1školskenovine

TJEDNIK ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE, ZNANOsT I KulTuRu IssN 0037 - 6531 • uDK 37 (05)’’530.1’’Cijena 12 kn

Broj 12-13 (3181-3182) • Godište lXXI. Zagreb, 7. travnja 2020.

ISSN

003

7 - 6

531

školske

Zagreb: Štete na Školskim objektima i ustanovama

NAsREću, BEZ sTRADAlIh lJuDI

Međunarodni dan materinskoga jeZika

DJEcA NAJBOlJI

AmBAsADORI

kultura u vrijeme koronavirusa i Potresa

DOGAđANJA pREsElIlA u VIRTuAlNI sVIJET

Učitelji hrabre djecU, ali svi se boje kraja

školske godine

nastava na daljinU Ušla U četvrti tjedan

nastava na daljinu

NIKAD NIsmO BIlI BlIžE JEDNI DRuGImA

2 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

Dok pišem ove retke, već su završena dva tjedna nasta-ve na daljinu. Ponedjeljak

je, početak novoga radnog tjedna, no samo rijetki u ovim trenutcima istinski razmišljaju o nastavi.

Svi i dalje strahujemo od virusa koji je okovao svijet, stalno prati-mo brojke oboljelih koje se neza-ustavljivo povećavaju (i konačno apsolutno svi shvaćaju da se ovo ne događa nekome drugome!), svakodnevno slušamo vijesti te se pouzdajemo u stručnost i smire-nost ljudi kojima vjerujemo.

Što nam zapravo drugo i preostaje u situaciji kad moramo ostajati kod kuće i sva kretanja svesti na minimum?

Stanovnici našega glavnog grada i okolice još se oporavljaju od pretrpljenog šoka uzrokovanog potresom – čiste se ulice i kuće, zbrajaju štete, statičari provjeravaju sigurnost domova. Oprez i strah dodatno je pojačan zbog moguć-nosti novih potresa…

Kako onda u takvim trenutcima brinuti o tome hoće li se netko uspješno prijaviti u virtualnu učionicu i je li neki učenik riješio baš sve zadatke koje je pred njega postavio predmetni učitelj?

Teško, ali se jednostavno mora krenuti dalje…

Baš zato što smo svi koji smo dio odgojno-obrazovnog procesa u osnovnim školama upravo onaj kotačić koji se ne smije zaustaviti! Svojim primjerom moramo poka-zati učenicima da, koliko god bilo teško, život jednostavno mora ići dalje. Djeca nas itekako trebaju u ovakvim trenutcima i vide u nama svojevrstan oslonac. I iz ove situa-cije, kao i mnogo puta do sada, svi ćemo izaći još jači…

Što su pokazali prvi tjedni nasta-ve na daljinu?

Po mome mišljenju – nekoliko bitnih stvari:

1. da smo iznimno snalažljivi u svim situacijama. Učitelji (koje nitko prije toga nije pripremao za ovakav scenarij) začas su se „presložili” i uronili u virtualne učionice. Dogovaraju se, „kopaju” po svim mogućim izvorima, traže poveznice koje će im pomoći, istražuju, komuniciraju s djecom na drukčiji način od onoga na koji su obostrano navikli. Uče sa svojim učenicima.

2. da se televizija pokazala kao savršen partner u novonastaloj situaciji. Rijetki su oni koji ne prate Školu na trećem, a simpatične uči-teljice, ističu mnogi, iznimno kva-litetno odrađuju zahtjevan posao. Pitanje je samo koliko u takvom tempu mogu izdržati. S tim u vezi nudim i jednu ideju (i to u ovim trenutcima, a ne poslije kad će svi biti „generali nakon bitke”) koju će vjerojatno odmah „pokopati” sve pravobraniteljice koje se ovih dana gotovo uopće ne javljaju – zašto ne bismo u neko dogledno vrijeme snimali sve nastavne sate u učioni-cama? Ovakvih situacija kao što je ovaj globalni užas sigurno će biti još, a tako bismo imali i unaprijed snimljene materijale u realnom okruženju s mnoštvom učitelja. Ne moraju svi oni bili „televizični”, ne moraju svi niti izgovarati svaku ri-ječ savršenim naglaskom, no bit će to baš oni učitelji na koje su uče-nici navikli. Ujedno, sasvim bi do izražaja došli mnogi samozatajni majstori svog zanata koji svakod-nevno ulaze u učionice. Pomoglo bi to u mnogočemu – sigurno bi utjecalo na disciplinu u razredu, neki nesavjesni učitelji brižnije bi obavljali svoj posao, a od gomile održanih sati odabralo bi se ono najbolje što bi se u budućnosti

moglo upotrijebiti za neku novu školu na daljinu. Znam da od realizacije ideje vjerojatno neće biti ništa, znam da će se odmah javiti i dežurni kritičari (kako to već biva sa svim novim kod nas), no barem neka ideja „zvoni”…

3. da smo i nadalje skloni pretje-rivanju. U samim početcima na-stave na daljinu krenula su pomalo nepotrebna hvalisanja kako mnoge zemlje kopiraju naš stil. U isto vri-jeme na terenu sasvim realna slika – školama su se javljali i roditelji i učenici koji se (očekivano) nisu mogli prijaviti u sustav. Baš u ovakvim situacijama pribranost nam je nužna, stoga ne smijemo poletjeti, već biti čvrsto na zemlji. I dobronamjerno upućivati na stvari koje se mogu doraditi i popraviti u budućnosti…

4. da nevolja itekako zbližava ljude! Ljudi u zbornicama počeli su odmah prenositi ideje jedni drugima, roditelji šalju pisma po-drške svojim učiteljima, nakladnici se ne nadmeću međusobno, nego svi distribuiraju materijale koji mogu pomoći nastavi, uključuju se i sportaši, poznate osobe… Svi žele pomoći jedni drugima!

5. da baš ništa ne može zami-jeniti nastavu u školi. Koliko god se učenicima zasad svidio ovakav tip nastave (a doći će sigurno s vremenom i svojevrsno zasićenje), nedostaje im druženje s prijate-ljima i sve ono što škola donosi. Mislim da će i mnogi oni koji su često izgovarali rečenicu o tome kako ne vole školu jedva čekati po-vratak u pravu učionicu. I iskreno se nadam da će se, nakon svega ovoga, početi barem malo više cijeniti učiteljsko zvanje…

Dva su uspješno odrađena tjed-na za nama – sretno nam svima i nadalje!

nikad bližijedni drUgima

Nastava Na daljiNu

Još jedino su u Švedskoj u ovome trenutku u Europi otvorene osnovne škole. Stav je vlasti da se stariji trebaju kloniti zaraze smrtonosnim koronavirusom vlastitom inicijativom, samoizolacijom. Kafići rade, restorani rade. Tek će se vidjeti koliku će cijenu platiti švedski građani za taj eksperiment. Virus nije smrtonosan samo za stare i bolesne. A djeca i mladi koji se njime zaraze – tko će njih spriječiti da viđaju bake i djedove? Slobodno cirkulirajući virus zarazit će mnoge medicinske radnike, koji će ga potom prenijeti u bolnički sustav, gdje će onda na udar prvi doći najteži bolesnici…

Bilo kako bilo, nužno je da škole do daljnjega ostanu zatvorene. U Francuskoj su već odgodili i maturu, ne će je biti! Možda se i drugdje u Europi takvo što sprema, no zasad pretpostavljamo da će naši đaci, ovako ili onako, okončati školsku godinu sa svjedodžbama. Premda je izvjesno da se u školske klupe ne će vratiti prije svibnja. Epidemija se u nas tek stala širiti, karantena će potrajati još najkraće mjesec dana i škole će ostati zatvorene.

Ključno je, dakle, kako će funkcionirati škola na daljinu, takozvana online nastava. U razredu mojega sinka situacija se donekle popravila. Sad se svi đaci, ne svaki dan, ipak uspijevaju uključiti na platformu Loomen, putem koje se, zasad na najprimitivniji način, odvija nastava.

Učenici svoje zadaće šalju dakle kao preslike stranica iz vlastitih bilježnica. Pokušao sam proči-tati nekoliko takvih radova. Znoj vas hladan oblije gotovo kod svakoga. Te su preslike mutne, nečitljive i zbunjujuće. Profesori i nastavnici trebali bi postati nadljudi da ih sve uopće pregledaju, a kamoli da ih zaista pročitaju, prouče i ocijene.

Hitno bi, dakle, valjalo ukinuti takvo posredo-vanje podataka, barem za učenike srednjih škola. Učenici bi morali pisati zadaće izravno u računalo, u programu Word te ih slati nastavnicima računalnom poštom, kao privitke. Mnogo mailova, ali manje muke za nastavnike, rekao bih. Drugoga rješenja zasad ne vidim.

Tako bi se spriječilo i da učenici zadaće međusob-no masovno prepisuju, što je sada prevladavajuća praksa. Naime, kakvoga ima smisla nastava ako jedan učenik riješi novu zadaću iz matematike, pošalje je na forum, svi ostali je vide, prepišu, pa i oni pošalju? Kakvo će i koliko biti njihovo znanje matematike za tekuće razdoblje nakon dva mjeseca, recimo?

Nadalje, nastava putem televizijskih ekrana jest također neučinkovita. Prvo, nastavni se sadržaji na TV-u ne podudaraju s nastavnim sadržajima u virtualnoj učionici. Drugo, izneseni su toliko šturo i nespretno da đaci od toga imaju malo koristi. Umjesto nastave imamo kolektivno alibi zurenje u televizijski aparat.

Valja odati veliko priznanje svim nastavnicima i profesorima koji se u ovo vrijeme trude i rade više negoli ikad. Mnogo strpljenja, dobre volje i mudro-sti im želim. Uostalom, zar ne, na muci se poznaju junaci.

dnevnik jednog tate

nastavu na daljinu treba PoboljŠati

napisao

tomislav Čadež

Valja odati Veliko priznanje sVim nastaVnicima

i profesorima koji se u oVo Vrijeme trude i rade

Više negoli ikad. mnogo strpljenja, dobre Volje i

mudrosti im želim. uostalom, zar ne, na muci

se poznaju junaci

NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 40, 10000 ZagrebDIREKTOR Ivan Vavra (ivan.vavra@skolskenovine.hr)GLAVNA UREDNICA Irena Kustura (irena.kustura@skolskenovine.hr)UREDNIŠTVO (redakcija@skolskenovine.hr), Marijan Šimeg (marijan.simeg@skolskenovine.hr), Ivan Rodić (ivan.rodic@skolskenovine.hr), Branko Nađ (branko.nadj@skolskenovine.hr), Ivica Buljan (ivica.buljan@skolskenovine.hr)

LEKTORICA Ivana ČavlovićGRAFIČKI UREDNIK Nenad PejuškovićTAjNIŠTVO (info@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712RAČUNovoDstvo, PREtPLAtA (pretplata@skolskenovine.hr) OGLAŠAVANjE (oglasi@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

ŽIRo RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-1110168174 / Privredna banka

IBAN: HR6723600001101381687 / Zagrebačka banka HR2523400091110168174 / Privredna banka

DEvIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)tIsAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb

CIjENA Pojedinačni broj: 12 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 375 KN / Pojedinci - 195 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Mađarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €CIjENA OGLAŠAVANjA (bez PDV-a): 1/1 str. 7000 KN (zadnja i treća 8000 KN), 1/2 str. 4000 KN (zadnja i treća 4500 KN), 1/3 str. 3000 KN, 1/4 str. 2000 KN, 1/8 str. 1500 KN

Školske novine izlaze uz financijsku potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

/Redakcija Školskih novina ne dijeli sva objavljena mišljenja svojih suradnika./

napisao

igor Matijašić, oŠ Milana langa, Bregana

u samim početcima nastave na daljinu krenula su pomalo nepotrebna hvalisanja kako mnoge zemlje kopiraju naš stil. u isto vrijeme na terenu

sasvim realna slika – školama su se javljali i roditelji i učenici koji se (očekivano) nisu mogli prijaviti u sustav. Baš u ovakvim situacijama

pribranost nam je nužna, stoga ne smijemo poletjeti, već biti čvrsto na zemlji. i dobronamjerno upućivati na stvari koje se mogu doraditi

i popraviti u budućnosti…

3školskenovine

napisali Branko nađ i Marijan Šimeg

Prvi tjedni održavanja nastave na daljinu, nužne zbog zatvorenih škola, vrtića i fakul-teta uslijed epidemije koronavirusa, pokazali su još jednom da i u najtežim situacijama djeca i roditelji uvijek mogu računati na – učitelje. Naime, nakon što su u nedavnom štrajku pokazali ustrajnost i hrabrost, u ovoj situaciji online nastave i fizičke izolira-nosti od svojih učenika naši su prosvjetari pokazali da se znaju i mogu snaći u kakvim se god uvjetima našli. Bez obzira na počet-ne tehničke poteškoće, strah kod roditelja, nesnalaženje kod učenika, pa onda još i ra-zorni zagrebački potres koji je u cijeli proces unio dodatnu dozu nesigurnosti, hrvatski su učitelji svakodnevno u kontaktu sa svojom djecom. Ne samo da bi izvođenje nastave na daljinu funkcioniralo što je moguće kvalitet-nije, nego i da djeci poruče da su uz njih i s njima, iako trenutačno fizički odvojeni. Pri-znaju da nisu mogli ni sanjati situaciju gdje će sve odgojno-obrazovne ustanove u zemlji morati staviti ključ u bravu, ali isto tako navode da se ponose jedni drugima, jer su svi reagirali na zavidnoj razini. Čak i stariji

kolege koji nisu bili vični novim informacij-sko-komunikacijskim tehnologijama.

Nastava na daljinu najprije je počela na području Istarske županije, i to još u ponedje-ljak, 16. ožujka, u svim osnovnim i srednjim školama. Ravnatelj Strukovne škole Pula Ivo Bebek otkriva da su se ugodno iznenadili dje-com, jer se svi suvereno služe informatičkom tehnologijom.

Praksa na čekanju– Uvijek ističemo da IKT mora biti tek alat i pomoćno sredstvo u nastavi, nikad tehnologi-ja ne može zamijeniti čovjeka, nastavnika, ali u ovakvim trenutcima IKT je ipak vrlo kori-stan i zapravo spašava stvar – jasan je Bebek.

Nastavnici su u pulskoj školi vrlo brzo pripremili obrazovne materijale, dio su dobili od resornog ministarstva. Sve teče glatko, a kad i zapne zbog preopterećenosti sustava u Strukovnoj školi Pula prelaze na komunika-ciju putem Gmaila pa online nastava i dalje funkcionira.

– Nastavnici žele da učenici odrađuju svoje zadaće na vrijeme i, što se toga tiče, sve ide po planu. Učenici trenutačno ne mogu na stručnu praksu u frizerski ili kozmetički salon, ali ni to ne će biti problem. Dosad su

Nastava Na daljiNu ušla u četvrti tjedaN

Učitelji hrabre djecU, ali svi se boje kraja

školske godine

Hrvatski su prosvjetari opet na visini zadatka i uza sve tehničke probleme koji su obilježili početak nastave na daljinu uspostavili su redovitu komunikaciju s djecom i roditeljima. ima djece koja zabušavaju,

ali većina njih svoje je zadaće shvatila ozbiljno

P ocjenjivanje počinje

nakon Uskrsa Konačno su objavljeni načini vrjednovanja i ocjenjivanja nastave na daljinu. Prema planu resornog ministarstva, razredna nastava trebala bi do kraja školske godine biti bez novih ocjena, dok će se učenike predmetne nastave početi ocjenjivati nakon Uskrsa.

Učenici će ipak morati imati najmanje jednu ocjenu iz aktivnosti, jer je upravo zalaganje i aktivnost tijekom obavljanja zadataka u virtualnome okruženju ključan segment vrjednovanja u trenutač-nim uvjetima.

Niži razredi, dakle djeca od prvog do četvrtog osnovne škole, ne će imati nove usmene ni pismene ispite do kraja nastave godine. Bude li trebalo zaključiti ocjene, učitelji će to napraviti na temelju ocjena koje je dijete dobilo ranije, prije epidemije koronavirusa, u kombinaciji s ocjenom iz aktivnosti za niže razrede.

U ocjenjivanju učenika predmetne nastave koristit će se digitalni alati poput programa za matematiku Matific, GeoGebre ili nekih alata za izradu kvizova.

Škole su od MZO-a dobile konkretne upute s navedenim pri-mjerima vrjednovanja odnosno ocjenjivanja iz svakoga pojedinog predmeta.

Tjedan u kojem izlazi novi broj Školskih novina četvrti je tjedan nastave na daljinu, a iz ministarstva poručuju neka ga učitelji isko-riste za pripremu primjene novih modela ocjenjivanja. Učenici pak preduskrsni tjedan moraju iskoristiti za ponavljanje i rješavanje možebitnih zaostataka. Propuštene TV lekcije mogu potražiti na YouTubeu. (bn)

4 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

kad im zatreba i tad će to svima biti normal-no. Ovo je pokazatelj da, kad nas nešto prisili, možemo odraditi sve. I to pokazuje da onaj naš vječiti izgovor da nismo spremni nije točan.

A Ivan Kapović, vjeroučitelj iz Tomčićeve škole, priznaje kako su ih ove nesretne okol-nosti prisilile da u rekordnom roku pripreme i krenu s nastavom na daljinu. Da nije takva situacija, kaže, vjerojatno bi im za to trebalo nekoliko godina, i to je samo dokaz da učitelji i nastavnici mogu odgovoriti na sve izazove koji budu pred njima:

– Mi smo učionice pripremili doslovno u dva radna dana. Kad smo pokrenuli nastavu bilo je veliko opterećenje sustava, teško smo se prijavljivali i mi i učenici, ali je i to vrlo brzo riješeno. Oni koji su u razredu bili agilni, vrijedni, obavljali sve zadatke na vrijeme

imali tri dana nastavu i dva dana praksu, a sad će imati online nastavu pa će tek kad se situacija vrati u normalu odraditi i stručnu praksu. A do tada praksu djelomično uspije-vamo odraditi kod kuće pa djeca na mode-lima rade frizure, fotografiraju se uz uradak i fotografije šalju svojim nastavnicima. I primjenjujemo to u kojem god programu. Uspijevamo i digitalne materijale proraditi, ali treba imati na umu da djeca imaju udž-benike, priručnike, vježbenice pa se sve to može nadopunjavati i odraditi bez prevelike panike – kaže Ivo Bebek.

Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru, kaže da su samo u prvome tjednu nastave imali problema s lo-giranjem na mrežu. Njegova strukovna škola sad održava teorijsku nastavu, a praktična će i ovdje doći na red kad se Hrvatska riješi pro-blema s koronavirusom. Stručni nastavnici već učenicima daju zadatke da naprave nešto improvizirano:

– Imamo mnogo učenika i prateći i njih i nastavnike moram reći da se svi doista trude. Nikad to ne će biti ravno neposrednom radu u nastavi, ali učenike na najbolji mogući na-čin držimo u kontinuitetu učenja, a i roditelji su vrlo dobro prihvatili ovakav način rada na koji smo prisiljeni. Kad je riječ o državnoj maturi, mislim da ne treba ništa forsirati nego jednostavno sve odgoditi za određeno vrije-me. Upisi na fakultete još uvijek će se odraditi na vrijeme. A organizacija i izvođenje nastave na daljinu samo dokazuju da naši učitelji i nastavnici mogu napraviti sve, ne u nekoliko godina, nego u nekoliko dana, samo ih treba pokrenuti. I dokaz je da su svi spremni, samo treba krenuti u akciju.

Škole će se osuvremeniti, smatra Tomčić, i stvoriti uvjete za malo drukčiji rad. Kad koronavirus nestane ostat će školama sve online mogućnosti kojima će se moći koristiti

Potres koji je u nedjelju, 22. ožujka, pogodio Za-greb i okolicu prouzročio je znatnu materijalnu štetu. Stradale su obiteljske kuće, javne ustanove,

sakralni objekti. Ministarstvu znanosti i obrazovanja 23 osnovne škole, dvije srednje škole, 20 visokih učili-šta i 18 instituta prijavili su oštećenja na svojim zgra-dama. Riječ je o različitim oštećenjima, od pukotina na zidovima učionica, stubištu, padanja žbuke i crijepa pa do rušenja dimnjaka, napuknuća zidova i padanja ci-jeloga stropa. Neupotrebljivima za nastavak rada pro-cijenili su stručnjaci zgrade Staroslavenskog instituta i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada te zgrade Rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Medicinskoga fakulteta koje su oštećene i nisu za uporabu.

Sretna je okolnost da se potres dogodio u nedjelj-no jutro i da u školskim objektima nije bilo nikoga. Osnovna škola Markuševec u epicentru je potresa, ali prema riječima ravnateljice Gordane Horvat zgrada matične škole ipak nije katastrofalno stradala.

– Oštećeni su uredi i neke učionice. Statičari su napravili procjenu, zgrada je privremeno neupotre-bljiva, ali već je počela sanacija štete. Područna škola u Vidovcu sad je u funkciji, a u Bačunu gdje prostor dijelimo s dječjim vrtićem objekt je privremeno izvan

funkcije, ali i na njemu je već počela sanacija. Škola na daljinu ide redovito, učitelji i razrednici u stalnom su kontaktu s djecom i njihovim roditeljima. Dio materi-jala imaju putem televizijskih kanala, dio u virtualnim učionicama i nema zastoja bez obzira na potres. Svi smo u šoku, izlazimo učenicima ususret vezano za školske obveze, ali znamo da će sve zadaće napraviti, da ništa ne će izgubiti – ističe ravnateljica Gordana Horvat.

nije sve tako CrnoČini se da su najviše stradale tri odgojno-obrazovne ustanove na zagrebačkom Gornjem gradu. No, kako kaže Ljubica Banović, ravnateljica Učeničkog doma Marije Jambrišak, nije sve tako crno kako je u prvi mah izgledalo.

– Na sjevernoj strani krovišta odvojio se dio krova i popucao je zid, ali na svu sreću sobe nisu jako oštećene niti znatno stradale, osim što je u nekima otpala žbuka. Vidljive su pukotine na spojevima stropa i zidova. Prizemlje, prvi i drugi kat u dosta su dobrom stanju, bilo je malo otpale žbuke, prašine, ali to smo odmah počistili. U dvorište i atrij nismo se usudili, jer su u taj dio pala dva dimnjaka i dio zida te je još uvijek opa-snost da se nešto uruši. Građevinski su nam inspektori nakon pregleda zgrade rekli da šteta nije tako velika, ali da je zgrada opasna i da će odmah ići u sanaciju – kaže Ljubica Banović.

Damir Jelenski, ravnatelj Gimnazije Tituša Brezo-vačkog, kaže da nije mogao doći k sebi kad je ugledao prizore u svojoj gimnaziji nakon nedjeljnog potresa:

– Dobili smo žutu naljepnicu, zgrada je privremeno neupotrebljiva. Pukotine na zidovima izgledale su za-strašujuće, međutim stručnjaci statičari su nas smirili

Zagreb u potresu oštećeNa 63 objekta ustaNova u zNaNosti i obrazovaNju

nasreću, Bez stradaliH ljudiUžasno se osjećamo, nemoćni smo U ovim trenUtcima, pitanje je gdje ćemo biti izmješteni, a još k tome tU sU i problemi s pandemijom koronavirUsa. no najvažnije je da ostanemo živi i zdravi, a zidove ćemo sanirati, priznaje radovan librić, ravnatelj gornjogradske gimnazije

kako djeci organizirati radni dan

Učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole trebali bi dnevno provesti pet sati učeći, a to uključuje sudjelovanje u nastavi na daljinu i pisanje

zadaća, ponavljanje i ostale aktivnosti vezane za obrazovanje. Učenici viših razreda osnovne škole trebali bi dnevno imati ukupno šest sati poučavanja i učenja, a učenici od prvog do trećeg razreda srednje škole sedam, dok je za maturante preporučeno osam sati dnevno tijekom radnog tjedna. To podra-zumijeva tri sata nastave prijepodne, dvosatnu pauzu za ručak te dva sata za pisanje zadaća, učenje i ostale aktivnosti tijekom poslijepodneva. Od roditelja se očekuje da pomažu svom djetetu, rade s njim i komuniciraju s učiteljima.

To su samo neki od prijedloga iz preporuka o organizaciji radnog dana učenika tijekom održavanja online i televizijske nastave, koje je 27. ožujka učenicima, roditeljima i prosvjetnim djelatnicima poslano iz Ministarstva obrazovanja, a sve kako bi se opterećenja za učenike uravnotežila na razini svih škola u Hrvatskoj.

Štete od potresa u Ud Marije jambrišak

5školskenovine

takvi su i u virtualnoj nastavi, a oni drugi ta-kođer su zadržali svoje radne i ostale navike. I gotovo da nema nekakve vidljive razlike, osim što nismo fizički prisutni u razredu – govori Kapović.

uskladiti ritam svih školaPraktične nastave dakle trenutačno nema, jer su zabranjena bilo kakva okupljanja, ali i zadarska i druge strukovne škole to će odraditi kad prođe epidemija, a dotad će izvoditi uglavnom teorijsku nastavu. I u tome sudjeluju nastavnici praktične nastave koji učenicima daju određene zadatke ne bi li ih uputili u stručne sadržaje i pripremili za ono što ih čeka.

– Najvažnije je trenutačno kako za djecu zadržati kontinuitet nastave, kako ih maknuti s ulice – smatra Kapović.

Dodaje da je sve ostalo nevažno, popravit će se i nadoknaditi svi mogući nedostatci kojih će sigurno biti dok će nastava biti na daljinu. Ali vidi kod svih kolega da s vreme-nom stvari mnogo bolje funkcioniraju.

I u OŠ Jure Filipovića u istarskom Barba-nu koju pohađa oko 170 učenika bilo je od prvoga dana poteškoća s uspostavljanjem veze, prijavom u sustav i ulaskom u virtualne učionice. Kako kaže ravnateljica Smiljana Vale, najveće se opterećenje događalo od jutra do podnevnih sati kad su svi na mreži, no navečer se veza popravi. To je i logično, jer se oko pola milijuna korisnika, djece i učitelja, istodobno prijavljuje u sustav i serveri su zagušeni:

– Niži razredi prate nastavu na Trećem programu HTV-a, a učiteljice im šalju mate-rijale putem mailova i grupa na Viberu, dok predmetnu nastavu radimo prema našem rasporedu s materijalima koje su učitelji pripremili za virtualnu učionicu. Svakod-nevno pripremaju i najave učenicima što će

raditi sutradan. Online nastava svima nam je izazov, ali sve ćemo mi to riješiti – sigurna je Vale.

Nacionalni raspored nastave na televizij-skim kanalima donesen je na temelju kuri-kuluma, ali osnovne škole rade u vlastitom ritmu pa se neke stvari ne poklapaju. Zato su i učitelji u različitom ritmu izvođenja pojedinih nastavnih jedinica pa nisu svi na državnoj razini u tom smislu sinkronizira-ni. Ista je situacija i u Barbanu te ravnatelji-ca Vale govori da su im stoga jako korisni sadržaji koji su na raspolaganju i putem televizijskih kanala i putem velikog broja digitalnih materijala koje učitelji pohranju-ju na Loomenu.

– Učitelji se u virtualnim učionicama jako trude, učenici isto tako, izrađuju svoje za-datke i u prvih nekoliko tjedana možemo svi biti zadovoljni. Vjerujemo da možemo tako nastaviti dokle god bude trebalo, nadajmo se što kraće – navodi Vale.

Učiteljica engleskog jezika Paula Perko-vić u OŠ dr. Jure Turića u Gospiću radi 16 godina i priznaje da nikad nije mogla ni za-misliti da će zbog bolesti i virusa biti zatvo-reno pola zemlje. A škola se mora održavati na daljinu, jer ne smiju biti u fizičkom kontaktu sa svojim đacima. Srećom, kaže, već se godinama usavršava i educira upravo u području online nastave, pa se snašla u svemu vrlo brzo.

