issn 1333 - 1132 broj 4 - godina XV. plin C 2015. rosina · kombiniranje turbinskog plinomjera s ultrazvučnim ... dugogodišnjem iskustvu i pionirskom duhu. Kad za sebe tražite

- S

tr

uč

ni

ča

so

pis

za

pli

ns

ko

go

sp

od

ar

st

vo

i e

ne

rg

et

iku

br

oj

4

57

plin

2015

pl

in

osnovana 1993.

www.hsup.hr

31.međunarodni znanStveno-Stručni

SuSret Stručnjaka za plin-poziv autorima

str. 12

oSvrt na dan plinastr. 14

pSp okoli Spremno dočekuje novu

ogrjevnu Sezonustr. 21

adac: motori pogonjeni prirodnim plinom daju najBolje rezultate na

teStu emiSija co2str. 24

europSka unija SredStvima iz fondova eu-a potiče izgradnju

infraStrukture za uporaBu prirodnog plina kao goriva u

prometustr. 25

poruke Sa SvjetSke plinSke konferencije

str. 26

dugoročni ciljevi opSkrBljivača plinom

str. 31

stručni rad: :SigurnoSt uporaBe

plinSke Boce-partnerSka edukacija potroŠača

str. 38

issn 1333 - 1132 broj 4 - godina XV.

Pros

inaC

2015

.

stručni časopis z a plinsko gospodarst vo i energetiku

Okvir niskOugljične strategije u HrvatskOj i mOgući tržišni pOlOžaj prirOdnOg plina (diO ii.)

osvrt urednika, str. 4.

Kvalitetna priprema sektora prirodnog plina za ogrjevnu sezonu 2015./2016. – garancija stabilnosti opskrbe

Hrvatskastručnaudrugaza plin

Čestit Božić isretna nova

2016. godina.

Snagakombinacije

Često se istaknuto mjesto na području mjerenja protoka plina zauzima tek odabriom pravih kombinacija. Mi to postižemo rješenjima za integralno mjerenje.Zahvaljujući novim karakteristikama turbinskog plinomjera SM-RI-2 postignuta je savršena kombinacija ultrazvučnog i turbinskog plinomjera.

Mogućnost dvosmjernog protoka, smanjenje pada tlaka za 50% te povećanje protočnosti omogućuju nam kombiniranje turbinskog plinomjera s ultrazvučnim plinomjerom istih dimenzija za isto područje protoka. Takvom dvostrukom redundancijom postiže se pouzdanost zbog primjene dviju različitih tehnologija mjerenja, koje ne ograničavaju jedna drugu u postizanju punog radnog potencijala.Jamčimo vam minimalne troškove održavanja zahvaljujući opciji upotrebe sustava automatskog podmazivanja i uređaja TurbinScope® koji analizira rad turbinskih plinomjera na mjestu ugradnje.

Našim smo turbinskim plinomjerom postavili standardza uređaje za umjeravanje klase.Ovaj uređaj je nastao zahvaljujući našemdugogodišnjem iskustvu i pionirskom duhu.

Kad za sebe tražite prave kombinacije......

Q-SONICUltrazvučni plinomjer

SM-RI-2Turbinski plinomjer

Elster-InstrometRijkmakerlaan 92910 EssenBelgiumTel. +32 3 670 0700

Elster-InstrometSteinern Strasse 19-2155252 Mainz-KastelGermanyTel. +49 6 134 6050

[email protected]

Berhe d.o.o.Radnička cesta 40-5HR-10000 Zagrebtel: +385 (0) 1 618 51 00fax: +385 (0) 1 606 14 64e-mail: [email protected]

Suradnja HSup-a Sa značajnim domaĆim imeđunarodnim organizacijama i inStitucijama

Hrvatska stručna udruga za plin, izdavač stručnog časopisa Plin, specijaliziranog za plinsko gospodarstvo i energetiku, zadnjih je godina uspjela ostvariti i proširiti međunarodne kontakte sa sličnim udrugama i organizacijama i trenutno surađuje sa:

Međunarodnom plinskom unijom (IGU), međunarodnom organizacijom koja podržava kontinuirani globalni razvoj proizvodnje, marketinga i primjene plina

Tehničkim fakultetom za primjenjenu termodinamiku, Sveučilište u Hamburgu, Njemačka

kompanijom INA-Industrija nafte d.d. i tvrtkom iz INA Grupe: STSI d.o.o.

operatorom plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske, kompanijom Plinacro d.o.o.

HERAoperatorom podzemnog skladišta plina Republike Hrvatske, kompanijom PSP d.o.o.

Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom

tvrtkom Crodux plin d.o.o., za distribuciju i opskrbu ukapljenog naftnog i prirodnog plina

Hrvatskom komorom inženjera strojarstva

slovenskim dnevno-informativnim energetskim portalom Energetika.NET

stručnim časopisom PlyN, kojeg izdaje Češka stručna udruga za plin (CGA)

izdavačkom kućom i organizatorom događanja NGV Communications Group iz Argentine

Inženjeringom za naftu i plin

stručnim časopisom Gas for energy, specijaliziranim za inteligentne plinske tehnologije, infrastrukturu i primjenu

5

STRU

ČNI R

AD

plin - broj 4 - godina XV - prosinac 2015.

časopis plin

impressumglavni i odgovorni urednik:

prof. dr. sc. miljenko Šunić, dipl. ing.tel. 01/6189-595, 01/4621-468;e-pošta: [email protected]

Zamjenik glavnog urednika:dr. sc. Stevo kolundžić, dipl. ing.

uređivački kolegij:dr. sc. gordana Sekulić, dipl. oec.laslo farkaš višontai, dipl. ing.vladimir đurović, dipl. ing. dejan Šoć, dipl. ing.ivan topolnjak, ing.fikret nasić, dipl. ing.

stručni savjet:prof. dr. sc. jurij krope, dipl. ing. (univerza maribor)prof. dr. sc. igor dekanić, dipl. ing. (rgn f)prof. dr. sc. damir rajković, dipl. ing. (rgn f)dr. sc. franc cimerman, dipl. ing. (plinovodi, Slovenija)mr. sc. mijo ivurek, dipl. oec. (ina)dr. sc. Berislav pavlović, dipl. ing. (gpz-opskrba)Željko darmopil, dipl. ing. (plin konjščina)vladimir kramberger, dipl. ing.ivan meandžija, dipl. ing.fikret nasić, dipl. ing. (gpz-opskrba)robert Bošnjak, dipl. ing. (eiHp)zoran pull, dipl. ing. (Hep osijek)davor Horvat, dipl. ing. (termoplin)

stručni savjet – predstavnici industrije:Boris topličanec, dipl. ing. (vaillant)Želimir zlatić, dipl. ing. (elster-instromet)zoran novaković (eko fluid)

lektura:neda erdeljac

tehnički urednik:zoran dojčinović, dipl. ing.

tisak:

naslovnica:Hrvatska stručna udruga za plin

časopis plin je besplatno javno glasilo za plinsko gospodarstvo, oglašivače, obrazovne i druge zainteresirane institucije rH i okruženja. izlazi četiri puta godišnje. objavljuje stručne radove, informacije iz međunarodnih i hrvatskih plinskih organizacija, prenosi aktualnosti iz drugih stručnih časopisa i ostale literature, te praktične škole plina, plinske tehnike i plinske regulative. časopisu plin dodijeljen je međunarodni standardni broj issn 1333-1132 i skraćeni ključni naslov plin (zagreb). sadržaj časopisa dopušteno je objavljivati bez naknade uz navod izvora (časopis plin) te signature autora objavljenog dijela sadržaja. Materijale za časopis potrebno je slati na e-poštu: [email protected]. pripremljeni materijali ne vraćaju se autorima. izrađeni oglasi vlasništvo su časopisa.

izdavač:Hrvatska stručnaudruga Za plin

Heinzelova 910 000 zagrebtel: 01/6189-595faks: 01/4636-735e-pošta: [email protected]: www.hsup.hr

Osvrt urednikaokvir niskougljične strategije u Hrvatskoj i mogući tržišni položaj prirodnog plina (dio ii.) 4

aktualnOstiiz HrvatSke Stručne udruge za plin

31. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin - poziv autorima 12

osvrt na dan plina 14

izašao iz tiska „tehnička pravila za projektiranje, izvođenje uporabu i održavanje plinskih instalacija, HSup – p 600, 2. izdanje 16

novo stručno pojačanje 17

SkladiŠtenje plinapSp okoli spremno dočekuje novu ogrjevnu sezonu 21

prenOsimOiz StručniH čaSopiSa

adac: motori pogonjeni prirodnim plinom daju najbolje rezultate na testu emisija co2 24europska unija sredstvima iz fondova eu-a potiče izgradnju infrastrukture za upo-rabu prirodnog plina kao goriva u prometu 25poruke sa Svjetske plinske konferencije (1. – 5. lipnja 2015, pariz) objavljene u časopisu „gaz d’aujourd’hui“ 26

iz medijaHSup-ov dan plina: ove zime neće biti problema u opskrbi plinom 27

i Bruxelles i Washington znaju da je važan krčki lng 29

dugoročni ciljevi opskrbljivača plinom 31

stručni radOviniske cijene nafte ne pogoduju smanjivanju ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu 32

Sigurnost uporabe plinske boce - partnerska edukacija potrošača 38

pitanja iZ plinske prakseopskrba zrakom atmosferskih plinskih bojlera 43

pokrovitelj ovoga broja časopisa plin u elektroničkom (online) izdanju:

6

OSV

RT U

RED

NIK

A


OKVIR NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE U HRVATSKOJ I MOGUĆI TRŽIŠNI POLOŽAJ PRIRODNOG PLINA

Okvir niskougljične strategije u Hrvatskoj i mogući tržišni položaj prirodnog plina (dio ii.)

uvod

Klimatsko-energetski paket Europske unije pot-ječe iz 2009. godine. U proteklih pet-šest godina poseb-no se dosljedno provodi u području uvođenja obnovl-jivih izvora, radi dostizanja 20% njihova udjela u 2020. Vjerojatno će članice EU-a 28 postići i druga dva ciljna udjela: 20% uštede u potrošnji energije i 20% smanjen-ja ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. Uštede, kao i emisije stakleničkih plinova, olakšali su smanjena potrošnja energije i smanjene gospodarske aktivnosti u velikom broju zemalja članica. Predstoje strukturne promjene u sustavu trgovanja emisijama stakleničkih pli-nova (ETS). Tijekom svjetske ekonomske krize otkupne su cijene emisija padale. Umjesto planiranih 30 € za tonu one su u 2014. iznosile 5,4 € za tonu CO2. Niskougljična strategija, na kojoj se intenzivno radi i u Hrvatskoj, tre-bala bi biti krovni dokument za sve sektorske strategije. Može se očekivati da će neka nova hrvatska energetska strategija dati okvir za tržišni položaj fosilnih energena-ta, pa tako i prirodnog plina. Autori su odlučili istražiti trendove, sa žarištem na tržišnom položaju prirodnog plina, ne čekajući dokumente za čiji će završetak trebati više vremena. Niskougljična strategija rezultat je spoz-naja o štetnosti rasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi i time uzrokovanih nepovoljnih klimatskih promjena. Kyotski protokol bio je pokretač međun-arodnog sporazumijevanja o klimatskim promjenama i potrebnim mjerama pa je 2007. godine (IPCC 2007.), na radnim tijelima međuvladine komisije o klimatskim promjenama, ponuđena zajednička osnova održivog raz-voja, usmjerena na ublažavanje klimatskih promjena. dekarbonizacija energije nepovratan

je proces

Nakon više desetljeća stručnjaci su se složili da je uz-ročnik klimatskih promjena onečišćenje atmosfere stak-leničkim plinovima (engl. Green House Gases – GHG).

Njih čini skupina plinova (CO2, CH4, N2O, HFC, PFC, SF6 ) koja u posljednjih 40 godina ima velik količinski rast od 80% (u 1970. ispušteno je oko 28 Gt CO2 u ekvivalentu, a 2004. oko 50 Gt!). Prema izvoru BP Outlook 2030, global-na emisija ugljikova dioksida dostigla je 2010. razinu od oko 30 milijarda tona. Svi spomenuti plinovi prikazuju se u ekvivalentu CO2, prema njihovu pojedinačnom utjecaju na globalno zagrijavanje. Tako metan (CH4) ima 72 – 86 puta štetniji učinak od CO2. Staklenički plinovi pojedi-načno nisu jednako zastupljeni prema količinama. 60 do 70% među njima čini CO2 koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva.

Zajednički izvor onečišćenja atmosfere iz energetskih postrojenja, prometa i kućanstava jesu plinovi izgaranja. Oni sadržavaju1:– ugljikov dioksid (CO2) koji nastaje potpunim izgaran-

jem ugljika (C),– ugljikov monoksid (CO) koji nastaje nepotpunim izga-

ranjem ugljika,– sumporov dioksid (SO2) koji nastaje izgaranjem sum-

pora (S),– sumporov trioksid (SO3) koji nastaje oksidacijom sum-

pornog dioksida,– dušik (N2), iz goriva i iz zraka,– kisik (O2), preostao u plinovima izgaranja iz dovoda

zraka u ložište,– vodene pare (H2O), nastale isparavanjem vode sadržane

u gorivu.

Količine i sastav plinova izgaranja ovise o sastavu goriva i tehnologiji ložišta i postrojenja. Na pragu četvrte četvrtine XX. stoljeća korisni učinci raznih industrijskih grijača kretali su se od 0,3 do 0,35. Rast cijena energije, pokrenut tzv. energetskim šokom iz 1973. godine, uti-rao je put prema brizi za postizanje većeg učinka u isko-rištenju goriva, odnosno prema traženju i primjeni boljih tehnologija, boljih goriva te u izgaranju i iskorištavanju toplih dimnih plinova. Udovičić1 daje usporedbu količine

1) Udovičić, Božo: Čovjek i okoliš, Kigen, Zagreb, 2009.

7

OKVIR NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE U HRVATSKOJ I MOGUĆI TRŽIŠNI POLOŽAJ PRIRODNOG PLINAO

SVRT URED

NIKA


sastojaka dimnih plinova iz termoelektrane, po jedinici proizvedene električne energije, ovisno o vrsti goriva (ta-blica 2.).

tablica 2. količine sastojaka dimnih plinova iz te prema vrstama goriva

Izgaranje metana prikazuje jednadžba (1): CH4 + 2 O2 ----> CO2 + 2 H2O + energija, dok izgaranje etana teče prema jed-nadžbi (2): 6 C2H6 + 30 O2 ----> 12 CO2 + 36 H2O + energija.

Emisije ugljikova dioksida ovise o odnosima vodika i ugljika u spojevima. Spojevi koji imaju više molekula ugl-jika ispuštaju više CO2. Kod ugljena je taj odnos najgori u korist ugljika, a najbolji kod plina.

Zbog toga, s ekološkog motrišta, ugljen je najštetniji među fosilnim gorivima, a prirodni plin najmanje štetan. Nafta je između njih. Iako teži ugljikovodici imaju veći energijski sadržaj, on se ne povećava u istom omjeru kao emisija CO2. Dakle, metan jest najmanje štetan i upra-vo zbog toga on je most prema niskougljičnoj energeti-ci! Položaj „najmanje štetnoga fosilnoga goriva“, prije ili poslije, neće ga oslobađati zajedničkih obveza za sve fos-ilne energente o izdvajanju i pospremanju stakleničkih plinova2.

Na onečišćenje koje dolazi iz uporabe goriva za gri-janje stanova i kuća posljednjih godina utječu smanjenje potrošnje energije, izbor gradnje i materijala, stalni na-predak učinkovitosti trošila, ali i državno usmjeravanje željenih procesa. Ekonomska kriza i štednja (u RH 2008. – 2015.) dodatno su pospješili te trendove. Kad je riječ o Europskoj uniji, sve mjere koje se mogu podvesti pod po-jam procesa dekarbonizacije energije, dosljedno se pro-vode. Regulativa se stalno dograđuje. Sve je složenija, kao što je složeno i rješavanje klimatsko-energetskog „pake-ta“. Dekarbonizacija energije skup je proces, traži velika ulaganja, a energiju čini sve skupljom. Globalizacija tih

procesa bit će otežana zbog velikih razlika u ekonomskoj snazi dvjestotinjak država. Odatle izviru i interesne raz-like, od ubrzavanja razvitka prema starome modelu en-ergetske opskrbe uz jeftinija rješenja, do traženja razloga za odgode i snižavanje kriterija. Proizvodnja energije i CO2 vezani su procesi s istovjetnim rastućim trendom.

Ti su trendovi, načelno, vezani s trendovima dobro vođenoga gospodarstva i bruto domaćeg proizvoda. U ekonomijama sa sporijim rastom BDP-a troškovi dekarbonizacije mogu ga još dodatno usporiti. A bez dovoljno energije nema rasta BDP-a. Zbog to-ga se mogu očekivati dodatne teškoće u globalnom prihvaćanju mjera za očuvanje atmosfere i ograniča-vanje prekomjernog zagrijavanja i promjena klime. U svijetu rastuće konkurencije troškovi energije su veoma važni. Sjedinjene su Države primjer stjecanja tih prednosti nakon što su poslije 2005. počele prim-jenjivati nove tehnologije (hidrauličkog razdiranja

kolektorskih stijena) za privođenje proizvodnji nekon-vencionalnih rezerva plina i nafte, uz konkurentne trošk-ove. Njihova proizvodnja nafte posljednjih je godina na-drasla razinu Saudijske Arabije i Rusije. Veća ponuda od potrošnje bila je nuždan iako ne i dovoljan razlog za pad cijena u drugom polugodištu 2014., s izuzetno dobrim re-zultatima za američku ekonomiju.

uvođenje obnovljivih izvora u energetsku opskrbu traži znanje i odgovornost u očuvanju

energetske konkurentnosti

U javnim sredstvima priopćavanja često se čuje nekritičko zalaganje za neka energetska rješenja ili pro-tiv njih. Energetska strategija EU-a (20-20-20) nije bez razloga odredila udjele OIE za strateško-planske obzore. Vodilo se računa o nekoliko razloga za određivanje udjela od 20% OIE u 2020. godini. Jedan od najvažnijih razloga jest cijena rješenja koja se, na kraju, reflektira kao cijena po jedinici energije. S rastom udjela OIE cijena energije svakako će rasti. Nije svejedno koliko. Čovječanstvo se ne nalazi pred problemom IZVORA, nego pred problemom IZBORA! S procesima dekarbonizacije i promjenom en-ergetskih paradigma ne prestaju vrijediti kriteriji odabira, sažeti u pokrati „4×A“ (Availability, Accessibility, Accept-ability, Affordability, tj. raspoloživost, dostupnost, prih-vatljivost, priuštivost). Još donedavno opskrba plinom iz ruskih izvora činila se raspoloživom i dostupnom. Nakon ruske aneksije Krima i intervencije u istočnoj Ukrajini

2) Dahl, Carol A.: Međunarodna tržišta energije – Cijene, politike i profiti, Kigen, Zagreb, 2008. Autorica spominje pojam „optimalne razine onečišćenja“ kao manje onečišćenje koje je okoliš sposoban apsorbirati i koje ne bi trebalo prouzročiti štetu. U tom slučaju nema ni troškova. Od toga ima koristi ona fizička ili pravna osoba koja rabi okoliš „kao besplatno skladište otpada i ne mora ulagati u mjere i tehnologije za čišćenje okoliša“. Troškovi mogu biti materijalni povezani s materijalnom štetom, kao i zdravstveni.

Vrsta goriva

H2O CO2 CO SO2 NOx Krute čestice

Ugljen 150 1200 0,1 10 2,5 2loživo

ulje250 750 0,01 7 2,5 0,3

Prirodni plin

400 600 0,01 - 0 0,05

8

OSV

RT U

RED

NIK

A



te mjera međunarodne zajednice prema Rusiji (2014.) raspoloživost i dostupnost su se promijenile. Istim uzro-cima i mjerama projekt Južni tok je zaustavljen. Godine 2008. plin iz Južnog toka izgledao je, manje upućenima, prihvatljivim izborom. Prema uvjetima koje je diktirala, a ne nudila (na sastanku u INI 2008.) potpredsjednica u poslovodstvu Gazproma, neki su uvjeti bili neprihvatl-jivi. I to ne (samo) s komercijalnog motrišta, nego su bili u nesuglasju s europskom energetskom regulativom. Odziv EU-a na ruske aktivnosti bio je spor. Reagirao je tek 2014. Između ostaloga tužbama protiv pravnog subjekta koji je vodio diskriminatornu politiku cijena. Cijene plina, za tržišta u nekim srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama, bile su znatno više i različite u odnosu prema drugim u EU-u 28. Ukratko, cijene su upotrijebljene kao političke poluge. Toliko o prihvatljivosti izvora. U svjetlu niskougljične strategije prihvatljivost pojedinih energe-nata bitno se mijenja. Mjera prihvatljivosti ugljena kao goriva mijenja se s uključivanjem troškova izdvajanja i pospremanja stakleničkih plinova. Iako isti troškovi če-kaju, prije ili poslije, i u slučaju prirodnog plina, oni su, već prema sadržaju ugljika, dvostruko manji. Budući da su svi troškovi sadržani u troškovima koje plaćaju kra-jnji potrošači, nužno je imati ekonomski (brojčani) iskaz karakterizacije prihvatljivosti. Priuštivost ovisi o snazi i stanju nacionalnoga gospodarstva (sadašnji i budući BDP), odnosno o kupovnoj moći stanovništva. Zbog toga, npr., valja voditi računa o udjelu ukapljenoga prirodnog plina u opskrbnom portfelju. Veći udio dizao bi prosječnu cijenu plina, rušio izvoznu konkurentnost industriji i troškovno opterećivao građane-potrošače. Od prvih ide-ja o uvozu i UPP/lNG-terminalu u stručnim je krugov-ima vodeća misao bila: diverzificirati opskrbu plinom i povećati sigurnost opskrbe. Svako povećanje sigurnosti opskrbe ima svoju cijenu, a plaćaju je krajnji korisnici. Hrvatsko tržište bilo je uvijek ograničavajući čimbenik (i prema apsorpcijskoj količini i prema platnoj moći), izlaz se tražio u investitoru – međunarodnom konzorciju, sas-tavljenom od budućih korisnika usluga terminala.

