issn: 1847-165X€¦ · Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Australija ... slenih) su Rhea d.o.o./ FedEx, Deichmann trgovina obućom d.o.o. i DHL International d.o.o., a u kategori-

1www.mirakul.hr

tema brojaLiderstvo

posebni prilozi

intervjuIgor Andrović

Poslovne informacijeInvesticijski vodičPoslovno obrazovanjeMobilno poslovanje

issn

: 184

7-16

5X

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 31, godina VI, veljača 2014.

32 BIZdirekt � veljača 2014. www.mirakul.hr


Sadržaj

13 tema broja: Liderstvo

Iako je definicija liderstva slična definiciji managementa, ne može se staviti znak jednakosti između pojmova manager i lider, a još manje između liderstva i vođenja. Biti lider vrlo je zahtjevan zadatak. Lider treba biti sposoban za dualnu stra-tegiju: mora znati kako voditi tvrtku danas, ali još je važnije imati viziju kako će ju voditi sutra.

30 Investicijski vodič

48 Mobilno poslovanje 72 Poslovno obrazovanje

43 Poslovne informacije

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Igor Andrović, direktor Poduzetničkog inkubatora d.o.o.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Australija

Malo poduzetništvo - Malo hrvatsko gospodarstvo u europskom okruženju

Energija i zaštita okoliša - Novi zakoni i novi projekti za ekološku osviještenost

Management- Kontroling - neizostavni partner managementa

Kongresni turizam - Hrvatska - zemlja poslovnog, a ne samo odmorišnog turizma

Transport i logistika - Logistika u prijevozničkom segmentu - pokazatelj stanja u gospodarstvu

Tehnička i tjelesna zaštita - Nova tehnologija pred novim sigurnosnim izazovima

Poslovni kalendar

42

52

65

70

81

7

8

10

20

23

37


Uvodnik

Dobro došli u još jednu izazovnu godinu. Kako se i očekivalo, ova godina će biti mješavina sve-ga, i pozitivnih i negativnih trendova, i otpuštanja i zapošljavanja, i rasta i pada različitih ekonomskih pokazatelja. Ne bi trebala sveukupno za poduzetni-ke biti lošija, ali to ne može nitko jamčiti. Oslanjanje na inovativno poslovanje, još više rada za jednako ili manje novaca, te povećanje izvoza, ako ste uopće u mogućnosti izvoziti, ostaje kao jedino dugoročno rješenje. Nažalost, na vidjelo su počele izbijati i afe-re ove Vlade, koja nam je do sada, ako ničim drugim, nastojala uliti povjerenje da su pošteni i drugačiji. Nakon određenih korupcijskih skandala, i najnovijeg bespotrebnog trošenja na luksuzna vozila, nažalost, i to blijedi i stavlja se pod upitnik. Opozicija likuje, stvaraju se novi strateški savezi, povezuje se tko s kim može, pojavljuju se novi, izgleda jaki igrači, bit će in-teresantno vidjeti već na ovim euro parlamentarnim izborima kuda sve to vodi. Predviđam da će netko od novih biti veliki gubitnik, ali netko će biti i veliki dobitnik. U ovom trenutku teško je reći tko će biti ta ‘treća opcija’, ali siguran sam da će SDP i HDZ dobiti jakog konkurenta na nacionalnoj razini. To će ujedno biti i najbolji pokazatelj kako diše nacija. Ako vam se ne svidi rezultat, bježite glavom bez obzira jer će vas to okruženje čekati godinama. Kakav narod, takva vlast.

No kakve god promjene se dogode, ako novi politički igrač bude imao iole poštenih namjera za poboljšanje stanja u društvu, morat će unijeti temeljite promje-ne u svijest političara prema određenim skupinama.

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Poduzetnici nisu problem, već su kičma ekonomskog opstanka i razvoja države. Učitelji nisu preplaćeni, i ne mogu biti, jer se bave najvažnijim svjetskim resursom, znanjem i odgojem budućnosti društva. Liječnici nisu preplaćeni, brinu se o zdravlju nacije i moraju to raditi na najbolji mogući način, jer bolesna nacija ne može biti i produktivna i napredna nacija. Ali to ne znači da im se ne trebaju kresati neka prava i dodatci, da im se ne trebaju sniziti plaće. Ako svima u realnom gospo-darstvu padaju plaće, treba se i njima smanjiti, ali pri tome se mora paziti na njihovo dostojanstvo, a ne ih prikazati kao lopine i neradnike. To je do sada i najveći problem ove vlasti, nisu iskazali poštovanje ni prema kome: niti prema poštenim poduzetnicima koji rade po 60 i više sati tjedno kako bi sačuvali svoje tvrtke na životu, i radna mjesta svojih zaposlenika, niti pre-ma učiteljima i liječnicima od kojih većina pošteno i nesebično radi svoj posao najbolje što može, niti pre-ma svim ostalim skupinama kojima su odlučili sniziti prava, ali ih pri tome i dobro iscipelariti. Nažalost, toj maniji su se dobrim dijelom pridružili i neki mediji, uopće ne razmišljajući o dugoročnim posljedicama svojih tekstova. Došlo je vrijeme da ponovo počnemo poštivati jedni druge, i rad kojim doprinosimo društvu, pa će onda svi lakše primiti i niža primanja ako treba. Stručnjaku možeš sve zamjeriti, ali ne diraj mu, bez razloga, integritet!

Vrijeme je za kompletni ‘reset’ društva


BIZ vijesti BIZ vijesti

Vlada je 6. veljače donijela Program poticanja poduzetništva i obrta - Poduzetnički impuls 2014., za kojeg je planiran ukupni proračun od 1,26 milijardi kuna. Taj iznos uključuje i iznose za finalne isplate po projektima koji se prenose u 2015., odnosno u 2016. godinu na EU projektima, a od ukupnog je iznosa za dodjeljivanje bespovratnih potpora planirano 413,8 milijuna kuna.Poduzetnički impuls 2014. sadrži mjere poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva za koje se kori-ste sredstva državnog proračuna te strukturnih fondo-va Europske unije, a koji su Hrvatskoj postali dostupni njenim članstvom u EU.Poduzetnički impuls za ovu godinu ima četiri pro-gramska prioriteta. Prvi je jačanje konkurentnosti ma-log gospodarstva, za što je planiran ukupni iznos od 413,8 milijuna kuna; drugi unapređenje poduzetničkog okruženja s planiranim iznosom od 74,6 milijuna kuna; treći promocija i učenje za poduzetništvo i obrt, za što se planira 248,1 milijun kuna; dok je za četvrti prioritet - lakši pristup financiranju - planiran iznos od 529,1 milijun kuna. Izvor: MINPO

Poduzetnički impuls 2014. ukupne vrijednosti 1,26 milijardi kuna

Svečana dodjela nagrada Najbolji poslodavac za 2013. godinu održana je 5. prosinca u Zagrebu. Najboljim poslodavcima nagrade su dodijeljene temeljem re-zultata istraživanja koje je portal MojPosao proveo između siječnja i studenog 2013., na gotovo 3.000 za-poslenika. Najbolji poslodavci u Hrvatskoj u kategoriji velikih tvrtaka (s 251 ili više zaposlenih) za 2013. godinu su: dm-drogerie markt d.o.o., Bipa d.o.o. i METRO Cash&Carry d.o.o. Najbolji poslodavci u kategoriji srednjih tvrtaka (s više od 51 i manje od 250 zapo-slenih) su Rhea d.o.o./ FedEx, Deichmann trgovina obućom d.o.o. i DHL International d.o.o., a u kategori-ji malih tvrtaka (s više od 20 i manje od 50 zaposlenih) iSTUDIO, IKEA Hrvatska d.o.o. za trgovinu i Novartis Hrvatska d.o.o.

Najbolji poslodavci u 2013. godini

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ru-ralnom razvoju 7. veljače je isplatila 1.010.784.505,91 kuna izravnih plaćanja poljoprivrednicima, kao što je i predviđeno u prvom dijelu isplata za 2014. godinu. Drugi dio potpore u iznosu od oko 1,4 milijarde kuna, Agencija će isplatiti do kraja lipnja 2014. godine.Agencija je 31. siječnja isplatila ukupni raspoloživi iznos novca predviđen za posebno osjetljive sektore te IAKS mjere ruralnog razvoja u 2014. godini (osim ma-slinovog ulja, zbog roka za dostavu dokumentacije ma-slinara do 31.1.). U petak 7. veljače Agencija je isplatila 1/3 Regionalnog plaćanja predviđenog za 2014. godi-nu (oranice i ostale vrste korištenja zemljišta, livade i pašnjaci, mlijeko, ovce i koze, tov goveda i duhan) te 1/3 ukupnih sredstava predviđenih za premije za krave dojilje za 2014. godinu. Specifična potpora, za krave u kontroli mliječnosti, isplaćena je u 100%-tnom iznosu predviđenom za 2014. godinu za ovu vrstu potpore. Do kraja lipnja 2014. godine, sukladno propisanom roku, poljoprivrednici mogu očekivati preostalih 2/3 navedenih isplata za regionalno plaćanje i premije.

Ukupno isplaćena milijarda kuna izravnih plaćanja poljoprivrednicima

Ministarstvo gospodarstva, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom po-slodavaca, u veljači organizira ukupno 19 prezentacija i razgovora o dokumentu Industrijska strategija RH 2014.-2020.

Sadržaj sveobuhvatnog materijala na više od 1.500 stranica predstavit će i u razgovoru s poduzetnicima sudjelovati pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić, aktualna predsjednica HGK-a, te voditelj tima Ministarstva za izradu Strategije, savjetnik ministra Tomislav Radoš s članovima tima. Ciljevi koje defini-ra Strategija su rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85 posto, rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, mini-malno 30 posto visokoobrazovanih, rast produktivno-sti radne snage za 68,9 posto te povećanje izvoza za 30 posto. U tom bi se razdoblju trebala promijeniti i struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke do-dane vrijednosti, navodi se u Strategiji.

Prilika je to da u izravnom kontaktu s predstavni-cima Ministarstva čelni ljudi hrvatskih poduzeća čuju iz prve ruke detalje o konkretnim mjerama i mogućnostima za njihova poduzeća, dobiju odgovore na otvorena pitanja, prokomentiraju, daju sugestije te ukažu na moguća rješenja.

Predstavljanje Industrijske strategije 2014. – 2020. po županijama

Prema rezultatima istraživanja rezervacijskog porta-la Luxury Link, Hrvatska je najpoželjnija destinacija za luksuzna putovanja u 2014. godini. Kada su birali destinaciju koja je trendu, čak 27 posto ispitanika oda-bralo je Hrvatsku, a slijedi Portugal kojeg je odabra-lo 18 posto putnika. Bogate putnike najviše zanimaju gastronomija i enologija te avanturistička putovanja. Gotovo trećina ispitanika planira putovanje u Europu, 27 posto zanimaju Karibi, a na trećem mjestu je SAD s 18 posto odgovora. Na listi najpopularnijih europ-skih odredišta ispitanici su najviše zanimanja pokazali za velike gradove (60 posto), dok kupališne destina-cije traži 26 posto gostiju. Pri planiranju putovanja imućnim gostima najvažnije su informacije s portala s ocjenama gostiju i rezervacijskih portala te osobne preporuke.

Istraživanje je provedeno u prosincu 2013., a putem portala u njemu je sudjelovalo 1.667 ispitanika s godišnjim prihodom kućanstva od preko 100 tisuća dolara, a više od polovice ispitanika tijekom 2014. pla-nira više od jednog međunarodnog putovanja.

Hrvatska odabrana kao najpoželjnija destinacija bogatih turista u 2014.

U Hotelu Esplanade je 28. siječnja održana konferen-cija o Trendovima u telekomunikacijama i medijima u 2014., koja je okupila više od stotinu sudionika. Na okruglom stolu, na kojem su sudjelovali Malin Holmberg, predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska, Saša Kramar, predsjednik Uprave Iskona, Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nova TV, Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta te Daniel Šimić, SEE Telco Sector Leader, IBM, raspravljalo se o ključnim čimbenicima za uspjeh u ovoj godini te stabilnom ra-stu do 2020.

Prema podatcima PwC-a predstavljenima na konferen-ciji, pametni telefoni se daleko manje (25 posto) kori-ste za klasične telekom usluge (pozive, sms i e-mail), a čak 75 posto odnosi se na druge podatkovne usluge

Trendovi u telekomunikacijama i medijima – Moć komunikacije

(društvene mreže, instant messaging i sl.) Problem za telekom operatore je, osim istovremenog pritiska na ulaganja i rezanje troškova, rekao je Dejan Ljuština (PwC Hrvatska), to što ljudi žele sve više komunicirati, ali to ne žele i više platiti. Očekuje se da će u razdoblju do 2017. širom svijeta biti jedna milijarda korisnika LTE-a te da će cloud usluge predstavljati tržište od 35 milijardi dolara globalno do 2015.