– Svi radimo koliko god možemo i znamo, pa se na razini naše škole nastava na daljinu odvija prilično dobro. Budući da sam školski koordinator za raspodjelu tableta, instalirali smo na njih aplikaciju Teams, putem koje rade viši razredi. Malo smo imali poteškoća s vremena na vrijeme s preopterećenjem sustava, ali i to je riješeno. Vjerujem da je svima nama ovo novo okruženje, ali gdjegod je zapelo učitelji su svojom snalažljivošću i

sanja Ćurin, dv vanđela BožitkoviĆ, hvar

djeca treBaju vrtiće, a Mi njihNikad se u povijesti ovo nije dogodilo, da djeca ne smiju u vrtiće, škole, da se ne smiju družiti ni igrati na igralištima

Odluka Vlade RH o zatvaranju svih hrvatskih vrtića, škola i fakulte-ta posebno je teško pala djelatnicima u predškolskom odgoju

i obrazovanju. Ravnateljica hvarskoga DV Vanđela Božitković otkriva nam da su svi tužni, jer, kaže, djeca trebaju vrtiće, a njihove tete – dječji smijeh, žamor i ciku. Sve je do daljnjega – na čekanju:

– U našem vrtiću svaki dan tri osobe dežuraju, dvije odgojiteljice i jedna kuharica ili spremačica. One dolaze u 6,30 i čeka se eventualni dolazak djece do 9,30 sati. Ako dotad ne dođe nijedno dijete, onda naše djelatnice odlaze kućama. Prvi tjedan kad je došla odluka o zatvaranju škola i vrtića iskoristile smo za potpuno dezinficiranje, čišćenje i uređi-vanje vrtićkih prostorija, inventara, igračaka, didaktičkog materijala.

DV Vanđela Božitković ima 170 djece. Dosad nijedno dijete nije došlo na zbrinjavanje u vrtić, što je možda i bolje, jer su se srećom roditelji snašli na druge načine. Neki roditelji rade od kuće, neki koji su odlazili na posao u Split sad rade u otočkim ispostavama i poslovnicama.

– Budući da se situacija ne smiruje, vjerujem da ćemo ovim režimom raditi i dalje, na što smo spremni, ali nam svima teško pada. Nikad se u povijesti nije dogodilo da djeca ne smiju u vrtiće, škole, da se ne smiju družiti ni igrati na igralištima. Svi smo zbunjeni, htjeli bismo funkcioni-rati normalno, jer nam je to najzdravije, i za psihu i za tijelo. Međutim, tako je kako je. Vrtić zjapi prazan. Budite sigurni da nitko nije sretan zbog toga što ne radi. Nije nam ovo godišnji odmor, mi volimo i želimo biti s našom djecom, biti kreativni, biti na usluzi i djeci i roditeljima. Zato nam svima želim snage i ustrajnosti, jer i to će proći.

rekavši da nije tako strašno te da na dva mjesta treba pojačati konstrukciju zgrade i sanirati dimnjake koji su pali u školsko dvorište. Trebat će sanirati zgradu i naći majstore da to naprave, ali pitanje je kad će to biti u cijeloj ovoj situaciji s pandemijom koronavirusa.

ZaBrana ulaskaU neposrednoj blizini smještena je i Gornjogradska gimnazija, koja je također stradala u potresu.

– Gimnaziju su uništili dimnjaci koji kod rekon-strukcije prije petnaestak godina nisu sklonjeni, a nepotrebni su. Dva su se dimnjaka urušila, a najviše je stradao aneks zgrade gdje su uredi za administra-tivne djelatnike i ulaz u školu i zato se školom ne možemo koristiti – rekao je ravnatelj Gornjograd-ske gimnazije Radovan Librić, izrazivši nadu da

će se kvalitetnom sanacijom omogućiti povratak u gimnazijsku zgradu koja je proglašena privremeno neupotrebljivom zbog velike opasnosti da se pojedi-ni dijelovi uruše.

– Užasno se osjećamo, nemoćni smo u ovim tre-nutcima, pitanje je gdje ćemo biti izmješteni, a još k tome tu su i problemi s pandemijom koronavirusa. No najvažnije je da ostanemo živi i zdravi, a zidove ćemo sanirati. Nastava nam teče bez problema, uspjeli smo sve postaviti na dobre temelje, a nakon potresa nam možda tek desetak učenika ima teškoća, jer su se mo-rali iseliti iz svojih domova pa nemaju internet. Ali i to će se prevladati. Važno je da smo svi uz naše učenike, da im pomognemo da svladaju nastavne sadržaj i da prevladaju šok zbog potresa – zaključio je ravnatelj Radovan Librić.

Zagreb u potresu oštećeNa 63 objekta ustaNova u zNaNosti i obrazovaNju

nasreću, Bez stradaliH ljudi

Ud Marije jambrišak - vanjska oštećenja

napuknuća opasna po život – gimnazija tituša Brezovačkog

6 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

inicijativom ipak došli do učenika i prenijeli im potrebne zadatke.

oCjenjivanje nePoZnatoSad svi učenici predmetne nastave ove gos-pićke škole imaju tablete putem kojih prate nastavu i dobivaju zadatke, a škola je podije-lila laptope i obiteljima slabijega imovinskog stanja, koje nemaju računalo kod kuće. Za niže su razrede izabrali aplikaciju ClassDojo, online sustav za upravljanje učionicom, u kojem su se dobro snašli. Sad je barem pre-poznata korisna strana ove silne tehnologije kojom su okruženi:

– Ipak, ovo je samo nadomjestak prave škole, jer se učiteljicom osjećam tek u svome razredu, okružena svojoj djecom, čiji smijeh mogu čuti i zagrljaj im dati. Nadam se da će epidemija što prije nestati, pa da i škole ponovno ispuni dječji žamor i svakodnevna vesela strka.

Slično razmišlja i Vanja Rupčić, koja mate-matiku predaje 18 godina u OŠ prof. Franje Viktora Šignjara u podravskome Virju. Ni ona dosad nije mogla zamisliti situaciju u ka-kvoj su se posljednjih tjedana našle hrvatske škole. Definitivno ne u ovakvome opsegu, kaže, da nam cijela država bude online i da djeca ne smiju jedni k drugima niti u škole. Upravo je zbog toga ponosna na cijeli školski kolektiv, jer su se preko noći našli u ovoj situaciji i zapravo snašli odlično:

– Bilo je određenih tehničkih poteškoća i nesnalaženja, ali naš učiteljski tim odlično funkcionira i sve smo uspostavili na najvišoj mogućoj razini. I djeca su to odlično prihvati-la. Oduševljena sam njihovim odazivom, ali i savjesnošću, jer i oni shvaćaju da im ovo nisu praznici niti da sad mogu spavati po cijele dane. Stoga definitivno tvrdim – nastava na daljinu iz Virja funkcionira sjajno – napomi-nje Rupčić.

Njezin radni dan izgleda otprilike ova-ko: obično učenicima ujutro ili večer prije postavi zadaću u platformi Teams, daje im i materijale iz kojih mogu učiti, zatim pove-znice, prezentacije, skice koje im napravi rukom i pusti ih recimo do idućeg dana da joj daju povratnu informaciju, fotografiraju svoju zadaću ili što već treba. Onda učiteljica to pregleda, komentira svakome njegov rad i objavi prije nove zadaće rješenja s detaljnim postupcima, ako nisu razumjeli zadano. I onda ispočetka.

– Uglavnom, cijeli nam dan traje nastava, nema striktnoga radnog vremena, jer se trudim na svaki dječji poslani odgovor što prije povratno odgovoriti, bez obzira na doba dana, budući da znam da im je itekako važna ta povratna informacija.

Jasno, veći su izgledi da se kod ispunjava-nja zadaća prepisuje, ali svjesna je Rupčić da

su se djeca uvijek snalazila prepisivanjem, šalabahterima, i to nije ništa novoga. Neka se snalaze, kaže u šali, snalažljivi ionako op-staju. Međutim, primijetila je da ih je većina itekako svjesna ozbiljnosti situacije te i sami shvaćaju kako moraju pokazati odgovornost, prisebnost, jer se radi o njihovu znanju, nji-hovoj budućnosti.

– Potraje li ovo i budemo li morati završiti školsku godinu u ovim uvjetima, ocjenjivati, zaključivati ocjene, iskreno ne znam što će i kako biti. Vjerojatno ćemo raditi nekakve vremenski ograničene online testove, iako mislim da to zasad još nije potrebno. Uvijek sam optimist i vjerujem da ćemo se u skorije vrijeme vratiti u svakodnevnicu i normal-no funkcioniranje – nada se naša virovska sugovornica.

udžBeniCi i dalje PostojeRavnateljica sisačke OŠ 22. lipnja Azra Rađe-nović otkriva nam kako su se dogovorili da se roditeljima šalju poruke na elektroničku poštu, jer stvaranje grupa na WhatsAppu i Viberu samo izaziva kaos i iscrpljuje učitelje. Naime, u grupi svi pišu komentare i kad treba i kad ne treba, a ovako učitelj komunicira samo s roditeljima kojima doista treba nešto pojasniti.

– Vrlo je teško imati nadzor nad time jesu li se tijekom dana svi učenici prijavili u sustav i razvijamo tehnike kako to regulirati. Mora-mo i sebi ostaviti dovoljno vremena za rad, a ne da smo stalno u virtualnoj učionici ili zbornici, ali ipak moramo biti međusobno informirani.

Najteže je, ističe Rađenović, organizirati nastavu za učenike s teškoćama u razvoju, jer imaju učenike koji se školuju do 21. godine života i koji imaju teškoća s čitanjem, pisanjem, a kamoli da vladaju digitalnom tehnologijom. Ima i roditelja koji nemaju digitalne kompetencije, pa za te učenike jednom tjedno zemaljskom poštom šalju is-pisane aktivnosti i zadatke koje mogu raditi kod kuće. Knjižničarka i pedagoginja pak dnevno na mrežnoj stranici objavljuju upute i materijale za učenike i roditelje.

– Mislim da je glavni problem predimen-zioniranost sadržaja koji učitelji šalju uče-nicima i zahtjevi da im uratke vraćaju kako bi se uvjerili da su učenici sve to prošli. Učenici su zatrpani zadatcima i materijali-ma, a svi bi htjeli da to bude u realnom vre-menu i da im učenici to vrate. Očito neki učitelji ne shvaćaju da nastava na daljinu ne obuhvaća sve one elemente koje obuhvaća nastava u razredu. Naime, ovakav oblik

marinko PlaZiBat, oš retfala, osijek

nejednaki uvjeti u cijeloj državiUčitelj hrvatskog jezika u osječkoj OŠ Retfala

Marinko Plazibat kaže da se i on, ali i svi kolege u školi, od prvoga dana nastave na daljinu trude i traže najbolje putove kako učenicima približiti nastavne sadržaje u ovim prilično zahtjevnim uvjetima.

– Valja uzeti u obzir da u mnogim obiteljima ima više školaraca, da ne mogu svi istodobno raditi na jednom računalu, da neki učenici možda i nemaju računalo ili tablet i da ne stignu sve promptno odraditi. Neki se pak učenici ne mogu lako ni brzo snaći u tom virtualnom okruženju, dok su neki nevjerojatno spretni i odrade svaki zadatak u rekordnom roku.

Plazibat također primjećuje da, baš kao u klasičnoj školi, i u online verziji neki đaci imaju izgovor pa ne naprave ništa, jer uvijek može biti kriva veza, nepostojanje uvjeta za rad ili neki treći razlog. Ali takvi se izvlače uvijek. I dalje ima djece, kaže, koja nemaju računalo ili tablet pa i to treba uzeti u obzir. Ima i škola iz malih mjesta gdje roditelji i djeca nemaju ništa od te tehnike, nemaju ni internet, ni elektroničku adresu.

– U Slavoniji ima sredina u kojima su roditelji vrlo niskog obrazovnog statusa i ne mogu niti motivirati niti pomoći svom djetetu u učenju i svladavanju na-stavnih sadržaja. I takvim se učenicima i roditeljima treba prilagoditi, ponuditi im drukčiji ritam rada, jer oni online ne mogu funkcionirati. Nisu oni za to krivi, jednostavno se dogodilo da smo morali prijeći na nastavu na daljinu, a ne po-stoje svugdje u Hrvatskoj jednaki uvjeti za to. I te razlike su očite, samo mnogi učitelji jednostavno ne znaju kakva je situacija u kojoj obitelji pa ni ne mogu primjereno reagirati.

Plazibat predaje u šestom, sedmom i osmom razredu te svaki dan odrađuje načelno raspored sati kakav bi bio da smo u razredu. Trenutačno ne vrjednuje i ne ocjenjuje učenike već radi bilješke, ako primijeti da se netko posebno ističe u radu i da je jako dobro napravio zadaću. Sprema se i on za scenarij da će nastavnu godinu trebati završiti – online.

za znanstvenU borbU protiv koronavirUsa – 14 milijUna kUna

H rvatska zaklada za znanost, uz financiranje Ministarstva znanosti i obrazovanja, raspisala je poseban natječaj vrijedan 14 milijuna kuna,

namijenjen znanstvenicima u borbi protiv koronavirusa. Financiraju se te-meljna i primijenjena istraživanja koja stvaraju novo i unaprjeđuju postojeće znanje o zaraznim bolestima uzrokovanima koronavirusima te istraživanja koja istražuju društvene aspekte pandemije i učinak pandemije na obrazov-ni sustav.

Kandidati svoje prijave mogu podnijeti najkasnije do 20. travnja 2020. u 13 sati.

Po projektu, znanstvenici mogu dobiti od 600 tisuća do 1,5 milijun kuna, za razvoj novih pristupa u dijagnostici COVID-19, razvoj novih cjepiva, tre-tmana, lijekova i pripravaka te od 400 tisuća do 750 tisuća kuna za istraži-vačke teme o društvenim i obrazovnim aspektima pandemije. Financira se 18 mjeseci trajanja projekta.

Svrha je ovog natječaja bolje razumijevanje biologije i patogeneze korona-virusa, specifično virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19, upravljanja krizom tijekom i nakon epidemija uzrokovanih koronavirusima te organiza-cije i provedbe nastave na daljinu na svim obrazovnim razinama.

odgoda državne matUre?

Očekivano, trenutačna situacija najviše zabrinjava maturante. Ne zna se kako

će se zaključivati ocjene, a još manje na koji bi način trebala biti organizirana i održana državna matura. Ali je vrlo izgledno da će se rokovi mature morati pomicati, prije svega datum eseja iz hrvatskog jezika koji se trebao pisati 16. svibnja.

Iz resornog ministarstva poručuju da su u razradi tri-četiri moguća scenarija, a posto-ji i opcija da se ljetni rok mature potpuno premjesti za jesen. Istodobno, internetom se širi i peticija kojom učenici završnih razreda srednjih škola traže da se gradivo za ovogo-dišnju maturu prilagodi, a nakon toga i da se matura ukine. Takvu je peticiju potpisalo neko-liko tisuća maturanata. Poručuju vladajućima: „Omogućite nam da se na fakultete upišemo na temelju prosjeka ocjena ili prijamnog ispita.” Mnogi smatraju da se s odlukom o državnom maturi već kasni.

7školskenovine

nastave i od roditelja zahtijeva da s djecom više-manje stalno budu za računalom kako bi se sve odradilo na vrijeme. No roditelji nisu prosvjetari, a sad moraju preuzeti dio učiteljskog posla na sebe – objašnjava Rađenović i dodaje:

– Kad je sve počelo, bila sam skeptična, ali već nakon dva tjedna vidimo da se mnogo toga može realizirati. Ipak, ako stalno govo-rimo da digitalnih sadržaja treba biti najviše 30 posto u nastavi, onda bi bilo dobro da učenike upućujemo i na udžbenik, radnu bi-lježnicu, na pisanje u bilježnicu, a ne samo na slanje svega u elektroničkom obliku svojim učiteljima. Zaboravili smo pisati i to da ima-mo udžbenike i uz to želimo da sve odrade u virtualnom svijetu.

Vjeroučitelj Saša Špoljarić iz koprivnič-ke OŠ Đuro Ester s učiteljem glazbenoga Mihaelom Kivačem administrator je nastave na daljinu za sva 32 razreda ove škole. I on pohvaljuje svoje kolege, jer su nove tehnolo-gije i novi način rada prihvatili bez ijednoga većeg problema ili nedoumice:

– Svi su radišni, marljivi, aktivni po cijele dane, nerijetko i u noćnim satima. Pripre-maju vlastite materijale koje daju djeci, kako nijedan segment školskog programa djeci ne bi ostao nejasan. Učenicima je omogućeno i da određene sadržaje pogledaju na TV pro-gramima, gdje se emitiraju nastavni sati.

ostati ZdravOd prvoga do osmoga razreda organizirali su virtualne učionice, koje su zaživjele već nakon nekoliko dana, jer su u početku i u Koprivnici imali problema s preopte-rećenim sustavom na razini države. Vrlo su brzo shvatili, govori Špoljarić, da će razredna nastava teško funkcionirati putem Vibera, kako je prvotno bilo zamišljeno, pa su i te niže razrede uključili u platformu Yammer.

- Svjesni smo da neizbježno uskoro dolazi vrjednovanje, ocjenjivanje učenika, za-ključivanje ocjena. Prvo pitanje koje smo postavili bilo je kako vrjednovati određene stvari. Svaki će nastavnik u skladu sa svojim kriterijima vrjednovanja, prema zahtjevi-ma svog predmeta, osmisliti neke načine ocjenjivanja. Neki se nastavnici putem Vibera čuju izravno s učenicima, popričaju s njima, drugi učitelji traže sastavke, neki putem sustava Loomen, Google ClassRoo-ma ili drugih aplikacija provjeravaju nau-čeno. Potiču učenike na samovrjednovanje, svi se pripremajući na ono što nas čeka ako kriza potraje. Najbitnije je da svi ostanemo zdravi, da materijali dođu do učenika i da svi u sklopu svojih mogućnosti odrade, da završimo uspješno školsku godinu – ističe Saša Špoljarić.

Martina Mavrek profesorica je engleskog jezika. U Gimnaziji Josipa Slavenskog iz Čakovca radi od 2001. godine i kaže da nikad nije očekivala ovakvo stanje.

– Ovo je znanstvena fantastika, tim više što se sve praktički dogodilo u tjedan dana. U petak obustava nastave, već u ponedjeljak – krećemo na daljinu!

Međutim, naglašava Mavrek da su njihovi gimnazijalci uvijek bili odgovorni i savjesni te su vrlo ozbiljno shvatili ovaj način rada.

– Djeca nam sama govore kako im je ne-vjerojatna brzina kojom smo se organizirali i uhodali, i oni kao učenici i mi profesori. Sve je zaživjelo brže i bolje nego što smo se na-dali. Bitna je dakako redovita komunikacija s učenicima, stalno ih valja motivirati, poticati, držati ih aktivnima. Jako se lako opustiti. Čim nikoga ne vidiš niti imaš kakvoga odraslog da ti daje zadatke i aktivnosti, teško je zadržati taj radni elan kakav djeca imaju kad su svaki dan u učionicama.

Profesorica iz Čakovca kaže da se trudi dje-ci zadati zanimljive zadatke, ne samo nekakve

podatke, činjenice, već vježbe koje ih tjeraju da budu proaktivni, kreativni. Nešto što je njima blisko. Tako im je zadala da pročitaju neki tekst, da se snime kako ga čitaju, da čuje i taj izgovor engleskoga, da oni čuju sebe međusobno. Sve ih je taj zadatak nasmijao, ali je bio itekako koristan.

– I meni je kao profesorici lakše, to-plije oko srca kad im čujem glasove, kad čujem kako dišu u ovo krizno doba. Sva-kom profesoru nedostaje njegov razred, komunikacija na svakodnevnoj razini, taj ljudski kontakt. Cijeli je nastavni proces, to je svima jasno, mnogo jednostavniji kad si s njima u razredu. Na licu mjesta rješavaš problem, učenik postavi pitanje, odmah mu odgovaraš. Ovako, kad sve radimo naknad-no, kad naknadno odgovaraš na pitanja i rješavaš nedoumice, sve postaje mnogo teže i zahtjevnije. Zato skidam kapu i učenicima i kolegama što smo svi zadržali prisebnost i hladne glave. Nitko se zasad još nije slomio pod pritiskom, a vjerujem i da ne će, jer smo jedni drugima velika podrška. A ako ćemo školsku godinu morati zaključiti na daljinu, onda ćemo se snaći i u tome. Velika je stvar što smo pokazali odlučnost i smirenost u tim prvim danima, tjednima i sad imamo osjećaj da možemo sve, pa i zaključiti ocjene na daljinu – ističe Mavrek.

vjerovati jedni drugimaNajvažnije je od svega, dodaje, da učenici znaju da moraju sami odraditi sve na najbolji način, dati sve od sebe, jer ih čeka državna matura. Znaju da nema smisla muljati i varati tijekom ove online nastave, jer bi im to ka-snije moglo doći na naplatu. Zato beskrajno vjeruje svojim đacima, a oni vjeruju svojim profesorima:

– Moramo uostalom pokazati malo vjere jedni u druge i ne razmišljati o najcrnjim scenarijima i nedostatcima cijelog sustava. Funkcionira, a to je najvažnije!

Zaključavanje škola i izolacija od učenika isprva je šokirala i djelatnike primorske OŠ Kraljevica. Učiteljica razredne nastave Sunči-ca Vučković u nastavi radi 28 godina i ovakvu je izolaciju dosad samo mogla sanjati ili čitati o njoj u nekoj knjizi. Njezin razred funkci-onira sjajno u ovim okolnostima zato što su uspostavili nastavu na daljinu u programu EdModo. Naime, s djecom je sudjelovala u jednome projektu Učiteljskog fakulteta u Rijeci, gdje su radili i naučili raditi u digital-nom okruženju, posebno u sustavu EdModo. Stoga je Vučković u razgovoru sa školskom informatičarkom odlučila izabrati tu platfor-mu za online nastavu, jer su pretpostavile da će se drugi preporučeni sustavu rušiti zbog preopterećenja.

– Naravno, mnogo nam pomažu sami roditelji koji su se zaista jako uključili kako bi nastava na daljinu uspjela. Bojim se da se situacija ne će smiriti i da će odluka o zatva-ranju škola morati biti produžena i nakon 19. travnja, pogotovo kad gledamo kakva je situacija u Kini, Wuhanu, oni tek nakon tri mjeseca kreću s normalizacijom života. Mi nažalost nismo ni blizu tome – svjesna je naša sugovornica iz Kraljevice.

Škole će očito nastavnu godinu trebati dovršiti na daljinu. Najteže će biti učiteljima koji ocjenjuju osmaše, kao i srednjoškolskim profesorima koji spremaju maturante (za koje se subotama na programu RTL2 emitiraju pripreme za državnu maturu). No unatoč toj neizvjesnosti, učiteljica Vučković smatra da ta završna ocjena nije ni bitna. Bitno je, kaže, sačuvati živu glavu i zdrav razum:

– Da ne izgubimo školsku godinu, i zbog štrajka i zbog koronavirusa, da ne ukrademo djeci godinu života. Jako nam je daleko taj kraj godine, to zaključivanje, a opet jako bli-zu. Nije nam svejedno, a nije ni djeci. Pamtit ćemo definitivno ovu školsku godinu – cijeli život!

željka raBuZin, oš PetrijaneC

rastali smo se uZ matoŠaUčiteljica hrvatskoga Željka Rabuzin i njezini učenici ovih su dana

trebali pakirati kovčege i spremati se za tjedan dana boravka u Školi stvaralaštva Novigradsko proljeće. U svojoj školi Rabuzin već dva desetljeća vodi dramsko-recitatorsku i lutkarsku družinu, radijsku družinu, koordinatorica je kulturno-umjetničkog djelovanja škole, voditeljica Aktiva učitelja Hrvatskoga jezika, članica tima za Erasmus+, učiteljica mentorica.

Njezino malo selo Petrinjanec smješteno je u Varaždinskoj županiji blizu Slovenije. Sad je sa svojim učenicima trebala biti na mobilnosti u Istanbu-lu, a prije toga u Sofiji.

Zadnji sat uživo bila je obrada Matoševa soneta Srodnost. Zadnje vrjed-novanje bio je krasnoslov soneta, prisjeća se Rabuzin:

– U prvom online susretu s učenicima bila sam uznemirena, no trudila sam se da oni to ne osjete. Oformili smo i usporedne učionice ako ove ta-koreći padnu. Napredujemo, dostupni smo jedni drugima stalno, osim dok spavamo. U tom prvom susretu obratila sam im se više kao majka nego kao učiteljica. Takva su vremena, ali često im se tako obraćam, jer mi smo i odgojni djelatnici, što se često zaboravlja – govori učiteljica Željka.

Ubrzo je shvatila da će se problematika u virtualnom razredu uvelike razlikovati od one uobičajene. S učenicima je dogovorila pravila – kad joj se i u kojoj grupi moraju javiti. A jedan od problema s kojima se susreću na razini škole jest da su po razredu aktivne tek dvije trećine učenika:

– Kod nekih je zakazala tehnologija, neki su potrošili svoj internetski paket, neki još nisu dovoljno informacijski odnosno informatički pisme-ni, kod nekih su prisutni ozbiljni socijalni problemi, neki su preemotivno doživjeli sve ovo i ne snalaze se, a neki jednostavno nisu zainteresirani za učenje pa ga žele izbjeći kao i tijekom normalnoga nastavnog procesa. No problem je na vrijeme prepoznat pa ravnateljica i cijeli tim nas učitelja i stručnih suradnika kao i romske pomagačice tražimo najbolje rješenje. Naravno, ključni su i roditelji – zaključuje Rabuzin.

PriZnanje osmaša iZ varaždinske žuPanije:

nedostaju Mi prijatelji!Nastava na daljinu iz moje perspektive ima dobre i loše strane. Godi

mi što mogu malo dulje spavati, ali mi nedostaju prijatelji i učitelji koje želim redovito viđati ovu zadnju godinu osmogodišnjeg školovanja. Što se tiče digitalnih tehnologija, snalazim se izvrsno. Smatram da učitelji pojedinačno nisu prezahtjevni, ali katkad ne misle o tome da imamo i 15 drugih predmeta i da nemamo baš vremena na bacanje. Obrazovni pro-gram na televiziji nije baš učinkovit, za sve je premalo vremena pa je teško pratiti još i televiziju. Za one koji je prate dobro je što se lekcije škole na daljinu mogu pogledati naknadno na YouTubeu. Nekad mi ovo dobro dođe da se malo odmorim, ali nedostaju mi prijatelji i učitelji s kojima radim. Glazbenu školu odrađujem putem videopoziva, a ostale aktivnosti trenu-tačno nažalost nemam. Nadam se da ću uskoro ponovno ući u razred, onaj pravi, odraditi scenski nastup na LiDraNu i da će sve što je odgođeno biti odrađeno u neka bolja vremena.

8 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

odluči na taj potez. No potaknut razvojem situacije diljem Europe morao je odustati od svog stava te uključiti sve obrazovne institu-cije u zemlji u sustav mrežnog učenja.

Nacionalni centar za obrazovanje na daljinu (CNED) već je razvio platformu za e-učenje kojom se od 2017. godine koristilo 237 tisuća učenika širom svijeta. Blanquer je rekao da je kapacitet te platforme 15 mili-juna učenika, a da Francuska ima oko 13 milijuna djece u cijeloj obrazovnoj vertikali, od vrtića do fakulteta. Naravno, prelazak s fizičke na virtualnu učionicu veliki je tehnič-ki, ali i društveni iskorak. Voditeljica fran-cuskog sindikata učitelja Francette Popineau rekla je da nije sigurna je li zemlja stvarno spremna za izazov koji je pred njom, budući da je za organiziranje virtualnih učionica potrebna i suradnja roditelja. Uz to kaže da nemaju sve potrebne alate za taj projekt, a nastavnici nisu odgovarajuće osposoblje-ni. Ipak, ako bi sustav dobro funkcionirao, mogao bi ubrzati usvajanje digitalnih alata u učionicama. Ali ako se spotaknu na samo

jednom koraku ljudi će u skoroj budućno-sti ozbiljno preispitati učinkovitost takvih sustava.

oBraZovne Platforme I 11 milijuna djece u Njemačkoj od 16. ožujka obrađuje nastavne sadržaje kod kuće i komu-nicira s nastavnicima putem novih kanala i platformi – Moodle, Schul.cloud, Zoom... Ali svatko uči drukčije. Tako učitelji petih razre-da jedne škole u Bonnu roditeljima mailom šalju radne materijale i zadatke koje učenici moraju obraditi, i to iz svih predmeta. Rodite-lji elektroničkom poštom dobiju i rješenja pa mogu i ispraviti zadaće, a nastavnici nude i opciju da im se riješeni zadatci vrate mailom pa da ih oni isprave. Digitalna komunikacija s učenicima viših razreda malo je zahtjevnija, budući da su njihovi nastavni sadržaji slože-niji pa često imaju pitanja na koja im roditelji ne znaju dati odgovor. Djeca stoga sa svojim nastavnicima komuniciraju na platforma-ma poput Moodlea – softvera za e-učenje, putem kojeg se mogu organizirati tečajevi i ispiti, te Schul.clouda putem kojega roditelji i nastavnici razmjenjuju poruke. Učenici uče uglavnom sami, ali kad zapne kontaktiraju se međusobno putem neke grupe na Viberu, WhatsAppu ili Messengeru i ubrzo zajednički dođu do rješenja. Također, nije rijetkost da srednjoškolski profesori organiziraju video-konferenciju putem platforme Zoom u koju su pozvani svi učenici. Na njoj im profesor daje sve organizacijske informacije i pita ih ima li kakvih nejasnoća sa zadatcima koje su dobili od pojedinih profesora. I to dobro funkcionira, budući da uglavnom svi učenici imaju računalo, tablet ili pametni telefon pa se svi mogu uključiti, a izravna je komunika-cija uvijek bolja nego prepiska putem elektro-ničke pošte.