Pojam održivosti, preuzet iz leksika zaštite okoliša, stvarno znači uravnoteženje ekonomskih, društvenih i okolišnih čimbenika. Teško se oteti dojmu da se mnogi koriste pojmom održivosti gubeći iz vida cjelovitu sliku i potrebu njezina ekonomskog vrednovanja kao ukup-nog iskaza. Dakako, bilo koja metodologija ocjenjivanja projekata opskrbe bilo kojim energentom (iz raznih iz-vora i raznim opskrbnim putovima) beskorisna je ako se projekt ne realizira. Ako je riječ o prirodnom plinu, maleno hrvatsko tržište uvijek je bilo i bit će ovisno o priključivanju na neki regionalni projekt. Pridruživanje projektu Transjadranskog plinovoda (TAP) s Jadrans-ko-jonskim odvojkom (IAP) danas se čini opskrbnim projektom koji zadovoljava spominjane kriterije. Nova ruska inicijativa koja nudi Turski tok (opskrba ruskim

plinom plinovodom preko Turske i zemalja jugoistočne Europe), ako se ukorijeni, mogla bi biti smetnja realizaciji projekta IAP/TAP. Za razliku od ranijih nedovoljno jas-nih stajališta i nedovoljne potpore EU-a projektima do-bave plina u jugoistočnu i srednju Europu (npr. projekt Nabucco) čini se da se pogreške neće ponoviti. Pa ipak, terminal za preuzimanje ukapljenoga prirodnog plina na Krku zaslužuje učinkovitiju potporu vlade. Tražiti i naći suinvestitore-korisnike, pa i samo korisnike, iziskuje određene garancije države. U svjetlu činjenice da domaća proizvodnja plina ima trend pada već zbog toga je po-trebno razmišljati o osiguranju dodatne opskrbe nakon 2020. Hrvatsko gospodarstvo u 2015. pokazuje znakove oporavka. Samo amateri izvan energetike mogu vjerova-ti da je moguća zamjena fosilnih energenata obnovljivim izvorima u nekoliko godina. Budući da bi bilo neuvjerlji-vo pozivanje na Strategiju energetskog razvoja RH, autori su potražili projekcije energetskih promjena za razdoblje do 2050. u dokumentima relevantnih institucija, onih iz BP-a4 i WEC-a.5

energetske promjene prema British petroleum Outlook 2030

Spomenuti izvor, kao glavne generatore rasta po-trošnje energije, vidi rastući broj stanovništva i njegovu kupovnu moć6. Uzeti su u obzir korektivi rasta potrošnje energije. Tako se predviđa rast energetske učinkovitosti, s 1,2% na godinu u razdoblju od 1990. do 2010. na 2,0% u sljedećih 20 godina. Glede rasta potrošnje primarne en-ergije očekuju se smanjene stope s 2,0 na 1,6% na godinu za razdoblje od 2010. do 2030., što daje ukupni rast do 2030. od 39%!7 Prosječne stope rasta potrošnje smanju-ju se s 2,5% u prošlom desetljeću na 2,0% na godinu u tekućem i 1,3% u sljedećem desetljeću (od 2020. do 2030.). Što se tiče potrošnje prirodnog plina (slika 1.), predviđa se udvostručenje potražnje do 2030. u odnosu prema oko 2 milijarde tona ekvivalentne nafte (ten) aktualne potražnje.

Slika 1. potrošnja energije i njezina struktura do 2030. godine (mlrd. toe)

9


SVRT URED

NIKA


Prikazani rast potrošnje energije do 2030. po zemlja-ma iz OECD-a i izvan njega pokazuje da čak 96 postotaka rasta potrošnje u razdoblju od 1990. do 2030. otpada na zemlje izvan OECD-a. Potrošnja u zemljama OECD-a, očekuje se, rasla bi do 2030. samo 4% u odnosu prema 2010. BP Outlook predviđa da će do 2030. najbrži rast od 8,2% na godinu imati obnovljivi izvori, što prikazuje desna strana slike 2. Za prirodni plin predviđaju da će nastaviti dijeliti sudbinu svojih konkurenata – ugljena i nafte. Plinu predviđaju brži rast po stopama od 2,1% na godinu, a nafti najsporiji rast s godišnjim stopama od 0,7%. U globalnom rastu potrošnje energije plin bi dosegao udjel od 31% (slika 2.).

Slika 2. predviđa se da bi potrošnja plina, za razliku od nafte i ugljena, rasla po stopama od oko 1%

Izvor navodi da će najveće stope rasta imati energenti koji će se rabiti u proizvodnji električne energije. U razdo-blju od 1990. do 2010. njihove stope rasta iznosile su 54%, a u razdoblju do 2030. taj bi rast iznosio 57%. Međutim, polovina tog rasta otpadala bi na obnovljive izvore. To znači tržišnu borbu plina i ugljena za rast od oko 28,5%. Navodi se da će potrošnja energenata za proizvodnju struje rasti do 2020. na 1,6 milijarda toe, a od 2020. do 2030. padati na oko 1,2 milijarde toe (slika 3.).

U sektoru industrije očekuje se najveći rast po-trošnje – čak 60%. Na žalost, taj će trend teško moći slijediti hrvatska industrija. Suprotno trendu u indus-triji, očekivanja su da će promet imati slab rast. Zeml-

je OECD-a imat će pad. U košarici goriva za transport predviđa se da će biogoriva u ukupnom rastu imati udio od 23%, plin 13%, a posve izvan očekivanja – električna energija imala bi udio 2%!

Slika 3. veliki rast potrošnje goriva za proizvodnju električne energije

Potrošnja električne energije rast će brže od potrošnje ukupne energije. U rastućim potrebama goriva za proiz-vodnju električne energije BP-ovo predviđanje računa na smanjenje iskorištavanja plina poslije 2020. Glede udjela prirodnog plina u primarnoj energiji očekuje se da će on rasti (slika 4.).

Slika 4. prikaz trendova za razne energente do 2030. g.

4) BP Energy Outlook 2030, london, January 2012.5) World Energy Scenarios, Composing energy futures to 2050, london, 2013.6) Navodi se da je u posljednjih 20 godina broj stanovnika narastao za 1,6 milijarda i očekuje se da će u sljedećih 20 godina prirast

biti oko 1,4 milijarde (sa stopom prirasta od 0,9% na godinu). Stope rasta potrošnje energije koreliraju s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) u idućih 20 godina, po stopama od 3,7%. U posljednjih 20 godina (1990. – 2010.) stope su bile 3,2% prosječno na godinu. To je osnova za predviđanja rasta kupovne moći.

7) Treba spomenuti da velik broj izvora objavljivanih nakon 2012., uključivo i onih s 21. kongresa Svjetskog savjeta za naftu, održanog u lipnju 2014. u Moskvi, navodi ista očekivanja rasta, s razlikama ±10%.

10

OSV

RT U

RED

NIK

A



predviđa se daljnji pad energetske intenzivnosti, uk-ljučivo i zemlje izvan oecd-a. Očekuje se da će među fosilnim gorivima potrošnja plina rasti najbrže, i to prema prosječnoj godišnjoj stopi od 2,1%. U zemljama izvan OECD-a stope bi bile veće, tj. 2,9%, a ukupni rast do 2030. oko 80%. (U azijskim zemljama izvan OECD-a stope rasta bile bi 4,6%, a za bliskoistočne zemlje 3,7%.) Napominje se da će u Kini ubrzano rasti potrošnja plina prema godišnjoj stopi od 7,6%. To je uvjerljivo jer je udio plina u primarnoj energiji 4,0%, a 2030. se očekuje da će biti 9,5%. Uz Kinu i SAD velike udjele u svjetskom rastu potrošnje plina imat će Bliski istok i Australija. Prirod-ni plin u ukapljenom stanju (UPP/lNG), u razdoblju od 1990. do 2010. imao je udio od 19%, a do 2030. očekuje se rast udjela na 25%.

Uporaba plina u prometu na globalnoj razini ima udio od 2%. Dok bi ugljen u zemljama OECD-a udjelom padao do 2030., u zemljama izvan OECD-a, osobito u Ki-ni i Indiji, znatno bi rastao u proizvodnji električne en-ergije i industriji. Ima još neočekivanih predviđanja. Uk-upni broj vozila u svijetu u 2030. bio bi oko 1,6 milijarda. Nešto više od 50% tog broja bilo bi u zemljama OECD-a. Broj od 800 vozila na 1000 stanovnika u SAD-u lagano bi padao, a u Njemačkoj i Japanu stagnirao na oko 600. U Kini bi rastao prema 100 vozila na 1000 stanovnika, a u Indiji na oko 50. Također je zanimljivo da se predviđa vrlo malen broj elektroautomobila u 2030., a rastao bi broj hibrida! Elektroautomobili bi dostigli desetak posto udjela!

Slijedom trendova u ovom dokumentu, u razdoblju do 2030. prirodni plin na hrvatskom tržištu ima prostor za rast. Koliki bi on bio drugo je pitanje. Dva velika sek-tora potrošnje plina, industrija i proizvodnja električne energije, neizvjesna su.

pogled svjetskog savjeta za energiju (WeC)na proces dekarbonizacije energije do 2050.

Svjetski savjet za energiju, prema publiciranim po-dacima5, svoju vodeću filozofiju ilustrira trokutom „en-ergetske trileme“. Vrhovi trokuta, uravnoteženoga geo-metrijskog lika, jesu energetska sigurnost, energetska jednakost i održivost okoliša. Dok su prvi i treći pojam globalno prihvaćeni, energetska jednakost podrazumijeva osiguravanje dostupnosti i priuštivosti energije. Smatra se da redoslijed: energetska sigurnost, energetska jednakost i održivost okoliša nije jednak za sve regije. Iz tih uvodnih poruka upućenih članstvu, koje se sastoji od 25% znan-stvenika i energetskih stručnjaka, 38% poslovnih ljudi,

7% predstavnika vlada i 30% financijaša i drugih dionika (stakeholdera), očekuje se da taj sastav može prepoznati svoju odgovornost za ravnotežu prioriteta iz „energetske trileme“. Nakon provedbe strateških istraživanja WEC je 2013. godine prepoznao razne „izazove“, a u matričnom prikazu najkritičniji su kvadrant dodijelili klimatskim promjenama. Rečeno je da je 60 eksperata iz 28 zemalja radilo tri godine na razradi scenarija. Iz njihovih su spoz-naja generirana dva energetska scenarija razvoja do 2050., a nazvali su ih Džez 2050 i Simfonija 2050. Džez-scenarij je blaži. Podrazumijeva globalni rast potrošnje energije za 61%. Scenarij Simfonija je oštriji i podrazumijeva rast potrošnje energije od (samo) 27%.

Navedeno je deset ključnih preporuka kojima su bili vođeni:1. Složenost energetskog sustava rast će do 2050.2. Energetska učinkovitost važna je za usklađivanje en-

ergetske ponude i potražnje.3. Glavninu u Energetskoj košarici (Energy Mix) u

2050. činit će fosilna goriva.4. Regionalni se prioriteti razlikuju, nema jedinst-

venog rješenja za sve.5. Globalno gospodarstvo, radi dostizanja cilja „450

ppm“, suočava se s potrebom viših tarifa za ispuštanje CO2.

6. Niskougljična energija neće se postići samo upo-rabom obnovljivih izvora energije već i tehnologi-jom izdvajanja i pospremanja stakleničkih plinova (CCS), kao i tehnologijom izdvajanja, uporabe i po-spremanja (Carbon Capture, Utilization and Store – CCUS).

7. Tehnologija CCUS, solarna energija i skladištenje energije najveće su neizvjesnosti do 2050.

8. Uravnoteženje trokuta „trilema“ traži teške odluke.9. Funkcioniranje energetskog tržišta iziskuje ulaganja i

regionalnu suradnju radi koristi za sve potrošače.10. Energetska politika mora osigurati funkcioniranje

energetskog tržišta i tržišta za CO2.

Dva energetska scenarija razlikuju se u još nečemu:

Scenarij Džez usredotočen je na energetsku jednakost, energetsku dostupnost i priuštivost s pomoću ekon-omskog rasta.

Scenarij Simfonija usredotočen je na okolišnu održivost, uz međunarodno koordiniranu politiku i praksu.

8) Vijest „Onečišćenje zraka preskupo za Europsku uniju“, koju je prenio (s portala www.croenergo.eu) časopis Plin, ožujak 2015., govori da su „troškovi onečišćenja zraka u EU-u u 2012. g. procijenjeni između 59 i 189 milijarda eura!

11


SVRT URED

NIKA


I druge se odrednice dvaju scenarija razlikuju. Džez se oslanja na veću međunarodnu suradnju i trgovanje en-ergentima. Simfonija računa na nacionalne okvire trgov-anja (?). Dok Džez-scenarij polazi od prepuštanja energije iz obnovljivih izvora tržištu kao „selektoru“, Simfonija polazi od veće uloge država u tome8. Prvi se scenarij poziva na konkurenciju izvora i cijena, a drugi računa na državni intervencionizam subvencijama.

Glede tržišta stakleničkih plinova Džez prepušta rast tržišta „odozdo prema gore“ (bottom to the top), s posljedicom sporijeg rasta, a Simfonija očeku-je razvoj „odozgo prema dolje“ (top down), s međunarodnim sporazumima kao poticajima. Očekuje se da Džez generira brži rast BDP-a, a Simfonija sporiji! Ukratko, scenarij Džez prilagođen je za liberalno političko okružje, a Simfonija za autoritarnije okružje (npr. Turska, Mađarska...). Treba naglasiti da oba strateška scenarija u 2050. očekuju dominantan položaj fosilnih energenata u energetskoj košarici. U 2010. su, globalno, fosilni en-ergenti imali udio od 79%. U 2050. Džez predviđa nji-hov udio od 77%, a Simfonija 59%. Prema tomu, Simfonija je „zeleniji“ scenarij u odnosu prema Džezu. Oba scenarija predviđaju znatan rast proiz-vodnje električne energije s 21,5 milijarda MWh u 2010. na 53,6 milijarda MWh pre-ma Džez-scenariju, odnosno na 47,9 milijarda MWh pre-ma scenariju Simfonija u 2050. godini. Prema Džez-sce-nariju proizvodnja raste dva i pol puta, a prema scenariju Simfonija 2,2 puta. S obzirom na to da električna energija ima udio od 15 do 20% u ukupnoj potrošnji, više od ud-vostručenja potrošnje čini se (pre)velikim.

Dva se scenarija razlikuju i prema konačnom (i cil-jnom) rezultatu – usporavanju rasta koncentracije stak-leničkih plinova u atmosferi: Scenarij Džez rezultirao bi rastom između 590 i 710 ppm CO2 ekvivalenta u 2050.

Scenarij Simfonija dostigao bi nižu koncentraciju CO2 ekvivalenta – između 490 i 535 ppm.

Za sagledavanje okvirnog položaja prirodnog plina u svjetlu niskougljične (energetske) strategije ovi scenariji daju neke globalne, kao i regionalne podatke, iz kojih se mogu sagledati trendovi za tržište prirodnog plina (tabli-ca 3.).

tablica 3. rast udjela prirodnog plina u ukupnoj primarnoj energiji svijeta, prema dva scenarija (ej/g)

Također se predviđa rast potrošnje plina u proiz-vodnji električne energije (tablica 4.).

tablica 4. kretanje potrošnje plina za proizvodnju elek-trične energije u svijetu, prema dva scenarija (tWh/god.)

Kako se vidi, u oba je scenarija predviđen znatan rast po-trošnje plina za proizvodnju električne energije9.

Džez Simfonija

Godina 2010. 2020. 2030 2040 2050 2020. 2030 2040 2050

Energija 114 151 189 216 234 141 160 170 166

Džez SimfonijaGodina 2010. 2020. 2030 2040 2050 2020. 2030 2040 2050

Energija 4,777 7,232 9,734 11,427 12,869 6,609 8,127 9,049 7,012

9) U vrijeme nastajanja scenarija i same brošure WEC-a visoke cijene ruskog plina u europskim zemljama, rastući udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora te regulativa koja je donijela obveze prioritetnog otkupa „zelene“ električne energije još nisu plinskim elektranama prouzročile malen godišnji broj sati rada (kao 2013./14.), zbog čega su, najprije u Njemačkoj, zatvarane. Iako je predvidljivo da će se morati naći rješenje tog problema, investitori se nerado upuštaju u gradnju TE na plin.

12

OSV

RT U

RED

NIK

A



Zaključna razmišljanja

godine i životno iskustvo obaju autora priječe olako preuzimanje predviđanja s tako udaljenim obzorom kao što je 2050. godina. najmanje desetak godina mogli su se pratiti napori svjetske znanstvene i opće zajednice na području klimatskih promjena i u traženju mjera za nji-hovo obuzdavanje. na tom području bili su, i jesu, vrlo aktivni i neki pojedinci i institucije u Hrvatskoj (literatura 3, 4, 5). listajući razne izvore, možemo naići i na razmišl-janje moćnih naftnih i plinskih kompanija koje su izložile svoj pogled na desetak godina pred nama, redovito bez očekivane percepcije budućnosti. tako u članku B. thinne-sa (literatura 6, 7), urednika časopisa Hp (Hydrocarbon pro-cessing), autor prenosi razmišljanja lukoila o energetskim trendovima do 2025. iako su zaključci usredotočeni na naf-tu i plin i unatoč tomu što donose niz ispravnih pretpostav-ki o kojima će ovisiti potrošnja energije (rast stanovništva, azijski trendovi, rast američke proizvodnje plina i nafte), u listopadu 2013. izraženo je obrazloženje i čvrsto uvjeren-je da neće doći do pada cijena nafte, a cijene su počele padati devet mjeseci nakon objave tog članka. proces dekarbonizacije energije nije bio predmetom razmišljan-ja! doduše, spominje se proizvodnja biogoriva u eu-u, za koju se u uvjetima ekonomske krize „sve teže osiguravaju veliki poticaji pa je europska komisija preporučila da se cil-jni udio od 10% biogoriva smanji na polovinu“. također se izražava vjerovanje da je sudbina biogoriva u Sad-u neiz-vjesna, „jer s rastom američke domaće proizvodnje poljul-jan je jedan od uporišnih motiva za proizvodnju biogoriva – njegov doprinos smanjenju ovisnosti o uvoznoj nafti“. a kao kuriozitet, godinu dana kasnije, B. thinnes objavljuje predviđanja za tržište nafte i derivata i navodi podatke o rastu potrošnje biogoriva za 2013., s predviđanjem nastav-ka rasta i podacima za razdoblje do 2018., iako sa smanjen-im stopama.unatoč svemu autori se slažu da je dekarbonizacija energi-je nuždan i nepovratan proces radi sprečavanja prijetećih klimatskih promjena koje ugrožavaju ljudski rod te biljne i životinjske vrste. nema dvojbe da će proces dekarbonizaci-je energiju poskupljivati. nema je ni oko toga da taj pro-ces traži globalni konsenzus. ako se mjere ne bi provodile globalno, sustavno i istodobno, bilo bi to kao dopuštenje „onečišćenja“ u samo jednom kutu plivaćeg bazena, ali s katastrofalnim posljedicama.u procesu dekarbonizacije energije fosilna će goriva i u 2050. godini imati velik udio u opskrbi energijom. prirod-ni plin, među fosilnim energentima, ima bolju budućnost, zahvaljujući znatno manjem sadržaju ugljika u odnosu prema vodiku. Sigurno je da će emisije iz izgaranja plina kod velikih potrošača imati iste obveze izdvajanja i po-spremanja, kao i u slučaju izgaranja nafte i ugljena. moćne svjetske strukovne organizacije kao što su Wec i igu – in-ternational gas union, podjednako gledaju na ulogu plina

u razdoblju do 2050. percipirajući plin kao most između naslijeđene energetske košarice u potrošnji i one koja se temelji na obnovljivim izvorima. Svi oni kojima priho-di ovise o prometu plina, pogotovo u Hrvatskoj, moraju računati s nastavkom nepovoljnih i stagnirajućih trendova u potrošnji plina. to važnijim se čini tražiti i naći nove prim-jene u potrošnji. tvrtke kojima su djelatnosti opskrba i/ili distribucija morat će provoditi sve poznate mjere restruk-turiranja s ciljevima rasta prometa (organskim rastom, spa-janjima ili preuzimanjima) radi smanjenja fiksnih troškova. ali to se, u većoj ili manjoj mjeri, odnosi na sve u lancu, od proizvodnje do potrošača.

rast udjela Oie, zbog svojeg intermitentnog rada, nuž-no treba potporu iz portfelja kapaciteta za baznu proiz-vodnju električne energije. u toj funkciji prirodni plin ima mnoge prednosti. prostor za rast uporabe plina u kućanstvima bit će pouzdan, ali sporiji. širenje potrošn-je u sektoru kućanstava uvelike ovisi o rastu standarda. autorima manjka vjera u njegov brži rast.na kraju, ostaje primisao da će procesi dekarbonizaci-je dodatno suziti izbor i još više suspendirati tržišno formiranje cijena energiji. a tek smo se pomirili s geo-političkim utjecajem na cijene, preko nafte!

literatura:

1. BP Energy Outlook 2030, london, January 2012.2. Dahl, Carol A.: Međunarodna tržišta energije – Ci-

jene, politike i profiti, Kigen, Zagreb, 2008.3. Granić, Goran i suradnici (EIHP): Koje procese u hr-

vatskom energetskom sektoru možemo očekivati do 2050. godine?, Zbornik 19. Foruma HED, Energets-ka budućnost – vizija 2050., 19. 11. 2010. Zagreb te u časopisu Nafta 62(3–4)96–104(2011).

4. Granić, Goran i suradnici (EIHP): Vizija mogućnosti energetskog razvoja, međusobnih odnosa i utjecaja u Hrvatskoj za razdoblje do 2050. godine, Zbornik 20. Foruma HED, 18. 11. 2011., Zagreb.

5. Granić, Goran i suradnici (EIHP): Razvoj energetsk-og sektora RH do 2015. godine u uvjetima smanjen-ja emisije ugljikovog dioksida, Zbornik 21. Foruma HED, Smanjenje emisije CO2 za 80% do 2050. godine – realnost ili utopija?

6. Thinnes, Billy: lukoil projects energy trends out to 2025, Hydrocarbon processing, October 2013, str. 11, 12, 14.

7. Thinnes, Billy: Growth predicted in the flowme-ter market, Hydrocarbon processing, Oct. 2014, str. 11–14.

8. Udovičić, Božo: Čovjek i okoliš, Kigen, Zagreb, 2009.9. World Energy Scenarios, Composing energy futures

to 2050, WEC, london, 2013.

