36
Zadruge u Evropskoj Uniji SADRŽAJ UVOD........................................................... 3 1. ZADRUGE..................................................... 5 1.1. Vrste zadruga............................................6 2. ISTORIJA ZADRUGARSTVA.......................................8 3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZADRUGARSTVA U EVROPI...............13 3.1. Osnovne karakteristike zadrugarstva u zemljama Evropske Unije........................................................13 3.2. Razvoj zadruga u Evropskoj Uniji........................15 4. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA ZAPADNE EVROPE...................16 4.1. Zadruge u Irskoj........................................16 4.2. Zadruge u Francuskoj....................................17 4.2.1. Proizvođačke zadruge u Francuskoj.....................17 4.3. Zadruge u Luksemburgu..................................18 4.4. Zadruge u Holandiji....................................19 4.5. Zadruge u Velikoj Britaniji...........................20 4.5.1. Potrošačke zadruge u Velikoj Britaniji.............................22 5. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA JUŽNE EVROPE....................23 5.1. Zdruge u Italiji.........................................23 5.2. Zadruge u Španiji.......................................24 5.3. Zadruge u Portugalu....................................25 5.4. Zadruge na Malti........................................26 5.5. Zadruge u Grčkoj........................................26 6. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA SEVERNE EVROPE...................28 6.1. Zadruge u Švedskoj.....................................28 1

ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski14

Citation preview

Page 1: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

SADRŽAJ

UVOD..............................................................................................................................................3

1. ZADRUGE..................................................................................................................................5

1.1. Vrste zadruga........................................................................................................................6

2. ISTORIJA ZADRUGARSTVA..................................................................................................8

3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZADRUGARSTVA U EVROPI........................................13

3.1. Osnovne karakteristike zadrugarstva u zemljama Evropske Unije...................................13

3.2. Razvoj zadruga u Evropskoj Uniji......................................................................................15

4. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA ZAPADNE EVROPE.................................................16

4.1. Zadruge u Irskoj..................................................................................................................16

4.2. Zadruge u Francuskoj.........................................................................................................17

4.2.1. Proizvođačke zadruge u Francuskoj................................................................................17

4.3. Zadruge u Luksemburgu....................................................................................................18

4.4. Zadruge u Holandiji...........................................................................................................19

4.5. Zadruge u Velikoj Britaniji...............................................................................................20

4.5.1. Potrošačke zadruge u Velikoj Britaniji............................................................................22

5. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA JUŽNE EVROPE......................................................23

5.1. Zdruge u Italiji........................................................................................................................23

5.2. Zadruge u Španiji................................................................................................................24

5.3. Zadruge u Portugalu..........................................................................................................25

5.4. Zadruge na Malti.................................................................................................................26

5.5. Zadruge u Grčkoj................................................................................................................26

6. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA SEVERNE EVROPE.................................................28

6.1. Zadruge u Švedskoj...........................................................................................................28

6.2. Zadruge u Danskoj..............................................................................................................29

6.3. Zadruge u Finskoj...............................................................................................................30

7. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA ISTOČNE EVROPE..................................................31

7.1. Zadruge u Litvaniji.............................................................................................................31

7.2. Zadruge u Letoniji..............................................................................................................31

1

Page 2: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

7.3. Zadruge u Estoniji...............................................................................................................32

8. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA CENTRALNE EVROPE...........................................34

8.1. Zadruge u Nemačkoj...........................................................................................................34

8.1.1. Kreditne zadruge u Nemačkoj........................................................................................35

8.1.2. Kreditne-zemljoradničke zadruge u Nemačkoj................................................................35

8.2. Zadruge u Austriji...............................................................................................................36

8.3. Zadruge u Poljskoj.............................................................................................................37

8.4. Zadruge u Mađarskoj.........................................................................................................38

8.5. Zadruge u Sloveniji.............................................................................................................39

8.6. Zadruge u Slovačkoj...........................................................................................................40

9. ZADRUGE PO OBUHVATNOSTI POSLOVNOG PODRUČJA...........................................41

9.1. Lokalne zadruge..................................................................................................................41

9.2. Primer reginalnih zadruga u Italiji......................................................................................42

9.3. Nacionalne zadruge na primeu Migos Švajcarska.............................................................43

10. ZADRUGE PO DELATNOSTI..............................................................................................45

10.1. Opšte poljoprivredne zadruge...........................................................................................45

10.2. Specijalizovane poljoprivredne zadruge...........................................................................46

10.3. Zadruge nove generacije...................................................................................................48

10.4. Socijalne zadruge..............................................................................................................49

2

Page 3: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

UVOD

Tokom većeg dela dvadesetog veka, zadruge u mnogim zemljama u razvoju, uprkos veoma različitoj ideološkoj, političkoj i kolonijalnoj prošlosti, su bile regulisane sličnim pravnim okvirom u kojem je uprava više bila pod uticajem države, nego što je poslovala u skladu sa potrebama svojim članovima. Počevši sa „klasičnim britansko-indijskim“ modelom u britanskim kolonijama, pa preko zadružnih „parastatals“ u francuskom govornom području i zadruga kojima je dominirala uloga države i partija u Južnoj Americi i bivšoj Ruskoj Federaciji, zadruge širom sveta su poslovale u okviru pravnog okvira koji je imao određene zajedničke karakteristike, koje su se ogledale u umanjenoj ulozi članova u upravljanju zadrugama, odnosno dominacijom vladinih ili partijskh zvaničnika, najčešće zaposlenih u zadružnom registru. Do 1970-ih, model zadruge kojom dominira država je dostigao svoj vrhunac. Zakoni o zadrugama širom sveta su davali ovlašćenja državnim organima da postavljaju i smenjuju menadžere i direktore, da upravljaju poslovnim odlukama, raspuštaju zadruge čiji je rad ispod očekivanog, naručuju izmene statuta, određuju uslove članstva i deluju kao sudija u sporovima koji se tiču zadruga. Zadrugama pod ovim pravnim okvirom kojim dominira država su često nedostajala prava koja imaju drugi privatni biznisi, uključujući pravo da tuže ili budu tužene, sklapaju ugovore ili uvedu novu proizvodnu liniju bez dozvole države. Početkom 1980-ih, sa promenama državnih urešenja i jačanjem privatne inicijative, uz pomoć Međunarodnog zadružnog saveza i međunarodnih razvojnih organizacija, nacionalne zadružne organizacie su formirale novi konsenzus za reformu pravnog podsticajnog okruženja. Tokom ovog procesa, naglašena je autonomija zadružnog sektora od vlada i otklanjanje prepreka za razvoj zadružnih oblika u svim sektorima ekonomije.

U martu 2005. godine, osam Zadružnih razvojnih organizacija (CDO-a) koje su članice Prekookeanskog zadružnog razvojnog veća (OCDC), uz podršku Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih država (USAID), stvorili su Zadružnu zakonsku i regulativnu inicijativu (CLARITY). Svrha CLARITY-a je da stvori i rasprostrani set principa zadružne zakonske reforme zasnovane na zajedničkim iskustvima organizacija članica.

Prva četiri principa CLARITY-a proizilaze iz potrebe da zakon štiti i promoviše demokratsku kontrolu zadruga od strane njihovog članstva. CLARITY principi potvrđuju da pravni i regulatorni sistemi trebaju da:

Štite demokratski karakter zadruga, dajući kontrolu nad organizacijom njenim članovima.

Štite autonomiju i nezavisnost zadruga od vlade, lica ili tijela koja nisu članovi zadruge. Štite dobrovoljnu prirodu članstva u zadrugama, dozvoljavajući da članstvo određuje

zadruga, a ne da bude određeno zakonom ili naredbom vlade. Štite i promovišu odgovornost članstva, uključujući dužnost da jednako doprinose i

demokratski kontrolišu kapital zadruge.