Škole su zatvorene i u susjednoj Srbiji, a nastava se od 16. ožujka održava online od-nosno putem televizije, na programima RTS 3 za osnovnoškolce i RTS Planeta za sred-njoškolce. U srpskim su medijima objavljene osnovne smjernice za roditelje i učenike o nastavi na daljinu, a postavljena je i platforma rtsplaneta.rs te su snimljeni i mnogi nastavni satovi.

Od prvog do četvrtog razreda osnovne škole predavat će se online Matematika, Srp-

ako će sustav dobro funkcionirati, mogao bi ubrzati usvajanje digitalnih alata u učionicama. no ako se svjetski obrazovni eksperimenti spotaknu na samo jednom koraku ljudi će u skoroj budućnosti ozbiljno preispitati učinkovitost takvih sustava

Širenje virusa COVID-19 uzrokuje zdravstvene, gospodarske i društve-ne posljedice širom svijeta. Osim toga, ova će epidemija uzrokovana

koronavirusom imati jak utjecaj i na obra-zovanje, i to zbog zatvaranja škola i obu-stavljanja redovite nastave. No ova svjetska kriza može potaknuti i procvat internet-skog obrazovanja ili nas barem učiniti spre-mnijima za suočavanje sa sljedećim hitnim situacijama.

Čak 180 milijuna kineskih osnovnoškol-skih i srednjoškolskih učenika i studenata već se mjesec dana školuje od kuće. U Kini je proljetni semestar trebao početi 17. veljače, ali sad je odgođen na neodređeno vrijeme. Kao odgovor na tu situaciju, kine-ske obrazovne institucije masovno su prešle na online obrazovanje. A njihov su primjer s mjesec dana zaostatka slijedile i mnoge europske zemlje, koje su učionice u škola-ma zamijenile online učionicama u svojim domovima.

svjetski eksPeriment Francuska je jedna od njih. Odluka o zatva-ranju škola uslijedila je nakon višednevnih nagađanja i odbijanja francuskog ministra obrazovanja Jean-Michela Blanquera da se

u jeku svjetske epideMije koroNavirusa

izazovi pouČavanja na daljinu

Ova svjetska kriza mOže pOtaknuti i prOcvat internetskOg ObrazOvanja ili nas barem učiniti spremnijima za suOčava-nje sa sljedećim hitnim situacijama

9školskenovine

u jeku svjetske epideMije koroNavirusa

izazovi pouČavanja na daljinu

eseji, projekti, prezentacije, crteži i drugo. Sve to učenici mogu dostavljati mailom ili putem online platformi. A nakon normalizacije uvjeta i povratka u učionice, sve formativne ocjene i uvidi nastavnika mogu poslužiti za sumativno ocjenjivanje na kraju nastavne godine.

Također, osim nastave za redovite učenike, na isti je način organizirana nastava i za uče-nike pripadnike nacionalnih manjina te za učenike s posebnim obrazovnim potrebama.

Srpski ministar obrazovanja Mladen Šar-čević naglasio je da su u kratkom vremenu uspjeli snimiti kvalitetan školski program, koji je simulacija redovite nastave u školama. Program će se emitirati svakoga radnog dana od 8 do 18 sati, a posebno će biti mnogo nastavnih satova za učenike osmih razreda osnovne škole, koji se pripremaju za malu maturu. Ministar je istaknuo da se još ne zna kako će biti organizirana provedba toga završnog ispita za osmaše, ali je rekao da se tiskaju ispiti za probu male mature, kao i za malu maturu.

Priredila Ivana Čavlović

ski jezik i Priroda i društvo. Peti razredi imat će Matematiku, Srpski, Biologiju, Povijest i Geografiju, šestaši još i Fiziku, a sedmi i osmi razredi još i Fiziku i Kemiju. Srednje će škole od osnovnih predmeta imati online Mate-matiku, Srpski, Fiziku, Kemiju, Biologiju, Povijest i Geografiju.

Iako će učenicima na TV-u predavati profesori koji nisu njihovi, u matičnim će školama prosvjetni kadar biti zadužen za sve ostale nastavne sadržaje koji će se odvijati putem raznih platformi, mreža i elektroničkih sredstava komunikacije.

škola na televiZiji Dakle, nastavni sadržaj na trećem progra-mu Radio televizije Srbije bit će namijenjen učenicima osnovne škole. Svakodnevno, počevši od 8 sati, šest dana u tjednu, bit će emitirani posebno pripremljeni i prilago-đeni obrazovni sadržaji, koji su u skladu s propisanim planom i programom nastave i učenja. Bit će emitirani prema rasporedu po razredima, koji je dan ranije dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (www.raspo-rednastave.gov.rs). U dopisu koje je Mini-starstvo prosvete uputilo školama, u kojem su upute o provođenju nastave, navodi se da su istodobno s emitiranjem TV nastave učitelji obvezatni komunicirati s učenicima i njihovim roditeljima. Ova je preporuka identična za osnovne i srednje škole i od-nosi se na dodatne upute za učenje nakon emitiranih sadržaja (npr. dodatne pre-zentacije ili zadatci za vježbanje u radnoj bilježnici, domaća zadaća – eseji, analize, prezentacije, ilustracije, crteži i drugo). Da-kle, nastavnici će raditi na predmetima koji će biti manje zastupljeni učenjem putem te-levizije (glazbena i likovna kultura, tjelesni odgoj, strani jezici, tehnika i tehnologija, informatika i drugo).

Što se srednjoškolaca tiče, nastava se emiti-ra na programu RTS Planeta i sve će nastavne jedinice i teme biti dostupne na toj platformi. U dopisu koje je Ministarstvo proslijedilo svim školama navodi se da je obveza sred-njih škola na svojim mrežnim stranicama objaviti sve poveznice za pristup lekcijama i platformama za učenje, uz komunikaciju s učenicima ili njihovim roditeljima radi dodatnih uputa za učenje nakon emitiranih sadržaja. Eventualni dodatni radni materijali i prezentacije učenicima trebaju biti dostupni putem elektroničke pošte ili raznih grupa na mrežnim aplikacijama.

– Ako internet nije dostupan svim učenici-ma, ravnatelji i razredni učitelji dužni su obja-viti raspored svih nastavnih sati emitiranih na TV-u na mjestu koje je dostupno učenicima i roditeljima, primjerice školski ulaz, vanjska oglasna ploča i slično. Raspored satova može se prosljeđivati i putem SMS-poruka i druš-tvenih mreža – navodi se u uputi školama.

Osim TV-a, nastavnicima i učenicima osnovnih i srednjih škola na raspolaganju je i velik broj online platformi (Viber, Zoom, Microsoft Teams), kao i nacionalna platforma za online učenje „Moja škola”.

– Na taj način nastavnici i učenici mogu ostvariti interakciju i razmjenu materijala, kao i pratiti napredak učenika i potrebu za podrškom u ostvarivanju programskih sadržaja – navodi se u preporukama koje su dobile škole.

odgoda Završnog isPita? Cijelo će se vrijeme provjeravati odrađeno i naučeno. Naime, na temelju materijala koje nastavnici dostavljaju učenicima te povratnih informacija učenika nakon praćenja TV lek-cija i drugih obrazovnih sadržaja, učitelji će bilježiti podatke o napretku učenika do kojsih mogu doći različitom vrstom razmjene – do-maće zadaće, strukturirane vježbe i provjere,

kinesko iskustvo

kako pouČavati uMjetnost, glazBu, tjelesnu kulturu onlineK ineske su vlasti, zbog zatvaranja škola, 17. veljače pokrenule Nacio-

nalnu platformu obrazovnih resursa odnosno Nacionalnu učionicu u oblaku, zbirku online izvora koje su prikupile obrazovne vlasti u cijeloj zemlji. U proteklih nekoliko tjedana nastavnici, učenici i roditelji pohrlili su na druš-tvene mreže kako bi podijelili svoja iskustva nakon ovoga naglog prelaska na online učenje. U većini slučajeva, nastava iz predmeta koji se tradicionalno predaju uz pomoć ploče i prezentacija u PowerPointu, poput matematike i jezika, i dalje bi se mogla uspješno održavati pomoću online alata.

Ali što je s praktičnim predmetima poput umjetnosti, glazbe i tjelesne kulture, koji često zahtijevaju opremu, pokret i interakciju?

Zeng, učiteljica umjetnosti u osnovnoj školi u gradu Qingdao na sjeveroi-stoku Kine, počela je nastavu umjetnosti prijenosom uživo putem aplikacije DingTalk:

– Ovo mi je prvi put da poučavam online. Suočena s više od 200 učenika i roditelja iz osam razreda putem ekrana, bila sam pomalo nervozna, tako da mislim da moje poučavanje nije bilo naročito učinkovito.

Budući da nije moguće tražiti od učenika da fizički predaju rad, Zeng umje-sto toga prima fotografije crteža koje šalju roditelji, a ponosna na kreativnost svojih učenika svakodnevno dijeli njihove radove putem svog profila na platformi Weibo.

Učiteljica glazbene kulture u epicentru epidemije koronavirusa u Wuhanu Sun Xiaoxi snimila je videozapise koje je zadala učenicima da pogledaju. Na internetu je pronašla sadržaje o glazbi i izrezala ih na 20-minutne isječke, a odabrala je i neke jednostavne pjesme o temi borbe protiv virusa te ih analizirala s učenicima putem videoprijenosa. Također, učenicima je zadala da otpjevaju određene tekstove pjesama, koji su svoje videouratke snimili i učitali na mrežnu stranicu škole.

A unatoč prelasku na online nastavu, školski dužnosnici i dalje naglašava-ju važnost vježbe jedan sat dnevno, što je uredba koju je kineska vlada izdala još 2016. godine. Kako bi ispunili ovaj zahtjev, Xiong, učitelj iz Pekinga, kaže da su njegovi kolege uveli mini program na WeChatu, koji nudi videozapise o profesionalnom treningu koje učenici mogu pogledati u bilo koje vrijeme. Učitelji također demonstriraju vježbe uživo. Za vrijeme online nastave učenici izvode vježbe, snimaju se i učitavaju videozapis na stranicu škole.

Većina kineskih učenika, učitelja i roditelja izjavila je kako je obrazovanje na daljinu izazov, posebice zato što interakcija među ljudima čini temelj poučavanja i učenja. Izazovi su složeniji u zajednicama gdje su internetske veze nestabilne, što učenicima otežava pristup izvorima.

„U tom se smislu u poučavanju tjelesnog odgoja, umjetnosti i glazbene kulture na daljinu suočavamo s istim problemom kao i kod tradicionalnih predmeta”, kaže Sun, učitelj u Wuhanu. „Na mreži učitelji ne mogu nadgledati sve svoje učenike pa se pritisak prebacuje na roditelje. Uključenost roditelja glavni je čimbenik učinkovitog poučavanja na daljinu.”

voditeljica francuskog sindikata učitelja Francette popineau rekla je da nije sigurna je li zemlja stvarno spremna za izazov koji je pred njom

10 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

napisao Branko nađ

za djecu važnije razumjeti pojmove i uzroč-no-posljedične veze. Osim prijenosa znanja važno mu je da djeca zavole povijest.

Njegova druga ljubav je šah. Naime, Šahov-ska škola Dugave jaka je i poznata od 1995., otkad se Brdal zaposlio u ovoj školi. Šah mu je važan, kaže, kao odgojno, ali i obrazovno sredstvo. Nema tu prepreka ni u godinama igrača, ni u spolu. Cure su u ovome sportu ravnopravne s dečkima, katkad i bolje. Može se igrati svugdje, nisu potrebni dvorana, igrališta, bazeni:

– Šah potiče koncentraciju, pamćenje, vizualnu percepciju, predviđanje, strpljenje, urednost. A i meni je omogućeno da ravno-pravno igram šah s njima, pomoću ploče koja ima rupe te se svaka figura pomoću štapića zabode u nju. Da ne bih slučajno rukom po-maknuo figuru kad tražim i pamtim poteze. Šah je u Sloveniji izborni predmet, oni su prepoznali važnost te aktivnosti, a kod nas je to neiskorištena blagodat.

Međutim, ono što izaziva divljenje i njego-vih kolega i njegovih učenika jest Željkova strastvena opsesija planinarenjem. Već nam

je rekao da je priča krenula dolaskom njegove kćeri Nike u sekciju Gojzeki Osnovne škole Zapruđe. Kad je s njom na probni izlet otišla i njegova supruga Vlasta, Brdal je bio vrlo nesretan:

– Znate i sami da kao slijepac ne možete raditi stvari koje rade drugi očevi. Dok oni paze na svoju djecu, vani u parku, netko mora paziti na mene. Pa me šokirala spoznaja da će kćer i žena vikendima odsad planinariti, a ja ću biti osuđen na stan – prisjeća se učitelj Brdal.

osvojio vrh od 3000 metaraBudući da s Gojzekima redovito planinare i roditelji, bake, djedovi, pitao je voditelje sekcije Alana Čaplara i Dušku Marcić Svilar može li jednom s njima. U Zagrebu doduše postoji planinarsko društvo slijepih „Prija-telji planina”, ali Brdal to dotad nije smatrao aktivnošću kojom bi se mogao baviti. Stoga je Gojzeke zamolio da proba s njima, barem jednom:

– Sjećam se kao jučer, bio je to izlet na Petrovu goru. I gotovo nitko do povratka

NevjerojatNa sNaga i volja Zagre bačkog učitelja Željka brdala

unatoČ sljepoći, osvojio većinu

hrvatskih Planinaučitelj savjetnik povijesti željko Brdal iz zagrebačke i. osnovne

škole dugave godinama je strastveni planinar. Budući da ne vidi, na vrhove se penje uz pomoć prijatelja, koji mu opisuju krajolike i stazu. u svojoj pak školi vodi i šahovsku sekciju, gdje su učenici

oduševljeni njegovim pozitivnim stavom

najveću ozljedu doživio na ŠaHu, ne na planiniS rećom, učitelj Brdal dosad nije doživio veće ozljede na planina-

renju. Smije se pa kaže da se više ozlijedi doma u stanu nego na planini, a najveću ozljedu – puknuće diska – doživio je na šahu. Čekao je dečke na finalu prvenstva Zagreba, sjedio u dvorani na niskoj klupici i pu-knuo mu je disk, koji je od ranije bio načet od previše sjedenja, prisjeća se:

– Nekoliko mjeseci prije toga popeo sam se na Dinaru, naš najveći vrh. To vam je kamen, krš, ali bez maslina. Još nas je oprala i kiša, bilo je sklisko i iznimno naporno. I vratim se doma bez ozljede. Odem na šah i pukne mi disk. Pola godine nisam mogao ni pomisliti na planinarenje, poludio sam skoro. Pa sam doista upitao Boga: zar nije dosta što sam slijep? Samo mi nedostaje da ostanem u kolicima. Ima li tome kraja?

Sve je krenulo od kćeri Nike kad je pošla u OŠ Zapruđe, gdje postoji planinarska sekcija Gojzeki. Dotad uopće nisam pomišljao da bi slijepac

poput mene hodao po brdima, jer mi je velik izazov bilo obično hodanje po cesti uz pomoć bijelog štapa. No danas sam osvojio 129 hrvatskih vrhova, što je nevjerojatno samo po sebi, a posebno za osobu koja ne vidi…

Tim riječima počinje svoju priču Željko Brdal, učitelj povijesti iz I. osnovne škole Du-gave u Zagrebu, šahist i strastveni planinar, koji unatoč velikom invaliditetu, potpunoj sljepoći, pokazuje nevjerojatnu snagu i volju, čime je veliki primjer ne samo prijateljima, nego i svojim dugavskim učiteljima.

Probleme s vidom dijagnosticirali su mu već u dobi od četiri godine. Ali su mu liječ-nici dopustili da „odradi” redovitu osnovnu školu, dok je srednju pohađao u školi za slijepe i slabovidne. Od najranije dobi nosio je naočale, završio je i fakultet s naočalama i kaže nam da se nije smatrao slijepim sve dok se mogao sam kretati.

ljuBav Prema šahu i PovijestiTako se i zaposlio u školi, s naočalama. Negdje početkom 2000-ih godina primjećuje naglo pogoršavanje vida, da potpuna sljepoća dolazi. Okrenuo se digitalnim knjigama uz tzv. čitač ekrana, koji mu čita naglas što piše na ekranu.

– Moram reći da sam jedino kod Školske knjige pronašao materijale koji mi trebaju. Obilazio sam i druge izdavače da mi daju knjige u digitalnome obliku, zbog moje sljepoće, no samo sam kod Školske knjige od Zorana Velagića dobio sve što mi je trebalo – prisjeća se Brdal.

Povijest predaje na sebi svojstven način i često s djecom igra igru – Kroz povijest s razumijevanjem, poput igre memorije. Na jednoj je kartici pojam, na drugoj objašnjenje, za što dobivaju i ocjene. Naime, učitelj Brdal nam govori da je od pamćenja godina i imena

11školskenovine

nije znao da sam ja slijep. Tu je krenulo i danas mi je to plani-narenje zapravo postala prava opsesija.

Jasno, bez pratnje odnosno vodiča nijedan uspon ne bi započeo, a kamoli dovršio. Ima nekoliko dobrih prijatelja, ekipu iz HPD-a Željezničar koji ga uvijek rado prate. Iako su svjesni da to penjanje dvostruko dulje traje. No u planine ide kadgod može odnosno kadgod pronađe pratnju.

Želja je većine planinara obići vrhove tzv. Hrvatske planinarske obilaznice, koja obuhvaća 154 vrha. Željko je dosad osvojio, odnosno „ubrao”, kako sam kaže, njih 129. Želja mu je „ubrati” 150. Dalje ne će ići, jer su preostala četiri prezahtjevna i za videće planinare. Trebaju sajle, pomoćna oprema… Njegovim curama Vlasti i Niki više to nije fora, priznaje, ali on sam bez planina više ne bi mogao:

– Najviši mi je dosad bio austrijski vrh Säuleck visok 3087 metara, što je bila nevje-rojatna avantura. Hodali smo od 7 ujutro do 22.30, s time da smo prvi dan, u subotu došli na otprilike 2000 metara i prespavali u domu. Ali je zato preostalih tisuću metara bilo je najteže. Teren se sastoji od mnoštva stijena svih veličina i oblika, hodanja i penjanja. Bilo je naporno i psihički i fizički, kiša, snijeg… Staza nije imala sajle ni klinove, a među planinarima je poznata i kao granitni pakao. Nismo se mogli koristiti štapom kojim me obično vode, već smo se držali za ruku, a moj mi je vodič Mladen opisivao svaku tu granitnu ploču. Nikad se nisam držao za ruke

toliko koliko taj dan s njim, to je bila neka neraskidiva veza, puna povjerenja, prijateljstva i podrške.

Nakon pet sati intenzivnog penjanja, stigli su posljednji, a

ekipa koja ih je na vrhu čekala već je potpuno promrzla. Ali su mu napra-

vili nezaboravan doček, s tortom i šampanj-cem. Pale su i suze radosnice, suze ponosa.

Radoznalo pitamo kakav je osjećaj planina-riti slijep, budući da je zbog tog invaliditeta

Željko uskraćen svih onih prekrasnih pogle-da, vidika, krajobraza koje ostali planinari vide tijekom svog uspona.

– Meni je to toliko prelijepo i potrebno da ne znam kako bih preživio bez planinarenja. Svi me pitaju zašto planinarim. Sam boravak u prirodi je koristan, to valjda ne treba objaš-njavati. No iako sam slijep sve to osjetim, što mirisom, što zvukom, što opisom. Meni vide-ća pratnja opiše kuda prolazimo, pa onda na temelju toga ja čak i pišem članke u časopisu Planinaru.

katkad se iPak slomim!Prijatelji planinari dali su mu nadimak No-sorog. Naime, ta životinja također slabo vidi, ali je vrlo uporna. To se najbolje pokazalo pri usponu baš na austrijski Säuleck. Nekoliko je puta razmišljao o odustajanju. Ali mu je snagu dao njegov vodič Mladen, kojeg zovu Grandiozni.

Učitelj Brdal zapravo obožava svojim kolegama davati nadimke, svi su se „zapalili” za takav način komunikacije, pa je uvijek zanimljivo kad se uz Nosoroga penju Jastog, Sova, Bura, Atraktivni, Grandiozni…

Iako mu se učenici dive zbog te njegove volje, hrabrosti, pozitivnog pristupa životu unatoč sljepoći, učitelj Brdal priznaje da nije sve sjajno i bajno, naravno. Sljepoća je uvijek tu, uvijek si ovisan o nekome drugome tko vidi:

– Svaki tjedan barem jednom psihički padnem. Život slijepca nipošto nije med i mlijeko. I baš svaki tjedan se dobro isplačem zbog nečega kada dođem do zida. Jasno, prihvatio sam svoj invaliditet, činjenicu da ne vidim, ali jednostavno se nekad slomim. Vid vam treba, svaki dan!

Najteže mu, dakako, pada što nikad nije vidio svoju kći Niku. I nju bih volio ugleda-ti više od svega, priznaje. Suprugu je vidio taman kad je trebalo, kad joj se upucavao. Sestre, mamu i drugu rodbinu pamti kao mlade osobe, bez sijedih vlasi i bora. Ali kćer nije vidio niti će.

– Danas je Nika u prvom razredu sred-nje škole i jako mi teško pada što je nisam vidio. Govore mi da je slična meni, fizički, a primjećujem i po karakteru, jer je aktivna, uporna na mene. Kad sam u planini i kada mi prijatelji opišu krajobraz, ja sve takoreći vidim. Ali mi je Nikin izgled nepoznanica i zbog toga mi je jako žao. Međutim, što ću, nema smisla kukati – pozitivan je i na kraju našeg druženja učitelj Željko Brdal, kojem želimo da „ubere” taj 150. planinarski vrh Hrvatske, pa da kasnije može napisati memo-are odnosno sjećanja na svaku od tih nevjero-jatnih avantura.

NevjerojatNa sNaga i volja Zagre bačkog učitelja Željka brdala

učeniCi šahisti

strPljenje je vrlinaTonka Mamlić, 6. bŠahom se bavim već godinama, jer me djed tome poučio još sa šest godina. Važno je, jasno, poznavati figure, kako se koja kreće, ali i strateš-ki planirati, predviđati poteze protivnika. Učitelj Željko sjajan je voditelj, unatoč svojoj sljepoći, daje nam sjajne savjete, pa i knjige iz kojih učimo nove poteze.

Korina Tadić, 6. aZnala sam za sljepoću učitelja Željka od ranije, ali nisam iskreno mogla zamisliti kako će nam predavati povijesti, kamoli voditi šah. Međutim, danas, iz naše perspektive učenika, zaista nam ništa ne nedostaje i ne bismo učitelja Željka ni za koga mijenjali. Često nam priča o svojim pustolovima s planinarenja i to nam je fascinantno.

Jan Ferderbar Bućan, 6. aPlaninarenje je izvrstan sport, pogotovo za ljude koji imaju problema s dišnim putovima, zbog čistog zraka koji udišu na vrhovima. Mene je oduševilo kad sam saznao da učitelj Željko planinari unatoč sljepoći. Često sam znao razmišljati kako bi možda netko drugi pao u tešku de-presiju i izgubio volju za živom, ali nam naš učitelj pokazuje da se isplati uživati u svakome danu, bez obzira na bolest i invaliditet.

knjižničarka ela tečiĆ

željko nas potiČe na svakodnevno Hodanje„Korak po korak” projekt je učitelja Željka Brdala, koji je osmislio za djelatnike svoje I. osnovne škole Duga-ve. Knjižničarka Ela Tečić vjeruje – da bi ih ujedinio i spojio nespojive, jedne s drugima. Uvijek pazi tko će s kim biti u ekipi, izmjenjuju se, pa svatko sa svakim surađuje:

– Projekt potiče koračanje, kretanje, zbrajamo svoje korake, čime nas izravno potiče za fizičku aktivnosti. U ekipi nas je četvero, svaka ekipa ima ka-petana, nosimo pedometre ili na mobitelima zbrajamo prijeđene korake. Uzimaju se u obzir koraci prijeđeni ponedjeljkom, srijedom i petkom. Uvijek je dobro raspoloženje, svi se međusobno bolje upoznajemo i družimo. Nije bitno kuda hodamo, ali znamo se recimo skupiti u Utrinama kod Gimnazije i onda pješke idemo do Dugava i naše škole – govori Tečić.

Osim fizičke aktivnosti, tijekom te šetnje odrade i jutarnji sastanak, što im je kao učiteljima dobrodošlo, budući da kad radni dan počne onda su svi zauzeti svojim poslovima. Ovako se lijepo podruže i ispričaju svaki dan, korak po korak.

Prijatelji su mu dali nadimak nosorog, jer i ta životinja slaBo vidi, ali je vrlo

uPorna

put na veliki sadikovac

na planinarskoj stazi, damir vodi Željka tehnikom "planinarskog štapa"

12 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

napisao Branko nađ tičke kompetencije učenika pa im se virtu-alna matematička stvarnost, odnosno alati projekta MatyReality, činila kao izvanredan način da im taj predmet i to područje pojasne i približe.

Pitamo našu sugovornicu zašto smo kao zemlja već godinama ispodprosječni u PISA istraživanjima. Kaže da smo se dosad možda premalo koristili ovakvim neformalnim ob-licima učenja, koji izvan udžbenika i zadane materije djeci približavaju problematiku i pokazuju im primjenjivost. A upravo se to na PISA testovima traži, bez obzira na to radi li se o aritmetici ili geometriji.

– Djecu je potrebno naučiti osnovnoj matematičkoj logici i zaključivanju, jer bez takvih osnovnih kompetencija i znanja nema uspješnog svladavanja zahtjevnijega gradiva i zadataka – govori ova profesorica.

Povećanje satnice možda bi bilo rješenje, a u ovoj su školi to riješili dodatnom i izbor-nom nastavom matematike. Pokrenuta je fa-kultativna nastava statistike, kao i financijske pismenosti, kako bi učenici imali širi spektar znanja i primjene u stvarnome životu.

Bregović Flegar predaje i fiziku, a budući da su oba predmeta vrlo povezana nema potrebne striktno odvajati jedno od drugoga, naročito u tom području primjenjivosti.

Zasad se u projektu još uvijek razvijaju vježbe i VR softver, ali realno je očekivati da rezultati i postignuća đaka iz matematike u budućnosti budu bolji:

– Pokazali smo đacima neformalno učenje matematike putem takozvane vježbe

u sredNjoj školi ivaNec matematika se poučava Na vrlo suvremeN NačiN

virtUalna stvarnost za lakšU borbU s brojevima

i geometrijom

Jedini izvor znanja jest iskustvo, rekao je veliki matematički genij Albert Einstein, svjestan vjerojatno da nikakve matematič-

ke računice u životima mladih ljudi ne znače ništa ako oni te zakonitosti ne znaju primi-jeniti u stvarnome životu. Da naši učenici ne ljube baš taj nastavni predmet nije neka novost i tajna, velikim dijelom i zbog toga što ne vide upravo to – primjenjivost dijelova gradiva. I mnogi se pitaju gdje će im to što rade na satovima matematike, i hoće li uopće ikad, trebati u životu.

Noviji rezultati PISA istraživanja poka-zuju da 22,2 posto europskih učenika ima niska postignuća u matematici, što znači da jedan od pet učenika u Europi ne posjeduje osnovne vještine potrebne za obavljanje niza poslova današnjega gospodarstva. Ispodpro-sječni su i naši učenici u matematičkoj pismenosti već nekoliko zadnjih ciklusa istraživanja.

Stoga je Srednja škola Ivanec ušla u među-narodni projekt Erasmus+ MathReality, koji pruža nastavnicima i učenicima inovativnu metodologiju, alate i strategije temeljene na primjeni tehnologije virtualne stvarnosti, a kako bi se uspjelo produbiti matematičko znanje, razvijala se kreativnost te povezivanje s drugim disciplinama.