13


SVRT URED

NIKA


iz HrvatSke Stručne udruge za plin

MeĐunarodneplinskeuniJečlanica

P O Z I V A U T O R I M A

akt

ua

lno

Sti

14

MEĐUNARODNI ZNANSTVENO-STRUČNISUSRET STRUČNJAKA ZA PLIN

4. - 6. svibnja 2016., Opatija31.

centar za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatska stručna udruga za plin (HSup) pozivaju vas na 31. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin koji će se tradicionalno održati od 4. do 6. svibnja 2016. u kongresnom centru grand Hotela adriatic u opatiji. Trodnevna međunarodna plinska konferencija i izložba, jedna od najvećih u jugoistočnoj Europi, okupit će oko 500 renomiranih stručnjaka i menadžera iz oko 200 poduzeća i ustanova iz područja energetskog i plinskog gospodarstva republike Hrvatske i dvadesetak zemalja europe i svijeta. Pozivamo vas da prijavite znanstveno-stručni rad i/ili okrugli stol (tehničko-komercijalnu prezentaciju) na jednu od sljedećih tema skupa:

1. utjeCaj emisija ugljičnOg diOksida (CO2) na plin i Buduću energetiku – preZentaCije radOva i panel diskusija

2. nOva teHnOlOška rješenja u plinu i energetiCi (HiBridna rješenja i upOraBa OBnOvljiviH iZvOra energije)

3. raZvOj pametniH teHnOlOgija u plinskim i energetskim sustavima

4. planirani raZvOjni prOjekti u repuBliCi HrvatskOj (plinOvOdi, kOmpresOrske staniCe, skladišta i lng terminal)

5. uvOdna iZlaganja i panel diskusija na temu „OpskrBa plinOm u uvjetima liBeraliZaCije“

6. plinOmjeri i prOBlematika BaždarniCa

7. teHnička i ekOnOmska prOBlematika ukapljenOg naftnOg plina (unp-a)

8. teHnički prOpisi i pravila struke Za sigurnu i učinkOvitu upOraBu plina

9. pOsterska sekCija na raZne teme iZ pOdručja plina i energetike

iz HrvatSke Stručne udruge za plina

ktua

lno

Sti

15

MOGUĆNOSTI SUDJELOVANJA:• kao autor/ica znanstveno-stručnog rada putem usmenog izlaganja (predavanja)• kao autor/ica znanstveno-stručnog rada izloženog na posterskoj sekciji• kao voditelj/ica okruglog stola (tj. tehničko-komercijalne prezentacije).

UVJETI SUDJELOVANJA:Svi autori znanstveno-stručnih radova plaćaju punu cijenu kotizacije od 2.080 kn + pdv, osim autora koji dolaze iz obrazovnih ustanova.radovi koji sadržavaju elemente promotivnog karaktera bit će prezentirani kao okrugli stol (tehničko-komercijalna prezentacija) koji se plaća po posebnoj cijeni.postoji i mogućnost organizacije posterske sekcije.uključenost pojedine teme u konačni program, kao i redoslijed tema u konačnom programu konferencije ovisit će o kvaliteti i broju zaprimljenih znanstvenih i stručnih radova.radove prema dostavljenim sažecima odabire radna grupa Hrvatske stručne udruge za plin.

Sukladno Programu stručnog usavršavanja Hrvatske komore inženjera strojarstva za razdoblje od 1. studenoga 2015. do 31. listopada 2016. godine sudjelovanje na konferenciji u 2016. godini donosi 20 bodova, od toga 4 iz regulative.

Molimo cijenjene autore da najkasnije do 20. prosinca 2015. godine pošalju:• prijedlog teme predavanja• ime i prezime autora (glavnog autora)• imena i prezimena svih koautora (ako postoje)• ime i prezime osobe koja će usmeno prezentirati rad na skupu• naziv tvrtke, adresa, br. telefona, br. faksa, e-mail adresa autora• naziv tvrtke, adresa, br. telefona, br. faksa, e-mail adresa svih koautora• naslov rada na hrvatskom i engleskom jeziku• prošireni tekst sažetka (summary) na hrvatskom i engleskom jeziku (1 str. hrv. +1 str. eng. teksta)• ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku.

ROKOVI:

Dostava naslova i sažetaka: 20. 12. 2015. Obavijest autorima o prihvaćanju radova: 20. 01. 2016.Dostava dovršenih radova i fotografija autora: 20. 02. 2016. Dostava prezentacija: 20. 03. 2016.

Molimo Vas da sažetke šaljete putem online obrasca na internetskoj stranici HSUP-a: http://www.hsup.hr/hr/konferencije-i-izlozbe/prijava-rada/60.

Qr kod za prijavu rada - direktna poveznica

napomena: za korištenje Qr koda potrebno

je imati instaliran Qr kod čitač na naprednim mobitelima

(smartphone)

iz HrvatSke Stručne udruge za plina

ktua

lno

Sti

15

CENTAR ZA PLIN HRVATSKE d.o.o.Heinzelova 9/II, 10000 Zagreb, tel: 01/6189-590, faks: 01/4636-735; 6189-598

e-pošta: [email protected], url: www.hsup.hr

IZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLINA

KTU

ALN

OST

I

16 plin - broj 4 - godina XV - prosinac 2015.

Zagreb, 20. listopada 2015. – na tradicionalnom Danu plina koji na jednome mjestu okuplja plinsku struku i medi-je i ove je godine glavna tema bila priprema sektora prirod-nog plina za ogrjevnu sezonu, a istodobno se prezentirao i razvoj ukupnog sustava, kao i odnose na tržištu prirodnog plina. Iskustva iz prošlosti o pouzdanosti opskrbe, osiguran-ju mehanizama za moguće krizne situacije zbog nemirnih geopolitičkih prilika uz jasnu pripadajuću nacionalnu i europsku regulativu navela su sve u lancu na detaljnu pri-premu za predstojeće hladnije dane u rješavanju operativnih i strateških zadataka i u svjetlu daljnje liberalizacije plinsk-

og tržišta.

Hep – Opskrba plinom d. d. – spreman za novu ogrjevnu sezonu

Ovo je u svojem izlaganju iznio direktor tvrtke HEP – Opskrba plinom Marko Blažević. Na početku izlaganja osvr-nuo se na 2014. godinu i ulogu koju je dobio HEP – Opskrba (kao dio HEP-a d. d.) od 1. travnja 2014. radi osiguranja sigurne i pouzdane opskrbe plinom u RH kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina te ponuditelj energije urav-noteženja na godišnjoj razini sukladno Zakonu o tržištu pli-na. Garanciju za nesmetanu i stabilnu opskrbu kućanstava potkrepljuje zalihom u podzemnom skladištu plina u Oko-lima na razini od 95%, stabilnom domaćom proizvodnjom

plina, osiguranom dodatnom količinom plina za vršnu po-trošnju i naposljetku ostaje mogućnost nabave već pozna-tih tekućih goriva za velike potrošače. HEP d. d. registriran je na CEGH-u (Central European Gas Hub – burza plina u Austriji) i može ugovarati kupnju plina na dnevnoj razini.

ina d. d. – vlastitim plinom pokriveno 50% svih potreba u republici Hrvatskoj

Direktor proizvodne jedinice Procesi Mirko lukić u uvodnom je dijelu izlaganja prikazao napore što ih INA d. d. ulaže radi osiguranja domaće proizvodnje prirodnog plina i razvoja pripadajućeg sustava. Osvrnuo se i na udio INE d. d. u ukupnoj energiji RH koji iznosi 50% u cjelokupnim djelat-nostima. Premda je znano da je 80% iscrpka već napravljeno iz poznatih proizvodnih polja pa se bilježi očit lagani pad proizvodnje, 2017. god. očekuje se aktivacija triju proizvod-nih polja na području Međimurja, čime bi se dobile nove količine plina iz vlastitih izvora. Radi poboljšanja iscrpka postojećih polja, kao i naftnih polja koja proizvode i kap-tažni plin, intenzivno se primjenjuju tercijarne metode. U tu svrhu tehnološki se komprimira CO2 iz Molvi prema Ivanić Gradu gdje se metodom utiskivanja pridobivaju dodatne količine ugljikovodika. U razvoju sustava oplemenjivanja bogatoga prirodnog plina na Molvama je razvijena proiz-vodnja visokovrijedne C3+ komponente u proizvodnji pro-pana i butana. Nadovezujući se na prvi dio, direktor Službe trgovine prirodnim plinom Vedran Špehar istaknuo je da INA d. d. jamči sigurnost opskrbe svim svojim potrošačima, jer su osigurane sve potrebne količine i zakupljeni potrebni transportni kapaciteti, a tehnološki i organizacijski mogu odgovoriti svim izazovima plinskog tržišta i u izvanrednim situacijama jer je osiguran i fleksibilan uvoz.

Osvrt na dan plina

kvalitetna priprema sektora prirodnog plina za ogrjevnu sezonu 2015./2016. – garancija

stabilnosti opskrbe

17


KTUA

LNO

STI


ppd – stabilnost opskrbe neupitna

Izvršna direktorica tvrtke Prvo plinarsko društvo An-tonija Glavaš usredotočila se na stabilnost opskrbe na osnovi elemenata organizacije i poštovanja postojeće regulative ka-ko bi se izbjegle sve nedoumice i moguće pojave odgovor-nosti u vezi s opskrbom zaštićenih kupaca. Radi poslovne ozbiljnosti smatra se nužnim poštovanje Standarda opskrbe – mjera u svrhu osiguranja opskrbe zaštićenih kupaca pli-nom u trenucima poremećaja isporuke odnosno krize iz-ravnim ili posrednim sklapanjem ugovora o skladištenju i/ili kupnji plina iz domaće proizvodnje te sklapanjem ugov-ora o kupnji plina s posebnim klauzulama koje dokazuju da će u kriznim uvjetima plin biti isporučen. Posebno je up-ozoreno na problem nepostojanja kontrole i primjene kaz-nenih odredaba odgovornih.

plinaCrO – transportni sustav spreman je za ogrjevnu sezonu

Ivana Marković potanko je iznijela ovogodišnje aktiv-nosti tvrtke Plinacro u pripremi transportnog sustava kao nacionalnog transportera. Uz redovito održavanje, servi-siranje cijevnog sustava, najvažniji su zahvati napravljeni u Dalmaciji gdje su priključeni MRS Šibenik, Knin i Split, kao i priključak za blok C TE Sisak. Transportni je sustav potpuno pouzdan i pripremljen, no naglašeno je da na in-terkonekcijama nije rezerviran maksimalan kapacitet, a kao osobitost istaknula je da iz smjera Mađarske nema rezer-vacija. Plan za eventualna krizna stanja pripremljen je za-jedno s operatorima distributivnog sustava – u skladu sa Standardom opskrbe.

psp – skladišni sustav potpuno spremno dočekuje zimu

Gracijan Krklec istaknuo je mnogobrojne aktivnosti koje su operativno napravljene na ukupnom sustavu PSP-a u posljednjih godinu dana. Najvažnijima su označeni ru-

darski radovi na dvjema novim bušotinama radi proširenja kapaciteta koje su u fazi osvajanja, ispitivanja te kontrole – remonta postojećih bušotina uz pripadajući instrumental-no-sigurnosni sustav. Obavljena je i rekonstrukcija kompre-sornice instrumentalnog zraka, čime je učinjen važan korak u ukupnoj tehnološkoj vitalizaciji skladišta. U pogledu svega učinjenog i u vlastitom organizacijskom smislu PSP je pri-pravan prema nominacijama svojih korisnika bez i jednog zastoja u plinski sustav RH isporučiti sve tražene količine uskladištenog plina utvrđene ugovorima. Nakon što su se dobile informacije o spremnosti plinskog sustava i opskrbe plinom za ogrjevnu sezonu 2015./2016. prof. dr. sc. Igor Dekanić upozorio je u izlaganju na „Značenje istraživanja i pridobivanja ugljikovodika za hrvatsko gospodarstvo“ te na aktualno stanje aktivnosti naftnog rudarstva. Opisao je mehanizam pravnih elemenata koji egzistiraju u našoj i stranoj regulativi uz financijske i ostale koristi što ih ima za-jednica od istraživanja ugljikovodika na ovim područjima. Zaključno, RH je pred odlukom kojim će smjerom krenuti zemlja – prema razvoju ili stagnaciji u pogledu zaliha ugljik-ovodika (primjerice u Jadranskome moru izrađeno je 1358 bušotina na talijanskoj strani, a na hrvatskoj 133). Glavni su argumenti snaga struke, energetske strategije i kontrole. U raspravi o navedenoj temi akademik Mirko Zelić istaknuo je da je sada nužna nova Strategija energetskog razvoja bazira-na na vlastitim resursima, a da je tehnička struka, odnosno struka rudarstva krajnje marginalizirana i da je takvo stanje neodrživo, s argumentom da više od pola primarne energi-je koju trošimo uvozimo. U ovogodišnjem svečanom dijelu sjednice dodijeljena su i četiri priznanja.Posmrtno priznanje za razvoj plinske struke i cjelokupni životni rad dodijeljeno je Marijanu Miklaužiću, a predano je njegovu sinu Milanu. Za brz stručni i znanstveni napre-dak na području plinskoga gospodarstva priznanje je dodi-jeljeno mladom stručnjaku Ivanu Vedrišu, dipl. ing. brod. Priznanje za posebni doprinos razvoju plinskoga gospo-darstva uručeno je tvrtki HEP – Plin Osijek, a priznanje za menadžera godine i razvoj tvrtke primio je Pavao Vujnovac, vlasnik tvrtke PPD.


KTU

ALN

OST

I


TEHNIČKA PRAVIlA ZA PROJEKTIRANJE, IZVOĐENJE,

UPORABU I ODRŽAVANJE PlINSKIH INSTAlACIJARezultati razvoja i unapređenja tehnologije i postupaka, primjene novih materijala i proizvoda te njihova spajan-ja i zaštite, donošenja novih zakona i propisa u cilju pov-ećanja sigurnosti i trajnosti u korištenju plina, posebice u širokoj potrošnji doveli su do relativne zastarjelosti posto-jećeg izdanja Pravilnika HSUP–P 600 iz 2002. Budući da su mnoge odredbe u dosadašnjem Pravilniku zbog razvo-ja novih uređaja, proširene primjene plina, uvođenja novih materijala i načina polaganja plinskih instalacija doživjele

temeljite izmjene, osobito u pogledu povećanja sigurnosti pri njihovu postavljanju i korištenju, dovodu zraka za izgaran-je i odvodu plinova izgaranja u slobodnu atmosferu iznad krova, nametnula se potreba da se postojeći važeći Pravil-nik zamijeni novim Tehničkim pravilima HSUP–P 600, 2. izdanje, koji je mnogo detaljniji i daje rješenja za mnoge sporne slučajeve posebno kod postavljanja plinskih naprava, oko kojih su se dosad vodile opsežne stručne rasprave, ali i sudski postupci.

19


KTUA

LNO

STI


dragi čitatelji,sa zadovoljstvom vas možemo obavijestiti da je HSup-ov

tim pojačan još jednim priznatim stručnjakom plinskoga gospo-darstva. naime, od listopada 2015. Hrvatskoj se stručnoj udruzi za plin pridružio i dipl. ing. zoran dojčinović, i to na radnome mjestu stručnog savjetnika. iako vjerujemo da su dosadašnji rad i postignuća g. dojčinovića dobro poznati u našim stručnim kru-govima, iskoristit ćemo prigodu da ga u ovom broju časopisa plin predstavimo i široj javnosti.

dipl. ing. zoran dojčinović rođen je 16. lipnja 1963. u za-grebu. nakon završene srednje ekonomske škole upisao se na rudarsko-geološko-naftni fakultet koji je završio 1988. godine. profesionalnu je karijeru započeo 1989. godine u ina – naftapli-nu, u pogonu transporta prirodnog plina u ivanić-gradu (danas plinacro), a nakon dvije godine staža položio je državni stručni ispit za samostalno obavljanje poslova naftnog rudarstva. zatim odlazi u popovaču-Stružec gdje do kraja 1998. godine radi na op-timizaciji sustava mjerno-redukcijskih stanica uvođenjem nove tehnologije, izradi inicijalnih tehničkih rješenja za budući 75-bar sustav od ivanić-grada do Slavonskog Broda, racionalizaciji rada plinskih čvorova i prvoj implementaciji projekta rehabilitacije plinovoda prirodnog plina dn 150 kutina-garešnica. dvije go-dine vodio je mjerenje potrošnje prirodnog plina između ine d. d. i petrokemije kutina. za vrijeme domovinskog rata s djelat-nicima operative vodio je osiguranje neprekidnog transporta plina uz operativnu sanaciju oštećenog i granatiranoga plinskog sustava na području Siska, novske, lipika, pakraca, Badljevine, grubišnog polja i garešnice. nakon 9 godina provedenih u ina – naftaplinu 1999. godine prelazi u ina-trgovinu – Sektor rafin-erijske prerade i trgovine (ina-plin), na mjesto glavnog inženjera Službe razvoja i primjene te vodi tim za izradu i uvođenje novih razvojnih programa primjene ukapljenoga naftnog plina (poljo-privreda, peradarstvo i svinjogojstvo, industrija-metalurgija, tur-izam, ...). u najvažnijoj inovaciji imenovan je voditeljem projekta uvođenja nove zaštitne plastične matice ventila plinske boce (zamjena za mjedenu). postaje glavnim nositeljem tima tvrt-ke u izradi strateške studije „Stanje i pravci razvitka djelatnosti prodaje unp-a u ini d. d. za razdoblje od 1997. do 2007. godine“, u suradnji s ei „Hrvoje požar“. nakon izdvajanja unp poslovanja u tvrtku kćer proplin od 2002. do 2004. godine preuzima vođenje ukupnog marketinga tvrtke i odnosa s javnošću, a istodobno i dužnost rukovoditelja najveće poslovne jedinice zagreb. una-pređuje poslovanje prema novomu modelu poslovanja ine d. d., uvodi novi standard prodaje i dostave te podiže nivo tehničke operativnosti s fokusom na mjerenju ulaza i izlaza plina. zbog

potreba daljnjeg razvoja poslovanja tvrtke, početkom 2005. godine dolazi u ured predsjednika uprave, na mjesto savjetnika predsjednika uprave za unapređenje prodaje. u uredu preds-jednika uprave radi na poslovima ukupne međunarodne komu-nikacije te s tijelima javne vlasti (ministarstva, fondovi, …). u na-južem timu obavlja složene i odgovorne zadatke kao što je izrada novoga krovnog „pravilnika unp-a rH“. postaje voditelj edukaci-je i promocije unp-a po hrvatskim otocima (proplin). povjerava mu se uloga nositelja tima „obrada kupaca“ u dijelu prihvaćan-ja iSo standarda proplina. voditelj je projekta testiranja vozila „kontaminiranog autoplina“ i rješavanja problematike prim-jenom solventa pro e-2000. kao član tima proplina sudjeluje u izradi „Strategije plasmana unp-a na hrvatskim otocima“ za potrebe vlade rH i „Strategije korištenja unp-a kao zamjenskog energenta naspram loživom ulju u kućanstvima s posebnim os-vrtom na otoke i ruralne krajeve” za potrebe mingorp-a. godine 2010. prelazi u crodux plin na mjesto direktora prodaje i razvoja tržišta, odgovornog za izradu strategije prodaje unp-a, godišn-jih operativnih planova prodaje i strategije regionalnog razvoja logističkih centara. vodi izradu procedure komercijalnih poslova u segmentu certifikacije iSo 9001. kreira poboljšanje cjelokupne analitike praćenja prodaje unp-a i unapređuje primjenski kon-zalting prema potrošačima kao ukupno energetsko rješenje.

u drugoj polovici 2014. dolazi na mjesto predsjednika up-rave tvrtke euro gas Hrvatska, sa sjedištem u novoj gradiški, gdje organizacijski, logistički i zakonodavno postavlja i priprema tvrt-ku za izlazak na hrvatsko tržište ukapljenoga naftnog plina. dipl. ing. zoran dojčinović živi u dugom Selu, oženjen je i otac troje djece. od 1995. godine do danas objavio je više od 80 radova u stručnim časopisima i prezentacija širokog spektra na međun-arodnim znanstveno-stručnim skupovima u republici Hrvatskoj i kongresima u inozemstvu u području prirodnog plina i uka-pljenoga naftnog plina.

ujedno je bio ili još jest član brojnih stručnih udruga i tijela:- aktualni član uo (za unp) Hrvatske stručne udruge za

plin (HSup) – ponovni 4-godišnji mandat.- glavni konzultant Regionalne udruge lPG CEFTA – 2014.,- tajnik Hrvatske UNP udruge (ClPGA) od 2004. do 2006.,- član komisije autoplina UNP udruge u krovnoj europskoj

lPG udruzi (AEGPl) od 2004. do 2006.,- član UO i tajnik Hrvatskog društva za UNP (HDUNP) od

2007. do 2010.Godine 2005. završio je u Bruxellesu školu lobiranja pri insti-

tucijama EU-a (pokroviteljstvo AEGPl).

novo stručno pojačanje Hsup-a

Zoran dojčinović, dipl. ing.

presjek WtC-gB, podno stojećeg Weishaupt thermo Condens plinskog kondenzacijskog kotla.

NOVI

NAČ

INI P

RIM

JENE

PLIN

SKIH

DIZA

LICA

TOPL

INE

pr

iro

dn

i pli

nu

np

23

SKLADIŠTENJE PLINAA

KTUA

LNO

STI

plin - broj 4 - godina XV - rujan 2015.

PSP Okoli spremno dočekuje novu ogrjevnu sezonu

Zahvaljujući pravodobnoj pripremi i znatnim ulaganjima tvrtke Podzemno skladište plina d.o.o. u modernizaciju i dogradnju postrojenja u Oko-lima, hrvatski sustav skladištâ plina i ove godine potpuno spremno dočekuje novu ogrjevnu sezonu.

Operator sustava skladištâ plina Republike Hr-vatske – tvrtka Podzemno skladište plina d.o.o. i protekle je ogrjevne sezone besprijekorno obavio svoje osnovne zadaće:

– ispunio je sve ugovorne obveze prema svojim ko-risnicima koji su lani u cijelosti zakupili kapac-itete skladišta za tekuće trogodišnje regulacijs-ko razdoblje;

– bez i jednog je zastoja u plinski sustav RH is-poručio sve tražene, ugovorima utvrđene ko-ličine uskladištenog plina, a prema nominaci-jama svojih korisnika.