3

Page 4: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

Od osnivanja, MZS1 je prihvaćen kao vrhunski autoritet zadružnog pokreta u čiji domen rada spada i definisanje zadruge i određivanje zadružnih principa i vrednosti. MZS je demokratska, decentralizovana organizacija kojom upravljaju njeni članovi. Upravljačku strukturu sačinjavaju sledeći organi: Generalna skupština (General Assembly), regionalne skupštine (Regional Assemblies), Centralni odbor (Board), regionalna izabrana tela (Regional Elected Bodies), Nadzorni i kontrolni komitet (Audit and Control Committee), predsednik (President) i potpredsednici (Vice-Presidents).

Zadruga je autonomna asocijacija lica dobrovoljno udruženih sa ciljem da zadovolje zajedničke ekonomske, socijalne i kulturne potrebe i aspiracije kroz zajednički posedovano i demokratski kontrolisano preduzeće, što će biti objašnjeno u kasnijim delovima rada.

1 Međunarodni zadružni savez je organizacija kojoj subordiniraju sve zadružne organizacije u svetu.

4

Page 5: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

1. ZADRUGE

"Neki pokreti imaju visoke socijalne ciljeve, drugi u svojoj osnovi imaju biznis, dok zadrugarstvo ima istovremeno i jedno i drugo."

Maršal.A,

Zadruga je seoska zajednica dobara, koja je bila prisutna među mnogim slovenskim plemenima, a najviše među Južnim Slovenima. Zadrugu je najčešće sačinjavalo nekoliko generacija, jedne ili više porodica, sa najstarijim članom na čelu (djed ili starac), čije mišljenje su svi uvažavali. Važnija pitanja su se rešavala na zajedničkim okupljanjima, koja su se nazivala sabor, zbor, savet, veće (staroslovenski: vetьe, ruski: veče, u Zagorju: skupčina).Svi članovi zadruge, najčešće oko 30 osoba, su živeli zajedno i obrađivali zajedničku zemlju, koju niko nije mogao samostalno naslediti. Zadruga se sastojala od nekoliko kuća, jedne glavne i nekoliko okolnih u kojima su živeli mlađi bračni parovi. Pošto je zadruga bila zasnovna na patrilinearnom sistemu, devojka koja bi se udala, napuštala je očevu zadrugu i prelazila u zadrugu svoga muža.Zadruge su bile ujedinjene u župu, a nekoliko župa je sačinjavalo slovensko pleme. Na čelu plemena je stajao vrhovni knez, koji se u Južnih Slovena nazivao župan.Zadruge su nastale krajem XIX veka, a od nekih većih zadruga su nastala sela. Mnogo današnjih sela na Balkanu ima koren u zadrugama, a veliki broj ih nosi ime osnivača. Naselja koja potiču iz zadruga se mogu prepoznati po nazivima koji imaju nastavke poput: -ivci, -evci, -inci, -ci, -ane, -ene, itd.U Srbiji, Bosni i Bugarskoj su se zadruge najduže održale, najverovatnije zbog turske vlasti.Sloveni su imali veće izglede da opstanu ujedinjeni u zadruge, nego pojedinačne porodice. U Srbiji su zadruge opstale sve do početka 20. veka, a u zapadnoj Bugarskoj do kraja XIX veka. Smatra se da su prodor novčane privrede i razvoj individualizma najviše uticali na raspad slovenskih zadruga.

Agroekonomisti upozoravaju na važnost koju zadruge imaju za uspešnu i jaku poljoprivredu. Preko kooperativa, farmeri dobijaju stručne savete, repromaterijal po nižim cenama, a sa druge strane ostvaruju najbolju cenu za svoje proizvode. Zadruga kao oblik udruživanja nudi najveću stabilnost i sigurnost proizvođaču. Jedna od uloga poljoprivrednih zadruga je i prijem i osiguranje plasmana proizvoda svojih proizvođača. To će se najlakše obezbediti ako zadruga može za više proizvođača organizovati preradu njihovih sirovina, odnosno proizvodnju gotovog proizvoda ili poluproizvoda. Time se ublažava sezonski pritisak na tržište, ujednačavaju se cene tokom godine i stabilizuju ponuda i potražnja. Kada je reč o poljoprivrednim zadrugama, od velikog je značaja je udruživanje seljaka jer samo udruženi mogu imati racionalno poslovanje koje podrazumeva smanjenje troškova uz povećanje prinosa i poboljšanje konkurentnosti.

5

Page 6: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

 Zadruge se osnivaju sa ciljevima:

razvoj poslovne saradnj, organizovana prezentacija zadrugarstva, organizovano međusobno informisanje, zajednička izrada profitabilnih programa u raznim vidovima zadrugarstva, edukacija zadružnih kadrova, međunarodna zadružna saradnja, organizovani nastup u javnosti u funkciji afirmacije zadrugarstva, razmena mišljenja i koordinacija aktivnosti o pitanjima od zajedničkog interesa.

1.1. Vrste zadruga

Zadruge se osnivaju kao zemljoradničke - opšte i specijalizovane (žitarske, voćarske, vinogradarske, reparske, stočarske, pčelarske, domaće radinosti i sl.), stambene, potrošačke, zanatske, zdravstvene, omladinske, studentske i učeničke, kao i druge vrste zadruga za obavanje proizvodnje, prometa robe i vršenje usluga, u skladu sa zakonom.

Zadruge se mogu osnovati i kao štedno-kreditne zadruge. Na osnivanje, organizaciju, poslovanje i način upravljanja štedno-kreditnim zadrugama, primenjuju se odredbe saveznog zakona kojim se uređuju banke i druge finansijske organizacije.

Zemljoradničke zadruge organizuju proizvodnju na gazdinstvima zadrugara, proizvode, prerađuju i prodaju poljoprivredno-prehrambene i druge proizvode zadruge i zadrugara, snabdevaju zadrugare reprodukcionim materijalom, energentima, sredstvima za proizvodnju, delovima za poljoprivrednu mehanizaciju i drugom robom, vrše promet roba zadrugara i za zadrugare i organizuju štedno-kreditne poslove u zadruzi.

Zemljoradničke zadruge mogu biti opšte i specijalizovane (žitarske, voćarske, vinogradarske, reparske, stočarske, pčelarske, domaće radinosti i dr.). Zemljoradnici mogu osnovati i zamljoradničko štedno-kreditne zadruge.

Stambene zadruge, kao investitori i izvođači radova, organizuju izgradnju i održavanje i grade i održavaju stanove, stambene zgrade i poslovni prostor za zadrugare, angažovanjem sredstava i rada zadrugara i drugih fizičkih i pravnih lica.

Potrošačke zadruge snabdevaju svoje zadrugare i zadrugare drugih potrošačkih zadruga - članica istog zadružnog saveza proizvodima široke potrošnje.

6

Page 7: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

Zanatske zadruge izrađuju i prodaju svoje zanatske proizvode i zanatske zadruge svojih zadrugara, obavljaju zanatske usluge i snabdevaju zadrugare reprodukcionim materijalom i sredstvima za proizvodnju.

Zdravstvene zadruge pružaju pomoć zadrugarima i članovima njihovih porodica u ostvarivanju zdravstvene zaštite, nabavkom lekova i prižanjem drugih zdravstvenih usluga.

Omladinske i studentske zadruge obezbeđuju zadrugarima da, na organizovan način za potrebe poslodavaca obavljaju povremene, privremene i slične poslove za koje se ne zasniva radni odnos, radi sticanja sredstava za školovanje i zadovoljavanje osnovnih, socijalnih, kulturnih i drugih ličnih i zajdeničkih potreba zadrugara.