PokaZati PrimjenjivostProjekt na razini ivanečke škole nešto više od godinu dana koordinira profesorica ma-tematike Marta Bregović Flegar, koja nam objašnjava da su željeli poboljšati matema-

ravnateljiCa lidija koZina

razliČiti talenti i interesi pod istiM krovoMS rednja škola Ivanec je mješovita i obuhvaća nekoliko sektora odno-

sno zanimanja. Obrazuju učenike u smjeru opće gimnazije, zatim za zanimanja ekonomist i prodavač u sektoru ekonomije i trgovine, za zanima-nje stolar u sektoru šumarstva te za zanimanje CNC-operatera, instalatera kućnih instalacija i strojobravara u sektoru strojarstva. Ove godine imaju 471 đaka, za koje se brine 75 djelatnika škole.

Priznaje nam ravnateljica Lidija Kozina da je za-htjevno pomiriti sve te različite interese i zahtjeve

učenika pod jednim krovom, pa pokušavaju ostvariti suradnju svih smjerova. Tako su osnovali učenič-ku zadrugu Sonščica, u kojoj će djeca različitih talenata i sposobnost zajedno stvarati i razvijati

poduzetnički duh:– Stolarska će sekcija urediti gredice i tegle za školski

vrt, ekološka sekcija zasaditi začinsko i ljekovito bilje, uzgajati i sušiti ga, strojari će napraviti alat, a

kemičari gimnazijskog smjera prirodne sapune od tog bilja. Naposljetku, ekonomsko-trgovač-ka sekcija osmislit će dizajn i promidžbu te plasirati proizvode zadruge na tržište.

Takvom je promišljanje i dovelo MathReality u ovu školu, jer su željeli djeci pokazati primjenjivost sadržaja i dugoročnu korist matematike. Učenici su ovako u središtu procesa, interak-tivno sudjeluju, bez obzira na to radi li se o zadrugarstvu ili poučavanju matematike.

13školskenovine

hands-on na nekoliko primjera. Odradili smo određivanje volumena tijela i uvjetnu vjerojatnost. I naravno da su uz MathReality to gradivo usvojili mnogo bolje nego samim pisanjem i računanjem zadataka u svojim bilježnicama. Slagali su kockice u virtualno-me okruženju da bi uspjeli otkriti formulu, konkretno za volumen, i da bi povezali i pretvarali mjerne kubne jedinice. Teško bi bilo na primjer u stvarnome svijetu posložiti kockice da bismo im pokazali koliko kubnih centimetara ide u kubni metar. A u ovakvo-me virtualnom okruženju učenici to mnogo brže i lakše mogu vidjeti, predočiti, shvatiti – jasna je Bregović Flegar.

omoguĆiti iZBornostRazrađeni softveri za pravo VR poučavanje matematike u školu stižu ovih dana, pa slijedi testiranje s učenicima, a potom i primjena od iduće školske godine u redovitoj nastavi. Ško-la je dobila 15 setova VR naočala s pripada-jućom opremom, a u planu je 15 VR -vježbi i 15 vježbi hands-on. A nisu vezani samo za matematiku, jer se VR naočale mogu pri-mjenjivati u svim predmetima, od fizike do biologije. Primjerice, već su preuzeli softver gdje učenici mogu šetati svemirom i svemir-skom postajom, ili pak u biologiji mogu „ući” u čovjekovo tijelo, proučavati eritrocite, živce, organe…

Profesorica Marica Dolenec-Jurinić svjesna je da svaka škola u Hrvatskoj ima drukčije materijalne uvjete, pa je uvođenje ovakve VR tehnologije svojevrstan luksuz. Međutim, s druge strane, to je i potreba suvremenoga nastavnog procesa, kaže, jer su učenici potpuno uvučeni u digitalni svijet i neke im je sadržaje stvarno lakše predočiti i prenijeti uz tu vrstu medija.

Takva bi im nastava, naposljetku, trebala biti i zanimljivija:

– Postoji dosta matematičkih sadržaja koje učenici teško razumiju, teško si nešto mogu zamisliti. Većina učenika ima problema s geometrijom, jer im je pojam predodžbe u prostoru strašno težak. Zbog toga mislim da bi VR naočale i određene aplikacije za nasta-vu mogle biti vrlo korisne.

No jesu li djeca i mladi konačno shvatili da digitalna tehnologija nije samo za igru i zabavu već da može biti i poučna? Jesu tek djelomično, kaže profesorica Dolenec-Jurinić, pa na toj osviještenosti treba i dalje mnogo raditi. Jer još uvijek, čim vide da je nekakva tehnologija u pitanju, odmah pomisle da je to nešto zabavno, za igru.

Naša sugovornica ne smatra da je matema-tičko gradivo preopširno, prenatrpano, barem u gimnazijskom smjeru, samo je potrebno stvari drukčije posložiti. Treba omogućiti izbornost, o kojoj se pričalo u najavi reforme, napominje Dolenec-Jurinić:

– Izbornost daje djeci mogućnost oda-bira, što će slušati više, a što manje, da si odrede prioritete. Mogu prve dvije godine srednje škole imati opću situaciju gdje će sve predmete slušati podjednako, ali nakon toga

svakako uvesti izbornost i dati tim mladim ljudima mogućnost da odluče hoće li više matematike, biologije, jezika… Sada najviše gube oni đaci koji su malo jačega kapacite-ta, jer se ne bavimo njima nego slabijima, djecom kojoj treba pomoć sa svladavanjem gradiva. Možda bi ta djeca izabrala manje fi-zike i matematike, pa im ne bi trebala tolika pomoć, dok bi oni talentirani imali prostora napredovati.

Njezina kolegica Dubravka Držaić-Taourirt tri desetljeća radi kao profesorica matematike i kaže da su se u posljednje vrijeme promije-nile aktivnosti koje se provode na satu. Prije je više naglasak bio na sadržajima, sad je na ishodima. Iako, nastava matematike nikad nije bila frontalna, jer pravi profesor uvijek mora komunicirati s učenicima, budući da se jedino tako mogu ostvariti pozitivni rezultati. Zašto se onda djeca boje matematike, pitamo našu sugovornicu:

– Griješimo na razini društva i sustava što već od malih nogu djecu plašimo mate-matikom i taj psihološki efekt ostaje s njima tijekom cijelog školovanja. Roditelji često govore ‘Ah, pa ni meni nije išla matematika, zato vjerojatno ne ide ni mome djetetu’, što je potpuno pogrješno razmišljanje.

vertikalna (ne)PoveZanostZa usporedbu, kad Kinez postigne loš rezul-tat iz matematike, govore mu da nije dovolj-no vježbao, a kod nas se traže najrazličitiji izgovori, pogotovo ako dijete ne radi redovito kod kuće. Onda mu je iznimno teško pohva-tati sve konce i matematika mu zaista postane muka, a ne užitak.

– Strah i bauk od matematike definitivno je umjetno stvoren, jer se djeca nemaju razloga bojati matematike više nego se boje bilo koje-ga drugog predmeta – smatra profesorica.

Problem je i vertikalna (ne)povezanost gradiva između osnovne i srednje ško-

le. Saznajemo tako od matematičarki ivanečke škole da prije nekoliko godina

srednjoškolski profesori nisu ni znali da su u osnovkama neki sadržaji izbačeni

a koje su oni u srednjoj školi željeli nastaviti i nadograđivati.

– Od kurikularne reforme očekivali smo više satnice i više izbornosti. A toga nema i teško je

očekivati da će se nešto promijeniti. Činjenica jest da se vrlo teško upuštamo

u promjene, naročito neke radikalne – rekla nam je Držaić-Taourirt.

Profesorica Petra Hiržin slaže se da ne smijemo djecu od vrtićke dobi plašiti mate-matikom već im treba pomoći da uđu u svijet brojeva uz zabavne i primjenjive aktivnosti. A doziranje smatra ključnim kod uvođenja nove tehnologije u nastavu, jer nikakvi pro-grami ni oprema ne mogu zamijeniti dobrog nastavnika u razredu.

– Tehnologija eventualno pomaže da više motiviramo učenike za rad, pa uz takav način rada djeca stječu kompetencije 21. stoljeća. Novi alati jesu nam velika pomoć, ali bez nastavnika nema škole – zaključuje Hiržin, čime samo potvrđuje razmišljanja i ostalih profesorica s kojima smo razgova-rali.

S obzirom na to da se u našim školama, a pod egidom aktualne reforme obrazovanja, gomila informatička oprema i nove tehno-logije guraju u škole bez jasne svrhe, projekt MathReality ivanečke srednje škole svijetli je primjer kako se može kvalitetno unaprijediti nastavni proces i zadržati kvaliteta, motiva-cija, koncentracija. I djece i nastavnika. Nove tehnologije u nastavu, dakle, da, ali kao što su nam rekli neki od đaka ove škole – umjereno i sa svrhom.

u sredNjoj školi ivaNec matematika se poučava Na vrlo suvremeN NačiN

gimnaZijalCi složni:

konaČno zaista „vidiMo” MateMatiku!Matea Huđ, četvrti razred Matematika mi je oduvijek bila jedan od omiljenih predmeta, stalno sam dobivala četvorke i petice, pa sam valjda jedna od onih koji vole brojeve i matematičke zakonitosti. Ovaj mi je projekt pomogao još bolje shvatiti i takoreći vidjeti matematiku, dokazati u prostoru ono što radimo na papiru. Primjerice, radili smo dokazivanje volumena i kako god smo složiti kadar s brojem kockica, zadani je volumen bio i ostao isti. Super je, pogotovo đacima kojima matka možda ide slabije.

Hrvoje Smontara, četvrti razredOvu sam školu izabrao baš zbog jakog prirodoslovlja, jer me matema-tika zanima, pa sam želio najbolje moguće znanje iz tog područja. Pomoću projekta MathReality uviđam neke stvari koje prije nisam znao. Jer jedno je matematiku znati računati, a druga je zamisliti i takoreći vi-djeti u stvarnosti. Vjerojatnosti su malo teže gradivo pa je projekt super za prikazivanje vjerojatnosti u stvarnome životu. Predočiti učenicima vjerojatnost da se nešto dogodi nije lako, no kad smo to radili s kocki-cama i primjerima puno nam je sve bilo jasnije.

Borna Jagetić, prvi razredMoram priznati da me je ovaj program spasio, budući da mi geometrija ne ide nikako. Ne znam ni sam zašto, jer sam relativno dobar s bro-jevima. Ali ta geometrija mi je muka, nikako ne mogu to sve svladati. Snalaženje u prostoru, pravci, kružnice, to me sve pomalo zbuni. Valjda mi geometrija nije u krvi, što ja znam. Stoga je ovaj projekt spas za učenike poput mene, koji si ne znaju u prostoru predočiti ono što rade iz matematičkoga gradiva. Super projekt i super ideja, jer vidim da je većini srednjoškolaca matematika problem.

Nika Herceg-Žutki, prvi razred Kad sam birala srednju školu u osmome razredu čula sam o ovoj gimnaziji sve najbolje, samo pohvale, pogotovo za nastavnike. I stvarno sam to dobila upisom u SŠ Ivanec, jer su svi fenomenalni, i profesori i drugi učenici, te u bolju sredinu za nastavak školovanja nisam mogla upasti. Oduševljava me naša Učionica budućnosti i volim što se tim novim tehnologijama koristimo baš onako kako treba. MathReality samo nastavlja tu praksu, čime je matematika postala malo zabavnija, samim time i lakša.

pokazali smo đacima neformalno Učenje matematike, pUtem takozvanih hands-on vježbi na nekoliko primjera. odradili smo određivanje volUmena tijela i UvjetnU vjerojatnost. i naravno da sU Uz mathreality to gradivo Usvojili mnogo bolje nego samim pisanjem i račUnanjem zadataka U svojim bilježnicamamarta bregović flegar

griješimo na razini drUštva i sUstava što već od malih nogU djecU plašimo matematikom i taj psihološki efekt ostaje s njima tijekom cijelog školovanja. roditelji često govore ‘ah, pa ni meni nije išla matematika, zato vjerojatno ne ide ni mome djetetU’, što je potpUno krivo razmišljanjedUbravka držaić-taoUrirt

14 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

Kakve su obveze škole vezane za Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti?

Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narod-ne novine” broj 17/19) člankom 3. točkom 4. propisa-na je obveza za poslodavce koji zapošljavaju najmanje pedeset osoba uspostaviti unutarnje prijavljivanje nepravilnosti. U skladu sa člankom 17. stavcima 1. do 5. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti poslodavac je dužan: 1. osigurati mogućnost unutarnjeg prijav-ljivanja nepravilnosti; 2. imenovati povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti na prijedlog najmanje 20 posto radnika zaposlenih kod poslodavca; 3. zaštititi prijavitelja nepravilnosti od štetne radnje i poduzeti nužne mjere radi zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja njihovih posljedica; 4. čuvati podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja, osim ako to nije suprotno zakonu; 5. poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti (st. 1).

Poslodavac će imenovati povjerljivu osobu i kad 20 posto radnika nije donijelo odluku o prijedlogu povjerljive osobe (st. 2.). Kada je povjerljiva osoba imenovana na način iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, imenovana povjerljiva osoba može se opozvati odlu-kom 20 posto radnika (st. 3.). Poslodavac će na prijed-log povjerljive osobe imenovati zamjenika povjerljive osobe (st. 4.). Povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe imenuje poslodavac uz njihov prethodni prista-nak (st. 5.). Prema članku 18. stavcima 1. i 2. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti poslodavac je dužan općim aktom urediti postupak unutarnjeg prijavljiva-nja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe (st. 1.). Poslodavac je dužan, na prikladan način, učiniti dostupnim akt iz stavka 1. ovoga članka svim osobama koje obavljaju poslove (st. 2.).

Prema članku 36. stavku 2. Zakona o zaštiti prija-vitelja nepravilnosti poslodavac je dužan donijeti akt iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a prema stavku 3. istoga članka 36. poslodavac je dužan imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe na način propisan člankom 17. ovoga Zakona u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U skladu s navedenim sve školske usta-nove koje zapošljavaju najmanje pedeset zaposlenih obvezatne su uspostaviti postupak unutarnjeg prijavlji-vanja nepravilnosti koji se odnosi na donošenje općeg akta (pravilnika ili općeg akta drugog naziva) kojim će urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilno-sti i taj akt učiniti dostupnim svim osobama koje obav-ljaju poslove u školskoj ustanovi te obvezu imenovanja povjerljive osobe kao i zamjenika povjerljive osobe.

Opći akt o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepra-vilnosti bilo je obvezatno donijeti do 1. siječnja 2020., a imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe (prema općem aktu te u skladu sa člankom 17. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti) do 1. travnja 2020. godine.

Osim navedenih obveza sve eventualne postupke unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u školskoj usta-novi obvezatno je provoditi u skladu s općim aktom kojim je propisan prijavljivanja nepravilnosti kao i odredbama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

/ Pravo /

napisala olivera Marinković, dipl. jur.

Motivirati slaBije uČenike

Jako dobar uspjeh u školi mogu postići samo neki učenici dok su ostali ili prosječni ili manje dobri. Učenici koji postižu loš uspjeh prilikom testiranja očekuju uvijek iznova lošu ocjenu, a tako nešto očekuje i njihova okolina. Kad neki učenik postiže loš uspjeh i učitelj počinje od njega očekivati takav uspjeh i svoja negativna očekivanja prenosi mu na različite načine. Takvo ponašanje učitelja može se grupirati u tri kategorije: 1. ponašanje kod ispitivanja i odgova-ranja – kraće čekaju odgovor na postavljeno pitanje; rjeđe ih prozivaju; od loših učenika učitelji zahtijevaju manje; daju im lakše zadatke ili uopće ne očekuju da nešto učine; 2. davanje povratnih informacija – rjeđe pohvaljuju lošije učenike za dobar odgovor; 3. način komunikacije u razredu – posvećuju manje pažnje lo-šim učenicima ili manje s njima razgovaraju; postav-ljaju lošije učenike na mjesto udaljenije od učitelja; imaju kraći kontakt očima s lošim učenicima; manje prihvaćaju i primjenjuju njihove ideje.

Što mogu učiniti učitelji, a da svojim očekivanjima uspjeha i slabije učenike potaknu na učenje? Kod svakoga takvog učenika važno je razvijati vještine s kojima ima poteškoća te isticati vještine u kojima je izvrstan. Učitelj bi trebao povezati uspjeh učenika s njegovim uloženim trudom te u svom ponašanju staviti naglasak na pomoć, a ne na suosjećanje. Sva-kom učeniku treba zadavati zahtjevne zadatke, ali takve u kojima uz trud i pomoć može uspjeti. Lošim učenicima povremeno treba omogućiti da pred dru-gima u razredu postignu uspjeh u nekom zadatku.

Atkinson je pokazao da ljudi mogu postići cilj stremeći uspjehu ili izbjegavajući neuspjeh. Pojedinci usmjereni na izbjegavanje neuspjeha imaju sklonost birati ili izrazito teške ili izrazito lagane zadatke. U laganim zadatcima mala je vjerojatnost da će ga doži-vjeti, dok u teškim zadatcima, ako ga i dožive, nitko ih ne će za to okrivljavati. Ako učitelj očekuje da će neka djeca pokazati znatan intelektualni napredak i dobar školski uspjeh, djeca će ga doista i pokazati. Važno je učenicima prenijeti pozitivna očekivanja te im dati dovoljno vremena da odgovore na pitanja.

Treba izbjegavati nepotrebno naglašavanje razlika u uspjehu među učenicima te se jednako ponašati prema svima, sve ih prozivati jednako često i posve-titi im jednaku količinu vremena. Strategije suočava-nja s neuspjehom mogu se podijeliti na one usmje-rene na rješavanje problema (popravljanje ocjene) i na one usmjerene smanjenju neugodnih emocija koje prate lošu ocjenu. Tri su strategije usmjerene na problem (preuzimanje odgovornosti, socijalna podrška, traženje pomoći od roditelja), dok su ostale usmjerene na emocije (izražavanje ljutnje, traženje utjehe, zaboravljanje, neodgovarajuće reakcije i bav-ljenje drugim aktivnostima). Istraživanja pokazuju da učenici koji upotrebljavaju strategije suočava-nja sa stresom usmjerene na rješavanje problema imaju višu motivaciju za postignućem i bolji školski uspjeh, imaju veće samopoštovanje te sebe opažaju kao kompetentne na području učenja i osjećaju se uspješnima u socijalnim odnosima.

Prema podatcima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, svake godine oko sedam milijuna Amerikanaca oboli od pokvarene ili zaražene hrane, a od toga oko 9000 osoba umre. No te se probleme može spriječiti. Moguće je izbjeći rizik otrovanja hranom u svojoj kući, ako se ljudi pridržavaju te-meljnih pravila higijene i nekih osnovnih smjernica o postupanju s hranom.

Jaja i sve vrste mesa treba temeljito kuhati ili peći. Infekcije salmonelom su česte, a većina nastaje kon-zumiranjem nedovoljno kuhanih jaja kontaminiranih bakterijom. Sigurnija su tvrdo kuhana jaja, a kajga-na i jaja na oko moraju biti temeljito pečena, a ne ostavljena djelomično sirova. Rizično je jesti bilo što napravljeno sa sirovim jajima. Brojne su mogućnosti da perad dođe u kontakt s bakterijama pa je jedina sigurna obrana peći meso na temperaturi višoj od 160 stupnjeva. Svinjetinu i govedinu preporučljivo je pripremati na temperaturi ne nižoj od 170 stupnjeva, kako bi se ubile trihinele, uzročnici trihineloze.

Čistoća se mora održavati. U petini slučajeva trovanja hranom upravo su prljave ruke kuhara ili onih koji su rukovali namirnicama. Nije dovoljno prijeći spužvom preko noža kojim se rezalo meso. U domaćinstvu sve mora biti oprano sapunom ili deterdžentom: ruke, suđe, pribor za jelo, daščice na kojima se reže, površine kuhinjskih elemenata.

Ne kupujte jaja ili drugu hranu životinjskog pori-jekla koja nije smještena u hladnjaku. Prilikom kup-nje smrznute artikle uzmite zadnje i brzo ih odnesite

kući u frižider. Ono što je ostalo od hrane smjestite u frižider što je prije moguće. Jednom kad bakterije pronađu svoj put u toplu juhu ili pečenje, njihov se broj može udvostručiti svakih pola sata.

Kad sumnjate, bacite. Hrana slučajno ostav-ljena preko noći u kuhinji treba biti bačena, čak i ako nema mirisa da je pokvarena. Čak i stavljeni u frižider, svježa perad, hamburgeri i kobasice mogu se održati samo nekoliko dana. Pečenje, odresci i sve kuhano meso može izdržati tri do pet dana. Sirova jaja trebaju biti smještena u hladnjak i upotrijebljena unutar tri do pet tjedana od kupnje, a tvrdo kuhana jaja unutar jednog tjedna.

Bez vaše intervencije mikrovalna pećnica ne može pripremiti meso na siguran način. Budući da mikro-valno zračenje zagrijava neravnomjerno, pojedini dijelovi hrane mogu još uvijek biti nedovoljno zagri-jani, premda je vrijeme pečenja (kuhanja) već isteklo. Salmonela, trihinela i drugi mikroorganizmi mogu se i nadalje razmnožavati na takvim „hladnim mjestima”.

Budite oprezni s (polu)gotovim jelima. Nemoj-te smatrati da je, primjerice, smrznuta tjestenina koja sadrži i meso obrok bez problema. Ako takvu hranu ostavite u automobilu, na suncu, tijekom dva sata, mali broj bakterija koje takvo pakovanje može sadržavati može se početi razmnožavati kao da su podivljale. I tada, ako takav obrok zagrijete tek toli-ko da bude jestiv, opasne bakterije će preživjeti. One su svuda oko nas i na nama je da odaberemo pravi način kako se od njih obraniti.

/ Psihologija ////////////////////////////////////////////////////////////

učitelj bi trebao poVezati uspjeh učenika s njegoVim uloženim trudom te u sVom ponašanju

staViti naglasak na pomoć, a ne na suosjećanje

/ zdrav život /////////////////////////////////////////////////////////////

zbog tempa žiVota, dosta ljudi na brzinu pripraVlja hranu. međutim,

bakterije su sVuda oko nas i na nama je da odaberemo praVi

način kako se od njih obraniti

napisala sanja režek, profesor psiholog

napisao dr. ivo Belan

poslodaVac mora zaštititi prijaVitelja nepraVilnosti od

štetne radnje i poduzeti nužne mjere radi zaustaVljanja štetnih

radnji i otklanjanja njihoVih posljedica

kako PostuPati s hranom

ZaŠtita Prijavitelja

nePravilnosti

15školskenovine

praktična znanja za lako i brzo zapošljavanje

Srednja škola u Petrinji nadaleko je poznata po proizvodima koje u praktičnoj nastavi rade učenici strukovnih zanimanja. U praktiku-

ma, a pod budnim okom svojim profesora, proizvode sire, kuhaju pekmez, ajvar, sok i čips od jabuka, peciva, češnjovke... Prodaju svoju robu u školskome dućanu u koji Pe-trinjci rado navraćaju, a sve što škola na ovaj način zaradi ulaže u novu opremu, prostor i nabavku robe. Srednja škole Petrinja mješo-vita je škola, gdje se uz gimnazijski program djeca obrazuju za zanimanja prehrambenog i veterinarskog tehničara, mesara, voćara, vinogradara i vinara te cvjećara.

I dok gimnazijalci te četverogodišnji tehni-čari bez problem svladavaju državnu maturu te svake godine upisuju željene fakultete, trogodišnji strukovnjaci sa svjedodžbom SŠ Petrinja nalaze posao u rekordnom roku, otkriva nam ravnatelj škole Milan Orlić:

– Naša je namjera da učenici u školskim praktikumima svladavaju što više praktičnih znanja, da budu spremni raditi samostalno. Iznimno dobro surađujemo s prehrambe-nom industrijom ovoga kraja, mladi dobiva-ju stipendije, predugovore, bez obzira na to

radi li se o trogodišnjim ili četverogodišnjim programima. Jer cijela priča o strukovnom školstvu pada u vodu ako nema takve kvali-tetne suradnje s privatnim sektorom.

đaka sve manje Nekad je škola imala 500 učenika, sad ih je 300, veliki dijelom zbog iseljavanja. I taj je egzodus Hrvata u inozemstvo pogodio i Petrinju. Kad se zna da je u nekoliko godi-na nestalo pola škole, da je iz grada iselila trećina stanovništva, onda se svakako treba pomalo bojati godina koje dolaze. Ravnatelj Orlić zato podsjeća i da mreža škola nije pratila događanja na terenu, da je ostalo mnogo upisnih mjesta, a malo učenika. Na e-upisima su brojna djeca upisala gimnazije sa slabim ocjenama, gdje imaju problema sa svladavanjem gradiva, umjesto da su upi-sali strukovne škole i našli se u nekome od zanimanja. Ostali su tako prazni trogodišnji programi. Primjerice, mesara su u ovoj školi 2012. upisali 27, ove godine njih pet:

– Ljudi iseljavaju, đaka nema. A mora svima biti jasno da se gašenjem neke škole u nekom mjestu gasi i taj grad ili selo. Vidimo da natalitetna politika zasad taj problem nije

napisao Branko nađ

dobro sUrađUjemo s prehrambenom

indUstrijom, Učenici vrlo lako nalaze

posao sa svjedodžbom naše škole, dobivajU

stipendije, predUgovore, bez obzira na to radi li

se o trogodišnjim ili četverogodišnjim

programima. jer cijela priča o

strUkovnom školstvU pada U

vodU ako nema dobre sUradnje

s privatnim sektorom

ravnatelj milan orlić

srednja škola petrinja

16 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

iz 1864. godine, kad je u tadašnjoj Vojnoj krajini osnovana Prva gospodarska petrinjska bratovština, zapravo, udruga svih poljodjela-ca u to vrijeme, što bi danas bila – zadruga. Stoga je nekako bilo logično da SŠ Petrinja, koja školuje buduće poljoprivrednike, nastavi i nazivom tradiciju te prve bratovštine.

– Tijekom godine gotovo je svaki učenik naše škole u nekome trenutku aktivan u za-druzi, iako imamo pedesetak stalnih članova, koji rade u svakoj od šest sekcija i stvaraju proizvode po kojima smo poznati. Njeguje-mo poljodjelsku tradiciju, ali i kulturnu ba-štinu ovoga našega kraja, Pokuplja, Posavine, Banovine. Aktivni su voćari, cvjećari, kera-mičari, likovnjaci, prehrambeno-tehnološka sekcija, jedino je pčelarska u pauzi, budući da nam je došlo do pomora pčela zbog poplave – otkriva nam Franić.

ZaljuBiti se u svoje Zanimanje Franić u školi radi dva desetljeća i primjećuje da je interes đaka za poljoprivredne smjero-ve manji nego prijašnjih godina, iako imaju sreću što ovu školu upisuju seoska djeca čiji se roditelji niz godina bave ratarstvom ili vo-ćarstvom pa djeca nastavljaju posao. Stoga ih nije ni teško motivirati na rad u zadruzi, jer su naviknuti na rad na zemlji, sa životinjama:

– Želimo da se učenici zaljube u smjerove koje su izabrali i upisali, pa nam je od ocjena puno važnije da oni sami znaju nešto stvoriti svojim rukama i to plasirati kasnije na tržište. Onda smo sigurni da će se znati snaći sutra i u struci, bez obzira na to radili u industriji ili kod kuće na svojim OPG-ovima. Nekad smo u školama imali domaćinstvo, da dijete nauči raditi rukama, imali smo radionice na nastavi tehničke kulture, sve smo ukinuli i maknuli iz škola. A djeci to nedostaje. Zato su učeničke zadruge jedino i dobrodošlo rješenje, da naše škole ne ostanu samo na teoriji.

Profesorica Dubravka Rebić voditeljica je prehrambenog sektora škole i otkriva nam da je tajna u dobroj opremljenost i organizaciji praktikuma. U njima organiziraju vježbe te djeca ono što su naučila na satovima mogu praktično odraditi u školskim praktikumima. Nauče cijeli tehnološki proces proizvodnje te su već sutra spremni za tržište rada:

– Znanje o hrani i njezinoj proizvodnji danas je neprocjenjivo. Učenici vide da i mi kao škola nabavljamo sirovinu proizvedenu na našem području, zdravo uzgojenu, ako je moguće na ekološki način. Dakle, pouča-vamo ih sve četiri godine da je važan svaki korak u proizvodnji zdrave hrane. Znaju da je GMO štetan, da je mnogo bolje proizvoditi ekološki te ta znanja oni vrlo rado primjenju-ju kod svojih kuća – otkriva Rebić.