U poslovnom centru hotela Well**** Terme Tuhelj 28. siječnja održala se konferencija na temu ‘Budućnost u turizmu - vizije, paradigme i scenariji’, koju je vo-dio profesor managementa i marketinga u turizmu, dr. Luiz Moutinho iz poslovne škole Adam Smith Sveučilišta u Glasgowu. Konferenciju su suorganizirali IEDC-Poslovna škola Bled i Terme Tuhelj, a raspravljalo se o ciljevima i kre-tanjima turizma u regiji. Na konferenciji su prisust-vovali i uvaženi gosti kao što su Vojko Volk, velepo-slanik Republike Slovenije, Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajednice, Iva Bahunek, direktorica Ureda Udruge poslodavaca u hotelijerstvu i mnogi drugi.

Kakva nam je turistička budućnost?

Europska komisija je 27. siječnja objavila natječaj za Europsku nagradu za promicanje poduzetništva za 2014. Natječaj je osmišljen kako bi se nagradile najmaštovitije i najuspješnije inicijative javnih tijela i javno-privatnih partnerstava EU-a kojima se podupi-re poduzetništvo te posebno mala i srednja poduzeća. Nacionalni dio natječaja završit će u svibnju odabirom nacionalnih pobjednika. Zatim slijedi međunarodni dio natječaja u kojem će se među sudionicima odabrati do-bitnik velike nagrade žirija koja će se u listopadu do-dijeliti u Napulju. Nagrade će se dodijeliti u sljedećih šest kategorija: poticanje poduzetničkog duha, ulaganje u znanje, poboljšanje poslovnog okruženja, potpora in-ternacionalizaciji poduzeća, potpora razvoju zelenih tržišta i učinkovitom korištenju resursa te odgovorno i uključujuće poduzetništvo.

Europska nagrada za promicanje poduzetništva za 2014.


Poslovati u okruženju gdje je indeks razvijeno-sti poduzetničke aktivnosti ispod državnog prosjeka samo je po sebi velik izazov. No, uspješno poslovati moguće je i u ovakvim okolnostima. Dokaz navedenoj tvrdnji upravo je Igor Andrović, direktor županijskog Poduzetničkog inkubatora d.o.o., poduzeća Viroexpo d.o.o. te Terra Slavonice d.o.o., kojima je osnivač i vla-snik Virovitičko-podravska županija. Kroz razgovor nam je otkrio kako već četiri godine uspješno organi-zira sajam VIROEXPO, pojasnio realizaciju jednog od najvrjednijih EU projekata koji se provode na području Virovitičko-podravske županije te još ponešto o životnim i poslovnim izazovima.

Kako je tekao Vaš radni vijek do sadašnje pozicije čelnika triju tvrtaka?Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Osijeku vratio sam se u Viroviticu, gdje nije bilo lako pronaći posao. Tako sam karijeru započeo u tvrtki Standard MIO d.o.o. u Osijeku kao referent nabave i stekao iskustvo rada u privredi, odnosno rada u velikom su-stavu u kojem se odvija proizvodnja. U međuvremenu sam upisao poslijediplomski specijalistički studij i prihvatio ponudu za posao jedne građevinske tvrtke iz Virovitice. Nakon dvije godine pružila mi se prili-ka da se zaposlim u županijskoj Razvojnoj agenciji VIDRA, što je za mene bio novi izazov, budući da je na području Virovitičko-podravske županije trebalo podići razinu informiranosti o EU fondovima. Nakon godinu dana prešao sam u županijski Upravni odjel za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu, kao pomoćnik pročelnika, te preuzeo organizaciju sajamske manife-stacije VIROEXPO i tako postao direktor tvrtke Viro-expo d.o.o., ali formalno i dalje djelatnik Županije.

U međuvremenu je Virovitičko-podravska županija prijavila projekt ‘E-nkubator poduzetnički inkuba-tor sa i bez zidova’, kojim dobivamo bespovratna sredstva za izgradnju prvog poduzetničkog inkubatora u Županiji. Ja sam bio project manager ispred nosi-telja projekta, Virovitičko-podravske županije, te sam nakon izgradnje Inkubatora ostao raditi kao direktor. Tu sam i danas formalno zaposlen, a ostajem i dalje direktor tvrtke Viroexpo d.o.o. Treća tvrtka, Terra Sla-vonica d.o.o., osnovana je od strane Županije, a bavi

Priliku vidim kroz strukturne fondove EU koje trebamo maksimalno iskoristitiDio hrvatske industrije u velikom je zaostatku za svjetskim trendovima te je nerealno očekivati da preko noći dosegne potreban stupanj razvoja, kako bi postala konkurentna tvrtkama koje su uložile godine u istraživanje, proizvodnju, stvaranje znanja te stjecanje referenci.

Intervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

se razvojem investicija. Nedavno je završena izgradnja studentskog restorana, a kada planirane investicije profunkcioniraju, tvrtku će preuzeti netko drugi tko će se posvetiti samo njoj.

U Vašoj relativno kratkoj poslovnoj karijeri postigli ste zavidne reference. Jeste li svoj profesionalni put zamišljali ovako intenzivno, ili su životno-poslovne okol-nosti preuzele scenarij? Moram priznati da mi je u početku bilo najbitnije da negdje počnem raditi, nisam puno birao. U svakom po-slu htio sam dati svoj maksimum i zadovoljan sam što sam prve tri godine radnog staža proveo u privatnom sektoru, gdje sam puno naučio. Kasnije su neke životno-poslovne okolnosti preuzele scenarij, ali uz moju režiju, rekao bih. Ako nemate životni cilj ili ambicije za napre-dovanjem, onda nikakve okolnosti ne mogu utjecati na vas jer, kako kaže jedna poslovica, s ciljem pred očima i najsporiji napreduju brže nego oni najbrži bez cilja.

Krenimo od nedavno uspješno održanog 19. VIROEX-PO-a, međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede. Koje ste godine preuzeli vodstvo Sajma? Što se promijenilo do danas, u organizacijskom smislu? Vođenje organizacije sajamske manifestacije VIRO-EXPO preuzeo sam 2010. godine. Model organiza-cije baziran je na zajedništvu organizacije sajma, kroz sudjelovanje svih relevantnih čimbenika za gospodarski život (Virovitičko-podravska županija, Grad Virovi-tica, HGK-ŽK Virovitica, HOK-Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije, Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije i Poduzetnički inkuba-tor), te na velikoj profesionalnosti i entuzijazmu svih koji se zajedno sa županom Tomislavom Tolušićem, predsjednikom Odbora za pripremu i održavanje sa-jamske manifestacije, nesebično angažiraju u pripremi i realizaciji sajma. Od 2010. uspjeli smo povećati broj izlagača na više od 700, kao i izlagačku površinu koja sada iznosi preko 23.000 kvadrata.

Ono što se promijenilo jest funkcija zemlje-partnera sajma koja zadnjih nekoliko godina nema samo formal-no značenje, već iz tih zemalja dolazi nekoliko desetaka ozbiljnih izlagača. Ove smo godine imali više od deset izlagača koji su došli iz Kraljevine Nizozemske te pre-zentirali svoje proizvode i usluge, a neki su održali i stručna predavanja o stakleničkoj proizvodnji. Također, unaprijedili smo i kulturno-umjetničke programe koji su popratni dio manifestacije, stoga je VIROEXPO, osim gospodarstvene, velikim dijelom i turistička mani-festacija, jer u mnogočemu doprinosi razvoju turističke ponude. Tako je sajam obogatio i sad već tradicionalni prateći sadržaj kao što je: prezentacija gastro i eno po-nude, promocija lovnog i ribolovnog turizma, kazališne predstave, koncerti i izložbe. Jedino su za trajanje VI-ROEXPO-a popunjeni svi smještajni kapaciteti i svake godine traži se ležaj više.

Je li organizacija ovakve vrste događanja iz godine u godinu lakša ili zahtjevnija, s obzirom na promjenjive gospodarske i tržišne okolnosti?Rekao bih da je organizacija sve zahtjevnija, budući da smo navikli bilježiti rast u svim segmentima, kako u broju izlagača i broju stranih zemalja koje nastupaju na sajmu, tako i veličini izložbenog prostora, a i posje-titeljima svake godine moramo ponuditi nešto novo. Ove godine su prvi put stručna predavanja održana u Poduzetničkom inkubatoru Virovitičko-podravske županije i bila su odlično posjećena. Iako je već niz godina globalna ekonomska kriza, moram priznati da se VIROEXPO dobro nosi s njom, tako da ovakav vrhunski gospodarski događaj, kao i stručna predavanja koja organiziramo, imaju pozitivan učinak na razvoj gospodarstva u čitavoj regiji, što je od vitalnog značaja, posebno u ovim kriznim uvjetima poslovanja tvrtaka.

Koliko je sajam kao manifestacija još uvijek središnje mjesto prezentiranja roba i usluga te sklapanja poslova na području gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede u Hrvatskoj i regiji/Europi? Je li se uloga sajma vreme-nom promijenila?Ako danas pogledamo uspješne sajmove u Hrvatskoj, vidimo da oni nisu strogo specijalizirani. VIROEXPO je specifičan po tome što je zbog velikog broja posjetitelja više usmjeren ka B2C nego B2B. Izlagači na sajmu više su bazirani na maloprodaju nego na veleprodaju, i dok-le god budemo bili jedan od najposjećenijih sajmova u Hrvatskoj, VIROEXPO će biti središnje mjesto prezen-tiranja roba i usluga. Naravno, to ne znači da se ovdje ne sklapaju veliki poslovi između pojedinih tvrtaka, jer znam da se svake godine sklopi niz poslovnih suradnji.

Na koji način hrvatski proizvođači mogu postati konku-rentni na europskom i globalnom svjetskom tržištu?Nažalost, dio hrvatske industrije u velikom je zao-statku za svjetskim trendovima te je nerealno očekivati da preko noći dosegne potreban stupanj razvoja kako bi postala konkurentna tvrtkama koje su uložile go-dine u istraživanje, proizvodnju, stvaranje znanja te stjecanje referenci. Priliku vidim kroz strukturne fon-dove EU koje trebamo maksimalno iskoristiti s ciljem unaprjeđenja tehnologije, poboljšanja učinkovitosti i produktivnosti malih i srednjih poduzeća kroz investi-cije vezane za nove tehnologije u proizvodnim procesi-ma, kao i kroz primjenu rezultata istraživanja i razvoja u proizvodnji.

Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije, čiji ste direktor, otvoren je sredinom kolovoza prošle godi-ne u virovitičkoj Poduzetničkoj zoni 2. Koje je pogodnosti kroz Inkubator Županija osigurala poduzetnicima?Poduzetnički inkubator nudi 15 potpuno opremljenih prostora te konferencijsku dvoranu od 100m². Svaki poslovni prostor opremljen je uredskim namještajem i informatičkom opremom za jedno radno mjesto. In-

Intervju mjeseca

Igor Andrović, direktor Poduzetničkog inkubatora d.o.o.

Jedna od mogućih mjera za postizanje gospo-darskog napretka je i osnivanje poduzetničkih inkubatora.


Intervju mjeseca

kubator poduzetnicima omogućava korištenje savjeto-davnih i knjigovodstvenih usluga, organizacije seminara i edukacija, besplatnog Interneta, savjetodavne usluge i pomoć kod pisanja poslovnih planova, investicijskih studija, pomoć kod apliciranja na fondove EU te na natječaje i projekte resornih ministarstava. Za pružanje navedenih usluga poduzetnicima Inkubator je zaposlio pet djelatnika, koji su na raspolaganju poduzetnicima, odnosno, Inkubator je zamišljen da funkcionira na prin-cipu ‘one-stop service’ za poduzetnike u Inkubatoru, ali i šire. Za sve stanare najam prostora za prvu godinu je besplatan - plaćaju samo troškove režija koje potroše korištenjem prostora, drugu godinu poslovanja plaćaju 25% od ukupne cijene najma, treću godinu 50%, četvrtu 75% i petu godinu poslovanja plaćaju punu cijenu najma.

Inkubator je jedan od najvrjednijih EU projekata koji se provode na području Virovitičko-podravske županije. Kako je došlo do ideje i realizacije ovog projekta?Budući da su svi službeni pokazatelji stupnja razvijeno-sti ukazivali na to da je indeks razvijenosti poduzetničke aktivnosti u Virovitičko-podravskoj županiji znatno ispod državnog prosjeka, bilo je potrebno nešto po-duzeti kako bi se takvo stanje promijenilo. Jedna od mogućih mjera za postizanje gospodarskog napretka je i osnivanje poduzetničkih inkubatora. U Hrvatskoj je osnovano oko 30 inkubatora s prosječno osam sta-nara, a u Virovitičko-podravskoj županiji do sada nije bio osnovan niti jedan poduzetnički inkubator, iako su bila nastojanja da se i ranije osnuje. U tu svrhu odlučilo se osnovati poduzetnički inkubator koji će uvelike do-prinijeti razvoju poduzetničke klime te u konačnici poboljšati poduzetničku aktivnost kao nositelja gospo-darskog razvoja ove regije.

Jeste li zadovoljni popunjenošću raspoloživog prostora? Moramo biti i više nego zadovoljni, budući da smo Poduzetnički inkubator otvorili u kolovozu prošle go-

dine i u samo 6 mjeseci uspjeli ga popuniti poduzet-nicima početnicima. Imamo još samo jedan slobodan prostor koji će uskoro biti popunjen. Sve to govori da smo uspjeli u zacrtanim ciljevima - da promijenimo nepovoljnu poduzetničku klimu u Županiji i da se što više mladih odlučuje na samozapošljavanje. Po usluga-ma koje pružamo i brzini popunjavanja, vjerujem da smo jedan od najuspješnijih inkubatora u Hrvatskoj.