Učeničke zadruge kroz rad obrazuju i osposobljavaju učenike - zadrugare za određena zanimanja i omogućavaju im da tim radom stiču sredstva za vannastavne, društvene, sportske i kulturne aktivnosti, organizovanje ekskurzija, nabavku učila, pomoć učenicima slabijeg materijalnog stanja i za druge slične potrebe.

7

Page 8: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

2. ISTORIJA ZADRUGARSTVA

Od polovine XIX veka, u Evropi nastaju prvi vidovi zadružnog organizovanja, pre svega zanatlija, a zatim i zemljoradnika. U teoriji zadružnog pokreta, može se izdvojiti više tipova zadružnog organizovanja, međutim, tri osnovna pravca su uticala i na zadružno organizovanje na našim prostorima, i to:

Ročdelski model - nastao u Engleskoj posle štrajka tkača - 1843. godine, koji je podrazumevao slobodno stupanje i istupanje iz zadruge, ravnopravnost svih zadrugara bez obzira na broj upisanih udela - po principu "jedan čovek - jedan glas", podelu dobiti prema obimu kupovine, plaćanje u gotovom, političku neutralnost, ograničen interes na udeonički kapital.

Rajfajzenov model, nastao je u Nemačkoj 1848. godine u vreme velike zimske gladi - da bi se siromašni slojevi stanovništva snabdeli osnovnim namirnicama. Već 1854. godine, osnovana je prva kreditna zadruga - samopomoć zadrugara na ograničenoj teritoriji, stupanje u zadrugu bez udela, solidarnu i neograničenu odgovornost, unošenje viška dobiti u nedeljiv zadružni rezervni fond, poslovanje isključivo sa zadrugarima i besplatno vršenje funkcije.

Šulce-Deličev model zadružnog organizovanja koji je nastao takođe u Nemačkoj 1849. godine, kada je poslanik pruskog parlamenta osnovao bolesničku i posmrtnu blagajnu, obućarske i stolarske zadruge za zajedničku nabavku, a 1850. godine i kreditnu zadrugu. Ovaj način organizovanja podrazumevao je veliki broj zadrugara, potpuno isključivanje državne pomoći, stvaranje rezervnog fonda koji se može deliti, privlačenje kapitala kroz nagrađivanje, solidarnu i ograničenu odgovornost i poslovnu specijalizaciju.

Kada je reč o istoriji zadrugarstva i zadružnog pokreta u Srbiji, od nastanka do danas, misli se, pre svega, na istoriju zemljoradničkog zadrugarstva, jer je Srbija zemlja bogate zadružne istorije i tradicije.

Prva kreditna zemljoradnička zadruga u Srbiji osnovana je 1894. godine u selu Vranovu, kod Smedereva. Već naredne, 1895. godine, osnovana je asocijacija zemljoradničkih zadruga - Glavni savez srpskih zemljoradničkih zadruga, a samo tri godine kasnije donet je prvi zakon koji je regulisao ovu, zadružnu oblast - Zakon o zanatskim i zemljoradničkim zadrugama. Do 1900. godine, u Srbiji je bilo preko 650 zadruga. Nicale su kao pečurke posle kiše, kao lek i odbrana od zelenaša i osiromašenja seoskog stanovništva na prelasku iz devetnaestog u dvadeseti vek...

Šta je uslovilo nagli razvoj zadrugarstva, širenje zadružnih ideja i nastanak zadruga?

Odgovor se može tražiti u društveno-ekonomskim uslovima s kraja XIX veka ne samo u Srbiji, nego uopšte u svetu, a posebno u Evropi. Naime, sedamdesetih godina XIX veka, u Srbiji osetno slabe porodične zadruge, a sa njima i rigidna patrijarhalnost, kao i esnafski sistem u koji

8

Page 9: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

je bilo organizovano zanatstvo. Ubrzan razvoj novčane privrede sve više upućuje seljake da se od naturalne i ekstenzivne, okreću prema robnoj proizvodnji. Porast poreza i drugih fiskalnih obaveza prema državi, usitnjenost poseda, primitivna obrada zemlje, ekstenzivno stočarstvo, slabi prinosi i nerodne godine, stalno su siromašili seljaštvo, da ne govorimo o ratovima koji su iza sebe ostavljali pustoš, neobrađene njive, nezbrinutu stoku.

Svi ti nepovoljni uslovi, pogodovali su zaduživanju kod zelenaša - seoskih gazda i trgovaca. Pod uticajem učenih Srba u drugoj polovini XIX veka, pre svih Svetozara Markovića, a zatim i mnogih lučonoša zadružnih ideja i savremenika nastajanja zadruga na našem tlu - Dragiše Lapčevića, Adama Bogosavljevića, Mihaila Avramovića koji slovi za rodonačelnika srpskog zadrugarstva, jer je dao ogroman doprinos razvoju i afirmaciji zadružnih ideja, pokreta, zadruga kao takvih - zadruge su postale neophodan uslov postojanja sela i seljaštva. Osnivane na bazi zadružnih načela - koja su i danas aktuelna, samo su donekle osavremenjena u skladu sa aktuelnim okolnostima privređivanja - sve do prvog svetskog rata imale su uspon i brojčano i po rezultatima rada. U predvečerje tog rušilačkog i destruktivnog čina - prvog svetskog rata, u Srbiji je uspešno postojalo i radilo preko 800 zadruga!

Tokom rata, zadrugarstvo je teško stradalo. Oporavak je bio dug i mukotrpan. Zemlja, ratom opustošena, polja zapuštena, stočni fond - zanemarljiv... Tek tridesetih godina prošlog veka, zadrugarstvo je konsolidovano sa socijalnog i ekonomskog aspekta, tako da se 1937. godine ukazala potreba za donošenjem Zakona o privrednim zadrugama, kojim je, prvi put od osnivanja Kraljevine Srbije, ujednačeno zadružno zakonodavstvo. Srpsko zadrugarstvo je, prilikom ujedinjenja, kada je sa radom nastavio Glavni zadružni savez, u zajedničku državu sa Slovencima, Hrvatima i drugim narodima, unelo u zadrugarstvo svoju originalnu nacionalnu baštinu, sa izgrađenim odnosima prema državi i sa zadružnim pravilima kojima su uređivani zadružni odnosi. U tom periodu, neposredno pred drugi svetski rat, bilo je preko 3.500 zadruga. Tako velikom broju zadruga doprinelo je nekoliko faktora. Teška ekonomska kriza koja je 1929. godine zahvatila čitav svet, imala je negativan odraz na ukupnu privredu, a posebno poljoprivredu i u okviru nje - zadrugarstvo. Narasle dugove, država je 1931. godine delom otpisala, a delom pokrila novim, povoljnijim kreditima, tako da je broj zadruga narastao u periodu pred drugi svetski rat. To, svakako, ne znači da je Kraljevina Jugoslavija značajno popravila stanje u poljoprivredi - jer je, pre svega, uvek i spadala u nedovoljno razvijene agrarne zemlje, nego je na neki način sanirala posledice svetske ekonomske krize, omogućivši seoskom stanovništvu da, pomoću zadruga, preživi i donele poboljša svoj materijalni položaj.