A da bi se znali jednog dana snaći i na tržištu Europske unije, ključno je poznavane stranih jezika. Svjesni su toga i u ovoj školi,

riješila. Možda je to austrougarska carica Ma-rija Terezija dobro riješila krajem 19. stoljeća pa ukinula porez na prostoru Vojne krajine, od Slavonskog Broda do Knina. Zato je raslo poduzetništvo, ljudi su doseljavali. Ne bi bilo loše da netko i danas razmisli o tome, možda bi to bila sjajna pronatalitetna mjera. Pa bi lju-di doselili u petrinjski kraj, a ne iselili u Irsku ili Njemačku – navodi Orlić.

Problem je i što u Petrinji nema učeničkog doma, najbliži je u Kutini, ali je prometna po-vezanost relativno slaba. Stoga učenici, koji bi inače izabrali SŠ Petrinju, ipak upisuju neku od zagrebačkih škola, jer im se ne isplati svaki dan putovati u Petrinju iz svojih sela, budući da u Zagrebu mogu naći smještaj u nekom od brojnih đačkih domova.

Ravnatelj Orlić napominje da je Sisačko-moslavačka jedna od najvećih županija u

Hrvatskoj, no prometna je povezanost loša zbog malog broja stanovnika. Djeci trebaju po dva sata u jednome mjeru. I jasno je zašto neki roditelji radije biraju seljenje djeteta u metropolu, nego da se mrcvari svaki dan u autobusu ili vlaku. S druge strane, SŠ Petrinja ima učenike Zagrebačke županije, iz Velike Gorice ili okolice, kojima je bliže i jednostav-nije doputovati u Petrinju nego u Agronom-sku školu na zagrebačkoj Dubravi.

Vrlo je važan segment, naročito za đake obrtničkih zanimanja, djelovanje Učenič-ke zadruge Bratovština. Utemeljena je 15. listopada 1982. godine, kao zadruga tadašnjeg Centra usmjerenog obrazovanja Braća Han-žek. Danas zadrugu vodi nastavnik poljopri-vredne grupe predmeta Drago Franić, koji nas vraća u 19. stoljeće otkud potječe i naziv zadruge – Bratovština. Naime, to ime datira

Broj učenika: 305

Broj zaposlenih: 66najstarija nastavnica: višnja čaušević, 64 godine, Fizikanajmlađi nastavnik: branimir garić, 26 go-dina, stručni predmetipoznate osobe, bivši učenici škole: vlado lis-jak (olimpijski pobjednik u hrvanju), nataša maričić (glumica), miroslav kirin (pjesnik), monika herceg (pjesnikinja), sveučilišni pro-fesori i doktori znanosti nenad bojčetić, ne-nad judaš, predrag bunčić, darko androić,

vedran sljepčević, marijan vlak (igrač i trener dinama)

Broj savjetnika: 4

Broj mentora: 19

ima li škola sportsku dvoranu: da

Broj smjena: dvije (u jednoj gimnazija, u drugoj strukovna škola)

vlastita kuhinja: da

ponos škole: složan kolektiv, europski projekti, učenička zadruga bratovština, Školsko sportsko društvo petrynia…

osobna karta škole

potrebno je puno brige o voćnjaku da bi jabuke dobro rodile proizvodnja čipsa od jabuka

17školskenovine

koje ne razumiju više, a da se možda nešto više elemenata kulture i jezika ubaci u sam nastavni proces stranih jezika. To još uvijek nemamo u kurikulumima, kao ni književno-sti kao takve. Zato se u našoj školi trudimo vlastitim inicijativama dodati u nastavu neku pripovijetku, elemente opće kulture. Jasno je da su djeca danas jako izložena engleskom jeziku, razvila se zasebna kultura društve-nih mreža i baš je zato s djecom u školama potrebno jezik raditi na pravilan, živ način – zaključuje Miholjević.

Nažalost, dok današnjoj djeci (i ne samo u ovoj školi) odlično idu strani jezici, ma-terinski im je sve slabiji, primjećuju učitelji hrvatskoga diljem zemlje. Među njima je i petrinjska profesorica Kata Sužnjević, iako naglašava da uvijek ima djece koja vole čitati i pisati, vole pjesničko izražavanje. Tako je njezina učenica iz gimnazijskog programa Madhu Marie-Louise Hadžić osvojila prvu nagradu na Goranovu proljeću. Ipak, velik se dio učenika danas bori s materinskim jezi-kom, što zabrinjava našu sugovornicu:

– Pokušavam djecu osvijestiti, potaknuti ih da razmišljaju o važnosti poznavanja vlasti-toga jezika. Puno radim na nastavi jezičnog izražavanja i najveća mi je nagrada kad mi se nakon završene škole jave učenici, zahvalju-jući mi na onome što sam ih naučila. Jer tek kad odu iz škole, tad postaju svjesni koliko su naučili u školi i, još važnije, kolika je razina nepismenosti u društvu oko njih.

čovjek u središtuNije tajna da se čita sve manje, djeca među-sobno razgovaraju sve manje, svi bi tipkali, u skladu s time rečenice su sve lošije, krnje, sve je prepuno tuđica. Utoliko je veća odgovor-nost na profesorima hrvatskog, da nauče dje-cu prije svega pravilno se izražavati, a potom i čitati s razumijevanjem. To nije lak posao niti se to može odraditi u jednoj nastavnoj godini, stoga Sužnjević ističe da ta „borba” za jezik ne smije nikad prestati.

Kao ni borba za podizanje kvalitete cijele škole. Velika sredstva, otkriva na ravnatelj Orlić, posljednjih je godina škola uložila u edukaciju djelatnika, što se pak vraća kroz zadovoljne učenike i sjajne rezultate u projek-tima i natjecanjima. Čovjek, učenik, nastav-nik, ovdje je i dalje u središtu, nezamjenjiv tehnologijom, i takvo promišljanje stvorilo je SŠ Petrinja školom u koju podjednako rado dolaze i djeca i djelatnici. Prehrambeni sektor, pa i zadruga nose određene prihode te mogu ulagati i modernizirati školu u smjeru u kojem žele. A sudjelovali su dosad i u osam međunarodno europskih projekata, u kojima su također modernizirali i opremili školu. To naravno zahtijeva mnogo angažmana svih djelatnika škole, ali su svi složni da se za dje-cu i školu dugoročno sve to itekako isplati.

gdje godinama sjajne rezultate postižu iz engleskog jezika. Profesorica Ines Miholjević predaje engleski i govori da su u posljednjih šest godina tri puta bili na državnim natjeca-njima, a imali su i jednoga državnog prvaka, i to iz stručnih razreda, i ove godine čekaju poziv za najmanje troje učenika na državnu završnicu, iako je sve to u pitanju, budući da se ne zna sudbina smotri i natjecanja zbog epidemije koronavirusa.

Lani su sudjelovali na dvama međunarod-nim natjecanjima – Best in English i Juvenes Translatores. U potonjem su imali četiri natjecatelja, jedan je dobio posebnu pohvalu Europske unije. Na natjecanju Best in English, od 30 zemalja i 922 srednje škole, iz Hrvatske je sudjelovalo 90 škola. Iz SŠ Petrinja sudje-lovala su 24 učenika, bez posebne pripreme, i na kraju su se plasirali kao 49. od 90 rangira-nih škola iz Hrvatske. Svakako treba reći da je ukupni pobjednik imao 118,5 bodova, a naj-više rangirana učenica petrinjske škole Irma Komljenović 106,5 bodova. Dakle, razlika u kvaliteti bila je zaista mala.

reforma PodBaCilaA za tu kvalitetu, osim profesorice Miholjević, zaslužan je vrijedan aktiv engleskog jezika ove škole koji čine profesorice Dubravka Vučić i Marinela Tadić. Određeni su učenici jako zainteresirani za nastavak školovanja na engleskom jeziku na Filozofskome fakultetu. Primjerice, 27 učenika profesorice Miholje-vić završili su kao profesori engleskog jezika tijekom njezine 22 godine staža:

– Potrebno je djeci biti blizak, na intelektu-alnoj, ali i na emocionalnoj razini. Razumjeti ono što učenici trebaju, prilagođavati se pro-

mjenama u svijetu i životu, ne držati se uvijek kruto pravila i forme nekoga nastavnog sata. Nastavnik mora osjetiti ono što djeca trebaju, i to im omogućiti i pružiti.

Profesori engleskog jezika, kaže, očekivali su mnogo više od aktualne kurikularne refor-me, a dobili su zapravo jako malo. Svima pri-lično teško pada što se temelji jezika više ne ocjenjuju, dakle gramatika odnosno uporaba jezika, nego se ide samo na komunikacijsku komponentu.

Očekivali smo od reforme da nas se raste-reti suvišnih stvari koja su djeci zastarjela,

Učenici vole rad na zemlji, pa tako i u školskome vinogradu

Jana Pavičić, treći razredIako još ne znam što bih radila u životu, koji bih fakultet upisala, sigurna sam da s upisima ne ću imati problema, jer u SŠ Petrinja zaista dobivamo odlične temelje. Škola nam je sjajna, lijepo uređena, s dobrim profesorima. Težak je

gimnazijski program pa treba dosta učiti, katkad mi je teško organizirati vrijeme uz plivanje koje treniram, uz angažman u

zboru... No vrijedi se potruditi i nije mi problem biti đak ove škole, koliko god zahtjevno bilo. Trenutačno me najviše zanimaju hrvatski i knji-ževnost, pa se možda vidim u društvenim znanostima.

Ivana Povoljnjak, četvrti razredVeć na kraju osmog razreda čvrsto sam odlučila da želim biti farmaceutkinja, pa nije bilo nikakve dvojbe koju ću sred-nju školu odabrati. I zaista, sad, nakon skoro četiri godine, mogu reći da je škola ispunila sva moja očekivanja, pa i

više od toga. Prirodoslovlje je jako, profesori sjajni, odlično objašnjavaju, što dokazuje i podatak da naši učenici redovito

upisuju prvi izbor na fakultetu. Malo se sad bojimo što će biti s državnom maturom i očito je nama maturantima najstresnije ove nastave godine. Prvo štrajk, sad koronavirus, što je sljedeće?!

teŠko je gradivo, ali isplati se potruditi

alen vukeliĆ, najomiljeniji Profesor u školi

povijest treBa razuMjeti, a ne ŠtrebatiPovijest predaje Alen Vukelić, uvijek nasmijani profesor kojeg učenici oboža-

vaju, pa ne čudi što su mu zid ispred učionice oslikali i pretvorili ga svojim crtežom u vojskovođu antičke Sparte. Kaže da mu nikad nije bio cilj trčati za tom titulom „najomiljenijeg profesora”, ali je uvijek djeci davao do znanja da voli svoj predmet i da je povijest koju predaje mnogo više od datuma i imena iz udžbenika:

– Rano sam shvatio da učitelj svoj autoritet gradi, ne strogošću, već znanjem i posvećenosti svome predmetu i svakome učenike. Djeca prepoznaju kad netko zna, kad je duboko u svome području i to cijene. Isto tako, ne treba biti namrgođen, jer mrgude nitko ne voli, i lakše je do učenika doprijeti ako ste dobre volje, ako se volite našaliti. Naposljetku, ja svoj posao obožavam i unatoč brojnim pozivima koje sam dobivao i dalje ostajem u školstvu, jer je to moje poslanje – govori Vukelić.

Povijest treba predavati najobjektivnije moguće, kaže, bez vlastitih interpretacija povijesnih događaja, a isto tako s učenicima treba puno više raditi na uzročno-po-sljedičnim vezama nego na štrebanju činjenica, koje su ionako dostupne svima na nekoliko klikova mišem:

– Kad vidim današnji naziv reforme Škola za život, mogu samo reći da tako radim već 22 godine, da djecu pripremam za život cijelo ovo vrijeme, mnogo šire od udžbenika. Evo, ako razgovaramo o Drugom svjetskom ratu, više od datuma nekih bitaka njih zanima zašto su Rusi napravili puno kvalitetniji tenk od Nijemaca... Na temelju takvih detalja zatvara se cjelina koja njima bude puno zanimljivija i ostane im u pamćenju, za razliku od nastave koja samo tupi po činjenicama i pravilima.

Baš zbog takvog načina rada, kada u nastavu povijesti ubacuje i umjetnost i glazbu, kulturu, gospodarstvo, učenici ove škole vole povijesti. Sam profesor Vukelić primje-ćuje da se učenici u prvom razredu zapravo boje povijesti, rada na karti, ali kao matu-ranti razumiju i vole ovaj predmet. A to je najviše, kaže, što neki učitelj može poželjeti.

nekad smo imali domaćinstvo, da dijete naUči raditi rUkama,

imali smo radionice na nastavi tehničke kUltUre... sve smo

UkinUli i maknUli iz škola. a djeci to nedostaje. zato sU Učeničke zadrUge

jedino i dobrodošlo rješenje, da naše škole ne ostanU samo na teoriji

drago franić, voditelj Učeničke zadrUge bratovština

raširenost tehnologije i vrlo laka dostUpnost svih sadržaja

gUši UčeničkU potrebU za istraživanjem, gUši njihovU

intelektUalnU radoznalost. djeca sU danas naUčena na brzi prst,

slabe sU koncentracije, htjeli bi sve odmah postići na brzinU, odjednom, ne shvaćajUći

da se samo Upornim radom postižU rezUltatikata sUžnjević, hrvatski jezik

18 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

napisala Marija drobnjak posavec

Ljudski se rod bori sa surovim pojavama kojima teško staje na kraj, a to su boleštine izazvane na-oko nevidljivim virusima i bakterijama. Prva obrana od toga zla, koje nas je upravo snašlo i nije zaobišlo čak ni one najpoznatije, predsjednike, glumce, predstavnike vlasti, viđene i nepoznate, cijeli svijet, dakle prvo što treba čovjeku sad je – voda.

Voda mu je nužna uvijek i bez nje se ne može, ali kao da još uvijek nismo toga svjesni sve dok nam ne dogori do prstiju i noktiju. Oprati svoju nečistoću vodom i to je prvi lijek i brana.

Kako i kad ćemo se osvijestiti i tu činjenicu, da nam je voda život, shvatiti kao nužnost i prvu životnu zadaću, čuvati je kao najveće i najdragocjenije blago.

Još od svojega postanka ljudski je rod bio svjestan i znao cijeniti vodu pa su prva ljudska naselja bila formi-rana uz izvore, rijeke, jezera, a kasnije su važnu ulogu

imali bunari, pa onda vodovodi. Sela i gradovi koji su imali dobru vodu bila su razvijenija i poželjnija za život.

Još prije pedeset godina bilo je kod nas po selima očuvanih bunara koji su imali pitku vodu, sad je to već vrlo rijetka pojava, prvu vrijednost za moderan svijet ima-ju samo plastične boce s odstajalom vodom, pa ako je još redovito reklamirana može vas koštati više nego tri litre mlijeka. To smo odabrali i to držimo da je standard, piti odstajalu vodu iz plastične boce, tko zna odakle i tko zna koliko staru... Da ne dodamo tu još svakojake napitke, svih boja koje naša djeca nalijevaju u sebe cjelodnevno u velikim količinama, dok naše čiste izvore zatrpavamo, a vodu iz vodovoda nesmiljeno prolijevamo, zagađujemo i peremo njome ulice. Mladi su sigurno već i zaboravili kako je ukusno popiti čašu vode zagrabljenu na bistrom izvoru u šumskoj hladovini kad vani ugrije ljetno sunce.

Krajnje je vrijeme da se o vodi mora mnogo više go-voriti i pisati, ne samo jedanput godišnje kad je Svjetski dan voda (a možda čak ni tad kad imamo mnogo i drugih velikih briga), nego svakodnevno pripomenuti i podsjetiti na nezamjenjivu vrijednost čiste vode.

Prisjetimo se samo koliko još imamo nesavjesnih ljudi, koji bez ikakve grižnje savjesti, bezočno zagađuju rijeke, jezera s otpadnim vodama kako pojedinci, tako i tvrtke i ostaju nepoznati i nekažnjeni. Ali kazna, nažalost stigne i onda kad joj se i ne nadamo, a tu kaznu trpe najviše oni najmanje krivi.

Voda, zrak, zemlja, sva su zemaljska dobra zajednič-ka, htjeli mi to ili ne, svi bismo morali biti čuvari jednako savjesni i svjesni da smo na istom planetu i ovisimo jedni od drugih, to sada jako dobro vidimo kad od iste bolesti boluje istok i zapad, sjever i jug, svi pijemo istu vodu i udišemo isti zrak, samo to tako lako zaboravljamo.

Jesmo li našu djecu dovoljno pripremili da im to bude jasno? Bojim se da nismo, osim nekih časnih iznimaka koji uporno i trajno rade na tome.

Perimo ruke, tablete i naše duše! Sve će biti čistije samo budemo li to istinski htjeli.

Čista je voda nezamjenjivo piće, lijek, prva i posljednja kupka, bez nje nema ni čovjeka, ni biljke.

Bez obzira na sve, svi koji imaju taj privilegij i čast odgajati djecu kao roditelji, staratelji, učitelji, književ-nici, novinari, spikeri, treneri dužni su uvijek u svakoj prilici iskoristiti priliku i reći koju lijepu riječ o toj bitnoj supstanci za čovjeka i čitavu prirodu koja nas okružuje, dakle o vodi. I ne samo reći, nego i djelom pokazati da do vode držimo, ne samo zato što nam je nužna za život, nego nam čitav život čini jedino mogućim, ugodnim, zdravim i sretnim.

Zbog svega toga vrijedi se potruditi najviše koliko je u našoj mogućnosti, pa još i malo više.

Naša svakidašNjica

Čovjeki voda

perimo ruke, tablete i naše duše! sve će biti čistije samo

budemo li to istinski htjeli. Čista je voda nezamjenjivo piće,

lijek, prva i posljednja kupka, bez nje nema ni čovjeka ni biljke

Nedavno su učenici 1. j razreda zagrebačkoga Ugostiteljsko-turističkog učilišta, vođeni

profesoricom hrvatskog jezika Snje-žanom Mikulan, posjetili Starosla-venski institut, smješten u povijesnoj jezgri Gornjega grada u Zagrebu. Naime, zahvaljujući gostoprimstvu ove ugledne nacionalne znanstvene institucije, koja je povodom Dana glagoljice otvorila svoja vrata, učeni-ci su imali prilike pogledati originalne ulomke hrvatskih srednjovjekovnih epigrafa uz stručno vodstvo nekoli-cine znanstvenika. Priču je začinila praktična radionica pisanja i čitanja glagoljice na kraju posjeta pa većina nas nije ni željela napustiti prostor Staroslavenskog instituta.

Štoviše, pojedini su učenici poka-zali izvanredno zanimanje i snala-žljivost u iščitavanju drevnih glago-ljičkih zapisa pa su pozvani sljedeći put doći i pripomoći u znanstvenom radu sastavljanja rječnika starosla-venskog jezika. Veseli nas spoznaja o bogatoj kulturnoj i pisanoj ostav-

štini našega naroda, u čiju smo se vrijednost i autentičnost imali sada prilike uvjeriti. Zahvaljujemo našim poštovanim domaćinima koji su nas

s toliko topline i entuzijazma ugosti-li te se nadamo nekom ponovnom budućem susretu i suradnji.

Snježana Mikulan

ZagreB • ugostiteljsko-turističko učilište

prvi razredi posjetili staroslavenski institUt

pojedini su učenici pokazali izvanredno zanimanje i snalažljivost u iščitavanju drevnih glagoljičkih zapisa pa su pozvani sljedeći put doći i pripomoći

u znanstvenom radu sastavljanja rječnika staroslavenskog jezika

Nakon vjeronaučne olimpijade održane na školskoj razini 29. siječnja ove godine, u

ponedjeljak 2. ožujka održana je vjeronaučna olimpijada za osnovne i srednje škole Gospićko-senjske biskupije na biskupijskoj razini. Tema olimpijade bila je „Sveti Vinko Paulski –apostol milosrdne ljubavi. Vinkovska karizma u Hrvatskoj”. Na

biskupijskom natjecanju sudjelovalo je sedam ekipa iz srednjih škola i 22 ekipe iz osnovnih škola.

Ove je godine domaćin natjecanja bila Osnovna škola Slunj na čelu s ravnateljem prof. Tomom Cvitko-vićem. Natjecanje se odvijalo u tri kruga. Osnovna škola dr. Jure Turića (učenice Maja Štimac, Mihaela Ća-ćić, Željka Pavelić i Iva Pezelj) s men-

toricom Jelenom Majer (zamjena Mirela Miočević) osvojila je četvrto mjesto u kategoriji osnovnih škola.

Treba spomenuti da su naša škola i grad Gospić trebali biti domaćini ovogodišnjega državnog natjecanja iz vjeronauka početkom travnja, ali je zbog zatvaranja škola sve otkazano, a novi se datum još uvijek ne zna.

Franje Puškarić

gosPiĆ • oš dr. jure turiĆa

vjeronaUčna olimpijada U slUnjU

tema je bila „sveti vinko paulski – apostol milosrdne ljubavi”, a natjecanje je okupilo sedam ekipa srednjoškolaca i 22 ekipe osnovnih škola

19školskenovine

DataDrive je projekt Erasmus+ koji je pokrenut 2018. godine u Luksemburgu, a u kojem sudjeluju zemlje partneri Hrvatska, Belgija, Nizozemska, Poljska

i Ujedinjeno Kraljevstvo. Svrha je projekta osposobiti sudionike za prikupljanje i obradu podataka te učinkovito služenje podatcima radi unaprjeđenja škola. Projekt je počeo izradom pripremnih dokumenata, intervjuiranjem članova škola sudionica o potrebama škola i osposoblja-vanjem voditelja radionica.

Prva radionica održana je u studenom 2019. u Luk-semburgu i ondje su dva tima iz Hrvatske (učiteljice iz eksperimentalnih škola iz Bregane i Varaždina), tim iz Luksemburga i dva tima iz Belgije iznijeli probleme s kojima se susreću u školama, izdvojili su potrebe škola i postavili ciljeve koji su jasni, mjerljivi, ostvarivi i vremenski određeni. Upoznali su se s različitim metodama i postup-cima prikupljanja podataka. Nakon radionice učiteljice su se vratile u školu pune dojmova i krenule provoditi ankete te intervjue kako bi na temelju konkretnih podataka zaklju-čile kako najlakše postići postavljene ciljeve. Uvidjele su da su prikupljanje i obrada podataka od velike važnosti za rad u školi. Uslijedila je radionica u Belgiji (5. – 7. ožujka 2020.) na kojoj su sudjelovale učiteljice Nikolina Vidović i Andreja Vlahović Gabriša u pratnji kolegica iz Varaždina i mentorice iz Zagreba. Radionica je održana u gradiću Eupenu i bila je vrlo produktivna.

Ondje su timovi iz svake zemlje iznijeli svoje dojmove o prvoj radionici i svim radnjama koje su uslijedile nakon nje, objasnili su na čemu su radili protekla tri mjeseca, obradili su podatke i pripremili plan djelovanja koji treba provesti do svibnja kad će se u Zagrebu održati treća i po-sljednja radionica. Završna faza projekta predviđena je za lipanj 2021. godine kad bi učiteljice hrvatskih škola koje su sudjelovale u projektu svoja iskustva i znanja prenijele kolegama iz ostalih hrvatskih eksperimentalnih škola.

Igor Matijašić

U zagrebačkoj Osnovnoj školi Miroslava Krleže održano je XXVII. županijsko natjecanje

iz matematike. Ove su se školske godine u Zagrebu natjecali učenici od četvrtog do osmog razreda. U sustav natjecanja do županij-ske razine ponovno su uključeni i učenici četvrtih razreda. Poziv na natjecanje dobilo je 239 najboljih učenika, od 1303 koji su sudjelovali na gradskom/školskom natjecanju.

Sudionike natjecanja pozdravila i dobrodošlicu poželjela ravnateljica škole Silvana Galinović, dipl. def., a u ime Županijskog povjerenstva natjecanje otvorila je Sandra Mad-žar, prof. učiteljica savjetnica, te poželjela ugodan boravak i uspješan rad svim sudionicima. Upućujemo čestitke učenicima, roditeljima, a posebne čestitke mentorima koji su prepoznali znanje, kreativnost, vještinu, entuzijazam, izvrsnost i lju-

bav prema matematici i rješavanju problemskih situacija.

Natjecanje je popratio Hrvatski radio prvi program, emisija Umijeće odrastanja.

Natjecanje se već osmu godinu održava u našoj školi, najstarijoj školi grada Zagreba na hrvatskom jeziku, koja ove godine obilježava 190 godina odgojno-obrazovnog rada.

Sandra Madžar, Igor Salopek

ZagreB • oš miroslava krleže

žUpanijsko natjecanje iz matematike

natjecanje se već osmu godinu održava u ovoj, najstarijoj školi grada zagreba na hrvatskom jeziku, koja ove godine obilježava 190 godina odgojno-obrazovnog rada

Bregana • oš milana langa

međUnarodni projekt

datadriveosim učiteljica iz naše škole nikoline vidović i andreje vlahović gabriše iz varaždina te mentorice iz zagreba, u projektu sudjeluju škole iz Belgije,

nizozemske, poljske i uk-a

Bjelovarska IV. osnovna škola organizirala je prvo natjecanje iz mađarskog jezika pod nazivom Szépol-vasási verseny iliti Natjecanje u lijepom čitanju na-

glas. Svrha je natjecanja promicanje učenja stranih jezika, koja su u današnjem svijetu iznimno bitna, te promicanje ljubavi prema čitanju na stranom jeziku.

Ideja je to nastavnice engleskog i mađarskog jezika Dolores Šolaje, koja je organizirala natjecanje te pripremila učenike za njega. Učenici su pokazali pozamašan talent i iznenadili članove žirija svojim nastupom. Čestitamo svim

učenicima na sudjelovanju, a učenici koji su osvojili prva tri mjesta idu na županijsko natjecanje, koje će se također održati u našoj školi. Najbolje su plasirani u razrednoj na-stavi Vjera Pavelić, Tija Mrzlečki i Katja Grubeša, a u pred-metnoj Stjepan Rajh, Nela Horvatinović i Viktorija Oslovar.

Zahvaljujemo i našim sponzorima koji su omogućili pre-krasne poklone učenicima: izdavačkim kućama Školskoj knjizi i Profil-Klettu, Vijeću mađarske nacionalne manjine BBŽ-a te IV. osnovnoj školi Bjelovar.

Dejana Bedeković

Bjelovar • iv. osnovna škola

natjecanje iz mađarskog jezika

ideja je to nastavnice engleskog i mađarskog jezika dolores Šolaje, koja je organizirala natjecanje te pripremila učenike. pokazali su

pozamašni talent i iznenadili članove žirija svojim nastupom

20 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

Četvrtaši OŠ Vladimir Nazor iz Budinščine nastavljaju s lektirom na drukčiji način. Čitali su djelo Heidi, koju smo odlučili

prikazati pomoću tzv. Lektire iz vrećice. Podijeljeni u parove dobili su zadatak oslikati naslovnicu vrećice, na poleđini izdvojiti najljepše rečenice i poruku dje-la te u vrećicu staviti pet predmeta koji su povezani s djelom. Sat smo počeli kratkim videozapisom o švicarskim Alpama, a knjižničarka ih je upoznala i s književnicom Johannom Spyri, koju je život na planini inspirirao za pisanje ovog djela. Potom su predstavili svoje lektirne vrećice te je uslijedilo vršnjačko vrjednovanje. Naposljetku su u parovima, plastelinom, prikazali određeni događaj iz djela.

Jagoda Šmit, Andreja Satmari

lektira iz vrećice u BudinŠČinikutak za

vaŠ trenutak

Učenici prvog i trećeg razreda OŠ Mahično i ove su godine obilježili stoti dan škole. Uzbudljivo je bilo prvašićima koji su prvi put proslavili sto dana boravka u školi. Učiteljica

Katarina Kranjčec za njih je pripremila zanimljive zadatke. Uz tjelovježbu i ukupno sto vježbi pripremili tijelo i um za daljnji rad. Sat matematike posvetili su rješavanju 100 matematičkih mozgali-ca, a na satu Hrvatskog jezika uspješno su sricali i zapisali ukupno sto rima. Za kraj svoga stotog dana dobili su diplome za uspješnost i sudjelovanje. Trećaši su pak s učiteljicom Jasminom Štefan dan počeli matematičkim problemom. Zadatak je bio kombinirajući pisano množenje, zbrajanje i procjenu doći do čarobnog broja 100. Sat hrvatskoga posvetili su govoru karlovačkoga kraja, upoznali značenje 100 neobičnih riječi kojima se inače ne koriste, a za kraj dana – 100 puta preskočiti vijaču, trčanje na sto metara te 100 dodavanja loptom. Naši su učenici timskim radom usavršavali soci-jalne vještine, razvijali stavove i stjecali nova iskustva.