Planirate li u skoroj budućnosti proširenje kapaciteta Inkubatora?U planu nam je napraviti još dva poduzetnička in-kubatora kako bi zajedno s ovim u Virovitici stvorili mrežu inkubatora na području Županije i bili bi po-vezani jednom upravom. To mora biti sustav na razi-ni županija te gradova i općina s potpunim obuhva-tom lokalne samouprave. Bitno je da smo na razini Županije stvorili jak inkubator koji će dalje stvoriti mrežu filijala inkubatora po gradovima i općinama.

U kojoj ste mjeri zadovoljni suradnjom s ostalim poduzetničkim inkubatorima?Imamo odlučnu suradnju s Poduzetničkim inkuba-torom BIOS iz Osijeka, koji nam je bio pridruženi partner na projektu. Oni su nam svojim iskustvom i znanjem pomogli da uspješno provedemo projekt, a pomogli su nam i savjetima o samom funkcionira-nju inkubatora nakon njegova otvorenja. Imamo još vrlo dobru suradnju s Poduzetničkim inkubatorom u Pakracu i s Tehnološkim parkom iz Zagreba, koje smo obilazili prije izgradnje našeg Inkubatora. Mislim da bi se mi, kao uprave svih inkubatora, trebali češće nalazi-ti i raspravljati o nekim zajedničkim temama i proble-mima koji nas muče.

Odgovornost ovakvog posla ne treba se posebno naglašavati. Kako se nosite sa stresom, dnevnim obvezama i rokovima? Što Vam u poslu predstavlja najveći izazov?Vjerujem da u svakom poslu ima stresa i to je jedno-stavno dio života, a na osobi je pojedinačno kako će se nositi sa stresom. Zadatke i probleme nastojim riješiti prema listi prioriteta koju svakodnevno ažuriram i ne zamaram se sitnicama, jer kada naučite razliku između onoga što je doista važno u vašem životu, mnogi pro-blemi naprosto će nestati. Prednost kod nošenja sa stresom mi je što sam vječni optimista i mislim po-zitivno pa tako i pristupam rješavanju problema jer uvijek vjerujem da će se sve pozitivno riješiti. Važno mi je da izvan radnog vremena pokušam ne misli-ti o poslu te da se družim s ljudima koji su mi bitni i dragi. Najveći izazov u poslu predstavlja mi svaki novi projekt i realizacija novih ideja koje osmišljavam sa svojim timom ljudi. Izazov je jedan od glavnih pokretača u poslu, a uspjeh na kraju bude još bolji jer smo sebi samima opravdali vjeru u sebe koja nam pomaže da ustrajemo kad je najteže.

U planu nam je napraviti još dva

poduzetnička inkubatora kako bi zajedno s ovim

u Virovitici stvorili mrežu inkubatora na području Županije i

bili bi povezani jednom upravom.

Tema broja

LiderstvoIako je definicija liderstva slična definiciji managementa, ne može se staviti znak jednakosti između pojmova manager i lider, a još manje između liderstva i vođenja. Biti lider vrlo je zahtjevan zadatak. Lider treba biti sposoban za dualnu strategiju: mora znati kako voditi tvrtku danas, ali još je važnije imati viziju kako će ju voditi sutra.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić


Liderstvo (leadership) relativno je nova pojava u ma-nagementu, koja se u posljednje vrijeme intenzivno proučava. U užem smislu, ovaj pojam treba shvatiti u značenju ‘prvi, vodeći, najbolji’, u skladu s čim je liderstvo osobit oblik vođenja svojstven pojedincima koji su predvodnici. U širem smislu, liderstvo se koristi da označi ne samo način vođenja, već novi pristup u managementu, za koji se tvrdi da omogućava najbolje rezultate u poslovanju.

Liderstvo označava proces tijekom kojeg jedna osoba utječe na druge članove grupe radi ostvarenja definira-nih ciljeva grupe ili organizacije. Lider preuzima odgo-vornost, planira i sprovodi viziju u koju vjeruje i koja koordinira aktivnosti ljudi pri njihovom nastojanju da ostvare cilj. Lider svojim riječima i/ili osobnim primje-rom izrazito utječe na ponašanje i emocije značajnog broja ljudi, njegovih sljedbenika ili opće populacije.

Razlike između lidera i manageraIzmeđu lidera i managera postoji razlika. Teško je vo-diti bez dobrih managerskih kompetencija, i obrnuto.

Prof.dr. Danica Purg, direktorica i dekanica IEDC-a - Poslovne škole Bled, vjeruje da je najveća razlika iz-među lidera i managera u samoj namjeri njihovog dje-lovanja: svrha managementa je održavati status quo. -Management omogućava organizaciji da ‘da najbolje od sebe’, da realizira svoje potencijale. Liderstvo, s dru-ge strane, naginje promjeni, zato se više radi o mobi-lizaciji, strategiji, viziji, inspiraciji i novim smjerovima djelovanja. No, sve definicije stvar su šireg kulturnog konteksta i ljudi koji su u pitanju. Zato nijedna riječ nema apsolutne definicije, pa ni ‘lider’ ni ‘manager’ - smatra Danica Purg.

-Lider vidi dalje jer ima viziju, želi i traži više od sebe i drugih, jer zna da to može dobiti i da se samo tako raste, preuzima odgovornost jer je svjestan da u tome leži njegova snaga. Ne traži krivca u drugome, već kri-tički promatra sebe i traži to od drugih. Strastven je u realizaciji svojih ideja jer radi posao koji voli, a onda tu ljubav i strast prenosi na cijelu svoju kompaniju. Zna da ne zna sve, ali kontinuirano uči i svjestan je da zna više od drugih u svom području djelovanja. Ne može predvidjeti sve rizike, ali kontinuirano uči, a hrabro i samouvjereno donosi odluke jer je naučen preuzimati odgovornost i odlučivati.

Kada ljudi osjete njegovu snagu, počnu ga pratiti jer zna kamo ide, ali zna i put kojim treba proći kako bi se stiglo do cilja - naglašava dr.sc. Jasminka Samar-džija, direktorica tvrtke Motivacijski govornik d.o.o., autorica uspješnice ‘100 hrvatskih lidera - o životu i razvoju karijere’, te dodaje da će se više o kvantita-tivnim rezultatima moći čuti na prezentaciji rezultata njezina istraživanja, na konferenciji ‘Lideri za lidere - STRATEGIC MANAGEMENT, LEADERSHIP & LIFE BALANCE’ - 16. svibnja u Westinu. Lideri se razlikuju od managera jer imaju izraženu že-lju za vođenjem drugih, promicanjem osobnih granica, a svoju hrabrost, znatiželju, obrazovanje, povjerenje u ljude, empatiju i strast prema poslu stavljaju u funkci-ju pretvaranja nemogućeg u moguće. Kako? Fokusi-ranom snagom volje. Volja pokreće čovjeka na predan rad i razvoj. U realizaciju vizije najprije vjeruje samo lider koji potom razvijenom empatijom i povjerenjem svakodnevno priključuje nove članove tima i tako se stvara proaktivna liderska klima u kojoj se sluša, kori-gira i propituje, a po principu ‘role model-a’ jednostav-no nastaju novi lideri koji onda uočavaju nove prilike.

Lideri ne mogu predvidjeti sve potencijalne rizike, ali su dovoljno hrabri da se upuste u željeni projekt, a svjesni su da sreća prati hrabre, zaključuje Samardžija.U svakom upravljanju iznimno je važno liderstvo, odnosno sposobnost vođenja - tima, osoblja, procesa i sustava, ali i razvoja. -Lider je osoba koja je i vizionar i prepoznaje smjer u kojem treba usmjeriti svoj tim ili poduzeće, odnosno poslovne napore i djelovanje. Nuž-

Teško je voditi bez dobrih managerskih

kompetencija, i obrnuto.

Tema broja

Vrste lidera i njihove osobine

-Jedna od ključnih karakteristika lidera je autentičnost, tako da nisam sklona tipiza-cijama. Svaki čovjek ima sve potrebne liderske osobine, samo je pitanje koristi li ih, potiče i razvija li ih tijekom vremena. Puno važnija od osobina je ljubav prema pro-fesiji koja nastaje kada otkrijete za što ste talentirani i koja je vaša komparativna prednost u odnosu na druge, a nakon toga se postavlja pitanje: želi li čovjek stvarno izrealizirati sebe i živjeti svoju viziju? Ako je odgovor potvrdan, onda pojedinac sa-modisciplinom i radom stavlja svoje osobne karakteristike u funkciju ostvarenja svog nauma i ne odustaje sve dok ne dođe do cilja i tada postaje prepoznat: lider, prvi u svojoj branši, regiji, odjelu - kaže Jasminka Samardžija.

dr. sc. Jasminka Samardžija

Tema broja

Lider vidi dalje jer ima viziju, želi i traži više od sebe i drugih, jer zna da to može dobiti i da se samo tako raste, preuzima odgovornost jer je svjestan da u tome leži njegova snaga.

no je da ta osoba ima sposobnost prenijeti svoje ideje timu, ‘zaraziti’ ih nekom idejom te ih znati motivirati na realizaciju te dodatni doprinos projektu, ali i znati ih voditi kroz tu realizaciju. Mislim da su ta dva poj-ma u pravom smislu poslovanja nerazdvojiva - smatra Ivana Kolar, dipl.oec., direktorica Termi Tuhelj d.o.o.

Kako uspjeti u nemilosrdnom poslovnom okruženjuSvatko od nas rođen je za uspjeh ako oslobodi svoj ne-ograničeni potencijal. Čovjek mora u životu postaviti velike ciljeve i vjerovati da ih može ostvariti. Uspjeh je stalno ostvarivanje planiranih ciljeva koje pojedinac smatra vrijednima.

Nije bitno što vam se događa, već kako vi reagirate na to što vam se dogodilo. U tome leži sva razlika između pobjednika i gubitnika, između uspješnih i neuspješ-nih, piše Lewis Timberlake u knjizi Rođeni za pobjedu.Definicija uspjeha različito se tumači u poslovnom svijetu. Dubravko Hoić, direktor Calzedonije za Hr-vatsku, kaže: -Sretan sam što radim posao koji volim. Uz to, za uspjeh je ključan odabir pametnih, stručnih i motiviranih suradnika. Spreman sam preuzeti odgo-vornost, a zasluge za uspjeh podijeliti sa suradnicima. Nužno je imati i dovoljno hrabrosti u donošenju od-luka te posjedovati sposobnost uočavanja šanse, kao i korektnost u poslovnim odnosima. Neprekidno učenje i usavršavanje te stalno stvaranje novih vrijednosti mora biti prioritet.Hoić smatra kako su karakteristike presudne za uspjeh lidera povjerenje, pravednost, upornost, znatiželja, ko-

munikacijske vještine, ne bojati se pogriješiti, vizija te skromnost.Kako kaže Ivan Gligora, direktor i vlasnik Sirane Gli-gora d.o.o., za njegov je uspjeh bila potrebna najprije neutaživa žeđ čovjeka koji poznaje mljekarsku struku da njegov zamišljen i osmišljen projekt mora uspjeti. -Od samog početka postavljena misao vodilja bila mi je da sirevi proizvedeni u mojoj sirani moraju po kvalite-ti odskakati od konkurencije. Zato sam imao ostrašćen motiv, jer su moji prvi konkurenti htjeli imati mono-pol nad proizvodnjom paškog sira.

Drugo, shvatio sam da za takav proizvod, koji podlije-že sve strožim kriterijima, mogu nastaviti proizvodi-ti samo u novoj, suvremeno opremljenoj sirani. Zato smo se kreditno zadužili i uz pomoć Sapard sredstava izgradili i opremili novu siranu. U pravi čas u tome već vrlo aktivno sudjeluje moj sin Šime, koji je i diplo-mirao stočarstvo, smjer mljekarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. U novoj sirani nastavljamo s pro-izvodnjom sireva koji su svjetski šampioni na najzna-čajnijim sajmovima i ocjenjivanjima u Europi i svijetu.

Treće, na vrijeme smo shvatili da paralelno s izvozom moramo otvarati vlastitu maloprodaju u obliku malih specijaliziranih butika sira s kompatibilnim autohtonim proizvodima otoka Paga i bliže okolice. Zašto? Dva su razloga. Prvi je taj što se u velikim trgovačkim lancima ne možeš naplatiti, a drugi što našim brandiranim sire-vima tamo nije ni mjesto - zaključuje Ivan Gligora.Gligora dodaje kako novac nikada nije u njegovom slu-

Dubravko Hoić, Calzedonia d.o.o.

Nužno je imati i dovoljno hrabrosti u donošenju odluka te posjedovati sposobnost uočavanja šanse, kao i korekt-nost u poslovnim odnosima.

Novac nikada u mom slučaju nije bio motivacijski čimbenik, samo u mjeri u kojoj je morao pokriti eko-nomsku opravdanost poslovanja.