Nova ratna razaranja na prostoru čitave Evrope, opustošila su ponovo i naše gradove i naša sela... Kao ptica Feniks, iz pepela i stratišta, zadrugarstvo je obnavljano u posleratnom razdoblju. Samo četiri godine posle oslobođenja, donet je Osnovni zakon o zemljoradničkim zadrugama koji je zadrugu definisao kao: "ekonomsku organizaciju u koju se radno seljaštvo udružuje radi unapređenja poljoprivredne proizvodnje, podizanja svog životnog standarda i izgradnje socijalizma na selu"... Ovaj Zakon je predviđao dva oblika udruživanja - opšte

9

Page 10: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

zemljoradničke zadruge i seljačke radne zadruge, koje su nastajale po ugledu na sovjetske kolhoze, odnosno prostim ujedinjavanjem seljačkih gazdinstava. O ovom periodu je kasnije, u vreme slobodnijeg delovanja tržišnih zakonitosti, govoreno kritički, sa negativnom konotacijom. Seljačke radne zadruge su, sa ove vremenske distance, ocenjene kao necelishodan i nepovoljan oblik organizovanja, imanentan periodu administrativnog sistema upravljanja privredom. U agrarnoj teoriji navodi se da je ovaj oblik organizovanja imao veoma nepovoljan uticaj na zemljoradničko zadrugarstvo... što se, na kraju krajeva, i pokazalo kao istinito.

U periodu od 1957. godine, kada su na značaju dobile opšte zemljoradničke zadruge koje su svojom raznovrsnom delatnošću obogaćivale i unapređivale celokupni život sela - uključujući ekonomske, kulturne, socijalne aspekte i koje su unosile mnoge inovacije u poljoprivrednu proizvodnju, jačajući zadružne fondove, značajno je povećan standard seoskog stanovništva i kvalitet života na selu. Povoljni vetrovi za zadrugarstvo duvali su do 1965. godine, kada je privredna reforma desetkovala zadruge, dajući mogućnost zemljoradnicima da uspostavljaju proizvodno-ekonomske odnose sa drugim privrednim subjektima. Reformom proklamovan princip ekonomije rada, ostavio je zadruge, sa ogromnom mehanizacijom i radnom snagom - po strani. Manje zadruge, kao i one koje nisu uspešno poslovale, utapale su se u veće zadruge, ili druge organizacije, gubeći svoj zadružni identitet u tom procesu, dok su se rukovodeći i stručni kadrovi selili u opštinske centre, noseći sa sobom sve što se poneti moglo... i ostavljajući u selima samo radne jedinice nekadašnjih zadruga. Taj period je bio jedan od najnepovoljnijih u istoriji zadrugarstva na našim prostorima. Imovina nekadašnjih zadruga i danas je predmet rešavanja kod mnogih sudova u Republici Srbiji. U tom razdoblju nisu bolje prošle ni zadružne asocijacije. Naime, kada je 1962. godine donet Zakon o jedinstvenim privrednim komorama, zadružni savezi su izgubili status pravnog lica i nastavili su sa radom kao sekcije za zadrugarstvo pri privrednim komorama koje su, shodno tom Zakonu, postale pravni sledbenici celokupne, veoma vredne i znatne imovine zadružnih saveza!

Kasnije, kada je 1974. godine donet novi Ustav, na osnovu koga je usvojen Zakon o udruživanju zemljoradnika, zadružni savezi su, 1976. godine, ponovo stekli status pravnog lica - ali bez imovine!

10

Page 11: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZADRUGARSTVA U EVROPI

U udžbeničkoj literaturi, postoji opšta saglasnost da se ideja o zadrugarstvu javlja još krajem XVIII veka u Engleskoj i to kroz nicanje čitavog niza tzv. distrubutivnih društava, liga, kongresa i sl. Takođe je neosporna činjenica da nijedna od tih institucija nije bila dugog veka, iz razloga što su sve bile filantropske institucije, ustanove potrošača ili ustanove samopomoći. U njihovoj osnovi je bilo milosrđe koje teži pronalaženju leka bedi radničke klase zbog stalnog obaranja nadnica kao posledice uvođenja nove tehnologije u vreme industrijske revolucije. Pošto nisu privlačile članstvo na bazi ekonomskog interesa, one nisu imale osnovu za opstanak i dalji razvoj. Zato se početak istorije zadrugarstva u svetu vezuje za pojavu prve potrošačke zadruge u Roždelu, malom mestu blizu Mančestera u Engleskoj, koja je osnovana 21. decembra 1844. godine. Počeci zadružnog pokreta u Evropi se vezuju za 1840-te godine obeležene industrijskom revolucijom, koja je uz tehnički progres imala i tamniju stranu kao što je: gubitak posla kod velikog broja radnika, razaranje porodičnog života, gubljenje smisla za pravim vrednostima, osnovne čovekove potrebe su bile ugrožene i slično.

Tokom XIX veka, u svetu je razvijena zadružna filozofija čiju suštinu čine ideje namenjene ljudima koji rade zajedno. U tom periodu identifikovano je pet područja u kojima zadruge mogu uspešno da deluju zadovoljavajući potrebe ljudi: potrošnja, industrijska proizvodnja, štednja i kreditiranje, primarna proizvodnja i pružanje usluga. Britansko zadrugarstvo je prednjačilo u domenu potrošnje upravo zato što je povezivano sa Ročdelskim pionirima. Francuski radnici organizuju prve uspešne radničko-proizvođačke kooperative već 1840-ih, koje će se do kraja XIX veka proširiti po mnogim zemljama Evrope i Amerike. Štedno-kreditne kooperative su našle plodno tlo u Nemačkoj. Poljoprivrednici formiraju svoje proizvođačke zadruge širom Evrope, a naročito u Danskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji. Sve ove zadružne tradicije će cvetati, sa različitim stepenom uspešnosti u većini evropskih zemalja tokom XIX veka..

11

Page 12: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

4. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA ZAPADNE EVROPE

4.1. Zadruge u Irskoj

Prva zadruga u Irskoj je bila potrošačka i osnovana je 1859. godine u Dablinu. Druge zadružne organizacije su se ubrzo nakon toga pojavile u različitim delovima zemlje. Snažan razvoj zadružnog pokreta je omogućio zadrugama da stupe u federaciju pod okriljem irske zadružne unije. Zakon o industrijskim i štednim društvima (1893. godine) i Zakon o prijateljskim društvima (1896. godine) su usvojeni kako bi obezbedili bolji organizacioni okvir zadružnom pokretu. Do sticanja autonomije 1922. godine, zadružni pokreti u Irskoj i Velikoj Britaniji su se vrlo slično razvijali. Sa uvođenjem kreditnih unija 1958. godine i usvajanjem zakona o kreditnoj uniji 1966. godine, ovaj novi sektor je sticao sve veći značaj u Irskoj i dostigao vodeću poziciju.

U pogledu predstavnika, irske zadruge imaju specifična predstavnička tela ali, za razliku od drugih zemalja u EU, nemaju poseban pravni status. Jedino pokret kreditne unije u Irskoj ima specifično zakonodavstvo posvećeno formiranju preduzeća za pozajmice i štednju u vlasništvu članova, a koja su potpuno zadružne prirode (Zakon o kreditnoj uniji iz 1997. god.). Većina zadruga u Irskoj je osnovana u skladu sa Zakonom o industrijskim i štednim društvima (1893-1978) i Zakonom o kreditnoj uniji iz 1997. godine, pri čemu mali broj zadruga primenjuje Zakon o privrednim društvima u svrhe registracije. Većina drugih poslovnih oblika koji žele da se identifikuju kao zadruge koriste modele pravila koje nude razna tela za organizovanje zadruga. Većina ovih modela pravila je namenjena da se primenjuje zajedno sa Zakonom o industrijskim i štednim društvima 1893-1978 godine koji, iako nije namenjen propisima o zadrugama, odgovara uspostavljanju zadruga. Ovo zakonodavstvo, međutim, takođe dozvoljava osnivanje i drugim preduzećima, udruženjima i organizacijama koje nisu neophodno zadruge. Poslednjih godina sve veća međunarodna konkurentnost je imala jak uticaj na poljoprivredne i prehrambene zadruge, dovodeći do spajanja određenog broja najvećih zadruga višestruke namene i radi lakšeg funkcionisanja i ostvarivanja ciljeva

Iako je većina organizacija zadržava strukturu i principe zadruge, veće organizacije efektivno posluju kao velike transnacionalne korporacije. Van poljoprivrednog sektora, rast broja organizacija koje se registruju kao zadruge je vrlo skroman.