Jasmina Štefan, Katarina Kranjčec

Školski dan za paMćenje

dorijan i petar dogovaraju što će i kako će

Radi se punom parom

Mihael k. i Matija prezentiraju

svoju vrećicu

Učenici 1. razreda u izvođenju 100 pokreta

diplome za 100. dan

timskim radom prvašići stvaraju 100 rima

21školskenovine

Projekt „Svemir” inicirala su djeca velikogoričkog vrtića Žirek u suradnji s odgojiteljica-ma, koje su uvidjele da ne razlikuju sva djeca kontinente od planeta. Spoznaje o svemiru obogatili smo istraživanjem enciklopedija, knjiga i slikovnica te izrađivanjem planetarija

kaširanjem balona i oslikavanjem temperom. Naravno, bili su uključeni i roditelji pomažući djeci u izradi planeta i svemirskih brodova od pedagoški neoblikovanog materijala. Također, gledali smo kratke dokumentarne filmove o životu astronauta u svemiru, naučili puno novih pojmova (meteor, sazviježđa, sateliti), a imali smo priliku čuti i doživjeti kako pada meteor. Naglaskom na učenje kroz igru, kreativnom izražavanju različitim materijalima i istraživanju poticala se krea-tivnost i mašta djece, razvoj fine motorike te taktilne i vizualne percepcije. Projekt se razvijao i neprestano dopunjavao različitim sadržajima te u konačnici rezultirao osviještenošću o važnosti očuvanja planeta Zemlje i svemira od zagađenja.

Irena Vidačković, Natalija Stepanić

žireki „putovali” u sveMir lucija (6) ponosno pokazuje

svoju raketu

tko zna, možda će netko od

ovih mališana zaista

„poletjeti” u svemir

promišljanje o načinima bojanja modela

Kao jedina škola u Hrvatskoj koja sudjeluje svih pet godina u natječaju „Stvarajmo e-kreativno” za školske knjižnice, riječka OŠ „Srdoči” ove

se godine prijavila u kategoriji kreativne prezentacije školskoga projekta, uratkom pod naslovom „Naši Bal-tazaRI”. Nakon zbrajanja glasa publike i triju članova stručnog povjerenstva, unutar svoje kategorije – i ove je godine nagrađen prvim mjestom u državi! Ta je

informacija tim zanimljivija ako podsjetimo da smo u istoj kategoriji i istim plasmanom već bili nagrađeni i 2016. za digitalnu slikovnicu „Božićna čarolija”. Budući da je prošle godine najboljom proglašena upravo naša audiovizualna slikovnica „Razigrani maštogradi”, ovo je ukupno treći put da je digitalni uradak naših učenika odabran kao najuspješniji. Posebnu zahvalu na usmjeravanju i poticanju učenika i ove godine valja

uputiti učiteljicama Jagatić Gavran te razrednim uči-teljicama Baretić, Vukić i Ritterman, kojih su učenika radovi vidljivi u slikovnici. Za samu digitalnu priču tradicionalno su bile zadužene učiteljica informatike Lempl i školska knjižničarka Čargonja Košuta koje su s učenicima montirale „završni proizvod”, ove godine pomoću alata Filmora 9.

Nensi Čargonja Košuta

rijeČka oŠ „srdoČi” oPet najkreativnija

izrada „baltazarovih" slikovnica

22 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

napisao ivica Buljan

Kulturni sadržaji i objekti kulturne baštine već sad se mogu smatrati najvećih stradalnicima ovih po-šasti koje su na zadesile. No život

ide dalje i odgovara na sve nedaće. Tako je kultura doslovce preselila u virtualni svijet, a stradali se objekti popisuju i njihova će obnova krenuti.

Ministarstvo kulture na svojim stranicama, u rubrici Kulturni sadržaji online, objavljuje informacije i najave kulturnih sadržaja koji će se prenositi putem raznih distribucijskih kanala kako bi oni, s obzirom na to da se ne mogu održavati pred publikom, ipak bili do-stupni. Sadržaji su podijeljeni u četiri katego-rije – audiovizualni, glazbeno-scenski, muzeji i izložbeni sadržaji te književnost, knjižnice i arhivi.

virtualni oBilasCi U većini zemalja svijeta, pa tako i kod nas, kulturni su sadržaji dostupni na besplatnim online platformama na kojima se nude obi-lasci muzejskih prostora, prijenosi konce-rata ili predstava. Tako je Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu pokrenuo virtualni program #MSUNonStop. U sklopu tog pro-grama svakodnevno će predstavljati radove iz Zbirki i donositi zanimljivosti u vezi sa svojim postavom.

Etnografski muzej u Zagrebu ponudio je na svojoj mrežnoj stranici virtualni razgled poje-dinih zbirki i izložbi, koje imaju i edukativno obilježje, izložbu tradicijskih glazbala, Zbirku Perinić i lutke odjevene u tipičnu odjeću raznih zemalja svijeta, putovanje Afrikom i Južnom Amerikom s braćom Seljan te afričku umjetnost iz Zbirke Drage Muvrina. Iz Mu-zeja ističu kako je Zbirka tradicijskih glazbala i Istraživanja braće Seljan ujedno korisna dopuna online učenju glazbene kulture i geografije.

I Muzej za umjetnost i obrt do stradanja u potresu omogućio je virtualni obilazak tri kata svog stalnog postava, putem društve-nih mreža redovito komunicira s publi-kom, a postavio je i poveznicu na najveću virtualnu izložbu mode, We Wear Culture, projekta u kojem je sudjelovao s više od 180 uglednih kulturnih institucija. Arhe-ološki muzej Istre virtualno je predstavio izložbu O životinjama i ljudima Etnograf-skog muzeja u Zagrebu koja nije mogla biti otvorena, a od četvrtka kreću s popratnim pedagoškim aktivnostima uz nju na Face-booku i Twitteru.

Osim muzeja, svoje su postave za virtual-no razgledavanje otvorile i manje galerije, a za sve je sadržaje najbolje pratiti putem društvenih mreža na kojima objavljuju nove informacije. U virtualni svijet preselili su Galerija Meštrović Split, Muzej Sinjske alke, Dvor Trakošćan, Galerija Modulor, Gradski muzej Varaždin, Muzeju Mimara, Hrvatski povijesni muzej, Muzej antičkog stakla u Zadru, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej triljskoga kraja, Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej u Zagrebu,

Muzej Međimurja Čakovec i Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku.

hnk na YoutuBeuHNK u Zagrebu i dnevne novine 24sata pokrenule su zajednički projekt gledanja predstave i u vrijeme kad je kazalište zatvo-reno. Prva predstava koju su gledatelji mogli vidjeti online na YouTubeu jest Tko pjeva zlo ne misli, koja je izazvala veliki interes.

– O tome svjedoče brojke gledanosti prve predstave Tko pjeva zlo ne misli izvedene u ovom projektu koja je na digitalnim platforma-ma HNK u Zagrebu i 24sata pregledana više od 120 tisuća puta, dok je tijekom emitiranja uživo bilo je više od 1500 komentara – ističu u HNK-u te dodaju kako je ova hit-predstava u režiji Renea Medvešeka, koja je od svoje premijere u rujnu 2017. mjesecima prije izvedbe rasproda-na, oduševila gledatelje pred ekranima:

– Bilo ih je iz svih dijelova Hrvatske i svijeta. Javili su nam se putem chata i poruka iz SAD-a, Argentine, Filipina, Norveške, Dan-ske, Srbije, Bosne i Hercegovine...

U nastavku programa bit će prikazane, među ostalim, snimke predstava Tri zime,

Smrt u Veneciji, Opasne veze, Ero s ono-ga svijeta, Nikola Šubić Zrinski, Romeo i Julija, Ljudi od voska, Ukleti Holandez i drugih.

I HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke i tamošnje Gradsko kazalište lutaka pokrenuli su online programe kako bi publici omogućili praćenje programa u domovima. CeKaTe Teatar u programu #kulturaonline održavat će online radionice i prenositi predstave, a Kazalište Mala scena svoje će predstave prenositi online uživo, ali i naknadno.

Hrvatska glazbena unija snimila je niz edu-kativnih videa u svrhu popularizacije glazbe, ali i vrhunskih glazbenika, istaknutih članova udruge. Zagrebačka filharmonija emitirat će u MiniMini ciklusu na svojem YouTube kanalu koncertne predstave Ježeva kućica i Božić kod Zimogroznih, a najmlađima su svoje virtual-ne sadržaje ponudili i Mala scena te CeKaTe Teatar.

– Ne možemo se družiti u Dvorani Lisinski, ali vam zato ovo vrijeme možemo uljepša-ti našim predstavama koje možete naći na YouTube kanalu Zagrebačke filharmonije – priopćeno je.

Sa zatvaranjem kina i otkazivanjem festi-vala ljubitelji filma ostali su bez doživljaja gledanja filmova u kinima, no kao kom-penzaciju imaju bogati online svijet na kojemu su im otvoreni i neki besplatni sa-držaji. Tako kino Mediteran, projekt revi-talizacije kina u Dalmaciji, nudi besplatan internetski prijenos 22 filma prikazana na Festivalu mediteranskog filma Split, dok besplatne kratkometražne filmove nudi nedavno pokrenuta platforma Croatian.film.

Na inicijativu Enrica Vannuccija, izbor-nika kratkog filma Mostre, Motovun Film Festival postao je jedan od partnera novog online festivala My Darling Quarantine – svakog se tjedna bira i besplatno objavljuje po sedam kratkih distopijskih filmova, a moći će se glasati za najbolje od njih. Pulska filmska tvornica uvela je novi koncept Digitalne filmske karantene, kojim omogu-ćuje projekcije, moderacije i rasprave putem društvenih mreža, a besplatan sadržaj nudi

kultura u vrijeme koroNavirusa i potresa

kulturni događaji preselili u virtualni svijet

Školska knjiga prilagodila se novoj situaciji I brojni se izdavači prilagođavaju novim uvjetima. Iz Školske knjige

javljaju kako se i dalje posluje, a zaposlenici naporno rade kako bi kupcima i čitateljima osigurali uslugu.

– Knjižare Školske knjige zatvorene su do 19. travnja 2020., no u našoj internetskoj trgovini www.skolskaknjiga.hr možete naručiti sve što će vam trebati u idućem razdoblju. Sigurnost svih naših kupaca i zaposlenika na prvome je mjestu, pa smo poduzeli određene preventivne mjere u skladu s preporukama mjerodavnih službenih tijela. Naše partnerske dostavne službe rade i uobičajeno dostavljaju pošiljke. Primjenjujemo higijenske mjere pri pakiranju proizvoda. U svakom odjelu logistike na više su mjesta postavljena dezinfekcijska sredstva. Uvedena je obvezatna dezinfekcija radne opreme prije i nakon radnog vremena. Svi djelatnici nose zaštitnu opremu – maske i zaštitne rukavice. Pri zaprimanju robe od dobavljača uklonjena je opasnost od bilo kakvoga tjelesnoga kontakta – navode iz Školske knjige i dodaju kako su se pobrinuli za to da i u ovim trenutcima bude dostupno sve što je potrebno te se stoga na stranici www.skolskaknjiga.hr mogu pronaći svi traženi proizvodi.

u većini zemalja svijeta, pa takO i kOd nas, kulturni su sadržaji dOstupni na besplatnim Online platFOrmama na kOjima se nude Obilasci muzejskih prOstOra, prijenOsi kOncerata ili predstava

23školskenovine

Potres oštetio mnoge Zgrade kulturnih instituCija

stradali vrijedni predMeti u Muo-aMuzej za umjetnost i obrt (MUO), smješten uz historicističku palaču

izgrađenu 1888., pretrpio je velika oštećenja u potresu, ne samo na zgradi, već i na građi koju čuva. Urušen je velik dio krovišta te su oštećeni predmeti u dijelu stalnog postava na drugom i trećem katu toga najvećeg i najstarijeg muzeja lijepih i primijenjenih umjetnosti u Hrvat-skoj. Oštećena je i zgrada HAZU-a, Umjetničkog paviljona, Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Zgra-da Kolmar u kojoj je smješteno Društvo hrvatskih književnika pa zgrade Hrvatskoga sabora, Banski dvori, zgrada Ministarstva financija u Katanči-ćevoj, zgrada Hrvatske pošte u Jurišićevoj te nedavno obnovljena zgrada Hrvatskoga glazbenog zavoda u Gundulićevoj ulici, Pravnog fakulteta… Od novijih zdanja stradao je i Muzej suvremene umjetnosti pa je tako u prizemlju oštećen cigleni zid, kao i na više mjesta u prizemlju.

Ministarstvo kulture u suradnji sa stručnjacima Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, ali i stručnjacima iz svih drugih konzervatorskih odjela unutar Ministarstva kulture koordinirat će pregled stanja i stupanj oštećenja kako u Zagrebu tako i u ostalim županijama koje su pretrpjele oštećenja uzrokovana ovim nizom potresa. Procjena će se obavljati temeljem preporuka i smjernica koje će se uskladiti i s uputama Nacionalnog stožera civilne zaštite RH i preventiv-nim mjerama djelovanja protiv COVID-19 virusa, a sve radi zaštite života i zdravlja ljudi.

i Mreža nezavisnih kina Kino.hr, odnosno tvrtka RADAR.

U znak potpore globalnim mjerama opreza zagrebački Restart otvorio je svoju online doku-riznicu iz koje će se 20 filmova moći pogledati besplatno, a njih stotinjak uz mini-malnu naknadu.

Na Volimdokumentarce.net u sljedećim danima bit će dostupni i odabrani naslovi s repertoara Dokukina KIC, također po „kri-znim cijenama”, a sve u svrhu podizanja kvali-tete (kulturnog) života filmofila u vremenima karantene, ali i kao način održavanja nezavi-sne kulture živom u ovim vrlo nepovoljnim uvjetima, najavljuju iz Restarta.

filmovi, knjige…I književna scena ima odgovor na krizu pa je tako za one kojima nedostaju aktivnosti na književnoj sceni Hrvatsko društvo pisaca pokrenulo projekt Dnevnik iz karantene u sklopu kojega će na svojoj mrežnoj stranici objavljivati tekstove i videopriloge članova koji su tematski vezani za nove okolnosti života.

Umjesto u knjižnici, za knjigama se može posegnuti na portalu Besplatnih elektroničkih knjiga, koji godinama omogućuje besplatno čitanje svojih sadržaja. RAFF film festival pokrenuo je novu digitalnu platformu R+, koja će na jednom mjestu okupiti kreativne sadržaje, priče, informacije, sve one manje apokaliptične perspektive na današnju situa-ciju.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagre-bu prilagodila je rad uputama Nacionalnog stožera civilne zaštite te će do daljnjega biti zatvorena, a posebno uspostavljenim raspo-redom dežurstava osigurat će pružanje samo onih usluga koje je moguće pružiti na daljinu.

– Radi što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 Na-

cionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prilagođava svoj rad uputama i smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nacio-nalnoga kriznog stožera, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, slijedom čega je od 19. ožujka 2020. godine Knjižnica zatvorena za korisnike – navode iz NSK-a.

I Knjižnice grada Zagreba omogućile su članovima da se koriste uslugama za vrijeme ovog razdoblja od kuće. Uvjet je da imaju valjano članstvo Knjižnica grada Zagreba.

– Iako ne možete podići željenu knjigu u tiskanom obliku, članovima Knjižnica grada Zagreba dostupna je posudba e-knjige putem aplikacije Zaki Book. Detaljnije upute možete potražiti na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba. Trenutačno je dostupno više od 600 naslova e-knjige za posudbu – navode iz Knjižnica grada Zagreba.

Usvojene mjere za pomoć kUltUrnom sektorUV lada je donijela mjere za pomoć kulturnom sektoru, kojima će se mak-

simalno ublažiti negativni učinci uslijed epidemije virusa. Tako je jedan od prvih poteza Vlade i odluka da se u hitni saborski postupak upute dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojima će se osigurati obustava plaćanja spomeničke rente dok traju posebne okolnosti u Hrvatskoj izazvane epidemijom koronavirusa.

Prema dopuni zakona ministrici kulture daje se mogućnost da, uz suglasnost ministra financija, donese odluku o obustavi plaćanja spomeničke rente kad na-stupe posebne okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

Iz Ministarstva kulture navode kako je s obzirom na zabranu okupljanja, otkazivanje kulturnih događanja i zatvaranje kulturnih institucija, sektor kulturne i kreativne industrije među prvima osjeća posljedice epidemije.

– U tom smislu Ministarstvo kulture osnivanjem kriznog fonda želi osigurati potpore likvidnosti samostalnih umjetnika, samozaposlenih te drugih fizičkih i pravnih osoba u kulturnom sektoru koje ostaju bez svih prihoda zbog ograniče-nja okupljanja i zatvaranja kazališta, kina, muzeja, koncertnih dvorana – navode u Ministarstvu te se dodaje kako će krizni fond obuhvatiti područja djelatnosti u nadležnosti Ministarstva kulture, Hrvatskog audiovizualnog centra te Zaklade Kultura nova.

Privremeno će se obustaviti i revizija statusa samostalnih umjetnika na razdoblje od šest mjeseci. Uz navedeno, Agencija za elektroničke medije izvršit će isplatu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2020. godinu uz mogućnost prenamjene dijela fonda o temi javnog praćenja epidemije koronavirusa te omogućiti prilagodbu programskih osnova pružatelja medijskih usluga. Sve informacije i daljnje mjere koje će se donositi kako bi se ublažili negativni učinci epidemije pravodobno će se objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i na društvenim mrežama, navodi se u priopćenju.

Ministarstvo kulture poziva I poduzetnike iz kulturnog i kreativnog sektora kao i osobe koje u okviru kulturnog i kreativnog sektora obavljaju djelatnost samostalno i koji sami uplaćuju doprinose obveznih osiguranja (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) prema iznosima za uplatu doprinosa obveznih osiguranja koje mu odredi Porezna uprava, poput samostalnih umjetnika, novinara i dr., a koji su zbog nastalih okolnosti poput otkazivanja kulturnih događanja, manifestacija, predstava, koncerata, izložbi, festivala, i sl., ostali bez redovnih izvora prihoda, da se prijave na natječaj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za dodjelu potpora za očuvanje radnih mjesta u ukupnom iznosu 5 milijardi kuna.

24 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

Prvi svjetski rat izmije-nio je političku kartu Europe, a posljedice su

bile i raspad triju velikih car-stava: Austro-Ugarske, Rusije i Njemačke. I dok je Wilim II. završio u izgnanstvu, kao i Karlo nasljednik Franje Josipa I., sam najdugovječ-niji europski vladar umro je dvije godine prije kraja rata, a Nikola II. skončao je u bru-talnom obračunu boljševika nad njim i njegovom cijelom obitelji.

Život i rad Franje Josipa u našoj su javnosti poznati uglavnom površno te je stoga vrlo dragocjeno izdanje koje je objavila Matica hrvatska u obliku Zbornik radova „Franjo Josip i Hrvati u Prvome svjetskom ratu” sa znanstvenoga skupa, koji je održan u Matici hrvatskoj u Zagrebu, a koji je uredio Željko Holjevac.

– Zbornik radova dvana-est domaćih i inozemnih autora posvećen je životu i političkom djelovanju cara Franje Josipa i posljedicama

njegove vladavine na hrvat-ski, austrijski, ugarski i ukra-jinski prostor. S naglašenim komparativnim pristupom temi, veći dio radova po-svećen je potpuno novim istraživačkim temama na temelju dosad nepoznatih izvora, a manji dio radova u bitnom proširuje ili usustav-ljuje dosadašnje spoznaje o donekle već obrađivanim temama hrvatske i susjednih joj historiografija, kao što su državnopravni, gospodarski i prometni položaj hrvatskih zemalja za vladavine Franje Josipa. Poseban fokus po-svećen je Prvome svjetskom ratu i implikacijama koje je careva smrt 1916. izazvala po pitanju opstojnosti njego-ve Monarhije, a uz to ponu-đena je mađarska i austrijska perspektiva odnosa cara prema hrvatskom pitanju te historiografsko prevredno-vanje političke i kulturološke baštine koje je dugotrajna vladavina toga cara ostavila na hrvatske zemlje – navodi Holjevac te dodaje kako

je Franjo Josip posljednji europski monarh stare škole, koji je desetljećima vladao habsburškim imperijem od Alpa do Karpata s više od 50 milijuna stanovnika, simbolički obilježivši epohu nestanka feudalizma i uspo-na građanskoga društva u Srednjoj Europi.

– Austrougarski duali-zam kao državni je ustroj tijekom posljednjih pola stoljeća postojanja po-dunavske monarhije bio kompromis za vladara koji je odustao od neograničene vlasti i postao ustavni mo-

narh te za mađarske prvake koji su privremeno odustali od neovisne države i dobili državu u državi – navodi Holjevac i ocjenjuje kako je kao austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj Franjo Josip predlagao i potvrđivao zakone, postavljao nositelje javnih dužnosti i zapovije-dao oružanim snagama u ratu i miru, a državni sudo-vi, u doba dualizma odvo-jeni od uprave, sudili su u ime Njegova Veličanstva.

Smrt cara i kralja Franje Josipa nagovijestila je suton moderne i osvit suvremene epohe u povijesti Srednje Europe i hrvatskih zemalja, ističe urednik i dodaje kako se govorilo tad, Austro-Ugarska nije dugo nadživjela svojega dugovječnog vladara s obzirom na to da ona nije bila nacionalna država ni au-strijskih Nijemaca ni Mađara ni Hrvata i ostalih Slavena koji su u njoj živjeli.

U zborniku o Franji Josipu pišu autori iz Hrvat-ske: Željko Holjevac, Filip Šimetin Šegvić, Ivan Mirnik, Mira Kolar, Zdravka Jelaska Marijan, Ela Jurdana, Ljiljana Dobrovšak i Boris Kukić. Iz Austrije je zastupljeni autor Manfried Rauchensteiner, iz Mađarske Andras Gero, Ladislav Heka te iz Ukrajine Jevgenije Paščenko.

I. Buljan

posljednji MonarH stare Škole

ZBornik: franjo josiP i hrvati u Prvome svjetskom ratuu knjižarama

mojCa kumerdej: kronosova žetva

kombinacija povijesti i fikcije

Za sve katastrofe, za sve ono što izmili iz zemlje i padne s neba, mora posto-jati neki razlog. Kad petnaestogodišnja-kinja nakon jutarnje kaše osjeti mučninu i padne na koljena za-zivajući Mariju, a otac je prebije tražeći da kaže ime oca svoga djeteta, ona zna da

mora naći valjano opravdanje. Upregne maštu i smisli priču o babuskari koja ju je otela i na metli odvezla do oltara na proplanku, prekrivenog medvjeđim koža-ma kao žrtvu Nečastivom. A kad narod napadnu tifus i kuga, jedan od načina za svladavanje nevolja progon je inovjeraca. No puk se ne zadovoljava samo kruhom i vodom, što najbolje zna pokvareni nadbi-skup Wolfgang koji snuje da kod grofa Friderika priredi teatar muke.

Kronosova žetva slovenske spisate-ljice Mojce Kumerdej napeti je roman koji se zbiva na kraju 16. stoljeća, kad je u zemljama Unutrašnje Austrije, dakle na području današnjega slovenskoga prostora, bjesnjela borba za prevlast između protestantskih zemaljskih staleža i katoličke habsburške vlasti. Sjajna kombinacija povijesti i fikcije, Kronosova žetva prevedena je na više jezika i teško joj se može naći premca u suvremenoj slovenskoj literaturi. (ib)

luCia Berlin: večer u raju

majstorica zapažanjaAva Gardner u zagrljaju mladoga mek-sičkoga „galeba”, japanski turist koji se, gledajući borbu s bikovima, odjednom sruši mrtav, nezvana gošća koja unosi red u kaotičnu obiteljsku proslavu Božića, urnebesni dijalog dviju bivših supruga istoga fatalnog muškarca… Sve su to slikoviti prizori i motivi Večeri u raju, sad već druge, posmrtne zbirke priča Lucije Berlin. Predloške za mnoge od tih priča autorica je pronalazila u vlastitom, nekonvencionalno proživljenom životu obilježenom burnim zbivanjima u ekscen-

tričnoj obitelji, bole-šću, alkoholizmom i drogom, seljakanjem diljem obiju Amerika i prihvaćanjem, iz nužde, najrazličitijih poslova, od spre-mačice do sveuči-lišne profesorice. Majstorica zapažanja sitnih životnih ironija i paradoksa, prići će i najmračnijim iskustvima s dozom pomalo subverzivno-

ga humora, ne skrivajući pritom empatiju prema akterima u ljudskoj komediji, tomu nepresušnom vrelu iz kojega crpi materijal za svoju emocijama nabijenu, senzualnu, ali ipak discipliniranu prozu, neopterećenu bilo kakvim stilističkim ukrasima. Ako je itko znao, zahvaljujući neposrednosti izraza, pretočiti život u književnost, onda je to sigurno bila danas već legendarna Lucia Berlin.

– Svatko onaj tko se bojao da bi Večer u raju mogla biti manje vrijedna od Priručnika za spremačice ugodno će se iznenaditi. U novoj zbirci dolazi do izraža-ja jednako umijeće i patos koji već dugo oduševljavaju obožavatelje Lucije Berlin. Ona suosjeća, doduše diskretno, s inte-ligentnim ženama otvorene naravi koje se, poput nje, probijaju kroz život – stoji u recenziji knjige u Los Angeles Review of Books. (ib)

Izdavač: Fraktura Uvez: meki Broj stranica: 376

Izdavač: ocean moreUvez: mekiBroj stranica: 272

Ministarstvo kulture na temelju član-ka 9. Zakona o

financiranju javnih potreba u kulturi te članaka 2. i 3. Pra-vilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi objavilo je Javni poziv za otkup knjiga za narodne knjižnice u 2020. godini.

Ministarstvo kulture otkupljivat će knjige doma-ćih izdavača na hrvatskome jeziku, i to: djela suvremene

domaće književnosti, prijevo-de djela suvremene svjetske književnosti, djela od temelj-ne vrijednosti za nacional-nu kulturu i umjetnost te vrijedne knjige i slikovnice za djecu i mlade. Otkupljivat će se knjige na hrvatskom jeziku objavljene od listopada 2019. i tijekom 2020. godine samo onih nakladnika koji se pridr-žavaju Sporazuma o jedin-stvenoj cijeni knjige i koji su dostavili obvezatne primjerke

prijavljenog izdanja Nacional-noj i sveučilišnoj knjižnici.

Pravo podnošenja ponuda na Javni poziv imaju pravne i fizičke osobe koje su registri-rane za obavljanje naklad-ničke djelatnosti u Republici Hrvatskoj i autori vlastitih izdanja koji su državljani Republike Hrvatske.

Knjige otkupljene putem ovoga Javnog poziva namije-njene su fondovima narod-nih knjižnica u Republici

Hrvatskoj. Ponude za otkup knjiga mogu se podnositi od dana objave do 9. studenoga 2020. godine. Prijava i infor-macije o tekstu Javnog poziva objavljeni su na mrežnim stranicama Ministarstva.