Ivan Gligora, Sirana Gligora d.o.o


Umijeće vođenja ne dobiva se rođenjem,

ono se uči i stječe godinama.

čaju bio motivacijski čimbenik, samo u mjeri u kojoj je morao pokriti ekonomsku opravdanost poslovanja - a to je valjda zato što po vokaciji nije ekonomist ni trgo-vac, već inženjer.-Uopće ne mislim da smo uspjeli u ovom okruženju gdje se nalazimo, jer ne možemo razmišljati o veli-kim uspjesima i zadovoljavamo se malim rezultatima, te čekamo bolja vremena - smatra Vlado Krauthaker, vlasnik Vinogradarstva i podrumarstva Krauthaker, te dodaje: -Što manje grešaka napraviti, to je bolje, ali bez njih se ne može.

Elementi koji utječu na formiranje lideraFormiranje lidera kreće od nasljeđa i genetske struk-ture pojedinca, koja se usmjerava i učvršćuje odgojem uže, ali i šire obitelji i obiteljskih prijatelja. Rezultati istraživanja pokazali su zapanjujuće intenzivan utje-caj učitelja, nastavnika i kasnije profesora na odabir smjera razvoja karijere i kreiranje životnih pogleda i stavova, ali i utjecaj sporta, osobito timskog, za uspje-šan razvoj liderske karijere. Tu je i briga pojedinca za druge, kao i izražena društvena odgovornost, kaže Ja-sminka Samardžija.

-Jednako je jak utjecaj okoline, odnosno društva u ko-jem se pojedinac kreće, pozitivno je i poticajno kada pojedinac tijekom života promijeni nekoliko različitih sredina, pozitivan se pokazao utjecaj izmjene ruralnih i urbanih ambijenata odrastanja. U ranoj fazi odrasta-nja lideri su pokazali veliku količinu znatiželje - iznosi Samardžija.

Što je poticajnija sredina, to su veće mogućnosti. Po-nekad to ljudi prepoznaju, a ponekad ne. -Lideri ima-ju snažnu želju za samoaktualizacijom i spremni su odgađati zadovoljenje svojih potreba ukoliko uočava-ju potrebe višeg reda u pozadini. Jedan od značajnih čimbenika je i duhovnost - lideri vjeruju u: sebe, svoje ljude, prirodu, sreću, pozitivno razmišljanje ili Boga. Ono što im je zajedničko - vjeruju da ne mogu racio- nalno utjecati na sve elemente poslovanja i priznaju da postoje situacije u kojima su im okolnosti i događaji bili naklonjeni, ali ostaje činjenica da su ih sami pre-poznali. To nitko ne može učiniti umjesto vas, a lideri prepoznaju prilike zato što su naučeni uočavati ih. Vi-dite ono što želite vidjeti, a iz neprilike se češće nego što mislimo javljaju prilike - zaključuje Samardžija.

Novi tipovi lideraKroz stil vođenja (liderstva) manageri direktno ili in-direktno utječu na motivaciju suradnika, međuljudske odnose, zadovoljstvo i rezultate rada. Klasični stilovi liderstva podrazumijevaju autokratsko, demokratsko i liberalno vođenje, no novi tipovi lidera moraju izmje-njivati ove stilove. Od četiri glavne managerske funkcije - planiranje, or-ganiziranje, vođenje i kontrola - vođenje je nedvojbeno najsloženija, i to toliko da ju neki nazivaju umjetno-šću, dok drugi smatraju kako je to ipak znanost. Umi-jeće vođenja ne dobiva se rođenjem, ono se uči i stječe godinama.Posljednjih godina pojavio se novi način gledanja na liderstvo i stvaranje lidera - pokret managerskih

Tema broja

Lider je osoba koja je i vizionar i prepoznaje smjer u kojem treba usmjeriti svoj tim ili poduzeće, odnosno poslovne napore i djelovanje.

Uopće ne mislim da smo uspjeli u ovom okruženju gdje se nalazimo, jer ne možemo razmišljati o velikim uspjesima i za-dovoljavamo se malim rezultatima, te čekamo bolja vremena.

Ivana Kolar, Terme Tuhelj d.o.o.

Vlado Krauthaker, Vinogradarstvo i podrumarstvo Krauthaker


Tema broja

kompetencija. Suprotno traganju za obrascem urođe-nih svojstava vođa, model managerskih kompetencija polazi od toga da je za odgovarajuće obavljanje posla na određenu managerskom položaju nužna određena kombinacija kompetencija (splet umijeća, vještina i osobina).

Novi model managerskih kompetencija, kojeg su po-stavili Zenger i Folkman (2002.), temelji se na op-sežnim empirijskim istraživanjima na uzorku većem od 25.000 američkih i europskih managera, što ga je metodom 360 stupnjeva procjenjivalo više od 200.000 zaposlenika. Oni su svojim radom utvrdili 16 ključnih kompetencija poslovnih lidera koje se grupiraju u pet grupa (integritet, interpersonalne vještine, sposobno-sti i stručnost, fokusiranje na rezultate i upravljanje promjenama).

Kreativnost i liderstvoZašto su u sadašnjim vremenima, pored etičnosti i odgovornog rukovođenja, kreativnost i inovativnost potrebniji nego ikada prije? Nije dovoljno samo dobiti znanje o nečemu, jer se znanje vrlo brzo mijenja. Važ-no je da je pojedinac spreman na nove izazove kako bi mogao reagirati spremno kada se nešto novo pojavi. Na IEDC-u kreativnost i liderstvo tumače kao dva koncepta koja su snažno povezana. Zbog toga razvijaju kreativne i odgovorne lidere. Kako to izgleda u praksi? -Prvo: pazimo da naši studenti uče relevantne stvari za praksu. Vještina koju moraju najviše učiti je kako na-učiti učiti. Najprije moraju naučiti ‘unlearning’ - kako

se odučiti od starih principa, ideja. Učimo ih kako se otvoriti, kako da ne misle da sve znaju nego da s ‘otvo-renom glavom’ (open mindset) hodaju po svijetu.

Drugo: jedan od naših načina odgoja kreativnih lidera je također učenje iskustvom. Naše polaznike stavlja-mo u iznenadnu situaciju tako da se moraju snalaziti ne bi li se prilagodili situaciji te bili u stanju donije-ti neke dobre i ispravne poslovne odluke. Tako nauče kako treba imati hrabrosti; emotivno ih ‘razdrmamo’. Na taj način postanu spremni za promjene. Poznato je, da lider nije spreman za promjene ako nije dovoljno emotivno angažiran. Svake godine, na primjer, vodimo grupu managera iz Holandije u Sarajevo.

Tamo razgovaraju često ‘jedan na jedan’ i vode du-binske razgovore s poslovnim vođama, političarima, umjetnicima, predstavnicima nevladinih organizacija o izazovima na području vođenja. To su intimni raz-govori o tome npr. koja odluka je bila najteža u tvom životu i što bi sada drugačije napravio u toj situaciji? Zatim uspostavimo kontakt s glumcima, redateljima, npr. s Harisom Pašovićem, Jasmilom Žbanićem. U du-žem razgovoru doznaju s kakvim su se problemima suočavali ljudi za vrijeme rata. Takav seminar ostavlja velik utisak pojedinaca i mijenja neke njihove poglede na svijet. To je vrlo dragocjeno životno iskustvo. A ko-načan rezultat je da naš student koji je već manager ili na putu k toj profesiji postaje malo više refleksibilniji, postaje kreativniji i inovativniji lider.

Kao treće bih naglasila da je naša škola građena po konceptu umjetničke galerije. Imamo veliku kolekciju s oko 200 vrijednih umjetničkih djela, koja su pred-stavljena i u našoj knjizi ‘IEDC - Kreativno okruženje za kreativno vođenje’ (2013.). Što je još važnije, umjet-nost je i dio našeg programa. U naš osnovni MBA na-stavni plan inkorporirali smo programe iz umjetnosti i rukovođenja da bismo pomogli našim polaznicima produbiti svijest i znanje vezano uz osobni razvoj, od-govornu praksu rukovođenja, kreativnost i inovaciju, složenost upravljanja, management promjena - kaže Danica Purg.

Liderstvo dobiva puni smisao ako je lider ujedno i kre-ator razvoja ili nekog oblika poslovnog kretanja. Ivana Kolar vjeruje da je puno lakše povesti tim prema nekoj ideju koju sam osmisliš i duboku u nju vjeruješ, nego ako je ista nametnuta. No, to je u slučaju top manage-menta. Moguće je, svakako, i upravljanje i liderstvo prema prihvaćenim idejama i zadatcima. Kreativnost je važna ne samo za postavljanje ciljeva i novih izazo-va, već i za pronalaženje rješenja za brojne probleme koji se pojavljuju, očekivano ili neočekivano, u tijeku realizacije nekog projekta, a koji su nerijetko vezani upravo uz tim i funkcioniranje tima, gdje opet nastupa liderstvo.

Liderstvo dobiva puni smisao ako je

lider ujedno i kreator razvoja ili nekog

oblika poslovnog kretanja.

Danica Purg, direktorica i dekanica IEDC-a - Poslovne škole Bled

Liderstvo naginje promjeni, zato se više radi o mobili-zaciji, strategiji, viziji, inspiraciji i novim smjerovima djelovanja.

Više od dvadeset lidera u četiri strateška panel razgovo-ra konkretnim će primjerima i poslovnim situacijama pokazati s kojim se sve izazovima susreću u svom po-slovanju i na koji način prilaze njihovu rješavanju, ali i opisati situacije iz kojih su svojom proativnošću i ‘out of the box’ razmišljanjem pronašli izlaz jer treba uvijek ostaviti otvoren prozor za nove prilike i ne prepuštati se dogmama, a kada čvrsto držimo fokus na onome što želimo razvijati - onda nema nemogućih misija. Svrha je domaćim primjerima iz prakse poslovanja na lokalnoj i globalnoj razini pokazati kako svatko od nas, kao i tvrtka u cjelini, može učiniti puno više nego što prvotno misli, no važno je upustiti se u realizaciju svoje vizije i potom ju dosljedno slijediti radeći.

Saznajte kako primijeniti liderske poslovne modele u vlastitoj poslovnoj praksiTemeljni je cilj konferencije prikazati kojim se konkret-nim poslovnim modelima, primjerima i pristupom ra-zvoju strategije u poslovanju koriste lideri iz različitih djelatnosti i time pokazati kako su domaće tvrtke i naši ljudi pouzdan partner u poslovanju, ali i izvor najboljih praksi u europskom kontekstu. Regionalne tvrtke mogu vrlo uspješno raditi akvizicije i poslovati na svjetskom tržištu jer sve kompanije nailaze i prolaze kroz slične izazove i puteve prilikom širenja - samo se financijski omjeri, ali i oni rizika i potencijalnog profita, razlikuju.

Konferencijom će se poticati sagledavanje šire slike po-tencijalnih mogućnosti koje su pred nama, kako bi se promjenom perspektive mogla steći bolja slika funkcio-niranja biznisa. Jasnim primjerima ispričanim od strane konkretnih lidera bit će prikazano kako se osloboditi straha od neuspjeha i inferiornih mogućnosti male ze-mlje jer nitko nije uspio, a da pritom nije niti jednom pogriješio. Konačni je cilj konferencije popraviti osobnu percepciju poslovnih mogućnosti koje postoje u našoj zemlji i potom moći primijeniti liderske poslovne mo-dele i liderski ‘mindset’ u funkcioniranju vlastite tvrtke.Na konferenciji će se koristiti metoda otvorene, interak-tivne i dinamične razmjene liderskog iskustva, temelje-ne na jezgrovitoj i jasnoj prezentaciji osobnih liderskih primjera iz domaće i svjetske prakse, koji će sudionici-ma konferencije osigurati razumijevanje samog sadrža-ja, ali i pružiti mogućnost postavljanja pitanja sudioni-cima panela.

Konferencija ‘Lideri za lidere - Strategic management, leadership & life balance’U Hotelu Westin Zagreb 16. svibnja održat će se konferencija ‘Lideri za lidere - STRATEGIC MANAGEMENT, LEADERSHIP & LIFE BALANCE’, čiji je cilj prikazati konkretne poslovne modele koje u poslovanju koriste lideri iz različitih djelatnosti i time pokazati kako su domaće tvrtke i naši ljudi pouzdan partner u poslovanju, ali i izvor najboljih praksi u europskom kontekstu.

Tema broja

Četiri strateška panel razgovora lidera

Ciljevi konferencije realizirat će se kroz četiri strateška panel razgovora lidera, koje će moderirati dr.sc. Jasminka Samardžija, urednica knjige Intervjui sa 100 hrvatskih lidera o životu i razvoju karijere, koja je napravila 100 životnih intervjua s liderima te trogodišnjim istraživanjem došla do temeljnih predispozicija i liderskih karakteristika, a rezultate kvalitativnog istraživanja podijelit će sa sudionicima konferencije u uvod-nom dijelu, nakon kojeg slijedi prvi panel.

STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIP - Kako razviti strategiju izlaska na nova tržišta?Fokus prvog panela bit će na primjerima razvoja strategije izlaska na nova tržišta, koja počiva na istinskoj strasti prema poslu, koja promiče granice mogućeg, kao i na komparaciji lokalne i globalne perspektive tržišta, njihovim međuodnosima i mo-gućnostima.Panelisti: Ivo Usmiani, Branimir Muidža, Dubravko Hoić, prof.dr.sc. Ivan Đikić, Donald Hudspeth

STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIP - Kako steći i zadržati povjerenje inve-stitora i klijenata? Drugi panel od inovacije do realizacije naglašava važnost inovacija, partnerskog od-nosa i usvajanja know-how-a, kako bi se moglo najprije konkurirati, a zatim nadići standarde koje postavljaju inozemni i domaći poslovni partneri i klijenti. Čut ćemo primjere iz poslovne prakse hrvatskih lidera - joint venture & greenfield investicije & strateško partnerstvo.Panelisti: Vjekoslav Majetić, Igor Greblički, Dragutin Kamenski

STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIP – Financije i konzalting partneri u po-slovanju U trećem panelu će financije, osiguranje i konzalting primjerima prikazati kako naj-bolje svjetske poslovne prakse inkorporirane u poslovnu praksu hrvatskih kompanija mogu smanjiti troškove i povećati financijske rezultate. Panelisti: Hrvoje Zgombić, Boris Galić, prof.dr.sc. Danica Purg, Željko Perić

LIFE BALANCESvrha četvrtog panela je pokazati ulogu i značaj životnog balansa pojedinca koji se postiže kroz odmor, zdravu prehranu, bavljenje sportom i svojom dušom, kao i kroz kulturno uzdizanje i umjetnost, jer je stvarni uspjeh jedino balans između privatnog i poslovnog - rada i odmora.

Turizam & GastronomijaPanelisti: Vlado Krauthaker, Ivan Gligora, Ivana Kolar, Zdenko Leko

Sport & UmjetnostPanelisti: Gordan Kožulj, Veljko Barbieri, Dalibor Matanić, Ivana Medo Bogdanović


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

AustralijaGlavni grad:

CanberraPovršina:

7.741.220 km²Stanovništvo:

22.262.501Službeni jezik:

engleskiValuta:

1 australski dolar = 0.9042 američki dolar

Robna razmjena s Australijom (2012.)

Izvoz Hrvatske u Australiju Uvoz Hrvatske iz Australije

Električna oprema i strojevi 18,9% Instrumenti za mjerenje i analizu 23%

Jestivi proizvodi 16,5% Govedina 8,6%

Lijekovi 6,9% Lijekovi 8,3%

Plastične ploče, listovi i film 6,2% Šećer, šećerni sirup i med 8,2%

UKUPNI IZVOZ 25,4 milijuna USD UKUPNI UVOZ 1,2 milijuna

USD

Izvor: Australian Government, Department of Foreign Affairs and Trade

Australija - pouzdano i atraktivno okruženje za poduzetnike Čvrst bankarski sustav, kontrolirana inflacija, izvrsno regulatorno okruženje i iskorištenost prirodnih resursa mali su dio iznimnih pokazatelja Australije.

Sydney

Važni linkoviVlada Australije

http://www.australia.gov.au/ Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine

http://www.dfat.gov.au/Carinska služba

http://www.customs.gov.au/Ulaganja u Australiju

http://www.austrade.gov.au/invest

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U AUSTRALIJI

Veleposlanik: mr.sc. Damir KušenAdresa: 14 Jindalee Crescent, O’Malley Act 2606, Canberra, Australija Tel: 0061 2 6286 6988Fax: 0061 2 6286 3544E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO AUSTRALIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Veleposlanica: Nj.E. gđa Susan Cox, izvanredna i opunomoćena veleposlanicaAdresa: Centar Kaptol, 3. kat Nova Ves 11, 10000 ZagrebTel: 00385 1 489 1200Fax: 00385 1 489 1216E-mail: [email protected]

Australsko gospodarstvo bilježi kontinuirani rast, nisku nezaposlenost i inflaciju, nizak javni dug te snažan i stabilan financijski sustav. Australija je jed-na od svjetski najgušće naseljenih zemalja, većina stanovništva koncentrirana je u obalnim gradovima, te je jedna od najbogatijih azijsko-pacifičkih zema-lja. Unatoč globalnoj financijskoj krizi, Australija još uvijek ima čvrst bankarski sustav i kontroliranu in-flaciju. Potražnja za resursima i energijom iz Azije, posebice iz Kine, brzo je rasla, stvarajući kanal in-vestiranja i rast robnog izvoza. Na unutarnjem pla-nu Australija je podijeljena na istok i zapad. Istoč-ni dio karakteriziran je financijskom industrijom i uslugama, gdje se nalazi glavni grad Canberra, srce političke i ekonomske politike Australije. Zapadna Australija kontrolira većinu australskih prirodnih resursa, uključujući željezne rude, zlato, naftu i pri-rodni plin. Korupcija je minimalna, a poslovna kli-ma transparentna i stabilna. Australija je jedna od

najvećih svjetskih pouzdanih i atraktivnih okruže-nja za poduzetnike.

Struktura gospodarstvaAustralija ima vrlo bogate i raznovrsne prirodne re-surse koji privlače visoku razinu stranih ulaganja, te uključuju opsežne rezerve ugljena, željeza, bakra, zlata, prirodnog plina, urana i obnovljivih izvora energije. Danas je poljoprivreda još uvijek iznimno važna jer velikim dijelom utječe na izvoz i daje si-rovine za prerađivačku industriju. U svjetskim raz-mjerima velik je proizvođač stočarskih proizvoda. Iako je obrađeno manje od 10% površine, po pro-izvodnji pšenice i pamuka je na sedmom mjestu u svijetu. Osim toga, prva je u svijetu u vađenju dija-manata i cinka, druga u dobivanju uranove rude te treća u dobivanju željezne rude i zlata. Međunarod-no konkurentni su u uslugama, tehnologiji i robama visoke dodane vrijednosti.

Mogućnosti poslovne suradnjeBilateralna trgovina između Australije i Hrvatske je zanemariva. Mogućnosti za australske izvoznike po-stoje u transportnom sektoru, energetike, infrastruk-ture, agrobusinessa, inovativne tehnologije, vodopri-vrede i sektorima koji se odnose na turizam. Australski izvoz usluga s Hrvatskom je zanemariv iako su ulaga-nja u prvom redu u sektoru turizma. Moguća suradnja javlja se u području obrazovanja i akademske razmje-ne stručnjaka, istraživanja, razminiranja, obnovljivih izvora (posebno solarne energije), tehnologija u eko-logiji, industriji vina itd. Postupak uvoza roba i usluga u AustralijuCarinski zakoni Australije sprječavaju uvoz droga, steroida, oružja, vatrenog oružja i zaštićenih životi-nja. Također je zabranjeno uvoziti svježu ili pakiranu hranu, voće, jaja, meso, biljke, sjemenke, kože i perje. Carinska uvozna deklaracija temelji se na samopro-cjeni uvoznika, uključujući samoprocjenu ispravne tarife razvrstavanja robe. U skladu s time postoje ka-zne zbog nepridržavanja ili podnošenja netočnih ili obmanjujućih informacija. Preporuča se angažiranje carinskog brokera koji će završiti uvozni carinski po-stupak i sve ostale formalnosti vezane uz carinjenje robe. Brokeri su licencirani od strane nadležne carine, te ih se može kontaktirati putem lokalnih telefonskih

Canberra


Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Australsko Gospodarstvo

BDP: 986,7 mlrd USD

BDP per capita: 43.300 USD

Stopa rasta BDP-a: 3,6%

BDP prema sektorima: usluge (68,8%), industrija (27,3%), poljoprivreda (4%)

Izvoz (2012.): 258,8 mlrd USD

Izvozni proizvodi: ugljen, željezna ruda, zlato, meso, vuna, pšenica, strojevi i tran-

sportna oprema

Zemlje izvoza: Kina (29,5%), Japan (19,3%), Južna Koreja (8%), Indija (4,9%)

Uvoz (2012.): 239,7 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i transportna oprema, računala i uredski strojevi, teleko-

munikacijska oprema i dijelovi, sirova nafta i naftni derivati

Zemlje uvoza: Kina (18,2%), SAD (11,6%), Japan (7,8%), Singapur (5,9%),

Njemačka (4,6%)

Nezaposlenost: 5,2%

Inflacija: 1,8%

Internetski kod zemlje: .au

Pozivni broj: +61

Rudnik ugljena na jugu Australije

Australska zapadnjačka potrošačka kultura

izvrsno je test tržište za proizvode namijenjene

za lansiranje u Sjevernoj Americi i Europi.

imenika ili putem lokalne podružnice Vijeća carin-skih brokera Australije.

UlaganjaRazlozi ulaganja u Australiju su razni: od dosljed-nog gospodarskog rasta, strateškog položaja, po-slovnog prijateljskog okruženja, te visoko kvalifici-

rane radne snage. Ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj utrostručena su u zadnjih deset godina. Ula-ganja su najviše moguća u usluge, što ne isključuje i ostale djelatnosti. Australska zapadnjačka potro-šačka kultura izvrsno je test tržište za proizvode namijenjene za lansiranje u Sjevernoj Americi i Europi. Regulatorno okruženje rangirano je kao najbolje na svijetu, te je drugo najlakše mjesto na svijetu za pokretanje posla.

Poslovni običajiPosjetnice se razmjenjuju na uvodnom predstavljanju bez formalnog rituala. Australcima je iznimno važna dugogodišnja suradnja i stvaranje osobnih odnosa. Vrlo su izravni pri komuniciranju te često ubacuju humor u komunikaciju. Sastanci su važni i relativ-no ih je lako zakazati, opušteni su, ali i vrlo ozbiljni. Točnost se cijeni u poslovnim situacijama. Emocije i osjećaji nisu važni u australskoj poslovnoj klimi, stoga predstavite svoj poslovni slučaj s činjenicama i brojkama. Australci cijene jezgrovitost i nisu im-presionirani detaljima. Odlučivanje je koncentrirano na vrhu tvrtke, iako se odluke donose nakon savje-tovanja s podređenima, što može usporiti donošenje odluka. Odijevanje je slično kao i u Europi i Sjevernoj Americi: muškarci bi trebali nositi tamne boje, kon-zervativno poslovno odijelo, a žene poslovne haljine ili odijela. Nije običaj razmjenjivati poslovne poklone tijekom sastanka. Morate imati na umu da Australija proizvodi izvrsno vino - stoga je darovati vino isto kao i pokloniti pijesak u pustinji.

Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo u EU, naše poduzetničko okruženje okarakterizirano je potrebom intenzivnijeg poticanja konkurentnosti, što se očituje u nizu potpora koje su na raspolaganju. To je vidljivo i u nedavno predstavljenom Poduzetničkom impulsu 2014., koji sadrži mjere poticanja razvoja malog i sred-njeg poduzetništva za koje se koriste sredstva držav-nog proračuna i strukturnih fondova Europske unije. U odnosu na Poduzetnički impuls u 2013., ove godine Ministarstvo poduzetništva i obrta želi postići veći do-seg potpora, čime bi se povećao ukupni broj subjekata malog gospodarstva.-Ono što je bitno u ovogodišnjem Impulsu jest da je najveći do sada i iznosi nešto preko milijardu i 200 mi-lijuna kuna, što su zbilja značajna sredstva koja ćemo kroz određene prioritete usmjeriti prema malim i sred-

njim poduzetnicima - naglasio je nedavno ministar Ma-ras.U tom kontekstu, definirana su četiri nužna prioriteta unutar ovogodišnjeg Poduzetničkog impulsa, od kojih se prvi odnosi upravo na bespovratne potpore, koje će u 2014. iznositi 413,8 milijuna kuna, a sve u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskih poduzetnika. Ministar je tom prilikom i najavio kako se očekuje da će tijekom ove godine dodijeliti 1.300 potpora, pri čemu će maksima-lan iznos potpore iz Državnog proračuna biti 1.400.000 kuna, a maksimalan iznos potpore iz sredstava Europske unije 26.000.000 kuna.

Obrtništvo u HrvatskojKrojačke usluge, šišanje, popravak kućanskih apara-ta i plinskih instalacija, samo su neke od naših malih i

Malo hrvatsko gospodarstvo u europskom okruženjuMalo i srednje poduzetništvo koje u Hrvatskoj čini 99,7 posto ukupnog gospodarstva, s udjelom u BDP-u iznad 50 posto te u zaposlenosti s 64 posto, jedan je od glavnih potencijal-nih pokretača gospodarskog napretka te je njegov razvoj svrstan u strateške ciljeve Republike Hrvatske. Ukratko, riječ je o sektoru koji je iznimno važan za zapošljavanje, ali i o onom koji je natprosječno opterećen rizicima.

Ove godine dodijelit će se 1.300 potpora, pri čemu će maksimalan iznos potpore iz Državnog proračuna biti 1.400.000 kuna, a maksimalan iznos potpore iz sredstava Europske unije 26.000.000 kuna.