Od 1998. godine, klinike opšte prakse u Irskoj su razvile 11 zadruga koje van radnog vremena omogućavaju konsultacije i pokrivaju skoro 40% populacije.2

2 http://www.icos.ie/

12

Page 13: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

4.2. Zadruge u Francuskoj

Još od davne 1848. godine, radnici ove zemlje su formirali radnička udruženja na principima samopomaganja i solidarnosti, inspirisani socijalistima kao što su Šarl Furije i Sen Simon. Pod uticajem jake socijalističke tradicije Francuske, ove organizacije su se razvile i postale zadruge. Nakon Drugog svetskog rata, dva zadružna pokreta su se mogla jasno identifikovati: poljoprivredne zadruge koje potiču iz tradicije porodičnih farmi i koje su poslovale u sektorima nabavke i distribucije, i potrošačke zadruge. Prva grupa zadruga je bila povezana sa mrežom trgovine poljoprivrednim proizvodima i posredno unijom farmera, a potrošačke zadruge su se 1912. godine ujedinile u nacionalnu federaciju Fédération Nationale des Coopératives de Consommation. U tom trenutku, zadruge su već bile prisutne u drugim sektorima delatnosti, kao što su štednja i krediti (Crédit Agricole Mutuel).3

3 http://fr.wikipedia.org/wiki/Cr%C3%A9dit_agricole

13

Page 14: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

5. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA JUŽNE EVROPE

5.1. Zdruge u Italiji

U Italiji zadruge su počele da se razvijaju sredinom XIX veka u obliku ‘’udruženja uzajamne pomoći’’ za podršku zanatlijama. Pokret zadruga jedan je od najvažnijih ranih zadružnih oblika, sa brojnim zaposlenim zadrugama kojih je do kraja XIX veka bilo više od 600. Tridesetih godina 20. Veka fašistička italijanska vlast je nasilno gušila zadružni pokret, a u posleratnom razdoblju u italijanski je Ustav uneta odredba kojom se zadružnom sektoru daje posebna zaštita i prednost pred drugim oblicima. Prvi praktičan oblik pomoći zadružnome sektoru bilo je osnivanje posebne filijale unutar banke Banco Nazionale del Lavoro, koja je zadrugama trebala da osigura finansijsku potporu. Kreditni zadružni sektor, koji je nastao ubrzo nakon toga, osiguravao je finansijsku podršku manjim zadružnim projektima na lokalnoj nivou. Osim toga, brojna tela za aktivno podupiranje privrednog razvoja, koja deluju unutar lokalnih i regionalnih vlasti, naročito u severnim regionima Italije, takođe su u velikoj meri podupirala zadružni sektor zbog gospodarskih (otvaranje radnih mesta, razvoj sela) i socijalnih (pravednost, društvena uključenost ) razloga. Na kraju su nastala dva jaka saveza - Legacoop, te Confcooperative - s ciljem lobiranja i osiguravanja podrške zadružnom sektoru.

Poslednjih godina najveći rast u Italiji imaju socijalne zadruge, nastale kao jedna od strategija rešavanja potrebe za decentralizacijom i prenošenjem na lokalni nivo mnogih socijalnih i zdravstvenih usluga. Dve su vrste socijalnih zadruga :

A pruža tradicionalne usluge socijalnog karaktera u zdravstvenom, socijalnom i obrazovnom području, od kojih je neke prethodno pružala država ;

B deluju na sasvim novim područjima kako bi ponudile zaposlenje tradicionalno marginalizovanim i isključenim grupama, npr kao što su bivši zatvorenici, takmičeći se za ugovore sa drugim firmama I zadrugama.

Do kraja 1990 - ih postojalo je gotovo 6.000 socijalnih zadruga, a većina studija pokazuje da su usluge veoma visoke efikasnosti u poređenju s onima koje pružaju države i konvencionalni privatni sektor.

14

Page 15: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

6. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA SEVERNE EVROPE

6.1. Zadruge u Švedskoj

U Švedskoj je zadružni pokret uglavnom bio rezultat prilagođavanja tradicionalnim aranžmanima uzajamne pomoći koji su već postojali između zemljoradnika i seljaka. Prva poljoprivredna zadruga je bila društvo za kupoprodaju na veliko osnovana od strane zemljoradnika, a 1852. godine su formirana „udruženja za proizvodnju hrane“ kao predhodnica maloprodajnim objektima iz prehrambene sfere. Zakon o slobodi trgovine (iz 1864. godine) i specifično zakonodavstvo o zadrugama su 1895. godine ojačali poziciju zadruga u ovoj zemlji. Do kraja XIX veka, uspostavljena je centralna zadružna unija zemljoradnika na jugu Švedske, osnovana je Kooperativa Förbundet (KF), unija potrošačkih zajednica i društvo za veleprodaju, a pojavile su se i prve zadruge za mlečne proizvode, društva za stanogradnju i štedne i kreditne zadruge.

Zadruge su se brzo širile i u prvoj polovini XX veka. Ovaj razvoj je pratilo stvaranje nacionalnih federacija. Pojavile su se nove oblasti delatnosti, kao što su bankarstvo, zanatstvo, hortikultura, rekreacija i transport. Takođe su nikle i strukture zadruga za putovanja i usluge, kao i za obezbeđenje naftnih proizvoda. U sektoru osiguranja je osnovan Folksam i od tada je postao svetski priznata zadruga. Uloga zadruga u obezbeđenju socijalne dobrobiti i drugih usluga se razvila tokom poslednje dve decenije uz podršku organizacije FKU Coompanion – agencije za razvoj zadruga.

Savremene švedske poljoprivredne zadruge ulažu u proizvodne kapacitete u inostranstvu. KF(Kooperativa Förbundet)4 - federacija potrošačkih zadruga, je zajedno sa danskim i norveškim partnerom Coop Norden uspostavila zajedničku prodajnu organizaciju. Coop Norden je prestao sa radom 2007. godine, međutim ostala je saradnja u procesu kupovine između ove tri zemlje.

Sa pravne tačke gledišta, zadruge imaju specifični pravni status i mogu imati nekoliko oblika. Obično se preduzeće koje se rukovodi principima zadrugarstva registruje kao zadružno preduzeće u pravnom obliku „ekonomisk förening“, što je najadekvatniji pravni oblik za takvo preduzeće. Ipak, preduzeća koja su zadruge po obliku i principima mogu da se registruju i kao drugi pravni oblik, npr. akcionarsko društvo (aktiebolag). Uobičajeno je da veće zadruge imaju zavisne kompanije koje su organizovane kao akcionarska društva. Zadruge za izgradnju stanova se registruju kao posebni pravni oblik – bostadsrättsförening – što je specifični slučaj „ekonomisk förening“, regularnog pravnog oblika.

4 KF (Swedish: Kooperativa Förbundet, "Swedish Co-operative Union") je federacija potrošača zadruge u Švedskoj i maloprodajne grupe , sa namirnicama kao osnovnu delatnost .

15

Page 16: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

Zadruge u Švedskoj su oduvek bile aktivne na međunarodnom polju, ove organizacije već više od 30 godina pružaju aktivnu podršku zadrugama u zemljama u razvoju posredstvom Švedskog zadružnog centra, a takođe aktivno podržavaju mrežu regionalnih ICA kancelarija koje su u ekspanziji.