Naime, protekla skladišna godina 2014/2015. bila je prva tijekom koje je tvrtka PSP, u skla-du s europskim zakonskim okvirima, uspješno izišla na regulirano tržište energetske djelatno-sti skladištenja plina i svoje poslovanje temeljila na tržišnim principima. U tom je razdoblju PSP razvio odlične partnerske odnose sa svim svojim korisnicima i nastojao na vrijeme prepoznati nji-hove potrebe na iznimno dinamičnome plinskom tržištu. Poslovodstvo tvrtke i ubuduće namjera-va uložiti sve napore da bi, u okviru djelatnosti, pridonijelo razvoju tržišta, a osobito daljnjem un-aprjeđenju regulatornog okvira – sve u želji da hr-vatski operator sustava skladištâ plina svim svojim sadašnjim i budućim zakupcima ponudi što bolju, širu i inovativniju paletu usluga. A zahvaljujući pravodobnoj pripremi, kontinuiranom nadzoru i održavanju skladišnog sustava, njegove su sig-urnost i pouzdanost rada besprijekorne te stoga podzemno skladište plina u Okolima potpuno spremno dočekuje novu ogrjevnu sezonu 2015. / 2016. Naime, u proteklih su šest mjeseci obavljene sve potrebne aktivnosti tekućeg i investicijskog održavanja (servisi, popravci, remonti) postrojenja u Okolima, koje su obuhvaćale građevinske, ru-darske, strojarske i instrumentalne radove, elek-troenergetske radove na povezivanju platformi,

kao i poslove zaštite – nužne radi učinkovitog rada cijelog sustava skladišta plina i ispunjavanja zakon-skih obveza. Istodobno, a s obzirom na to da su radne karakteristike zasad jedinoga hrvatskog, 28 godina starog podzemnog skladišta plina takve da u uvjetima polupraznog skladišta znatno opadaju njegovi izlazni kapaciteti, tvrtka PSP konstantno ulaže znatna sredstva u njegovu dogradnju, rekon-strukciju i modernizaciju.

Tako su, u skladu s investicijskim planovima, u proteklih godinu dana završeni radovi na:

– rekonstrukciji kompresornice instrumentalnog zraka, gdje su ugrađeni novi kompresori većeg kapaciteta s frekventnim regulatorom i reku-peratorom topline;

– povezivanju platformi s postrojenjem novim VN-kablovima i svjetlovodima;

– izgradnji sustava videonadzora;– izgradnji nove pogonske zgrade sa skladištem

rezervnih dijelova, opreme, materijala i kemikalija.

Sigurnosti i pouzdanosti rada PSP-a Oko-li pridonose i aktivnosti na bušotinskom fondu, gdje su u razdoblju od 2012. do 2014. g. obavljeni rudarski radovi u 12 bušotina, što obuhvaća 50% bušotinskoga radnog fonda.

U sklopu tih radova:

– kontrolno-mjerne bušotine OK-1D, OK-20 i OK-26 prenamijenjene su u radne bušotine za utiskivanje i povlačenje plina,

- proizvodna oprema na 6 najproduktivnijih bušoti-na (OK-33, OK-35, OK-41, OK-42, OK-43 i OK-44) zamijenjena je novom, većeg promjera, čime je postignuto smanjenje hidrauličkih ot-pora pri protjecanju plina i povećana izdašnost,

- dok su u 4 bušotine (OK-48A, OK-49-beta, OK-37) obavljeni kapitalni remontni radovi ti-jekom kojih je uz izmjenu proizvodne opreme napravljeno i ispiranje taloga s dna bušotina (razina perforacija), a bušotina OK-30 prva je i dvozonski opremljena.

SKLADIŠTENJE PLINAA

KTU

ALN

OST

I


Svakako valja spomenuti da su u tijeku i radovi na izgradnji dviju novih bušotina (OK-62 i OK-63) koje će znatno poboljšati radne karakteristike PSP-a Okoli i povećati broj radnih dana povlačen-ja s maksimalnim kapacitetom. Nakon rudarskih radova osvajanja i ispitivanja, nove se bušotine trenutačno opremaju proizvodnom opremom, a završetak cijeloga, 85 milijuna kuna vrijednog pro-jekta, uključujući i polaganje plinovoda kojim će se one spojiti na postojeći sustav i njegovo puštan-je u rad predviđeno je već ove ogrjevne sezone 2015./2016. Spomenemo li još da su u tijeku radovi na 16 milijuna kuna vrijednom projektu izgradn-je sustava za zbrinjavanje slojnih voda, kao i da su ugovoreni radovi na 195 mil. kuna vrijednom projektu rekonstrukcije i modernizacije postojeće, 28 g. stare motokompresorske stanice, jasno je da tvrtka Podzemno skladište plina, kao nacionalni operator sustava skladištâ plina, potpuno ispunjava svoju ulogu u plinskom sustavu te pravodobnom pripremom i konstantnim ulaganjima pridonosi većoj sigurnosti i pouzdanosti opskrbe prirodnim plinom potrošača u Republici Hrvatskoj. No ist-

odobno, tvrtka PSP d.o.o. se već uvelike priprema i za novo regulatorno razdoblje od 2017. godine kad će – zahvaljujući ostvarenju svojeg investicijskog ciklusa i tržišnom pristupu – postati konkurentno skladištima u okružju te će svoje skladišne kapac-itete moći ponuditi i zemljama regije.

25

OBJAVE – NAJAVEA

KTUA

LNO

STI


Vladislav Brkić rođen je 17. travnja 1967. godine u Zad-ru. Srednju školu završio je u Zadru 1986. godine i iste se go-dine upisao na Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučiliš-ta u Zagrebu. Na RGNF-u je diplomirao 1993. godine naftno rudarstvo. Na istom je fakultetu završio doktorski studij i 2011. godine stekao doktorat iz područja tehničkih znanosti.

Od 1993. godine do listopada 2015. godine radio je u kompaniji INA d. d. – Naftaplin, najprije kao mlađi inžen-jer proizvodnje na Radilištu Beničanci. Obavljao je stručne poslove vezane za pridobivanje i proizvodnju nafte, plina i geotermalne vode. Glavni inženjer Službe za zbrinjavanje otpada postaje 2000. godine, a dvije godine kasnije i njezin direktor. Nakon toga obavlja poslove kao direktor Sektora rudarsko-tehničkih poslova i direktor Sektora za proizvod-nju nafte i plina. Bio je član Upravnog odbora kompanije INAgip (joint venture kompanija s talijanskim ENI-jem) na poslovima istraživanja, razrade i proizvodnje podmorja Sjevernog Jadrana te član Uprave kompanije Hayan (opera-tivne naftne kompanije na koncesiji u Siriji). Bio je voditelj projekta zbrinjavanja otpada utiskivanjem u duboke bušo-tine financiranog od Europske banke za obnovu i razvoj. Suvlasnik je patenta za zbrinjavanje otpada utiskivanjem u duboke bušotine. Autor je i koautor više inovacija iz pod-ručja upstreama (optimizacija rada proizvodnih bušotina, zbrinjavanje otpada, opremanje bušotina i rudarski radovi u bušotinama, djelotvorno iskorištavanje geotermalne energi-je). Član je Znanstvenog vijeća za naftu i plin pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa, Hrvatskoga nacionalnog komiteta Sv-jetskog vijeća za naftu i plin te Hrvatske stručne udruge za plin. Predsjednik je hrvatske Sekcije SPE-a, vodeće svjetske udruge naftnih inženjera. Objavio je više znanstvenih rado-va citiranih u tercijarnim publikacijama te više znanstvenih

i stručnih radova u ostalim publikacijama. Pritom je izlagao i na više međunarodnih znanstveno-stručnih skupova. Sudjelovao je u više projekata vezanih za optimiranje rada bušotina, proizvodnih sustava i zbrinjavanje otpada iz naf-tnog rudarstva. Godine 2014. dobitnik je prestižne nagrade međunarodne udruge SPE u kategoriji Production and Op-erations, regija srednja i jugoistočna Europa. Član je stručne radne grupe za reviziju najboljih dostupnih tehnologija zbrinjavanja otpada (BREF) pri Europskoj komisiji, tzv. „Se-villa proces“. Od studenoga 2015. godine radi kao docent na Zavodu za naftno inženjerstvo, Rudarsko-geološko-naft-nog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Oženjen je i otac dvoje djece. Živi u Zagrebu.

U doktorskom radu postavljena je temeljna znanstve-na hipoteza u kojoj se uz pomoć ekonomskog vrednovanja pokazao stupanj prihvatljivosti metode utiskivanja otpada u pogodne stijene kao glavne metode zbrinjavanja otpada u naftno-rudarskoj djelatnosti. Rezultati istraživanja izrazito su važni jer se u Republici Hrvatskoj i svijetu javlja potre-ba trajnog napuštanja bušotina, zbog iscrpljenosti naftnih i plinskih ležišta. Stoga je bilo potrebno procijeniti i ekon-omske učinke uporabe postojećih bušotina u svrhu zbrinja-vanja otpada iz naftno-rudarskih i ostalih djelatnosti čime se povećava ekonomičnost rada iscrpljenih ležišta te una-pređuje poslovanje naftnih kompanija.

ČESTITAMO!

Pozivamo sve koji su u posljednje 3 godine obranili doktorsku disertaciju na temu vezanoj uz plin i/ili energetiku, da se jave uredništvu časopisa na: [email protected]

doktorska disertacija:„ procjena ekonomskih učinaka utiskivanja otpada iz naftno-rudarske djelatnosti u pogodne stijene u odnosu prema drugim metodama zbrinjavanja“

dr. sc. vladislav Brkić, dipl. ing.

IZ STRUČNIH ČASOPISAPR

ENO

SIM

O


adaC: motori pogonjeni prirodnim plinom daju najbolje rezultate na testu emisija

CO2

Motor pogonjen stlačenim prirodnim plinom (CNG-om) postigao je najviše ocjene iz ekološke performance u testu koji je usporedio pet različitih vrsta goriva u istome modelu automobila. Plinski motor postigao je najnižu emisiju CO2 od pet testi-ranih motora, a dobio je i najviše ocjene za niske emisije onečišćujućih tvari.

Činjenica da na tržištu u prodaji imaju isti au-tomobil s različitim izvorima napajanja potaknula je njemačku putničku organizaciju i autoklub AD-AC (s 18 milijuna članova) da ispita ekološku per-formancu u različitim motorima u istim realnim uvjetima. Automobil Volkswagen Golf dostupan je na tržištu ne samo s tradicionalnim benzinskim i dizelskim motorima već i kao plug-in hibrid, pot-puno električni automobil i kao TGI s motorom na CNG (stlačeni prirodni plin).

ADAC je u mjerenja uključio troškove proiz-vodnje goriva i otkrio da verzija Golfa pogonjena prirodnim plinom ima najniže emisije CO2 od 98 g/km. Zatim slijedi električna verzija s emisijom od 101 g/km. Dizelska je verzija na trećem mjestu sa 120 g/km, hibridna je na četvrtome mjestu sa 131 g/km, a benzinska posljednja sa 148 g/km.

Sve vrste motora imaju približno slične vri-jednosti emisija onečišćujućih tvari. Električni motor ima najbolje rezultate (ne emitira onečišću-juće tvari), a motori pogonjeni prirodnim plinom i benzinom dijele drugo mjesto. Dizelski je motor na trećem mjestu. Hibridni motor znatno zaostaje.

U odvojenom testu ADAC je saznao da su ko-risnici automobila pogonjenih prirodnim plinom vidno najzadovoljniji razinom potrošnje goriva, više od korisnika hibridnih automobila i motora pogonjenih ukapljenim naftnim plinom (UNP-om), koji su zauzeli drugo i treće mjesto u online anketi provedenoj na 20.000 članova ADAC-a.

Rezultat ankete odgovara rezultatima nedav-nog testiranja ekoloških performanca popularnih modela, u kojem je ADAC mjerio CO2 i emisije onečišćujućih tvari u stvarnim okolnostima.

U prvih deset automobila koji najmanje onečišćuju okoliš šest modela automobila pogon-jeno je prirodnim plinom, a ukupna je pobjednica Škoda Octavia G-TEC s prosječnom potrošnjom od 3,7 kilograma CNG-a, što odgovara emisiji CO2 od 101 g/km. Prema njemačkom energetskomu miksu 20% biometana ne uzima se u obzir.

Vozači automobila pogonjenih prirodnim pli-nom zadovoljni su ne samo potrošnjom goriva već im odgovara i imidž njihovih automobila kao ekološki prihvatljivih vozila, saznaje ADAC.

Izvornik: NGVA Europe, http://www.ngvaeurope.eu/natural-gas-engine-scores-best-in-CO2-test, 22. rujna 2015.Odabrao: Glavni urednikPrevela: Anita Dubravica Baričević, MBA

IZ STRUČNIH ČASOPISAPREN

OSIM

O

27plin - broj 4 - godina XV - prosinac 2015.

europska unija sredstvima iz fondova eu-a potiče izgradnju infrastrukture za uporabu

prirodnog plina kao goriva u prometuNakon objavljenog poziva za dostavu projektnih prijedloga u okviru Instrumenta za pov-

ezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) Europske unije, ukupno je 14 projekata posvećenih izgradnji infrastrukture za uporabu prirodnog plina kao goriva u cestovnom pro-metu uzduž temeljne Transeuropske transportne mreže (TEN-T) dobilo oko 65 milijuna eura

sredstava iz 2014.

Projekti uglavnom podupiru stvaranje infrastruk-ture za punionice ukapljenoga prirodnog plina (lNG-a) i ukapljenoga prirodnog plina koji se konvertira u stlačeni prirodni plin (lCNG-a) uzduž Transeuropske transportne mreže (TEN-T) i kao takvi pridonose izgradnji paneuropske infrastrukture za prirodni plin, kao što je predviđeno u Di-rektivi o uspostavi infrastrukture alternativnih goriva (DA-FI). Projekti uključuju istraživanje i razvoj mreža punion-ica u Finskoj, Švedskoj, Poljskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, uzduž glavnih europskih koridora.

Tri projekta uključuju proizvodnju i distribuciju (uka-pljenog) biometana. Tvrtka ENN, članica Udruge za vozi-la na prirodni plin Amerike (NGVA), dobila je sredstva za izgradnju deset modularnih punionica lNG-a u Velikoj Bri-taniji i Nizozemskoj, koje uključuju i proizvodnju i distribu-ciju biometana. U Francuskoj je odobren projekt izgradnje šest punionica lNG-a za kamione s posebnim naglaskom na velike trgovinske lance, uključujući instalaciju jedinice za proizvodnju biometana na postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda. I u Njemačkoj su odobrena sredstva nami-jenjena izgradnji manjeg postrojenja za proizvodnju biopli-na za sve vrste prijevoza u bremenskoj luci.

Relativno velik projekt Unilevera jest studija o prijevo-zu lNG-a preko međunarodnih ruta na mreži koridora At-lantik, Sjeverno more–Mediteran i Rajna–Alpe. To podra-zumijeva raspoređivanje pet pilot-punionica lNG-a koje bi se nalazile na raskrižju koridora. Vozni park od 125 kamio-na pogonjenih ukapljenim prirodnim plinom (lNG) bit će uključen u pokusno ispitivanje. Projekt će pružiti poslovne modele i za dobavljače logističkih usluga i za vlasnike tere-ta. To će pridonijeti i standardizaciji postupaka za punjenje lNG-a.

Uz potporu i odobrenje mađarske vlade te na prijed-log Mađarske udruge za vozila na prirodni plin (MGKKE) u Mađarskoj su odobrena sredstva projektu „PAN-lNG“. Glavni je cilj projekta dugoročna studija o tome kako us-postaviti infrastrukturnu mrežu za punjenje lNG-a i lCNG-a i kako opskrbljivati ukapljenim prirodnim plinom (lNG-om) na pristupačan način da bi bio konkurentan di-zelu, a ujedno i osigurati konkurentnost vlasnika lokalnih

voznih parkova. Projekt će analizirati današnju razinu reg-ulacije i regulatornim tijelima pripremiti potrebne regula-torne i potporne okvire za najučinkovitije širenje uporabe vozila na prirodni plin u budućnosti.

Projekt „PAN-lNG“ imat će također pilot-projekt: us-postavu pet punionica lNG-a / lCNG-a na tri koridora Transeuropske transportne mreže (TEN-T), koji prolaze kroz Mađarsku (Mediteran, Rajna–Dunav, Orijent–Istočni Mediteran), kao i pružanje usluga punjenja za koridore Bal-tik–Adria na mađarskoj granici.

Uporabom javno dostupnih punionica koridori će biti gotovo potpuno dostupni iz zapadne Europe u Mađarsku i malo dalje već početkom 2017. godine, puno prije nego što to zahtijeva Direktiva o uspostavi infrastrukture alterna-tivnih goriva (DAFI). Mađarska će postati potpuno opera-bilna za lNG-vozila, a opskrba će biti moguća i 250 do 300 kilometara u unutrašnjost zemlje, prelazeći granice u svim smjerovima.

Glavni cilj Instrumenta za povezivanje Europe (Con-necting Europe Facility – CEF) Europske unije za sektor prometa, kao što je navedeno u smjernicama Transeuropske transportne mreže (TEN-T), jest pomoći dovršiti temel-jnu europsku prometnu mrežu do 2030. Da bi se to posti-glo, osigurane su ukupno 24 milijarde eura za projekte na Transeuropskoj transportnoj mreži za razdoblje od 2014. do 2020. Od tog proračuna 11,3 milijarde eura rezervirane su za projekte u državama članicama EU-a, koji su prihvatljivi za potporu u okviru Kohezijskog fonda.

Izvornik: NGVA Europe, http://www.ngvaeurope.eu/natural-gas-refuelling-infrastructure-receives-ample-support-from-eu, 22. rujna 2015.Odabrao: Glavni urednikPrevela: Anita Dubravica Baričević, MBA

IZ STRUČNIH ČASOPISAPR

ENO

SIM

O


PORUKE SA SVJETSKE PLINSKE KONFERENCIJE(1. – 5. LIPNJA 2015, PARIZ)

OBJAVLJENE U ČASOPISU GAZ D'AUJOURD'HUI

uvOdnik Uporaba plina: dobitak za 21. stoljeće

Povezanost prirodnog plina i održivog razvoja, komple-mentarnost plina i obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, prisutnost plina u zemljama u razvoju i pitanje ljudskog kapitala: plin se ne bi trebao bojati isticanja argumenata u svoju korist jer su oni uvjerljivi!U vrijeme kada se globalne energetske bilance revidiraju operatori plinskog sustava moraju jednoglasno prenijeti snažnu i nedvosmislenu poruku: plin će biti dobitak za 21. stoljeće.

OdrživOstPlin: presudna uzdanica održive budućnosti

svijetaPlin ima ključnu ulogu u razvoju energije koja proizvodi manje emisija ugljika i više čuva okoliš. Energija iz plina priznata je kao najčišća fosilna energija. Uporaba energije iz plina u različitim sektorima dovodi do znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Osim toga, plin pridonosi raz-voju obnovljivih izvora energije, a proizvodnjom metana i sam postaje obnovljiv. Razvoj ovoga „zelenog plina“ temel-jenog na kružnom gospodarstvu otvorio je nove perspektive za uporabu plina u svim dijelovima svijeta.

priBližavanjePlin, obnovljivi izvori i električna energija:

savršena kombinacija. Budućnost se neće temeljiti na monopolu samo jedne vrste energije. Promjenjive situacije zahtijevat će raznolika rješen-ja. Zbog svoje fleksibilnosti i učinkovitosti plin je savršena dopuna raznim obnovljivim izvorima energije. Nadalje, plin u obliku biometana sam je po sebi obnovljivi izvor energije. Uz implementaciju inteligentnih mreža i decentraliziranih izvora energije prirodni je plin idealno rješenje za proizvod-nju toplinske i električne energije na lokalnoj razini. U kon-tekstu štednje energije i širenja uporabe električne energije kombiniranje plinskih i elektroenergetskih mreža rješenje je kojim se mogu izbjeći golema ulaganja u elektroenergetske mreže uporabom plinskih mreža ondje gdje one postoje.Štoviše, kombiniranjem fleksibilnosti proizvodnje elek-trične energije iz plina uz uporabu skladišta plina i potenci-jala tehnologija koje pretvaraju električnu energiju u plin (engl. power-to-gas) mogao bi se riješiti problem skladišten-ja električne energije.

tržištaPlin kao čimbenik razvoja ekonomija u razvoju

(nastajanju)Sve kvalitete plina – dostupan, pristupačan, učinkovit, prih-vatljiv i pouzdan – čine ovaj izvor energije temeljem razvit-ka zemalja u razvoju i novih gospodarskih aktivnosti. Dru-ga je prednost što je plin dostupan posvuda u plinovitom i/ili tekućem stanju, sukladno određenoj infrastrukturi (pli-novodi, plinski tankeri). Štoviše, plin se može konzumirati u različitim sektorima – stambenim, poslovnim i industri-jskim – i za različite namjene – proizvodnju električne en-ergije ili kao čisto gorivo u svrhu prijevoza.

Ljudski kapital za budućnost plinskoga gospodarstva

Plinsko gospodarstvo jasno je identificiralo jedan problem: ono mora privući mlade stručnjake koji će zamijeniti pre-thodne generacije radnih ljudi. Sektor prirodnog plina brzo se proširio sredinom šezdesetih godina s prvim velikim ugovorima o uvozu i izvozu nizozemskog i ruskog plina, a zatim sredinom sedamdesetih s nekoliko drugih novih izvora (Alžir i Norveška). Sada je plinsko gospodarstvo globalna industrija.Današnji je cilj razviti aktivnosti duž cijelog lanca plina, i u djelatnosti transporta, prerade i prometa plina (engl. down-stream) i u djelatnosti geološkog istraživanja i proizvodnje plina (engl. upstream). Dakle, potrebno je privući najbolje istraživače, menadžere i tehničare ususret novim izazovima ove industrije u ekspanziji. Trenutačno radna snaga u plinskoj in-dustriji ostaje dominantno muška. Potrebno je pov-ećati broj zaposlenih žena u ovom sektoru. Za to je potrebno poboljšati komu-nikaciju i privući mlade žene u znanstvene i teh-ničke studije.

Izvornik: Gaz d’aujourd’hui, br. 2/2015 (travanj – lipanj), str. 1, 11, 17, 21 i 25Odabrao: Glavni urednikPrevela: Anita Dubravica Baričević, MBA

IZ MEDIJAPREN

OSIM

O


HSUP-ov Dan plina: Ove zime neće biti problema u opskrbi plinom

Ove zime ne bi trebalo biti problema u opskrbi prirodnim plinom jer su sve bitne tvrtke o kojima to ovisi spremne za započetu sezonu grijanja. To su na Danu plina, koji tradicionalno već 13 godina or-ganizira Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), istaknuli predstavnici tvrtki HEP-Opskrbe pli-nom, Ine, Prvoga plinarskog društva (PPD), Plina-cra i Podzemnog skladišta plina (PSP).