Pripremila: Anita Zelić

Malo poduzetništvo


svakodnevnih potreba koje popunjava niz obrta, a koji za veće gospodarske subjekte nisu dovoljno atraktivni. Obrt također sa značajnim udjelom sudjeluje i u stvara-nju bruto dodane vrijednosti gospodarstva i povećanju zaposlenosti. Iz Hrvatske obrtničke komore procjenjuju da taj udio iznosi oko 8 posto u BDP-u, te varirajući 14 do gotovo 17 posto od ukupno zaposlenih.Ipak, mnogi naglašavaju kako trgovačka društva imaju povlašten status na tržištu. Predsjednik Hrvatske obrt-ničke komore, Dragutin Ranogajec, izjavio je kako su u Hrvatskoj trgovačka društva u povlaštenom položaju u odnosu na obrtništvo te je upozorio kako su obrtnici u sve težoj situaciji. Također ističe je samo od listopada do kraja prosinca zatvoren 4.741 obrt, a za to vrijeme broj osiguranih radnika zaposlenih kod obrtnika smanjio se za približno 15 tisuća. Prema podatcima iz HOK-a, u posljednjih pet godina u Hrvatskoj je izgubljeno oko 50.000 obrta, ali je isto-dobno otvoreno 30.000 te u ovom trenutku imamo oko 83.000 obrtnika. Stoga je u 2014. godini planirana pro-vedba novog Zakona o obrtu, koji je stupio na snagu u prosincu 2013. godine. Novi Zakon donesen je s ciljem osiguravanja zakonodavnog okvira koji će stimulativno djelovati na razvoj obrta te dovesti obrtnike u ravno-pravniji položaj s ostalim gospodarskim subjektima.

Klasteri - dobar izvozni alat za poboljšanje učinka sred-njeg i malog poduzetništvaZa poboljšanje učinka srednjeg i malog poduzetništva kao izvozni alat mogu se iskoristiti klasteri, a isku-stva mnogih zemalja pokazuju da su upravo klasteri jedan od temelja rasta konkurentnosti gospodarstva i zaposlenosti. Korištenje klastera kao alata za razvoj hrvatskoga gos-podarstva trebalo bi značiti veći stupanj ukupne konku-rentnosti i otklanjanje problema usitnjenosti proizvod-nje i nedostatnih postojećih proizvodnih kapaciteta, ali i stvaranje mreža poduzetnika koji omogućuju da ponu-da i potražnja postignu kritičnu masu. Ovakvo udruži-vanje daje dio odgovora na pitanje kako se suočiti s kon-kurencijom na globalnom tržištu i tzv. velikim igračima, te nudi put za mala i srednja poduzeća za dobivanje kri-tične mase potrebne za ulazak na nova tržišta.Kod nas postoji definirana strategija razvoja klastera u Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2020. godine. Cilj strategije je jačanje izvoznih potencijala, a isto tako i jača-nje kapaciteta za učinkovito korištenje fondova Europske unije. Važnost klastera prepoznaje i aktualni Poduzetnički impuls 2014., koji pod jednom od ključnih mjera podra-zumijeva i Poduzetništvo klastera (MJERA A3).

Financiranje SME sektora: najvećim dijelom iz banaka - vrlo malim iz tržišta kapitala Začarani krug povećane osjetljivosti, većih rizika i te-žeg pristupa izvorima financiranja ‘prirodna su pojava’ malih poduzeća koja zbog svoje mladosti, neiskustva vlasnika i brzoga rasta jednostavno jesu rizičnija. Tržište

to jasno prepoznaje i otud potječe dobro poznata teza koja kaže: što je poduzetnik manji, to u pravilu ima više problema pri financiranju. Istovremeno, praksa je pokazala kako se domaća po-duzeća financiraju najvećim dijelom iz banaka, a vrlo malim dijelom iz tržišta kapitala. Upravo ovaj odnos između SME sektora i banaka ima neke univerzalne ka-rakteristike. Na primjer, mala i srednja poduzeća posvuda imaju veće rizike, što se reflektira u visini kamatnih stopa. Naime, u okviru postojećih analiza koje redovito pro-vodi Hrvatska udruga banaka, vidljivo je kako postoji značajna razlika između kamatnih stopa na male i ve-like kredite (veće su kamatne stope na male kredite), a ponegdje prelazi i 2 postotna boda.Koliko je otežan pristup financiranju govori i činjeni-ca koju je istaknuo Darko Drozdek, član Uprave PBZ-a: -U ukupnim kreditnim plasmanima banke taj segment čini oko 15 posto portfelja. Međutim, ako gledamo po broju klijenata poslovnih subjekata SME čini više od 90 posto klijenata banke. On dalje naglašava kako je iz tog razloga važnost ovog sektora, kako za banku, tako i za cjelokupno gospodarstvo, značajnija od samog udjela u trenutnim kreditnim plasmanima banaka.

Jačanje kapaciteta za učinkovito korištenje fondova Eu-ropske unije Iako Hrvatska ima praktična iskustva sa svim genera-cijama pretpristupne pomoći koje su od početka 90-ih godina prošlog stoljeća bile dostupne tranzicijskim ze-mljama, još uvijek postoji niz ključnih područja na ko-jima je potrebno jačati kapacitet kako bi se podigla ra-zina apsorpcijske sposobnosti. Problematika korištenja europskih fondova prilično je složena, pa se ponekad i ekspertima iz tog područja teško snaći u šumi informa-cija i podataka koji se pojavljuju u javnosti.Ipak, stručnjaci prepoznaju nekoliko područja na kojima postoje glavni izazovi u pogledu upravljanja fondovima EU-a u Hrvatskoj te ističu kako se pitanje uspješnosti povlačenja EU fondova u pravilu analizira prema neko-liko osnovnih kriterija. Riječ je o samoj pripremi stra-teških projekata, upravnoj koordinaciji, jačanju ljudskih potencijala u području kohezijske politike i jačanju ka-paciteta za sufinanciranje projekata razvoja.

Osiguranja u poduzetništvu i obrtima - trošak ili ula-ganje u sigurniju budućnostIako malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj čini 99,7 posto ukupnoga gospodarstva, više od 90 posto obrtni-ka, malih i srednjih poduzetnika ili uopće nema osigu-rateljno pokriće ili ono pokriva samo manji dio rizika kojima je izloženo njihovo poslovanje. I dok u inozemstvu bez osiguranja ne možete ni osno-vati tvrtku, a kamoli ozbiljno poslovati, kod nas podatci pokazuju kako je postotak imovinskih osiguranja prav-nih osoba u Hrvatskoj manji od 20 posto, a obrtnika i malih poduzetnika čak manji od 10 posto. Upravo ta

Malo poduzetništvo

U zadnjem kvartalu prošle godine zatvoren

je 4.741 obrt, a za to vrijeme broj osiguranih radnika zaposlenih kod obrtnika smanjio se za

približno 15 tisuća.


Malo poduzetništvo

činjenica ukazuje na nisku razinu svijesti poduzetnika o osiguranju kao bitnom elementu u strategiji uprav-ljanja rizicima. Osiguranje se promatra više s aspekta troška nego kao zaštita poslovanja. Pa iako je osiguranje sasvim sigurno svojevrsni trošak, njega svakako treba, jednako kao i rizike, ukalkulirati u poslovanje.-Poduzetnici u Hrvatskoj, pritisnuti nelikvidno-šću, prečesto zaboravljaju u svoje poslovne planove ugraditi i osiguranja. Nadam se da ćemo promijeniti barem dio svijesti o važnosti da gotovo svaku podu-zetničku aktivnost treba pratiti odgovarajuća osigu-rateljna zaštita - zaključila je Sandra Zanki, izvršna urednica časopisa Svijet osiguranja, na nedavno odr-žanom okruglom stolu.

Novi poduzetnici - jamstveni program HAMAG InvestaObzirom na mali kapital kojim sektor malog i srednjeg poduzetništva raspolaže te povećanim rizicima prisut-nim na tržištu, banke su jamstvo HAMAG INVEST-a prepoznale kao prvoklasni instrument osiguranja. Re-zultat toga je, kako iz samog HAMAG INVEST-a ističu, da je njihovim jamstvima osigurano preko 1,3 milijarde kuna kroz oko 400 jamstava. U cilju daljnje modernizacije i pojednostavljenja svo-jih jamstvenih programa, HAMAG INVEST je odlučio ujediniti svoje jamstvene programe u tri jedinstvena programa. Jedan od njih je EU početnik. EU početnik je nasljednik jamstvenog programa Novi poduzetnici, koji modernizacijom postaje program koji prati sve potrebe poduzetnika početnika, od obrtnih sredstava do investi-cijskih potreba. Izmjene ovog programa omogućene su uspješnim završetkom pregovora HAMAG INVEST-a s Europskim investicijskim fondom koji će za svako iz-dano jamstvo početnicima dati svoje kontra jamstvo u iznosu od 50% jamstva. Poduzetnici će u okviru ovog programa biti u mogućnosti dobiti 80%-tna jamstva u maksimalnom iznosu od 10 milijuna kuna, uz zadužni-cu kao jedini instrument osiguranja.

Do sada su, prema podatcima HAMAG-a, u ukupnom broju dodijeljenih jamstava najzastupljenije proizvodne i prerađivačke djelatnosti, turizam te poljoprivreda, a prosječna kamata po kojoj su se poduzetnici zaduživali uz njihovo jamstvo iznosi 4%.Većina jamstava odobrena je za poduzetničke kredite realizirane u HBOR-u. Od ukupnog broja odobrenih jamstava najveći broj korisnika je iz Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske županije te Istarske županije.

Novosti u HBOR-u - mikrokrediti bez zaloga nekretnineKada je riječ o financiranju, kod početnika je situacija uvijek teža: nemaju bilancu poslovanja, kolaterali su često nedostatni, a nerijetko nemaju ni vlastitog počet-ničkog kapitala, što otežava pristup kreditima. Dodatno, kriza je učinila svoje pa je došlo do pojačanog opreza za ulaganja u bilo kakve nove pogone. Upravo stoga poje-dine banke nerijetko imaju posebne programe namije-njene početnicima u suradnji s HBOR-om. Iz HBOR-a ističu kako se od ukupno odobrenih kredita oko polovica iznosa, više od tri milijarde kuna, odnosi na male i srednje poduzetnike koji su se većinom od-lučivali za manje investicije. Navode i kako se najveći interes bilježi od strane mladih poduzetnika-početnika, žena poduzetnica te za zaštitu okoliša i turizam. Novost koju HBOR uvodi je CIP program Europskog in-vesticijskog fonda za osiguranje mikrokredita obrtnicima i malim poduzetnicima. Kod ovih kredita dijeli se rizik s poslovnim bankama u omjeru 70 posto HBOR - 30 posto banka. Instrumenti osiguranja su samo mjenice i zaduž-nice te poduzetnici neće morati založiti nekretnine.

Kako pokrenuti uspješan startup i privući investitore? Iako je tu često riječ o minimalnim početničkim sred-stvima, za poduzetnika-početnika koji tek kreće u po-duzetničke vode dobivanje izvora financiranja vrlo je teško. Općenito, što je poduzetnik manji, to u pravilu ima više problema pri dobivanju kredita od poslovnih banaka, a ako je uz to još i početnik, financiranje postaje nemoguća misija.Razloga za ‘opreznosti’ je mnogo, pa upravo stoga često prvi investitori budu tzv. FFF (friends, fools and family). Premda situacija u svijetu hrvatskog biznisa trenutno nije zavidna, prema mišljenju mnogih stručnjaka, za-pravo je dobro vrijeme za pokretanje posla. Većina po-slova može se započeti ulaganjem zanemarivog kapitala jer cijene pokretanja startupa nikada nisu bile manje, a ne smije se zanemariti ni prisutnost društvenih medi-ja, putem kojih se izvrsno može informirati korisnika o proizvodu.Premda u Hrvatskoj gospodarstvo nije u rastu, u svijetu su ipak mnogi ulagači spremni uložiti kapital u dobre ideje, a uzme li se u obzir i naše članstvo u Europskoj uniji, razne ideje doista mogu naići na plodno tlo, što može biti i pravi trenutak za pokretanje posla. Analiza podataka triju istraživačkih tvrtaka (Plunkett, Segawor-ks i IBISWorld) pokazala je kako je najbolje pokrenuti

Važnost klastera prepoznaje i aktualni Poduzetnički impuls

2014., koji pod jednom od ključnih mjera

podrazumijeva i Poduzetništvo klastera.


startup vezan uz posao e-commercea, IT savjetovanja, internetskog izdavaštva, mobilnih i društvenih igara, mobilnih aplikacija te, s druge strane, zaštite okoliša.

Organizirano tržište konzultantskih usluga - osigurana kvaliteta usluga poduzetnicimaMali poduzetnici najčešće nemaju sredstava za korište-nje usluga konzultanata koji bi im napravili, primjerice, poslovni plan, a koji će kasnije biti predstavljen kon-kretnoj banci. Najbolje rješenje je da im takve planove izrađuju specijalizirani konzultanti za početnike.Tako iz HOK-a ističu kako u okviru programa ‘Obrtnik i partner’ imaju ugovor s nekolicinom konzultanata koji pružaju obrtnicima usluge po povoljnijim cijenama, a tu u priču često ulazi i Hrvatska agencija za malo gospo-darstvo i investicije (HAMAG Invest), koja ima i nov-čana sredstva za konkretnu pomoć obrtnicima i ostalim ‘manjim’ poslovnim ljudima. U toj Agenciji pojašnjavaju da je poduzetnicima na ras-polaganju njihova mreža certificiranih konzultanata, od kojih su mnogi stručnjaci za izradu poslovnih planova i investicijskih projekata. -HAMAG Invest je poduzetnici-ma koji su koristili usluge naših certificiranih konzulta-nata sufinancirao troškove izrade ovih dokumenata. Cilj projekta ‘Mreža konzultanata’ je stvoriti organizirano tržište konzultantskih usluga i osigurati kvalitetu usluga poduzetnicima. Korisnici konzultantskih usluga su mali i srednji poduzetnici i to poduzetnici-početnici, do dvije godine poslovanja, ali i ostali - istaknuli su u HAMAG-u.