6.2. Zadruge u Danskoj

Pojavljivanje danskih zadruga datira još iz pedesetih godina XIX veka kada su stvorene prve poljoprivredne, potrošačke, kreditne i proizvodne zadruge. Razvoj zadruga je bio na značajnom nivou u raznim sektorima, ali su ruralne poljoprivredne organizacije i radnički i potrošački sistemi doživeli najsnažniji rast. Povezanost primarnih zadruga sa jakim nacionalnim organizacijama se takođe može primetiti početkom XX veka. Prvo, osnovana je Federacija danskih zadruga za farmerska zadružna društva, a zatim i Zadružna unija Danske koja je prestavljala vrh radničkih, potrošačkih i sindikatskih zadruga, i na kraju Co-op Denmark koju su osnovala zadružna maloprodajna društva.

Zadruge i danas imaju važnu ulogu u svojim sektorima i daju dobar primer kao uspešne poljoprivrede jedne zemlje.Danska zadruga je postala najveća klanica u EU i druga po veličini u svetu (Danska kruna-Danish Crown). Potrošačke zadruge imaju tržišni udeo od oko 35%. Zadruge za izgradnju stambenih objekataobezbeđuju preko 18% danskih stambenih jedinica. Zadružna društva za stanogradnju su od najveće važnosti za urbani i regionalni razvoj preko značajnih graditeljskih projekata i obezbeđenja široke palete objekata (dečji vrtić, rekreativni centar, klubovi za mlade, itd.). Osim toga, važne zadruge se mogu naći i u osiguravajućem i kreditnom sektoru.

Zadruge aktivnu ulogu imaju u danskoj proizvodnji energije vetra, pri čemu je vetar alternativni izvor energije u najvećem porastu na svetu. Lokalne zadruge poseduju 80% instaliranih turbina koje proizvode čistu energiju.

Nasuprot drugim državam članicama EU,u Danskoj ne postoji posebno zakonodavstvo za zadružna preduzeća. Međutim, ona moraju biti registrovana da bi imala koristi od specifičnog režima oporezivanja; dakle, važeće zakonodavstvo da bi zadruge pravilno funkcionisale podrazumeva poštovanje uobičajenog zakonodavstva koje važi za kompanije. Stanogradnja je jedini sektor u kojem postoji posebno zakonodavstvo.

16

Page 17: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

6.3. Zadruge u Finskoj

Zadružni pokret se pojavio 1870. godine sa osnivanjem prve potrošačke zadruge dok je Finska još uvek bila deo Rusije. Poljoprivredne zadruge, koje su ubrzo nakon toga konstituisane, doprinele su postizanju poljoprivredne samodovoljnosti i razvoju ruralnih područja. Nažalost, tenzije između urbanih i ruralnih zadruga dovele su do podele pokreta na „progresivne“ i „neutralne“ grupe. ipak, oba sektora ostaju najvažniji zadružni sektori u Finskoj u pogledu zaposlenja.

Zadruge koje pripadaju tercijarnom sektoru su veoma aktivne u ruralnim zajednicama. Tokom poslednjih nekoliko decenija, one su uspešno razvile poslovanje i u urbanim područjima. Ove zadruge su uvek koncentrisale određeni rad i na socijalnim i zdravstvenim pitanjima svojih članova, iako ovo nije njihova osnovna delatnost. Jedna krupna inovacija u posleratnom periodu bila je uspostavljanje zadružnih obrazovnih institucija zajedno sa odeljenjem za zadružne studije na Univerzitetu u Helsinkiju.

Devedesetih godina XX veka su počele da se razvijaju radne zadruge koje treba razlikovati od tradicionalnih radničkih zadruga u tome što se one posebno usresređuju na integraciju rada i usluge namenjene domaćinstvima.

Finski zadružni pokret se i dalje konstantno menja. Poslednjih godina je nekoliko zadruga kreiralo netradicionalne sektore, kao što su socijalne usluge, turizam i agencije za privremeni rad. Mnoge moderne finske zadruge su takođe nedavno prošle kroz fazu restruktuiranja. Trenutno se proizvodnja robe i njihovo plasiranje na tržište uglavnom vrši uz podršku malih zavisnih društava, ova struktura je dominantna u sektoru mlekarstva, ali može se naći i među zadrugama prehrambene orijentacije i šumarstva.

Sa skoro 60% populacije među članovima jedne ili više zadruga, finski zadružni pokret je jedan od najjačih na svetu. Ekonomski značaj zadružnog sistema je veći u Finskoj nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Devet finskih zadružnih kompanija se nalazi na listi Global 300 5 uz promet koji čini više od 16% finskog BNP-a.

Što se tiče relevantnog zakonodavstva, prvi zakon o zadrugama je donet 1901. godine. Sadašnji akt definiše široka pravila i odslikava međunarodno priznate zadružne principe.

5 Global300 izveštaj je poslednji put objavljen u 2011 i okuplja informacije o 300 najvećih kooperativnih organizacija širom sveta. http://ica.coop/en/global-300

17

Page 18: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

7. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA ISTOČNE EVROPE

7.1. Zadruge u Litvaniji

Prva potrošačka zadruga je osnovana 1869. godine, u doba kada je ovaj regionLitvanija bila

deo Rusije. Potrošačke zadruge su brzo rasle krajem XIX veka, i iako mnoge nisu uspele, bilo je dovoljno uspešnih do trenutka kada je Litvanija proglasila nezavisnost 1918. godine. Litvanska asocijacija potrošačkih zadruga je osnovana 1923. godine. Tokom godina nezavisnosti, zadružni pokret se dalje razvio u oblasti poljoprivrednih, proizvođačkih, potrošačkih, kreditnih i osiguravajućih aktivnosti. Slično situaciji u Letoniji, sovjetski period su preživele samo potrošačke zadružne strukture jer su bile integrisane u centralno planiranu privredu. Njihova glavna uloga je bila snabdevanje ruralnih oblasti robom široke potrošnje.

Sa novom nezavisnošću Litvanije 1991. godine, struktura potrošačkih zadruga je reorganizovana i ponovo uključena u privatni sektor. Mnoge od predviđenih promena u zadružnom sistemu su još uvek u progresu a zadruge za izgradnju stambenih objekata umereno rastu. Poljoprivreda je ponovo privatizovana i stvorene su zemljoradničke kompanije, od kojih je većina transformisana u zadruge, ili su još uvek u procesu transformacije. Lokalne zadruge imaju značajnu trgovinsku mrežu koja pokriva 20-30% regionalnog trgovinskog tržišta.

Litvanski pokret trenutno ometaju društvene i ekonomske prilike, nedovoljna pravna osnova i u brojnim slučajevima, nedostatak podrške od države.

18

Page 19: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

8. RAZVOJ ZADRUGA U ZEMLJAMA CENTRALNE EVROPE

8.1. Zadruge u Nemačkoj

U Nemačkoj je zadružni pokret nastao početkom XIX veka, a započeo je osnivanjem kreditnih, poljoprivrednih i potrošačkih zadruga, koje su se do početka XX veka razgranale u svim tradicionalnim sektorima. Prve i najuspešnije zadruge bile su kreditne zadruge, gradske Volks banke i seoske Raifaisen banke, koje su omogućile malim poljoprivrednicima i manjim industrijama dobijanje zajmova za proširenje poslova. Takav sistem gradskih i seoskih banaka bio je vrlo važan za uspešan industrijski razvoj Nemačke od kraja XIX veka do današnje velike industrijske sile.