Predsjednik HSUP-a prof. dr. Miljenko Šunić rekao je da tijekom ove sezone grijanja hrvatski po-trošači ne trebaju strahovati za sigurnost opskrbe bude li sve teklo prema planu, odnosno bez većih iznenadnih nezgoda i kvarova na sustavu. „Cijela će zima biti sigurna na račun domaće proizvod-nje plina, uvoza, ali i činjenice da Hrvatska, kao i cijela Europa, svake godine troši sve manje pli-na. Raspoloživost plina više nije upitna, a u tom se slučaju ne bi trebala mijenjati ni njegova cijena. Na njezinu promjenu mogli bi utjecati jedino neka nezgoda ili kvar koji bi doveli do neraspoloživosti plina, no mislim da se to neće dogoditi“, naveo je Šunić, dodavši da su zalihe plina gotovo potpuno popunjene.

Potvrdio je to i Marko Blažević, direktor tvrt-ke HEP-Opskrbe plinom koja prema odluci Vlade osigurava plin za kućanstva, rekavši da je 19. lis-topada u podzemnom skladištu plina u Okolima bilo popunjeno 95 posto odobrenog im kapaciteta. „Svi su elementi za ogrjevnu sezonu na raspolag-anju, uz popunjene skladišne kapacitete osigurali smo i dodatne količine plina za pokrivanje vršne potrošnje“, rekao je Blažević. Mogućnost kupnje plina na dnevnoj razini omogućila im je i regis-tracija na burzi plina, Central European Gas Hub, a zakupili su i dio transportnih kapaciteta od aus-trijskog Baumgartena do hrvatske granice.

I Blažević je naveo da se u Hrvatskoj posljed-njih godina troši sve manje plina. Tako je npr. od travnja do rujna ove godine potrošeno šest posto manje nego u istome lanjskom razdoblju. Blažević je također istaknuo važnost dobivanja što češćih podataka o potrošnji radi osiguravanja potrebnih količina plina povećanjem broja mjernih mjes-ta s dnevnim očitanjem te da treba odrediti za-jamčenog opskrbljivača za kupce čiji je opskrbljivač u poslovnim teškoćama, kako ne bi ostali bez plina.

Direktor Inine proizvodne jedinice Procesi Mirko lukić rekao je da Hrvatska uvozi 47 posto ukupno potrebne energije te da polovica domaće proizvodnje otpada na naftu i plin. Ina je svoj zenit proizvodnje prirodnog plina postigla 2010. godine pa od tada i proizvodnja i potrošnja padaju. Na-veo je da su dva ključna Inina izvora tog energenta Sjeverni Jadran i područje Molvi u Podravini (gdje crpe više od 90 posto proizvodnje na kopnu) te da na kopnu imaju 17 plinskih polja, a na Jadranu de-set. Rekao je da će Ina pokušati rudarskim radovi-ma, optimiziranjem sustava i investicijama u nova proizvodna polja zadržati postojeću razinu proiz-vodnje prirodnog plina, a do sljedeće će sezone grijanja, najavio je, početi proizvodnju na tri nova polja u Međimurju. Zahvaljujući projektu EOR bit će i više kaptažnog, odnosno naftnog plina iz polja u Posavini.

Direktor Inina Sektora trgovine prirodnim plinom Vedran Špehar dodao je da ta kompanija vlastitim plinom pokriva polovinu svih hrvatskih potreba za tim energentom, da su za ovu zimsku sezonu osigurane dovoljne količine plina te da su zakupljeni transportni kapaciteti, kao i kapaciteti plinskog skladišta. No, poslovanje im, napomen-uo je, otežava pad potrošnje plina te njegove cijene na tržištu kao i regulirane cijene za kućanstva i za transport plina.

Antonija Glavaš, izvršna direktorica PPD-a iz Vukovara, najvećeg uvoznika plina u Hrvatskoj, rekla je da su opskrbljivači dužni osigurati dovoljne

IZ MEDIJAPR

ENO

SIM

O


količine plina za pouzdanu opskrbu tzv. zaštićenih kupaca pa su poduzeli brojne mjere da to i ostvare za svoje kupce.

Potpunu spremnost za zimsku sezonu potvrdili su i Ivana Marković iz Plinacra te Gracijan Krklec iz tvrtke Podzemno skladište plina. Transportni sustav spreman je za ogrjevnu sezonu, izjavila je I. Marković, dodavši da svi opskrbljivači nastoje maksimalno optimizirati portfelj pa su im sadašnji rezervirani transportni kapaciteti dovoljni za po-trošnju do temperature od minus dva Celzijeva stupnja, a još ima puno slobodnih kapaciteta pli-novoda za uvoz plina. Za svaki slučaj pripremili su i plan za krizna stanja koji se primjenjuje ako nastanu duže ekstremno niske temperature jer se tada potrošnja znatno poveća. Navela je i da su ove godine pustili u rad priključke s magistralnog pli-novoda prema Šibeniku, Kninu i Splitu te za novi blok TE Sisak. Krklec je rekao da su dosta inve-stirali u modernizaciju skladišta te da su izbušili dvije nove bušotine kako bi mu povećali kapacitet.

U vezi s usporenom plinofikacijom Dalmaci-je prvi čovjek HSUP-a Šunić rekao je da se u plinofikaciju Dalmacije, ali i Istre te ostalih dosad neplinoficiranih dijelova države ide i radi toga da se smanji potrošnja goriva štetnih za okoliš poput mazuta, ali i ugljena i drva. Svemu tomu, pogotovo mazutu, nije mjesto u urbanim sredinama, osobi-to u turističkim mjestima, rekao je Šunić. Prema njegovu mišljenju, ljudi se danas teško odlučuju za uvođenje plina jer im je nerijetko ugrožena i osobna egzistencija, dok industrijska postrojenja masovno prelaze na plin. Akademik Mirko Zelić, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU-a, upozorio je da je ukrajinska kriza sruši-la cijene nafte, što smanjuje svjetska ulaganja u is-traživanje i proizvodnju nafte i plina. To bi, istak-nuo je, moglo izazvati svjetsku energetsku krizu, koja bi mogla nastati i u Hrvatskoj jer su posto-jeća polja sve iscrpljenija, a razne udruge otežavaju širenje istraživanja i proizvodnje nafte i plina pa se stalno smanjuje udjel domaće proizvodnje u ukup-noj potrošnji energije. Zato bi, predložio je, treba-lo definirati energetsku strategiju Hrvatske i kako ju ostvariti. U izlaganju „Značenje istraživanja i pridobivanja ugljikovodika za hrvatsko gospo-darstvo“ prof. dr. Igor Dekanić sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta rekao je da je sve bilo pripremljeno za istraživanje Jadrana, ali je onda politika sve zaustavila. Nabrojio je mnoge ekonomske, energetske i druge argumente zašto bi takva istraživanja trebalo nastaviti, od znat-nih prihoda za državu, novih poslova za hrvatske tvrtke, mogućnosti smanjivanja uvoza energenata

i povećanja energetske neovisnosti Hrvatske, za-državanja postojećih energetskih stručnjaka u Hr-vatskoj itd.

„Sada je u naftnoj i plinskoj industriji vrijeme štednje i propitivanja, ali i vrijeme traženja novih prilika. Uz to je vjerojatno i vrijeme za definiran-je novih investicija. Odluka o (ne)nastavku is-traživanja jest odluka ide li se u razvoj ili hiber-naciju Hrvatske“, poručio je Dekanić.

Dodijeljene su i godišnje nagrade HSUP-a. Za menadžera godine nagrađen je Pavao Vujnovac, predsjednik uprave PPD-a Vukovar, kao pravna osoba nagrađen je HEP – Plin iz Osijeka, najboljim mladim stručnjakom proglašen je Ivan Vedriš iz zagrebačkog Mašinoprojekta, a za poseban dopri-nos razvoju plinskoga gospodarstva postumno je nagrađen Marijan Miklaužić.

Autor: Željko Bukša,portal Moj Zagreb (www.mojzagreb.info)

IZ MEDIJAPREN

OSIM

O


I Bruxelles i Washington znaju da je važan krčki LNG

Zemljama poput poljske ili Hrvatske još nedostaju infrastrkturne veze sa susjedima,ali i sa zapadnim dijelom kontinenta. koridor

sjever - jug bi to promijenio,a ojačao bi i transatlantsku suradnju

Udruga CEEP (Central Europe Energy Partners),ne-profitno udruženje koje zastupa srednjoeuropske energetske interese te interese energetski intenzivnih industrija, a čiji je član i HEP, nedavno je u suradnji s konzultantskom kućom Roland Berger objavila izvješće o energetskom korido-ru sjever – jug, jednom od glavnih prioriteta EU. Koridor se sastoji od infrastrukturalnih projekata iz sektora plina, električne energije i nafte, kojima se trebaju spojiti hrvatsko i srednjoeuropsko tržište te oba sa zapadnim dijelom kon-tinenta. Realizacija koridora ključni je uvjet daljnjeg inte-griranja zajedničkog prostora, a Hrvatska je ključna zemlja za njegovu realizaciju. U izvješću daju preporuke za njegovu realizaciju, osvrću se na financijske, regulatorne i političke aspekte. O tome,ali o drugim aktivnostima CEEP-a razgov-arali smo s direktorom Marcinom Bodijem, stručnjakom za regulatorna i infrastrukturna pitanja.

Europski politički kreatori svako malo raspravlju o nekim velikim, ambicioznim planovima, ali mnogi od tih planova imaju male šanse postati stvarnost. Kako da kori-dor sjever – jug ne postane jedna od nerealiziranim ideja?

- Ovih je dana energetska sigurnost na vrhu političke agende u Europi. Donositelji odluka spoznali su da su in-frastrukturna ulaganja snažan pokretač rasta i konkurent-nosti. Pozdravljamo tu odluku iako se ponekad mogu čuti planovi koji su više želje nego pravi odgovor na izazove s ko-jima se suočavamo. Zato u našoj analizi gledamo određene energetske projekte vezane uz prijenos koji čine koridor sje-ver – jug. Osvrnuli smo se na njihove tehničke i financijske karakteristike kako bismo olakšali razumijevanje finan-ciranja i izvedbe kritičnih dijelova koridora. Plan koji pred-lažemo ambiciozan je, ali izvodljiv.

Koji su ključni i najkritičniji dijelovi koridora?

Što se tiče plina, koridor će uspostaviti mrežu cjevovo-da i interkonektora iz Poljske i litve preko cijele Srednje Eu-rope, prema Jadranskom moru. lNG postrojenje na Krku jedan je od ključeva uspjeha. U istoj regiji koridor će proširit postojeće naftovode i uspostaviti novu vezu, omogučujući transport nafte preko Baltika i Jadranskog mora za svaku zemlju u Srednjoj Europi. Što se tiče elektroenergetskog sek-tora, koridor će produžiti visokonaponske dalekovode kako bi povezali energetske otoke baltičkih zemalja s ostatkom EU. Kada se ti projekti završe, napokon bismo mogli prevla-dati nasljeđe komunizma kada su uništeni pokušaji da se integrira infrastruktura između sovjetskih satelitskih drža-va, kako bi se povećala njihova ovisnost o Moskvi. Četvrt stoljeća kasnije zemljama poput Poljske ili Hrvatske još uvi-jek nedostaju ne samo odgovarajuće infrastrukturne veze sa svojim susjedima, nego i sa zapadnim dijelom kontinenta. Koridor bi to promjenio.

No postoje veliki izazovi i u zakonskim političkim i financijskim aspektima koji ste i sami spomenuli u

izvješću.

- Sva su tri aspekta, i financijski i zakonski i politički, ključna. Što se tiče financija, dali smo realnu sliku koja poči-va na tržišnim mogućnostima, uz uključivanje privatnog sektora. Ipak,postoje projekti kritični za sigurnost opskrbe, ali imaju manje povoljan poslovni slučaj. Oni će sigurno zahtijevati podršku javnih proračuna. I nacionalni oper-ateri i vlade trebaju poduzeti zajedničke napore kako bi svo-je projekte uključili u Junckerov plan i došli do financiranja putem Europske investicijske banke. Realizacija ključnih projekata putem komercijalnog financiranja bit će izazov, ako ne i nemoguća. Samo s političkim odobrenjem moguć je pristup međunarodnim financijskim institucijama. Ipak, to se neće dogoditi bez dijaloga s nacionalnim regulatorima i donosiocima zakona s ciljem stvarnja povoljnoga regulator-nog okruženja za koridor.

IZ MEDIJAPR

ENO

SIM

O


Spomenuli ste LNG terminal na Krku kao jedan od ključnih projekata. O njemu se razgovara već čet-vrt stoljeća, ali i dalje ima mnogo neriješenih pitanja.

Konkurencija ne spava i LNG projekti u susjedstvu mogli bi preuzeti vodstvo ako Hrvatska ne ubrza sve procedure

i postupke.

- Doista, taj projekt jedan je od najzahtjevnijih. lNG trenutačno predstavlja samo oko 10 posto potrošnje plina u svijetu ali taj udio ubrzano raste, što je poslijedica širanje infrastrukture i otvaranje novih tržišta. To su tržišta poput Hrvatske, koja uvelike ovisi o uvozu energije. Činjenica da druge zemlje u regiji planiraju provesti slične projekte doka-zuje da je to pravi put. Vjerujem da su hrvatski donositelji odluka potpuno svjesni toga.

Ako je tako važan,trebao je već biti na pola puta realizacije

Nedavno je hrvatska vlada proglasila lNG na Krku strateškim projektom i to podržavamo. Nadam se da će to olakšati službene procedure vezane uza projekt i da rad na terminalu može početi iduće godine.

Američki izvoznici LNG spremni su pružiti znanje i iskustvo potrebne za gradnju LNG terminala u Krku. I interes CEEP-a je dovesti američki LNG u Europu. Treba

li Hrvatska prihvatiti američku ponudu?

- Postoje mnoge opcije na stolu,a što više opcija imate,-jača je progovaračka pozicija. Svaki veliki infrastrukturni projekt ima svoje karatkeristike koje određuju konačnu fi-nancijsku strukturu. Sigurno da je suradnja s našim part-nerima preko Atlantika na tom projektu pravi put, EU i SAD žele postići jaču sinergiju gospodarstava,a izvoz amer-ičkog lNG-a u Europu mogao biti još jedan stup suradnje. Terminal na Krku igra ključnu ulogu u tome. To je dobro poznato i Bruxellesu i Washingtonu i to treba iskoristitit. U CREEP-u na američke izvoznike lNG-a vidimo kao ključne u spuštanju cijena plina,a od čega će koristi imati sve zem-lje članice EU. Osim toga ako Europa ima više mogućnosti opskrbe ,onda se pregovaračka pozicija dodatno pojačava. Da bismo to postigli,moramo zajedno raditi na europskoj energetskoj politici te razvijati infrastrukturu za dovršetak koridora sjever – jug.

Kada bi to mogli biti?

- Vjerujemo da ključni dijelovi koridora trebaju i imaju šanse biti završeni do kraja ovog desetljeća. No trebali bi biti realizirani dio po dio, kao zasebni isto međusobno povezani projekti. To će omogućiti da se veći projekti temelje na raz-voju ponude i potraženje. Bez koridora gubimo priliku za nižu cijenu energije i sigurnost opskrbe.

Nema sumnje da svi ti ciljevi mogu znatno pridonijeti gospodarskom rastu u regiji.

A i većina investitora važnim smatra stabilnu is-poruku energije kad odlučuje o lokaciji svojih ulaganja.

- Zato bi koridor mogao dati poticaj gospodarskom rastu i predstavlja važan doprinos rješavanju trenutačnih europskih makroekonosmkih izazova. Nedavno smo vidje-li nekoliko europskim zemalja, većinom iz istočnog dijela kontinenta, kako se suočavaju s teškoćama zbog poremećaja u isporuci plina, što je utjecalo i na industriju kao veliko-ga plinskoga konzumenta. To se ne bi dogodilo na dobro uređenom unutrašnjem tržištu na koje ciljamo. I to je razlog zašto jedinstveno tržište treba biti prioritet za cijelu EU.

Osim koridora CEEP promiče mnoge teme. Zaniml-jiva su vaša razmišljanja o Transatlantskom sporazumu o trgovini i insvesticijama(TTIP-u), obnovljivim izvorima,

politici zaštite okoliša, rafinerijama... Je li budućnost europskih rafinerija svijetla ili mračna?

- Vidimo ozbiljne izazove. U razdoblu od 2008. do 2014. zatvoreno je 17 rafinerija u EU, što je rezultiralo smanjenjem kapaciteta za osam posto te gubitkom 10 tisuća izravnih i 40 tisuća neizravnih radnih mjesta. To definitivno nije do-bra vijest za gospodarstvo EU. Također, štetno je za globalni okoliš jer je proizvodnja naftnih derivata u rafinerijama EU znatno manje ugljično intenzivna u usporedbi s ostatkom svijeta. Da bismo se suočili s tim izazovom,vjerujemo da rafinerijska industrija treba dobiti 100 posto CO2 kvota do 2030., kako bi se mogla suočiti s konkurencijom iz područ-ja u kojima se ne primjenjuje sustav trgovanja emisijskim jedinicima.

Izvor: Jasmina Trstenjak, lider

IZ MEDIJAPREN

OSIM

O


DUGOROČNI CILJEVI OPSKRBLJIVAČA PLINOM

“liberizacijom hrvatskog tržišta u igri s plinom ušli su novi igrači. Za sada mogu računati na ospkrbu plinom samo u kategoriji

poslovnih korisnika. Za kućanstva se pak najavljuje novo sman-jenje cijena plina”

Novi igrači na domaćem tržištu plina nadaju se da će nakon industrijskog sektora uskoro plinom moći opskrbljivati i kućanstva. Uporaba prirodnog plina nastavit će rasti u globalnom energetskom sektoru svake godine za dva posto i tako sveo do 2020. Taj energent koji nosi titulu najčišćeg prim-jenjiv je u industrijske svrhe, kao i za domaćinstva, a razvoj tržišta prirodnog plina u Hrvatskoj uve-like će ovisiti o novim dobavnim pravcima, odnos-no o novosagrađenoj infrastrukturi, čija je gradnja usklađena s Projektima od zajedničkog interesa (PCI) Europske unije.

teško prije 2017.

liberalizacijom hrvatskog tržišta u igri s pli-nom ušli su novi igrači, ali u sljedeće tri godine svi lokalni distributeri plina morat će plin za kućanst-va i dalje kupovati po reguliranim cijenama, niži-ma od tržišnih. Najveći novi konkurenti HEP-u tvrtke GEN-1, RWE Energija i MET Croatia Energy Trade d.o.o., koji su od Hrvatske energetske regula-torne agencije (HERA) dobili dozvole i za opskrbu plinom, teško da će prije 2017. početi opskrbljivati kućanstva plinom, smatraju analitičari. No, kako kažu, njihovi su planovi dugoročni. Za sada mo-gu računati na opskrbu plinom samo u kategoriji poslovnih korisnika. MET se istaknuo zakupom velikih kapaciteta u plinskom skladištu Okoli, a RWE je prije dvije godine počeo opskrbljivati elek-tričnom energijom hrvatsko tržište i danas ima više od 100 tisuća korisnika te drži oko osam pos-to udjela na tržištu električne energije. U opskrbu plinom ušao je ove godine zasad samo u kategoriji poslovnih korisnika. U njemu su zadovoljni ras-tom te do danas imaju oko 1000 manjih i većih tvrtki korisnika koje opskrbljuju plinom.

Naša je usluga dostupna u cijeloj Hrvatskoj, bez obzira na to s kojim opskrbljivačem neki korisnik trenutačno ima ugovor i na čiju je distribucijsku mrežu spojen. Naša je prednost u tome što nudi-

mo prihvatljive cijene i količine plina potrebne za poslovanje svakog korisnika-optimistično navode iz kompanije RWE Plin d.o.o.

stižu sniženja

Kao dio velike multinacionalne kompanije ko-ja opskrbljuje plinom oko osam milijuna korisni-ka diljem Europe, RWE Plin je, hvale se, u stan-ju isporučiti potrebne količine plina i najvećim poslovnim korisnicima.

Kad smo planirali ulazaka na tržište plina, naš je cilj bio ponuditi svoju opskrbu svim kategorija-ma korisnika, uključujući i kućanstva. No otva-ranje tržišta plina za kućanstva Vladinom je odlu-kom o regulaciji cijene bitno otežano na tri godine, zbog čega smo na početku ušli samo u opskrbu poslovnih subjekata, uz namjeru da počnemo opskrbljivati i kućanstava čim se za to stvore uvje-ti. Vjerujemo da bi to moglo biti u prvoj polovini iduće godine – kažu u kompaniji RWE Plin d.o.o.

Razlog zbog kojeg cijene ostaju ovakve još ne-ko vrijeme jest Vladina odluka da zaštiti mala po-duzeća koja nisu financijski i tehnički sposobna za izlazak na tržište te na takvom otvorenom tržitu počnu sama nabavljati plin. Takve uvjete za sada osim Gradske plinare Zagreb ispunjava samo ne-koliko plinara.

Stanjem stvari mogli bi biti zadovoljni po-trošači. Bez obzira na to kada će alternativni opskrbljivači plinom početi raditi, ostvare li se najave ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, ci-jene plina za kućanstva od početka travnja iduće godine mogle bi pasti za 10 posto.

Za podsjetnik, ove su godine cijene plina za kućanstva već smanjene od pet do sedam posto.

Izvor: luka Fišić, lider

34

STRU

ČNI R

AD


Niske cijene nafte ne pogoduju smanjivanju ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu

“low crude price are not favorable for ghg emission

reduction”Autor: Dr. sc. Stevo Kolundžić, dipl. ing. naft. rud.

sažetak:

Energetičari percipiraju prirodni plin kao en-ergetski most između fosilne energije i obnovl-jivih izvora. Manje se piše, pa je i manje poznato, da prirodni plin ima stanovit udio u onečišćenju atmosfere jer se velike količine otopljenog plina (associated gas – plin koji se proizvodi s naftom) spaljuju na bakljama, pretežito na naftnim proiz-vodnim poljima u zemljama gdje ga nije rent-abilno dovesti do mjesta potrošnje. Obično je to kombinacija dvaju čimbenika: administrativnog određivanja niskih cijena (npr. u Rusiji) i/ili neraz-vijenog tržišta potrošnje (npr. Nigerija).