Ministarstvo kulture redo-vito provodi otkup knjiga, a u okolnostima epidemije CO-VID-a mjera otkupa pomoći će ublažavanju negativnih utjecaja krize na nakladničku djelatnost. (ib)

javni PoZiv Za otkuP knjiga Za narodne knjižnice u 2020. godini

dugovjeČni vladar koji je vodio brojne ratove F ranjo Josip I., austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj od 1848., a od 1867. car i kralj Austro-Ugar-

ske Monarhije, rođen je u Schönbrunn kraj Beča 1830,. gdje je i umro 1916. godine. Pripadao je dinastiji Habsburg-Lothringen. Došao je na prijestolje 1848. nakon abdikacije njegova strica Ferdi-nanda I. Uz rusku vojnu pomoć ugušio je 1849. mađarsku revoluciju i uveo centralističko-apsolutistič-ki režim (Bachov apsolutizam, 1851. – 1860.). Za Krimskoga rata udaljio je Austriju od Rusije, no to je nije približilo zapadnim silama, pa se našla izolirana za ratova protiv Francuske i Sardinije te protiv Pruske i Italije koje je vodila radi očuvanja posjeda u Italiji i radi prevlasti u Njemačkom savezu. Ti su ratovi doveli do izbacivanja Austrije iz Njemačkoga saveza i iz Italije te do njezinih unutrašnjih kriza, što je uvjetovalo preuređenje Monarhije. Nagodbom s Mađarima (1867.) Franjo Josip I. u unutarnjim se poslovima priklonio stvaranju dualističkog sustava, u kojem su vlast dijelile vladajuće nacije, Austrijanci i Mađari, osiguravši dominaciju nad nenjemačkim i nemađarskim, uglavnom slavenskim narodima (pod njegovim je pritiskom sklopljena i Hrvatsko-ugarska nagodba, 1868.). U vanjskoj se politici okrenuo suradnji s Njemačkom. Od tada su se njegova politika i pretenzije prema Balkanu sukobljavale s ruskom imperijalnom politikom u tome prostoru kao i s interesima pojedinih balkan-skih naroda. Nakon ubojstva Franje Ferdinanda u Sarajevu, pokrenuo je zbivanja koja su uvela Europu u Prvi svjetski rat. Osobni život Franje Josipa bio je ispunjen nizom tragičnih događaja: smaknuće njegova brata Maksimilijana, cara Meksika, u Queretaru 1867.; samoubojstvo njegova sina i prijesto-lonasljednika Rudolfa u Mayerlingu 1889.; ubojstvo njegove supruge carice Elizabete u Ženevi 1898.; atentat na njegova nećaka nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu.

25školskenovine

Dobitnik prve nagrade za dram-sko djelo Marin Držić za 2019. godinu jest Dino Pešut, Mateja

Posedi i Davor Špišić ravnopravno dijele drugu, a Branislav Glumac, Katja Grcić i Espi Tomičić treću nagradu, priopćeno je iz Ministarstva kulture. Pod tim se nazi-vom Nagrada dodjeljuje od 1991. godine, a prethodila je Stimulacija za dramsko stvaralaštvo.

Žiri je radio u sastavu Branka Cvitković, Nenni Delmestre i Sanja Nikčević. Važnost Nagrade očituje se u kontinuiranoj potpori razvoju hrvatskoga dramskog stvaralaštva i uprizorenjima nagrađenih suvremenih dramskih djela kao bitnih sastavnica hrvatskoga književnoga i kazališnoga kor-pusa te hrvatskoga kulturnog identiteta.

raZnovrsne teme U obrazloženju nagrade Dinu Pešutu za dramu „Granatiranje” prosudbeno je povjerenstvo opisalo kao ispovjednu, po-etsku, postdramsku metadramu koja si-gurno spada u sam vrh ne samo hrvatske nego i europske suvremene produkcije.

– U tekstu pratimo dvije usporedne ispovjedne priče o ljubavnoj žudnji i strasti, o iluzijama i snovima, o potrazi za smislom u kontekstu svijeta i prostora gdje je rat postao fetiš senzacija i nemi-novna ljudska potreba za autodestrukci-jom – navodi se u obrazloženju.

Za dramu „Međimurski lepi dečko” Mateje Posedi navodi se da je riječ o obiteljskoj drami napisanoj sočnim, slikovitim međimurskim narječjem. Iz međimurske zatvorenosti izvire obitelj čiji se život gubi u banalnoj svakodnevici i nemogućnostima komunikacije.

Za tekst drame „Dečak” Davora Špišića ističe se kako je to radnja drame koja je u

osnovnim crtama preuzeta od Shakespe-arova Koriolana, smještena u naš geograf-ski i sociopolitički prostor. Događa se u poslijeratno vrijeme u kojem uvijek bukti poziv na revoluciju društvenih slojeva izostavljenih iz pobjedonosne podjele plijena društvene imovine.

„Hvatači sjenki” Branislava Glumca govori o ekipi prijatelja iz gimnazije koja je odlučila živjeti puninu svog života u usporednom svijetu imaginacije i neogra-ničene slobode ponašanja. Ovaj iznimno lucidan tekst, zanimljivih dijaloga, usmje-rava se na rasprave o filozofiji, potrebi za snovima i smislu života.

Katja Grcić nagrađena je za dramu „Strah tijela od poda”, čiji je tekst radnje usko povezana sa stvarnim događajima koji su se nedavno zbili u jednom našem gradu, izravno pogađa u teške traume jedne disfunkcionalne obitelji. Pokretač je radnje strah od oca koji se nakon 15 godina vraća iz zatvora, u koji je dospio zbog obiteljskog nasilja.

Espi Tomičić dobila je nagradu za „#ostavljamvamsvojekodoveihvalaza-prijateljstvo ili #bitćesveokej”, dramu o samoubojstvu 14-godišnjega dječaka koja se bavi nedostatkom komunikacije između roditelja i djece.

novčane nagrade Osim nagrađenih naslova, Povjerenstvo preporučuje još pet naslova koji svojim kvalitetama zaslužuju da ih se iščita kao potencijalna uprizorenja, „Nekako sritno” Marije Dukić, „404” Vida Hribara, „Obi-čan dan” Mirjane Pičuljan-Štrige, „Zrcalo mučeništva” Zlatka Svibena i „Dobre žirafice prepoznat ćemo i u mraku po bijelim prugama” Silvije Šesto.

– Kontinuiranom dodjelom Nagrade za dramsko djelo Marin Držić ostvareni su važni pomaci te je postignuta veća vidljivost hrvatskoga dramskog pisma, nagrađeni su mnogi mladi i neafirmirani autori, kao i već istaknuti dramski pisci. Uz potporu Ministarstva na kazališnu

scenu postavljeni su brojni nagrađeni tekstovi, a daje se potpora izdavanju zbornika nagrađenih dramskih tekstova u izdanju izdavačke kuće Disput, što omogućuje trajnu dostupnost nagrađenih djela – priopćili su iz Ministarstva.

Nagrađenim autorima nagrada se dodjeljuje u novčanom iznosu: prva na-grada iznosi 40 000 kuna, druga nagrada 30 000 kuna, a treća 20 000 kuna. U slučaju da dva autora ravnopravno dijele jednu nagradu svaki dobiva puni iznos. Ministarstvo se također obvezuje sufinan-cirati postavljanje na scenu nagrađenih tekstova. Svečana dodjela Nagrade Marin Držić tradicionalno se održava na otvore-nju Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu, ali zbog provođenja mjera Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i preporuke o odgađanju svih organizi-ranih okupljanja na kojima sudjeluje više od 100 ljudi, navode iz Ministarstva, o dodjeli Nagrade izvijestit će naknadno.

Ivica Buljan

dini peŠutu prva nagrada Marin držić

Upravno vijeće Ansambla Lado za novoga umjetničkog voditelja plesnog ansambla nacionalnog

statusa izabralo je Krunoslava Šokca, koji će od sredine travnja naslijediti voditelja Andriju Ivančana na tom mjestu, priopćili su iz Lada. Šokac je nekadašnji Ladov plesač pjevač – solist i bivši umjetnički voditelj dubrovačkog Folklornog ansambla Linđo te predavač na Školi za klasični balet u Zagrebu.

Upravno vijeće izabralo je Kru-noslava Šokca između tri kandidata koja su se javila na natječaj. U obra-zloženju Odluke Upravnog vijeća stoji kako je četverogodišnji program Krunoslava Šokca, koliko i traje mandat

umjetničkog voditelja, koncepcijski, repertoarno i izvedbeno najcjelovitiji te da će najbolje predstaviti plesnu, glazbe-nu, likovnu i literarnu hrvatsku narodnu baštinu.

Tri su temeljna principa, kaže Kruno-slav Šokac, po kojima bi ubuduće trebao funkcionirati Ansambl Lado – tradicija, suvremenost, izvrsnost.

Lado je izniknuo iz tradicije – speci-fični segmenti baštine (ples, glazba, tra-dicijsko odijevanje) u fokusu su njegova djelovanja, a tradicijom, prepoznatom i priznatom u nas i u svijetu, u njegovih punih 70 godina postojanja, postali su i principi zagrebačke škole folklo-ra, odnosno scenska primjena koja u

velikoj mjeri uvažava plesne, glazbene i odjevne, tradicijom uvjetovane obrasce. Činjenica da je Hrvatska svjetski feno-men po broju zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara dodatno obvezuje Ansambl Lado u njegovoj misiji očuva-nja i prezentiranja baštinjenih glazbeno-plesnih fenomena.

Suvremenost podrazumijeva unaprje-đenje produkcije (scenografija, rasvjeta, ozvučenje) i primjena novih tehnologija (višemedijski umjetnici, world music), praćenje trendova u drugim izvedbenim umjetnostima te uključivanje u aktualnu kulturnu scenu u projektima kojima će se Lado dodatno pozicionirati kao jedinstveni kulturni brend.

– Izvrsnost je kategorija koja je od osnutka Ansambla do danas imperativ. Velike izvođačke mogućnosti jedinoga hrvatskoga profesionalnoga folklornog ansambla treba dodatno usmjeravati k još većoj izvrsnosti koja se ogleda ne samo u koncertnim izvedbama kao finalnom proizvodu, nego i u pažljivom kreira-nju različitih programa, edukativnim aktivnostima, uvjetima i organizaciji rada izvođačkog dijela i popratnih službi, dobroj međusobnoj komunikaciji svih zaposlenika te vrhunskim pozornicama i produkciji na kojima treba inzistirati. Sve su to faktori bitni za postizanje krajnjeg cilja: Lado = centar izvrsnosti! – navode u svom priopćenju iz Lada. (ib)

krunoslav Šokac novi uMjetniČki voditelj ansaMBla lado

kaZalište

u obrazloženju nagrade dinu pešutu za dramu „granatiranje” prosudbeno je povjerenstvo opisalo kao ispovjednu, poetsku, postdramsku metadramu koja sigurno spada u sam vrh ne samo hrvatske nego i europske suvremene produkcije

na natjeČaj prispjelo 59 draMskiH tekstova

Na Javni poziv za Nagradu za dramsko djelo Marin Držić za 2019. godinu prijav-ljeno je 59 dramskih tekstova. Dramski tekstovi pristigli na ovogodišnji natječaj

iznimno su raznoliki u svim elementima – od žanrovskih odrednica, forme, tema, do narječja i kvalitete. Teme pristiglih drama variraju od eksplicitno društveno angažiranih kritika do prividno sasvim intimnih preokupacija. Uspoređujući s prethodnim natječajima, primjećujemo više tekstova intimističkih sadržaja. Također, možemo primijetiti da kvali-tativno odskaču upravo drame koje kroz prizmu svojih intimnih i subjektivnih mikrokoz-mosa progovaraju o svijetu i vremenu u kojem živimo. U sadržajnom smislu vidljiva je tendencija pokušaja razumijevanja nesavršenosti ljudskog bića i senzibiliteta u dubokim intimnim, skrovitim mjestima ljudske duše. Primjetna je i strukturna i stilska različitost koja varira od klasičnih do postdramskih tekstova, proznih i poetskih formi. Sa zadovolj-stvom možemo konstatirati da od 59 tekstova pristiglih na natječaj postoji mnogo onih koji zadovoljavaju svojom kvalitetom – naveli su iz Povjerenstva za dodjelu nagrade.

upravno vijeće izabralo je krunoslava Šokca između tri kandidata koja su se javila na natječaj. u obrazloženju odluke upravnog vijeća stoji kako je četverogodišnji program krunoslava Šokca, koliko i traje mandat umjetničkog voditelja, koncepcijski, repertoarno i izvedbeno najcjelovitiji

te da će najbolje predstaviti plesnu, glazbenu, likovnu i literarnu hrvatsku narodnu baštinu

26 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

Nakon završetka tečaja polaznici su stekli kompetencije koje će im pomoći u različitim situacijama svakodnevnoga rada s djecom koristeći se grupnom dinamikom za koordi-niranje grupa u emocionalnom i kreativnom obrazovanju. Uz to, usvojili su različite dram-ske tehnike koje se primjenjuju u obrazovanju učeći se razvijati kreativnost u svojoj učionici kako bi motivirali učenike.

komunikaCijske vještineUčili su kako upravljati emocijama, aktiv-no slušati, poticati empatiju i asertivnost te procjenjivati ponašanje obrazovne zajednice i/ili grupe ljudi s kojima se primjenjuju kazališni alati. Stjecali su vještine kako prepoznati različite aspekte govora tijela, npr. kako prepoznati simptome isklju-čenosti kroz govor tijela. Razvijali su vještine rješavanja sukoba, pri čemu je važno razumjeti sukob kao priliku za generiranje promjena te pronalaziti alterna-tivna rješenja za dotični sukob.

Upoznavali su integrativne i zajedničke mogućnosti koje nude različite kazališne teh-nike osvješćujući pritom različite mogućnosti učiteljskoga utjecaja na razvoj i život učeni-ka, učinkovito podržavajući proces njihova razvoja.

Sudionici radionice poboljšali su komuni-kacijske vještine i proces izgradnje odnosa među učenicima, nastavnicima i cijelom obrazovnom zajednicom. Upoznali su moć korištenja velikoga raspona dramskih i kreativnih alata usmjerenih na zadovoljava-nje dječjih potreba, posebice kad je riječ o pružanju pomoći učenicima glede njihovih emocionalnih i fizičkih problema te o tome

kako poboljšati odnos s učenicima i kako što lakše s njima uspostaviti

suradnju. Radionica im je pomogla da postanu motiviranijima i entuzijastičnijima za razvoj svoga svakodnevnoga rada, uz pomoć alata za organizi-

ranje svojih akcija i procjenu napretka te kako stečene vještine

primijeniti u radu.

iskustveno učenjeSudionici radionici učili su o tome kako pro-voditi obrazovne projekte zabavnim i isku-stvenim učenjem kao sredstvom za poučava-nje pojedinih predmeta, npr. poboljšavanje komunikacijskih vještina na stranom jeziku putem kazališta, ali i istodobno poboljšavanje socijalnih vještina učenika.

Učili su kako razvijati pedagoške i komu-nikacijske vještine te poboljšati suradnju s učenicima, pridonoseći tako stvaranju nove otvorene i sveobuhvatne škole. Radionica je u svakom slučaju pridonijela povećanju motivacije za osobni profesionalni razvoj i razvoj učenika te ih potaknula na organizi-ranje timskoga rada pri uvođenju dramskih i kreativnih alata u odgojno-obrazovni rad.

napisale Marijana radoš i sanja Franjčić

odgojiteljice dječji vrtić ivanić grad

Druga mobilnost u sklopu projekta Erasmus+ KA1 „Implementacija kulturno-umjetničkih sadržaja u kurikulum vrtića” Dječjeg vrtića

Ivanić Grad realizirana je u Sevilli u Španjol-skoj od 27. do 31. siječnja 2020. godine. Na edukaciji su osim predstavnica iz Hrvatske sudjelovale i odgojiteljice iz Grčke, Češke i Estonije. Sudionice edukacije iz Dječjeg vrtića Ivanić Grad bile su odgojiteljice Sanja Franjčić i Marijana Radoš.

„Postojeće tendencije u istraživanju i obra-zovanju temelje se na obrazovnom modelu koji potiče višestruke inteligencije (Howard Garner, 1988.), kao i onom vezanom za emocionalnu inteligenciju (Goleman, 1995.) kroz koji se učenici uključuju u motivirajući i smisleni proces učenja.”

emoCionalna inteligenCijaU tom smislu, dramske i ekspresivne pe-dagogije koje se primjenjuju u obrazovanju inovativni su alati s dokazanim rezultatima, usmjereni na poticanje cjelovite edukacije ljudi za koje su potrebni stručnjaci pravilno obučeni u tom području.

Na temelju toga, svrha je ove radionice bila da učitelji/odgojitelji steknu kompetencije i sposobnosti za koordinaciju i energiziranje grupa u smislu upravljanja emocijama na za-bavan i kreativan način, ili pak usvoje dram-ske i izražajne alate koji će se primjenjivati u različitim obrazovnim kontekstima. Bilo bi korisno poučavati sadržaje na najprikladniji način kao i pomoći učenicima da razviju svo-ju emocionalnu inteligenciju. Provedba ovih tehnika povećat će sudjelovanje i motivaciju u učionici, duh suradnje, vještine rješavanja sukoba i jačanje odnosa između učitelja i učenika.

Pristup tijekom ove edukacije bio je prak-tičan, ugodan, kreativan i izražajan. Tijelo je igralo važnu ulogu u radionici. Radili smo u skupini, potičući razmišljanje i kreativnost kako bismo povećali mogućnosti i alternative za djelovanje. Također smo primjenjivali igru, dramske i umjetničke tehnike te analizirali rezultate svakog modula i grupne dinamike.

mreža Podrške Uz to, svi su sudionici dobili naputke pra-ćenja tečaja kako bi se nadzirala primjena dobre prakse u njihovim ustanovama na temelju znanja, vještina i kompetencija stečenih tijekom ove radionice. Svojom predanošću i aktivnim sudjelovanjem u dijeljenju novih kompetencija izgradili smo profesionalno orijentiranu mrežu podrš-ke u svojoj zajednici, istovremeno čineći svoj rad i doprinos vidljivijim na lokalnoj razini.

raNi predškolski odgoj i obraZovaNje kulturNo-uMjetNički sadržaji u kurikuluMu vrtića

dramske i ekspresivne pedagogije koje se primjenjuju u obrazovanju inovativni su alati usmjereni na poticanje cjelovite edukacije za koje su potrebni stručnjaci pravilno obučeni u tom području. svrha je svrha projekta „tehnike drame i samoizražavanja u obrazovanju”, koji se provodi u sklopu programa erasmus+, da učitelji/odgojitelji steknu

kompetencije i sposobnosti primjenjivati dramske i izražajne alate u različitim obrazovnim kontekstima

Upravljanja emocijama na zabavan i kreativan način

pOstOjeće tendencije u istraživanju i ObrazOvanju temelje se na ObrazOvnOm mOdelu kOji pOtiče viŠe-struke inte-ligencije kaO i OnOm veza-nOm za emOci-Onalnu inteli-genciju krOz kOji se učenici uključuju u mOtivirajući i smisleni prO-ces učenja

svrha je dramskih tehnika

PoveĆanje mo-tivaCije, surad-nja i vještina rješavanja

sukoBa

27školskenovine

napisala Helena kudra, prof. stručna suradnica pedagoginja

oŠ ljudevita gaja, nova gradiška

Uvođenjem e-škole i refor-mom školstva, pred učitelja se stalno stavljaju novi izazovi. Jedan je od njih

ovladavanje digitalnom tehnologijom i njezina uporaba u punom smislu. Nerijetko čujemo negativne komentare učitelja o digitalnim tehnologijama, pritiscima na učitelje, zahtjeva koji se pred njih stavljaju (edukacije, Loomen, webinari i sl.).

Dobra nastava u najvećoj mjeri ovisi o učitelju i njegovim kompetencijama. Upravo stoga trebali bi se znati koristiti digitalnom tehnologijom i prilagođa-vati svoje nastavne metode potrebama suvremene nastave. Svrha je ovoga istraživanja bila saznati kakav je stav učenika i učitelja prema digitalnim tehnologijama u nastavi i misle li da njihova uporaba utječe na kvalitetu nastave.

reZultati i interPretaCija Istraživanje je provedeno u prosincu i siječnju na uzorku od 33 učitelja te 76 učenika 5. i 6. razreda OŠ Ljudevita Gaja u Novoj Gradiš-ki. Među 33 ispitana učitelja jesu učitelji razredne i predmetne nastave (četiri učitelja,

29 učiteljica), koji se razlikuju prema godinama života (najviše sa stažom od 10 do 30 godina, s time da ih je više u skupini od 20 do 30 godina staža), a kao instrument ispitivanja rabila sam Likertovu ljestvicu sa stup-njevima od 1 do 5, dok sam upitnik napravila u digitalnom alatu Google FORMS, koji na jednostavan način omogućuje prikupljanje podataka od ispitanika, a onda i obradu dobivenih podataka. Ispitivanje je provedeno pomoću upitnika na školskoj mrežnoj stranici.

U interpretaciji sam bilježila rezul-tate s pozitivnoga dijela skale, dakle „djelomično i u potpunosti se slažem s navedenom tvrdnjomˮ. Tako sam došla do zanimljivih podataka. Uspoređujem neke odgovore učitelja i učenika:

učitelji oPreZniRezultati istraživanja potvrđuju da se učitelji još uvijek oprezno koriste di-gitalnom tehnologijom u nastavi, bez obzira na brojne edukacije i brojne

gotove obrazovne sadržaje. Možda to možemo povezati s dobi učitelja, jer je uglavnom riječ o učiteljima srednje i starije dobi. Ti učitelji navode kako se još uvijek najčešće koriste prezentaci-jom u PowerPointu.

I učenici i učitelji vrlo visoko pozi-tivno procjenjuju da uporaba digital-ne tehnologije pridonosi zanimljivo-sti nastave i ne smatraju to gubitkom vremena. Veliki je raskorak, među-tim, u procjeni učitelja i učenika što se tiče utjecaja na kreativnost i individualan razvoj učenika. Učeni-ci procjenjuju da se bolje razvijaju i kreativniji su, dok učitelji s druge strane ne misle tako.

Veće neslaganje u mišljenjima poka-zali su učenici i učitelji oko tvrdnje da se digitalni uradci trebaju vrjednovati. Učenici to podržavaju, dok su učitelji u malom broju podržali pozitivno tu tvrdnju. To možemo protumačiti pre-drasudom da je sve što učenici rade na računalu igra ili zabava, ništa ozbiljno. Ovaj nam je podatak pokazatelj da se trebamo baviti daljnjim istraživanjem sadržaja kojima se učitelji koriste u svojoj nastavi.

Što se tiče mogućnosti suradnje s učenicima putem digitalnih alata, tu je također došlo do razilaženja u mišlje-njima. Razlog je vjerojatno u tome što je upitnik popunilo više starijih učitelja koji nisu naučili komunicirati poput mlađih generacija učitelja kojima je to normalno. Što se tiče učenika, oni isti-ču kako im uporaba digitalne tehnolo-gije smanjuje stres od javnog nastupa i ispitivanja. Ističu kako ih brza povratna informacija bolje motivira za daljnji rad. Učitelji su u neobvezatnim razgo-vorima često navodili tehničke proble-me pri uporabi digitalne tehnologije, no u ovom upitniku nismo dobili takve rezultate, što možemo protumačiti time da se tijekom vremena tehnički problemi manje događaju ili su učitelji postali vještiji u otklanjanju manjih poteškoća.

Što se tiče zaključnoga pitanja je li uporaba digitalne tehnologije potreb-na radi podizanja kvalitete nastave, učenici su pozitivni u svom izjašnja-vanju, dok su učitelji i dalje oprezni. Dio njih tako misli vjerojatno pod utjecajem većega pritiska na njih u smislu edukacije i promjena koje nam je donijela reforma škole.

Općenito mogu kazati da su po-zitivniji stavovi kod učenika nego kod učitelja, tek mogu zaključiti da je vidljiva pozitivna tendencija, bez obzira na malu zadršku učitelja, prema uporabi digitalnih tehnologija u nastavi.

istraŽivaNje stavovi učeNika i učitelja preMa uporabi digitalNe tehNologije u Nastavi

od učitelja se danas očekuje da prihvate digitalne tehnologije kako bi svoje poučavanje približili učenicima 21. stoljeća. to su učenici koji su odrasli uz računala i žive u

poticajnom digitalnom okružju, pa razmišljaju i djeluju drukčije. učitelji su ti koji se trebaju tome prilagoditi. istraživanjem sam htjela ispitati stavove učenika i učitelja o

uporabi digitalnih tehnologija u nastavi

korisno, ali kako utjeČe na kreativnost ?

učitelji se oPreZno

koriste ikt-om u nastavi, BeZ

oBZira na Brojne edukaCije i

gotove oBraZovne sadržaje

i Učenici i Učitelji vrlo visoko pozitivno

procjenjUjU da Uporaba digitalne tehnologije

pridonosi zanimljivosti nastave i ne smatrajU to gUbitkom vremena. veliki

je raskorak međUtim U procjeni Utjecaja ikt-a na kreativnost i individUalan razvoj

Učenika

28 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

nim treninzima te brojnim drugim sportskim obvezama, jako je važno i poželjno da im na-stavnici ne nameću dodatne obveze koje nisu plod njihove vlastite aspiracije i unutarnje motivacije za sudjelovanje u aktivnosti koja inače nije dio obvezatnoga nastavnoga plana i programa. Zbog izrazito natjecateljskog duha i unutarnje potrebe „biti prvi i najbo-lji” učenici sportaši mogu biti pod velikim psihološkim pritiskom, prisutan može biti i strah od neuspjeha i pogrješaka što katkad vrlo negativno utječe na njihove kognitivne sposobnosti i učinkovitost, stvarajući im poteškoće u funkcioniranju na nastavi.

Jedna od glavnih osobina učenika sportaša jest radna disciplina, osjećaj odgovornosti, te-meljitost i ustrajnost u radu, zato s punim povje-renjem darovitim učenicima za jedan školski sat „prepuštam” svoje radno mjesto – ulogu učitelja koja je za njih pravi izazov s kojom se uhvate u koštac s najvećom ozbiljnošću i odvažnošću. Posebno učinkovitim to se pokazalo prilikom obrade nastavnih sadržaja s područja gramatike – daroviti učenici vješto su znali prenijeti grama-tičko znanje, pogotovo na malo slabije učenike, polazeći od vlastitog iskustva brzoga i učinkovito-ga svladavanja „gramatičkih zapreka”. Iz istoga su razloga daroviti učenici i vrlo dobri tutori odno-sno instruktori svojim vršnjacima, prijateljima iz razreda. Učenje tako postaje dodatni motivator i darovitim i malo slabijim učenicima, a ujedno je bitan element u razvoju komunikacijskih sposob-nosti i suradničkih vještina (metoda suradničkog rješavanja problema).

dramske metode u nastaviDaroviti učenici najlakše mogu ostvariti svoju kreativnost na području književnosti – to može biti samostalno pripremljena aktivnost ili oblik rada kao potpora nastavniku prili-kom obrade literarnih djela. Učenici pripre-me zanimljive i inovativne govorne nastupe, prezentacije u PowerPointu, videoprojekcije, audiosnimke i slično.

Recitiranje nije nastavna metoda koja bi se često rabila u srednjoškolskoj nastavi, stoga je pravo osvježenje kad se učenik, talentiran za čitanje i recitiranje te s posebnim osjećajem za ljepotu književnoga jezika, čistoću i ispravnost govora, odvaži i pripremi recitaciju, na primjer iz obrađivane pjesme, lirskoga ulomka nekoga romana ili poetski dijalog iz neke drame. Uče-nici rado adaptiraju literarni predložak tako da pripreme dramatizaciju ili napišu scenarij ili mogu, na primjer, postati i redatelji nekoga ključnog događaja iz književnog djela. Mogu biti i glumci – ponudimo im da odglume neki upečatljiv dramski prizor. Neki se učenici iskažu i kao vrlo sposobni kazališni (dramski) kritičari – nakon predstava naših školskih dramskih skupina napišu kritiku koju pročita-ju u razredu nakon čega slijedi rasprava.

Školska interpretacija lektire idealna je prilika za razvijanje kritičkog mišljenja učenika putem debate i okruglog stola, dok darovit učenik preuzima zahtjevnu ulogu moderatora okruglog stola. Među ostalim, učenici tijekom debate razvijaju sposobno-sti slušanja i uvažavanja mišljenja i stavova

napisala dušica Štiblar Božović, prof. učiteljica slovenskog jezika i književnosti

ii. gimnazija Maribor, slovenija

U Sloveniji znatan broj općih gimnazija omogućava učenicima koji se bave sportom na vrhun-skoj razini upis u razredne odjele

za sportaše ili takozvane sportske odjele. Među takvim je gimnazijama i naša škola koja održava tu praksu već 30 godina. U sportskom odjelu naše gimnazije školovali su se Katja Koren, Sani Bečirović, Polona Hercog, Boštjan Kline, Ilka Štuhec te mnogi drugi slovenski vrhunski sportaši. Riječ je o razrednim odjelima u kojima je odgojno-obrazovni proces prilagođen do te mjere da učenici, vrhunski sportaši, zbog svoje česte (opravdane) odsutnosti s nastave mogu uspješno slijediti nastavni program te uredno izvršavati sve nastavne i školske obveze. Kad govorimo o učenicima sportašima, ponajprije pomislimo da se radi isključivo o djeci i mladima koji imaju visoko razvijene sposobnosti „samo” za sport. To je često, ali i potpuno krivo mišljenje. Učenici koji se upisuju u II. gimnaziju u Mariboru u 80 posto slučajeva već su u osnovnoj školi, zbog svojih iznadprosječnih rezultata, identificirani i sa zakonskom odredbom evidentirani kao daro-viti na različitim područjima (sport, predmeti prirodoslovnog područja, tehnika i informati-ka, materinski jezik i književnost, strani jezici, povijest, zemljopis, kultura i umjetnost – li-kovna, glazbena, plesna, kazališna i filmska), a među njima je, važno je to istaknuti, i priličan broj učenika sportskog odjela.