Nemačke zadruge imale su veliku ulogu u obnovi bivše Zapadne Nemačke osiguravanjem kredita za male radionice, samozaposlene i Mittelstand kompanije. Nemački potrošački zadružni pokret postao je najvećim u Evropi, a pokrivao je gotovo sva područja. Uprkos svojoj uspešnosti, potrošački zadružni pokret nije mogao konkurirati veleprodajnim i maloprodajnim lancima, prvenstveno zbog njihovih agresivnih metoda, kao niti lobiranju privatnih trgovaca koje je 1954. godine čak dovelo do zakona kojim je ograničeno isplaćivanje dividendi. Kao posledica nepovoljnih trendova, nemački potrošački zadružni pokret postao je jedan od najmanjih u Evropi. Poljoprivredni zadružni pokret je, nakon što je doživeo snažan razvoj, postao važnim delom nemačke privrede. Finansijski zadružni sektor osigurao je poljoprivrednicima lokalnu ponudu pristupačnog kreditnoga kapitala, oslobodivši ih na taj način uticaja lokalnih kreditora i trgovačkih finansijera. Količina, pristupačnost i bezbednost kapitala na lokalnom nivou poticali su poljoprivrednike na ulaganje u vlastite delatnosti, čime su istovremeno doprinosili vlastitoj poljoprivrednoj zadruzi.

S približno 4.500 poljoprivrednih zadruga potkraj 1990-ih i članstvom od gotovo 4.000.000, regionalno organizovanim pod Raifaisen savezom, nemački poljoprivredni zadružni sektor je jedan od najvećih u Evropi. Tada je obuhvatao više od polovine ukupne kupoprodaje nemačkih poljoprivrednika I zapošljavao oko 120.000 kvalifikovanih radnika. Danas je gotovo svaki poljoprivrednik, manji baštovan i vinogradar, član odgovarajuće lokalne zadruge.

Iz opšte perspektive, stvarnu sliku nemačkih zadruga čini oblast sa krovnim organizacijama na nivou države kao i posebna sektorska i međusektorska predstavnička tela, kao i oblast manje striktno povezanih zadruga. Danas, međusektorska organizacija DGRV (Deutscher Genossenschafts -und Raiffeisenverband e.V.)6 stoji iza skoro pola miliona zaposlenih i više od 17 miliona članova.

6 http://en.wikipedia.org/wiki/Deutscher_Genossenschafts-und_Raiffeisenverband

19

Page 20: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

8.1.1. Kreditne zadruge u Nemačkoj

Prve kreditne zadruge i u gradskoj privredi i u poljoprivredi javile su se u Nemačkoj. Posle propasti starog nemačkog carstva i buržoaske-demokratske revolucije iz 1848. godine i u Nemačkoj dolazi do raspadanja feudalizma i postepenog razvoja i prodora kapitalizma. Međutim, razvoj kapitalizma i način razrešavanja feudalnih odnosa u poljoprivredi ove zemlje odvijao se na specifičan način. Ovde su se feudalni odnosi u poljoprivredi rešavali takozvanim pruskim ili sporim putem. Naime, u ovoj zemlji se kmetovi nisu radikalno oslobađali od feudalaca formirajući svoja slobodna gazdinstva, već su se feudalno-spahijska gazdinstva lagano pretvarala u buržoasko-junkerska, na kojima su kmetovi postajali najamni radnici, dok je samo neznatan broj prerastao u krupne seljake-grosbauere. Razvoj kapitalizma, proizvodnih snaga i robne proizvodnje doveli su u težak položaj zanatsku proizvodnju sa primitivnom tehnikom i tehnologijom. Zanatska proizvodnja je propadala na tržištu pod uticajem jeftine, masovne industrijske proizvodnje. Postojeće kreditne banke i druge finansijske institucije su stavljale svoja novčana sredstva na raspolaganje samo krupnim i ekonomski dobrostojećim organizacijama. U takvim uslovima javila se ideja o osnivanju institucija preko kojih bi se objedinjavala sitna novčana sredstva zanatlija, trgovaca i zemljoradnika u cilju njihovog racionalnog korišćenja.

Formiranje zadruga ove vrste vezano je za ime Hermana Šulca Deliča, koji je počeo da osniva sirotinjske kase u vreme teške krize i gladi koja je vladala posle revolucije 1848. godine. Kada su bogati darodavci prestali da daju priloge sirotinjskim kasama i one zbog toga propale, Šulc Delič je među zanatlijama počeo da osniva kreditne zadruge. Osnovni principi na kojima se zasnivao rad Šulce Deličevih zadruga bili su:

princip samopomoći, deljivost fondova, ograničeno jemstvo zadrugara za poslovanje zadruge, neograničena teritorija poslovanja zadruge i funkcije u zadrugama su plaćene.

8.1.2. Kreditne-zemljoradničke zadruge u Nemačkoj

Iako se sporo razvijao, kapitalizam je i u poljoprivredi Nemačke ukidao naturalni način seljačke proizvodnje i pospešivao razvoj robne proizvodnje i robno-novčane odnose. Prelaz sa naturalnog na robno-novčani način privređivanja izazvao je velike zahteve za novčanim

20

Page 21: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

sredstvima, seljaci su se obraćali privatnim kreditorima, jer nije bilo organizovanih kreditnih novčanih institucija. Banke su se teško usuđivale na bilo kakve transakcije sa sitnim seljacima. U takvim uslovima javljaju se zelenaši koji su davali kredite po veoma nepovoljnim uslovima (kamate su iznosile 100, pa čak i 200%). U ovakvim društveno-ekonomskim uslovima javlja se ideja o osnivanju kreditnih zemljoradničkih zadruga.

Još 1940-ih godina u nekim delovima Nemačke, na inicijativu Fridriha Viljama Rajfajzena, osnivana su društva za pomoć siromašnima. Godine 1866. došlo je do transformacije dobrotvornih društava u kreditne zadruge. Otuda se ova godina smatra godinom osnivanja prve kreditne zemljoradničke zadruge. Zvanično prva kreditna zemljoradnička zadruga osnovana je u Anhauzenu.

Kreditno-zemljoradničke zadruge, Rajfajzenovog tipa, su poslovale na sledećim principima:

princip samopomoći, nedeljivost i neotuđivost fondova, jemstvo zadrugara za rad zadruge je bilo neograničeno, ograničena teritorija poslovanja zadruge i funkcije u zadrugama su bile počasne.

Sve što se odnosi na zadruge u Nemačkoj treba sklopiti u jedno poglavlje. Zatim urediti prema istoriji, od najranijih zadruga do danas. I posebno treba dosta inovirati. Imate dve i po strane o vremenu od pre dva veka a jedan pasus i relativno skorijim aktivnostima. Nije tema Vašeg diplomskog istorija zadružnog sektora, već pojavni oblici zadruga danas u Evropi.

8.6. Zadruge u Slovačkoj

Republika Slovačka ima dugogodišnju tradiciju na polju zadrugarstva, sa osnivanjem esnafa zemljoradnika kao prve kreditne zadruge 1845. godine. Godine 1852. je uspostavljena prva zadruga kao kreditno društvo, a nju su sledile zanatske zadruge i druge kreditne zadruge. Nakon Drugog svetskog rata, pokušalo se sa procesom obnavljanja, ali je brzo uspostavljanje komunističke vlade 1947. godine imalo za posledicu integraciju zadruga u centralno planiranu privredu. Farme su pretrpele kolektivizaciju u državne farme, a stvorene su i zadruge za kolektivnu proizvodnju. Sve zajedno, ovo je obuhvatalo 90% farmerskih poseda. Potrošačke i proizvođačke zadruge su bile u mogućnosti da zadrže neke od svojih prvobitnih karakteristika,

21

Page 22: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

ali su podlegle čestim intervencijama države. Sa padom komunističke vladavine, skoro sve poljoprivredne zadruge su privatizovane, a zadruge su loše prošle zbog svojih veza sa komunističkim sistemom.