Na 21. kongresu Svjetskog savjeta za naftu (World Petroleum Council – WPC), održanom u lipnju 2014. u Moskvi, o problemima spaljivanja plina referirale su i pisale Anita George iz IFC-a i Rachel Kyte iz Svjetske banke. A. George izvijestila je o nastojanjima te poznate financijske institucije i njezinim financijskim poticajima kao mjerama za smanjenje izgaranja plina na bakljama. Rečeno je da se u svijetu i nadalje spaljuje oko 140 mili-jarda m3 plina na godinu! Ili kako je rekla: „To je ekvivalent cjelokupnoj potrošnji električne energi-je u Africi“ (750 × 109 kWh/g.). Europljani znaju da je ta količina gotovo jednaka europskom uvozu plina iz Rusije 2010. godine! Onečišćenje uzroko-vano spaljivanjem tih količina plina usporedivo je s onečišćenjem što ga proizvede 70 milijuna vozila u pokretu. Sveukupni utjecaj dugotrajno niskih ci-jena nafte bit će još veći. Obnovljivi izvori energije, na sadašnjem stupnju tehnološkog razvoja, ne mo-gu konkurirati fosilnim energentima s aktualnom cijenom sirove nafte.

summary:

Energy experts perceive natural gas as a bridge between fossil fuels and renewable energy sourc-es. It is less known that considerable quantities of natural gas participate in global atmosphere pollu-tion because of flaring of associated gas in the oil producing countries where the consumption and/or gas transport infrastructure is not developed. Usually, it is a combination of two factors: admin-istrative setting of gas prices which are low (as for example in Russia) and/or undeveloped gas con-sumption (as for example in Nigeria). Gas flaring as a problem and significant factor in atmosphere pollution was presented on 21st World Petroleum Council Congress held in Moscow (June 2014) by Mrs. Anita George (IFC) and Mrs. Rachel Kyte (World Bank). Mrs. A. George reported about IF-C s efforts and financial incentives aimed at sup-porting gas flaring reduction projects. According to the authors, 140 BCM/y of gas is still burned on flare, which is equivalent of total electricity con-sumption in Africa. It is known that this quantity is almost equals European import of natural gas from Russia in 2010. Both authors emphasized that the pollution caused by gas flaring is comparable with 70 million vehicles on roads.

Overall impact of low crude oil prices, partic-ularly long-term, will be even wider. Renewable energy sources at current level of technology de-velopment will not be able to compete with cheap fossil fuels based on crude oil price of some $50/bbl.

35

STRUČN

I RAD


1) Sredinom sedamdesetih godina u INA-Naftaplinu provedene su ekonomski motivirane mjere za smanjivanje izgaranja plina na bakljama. Kasnijih godina mijenjao se odnos prema okolišu pa je oprema modernizirana, uklonjen je „vječni plamen“ koji je palio plin u slučajevima blokada postrojenja. Napredne rafinerije, kao ona OMV-ova u Swechatu, uvele su radno mjesto za potpunu brigu o svim otpadnim materijalima – Waste manager.

2) Percebois, Jacques: Gas market prospects and relationship with oil prices, Energy Policy 14, Aug. 1986.

1. uvod

Površan promatrač koji je u doticaju s naftnom industrijom samo kad puni svoje vozilo gorivom i pritom percipira naftne tvrtke i uvijek (pre)visoke cijene, vjerojatno i ne pomišlja da niske cijene naf-te uspostavljene u drugoj polovini 2014. nose neke izrazito negativne, k tomu i globalne posljedice. Ak-tualna razina cijena njihov je drugi veliki pad. Prvi se zbio u prvoj polovini 1986. godine, kao i sadašnji, neočekivano i nenajavljeno. Dva velika rasta cijena u protekle 42 godine, kojima su prethodili ratni sukobi i revolucija (izraelsko-arapski rat vodio se uoči naf-tne krize 1973., a iranska revolucija uoči rasta cijena 1979.) izazvani su poremećajima ponude i potražnje, uz djelovanje OPEC-ova kartela s više od 40% udjela u svjetskoj opskrbi naftom. Padovima cijena u 1986., kao i u 2014., nisu prethodili tržišni poremećaji u ponudi. Vidljiva zajednička poveznica padova cijena u 1986. i u 2014. godini jest uporaba nafte kao geo-političke poluge u nadmetanju političkog zapada sa Sovjetskim Savezom, a 2014. s Rusijom. Svaki od dva spomenuta rasta cijena, kao i pad u 1986., utjecali su na svjetsko gospodarstvo, dakako, različito za zemlje izvoznice i uvoznice. I sadašnja niska razina cijena različito utječe na nacionalne ekonomije. Uz to ima i novi globalni utjecaj na obuzdavanje klimatskih promjena. Nakon višedesetljetnih napora međun-arodne zajednice, krajem 2015. očekuje se konsenzus o vezi prijetećih klimatskih promjena i onečišćenja atmosfere stakleničkim plinovima. Europska uni-ja i Sjedinjene Države posljednjih nekoliko godina spremne su poduzeti ozbiljne korake za smanjen-je emisija stakleničkih plinova. Pripremaju se nove niskougljične strategije čiji je sastavni dio postupno uvođenje obnovljivih izvora energije (OIE), s plan-iranim rastom njihova udjela u opskrbi do kraja ovog stoljeća, s preciznim obvezama do 2050. godine. Niske cijene nafte remete cjenovne odnose među energentima. Nafta godinama ima ulogu cjenov-nog repera. Obnovljivi izvori još nisu konkurentni fosilnim izvorima. Kako bi se potaknulo njihovo uvođenje, države su osmislile financijske poticaje ulagačima u njihovu proizvodnju i proizvođačima. Potraju li cijene na sadašnjoj razini dulje vrijeme, fi-nancijski će poticaji za mnoge zemlje biti velik izazov u održavanju proračunske ravnoteže i međunarodne

konkurentnosti gospodarstava. Imajući na umu da se, nakon pada cijena nafte u 1986., niska razina ci-jena nafte održala desetak godina, ako bi se to pono-vilo, doći će u pitanje održavanje proizvodnje iz ne-konvencionalnih rezerva (škriljevaca), a neki ciljevi istraživanja nafte i plina (vrlo duboko more, Arktik) bit će odgođeni za neka druga vremena. To bi mogao biti izvor nove neravnoteže ponude s potražnjom, pa čak i rasta utjecaja OPEC-a, a na kraju i novog rasta cijena. U razdoblju niskih cijena nafte bit će potrebni veći poticaji za obnovljive izvore, ali to nije predmet ove rasprave. Manje je poznat problem onečišćenja atmosfere koji nastaje spaljivanjem prirodnog plina u zemljama koje su i veliki proizvođači plina i nafte. Kako uz to ide i uzročno-posljedično vezan prob-lem globalnog zatopljenja koji prijeti oslobađanjem golemih količina metana sadržanog u metanskim hidratima u predjelima permafrosta, kao i dodat-nog onečišćenja atmosferskog omotača, ima li mjes-ta za bojazni da sve što je započelo u obuzdavanju ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu, uz ne-male nove troškove koje će plaćati svi potrošači en-ergije, bude nedovoljno u sprečavanju rasta globalne temperature?

2. plin se još i sada spaljuje na bakljama

O problemu spaljivanja plina na bakljama i njegovim posljedicama počelo se raspravljati u ra-nim sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Sva-ka proizvodnja plina i/ili nafte na proizvodnim pos-trojenjima uz pripadajuće proizvodne instalacije ima ugrađene baklje kao sigurnosni element1. Međutim, puno je krupniji problem spaljivanje plina, najčešće tzv. otopljenog plina koji se proizvodi s naftom, zbog toga što za njega nema kupca/potrošača. Upravo je to ozbiljan izvor onečišćenja. U tome prednjače u zemljama s velikom proizvodnjom ugljikovodika: Rusiji, Nigeriji, Iranu itd. (slika 1.). Pri izgaranju oko 140 milijarda m3 plina na godinu u atmosferu ode oko 350 milijuna tona CO2. Tržišta plina počela su se razvijati s rastom međunarodne trgovine plinom, šezdesetih godina. Količine plina kojima se trgovalo 1960. bile su neznatne, oko 5,4 milijarde m3. Između 1960. i 1970. spomenute su količine narasle 8,4 pu-ta, a u idućem desetljeću (1970. – 1980.) još 4,4 puta. Zabilježeno2 je da se u 1982. trgovalo sa 184,2 mili-

36

STRU

ČNI R

AD


jarde m3. Prema podacima BP Statistical Review of World Energy, June 2012. (str. 21, 22, 28), u 2011. godini u svijetu je proizvedeno 3276,2 milijarde m3

plina, a potrošeno 3222,9 milijarda m3. Prema istom izvoru, iste je godine plinovodima prevezeno do kupaca 694,6 milijarda m3 plina, a 230,8 milijarda m3 prevezeno je u ukapljenom stanju. Ukapljeni plin imao je udjel od 10,3%. Te je godine prvi put u 30 godina zabilježeno smanjenje prodaje plina u uka-pljenom stanju. Svi navedeni podaci pokazuju da su godinama stvarani kritični uvjeti za razvoj potrošnje plina, odnosno međunarodne trgovine plinom. Sas-tavnice procesa bile su: a) stvaranje kritičnog broja korisnika, b) stvaranje tehničkih preduvjeta (izgrad-nja plinovoda i razvoj transporta plina u ukapljen-om stanju – metanijerima, c) uspostavljanje tržišta i konkurencije cijena. Unatoč razvoju potrošnje i tr-govine2 uz prodane 184,2 milijarde m3, u 1982. go-dini spaljene su na bakljama 186,3 milijarde m3. U 2014. godini bio je dostupan podatak o 140 milijarda m3 plina4 koji se još spaljuje na bakljama! Iako je to u odnosu prema proizvodnji u 2014. značajno manje od odnosa proizvedeno-spaljeno u 1982., s motriš-ta šteta za atmosferski omotač to je velik problem. Do 1960. otkrivane rezerve plina, ako nije postoja-lo tržište za njega, nisu se privodile proizvodnji, a otopljeni plin, nakon separiranja iz nafte, spaljivao se. Prema navodima autora J. Perceboisa iz 1986., ta-da se još „mali dio svjetske proizvodnje plina (12 do 13%) prodavao izvan domicilnih zemalja, 87 do 88% trošilo se lokalno, a otopljeni se plin pretežito spal-jivao“. On također navodi da spaljivanje plina na bak-ljama varira od zemlje do zemlje: u Nizozemskoj se spaljivalo 1,4%, u Gabonu 95%, u zemljama OPEC-a spaljivalo se 33%, a svjetski prosjek bio je 10%. Pre-ma istom izvoru, u tim osamdesetim godinama 80% plina dopremano je na druga tržišta plinovodima, a 20% se prevozilo u ukapljenom stanju (UPP/lNG)3. Ako se i danas spaljuje 140 milijarda m3 plina u svi-jetu, onda je

Slika 1. Dvadeset zemalja s najviše spaljenog plina, prema satelitskim snimkama (109 m3)

za svaku pohvalu aktivnost Svjetske banke i IFC-a što, prema njihovu pisanju i referiranju, uspješno financiraju programe zaustavljanja spaljivanja plina na bakljama i njegovo privođenje korisnoj uporabi. Međunarodno tijelo koje se bavi klimatskim prom-jenama (International Panel on Climate Changes – IPCC) upozorava na rizike od klimatskih promjena: rast razine mora, potapanje otoka i gradova na obala-ma, ugrožavanje infrastrukture, ugroza hranidbenog lanca. Prijetnja klimatskih promjena dovodi naftnu industriju u prve redove onih koji moraju predlagati i poduzimati mjere, ponajprije na strani proizvodnje4. Izgaranja na bakljama, da se ne govori o ispuštanju metana5, posebno su pod povećalom. Prema količini spaljenog plina na bakljama (slika 1.), Rusija s oko 37 milijarda m3 u 2011., na prvom je mjestu, slijedi ju Nigerija s oko 15 milijarda, a obje imaju pozitivan trend smanjivanja od 2007. do 2011. godine. Iran i Irak spaljuju oko 12, odnosno oko 10 milijarda m3, ali u promatranom razdoblju imaju trend rasta. Peta zemlja je SAD. Predvodi preostalih petnaest zemalja s 2 do 5 milijarda m3 plina spaljenih na bakljama, ali SAD ima izrazito negativan trend, tj. trend ras-ta. IPCC je upozorio na rezultate istraživanja koja pokazuju da su klimatskim promjenama zahvaćene

3) Ranih su osamdesetih godina kriteriji isplativosti prijevoza plina upućivali na to da je prijevoz u ukapljenom stanju isplativ na udal-jenostima od 6000 do 6500 kilometara. Kasnijih godina, s rastom unapređenja metanijera, taj način prijevoza postaje konkurentan plinovodima na kraćim udaljenostima od 2000 do 3000 kilometara.

4) Kyte, Rachel (Vp & Special Envoy, Climate Change World Bank Group): Make a start to climate action by cutting flaring, Respon-sibly Energising a Growing World, 21st WPC Congress, Moscow, VI/2014, str. 104–106.

5) Christophe de Margerie (dugogodišnji čelnik Totala, u međuvremenu poginuo u avionskoj nesreći), napomenuo je u svojem govoru da metan, ispušten u zrak, ima 82 puta jače negativno djelovanje u atmosferi od CO2!

37

STRUČN

I RAD


sve regije. Još 2008. ruski je nacionalni hidrometeo-rološki servis (Roshydromet) upozorio da je u Sibiru tijekom proteklih 120 do 150 godina registriran rast temperatura za 2 do 3 °C, što je više od prosječno-ga globalnog rasta od 0,7 °C u istom razdoblju. Up-ravo to opažanje o trendu većeg rasta temperatura u Sibiru i sjevernim predjelima izaziva bojazan od mogućeg otapanja ledenih kristalnih rešetki u ko-jima je sadržan metan, u obliku tzv. metanskih hi-drata (methan hydrat). Takav razvoj događaja u per-mafrostu (vječno zaleđenim formacijama u kojima zaliježu metanski hidrati), umjesto rezerva plina za višestoljetne potrebe čovječanstva, mogao bi postati izvorom nekontroliranih emisija metana u atmosfe-ru, s nesagledivim posljedicama za klimatske prom-jene, i to unatoč svim mjerama koje se namjeravaju poduzimati. Dakako, otapanje zaleđenog tla u sibir-skim tundrama dodatno ugrožava infrastrukturne objekte, od cesta do stambenih naselja, velikih zgra-da i velikih industrijskih objekata. Prema R. Kyte, te su pojave već primijećene u Jakutsku. Velik dio ruske proizvodnje ugljikovodika nalazi se u području per-mafrosta pa bi takav kataklizmički slijed događaja mogao ugroziti proizvodne objekte i transportnu in-frastrukturu. U Rusiji su procijenili da bi ekonomske posljedice i štete iznosile do 5% BDP-a ili do 2 mili-jarde USD na godinu.

Vezano na problem izgaranja plina na baklja-ma, izvor teškoća je proizvodnja otopljenog plina uz proizvodnju nafte ili kondenzata. Ako naftna tvrtka želi proizvoditi kapljevine, a nema tržišta za plin ili nema transportnu infrastrukturu do tržišta potrošn-je, pribjegava spaljivanju plina. Iskorištavanje plina pitanje je ekonomske isplativosti ulaganja u trans-portnu infrastrukturu i distribuciju do kupaca. U mnogim zemljama, u kojima se cijene plina određuju administrativno, najčešće kao socijalne, proizvođači plina nemaju ekonomsko opravdanje za potrebna ulaganja u njegovo dovođenje do potrošača. Mogu se očekivati dodatne mjere koje bi utjecale na smanjenje ispuštanja CO2. Među njima su i porezi na ispuštanje CO2, što bi ubrzalo primjenu tehnologija za njego-vo izdvajanje i pospremanje u podobne podzemne geološke formacije (Carbon Capture and Store – CCS). Spaljivanje plina na bakljama djeluje suprot-no svemu što se poduzima radi zaštite atmosfere. Svjesna izvora problema, Svjetska banka od 2002. vodi akciju za smanjenje izgaranja plina na bakljama (pod nazivom Global Gas Flaring Reduction – GG-

FR)4. U tom projektu surađuju 32 naftne kompanije, zajedno s predstavnicima vlasti u 32 zemlje, s cil-jem da se nađu tržišta za plin i programi za njegovo ekonomično iskorištavanje. Iz popisa zemalja na slici 1. vidi se: od 20 zemalja njih petnaestak su zemlje u razvoju i s mnogo nerazvijenih regija u pojedinim zemljama. U procesu spaljivanja plina na bakljama javlja se čađa kao štetan onečišćivač. Istraživanja u područjima vječnog leda pokazala su da se 40% čađe odlaže u snijegu i ledu Arktika, gdje dodatno reduci-ra reflektiranu energiju sunčeva zračenja, s posljed-icom rasta temperature, odnosno topljenja snijega i leda. Prema R. Kyte, program GGFR dao je (dosad) dobre rezultate. U Meksiku je smanjeno spaljivan-je za 66% u samo dvije godine, a u Azerbajdžanu za 50%, isto u dvije godine. U Kongu je izgrađena plinska termoelektrana od 350 MW za iskorištavanje otopljenog plina, koji se prije spaljivao. U Nigeriji su uložene tri milijarde dolara radi zaustavljanja spal-jivanja četiri milijarde m3 u pet godina. Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt,

sve odreda veliki proizvođači nafte i plina, uložili su desetke milijarda dolara u programe zaustavljanja spaljivanja plina i preusmjeravanja na potrošnju. Te su ih aktivnosti povoljnije pozicionirale na apscisi slike 1. Rusija je donijela propis prema kojem se do 2012. godine 95% otopljenog plina mora iskorišta-vati, a ne spaljivati na bakljama. Nije poznat noviji rezultat djelovanja tog propisa u Rusiji.

Može se suditi da je zajednički problem veći-ni zemalja (s izuzetkom SAD-a i Kanade) admin-istrativno određivanje niskih cijena, što otežava ulaganja u programe iskorištavanja plina umjesto spaljivanja. Nakon pada cijena nafte u 2014. svi su takvi programi dodatno otežani. Ekonomsku sa-moodrživost projekata za iskorištavanje plina pri niskim cijenama nafte dodatno otežava kreditno financiranje.

Zemlja CijenaSAD 6,5Velika Britanija 12,9Španjolska 13,0Njemačka 14,8Italija 18,7

tablica 1. usporedni pregled cijena električne energije za industrijske potrošače (uSc/kWh)

38

STRU

ČNI R

AD


3. dugotrajno niske cijene nafte mogu nepovoljno utjecati na sastavnice procesa

dekarbonizacije

Poticajne mjere kojima države osiguravaju in-teres ulagača u obnovljive izvore i proizvodnju en-ergije iz njih prilagođavane su pri znatno višim ci-jenama nafte od aktualnih. Niže cijene nafte (za 40 do 50% u 2015.) dodatno smanjuju konkurentnost OIE, a ako cijene na sadašnjoj razini dulje potra-ju i ako se budu povećavali poticaji, opteretit će se državni proračuni, rast će cijena energije, dakako, opteretit će se i potrošači. Na kraju može završiti na rušenju izvozne konkurentnosti. Jedan od izazova procesa dekarbonizacije energije, koji se reflektira na gospodarstvo, jest pitanje troškova smanjenja emisija stakleničkih plinova. Radi njihova smanjivanja pred-viđaju se dvije mjere: a) postupno povećavanje udjela obnovljivih izvora energije i b) hvatanje CO2 i po-spremanje u prikladne geološke formacije. U među-vremenu, Europska je unija od 2005. g. uvela reg-uliranu djelatnost trgovanja emisijama stakleničkih plinova (Emission Trading Scheme – ETS). U EU-u je regulacijom obuhvaćeno 11.500 instalacija ili oko 45% ukupnih emisija stakleničkih plinova6. Ta je mjera shvaćena kao jedna od najvažnijih za sman-jenje štetnih emisija. Europljani su potrošili više od 600 milijarda eura (850 milijarda USD) na potpore OIE. Prema mišljenju dr. Rogera H. Bezdeka, „ETS nije smanjio emisije, ali je povećao cijene energije, povećao nacionalne dugove, generirao nove poslove izvan Europe i poticao korupciju7. Europska srednja klasa energetski je osiromašila”. U toj razornoj kriti-ci apostrofira ETS kao krivca što su cijene električne energije u EU-u više od američkih za 37%. Navodi da je u 2003. godini 6% britanskog stanovništva trošilo 10% prihoda na plaćanje energije, a deset godina kas-nije trošilo je 20%! Stalni rast cijena energije u EU-u utječe na energetski intenzivne industrijske proiz-vodnje. Od 2005. godine od 37 milijuna radnih mjes-

ta nestalo je 7 milijuna. Taj nadmoćni pogled s one strane Atlantika, što se tiče cijena električne energije (tablica 1.), kao i cijena plina, nafte i derivata, nije objektivan. Kad je trgovanje emisijama pokrenuto, očekivalo se da će ono utjecati na smanjenje emisija CO2 za 2,8 milijarda tona, i to iz sektora proizvod-nje struje i industrijskog sektora. Ima dosta različi-tih razmišljanja o potrebi rasta emisijskih cijena. Svakomu je jasno da troškovi emisija završavaju kao računi za građane i ostale potrošače. Ako je pravo rješenje za stakleničke plinove njihova transformaci-ja u koristan (i ne štetan) proizvod, onda je to pitanje istraživanja i razvoja tehnologija, a do tada bi cijena ispuštanja stakleničkih plinova morala biti takva da stimulira njihovo kaptiranje i odlaganje u podzemne formacije. To bi moglo prouzročiti rast cijene za is-puštanje jedne tone plinova pet do sedam puta. Ve-lik je to udar na industriju i energetiku, posebno ako mjere ne bi bile globalno usuglašene. Uz niske cijene nafte, pogotovo ako one potraju više godina, pravo je vrijeme za to. U sljedećih dvadeset godina dogodit će se velike promjene u opskrbi energijom.

