9. Epifora

10. Simploka

11. Asindeton

12. Polisindeton

13. Retoričko pitanje

14. Metafora

15. Metonimija

16. Hendiadyoin

17. Hijazam

18. Hiperbaton

19. Sinegdoha

20. Antonomazija

9.5. KLJUČ ZA ODGOVORE OGLEDNOGA PRIMJERKA TESTA

UVODNI DIO

1. d)

2. universis Atheniensibus

3. deest

4. maiore

5. N

6. c)

7. c)

8. c)

9. a)

10. a)

11. d)

12. d)

13. cenzor

14. N

15. b)

16. T

17. c)

18. 3.a), 4.b), 1.c), 2.d)

19. nefas

20. Gaius

ZADATCI VEZANI UZ PROZNI TEKST

RAZUMIJEVANJE

1. sekvanskom/ Sekvanaca

2. c)

3. c)

4. legatos

5. c)

6. a)

7. d)

8. b)

9. Cezaru

10. a)

GRAMATIKA

1. ablativ apsolutni bez participa

2. c)

3. posset

4. plures

KNJIŢEVNOST

1. Commentarii de bello civili

2. T

3. b)

4. T

KONTEKST

1. b)

2. T

ZADATCI VEZANI UZ TEKST U STIHOVIMA

RAZUMIJEVANJE

1. d)

2. c)

3. T

4. c)

5. a)

6. d)

7. d)

8. Jupiter i Merkur

9. a)

10. N

GRAMATIKA

1. b)

2. a)

3. T

4. iusserit

KNJIŢEVNOST

1. Daktilski heksametar

2. Publius Ovidius Naso

3. b)

4. N

KONTEKST

1. Merkur

2. Lari