Dvadeseti vek karakterišu mnoge promene i generalno turbulentno okruženje, što je umanjilo razvoj zadruga. Za vreme između dva rata, ova zemlja, koja je još uvek bila deo demokratske i prosperitetne Čehoslovačke republike, bila je pod stalnim pritiskom revizionističkih vlada Nemačke i Mađarske, dok je nisu na kraju rastavili 1939. godine. Deset godina kasnije, Čehoslovačka je potpala pod uticaj Sovjetskog saveza i njegovog Varšavskog pakta. 1969. godine, ova država je postala federacija Češke socijalističke republike i Slovačke socijalističke republike.Kraj komunističke vladavine u Čehoslovačkoj 1989. godine, za vreme mirne Plišane revolucije, praćen je još jednim rascepom zemlje, ali ovog puta na dve zemlje naslednice. Češka republika i Slovačka su krenule svaka svojim putem nakon 1. januara 1993. godine, ali su ostale bliski partneri. Posle 1989. godine, bilo je želje da se reše zadruga zbog njihove povezanosti za ranijim komunističkim sistemom. Proces transformacije je bio najteži za poljoprivredne zadruge dovodeći do ekonomske krize. Međutim, i potrošake zadruge i one za stambenu gradnju su se morale suočiti sa nestabilnošću ovog perioda.

Godine 1992. je stupio na snagu Trgovački zakonik i odvojio zadruge od ostalih privrednih društava. Samostalni zakon o zadrugama nije na snazi u Republici Slovačkoj, ali se zadružna društva smatraju nezavisnim pravnim licima u okviru Zakona o trgovini. 1993. je osnovana Zadružna unija Republike Slovačke koja zastupa interese i razvoj zadružnog pokreta. Takođe, sarađuje sa obrazovnim institucijama i učestvuje u procesu obuke i obrazovanja. Poslednjih godina, s razvojem slovačke privrede, zadruge su se dokazale kao korisne i konsolidovale su svoju poziciju u društvu, kao i na konkurentnom tržištu.

22

Page 23: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

9. ZADRUGE PO OBUHVATNOSTI POSLOVNOG PODRUČJA

9.1. Lokalne zadruge

Prva zadruga u Srbiji osnovana je 1894. godine u selu Vranovo kod Smedereva, kao poljoprivredno-kreditna unija. Osnivanje ove zadruge usledilo je odmah nakon osnivanja prvih zadruga u evropskim zemljama, kao rezultat rastuće potrebe siromašnih seljaka da se brane od zelenaša i trgovačkih špekulanata. Naredne godine osnovano je Udruženje srpskih poljoprivrednih zadruga i zajedno sa drugim nacionalnim udruženjima učestvovalo je u osnivanju Međunarodnog zadružnog saveza – ICA u Londonu, 1895. godine. Tri godine kasnije usvojen je prvi zakon koji reguliše ovu oblast – Zakon o zanatskim i zemljoradničkim zadrugama. Do 1900. godine, osnovano je više od 650 zanatskih i zemljoradničkih zadruga. Tridesetih godina prošlog veka počinju da se osnivaju omladinske i studentske zadruge.

Prema izveštaju Međunarodne organizacije rada, u svetu su zadruge bile najmanje pogođene efektima svetske ekonomske krize tokom 2009. godine. Međutim, rezultati poslovanja zadružnog sektora u Srbiji pokazuju da su u obrnutoj proporciji sa njihovim stvarnim kapacitetom i mogućnostima.

Zadružni sektor je u periodu 2007–2009. godine zabeležio negativna kretanja. Bruto dodata vrednost (BDV) zadruga i zadružnih saveza kontinuirano je opadala u ovom periodu (pad u 2008. u odnosu na 2007. godinu, iznosio je 3,4%, a u 2009. u odnosu na 2008. godinu -   16,4%). BDV je bila jedina bilansna stavka u satelitskim računima zadruga i zadružnih saveza za 2009. godinu koja je bila pozitivna (4.256,2 miliona dinara). Posmatrano po delatnostima, najveće učešće u BDV zadružnog sektora imao je sektor A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo sa 81,5%. Učešće BDV zadruga iz sektora A u BDV sektora A ukupne ekonomije iznosilo je samo 1,5%. Ukupan broj zadruga i zadružnih saveza smanjen je sa 2.337 u 2007. godini na 2.140 u 2009. godini (2.124 zadruge i 16 zadružnih saveza). Pad broja zadruga praćen je padom broja zadrugara i broja zaposlenih. Na osnovu analize poslovnog prometa i neto dobitka u zadružnom sektoru, izdvajaju se dva tipa zadruga. Prvi tip su efikasne i tržišno orijentisane zadruge, tzv. ''nova generacija zadruga'', koje stalno unapređuju poslovanje i imaju dobru perspektivu. Drugi tip čine zadruge koje još nisu uspele da se prilagode tržišnoj ekonomiji i beleže kontinuirano smanjenje poslovnog prometa.

Najveće učešće u ukupnom broju zadruga imale su zemljoradničke zadruge (67,1%), omladinske i studentske zadruge učestvuju sa 17,8%, stambene sa 6,9%, zanatske sa 4,1%, dok je učešće svih ostalih zadruga 4,2%. Ukupan broj zadrugara u 2009. godini iznosio je oko 122.200. Iako većinu zadruga čine zemljoradničke, najveće učešće u ukupnom broju zadrugara imale su omladinske i studentske zadruge – 62,4%, dok je učešće zemljoradničkih zadruga bilo

23

Page 24: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

25,5%. Udeo ostalih zadruga bio je 12,2%. Učešće žena je manje od učešća muškaraca u svim vrstama zadruga. Najveće učešće žena bilo je u omladinskim i studentskim zadrugama – 41,2%, i u potrošačkim – 38,2%7

Sada važeći Zakon o zadrugama, koji se primenjuje kao republički zakon, donet je 1996. godine, kao savezni zakon, a menjan je i dopunjavan 1998. godine. Takođe je na snazi i republički Zakon o zadrugama koji je donet 1989. godine.

10. ZADRUGE PO DELATNOSTI

Među zadružnim misliocima i analitičarima zadružnih ideja postoji saglasnost da je teško naći neku korisnu delatnost ili vršenje neke korisne društvene službe koja se ne bi mogla obavljati zadružnim putem. Sledeći tradicionalni put razvoja kooperativa i novu praksu delovanja zadružnih organizacija, svi oblici zadrugarstva se danas svrstavaju u 3 sektora i 16 subsektora:

Primarni sektor za proizvodnju hrane koja uključuje tri subsektora: poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo

Sekundarni industrijski sektor sa dva subsektora: mala i srednja kooperativna industrija i zanatstvo

Tercijalni sektor (sektor usluga) pokriva jedanaest subsektora: bankarstvo, kreditne unije i osiguranje (čine finansijski podsektor), potrošnja, nezavisna trgovina na malo sa veletrgovinom, stanovanje, zdravstvo, socijalna zaštita, transport, komunalije i ostale kooperative koje spadaju u nespecifikovane sektore8.

10.1. Opšte poljoprivredne zadruge

Poljoprivredne zadruge su najznačajniji zadružni oblik u primarnom sektoru Evrope (98,4% od ukupnog broja organizacija; 98,2%članstva; 96,9% zaposlenih). Često, najveći deo

7 Rakić, M. (1994): Zemljoradničko zadrugarstvo kroz zakonsku regulativu. U: 100 godina zemljoradničkog zadrugarstva Srbije, Zadružni savez Srbije, Beograd. Ranñelović, V. (1999): Osnovi zadrugarstva i zemljoradničko zadrugarstvo. Poljopriredni fakultet i Zadružni savez Srbije, Beograd.8 Poljoprivredne zadruge u zemljama EU, Željko Matada, Davorin Papeš, Antun Pepak; UDK 334.73(4-67 EU)

24

Page 25: ISPRAVKA RADA ZADRUGE skracena verzija.docx

Zadruge u Evropskoj Uniji

25