Prema raznim izvorima, svjetska potrošnja en-ergije rast će do 2035. g. za 30 do 35%. U 2035. fosilni će energenti imati udio do 74%. Očekuje se da će se udio nafte smanjiti na 28%, a udio plina porasti s 22 na 25%. Zbog napretka tehnologije i daljnjeg razvoja iskorištavanja ležišta, kao i proizvodnje ugljikovo-dika iz nekonvencionalnih rezerva, rast će proiz-vodnja, ali i rezerve nafte i plina8. Danas poznate rezerve nafte imaju životni vijek od 80 godina, a plin (bez metanskih hidrata) oko 140 godina. C. De Margerie reče na kongresu WPC-a: „Činjenica da ne prijeti 'vrhunac nafte” (engl. Oil Peak) ne znači da će ponuda uvijek zadovoljavati potražnju. Velik broj starih polja u zreloj je dobi (ili mu je proizvod-nja prošla vrh životne krivulje), što nalaže da se do 2030. privedu proizvodnji nova polja s oko 55 mili-juna barela dnevne proizvodnje, a to nadomješta oko 60% sadašnje proizvodnje.“ Na području prirodnog

6) Bezdek, H. Roger: Carbon follies: The EU s ETS example, World Oil, June 2014, str. 24 7) Cijene energenata u SAD-u uvijek su bile niže od europskih. Razlozi su višestruki. SAD je bogat izvorima energije, posebno naftom

i plinom, a nakon uspjeha postignutih od 2005. do 2010. s novim tehnologijama privođenja proizvodnji plina i nafte iz ležišta s nekonvencionalnim rezervama i izbijanja na vrh prema domaćoj proizvodnji (ispred Saudijske Arabije i Rusije), uz prednosti dolara kao svjetske rezervne valute, moći će i dalje čuvati konkurentske prednosti s nižim troškovima energije. Nadalje, koliko god jest dvojbena politika ETS-a, EU ju primjenjuje od 2005. Svjetska ekonomska kriza krenula je iz Amerike 2007. kao financijska, 2008. se transformirala u ekonomsku pa je nestajanje radnih mjesta posljedica ekonomske krize, prije svega. Razni elementi troškova en-ergije, pa i oni vezani za ETS, nisu neznatni, ali su u sjeni novčanih nepodopština financijskog sektora, iz kojeg je kriza i pokrenuta.

39

STRUČN

I RAD


plina još je 2010. g. prognoziran rast prodaje UPP-a prema godišnjim stopama od 5% do 20139. U onečišćenju atmos-fere Kina je odgovorna za 24% emisija, SAD za 18% i EU za 12%. A samo se EU obvezao smanjiti svoja ispuštanja za 14% u odnosu prema 1990. g. U srpnju 2014. u TV vijestima se moglo čuti priopćenje iz Kine da namjerava poduzeti mjere za smanjenje svojeg „doprinosa“ onečišćenju atmosfere. Ta-kođer, prema raznim izvorima, u SAD-u su poduzimane mjere za supstituciju ugljena plinom.

Ima i pozitivnih, ali i negativnih (ranih) elektroničkih informacija:

– U srpnju 2015. objavljeno je da Audi istražuje proizvod-nju vodika iz vode iskorištavanjem električne energije dobivene iz OIE, a provedbom kemijskih reakcija s ugl-jikovim dioksidom proizvodi dizelsko gorivo.

– Elektronička informacija iz World Oila (23. 7. 2015.) govo-ri o smanjenju aktivnosti na bušenju nafte i plina od lis-topada 2014. do srpnja 2015. za 42%! Također se navodi podatak za međunarodne naftne kompanije koje koti-raju na burzama da su tijekom 2015. smanjile kapital-na ulaganja za 109 milijarda USD (W. O. „Oil warning: The Crash could be worst in more than 45 years“, 23. 7. 2015.).

– W. O. od 20. 7. 2015. donosi predviđanje Garyja Rossa (osnivača konzultantske tvrtke PIRA Energy Group), koji je rekao da će se cijene nafte vratiti na 100 USD za barel do 2020. Ujedno tvrdi da ne preteže ponuda nad potražnjom, „osobito nakon što je prestalo bušenje u Saudijskoj Arabiji“.

– Tijekom kolovoza i rujna 2015. više institucionalnih izvora objavilo je poruke da cijene nafte neće rasti prije 2020.

Ako prva informacija nudi ohrabrenje, druga i treća upućuju na rast teškoća u naftnoj industriji, u kojoj je u ovoj godini na globalnoj razini već nesta-lo 70.000 radnih mjesta. No, ako se uzme u obzir da su u pozadini velikog pada cijena nafte u 2014. geopolitič-ki razlozi, doista je lako vjerovati tim predviđanjima.

4. Zaključna razmišljanjaPodaci o spaljivanju plina na bakljama, posebno o ko-

ličinama, izloženi na 21. svjetskom naftnom kongresu u Moskvi u lipnju 2014., autoru su bili neočekivani. Radi se o velikim količinama plina i znatnom uzročniku onečišćen-ja atmosfere. S druge su strane ohrabrujuće djelovale dosadašnje aktivnosti Svjetske banke i IFC-a na financijs-kom podupiranju projekata koji su već uspješno smanjili spaljivanje u nekim zemljama. Kako se plin spaljuje na bak-ljama pretežito u zemljama u razvoju, pri niskim cijenama nafte (s početkom u 2014.) opravdano je misliti da će daljnji procesi financiranja projekata kojima bi se plin privodio ko-risnoj svrsi biti otežani. Kao posljedica niskih cijena trend smanjivanja spaljivanja plina na bakljama mogao bi biti us-poren. Niske cijene nafte, koje nastaju dramatičnim padom za 40% u kratkom vremenu, imaju niz popratnih pojava. Jedna od njih je smanjivanje kapitalnih ulaganja. Obuzda-vanje spaljivanja plina na bakljama moglo bi biti usporeno. Prava žrtva daljnjeg onečišćenja atmosfere jest čovječanstvo.P. S.: Nakon završetka rukopisa, uoči slanja u časopis, predsjednik Svjetskog savjeta za naftu (World Petroleum Council – WPC) dr. Jozsef Toth pisao je tajništvima na-cionalnih komiteta za naftu o pokretanju aktivnosti radi daljnjeg smanjivanja spaljivanja plina na bakljama! To je sa-da djelatna provedba spomenute inicijative Svjetske banke („Zero Routine Flaring by 2030“) o prestanku spaljivanja otopljenog plina do 2030. godine.literatura:

1. Bezdek, H. R.: Carbon follies; The EU s ETS example, World Oil, June 2014, str. 23.

2. De Margerie, C.: Preparing the energy transition, Respon-sibly Energising a Growing World, 21st WPC Congress, str. 102–103.

3. Kolundžić, S.: Trends in energy industry call for a new para-digm search, Nafta 65(2)119–126(2014).

4. Kyte, R. (W. B.): Make a start to climate action by cutting flaring, Responsibly Energising a growing World, 21st WPC Congress, str. 104–106.

5. Percebois, J.: Gas market prospects and relationship with oil prices, Energy Policy 14, (August 1986)4.

6. Varro, l.: Is the future of natural gas leaking away?, Respon-sibly Energising a growing World, 21st WPC Congress, str. 108–109.

8) 8De Margerie, Christophe (Total): Preparing the energy transition, Responsibly Energising a Growing World, 21st World Petroleum Council Con-gress, str. 102, 103.

9) Od 2011. do 2013. u EU-u je uvoz UPP-a stalno padao (2011.: 87,00 mlrd. m3, 2012.: 63,90, a 2013.: 48,50 mlrd. m3). S padom cijena nafte u drugoj polovini prošle godine mogao se očekivati daljnji pad, ali je došlo do prijepora međunarodne zajednice i Rusije zbog Ukrajine pa je radi sigurnosti opskrbe plinom u 2014. uvezeno 47,20 mlrd. m3 plina u ukapljenom stanju. (Podaci prema izvoru Pavlović, Darko: Projekt terminala za ukapljeni prirodni plin u Hrvatskoj; nakon 25 godina i dalje „slon u dnevnoj sobi“, EGE 3/2015, str. 40–43.)

40

STRU

ČNI R

AD


SIGURNOST UPORABE PLINSKE BOCE –

PARTNERSKA EDUKACIJA POTROŠAČA

1. uvOdzadnji tragični događaj u gradu zagrebu gdje se dogodi-la eksplozija sa smrtnom posljedicom zbog propuštanja propan-butana za vrijeme uporabe plinske boce danima je punio elektroničke medije i tiskovne stupce.koje su okolnosti dovele do te teške nesreće odgovorit će nažalost još jedan istražni policijski postupak. u dis-tributivnim krugovima unp-a nakon takvog se događaja neminovno pokreće pitanje moguće odgovornosti onih koji pružaju usluge i koliko je napravljeno radi edukacije potrošača različite primjene.u radu je dan pregled pogrešaka koje se događaju po-trošačima prilikom manipulacije plinskom bocom i njez-ine uporabe zbog neznanja i brzopletosti, a najčešće zbog zanemarivanja i podcjenjivanja osnovnih uputa o sigurnosti

2. petrOl plin d. o. o.petrol plin d. o. o., kao dio petrol grupe registriran za vele-prodaju ukapljenoga naftnog plina, na tržištu postoji 5 go-dina i jedna je od najbrže rastućih energetskih kompanija.od 2010. godine kada je započela prodaju unp-a doseg-nula je 2014. godine realizaciju od 33.000 tona, a ove go-dine očekuje razinu prodaje od 37.000 tona, čime postaje drugi distributer u republici Hrvatskoj, odmah iza ine d. d. od ukupne potrošnje unp-a koja iznosi oko 140.000 t, naša tvrtka u plasmanu plinskih boca zauzima gotovo 8%, što je tehnološko-sigurnosni izazov i velika odgovornost u pogledu njihove ispravnosti i zakonskog održavanja.zbog sigurnosti petrol plin d. o. o. je samo u 2015. godini uložio u nabavu novih boca više od 4,000.000,00 kn, kon-tinuirano ispituje boce kojima je istekao atest i zamjenjuje stare ventile na bocama novima.Svojom infrastrukturom petrol plin d. o. o. može podmiri-ti potrebe tržišta za ukapljenim naftnim plinom brandom koji je prepoznatljiv svim potrošačima, a razvojnim inves-ticijskim planovima podupire plinofikaciju republike Hr-vatske tako što unp čini prethodnicu prirodnom plinu, ali i postaje konačno rješenje za velik broj potrošača.

petrol plin d. o. o., član petrol grupe, od početka svojega samostalnog poslovanja ulagao je u moderne punionice plinskih boca radi postizanja najviših europskih normi, što uključuje maksimalno poštovanje potrošača očuvan-jem okoliša, kvalitetom proizvoda i jamstvom sigurnosti uporabe.plinske boce na tržištu republike Hrvatske različitih su ob-lika i veličina, ovisno o kapacitetu punjenja i primjeni: 2 kg, 3 kg, 5 kg (camping), 7,5 kg, 10 kg i 35 kg.

3. puniOniCa plinskiH BOCamoderna punionica opremljena je najsuvremenijim sus-tavom punjenja boca s izrazito visokim satnim kapacitetom, kvalitetnom mjernom opremom (kontrolne digitalne vage, najmoderniji uređaji za nadopunjavanje ili vakuumiranje boca, detektori propuštanja plina), tehnologijom pakiranja boca, opremom za nadzor i upravljanje.petrol plin d. o. o. u svojem programu kontrolira, ispitu-je i obnavlja plinske boce prema postojećim propisima o pokretnim posudama pod tlakom i prema ostalim propisi-ma. potrošač može biti potpuno siguran i imati povjerenje glede održavanja plinskih boca.

4. plinska BOCa – tradiCiOnalni OBlik pOtrOšnje prOpan-Butan plina

zbog svojih izvanrednih energetskih i ekoloških svojstava te velike distributivne fleksibilnosti plinske su boce ideal-no rješenje ondje gdje se zahtijeva trenutačna dostupnost, posebice na područjima udaljenim od energetske mreže (otoci, planine, zabačena područja i sl.). propan-butan plin-ske boce imaju posebnu uporabu kao rješenje u kriznim situacijama, kad se zbog posljedica prirodnih nepogoda i humanitarnih kriza zahtijeva trenutačno dostupna energi-ja za kuhanje, grijanje i dr.jednostavnost transporta, skladištenja i uporabe u kombi-naciji s trenutačnom dostupnošću osigurava propan-bu-tan plinskim bocama važnu poziciju na energetskom tržištu.

Autor: Božidar Roguljić, Petrol plin d. o. o., Direktor regije istočne Hrvatske

41

STRUČN

I RAD


5. O unp-u – važnOst pOZnavanja fiZikalnO-kemijskiH karakteristika

temeljni sastojci ukapljenoga naftnog plina jesu zasićeni niži ugljikovodici propan i butan, tvari koje se pri normal-nim atmosferskim uvjetima nalaze u plinovitom stanju, no već pod tlakom od 1,7 bar prelaze u kapljevito stanje, pri čemu im se obujam smanjuje do 270 puta, što je i glavni razlog njihove izuzetne prihvatljivosti za uporabu. poseb-na karakteristika propan-butan plina (a što je i glavni uzok detonacijskih nesreća) jest njegov vrlo malen udjel za stva-ranje eksplozivne smjese, što ga čini vrlo nezgodnim i pri minimalnom propuštanju u zatvorenom prostoru. izvan donje i gornje granice eksplozivnosti smjesa sa zrakom si-romašna je ili prebogata, što dovođenjem energije izaziva samozapaljenje.

tablica 1.fizikalno-kemijske karakteristike propana i butana

tablica 2. energetska vrijednost boca različitih kapaciteta

6. prikaZ i analiZa nesreća prilikOm upOraBe plinske BOCe

Praksa je dosad u pravilu pokazala da je glavni uzrok nezgoda i nesreća bio ljudski faktor kod potrošača, a u manjoj mjeri propust distributera. Nesreće nastaju ponajprije zbog: nepravilne manipulacije bocom, odnosno plinskim priključcima, isporučene tehnički neispravne plinske boce ili kada se plinske boce zateknu u požaru bez nadzora.

6.1. nepravilna manipulacija bocom, odnosno plinskim priključcima

Ne poznavajući osnovne karakteristike pro-pan-butan plina, potrošači ne razmišljaju da otva-ranjem ventila određenu količinu plina ispuštaju u zatvorenom prostoru (a ne vani) kako bi odzračili, tj. uklonili stvoreni čep dušika koji sprečava nor-malnu funkciju protoka do trošila. Ovakav se slučaj događa kada „nova boca od proizvođača“ nije dovol-jno obrađena u procesu punjenja u punionici, što je dužnost i obaveza punitelja, tj. distributera. Do pro-puštanja plina iz boce dolazi i zbog stavljanja brtve, izrađene od materijala koji nije namijenjen za pro-pan-butan plin i nije otporan na nj. Takva brtva lako gubi reološka svojstva, dobiva plastičnu deformaciju i gubi svoju osnovnu geometriju, a time i funkciju.

SVOJSTVO BUTAN PROPAN

molekularna masa 58,12 44,09

vrelište °C -0,5 -42

temperatura paljenja u zraku °C 420 – 490 450 – 500

količina zraka za izgaranje (m3/m3)

30 24

temperatura samozapaljenja °C 365 400

granica zapaljivosti ili eksplozivnosti, vol. %

1,9…8,5 2,1…9,5

specifični obujam g/cm3 0,599 0,53

relativna gustoća plinske faze (zrak = 1)

2,046 1,55

donja kalorična vrijednost mj/kg 46,00 45,60

grupa plinova ii a ii a

temperaturni razred t 2 t 1

maksimalna brzina plamena (cm/s)

38 38,5

temperatura plamena u zraku °C 1975 1970

Plinska boca Ukupna energetska vrijednost

7,5 kg 96,0 kWh

10 kg 128,0 kWh

35 kg 448,0 kWh

42

STRU

ČNI R

AD


Zbog dekoncentracije, brzine te loše ili nepostojeće kontrole prilikom stavljanja brtve unutar geometrije ležišta, priključivanjem cijevi („crijeva“) na regulator, nepovratno se oštećuje struktura tijela i puca materijal, čime se gubi potrebna nepropusnost spoja i plin nekontrolirano istječe. Gumena cijev, kojom se plinska boca povezuje s trošilom, treba na svojim krajevima imati zadebljanja s pomoću ko-jih se postiže plinotjesnost. Stavljanjem metalne obujmice i njezinim nerazumnim dotezanjem plinska se cijev može oštetiti, što dovodi do propuštanja plina. Budući da je u Re-publici Hrvatskoj osim klasičnih, gumenih plinskih cijevi dopuštena i uporaba cijevi od drugih materijala (koje se prodaju na metre običnim rezanjem pa time i bez potrebno-ga finalnog zadebljanja, a uz nužno stavljanje metalne obu-jmnice), time se rizik višestruko povećava zbog slabljenja spoja ili oštećenja materijala. Plinska cijev ima rok trajanja. Njezin materijal s vremenom gubi svoja svojstva i počinje pucati u poprečnom presjeku. Ako potrošač zanemaruje rok trajanja, na cijevi se stvara dovoljno prostora za izlažen-je plina i njegovo propuštanje u prostor. Stoga je prilikom kupnje nužno napraviti vizualnu kontrolu presavijanjem ci-jevi i otkriti eventualno napuknuće ili oštećenje.

6.2. isporučena tehnički neispravna plinska boca

Premda se danas plinske boce prilikom izlaska iz mod-ernih punionica ispituju na propuštanje vrlo sofisticiranom opremom elektroničkim nadzorom i detekcijom, može doći do naknadnog propuštanja na spojevima (ventil, usadnik) tijekom transporta ili skladištenja na prodajnome mjestu. Prilikom montaže na trošilo zbog izostanka ispitivanja spo-jeva (sapunicom, pjenom ili odgovarajućim instrumentom) inicira se nekontrolirano propuštanje plina i stvaranje ek-splozivne smjese u prostoru s izvorom paljenja kućanskih uređaja.

6.3. plinske boce zahvaćene u požaru (bez nadzora)

Plinske boce koje su smještene u objektu (ili skladištu) u slučaju izbijanja požara izložene su velikoj energiji topline (najčešće bez nadzora), što u relativno kratkom vremenu uz-rokuje tzv. bleve eksploziju.

7. ispravnOst upOraBe plinske BOCe u kućanstvu

Osnovna pravila pri uporabi:- bocu uvijek držati u uspravnom položaju- boce propan-butan plina nikada nije dopušteno sk-

ladištiti i/ili rabiti u prostorijama nižima od površine, zato što je UNP teži od zraka i pada na tlo te može doći do taloženja i stvaranja eksplozivne smjese

- preporučuje se povremeno provjetriti prostoriju u kojoj se nalaze boce

- nakon uporabe obavezno zatvoriti ventil na boci- ne spajati bocu na trošilo bez regulatora tlaka i brtve- nikako ne pušiti ili prilaziti otvorenim plamenom pri

radu s bocama- čuvati izvan dohvata djece- pridržavati se uputa napisanih na samoj boci- boca s plinom ne smije biti izložena temperaturi višoj

od 40 °C- boca se može rabiti samo u ispravnom položaju- pri priključivanju boce na plinsko trošilo postupiti pre-

ma uputi proizvođača trošila i pribora- ventil na boci zatvara se okretanjem u smjeru kretanja

kazaljke na satu, a otvara u suprotnom smjeru- nepropusnost izvedenih spojeva na bocama do trošila

provjeravati sapunicom ili tekućim deterdžentom- nakon završetka uporabe plinskog trošila zatvoriti ven-

til na boci- plinska trošila rabiti u prostorijama koje imaju dovoljno

zraka ili se provjetravaju.

8. pOstupak kOji je pOtreBnO Znati prili-kOm nekOntrOliranOg istjeCanja pli-

na iZ BOCe- ako se osjeti miris ili nekontrolirano istjecanje (šištanje)

plina u prostoriji, treba zatvoriti ventil na plinskoj boci, otvoriti prozore i vrata te ne paliti moguće izvore iskren-ja (svjetlo, upaljač, baterije, mobitel, ne rabiti električne sklopke, utičnice, zvonce i sl.). Obavezno isključiti hla-dionik i pripadajući centralni osigurač izvan objekta. Sapunicom ili specijalnim sprejem provjeriti mjesto propuštanja i ukloniti uzrok. U slučaju propuštanja pli-na na usadniku ventila odmah iznijeti plinsku bocu iz objekta i pozvati isporučioca boce ili distributera-pu-nitelja boce.

- pri pojavi nekontroliranog zapaljenja (plamena) na ventilu, instalaciji ili trošilu: zatvoriti ventil na boci mokrom krpom, otpojiti bocu i iznijeti ju iz prostorije te pristupiti gašenju požara vatrogasnim aparatom. Ako je zaustavljeno istjecanje plina (zatvoren ventil na bo-ci), vatra se može gasiti vodom. Ako se vatra ne može gasiti, odmah obavijestiti ukućane i napustiti prostorije. Nazvati vatrogasnu službu (tel. 193) i obavijestiti ju da se radi o požaru s propan-butan plinom.

43

STRUČN

I RAD


- pri pojavi požara u susjednim prostorijama, treba mak-nuti prazne i pune plinske boce iz dosega vatre.

- u slučaju nekontroliranog istjecanja plina iz boce (nepažnja!) u okolinu: plin u doticaju s tijelom (ruke, lice, tijelo) može izazvati smrzline. Ozlijeđeni dio ti-jela odmah hladiti vodom i prema potrebi zatražiti li-ječničku pomoć.

9. mjere sigurnOsti pri upOraBi plinske BOCe Za pOgOn viličara

- za uobičajeni rad viličara i maksimalno iskorištenje ko-ličine plina u plinskoj boci od 10 kg ugrađuju se sonda i ventil za uporabu propan-butana u tekućoj fazi kao pogonskoga goriva.

- svaka takva boca obilježena je crnom oznakom TF i strelicom između slova koja pokazuje gdje se nalazi son-da i koji je smjer polaganja boce radi pravilne uporabe i prisutnosti tekuće faze. Tako označena boca ne smije se rabiti na standardnim trošilima (kuhala, štednjaci s plamenicima)koja rabe plinsku fazu zbog mogućnosti izbijanja nekontroliranog požara.

10. OsnOvna Oprema Za upOraBu plinske BOCe

10.1. regulatOri:

a. niskOtlačni regulatOr tlaka 1 kg- plinski regulator rabi se za kućanske plinske nis-

kotlačne uređaje.