Rad s talentiranim i darovitim učenicima jedno je od prioritetnih područja vizije naše škole. Tim učenicima nudimo široku paletu mogućnosti bilo školskih (nastavnih), bilo izvanškolskih (izvannastavnih) aktivnosti kako bismo im pomogli u daljem razvoju i ostvarivanju njihovih intelektualnih i osobnih potencijala.

suradničke vještineKao nastavnica materinskog jezika i književ-nosti koja već nekoliko godina predaje u sport-skim odjelima od 1. do 4. razreda gimnazije osobitu pažnju polažem na uključivanje daro-vitih učenika u nastavni proces svoga pred-metnoga područja. U svome radu nastojim osigurati darovitim učenicima da prepoznaju i razviju svoje mogućnosti koje nisu povezane s njihovim najizrazitijim područjem talenta i interesa – sportom. Te učenike u prvom redu potičem na intenzivniji samostalni rad, pisanje istraživačkih radova s područja jezika i litera-ture, sudjelovanje na natjecanju iz slovenskog jezika i književnosti te na različitim literarnim i kulturnim natječajima i događajima da bih na taj način održala i povećala njihove ambicije, samoinicijativnost, znatiželju, kreativnost te motivaciju i volju za radom i učenjem.

S obzirom na to da su daroviti učenici spor-taši preopterećeni svakodnevnim intenziv-

sport u školi sportski odjeli opće giMNazije i daroviti učeNici

aktivno uključivanje darovitih učenika sportaša u nastavni proces gimnazije obveza je svih nastavnika na svim predmetnim područjima. nikad, naime, ne smijemo zaboraviti da sport možda i jest jedini smisao njihova života, ali

nikako nije i središte svega što oni jesu ili što možda žele biti, samo što to još nisu spoznali

sport – važan, ali ne i jedini sMisao života

školska interpretacija lektire idealna je prilika za razvijanje kritičkoga mišljenja Učenika U debati ili na okrUglom stolU, Uz moderatora također nekoga darovitog Učenika

FB profil - emma Bovary (preuzeto s Classtools.net)

Hamlet - ilustracija za naslovnu stranicu

29školskenovine

napisala lidija voršič, prof. učiteljica razredne nastave

oŠ Hudinja, celje slovenija

Ples je uvijek znak života koji proistječe iz tijela i nje-govih pokreta. Kretanje budi život u nama. Postoji kao odraz količine energije koju smo sposobni pro-

izvesti. Dakle, ljudski ples na simboličan način objedinju-je sve snage i svu slobodu svijeta. Ljudski je plesni pokret kao valovi mora i ne podnosi nikakve granice. Plesom se na poseban način izražava sloboda ljudskoga tijela i duha (Zagorc, 1997).

višestruka vrijednost Plesa Slijedom toga i dijete kad pleše postaje svjesno svojega tijela i raznovrsnosti svojih pokreta, vremena i prostora te ponajviše različitih mogućnosti za iskorištavanje svoje energije. S razvojem motorike ujedno se razvija sveobu-hvatna sposobnost kontrole tijela, koja u velikoj mjeri ovisi o svladavanju pokreta koji uvjetuju tjelesni, emocio-nalni i duševni razvoj.

Važna je uloga plesa u razvijanju „socijalnih sposob-nosti”, jer potiče kontakte s drugima, ulijeva povjerenje, razvija osjetljivost, prilagodljivost, suradnju, zajedničko rješavanje poteškoća, uvažavanje pravila, održavanje po-zornosti, vodstvo i podređivanje, inicijativnost i suradnju u različitim aktivnostima.

Glavnu svrhu plesne aktivnosti možemo promatrati s različitih motrišta.

Perceptivno područje: Svaki čovjek mora poznavati umjetnost i njezine vrste.

Tjelesno-pokretni ciljevi: Ples pomaže u razvoju dječje psihomotorne sposobnosti i spretnosti.

Socijalni ciljevi: Plesom se razvijaju dječje sposobnosti uspostave interakcije s bližom i daljom okolicom.

Emocionalni ciljevi: Razvijanje dječje mašte, kreativno-sti, poetičnosti, a time i veselja predodžbe o samome sebi.

Motivacijski ciljevi: Ples u školi jest ples za sve. Učenike nije teško motivirati za ples, jer većina njih već u ranome djetinjstvu često samostalno počinje s različitim oblicima poskakivanja.

Estetski ciljevi: Ples je već sam po sebi kreativnost i umjetničko izražavanje, doživljavanje i vrjednovanje lijepoga.

Moralno-etički ciljevi: S plesom učenici usvajaju i norme ponašanja, a naročito u istraživanju i usporedbi ponaša-nja tijekom proteklih stoljeća i ponašanja danas.

Pozornost, odnosno koncentracija učenika u trećemu razredu i dalje je kratkotrajna. Sati nastave sve su zahtjev-niji i učenicima itekako trebaju opušteniji sati, odnosno nastavni sadržaji. Ples je aktivnost koja obuhvaća kreta-nje, što je nužno u nastavi za učenike. Kad preko zvučni-ka čuju neku aktualnu pjesmu, ne mogu ostati prikovani na stolce već im njihovo tijelo jednostavno izmakne u kretanje, odnosno ples.

Ples, sPort i glaZBaU nastavu glazbene umjetnosti ples je često uključen. Učenici se moraju kretati uz određeni ritam i zvuk ili pak požele aktualan videospot, odnosno iznose glaz-bene želje s plesom. Zatim je tu i razmatranje folklor-nih plesova koje povezujemo i s usmenom predajom. Najpoznatiji folklorni plesovi koje plešemo s učenicima trećih razreda jesu Ob bistrem potoku je mlin, Ples s stoli, Dreto šivat, Kovtre šivat, Bela bela lilija, Zibenšrit, Abra-ham ma sedem sinov, Rašpla… Budući da učenici u toj dobi još nisu toliko hrabri da bi plesali u paru s osobom drugoga spola, dopuštam im i drukčiji izbor. Folklorni je ples dio kulturne baštine te ga treba prenositi dalje i tako očuvati.

U nastavi tjelesnog odgoja glavno se zagrijavanje odvija uz aktualnu glazbu, što učenike oduševljava. Povremeno vježbe zagrijavanja zamijenimo bilo kojim plesnim po-kretima, što zagrijavanje čini još zanimljivijim. Pa i stara poznanica Lambada dođe na red.

Učenici moraju otplesati tri folklorna plesa za ocjenu u nastavi tjelesnog odgoja. Tu dolazi do izražaja povezanost glazbene umjetnosti i sporta. Budući da učenici vole ples, nije im teško naučiti folklorni ples.

Ples često uključujemo i u kulturne i sportske dane, a nerijetko čak i tijekom odmora.

Učitelji imaju važnu ulogu, jer ples često uključuju u nastavu i različite aktivnosti. Ples također povoljno utječe na atmosferu u razredu i motivaciju učenika.

suvremeNa škola

dijete kad pleše postaje svjesno svojega tijela i raznovrsnosti svojih pokreta, vremena i prostora te ponajviše različitih mogućnosti za iskorištavanje svoje

energije. s razvojem motorike ujedno se razvija sveobuhvatna sposobnost kontrole tijela, koja u velikoj mjeri ovisi o svladavanju pokreta koji uvjetuju tjelesni,

emocionalni i duševni razvoj

ples U nastavidrugih te prihvaćanja njihovih ideja. Debata je gimnazijalcima i inače jedna od najdražih nastavnih metoda, a učenicima sportaši-ma posebno je zanimljiva pogotovo kada debatiramo o temama koje su povezane sa sportom. Općenito su prezadovoljni ako postoji bilo koji način da nastavne sadržaje povežemo sa sportom, što je i razumljivo, ipak je sport područje koje najbolje poznaju i na kojem su najuspješniji. Sa sportom smo povezali i sljedeće dvije aktivnosti. U prvoj darovit učenik sportaš postaje sportski novinar, a njegov je zadatak napraviti intervju s nekim drugim vrhunskim sportašem (ili uglednim trenerom) kojeg osobno poznaje. Nastati mora zanimljiva video ili audiosnimka koju pogledamo, odno-sno preslušamo u razredu.

Učenik se pritom mora držati svih pravila koja vrijede za stvaranje intervjua. Tom aktiv-nošću učenik razvija vještine sporazumijeva-nja, međuljudskoga djelovanja i suradnje koje su važne za njegovo daljnje obrazovanje te za sam život i rad. Druga se aktivnost provodi na svakogodišnjim stručnim ekskurzijama koje su dio obvezatnoga nastavnog programa. Na primjer, u 1. razredu učenici naše škole u sklopu povijesnih i geografskih nastavnih sadržaja odlaze na ekskurziju u Hrvatsku, točnije u Krapinu u Muzej krapinskih ne-andertalaca. Daroviti će učenici pripremiti nastavno gradivo koje se odnosi na najveće i najpoznatije hrvatske sportske legende, spor-taše i sportske klubove te njihova sportska dostignuća. Navest će i međunarodna sport-ska natjecanja koja organizira Hrvatska (npr. popularna ženska slalomska utrka Svjetskoga skijaškog kupa Snježna kraljica na Sljemenu).

Također je poželjno da daroviti učenici istraže i pripreme teme iz hrvatske kulture, literature i jezika, naročito s područja gdje unutar određenoga konteksta postoji veza sa slovenskom (domaćom) kulturom, literaturom i jezikom (npr. Stanko Vraz, Zofka Kveder, Ignacij Borštnik, Valentina Turcu, Ivica Buljan, Jagna Pogačnik, ilirizam, gajica, južnoslavenski jezici...). Obje aktivnosti obično se izvode za vrijeme vožnje školskim autobusom na relaciji Maribor – Krapina – Maribor.

i ne samo darovitiStvaralaštvo i aktivnost darovitih učenika potičem i u područjima koja nisu vezana isključivo za jezik i literaturu. Time omogu-ćujem da dođu do izražaja i učenici koji nisu daroviti na mom predmetnom području, već su, recimo, dobri slikari (naslikaju ilustracije za roman ili scenu za dramu, nacrtaju strip o životu obrađivanog autora) ili glazbenici (na-pišu glazbu za poznatu pjesmu i izvedu je).

Vrlo „moderno” i za učenike zanimljivo postalo je izrađivanje Facebook profila za po-znate literarne likove. Ta aktivnost u biti nije ništa drugo nego karakterizacija likova iz per-spektive učenika, ali je upravo stoga posebno poučna za nas nastavnike. Naime, nevjero-jatno je zabavno, katkad čak i iznenađujuće, kako naši učenici, mladi čitatelji 21. stoljeća koji su odrasli uz Harryja Pottera i Gospo-dara prstenova, doživljavaju kralja Edipa, Antigonu, Fausta, Hamleta, Romea i Juliju, Eugenija Onjegina i Tatjanu, Anu Karenjinu i Vronskoga, Raskoljnikova, madame Bovary, Gregora Samsu ili Vladimira i Estragona …

Na kraju, posebno želim istaknuti da nijed-na od predstavljenih aktivnosti nikako nije „ekskluzivno rezervirana” samo za darovite učenike. Naime, ako to žele, uvijek je mogu pripremiti i izvesti i učenici koji nisu eviden-tirani kao daroviti.

Aktivno uključivanje darovitih učenika sportaša u nastavni proces gimnazije obveza svih nastavnika na svim predmetnim područ-jima. Nikada, naime, ne smijemo zaboraviti da sport možda i jest jedini smisao njihova života, ali nikako nije i središte svega što oni jesu ili što možda žele biti, samo što to još nisu spoznali.

30 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

napisala ivanka tomić, prof. učiteljica hrvatskoga jezika oŠ „pavao Belas”, Brdovec

Projekt „Paleografski ambasadori – Međunarodni dan materinskoga jezika 2020.”, koji se provodi u okvi-ru net portala eTwinning, okupio

je male paleografske ambasadore, učenike iz osnovnih škola iz regije (Republike Srbije, Republike Hrvatske, Makedonije i Bosne i Hercegovine) koji su na poseban način obi-lježili Međunarodni dan materinskog jezika 2020., koji se na inicijativu UNESCO-a već dvadeset godina obilježava 21. veljače.

hrvatski Projekt glagoljiCeOsnivačica i autorica projekta je Edita Kevro iz OŠ „Drežnica” u Mostaru (Bosna i Herce-govina), u suradnji s Valentinom Mujičić iz OŠ „Isa Bajić” u Kuli (Srbija), a ovogodišnji je projekt proveden uz projektne suradnike Ivanku Tomić iz OŠ „Pavao Belas” u Brdovcu (Republika Hrvatska), Aidu Petrovsku iz OŠ „Dimitar Miladinov” u Skopju (Sjeverna Ma-kedonija) i Vesnu Kostić OŠ „Jovan Dučić” u Beograd, čiji je izniman timski rad iz 2019. godine rezultirao nastavkom suradnje učeni-ka i profesora i u 2020. godini.

„Ovaj je eTwinningov projekt od osnivača planiran tako da potpuno iskoristi predno-sti koje nam omogućuje eTwinning, a to su povezivanje s europskim školama, suradnja među učenicima raznih dobi i iz različitih dijelova Europe te inovativna i kreativna upo-treba IK tehnologije i mrežnih alata, kojom se potiče kreativnost učenika i povećava njihova zainteresiranost za rad i svladavanje gradiva iz materinskoga jezika”, izjavila je Lejla Huj-dur, eTwinningova ambasadorica BiH-a.

U OŠ „Pavao Belas” u Brdovcu točno prije godinu dana, kad je na poticaj Instituta za hr-vatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski sabor 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva, sudjelovali smo u tom eTwinnin-govu međunarodnom projektu „Paleografski ambasadori...”. Naš je rad i trud prepozna-la Nacionalna služba za podršku te nas je nagradila nacionalnom oznakom kvalitete za taj projekt. Svoje istraživanje glagoljice kao najstarijega slavenskog pisma, kojim su Hr-vati tiskali svoju prvu knjigu Misal po zakonu rimskoga dvora u Kosinju, nastavili smo i ove godine sudjelujući u istom projektu.

Proslava ljePote jeZika Mali paleografski ambasadori iz OŠ „Jovan Dučić” iz Beograda pod rukovodstvom profesorice Vesne Kostić, svoju radost u novom zajedničkom projektu iskazali su riječima: „Obnovit ćemo postojeća znanja o spomenicima pismenosti u ovim krajevima i istodobno, učeći jedni od drugih, istraživati nove zanimljive spomenike! Svake godine

širimo i naš krug prijateljstva! Čestitamo Dan materinskoga jezika!

Materinski jezik, kao točka prepoznava-nja različitosti, ali i snošljivosti i razumije-vanja, dio je kulturnoga identiteta svakoga naroda. Potaknuti tim spoznajama učenici iz OŠ „Isa Bajić” u Kuli i ove su godine svojim sudjelovanjem u tom projektu dali svoj dopri-nos proslavi ljepote jezika. U toj školi uče se srpski, mađarski, rusinski i ukrajinski jezik. „Sudjelovanjem u projektu predstavit ćemo s radošću ljepotu različitosti i razumijevanja i upoznati zanimljivosti o jezicima paleo-grafskih ambasadora iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske, koji su pravi čuvari jezika i pisma!” poruka je partnerice Valen-tine Mujičić, profesorice iz OŠ „Isa Bajić” u Kuli.

Učenici osmoga i devetoga razreda OŠ „Dimitar Miladinov” iz Skopja svake go-dine obilježavaju Dan materinskoga jezika odgovarajućim aktivnostima. U toj školi uči se makedonski, engleski, francuski i ruski, a nakon nastave učenici imaju priliku učiti hrvatski i bugarski. Ove godine slavimo ljepotu jezika. „Imamo veliku čast u sklopu projekta ‘Paleografski ambasadori...’ pred-staviti makedonski jezik sa svim njegovim sjajem, toplinom, divljenjem, značenjem, ukorijenjenošću, upornošću i ljubavlju. Rado ćemo dijeliti sličnosti, razlike i karakteristi-ke svakoga jezika koji govore paleografski ambasadori iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Makedonije” – poruka je profesorice Aide Petrovske i učenika te škole.

jeZiCi BeZ graniCaAutorica projekta Edita Kevro objašnjava: „Tema projekta usko je povezana s temom UNESCO-a Jezici bez granica povodom Me-đunarodnog dana materinskoga jezika 2020.

godine koja promiče jezične raznolikosti i višejezičnosti, jer su to snage za održivi razvoj i trajni mir. Priznavanje i poštivanje jezične i kulturne raznolikosti pridonose jačanju je-dinstva i kohezije društava. Svrha je projekta da učenici pripadnici različitih kultura zajed-no obilježe Međunarodni dan materinskog jezika 2020. na zabavan i inovativan način. Paleografski ambasadori mogu imati različite stavove o istoj temi uz diplomatski stav da razlike obogaćuju školu i lokalnu zajednicu ako pripadnici većinske i manjinskih kultura razumiju i poštuju jedni druge te ako aktivno pridonose razvoju zajednice kao cjeline.

Svi nastavnici, voditelji školskih timova u 2019. godini dobili su državnu oznaku kvali-tete u matičnim državama koje predstavljaju, kao i učenici za aktivnosti u istom projektu za 2019. godinu.

Paleografske pozdrave šalju i paleografski ambasadori svih zemalja sudionica u projek-tu koje su za Međunarodni dan materinskoga jezika 2020. uputili svoju ambasadorsku čestitku obrazovnim institucijama u svojim zemljama, a dostavit će im i projektni materi-jali koje su timski izradili u projektu.

Da su djeca najbolji ambasadori svjedoči i njihova diplomatska komunikacija, ali i bro-jene projektne aktivnosti u kojima su iskazali paleografsko znanje i iznimnu kreativnost.

uZ međuNarodNi daN materiNskoga jeZika etwiNNiNgov projekt o MaliM paleografiMa

djeca najBolji aMBasadori materinskoga jeZika

projektni plakat malih paleografa iz oŠ pavao Belas u Brdovcu

pozdrav iz Makedonije

svrha je projekta da učenici pripadnici različitih kultura zajedno obilježe Međunarodni dan materinskog jezika na zabavan i

inovativan način. o istoj se temi može misliti različito, jer razlike obogaćuju školu i lokalnu zajednicu, ali samo ako pripadnici

većinske i manjinskih kultura razumiju i poštuju jedni druge te ako aktivno pridonose razvoju zajednice kao cjeline

ovogodišnja tema

obilježavanja međUna-

rodnoga dana materinskoga

jezika jezici bez granica

promiče jezične raznolikosti i višejezičnosti, jer sU to snage

za održivi razvoj i trajni

mir

projektni plakat oŠ drežnica iz Mostara

31školskenovine

službenici japanskog ministarstva zdravstva objašnjavaju da školski ručak nadoknađuje sve nutritivne elemente koji nedostaju u ishrani

djece kod kuće. ti su obroci važni i za edukaciju djece, budući da ih se dnevno putem razglasa u školama

obavještava što imaju za ručak i zbog čega je to dobro za njih

Japan je razvijena zemlja koja bilježi odlične rezul-tate što se zdravlja i ishrane djece, a tajna je uspje-ha u školskom ručku, piše France Press povodom

nedavno objavljenog izvještaja Unicefova Fonda za djecu. Prema njihovim podatcima, Japan je vodeća ze-mlja kad je u pitanju zdravlje djece, s niskom stopom smrtnosti, malim brojem pretile djece i one s preko-mjernom težinom te vrlo malim brojem pothranjene djece. Stručnjaci tvrde da je nekoliko čimbenika u igri – pažnja koju Japanci posvećuju zdravlju, redoviti liječnički pregledi djece, ali posebno – školski ručak.

O jelovniku za školski ručak odlučuju nutricionisti i taj se obrok služi u svim osnovnim školama i u većini srednjih škola u Japanu, objašnjava Mitsuhiko Hara, pedijatar i profesor s tokijskog sveučilišta. Ručak u školi je obvezatan, a užina se od kuće ne smije dono-siti. Većina tih obroka nije besplatna, ali su u velikoj mjeri subvencionirani.

Službenici japanskog ministarstva zdravstva objaš-njavaju da školski ručak nadoknađuje sve nutritivne elemente koji nedostaju u ishrani djece kod kuće. Ti su obroci važni i za edukaciju djece, budući da ih se dnevno putem razglasa u školama obavještava što imaju za ručak i zbog čega je to dobro za njih. U osnovnim školama učenici moraju svrstati ono što jedu u različite kategorije, učeći tako da razlikuju vrste namirnica.

Praksa obvezatnog ručka u Japanu postoji od 1889. godine, kad je država dijelila rižine kuglice i ribu djeci iz siromašnih obitelji u prefekturi Jamagata, na sjeveru arhipelaga. Taj se program zatim proširio na cijeli Japan, posebno nakon Drugoga svjetskog rata. Uz dobre navike u ishrani i svijest o važnosti zdrave hrane, stručnjaci skreću pažnju i na to da je Japan jedna od rijetkih zemalja koja veliku pažnju poklanja godišnjim dobima, odnosno konzumiranju namirnica koje uspijevaju u određenoj sezoni.

Japan ima jednu od najnižih stopa smrtnosti kod dojenčadi, a broj djece s prekomjernom težinom ili pretile djece od pet do 19 godina jest 14,42 posto, što je znatno manje nego u većini drugih razvijenih zemalja. Po ovom kriteriju, SAD je na vrhu Unicefove ljestvice s 41,86 posto, dok na primjer Italija ima stopu od 36,87 posto, a Francuska 30,09 posto. Porast broja pretile djece fenomen je koji doduše pogađa i Japan, češće među siromašnim obiteljima, koje, nastojeći smanjiti troškove ishrane, djeci služe obroke s više ugljikohidrata, a manje proteina. (ič)

Prema France Press

rUčak U japanskim školama je

obvezatan, a Užina se od kUće ne smije donositi

Skupina britanskih psihijatara nedavno je objavila izvještaj u kojem navode kako društvo

nije u stanju prepoznati rizike odnosno dobre strane uporabe društvenih mreža kad je u pitanju mentalno zdravlje djece. Prema njihovu zaključku, tvrtke koje vode društvene mreže treba primorati da podijele podatke o uporabi kako bi znanstvenici mogli analizi-rati njihov utjecaj na djecu i mlade. Štoviše, ova skupina psihijatara smatra da bi tvrtke trebale financi-rati ovu vrstu istraživanja.

U članku koji je priredio BBC spominje se i nekoliko slučajeva koji potvrđuju kako društvene mreže mogu imati katastrofalan utjecaj na mentalno zdravlje dje-ce i mladih: od algoritama i plasi-ranja sadržaja koji djeci sugerira kako depresija nedvojbeno vodi do samoubojstva ili samoozljeđi-vanja do konzumiranja sadržaja

koji može biti potresan za djecu ili ih učiniti ovisnom i na taj način onemogućiti zdrav život i odrastanje tako što uzrokuju po-remećaj sna, nedostatak tjelesne aktivnosti i smanjenje vremena koje provode s članovima obitelji.

Prema njihovu izvještaju, ne postoji dovoljno informacija, ali

postoji opravdana sumnja kako društvene mreže imaju negativan utjecaj na tjelesno, mentalno i kognitivno zdravlje. Iako je za uporabu većine društvenih mreža potrebno imati najmanje 13 go-dina, golem broj djece pronalazi način da zaobiđe ovo pravilo. (ič)

Prema BBC

Tombi je mačak koji je jednog dana ušetao u odjeljenje trećeg razreda

osnovne škole Turskoj i odlučio ondje ostati. Djeca su se, naravno, odmah zaljubila u Tombija. Ispo-stavilo se da i on uživa u dječjem društvu pa je učionicu proglasio svojim domom.

Međutim, uprava škole nije se slagala s time – mačka u učionici potencijalni je zdravstveni rizik. Zbog toga su odlučili udomiti Tombija te ga preseliti u jed-nu obitelj. Ali njemu se to nije svidjelo. Prestao je jesti. Djeca su bila očajna što su ostala bez svog ljubimca. Njegova prisutnost u učionici na djecu je djelova-la smirujuće, čak je nekoliko učenika s problemima u učenju pokazalo napredak u radu.

„Kad se Tombi prvi put poja-vio u učionici, primijetila sam

promjenu u ponašanju djece. Postala su pažljivija i prestala juriti hodnicima. Nisu mogla dočekati novi školski dan”, napisala je njihova učiteljica na društvenim mrežama, a njezina je objava postala viralna. Tako je

ova priča dospjela u lokalne me-dije i stekla publicitet, a školska uprava odlučila je ipak dopustiti Tombiju da se vrati u učionicu, na oduševljenje djece i njihove učiteljice. (ič)

Prema Turkey News

Sveučilišta su po svojoj prirodi globalne institucije. Ona su dom različitim za-

jednicama studenata i znanstve-nika iz cijelog svijeta, a neke od najvažnijih svjetskih problema rješavaju istraživanjem. Časopis Times Higher Education sasta-vio je stoga popis „najinternaci-onalnijih” sveučilišta na svijetu, odnosno onih s najboljom međunarodnom suradnjom, razmjenom, ugledom itd. Deset najboljih sveučilišta na svijetu, gledana prema tim kriterijima, ona su u Kini, Švicarskoj, Sin-gapuru i Ujedinjenom Kraljev-stvu. Na ljestvici u prvih pet ulaze City University of Hong Kong, University of Hong Kong,

École Polytechnique Fédérale de Lausanne, ETH Zurich i Chine-se University of Hong Kong. Sve ove institucije imaju visok udio međunarodnih studenata i

osoblja, surađuju na istraživanji-ma sa znanstvenicima iz cijelog svijeta i imaju snažnu svjetsku reputaciju. (ič)

Prema Times Higher Education

psihijatri od drUštvenih mreža traže podatke za istraživanja

mačak tombi – maskota trećeg razreda škole U tUrskoj

„najinternacionalnija” sveUčilišta na svijetU

32 broj 12-13 • Zagreb 7. travnja 2020.školskenovine

Ispunjeni listić pošaljite na adresu: Školske novine d.o.o., Hebrangova 40, 10000 Zagreb, na faks 01/4855-712 ili na pretplata@skolskenovine.hr

NARUDŽBENICA br. _____ /_______

......................................................................................................... kom ...............

......................................................................................................... kom ...............

......................................................................................................... kom ...............

.........................................................................................................................................

.........................................................................................................................................

.............................................. .......................................... (mjesto i datum) M. P. (potpis)

(ime i prezime / naziv ustanove, MB i OIB)

(adresa)

120 kn

69 kn80 kn

120 kn

39 kn

100 kn

120 kn

85 kn

117 kn

300 kn

priru

čnici

&

mono

grafije

140 kn

99 kn200 kn

95 kn

300 kn

VAŽNO20 posto popusta

za pretplatnikeŠkolskih novina

MOLIMO PRETPLATNIKE DA POŠALJU NARUDŽBENICE ZA PRETPLATU NA ŠKOLSKE NOVINE

NARUDŽBENICA br. ____ /____Školske novine 1. 1. – 30. 6. 2020.

Broj primjeraka: ______________________

........................................................................

........................................................................

........................................................................

........................................................................

.......................... ............................ M. P. (potpis)

(ime i prezime / naziv ustanove)

(MB i OIB)

(pošt. broj, grad)

(ulica, broj)

(datum)

✁

Poštovani odgajatelji, učitelji, profesori, stručni suradnici, studenti, umirovljenici...

Školske novine jedini su hrvatski tjednik za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu a donose aktualne informacije o odgoju i obrazovanju, podupiru stručno usavršavanje prosvjetnih djelatnika i afirmiraju dobru odgojno--obrazovnu praksu; uvijek na strani struke i svojih čitatelja.

Imajte i Vi svoj primjerak!

Za ustanove i druge pravne osobe

Pretplata na više primjeraka: veći popust,niža cijena

Školske novine dostupne su i u knjižarama

Školske knjige

✁

120 kn

110 kn