Malo poduzetništvo u najjačim ekonomijama EuropeMale i srednje kompanije okosnica su ekonomije Eu-ropske unije. Pa iako mali poduzetnici u svim državama imaju neke svoje zajedničke karakteristike, činjenica je kako su u najjačim i ekonomijama Unije trendovi ra-zvoja SME sektora često posve drugačiji. Sasvim logič-no, postotak poduzetnika koji su uopće osnovali svoje kompanije jer su na tržištu vidjeli svoju priliku, a ne iz nužde, viši je od zemalja EU.Također, samo malo i srednje poduzetništvo različito je zastupljeno u najvećim ekonomijama EU. Tako, primje-rice, u prvom gospodarstvu Europe, njemačkom, koje je bazirano na snažnim izvozno orijentiranim visokoteh-nološkim kompanijama, dominiraju velika poduzeća, pa je i doprinos SME-a njemačkoj ekonomiji manji od prosjeka EU. SME sektor Njemačke zapošljava 61 po-sto radne snage, dok je prosjek Unije 67 posto. S druge strane, Francuska temelji svoju ekonomiju na turizmu i poljoprivredi. Pa iako i oni bilježe manji broj SME-a od ostatka EU (62 posto) novi trendovi upućuju da će ovaj udio biti sve veći.U Velikoj Britaniji je otvaranje i gašenje kompanije jed-nostavno i jeftino. Britanci su maksimalno pojednosta-vili birokraciju, što ubrzava samo otvaranje i startanje kompanijama. Također, male i srednje kompanije jedno-stavnije dolaze do modela financiranja, poput venture kapitala i ostalih modela ulaganja.

Malo poduzetništvo

Što obuhvaća ekskluzivna kreditna ponuda Privredne banke Zagreb? Koje su prednosti ove ponude?Europska investicijska banka (EIB) i Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) razvojne su institucije Europske unije kojima je zadatak da pridonose uravnoteženom i nesmetanom razvoju zemalja članica. Dugogodišnja poslovna suradnja Privredne banka Zagreb d.d. s ovim institucijama potvrđena je ugovaranjem kreditnih lini-ja u sveukupnom iznosu od 50 milijuna eura, a krediti su namijenjeni malim i srednjim poduzetnicima te lo-kalnim i regionalnim samoupravama. Prihvatljivi su projekti s rokom provođenja do 5 godina iz područja industrije, uslužnih djelatnosti, turizma, zaštite okoli-ša, transporta, zdravstva i obrazovanja koji doprinose: efikasnosti poslovanja, unapređenju poslovnog procesa, unapređenju kvalitete proizvoda; izgradnji i adaptaciji proizvodnih i infrastrukturnih objekata; povećanju bro-ja zaposlenih; Sredstva iz ovih kreditnih linija dostupne su postojećim klijentima PBZ-a, ali i onima koji će to tek postati. Uz otvaranje poslovnog računa u Privrednoj banci Zagreb klijenti mogu ostvariti posebne pogodnosti i iskoristiti mogućnost uzimanja kredita s iznimno povoljnim ka-matama.

Tko se i s kojim investicijskim projektima može uklju-čiti u spomenute programe?Korisnici spomenutih programa mogu biti jedinice lo-kalne i regionalne samouprave, te mali i srednji podu-zetnici, sukladno definiciji Europske unije, što znači da osim što moraju biti registrirani i poslovati u Hrvatskoj u skladu s hrvatskim zakonodavstvom moraju ispu-njavati i sljedeće kriterije: trebaju imati manje od 250 djelatnika, promet manji od 50 milijuna eura te aktivu manju od 43 milijuna eura. Također, kako je cilj spo-menutih programa poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, velike tvrtke mogu imati najviše 25% udjela u vlasništvu.Ukupni troškovi pojedinog projekta koji se financira mogu biti do 5.000.000 eura za jedinice lokalne i regi-onalne samouprave, te u rasponu od 40.000 do 250.000 eura za male i srednje poduzetnike. Minimalni rok ot-plate kredita je 3 godine, a ovisno o projektu, moguće je: ugovoriti otplatu na rok do 7 godina te za projekte s područja infrastrukture ili zaštite okoliša na rok do 10 godina.

Ekskluzivne kreditne ponude Privredne banke ZagrebDugogodišnja poslovna suradnja Privredne banka Zagreb d.d. s Europskom investicijskom bankom i Razvojnom bankom Vijeća Europe potvrđena je ugovaranjem kreditnih linija u sveukupnom iznosu od 50 milijuna eura.

Malo poduzetništvo

Sredstva iz ovih kredit-nih linija dostupne su postojećim klijentima PBZ-a, ali i onima koji će to tek postati.

Svojim klijentima nudite i Program financiranja pro-jekata energetske učinkovitosti. Koje pogodnosti nudi ova kreditna linija?Program financiranje projekata energetske učinkovitosti strukturiran je u suradnji s Europskom investicijskom bankom. Osim povoljnih uvjeta financiranja, spomenuti program klijetima osiguravaju i poticaje - bespovratna novčana sredstva Europske unije te tehničku pomoći u vidu konzultanata koji klijentima besplatno pomažu u definiranju mjera kojima se ostvaruju energetske uštede i u tome se razlikuju od standardnih proizvoda Banke. Dodatno, da bi doista poticaje i dobili, klijenti svoje pro-jekte moraju provesti u skladu s prezentiranom te od EU/međunarodne razvojne banke odobrenom projek-tom idejom. Svako odstupanje od odobrene investicije povlači za sobom neisplatu poticaja. Kada govorimo o iznosu poticaja, moguće je dobiti od 7,5% do 15% iznosa odobrenog kredita, no važno je istaknuti da se taj iznos poticaja razlikuje od projekta do projekta jer ovisi o strukturi samog projekta, tj. broju i obujmu mjera kojima se ostvaruju energetske uštede. Iznosi kredita za pojedini projekt kreću se od 150.000 do 2.500.000 eura, a za upravitelje zgrada, za ostvarivanje energetskih ušteda u zgradarstvu, od 20.000 do 250.000 eura. Kredite je moguće koristiti uz zahtjev jednokrat-no ili sukcesivno, uz obvezno predočenje dokumentacije kojom se dokazuje namjensko korištenje sredstava. Rok otplate kredita je do 10 godina.

Andreja Turčin, direktorica u Sektoru financijskih

institucija i specijalnog financiranja


Investicijski vodič

nja projekata bilo koje vrste jest da se ono, prije sve-ga, zasniva na sposobnosti samog projekta da generira novčani tijek koji je najvećim dijelom dovoljan za ser-visiranje duga.

Ovisno o financijskom cilju koji se želi postići, odno-sno, koliko je novca potrebno za pokretanje projekta, ovisit će i izgledi za realizaciju projekta. Širok spek-tar modela financiranja uz različite rokove otplate ovisit će o namjeni investicija. Mogućnost ulaganja u osnovna sredstva kao što su kupnja, izgradnja, pro-širenje, modernizacija proizvodnih i uslužnih kapa-citeta ili pak ulaganje u razvoj turističke djelatnosti, samo su neke od investicija koje je moguće realizirati dugoročnim financiranjem.Mnoge institucije nude kreditne proizvode koji su svojim uvjetima prilagođeni različitim poslovnim potrebama; od prevladavanja kratkoročnih potreba za likvidnošću, nabave repromaterijala, financiranja proizvodnje i prodaje, nabave različitih vrsta opreme i transportnih sredstava, pa do najvećih investicijskih ulaganja s ciljem izgradnje novih kapaciteta ili prošire-nja i osuvremenjivanja postojećih.

Poticaji za investicijske projekte Unos nove opreme i suvremenih tehnologija, veća zaposlenost i izobrazba zaposlenika, razvoj proizvoda i usluga više dodane vrijednosti, povećanje poduzet-ničke konkurentnosti te ravnomjerni regionalni razvoj RH osnovni su ciljevi, tj. poduzetničke aktivnosti koje imaju dobre izglede dobiti poticaj.Kako ističu iz Ministarstva poduzetništva i obrta, kada govorimo o najnižem iznosu za poticaje, mikro podu-zetnik može aplicirati za poticaje kada je visina investi-cije u visini od minimalno 50.000 eura protuvrijednost u kunama. Nositelju poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza

Erste Plavi dobrovoljni mirovinski fond prati

vaš životni stil

Dobrim informiranjem i odabirom mirovinskog fonda na početku radnog vijeka mladi mogu utjecati na visinu vlastite mirovine u budućnosti, odnosno već danas mogu djelovati kako bi osigurali ugodniju budućnost.Izbor inovativnog, visoko profesionalnog, ali i proaktivnog mirovinskog fonda koji će pratiti njihov životni stil i omogućiti im da se ni u starijoj životnoj dobi ne moraju odricati svojih životnih navika, prvi je korak na putu do bezbrižne mirovine. Malim odvajanjem danas, na početku radnog vijeka, mogu si osigurati raniji odlazak u mi-rovinu ili višu mirovinu od one koju će dobiti iz obveznog mirovinskog osiguranja. Radi lakšeg razumijevanja uzmimo, na primjer, mlađu osobu koja ima 30 godina i 10 godina radnog staža. Ukoliko želi ranije otići u mirovinu (npr. sa 62 godine, jer po novom Zakonu morat će raditi do 67. godine), njezina mirovina iz obveznog osigu-ranja, prema današnjim parametrima, bit će otprilike 26% manja, a tu razliku može nadoknaditi tako da uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju. Prema simulaciji, to bi otprilike bilo oko 256 kuna mjesečno 30 godina. Osoba koja ima 50 godina i želi otići 5 godina ranije u mirovinu, morat će mjesečno uplaćivati 923 kune deset godi-na, da bi nadoknadila manju mirovinu iz obveznog osiguranja. Ako pet godina prije starosne mirovine bude zadovoljna poslom koji obavlja, može nastaviti raditi i tada će iznos na osobnom računu predstavljati dodatnu štednju koju može početi koristiti dok je još u radnom odnosu ili odlaskom u starosnu mirovinu.Izračun je napravljen prema osobi koja ima plaću oko prosjeka u RH (prosječna bruto plaća 7.990 kuna), koja je počela raditi s 20 godina života. Primjeri izračuna nisu napravljeni radi procjene i predviđanja određenog postotka budućeg prinosa miro-vinskih fondova. Navedeni iznosi su približna procjena ušteđenih sredstava i nisu obveza ili obećanje Društva da će ih ostvariti.

na dobit u razdoblju do pet godina od godine početka investicije, uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom, i to unu-tar razdoblja od godinu dana nakon početka investicije, navode iz Ministarstva.

Poticajne mjere uređene su Zakonom o poticanju


Dolaze li bolji dani za investicije?Iako ozbiljnih investicija zvučnog imena u Hrvatskoj nedostaje, čini se kako posljednjih godinu dana naznaka ulaska nekih od ulagača ima, osobito kada je riječ o interesu za ulaganjima u turističke objekte koji su u predstečajnoj nagodbi. S druge strane, pojedini neovisni stručnjaci upozoravaju kako nam prijeti investicijska euforija i smatraju kako su opasna ulaganja kakva zaziva trenutna Vlada.

Pripremila: Anita Zelić

Investicije u Hrvatskoj u ovoj godini trebale bi biti teš-ke oko 73 milijardu kuna, što je za gotovo 10 posto više u odnosu na prethodnu, optimistično je najavio potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Od tog iznosa, preko 7 milijardi kuna država planira uložiti u gos-podarstvo iz proračuna, dok će preko javnih poduzeća investirati još gotovo 14 milijardi kuna. Ipak, najveći doprinos rastu investicija trebao bi dati privatni sektor, od kojeg država očekuje da u sljedećoj godini investira 52 milijarde kuna. Istovremeno, neki stručnjaci upo-zoravaju na moguću investicijsku euforiju i opasnost ulaganja u nove kapacitete dok u Hrvatskoj postoji ve-lik broj neiskorištenih kapaciteta.

Bilo kako bilo, suština ekonomije jest proizvodnja roba i usluga, a kako bi do toga uopće došlo, stvara se potre-ba za investicijama.

Prepoznavanje ispravnih tržišnih signala - uvjet za kva-litetnu investicijsku odlukuDonošenje odluka o investicijama u svakom se poslov-nom sustavu smatra ključnim čimbenikom za njegovu dugoročnu uspješnost. Donesena odluka utječe na dje-lovanje kompanije, kao i na njezinu dugoročnu konku-rentnost. Kako bi i investitor donosio kvalitetne inve-

sticijske odluke, potrebno je prije svega donijeti odluku o vremenu i riziku investicije te identificirati kritične čimbenike koji utječu na očekivani profit i tijek novca pri primjeni investicijskih projekata. Kojim tržišnim signalima pri tome vjerovati i kakvu investicijsku od-luku donijeti, ovisit će o nizu elemenata.