Karakteristike:Protok: 1 kg/hUlazni tlak: 0,5 bar – 16 barIzlazni tlak: 30 mbar.

b. niskOtlačni kutni regulatOr tlaka 1 kg- rabi se praktično u kamp-kućicama, marinama i plo-

vilima zbog svojega specifičnog oblika.Karakteristike:Protok: 1 kg/hUlazni tlak: 0,5 bar – 10 barIzlazni tlak: 30 mbar.

c. niskOtlačni regulatOr tlaka 1,5 kg- rabi se za plinske grijalice i bojlere.Karakteristike:

Protok: 1,5 kg/hUlazni tlak: 0,5 bar – 10 barIzlazni tlak: 50 mbar.

d. niskOtlačni regulatOr tlaka 4,0 kg- rabi se za potrošače spojene na plinske boce (više

potrošača – kuhinje, grijanje manjih objekata).Karakteristike:Protok: 1,5 kg/hUlazni tlak: 0,5 bar – 11 barIzlazni tlak: 30 – 60 mbar.

44

STRU

ČNI R

AD


e. visOkOtlačni regulatOr tlaka 5,0 kg- rabi se za plinske i kotlovske plamenike, stolna

kUhala, svjetiljke, grijalice i roštilje (više po-trošača – kuhinje, grijanje manjih objekata).

Karakteristike:Protok: 1,5 kg/hUlazni tlak: 0,5 bar – 11 barIzlazni tlak: 30 – 60 mbar.

f. gumene Brtve- mijenjaju se prilikom svake promjene plinske boce.

g. ključ Za plinsku BOCu- namjenski ključ prilagođen za plinsku bocu.

h. gumena Cijev• -namjenskacijevsazadebljanjimanakrajevima.

Zaključak

Na cijelom području Republike Hrvatske Pet-rol plin d.o.o. kupcima isporučuje potrebne količine propan-butan plina, naglašavajući njegovu ekološku prikladnost i cjenovnu konkurentnost u odnosu prema ostalim energentima te aktivno vodeći brigu o potican-ju i provođenju sigurnosnih mjera radi razvoja „kulture trošenja plina“ u kućanstvima, industriji, uslužnim djelatnostima i kod svojih poslovnih partnera.

literatura:

1. Interni propisi i upute potrošačima, Petrol plin d.o.o.

2. Plinarski priručnik - Vladimir Strelec i suradnici, 2014.

3. Propan-butan- Faruk Muštović, IBC Sarajevo, 2006.

4. Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu, Narodne novine br. 117/07

5. Pravilnik o pokretnoj tlačnoj opremi, Narodne novine br. 80/13

6. Zakon o zapaljivim tekućinama, NN br. 108/95 i 56/10

7. Plinska oprema, Drin d.o.o.

45

PITAN

JA IZ PLIN

SKE PRAKSE

ATmoSfERSKI PLINSKI boJLERI


OPSKRBA ZRAKOM ATMOSFERSKIH PLINSKIH BOJLERA

Autor: Dubravko Duvančić, dipl. ing.

Iako se ova tema ponavljala više puta u raz-nim člancima, s obzirom na izdana nova Tehnič-ka pravila za projektiranje, izvođenje, uporabu i održavanje plinskih instalacija HSUP-P 600, 2. izdanje, nije naodmet još ju jedanput ponovi-ti jer se pokazalo da je opskrba zrakom jedan od najčešćih uzroka trovanja pri radu atmosferskih plinskih bojlera.

Atmosferski plinski bojleri pripadaju vrsti B plinskih naprava koje zrak za izgaranje uzimaju iz prostora smještaja, a dimni plinovi odvode se iz prostorije. S obzirom na to da se zrak za izgaran-je uzima iz prostorije, za rad atmosferskih bojlera opskrba zrakom najbitniji je čimbenik, uz ispra-van dimnjak. Makar dimnjak bio ispravan, ako je opskrba zrakom nedovoljna, doći će do povra-ta dimnih plinova u prostoriju smještaja bojlera. Posljedica navedenoga jest nepotpuno izgaranje u bojleru i stvaranje ugljičnog monoksida zbog čega dolazi do trovanja njime.

Kako se kod novogradnja redovito ne ugrađuju novi atmosferski bojleri, vrlo je bitno da se obave kvalitetan pregled i kontrola sustava opskrbe zra-kom kod postojećih atmosferskih bojlera, i to pona-jprije čine područni dimnjačari, distributeri plina i serviseri plinskih bojlera. Na kvalitetnu opskrbu zrakom utječu elementi koji nisu usko vezani uz plinsku struku, iako su dio unutarnje instalacije, što se često zaboravlja, a to su kuhinjska napa, raz-ni ventilatori i novougrađena stolarija (PVC, alu-minij, drvo).

Prema novim Tehničkim pravilima HSUP-P 600, u odnosu prema prijašnjemu tehničkom propisu za plinske instalacije, dodana je vrsta B5 plinskih naprava koja se odnosi na naprave bez osigurača strujanja, s odgovarajućim odvodom plinova izgaranja i uređajem za zaštitu od vjetra.

Također člankom 8.1.6. Tehničkih pravila preciz-no je definiran postupak kad se utvrde nepravil-nosti sustava opskrbe zrakom kod svih plinskih naprava vrste B pa se isporuka plina obustavlja uz ove neispravnosti:• ugrađenelektričniventilatorustanu,• plamenžutebojenaplinskomtrošiluvrsteB,• začađenelamelenaplinskomtrošiluvrsteB,• neispravnadimovodnacijev.

plin se ne obustavlja ako su utvrđene ove neispravnosti:• ustanujeugrađenastolarijaspunimbrtvljen-

jem (PVC, aluminijska, drvena itd.),• ustanuserabikuhinjskanapasodvodomzra-

ka izvan prostorije,• u vratima prostorije smještaja bojlera nema

ventilacijskih otvora.korisnika valja upozoriti da se neispravnosti mora-ju hitno ukloniti, a do uklanjanja neispravnosti plinska se instalacija rabi na vlastitu odgovornost.dakle, isporuka plina obustavlja se kod neisprav-nosti sustava opskrbe zrakom koje su vrlo opasne i mogu odmah prouzročiti povrat dimnih plino-va i neželjene posljedice. plin se ne obustavlja ako neispravnosti ne mogu direktno prouzročiti povrat dimnih plinova, ali se moraju hitno uklo-niti. to su neispravnosti koje nemaju direktne veze s plinskom strukom, ali se moraju ukloniti u dogovoru s dimnjačarem, serviserom ili distrib-uterom plina.

vrste plinskih naprava

atmosferski plinski bojleri pripadaju vrsti B pre-ma tehničkim pravilima HSup-p 600. redovito su to naprave s osiguračem strujanja i bez venti-latora te pripadaju vrsti B11. Sve vrste B plinskih naprava prema tehničkim pravilima HSup-p 600 prikazane su na slikama 1., 2. i 3.

46

PITA

NJA

IZ P

LIN

SKE

PRA

KSE



47

PITAN

JA IZ PLIN

SKE PRAKSE



48

PITA

NJA

IZ P

LIN

SKE

PRA

KSE



volumen prostorije smještaja atmosferskog bojlera

Prema Tehničkim pravilima HSUP-P 600, opskrba zra-kom za izgaranje zadovoljava ako u prostoriju smještaja bo-jlera pritječe 1,6 m3/h zraka po svakom kW nazivne snage bojlera, pod uvjetom podtlaka u prostoriji od 0,04 mbar (4 Pa) s obzirom na vanjski atmosferski tlak. Volumen pros-torije mora biti najmanje 4 m3 po svakom kW ukupne na-zivne toplinske snage. Prostorija mora imati najmanje jedna vrata ili prozor prema slobodnoj atmosferi. Ako je prostorija manja od propisana 4 m3/kW, zadovolja-vajuća opskrba zrakom može se postići prirodnim putem:1. preko vanjskih raspora (fuga) na prozorima ili vratima,2. putem otvora prema slobodnoj atmosferi,3. neposrednim povezivanjem prostorija.

Opskrba zrakom putem vanjskih raspora (fuga) na pro-zorima ili vratima. Atmosferski bojleri mogu se postavlja-ti u prostorije koje imaju najmanje jedan prozor ili jedna vrata prema slobodnoj atmosferi. Volumen takve prostorije mora biti najmanje 4 m3 po svakom kW nazivne toplinske snage bojlera. Ako su prozor ili vanjska vrata novougrađe-ni, pogotovo od PVC materijala ili aluminijski, ne smatraju se otvorima kroz čije raspore (fuge) može strujati zrak zbog stopostotnog brtvljenja. U tome slučaju moraju se ugradi-ti otvori prema slobodnoj atmosferi kako slijedi. Opskrba zrakom putem otvora prema slobodnoj atmosferi Atmosfer-ski bojleri mogu se postavljati u prostorije koje imaju jedan otvor prema slobodnoj atmosferi površine svijetlog presje-ka najmanje 150 cm2 ili dva otvora svaki površine svijetlog presjeka najmanje 75 cm2, visinske razlike najmanje 1,80 m. Volumen prostorije mora biti najmanje 1 m3 po svakom kW nazivne toplinske snage bojlera.

Opskrba zrakom neposrednim povezivan-jem prostorija

Ako je volumen prostorije smještaja manji od 4 m3 za prostorije s vratima ili prozorima prema van ili je volumen prostorije manji od 1 m3 po kW kod prostorija s otvorima prema van, prostorije u stanu mogu se neposredno poveza-ti ugradnjom ventilacijskih otvora 2 x 150 mm2 u gornji i donji dio vrata prostorija koje se povezuju. U tome slučaju ukupan volumen svih prostorija mora biti najmanje 1 m3 po kW. Prostorija smještaja bojlera može biti bez prozora i otvora prema van. Prozor ili otvore prema van mora imati jedna od prostorija koje su spojene u sustavu povezivanja. Otvori u vratima prostorija (2 x 150 cm2) najjednostavnije su i najkvalitetnije rješenje kod sustava povezivanja prostorija. Drugo je rješenje podrezivanje vrata prostorija od 1,0 do 1,5 cm, ovisno o tome radi li se o vratima s brtvama ili vratima bez brtvi. Određivanje načina osiguranja dovoljnih količina zraka za izgaranje putem povezivanja prostorija definira-no je dijagramom 1. Iz dijagrama je vidljivo kako osigurati dovoljan protok zraka kroz vrata povezanih prostorija kod opskrbe zrakom za izgaranje.

provjera na terenuPrilikom redovitih pregleda i kontrole dimnjaka od po-

dručnih dimnjačara, kod servisa bojlera od ovlaštenog ser-visera te redovitih ispitivanja od distributera plina posebna se pozornost mora obratiti sustavu opskrbe zrakom kod atmosferskih bojlera. Najveći je problem kako na terenu iz-računati zadovoljava li volumen prostorije vrijednosti prop-isane Tehničkim pravilima HSUP-P 600.Najjednostavnije je da se prvo izračuna potreban volumen prostorije, uzimajući u obzir najzahtjevniju vrijednost od 4 m3/kW. Naprimjer, za snagu bojlera od 20 kW to je volumen od:

V = 4 x 20 = 80 m3

Volumenu od 80 m3 za visinu stana od 2,5 m odgovara površina stana:

P = 80 / 2,5 = 32 m2

Dakle, djelatnik distributera plina, odnosno dimnjačar ili serviser, trebali bi na terenu provjeriti kvadraturu nave-denog stana i ako je površina veća od 32 m2, upozoriti ko-risnika da je dužan npr. ugraditi ventilacijske otvore u vrata kupaonice i sva vrata u stanu podrezati. Ako je površina sta-na manja od 32 m2 ili ako stan ima ugrađenu PVC stolariju, potrebno je dodatno upozoriti korisnika da je dužan ugra-diti u vanjski zid jedan otvor prema slobodnoj atmosferi površine svijetlog presjeka najmanje 150 cm2 ili dva otvora svaki površine svijetlog presjeka najmanje 75 cm2, visinske razlike najmanje 1,80 m.Ovakva jednostavnija primjena pravila olakšat će postupanje djelatnicima na terenu, s ob-zirom na to da su Tehničkim pravilima HSUP-P 600 dodani zahtjevi za postavljanje plinskih naprava vrste B opisani na 12 stranica s dijagramima i tablicama, što dodatno otežava i komplicira primjenu samih pravila.

ZaključakOpskrba zrakom za izgaranje najbitniji je čimbenik u

radu atmosferskih plinskih bojlera. Na kvalitetnu opskrbu zrakom izravno utječu elementi koji nemaju direktne veze s plinskom strukom (kuhinjska napa, ventilator, 100% brt-vena stolarija), međutim, mogu biti direktan uzrok povrata dimnih plinova, a time i neželjenih, smrtonosnih posljed-ica. Jednostavnim pregledom elemenata sustava opskrbe zrakom i jednostavnim ranije prikazanim izračunom mo-gu se obuhvatiti svi potrebni zahtjevi iz Tehničkih pravila HSUP-P 600. Preporuka je također da djelatnici koji obavl-jaju pregled i kontrolu na terenu (područni dimnjačari, ovlašteni serviseri plinskih bojlera, djelatnici distributera plina) imaju unaprijed pripremljeni obrazac sa svim potreb-nim elementima čime se osigurava kvalitetno provođenje odredaba Tehničkih pravila, a sve radi povećanja sigurnosti uporabe plina i zaštite korisnika.

49

PITAN

JA IZ PLIN

SKE PRAKSE



50

PITA

NJA

IZ P

LIN

SKE

PRA

KSE



NAZIV TVRTKE:

KONTAKT OSOBAime i prezime:

tel.:

e-pošta:

ADRESA TVRTKEulica i broj ili p.p.:

mjesto: datum

tel.:

faks: potpis

PONUDA ZA OGLAŠAVANJE U ČASOPISU PLIN

Ovaj list vrijedi kao narudžbenica. Oznakom X označite željenu stavku ponude i navedite tražene podatke.

CJENIK JEDNOKRATNOG OBJAVLJIVANJA OGLASA:

naslovnica 150 x 195 mm 5500 kn

omot-zadnja stranica (1/1) 205 x 275 mm 5000 kn

omot-unutarnje stranice (1/1) 205 x 275 mm 4500 kn

unutarnje stranice (1/1) 205 x 275 mm 3090 kn

unutarnje stranice (1/2) 205 x 137,5 mm 1625 kn

unutarnje stranice (1/4) 102,5 x 137,5 mm 855 kn

vizitka (pretplata za 4 broja) 65 x 30 mm 800 kn

PEČAT

Iskazane cijene vrijede za2016. godinu i

ne sadržavaju PDV.Odobravamo popust na

pretplatu od 4 broja:

20 %.Časopis izlazi

četiri puta godišnje:u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu.

Oglase je potrebno pripremiti za tisak prema prema sljedećim specifikacijama:napust (po 3 mm sa svih strana); istaknute rezne oznake; pdf format.Pripremljene oglase molimo poslati na e-poštu: [email protected] dodatne informacije, oko uređenja oglasa, molimo obratite se tehničkom uredniku na:[email protected] ili tel: 01/6189-595

Materijale je potrebno dostaviti uredništvu najkasnije 30 dana prije objave časopisa.

Narudžbenicu molimo čitko popuniti i poslati na jedan od sljedećih načina: poštom na adresu Hrvatska stručna udruga za plin, Heinzelova 9, 10000 Zagreb; faksom na broj: 01/4636-735; ili elektroničkom poštom na: [email protected]. Za dodatna pitanja nazovite nas na telefon: 01/6189-592.

NARUDŽBENICA

Hrvatska stručna udruga za plin (Hsup), 10000 zagreb, Heinzelova 9/iitel: 01/6189-592, 01/6189-595, 01/6189-594 // faks: 01/4636-735;6189-598 // e-pošta: [email protected]

izdanja šaljemo poštom.

narudžbenicu molimo poslati:◦ poštom na adresu:

Hrvatska stručnaudruga za plin-HSUP10000 Zagreb,Heinzelova 9/II

◦ ili na faks:01 / 4636-735, 6189-597

◦ ili na e-poštu:[email protected]

datum i potpis

adresamjesto:....................................................

ulica i broj ili p.p.:..............................................................

tel:...................................... faks:...................................

e-mail:...............................................................................

naziv tvrtke (popunjavaju samo pravne osobe)

.............................................................osnovna djelatnost ..........................................................................................

neopozivo naručujem izdanja broj (poštarina nije uračunata u cijenu):1 -___kom 2 -___kom 3 -___kom 4 -___kom

5 -___kom 6 -___kom 7 -___kom 8 -___kom

na sva izdanja obračunava se pdv po zakonskoj stopi

Mp

oiB

1. novo! TEHNIČKA PRAVILA ZA PROJEKTIRANJE, IZVOĐENJE, UPORABU I ODRŽAVANJE PLINSKIH INSTALACIJA (HSUP P-600, 2. izdanje)cijena primjerka: 600 kn

5. TEHNIČKA PRAVILA ZA PROJEKTIRANJE, GRADNJU, POGON I ODRŽAVANJE PLINSKIH

POSTROJENJA ZA PROIZVODNJUENERGIJE (HSUP-P 650)

cijena primjerka: 250 kn

2. PRAVILNIK O UVJETIMA I POSTUPKU ISPITIVANJA NEPROPUSNOSTI I ISPRAVNOSTI PLINSKIH INSTALACIJA (HSUP-P 601.111/ II. izdanje 2011.) izrađen sukladno odredbama zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (nn 108/95, 56/10).cijena primjerka: 420 kn

6. TEHNIČKA PRAVILA ZA REGULACIJU TLAKA PLINA DO 5 BAR ZA KORIŠTENJE

U DISTRIBUCIJSKIM SUSTAVIMA, OBRTU I INDUSTRIJI (HSUP-P 591)


3. TEHNIČKA PRAVILA ZA ODORIZACIJU PLINA(HSUP-P 601.113)izrađena sukladno odredbama zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (nn 108/95, čl. 7)cijena primjerka 100 kn

7. TEHNIČKA PRAVILA ZA REGULACIJU TLAKA PLINA DO 5 BAR ZA OPSKRBU STAMBENIH,

POSLOVNIH IJAVNIH OBJEKATA (HSUP-P 590)


4. SMJERNICE ZA SURADNJU IZMEĐU DISTRIBUTERA PLINA I OVLAŠTENIH IZVOĐAČA I PLINOINSTALATERA (HSUP-P 111)cijena primjerka: 100 kn

8. PRIRUČNIK ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA I DOBIVANJE OVLASTI ZA ISPITIVANJE PLINSKIH INSTALACIJA NA NEPROPUSNOST


OBJAVLJENA TEHNIČKA REGULATIVA

OBJAVLJENE PUBLIKACIJE

Godina Oznaka Naziv

2002. Hsup-p 600 tehnički propisi za plinske instalacije

2003. Hsup-p 601.113 tehnička pravila za odorizaciju plina

2004. Hsup-p 111 smjernice za suradnju između distributera plina i ovlaštenih izvođača i plinoinstalatera

2006. Hsup-p 650 tehnička pravila za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih postrojenja za proizvodnju energije

2007. Hsup-p 590 tehnička pravila za regulaciju tlaka plina do 5 bar -za opskrbu stambenih, poslovnih i javnih objekata

2008. Hsup-p 591 tehnička pravila za regulaciju tlaka plina do 5 bar - za korištenje u distribucijskim sustavima, obrtu i industriji

2011. Hsup-p 601.111(ii. izdanje)

pravilnik o uvjetima i postupku ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinskih instalacija

2015. Hsup-p-600(ii. izdanje)

tehnička pravila za projektiranje, izvođenje, uporabu i održavanje plinskih instalacija

Godina Oznaka Naziv

2004. Hsup sigurna i efikasna uporaba plina u širokoj potrošnji

2005. Hsup kogeneracijski sustavi u Hrvatskoj

2005. teHnokoM-Hsup plamen koji hladi - hlađenje (grijanje) plinom u Hrvatskoj

2006. Hsup sigurno i efikasno korištenje dimovodnih uređaja

2007. CpH efikasnost korištenja plina - poticanje energetske učinkovitosti

2008. CpH sigurnost korištenja plina

2009. CpH-Hsup sigurno i efikasno korištenje dimovodnih uređaja (ii. izdanje)

2010. CpH-Hsup priručnik za polaganje stručnog ispita i dobivanje ovlaštenja za ispitivanje plinskih instalacija na nepropusnost

DIV

Deut

sche

r Ind

ustr

ieve

rlag

Gm

bH, A

rnul

fstr

aße

124,

806

36 M

ünch

en

50%

Our All-in-One Subscription

Special rate: € 142,17**

Order now by telephone or e-mail!

KNOWLEDGE FOR THE

FUTURE

40% off -for all new customers*!

The printed magazine sent to your address

+ the PDF e-paper personally for you - accessible every time and everywhere

+ the online archive with access to back issues from 2008 onwards in your personal MediaCenter

* Special rate for the first year of subscription; valid until 15 December 2015** Prices include shipping costs and mandantory VAT at the current rate

+ 49 931 4170-1615) [email protected]@You have any more questions? We’re here for you:

The International Magazine for Smart Gas Technologies, Infrastructure and Utilisation

• provides comprehensive information, in full technical detail, on developments and solutions in gas engineering

• is the communication platform for engineers and vehicle of European knowledge, technologies and positions for the global markets

• is published with 4 editions annually, plus 6 “Online Newsletter”

g4e – gas for energy

KONTAKT INFORMACIJEi vi se možete reklamirati u časopisu plin.

čekamo na vaš oglas.

ENER

GIJA KO

JA N

AS

POKR

EĆE

ww

w.p

lin

ar

a-z

ag

re

b.h

r G

RA

DSK

A P

LIN

AR

A Z

AG

REB

d.o

.o.

NABAVITE ZBORNIK RADOVA SA 30. MEĐUNARODNOG ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN

Sadržaj u cijelosti pogledajte na:www.hsup.hr

Zbornik možetenaručiti putem:e-pošte : opat i [email protected]

telefona: 01/6189-590faksa: 01/4636-735

IZDVAJAMO:/ Razvoj plinskoga gospodarstva uz smanjenje CO

2 / Nova tehnološka

rješenja u plinu i energetici / Očekivani pravci razvoja pametnih tehnologija u plinskim i energetskim sustavima / Planirani razvojni projekti u RH / Obnovljivi izvori energije i distribuirana proizvodnja energije / Opsrkba plinom u uvjetima liberalizacije / Sigurnost opsrkbe plinom / Operativna problematika distributera plina i industrije / Tehnički propisi i pravila struke za sigurnu i efikasnu uporabu plina / ...

Svi radovi su u cjelovitom izdanju objavljeni na CD-u.

Documents

issn 1333 - 1132 broj 4 - godina XV. plin C 2015. rosina · kombiniranje turbinskog plinomjera s ultrazvučnim ... dugogodišnjem iskustvu i pionirskom duhu. Kad za sebe tražite