Analizom osjetljivosti promjenom pojedinih parame-tara uglavnom se ispostavlja da su osnovni rizici pro-jekta prodajna cijena, opseg proizvodnje, materijalni troškovi i troškovi rada. U većim investicijskim pro-jektima veću pozornost potrebno je dati rizicima što ih donose priprema, realizacija i korištenje investicije.

Triple Helix princip - osnova povoljne investicijske klime Zbog sve složenijih odnosa u društvu i pojedinačnih interesa različitih društvenih skupina, izgradnja dje-lotvorne investicijske klime danas iziskuje uspostavu tzv. Triple Helix koncepta, odnosno suradnje između privatnog, javnog i akademskog sektora.Triple Helix koncept (trostruka spirala) povezuje tri glavna elementa: sveučilišta, državnu upravu i poslovni sektor u pravcu spiralnog djelovanja, što doprinosi povećanju inovacijskog kapaciteta cijelog društva. Uz ispunjenje svojih uobičajenih funkcija, svaki od institucionalnih elemenata preuzima ulo-gu te tako stvara sinergijski efekt. Ovaj način in-terdisciplinarnog stvaranja znanja potiče projekte koji uključuju suradnju u istraživanju i pokretanje poduzetničke aktivnosti.Dobar primjer Triple Helix principa jesu hrvatski klasteri konkurentnosti koji umrežavaju privatni sektor, državne institucije zadužene za kreiranje gospodarske politike te akademske i znanstveno istraživačke institucije.

Financiranje projekata - vodič kroz investicije Planiranje investicijskih projekata ima dvije osnovne faze: prvu, u kojoj se ideje pretvaraju u plan akcija s jasnim ciljevima i rokovima koji se moraju ostvariti, i drugu, kada za realizaciju treba potražiti financijska sredstva donatora. Bilo kako bilo, tko god da je radio na pripremi projekata, može potvrditi da je lakše pri-premiti projekt, nego osigurati sredstva za njegovo financiranje. Ono što je zajednička značajka financira-

Analizom osjetljivosti promjenom pojedinih parametara uglavnom

se ispostavlja da su osnovni rizici investicij-skog projekta prodajna cijena, opseg proizvod-nje, materijalni troškovi

i troškovi rada.

U otvorene investicijske fondove u Hrvatskoj ulaže 189.000 građana.



investicija i unapređenju investicijskog okruženja, a odnose se na projekte investiranja i jačanje konku-rentske sposobnosti u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, razvojno-inovacijskim aktivnostima, aktivnostima poslovne podrške i aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti.

Kvalitetno prepoznavanje investicije prikladne za pri-javu na EU natječaje - uvjet povećanja iskorištenosti dostupnih EU sredstava Otkako je postala punopravna članica Europske uni-je, Hrvatska ima pravo u punom opsegu participirati u životu njezinih institucija te konzumirati prava koja proizlaze iz članstva. Jedna od nama interesantnijih tema je i dostupnost određenih sredstava iz EU fon-dova. Na svakodnevnoj operativnoj razini radi se o mogućnosti zemalja članica da generiraju dovoljno projekata putem kojih će konzumirati sredstva koja su namijenjena postizanju tog cilja. Koja sredstva su nam dostupna i koje investicije imaju najveći potencijal biti realizirane, ovisi o nizu elemenata.

Prva komponenta pomoću koje se određuje apsor-pcijski kapacitet je makroekonomske naravi. Količina sredstava koja, u okviru strukturnih fondova, stoji na raspolaganju nekoj zemlji, određena je dijelom ma-kroekonomskog kapaciteta te zemlje. Procjenjuje se

da svaka zemlja može učinkovito upiti sredstva samo do određene razine svojeg BDP-a, odnosno cca 4 po-sto BDP-a određene zemlje. Apsorpcijski kapacitet za uspješno korištenje EU fondova u velikoj mjeri ovisi i o spremnost regionalnih i lokalnih jedinica da apli-ciraju i iskoriste sredstva na razvojno poticajan način.

Prepoznati investicije koje su prikladne za prijavu na EU natječaje od ključne je važnosti za bilo kakvu apsorpciju sredstava. Hrvatska ima na raspolaganju značajna sredstva za istraživanje i razvoj, energetiku, turizam, kulturu, ljudski kapital, zapošljavanje. Svi navedeni prioriteti značajni su čimbenici hrvatskoga gospodarstva, ali i prikladni za prijavu na EU natječaje. Inače, poljoprivredna i regionalna politika dva su naj-izdašnija područja javne politike EU-a koja se financi-raju iz sredstava EU.

Poslovne zone - idealne lokacije za ulaganje Poslovne zone ključni su element poduzetničke infra-strukture kojim država, regije i lokalne zajednice žele stvoriti povoljno okruženje za razvoj gospodarstva, stimulirajući na taj način domaću proizvodnju. One predstavljaju prostorno područje, podijeljeno i pripre-mljeno tako da ih istovremeno može koristiti više po-duzeća. Svojim ‘stanarima’ nude određene povlastice koje mogu biti iskazane kroz povoljnije najamnine, odloženo plaćanje, olakšice u poreznoj politici, lakši pristup venture-kapitalu, organizirani marketinški nastup, pomoć u izvozu i dr. Opremljene su energet-skom, komunalnom i prometnom infrastrukturom.

Tehnološki centri, tehnološki parkovi, poslovni inku-batori, centri za transfer znanja i tehnologija, zone specijalizirane za određene djelatnosti, čiste industrij-ske zone i poduzetničko-zanatske zone neke su od vr-sta poslovnih zona. Njihovim kreiranjem neposredno se postiže rast, razvoj i stvaranje novih poduzetnika, otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje mogućno-sti za direktna ulaganja i razvoj gospodarstva u cjelini.

Agencija za investicije i konkurentnost - centralno mje-sto za investitore Agencija za investicije i konkurentnost, koja je sa svojim operativnim radom započela u rujnu 2012., profilirala se u proteklom razdoblju kao centralno mjesto za investitore. Pružanje sve potrebne pomoći i asistencije stranim i domaćim investitorima, olak-šavanje realizacije samih investicija te omogućavanje da isti investicijski projekti ostvare svoj maksimalni poslovni potencijal u Republici Hrvatskoj, kao i ukla-njanje administrativnih barijera primarne su aktiv-nosti Agencije.

-Agencija je od prvog dana postala središnje mjesto za dobivanje informacija o mogućnostima ulaganja u Republiku Hrvatsku. Od samog početka našeg opera-

Dobar primjer Triple Helix principa jesu

hrvatski klasteri konku-rentnosti koji umre-

žavaju privatni sektor, državne i akademske

institucije.

Novi Zakon o dobrovoljnim mirovinskim

fondovima

U Narodnim novinama 12. veljače ove godine objavljen je novi Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, donesen na sjednici Sabora 31. siječnja. Ovim će se Zako-nom urediti poslovanje dobrovoljnih mirovinskih društava i fondova, koje je prvi put odvojeno od obveznih mirovinskih fondova.

Što se tiče osiguranika, štediša, novost je da ako je na osobnom računu člana fon-da po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine niža od 50.000,00 kuna, član fonda može se odlučiti na isplatu mirovine i direktno putem fonda, a do sada je jedina opcija bila da se novac prebaci u mirovinsko osiguravajuće društvo i ugo-vori mirovina. Iako se na ovaj način može vršiti samo privremena isplata mirovine, ona za štediše može značiti uštedu, jer ne podliježu plaćanju izlazne naknade. Ta se ušteda posebice odnosi na štediše koji na svom računu imaju manji iznos, jer i dalje vrijedi odredba da se iznos od maksimalno 10.000,00 kuna može izvršiti u obliku jednokratne isplate. Ako je iznos na računu štediše veći, jednokratna isplata određuje se u postotku visine iznosa na računu člana fonda (od najviše 30% iznosa, a može i u većem postotku, ali tada maksimalno do iznosa od 10.000,00 kuna), a preostali iznos u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate, na najmanje 5 godina.

Ovom Zakonu, koji osim navedenih donosi i niz drugih promjena koje se odnose na osiguranike, slijedit će dodatni pravilnici i pojašnjenja, pa se nadamo da će rezultirati većom osviještenosti o razlici između obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje te shvaćanju da bismo sami trebali utjecati na visinu vlastitih primanja u trećoj životnoj dobi.



i OTP euronovčani fond. OTP novčani fond deno-miniran je u HRK, dok je OTP euronovčani u EUR. Oba navedena fonda omogućuju očuvanje vrijednosti uloga i stabilan prinos na uložena sredstva, konzer-vativnu strategiju ulaganja te, u slučaju potrebe, brzo unovčenje udjela u fondovima. OTP euronovčani fond denominiran je u EUR, što daje mogućnost kratkoroč-ne štednje za one ulagače koji preferiraju ulaganje u eurima u odnosu na kunu - istaknuo je predsjednik Uprave OTP Investa, Darko Brborović.

Dugoročni portfelji (mirovinski fondovi, zaklade, osobna dugoročna štednja) u razvijenom svijetu imaju za osnovicu dionice, a prema mišljenju njihovih inve-sticijskih stručnjaka, alokacija u 7-8 različitih dionica dovoljna je za većinu disperzije.

Investicijski fondovi - dobar omjer rizika i potencijalne dobiti Ulaskom u Europsku uniju, cijelu fondovsku industri-ju zahvatio je val novih regulatornih zahtjeva uskla-đenih sa standardima Unije koji imaju rok za punu prilagodbu do 1. srpnja ove godine.

-Stanje u fondovskoj industriji je stabilno, prema za-dnjim podatcima HANFA-e za prosinac 2013., imovi-na u fondovima dosegla je razinu od nešto više od 13 milijardi kuna u odnosu na 13,5 milijardi u siječnju 2013. Prema podatcima HANFA-e i uvidom u analiti-ku samih fondova prema vrsti, na kraju 2013. prevla-davaju ulaganja u novčane fondove (9,8 milijardi), dok su ulaganja u dioničke fondove na razini 1,9 milijardi. Ulaganja u ostale vrste fondova, mješoviti i obveznički, i dalje su neznatni, čime se hrvatski ulagači razlikuju od ulagača u drugim zemljama EU. Treba također ista-knuti da u otvorene investicijske fondove u Hrvatskoj ulaže 189.000 građana (podatci: HANFA, 3 kvartal

2013.) - istaknuo je Brborović.OTP Invest upravlja s nekoliko fondova. OTP novčani i OTP euronovčani fondovi su izražene konzervativne strukture ulaganja i niske razine rizika. OTP uravno-teženi fond podrazumijeva dugoročniju strategiju te disperziju ukupno uloženih sredstava između dionica i obveznica kao instrumenata ulaganja. OTP indeksni usmjeren je ka ostvarivanju višeg prinosa na dulji rok uz diversifikaciju uloženih sredstava u okviru hrvat-skog dioničkog tržišta, pretežito u dionice koje se nala-ze u sastavu CROBEX indeksa Zagrebačke burze, dok je OTP Meridian 20 dionički fond usmjeren ka dugo-ročnijoj strategiji ulaganja na regionalnim dioničkim tržištima, denominiran u eurima.

-Postoji i mogućnost prebacivanja sredstava iz jednog pojedinog fonda u drugi, bez naknade troška, ali to pr-venstveno ovisi o vrsti fonda te duljini ulaganja u fond od strane u dioničara - navodi dalje Brborović.OTP Invest upravlja ukupnom imovinom od 560 mi-lijuna kuna.

Alternativna ulaganja - Bitcoin novacInternet je omogućio pojavu virtualnih valuta koje olakšavaju trgovinu i plaćanje usluga. Jedna od naj-češće spominjanih je digitalna valuta Bitcoin. Ovaj pojam pojavio se 2008. godine, a porijeklo naziva vir-tualnog novca potječe iz engleskog jezika bit - jedinica informacije, i coin - novčić, valuta.

Bitcoin valuta, čija je vrijednost 800 dolara, nema real-no pokriće i u osnovi je nesigurna investicija. Njemač-ko Ministarstvo financija odredilo je kako je Bitcoin obračunska jedinica, što znači da ga se može koristiti za ‘stvaranje novca’. Prihvatili su ga kao ‘privatni no-vac’, pa planiraju uvesti porez na kapitalnu dobit na transakcije obavljene u toj virtualnoj valuti.

Prema mišljenju inve-sticijskih stručnjaka, alokacija u 7-8 različitih dionica dovoljna je za većinu disperzije.


tivnog djelovanja dolaze nam investitori koji su već započeli svoje ulaganje u Hrvatsku i trebaju pomoć oko ubrzanja realizacije svojih investicija, kao i poten-cijalni investitori koji uz Hrvatsku razmatraju i ulaga-nje u druge zemlje. Aktivnosti vezane uz promicanje Republike Hrvatske kao poželjne investicijske destina-cije temeljimo na jasnom i ciljanom kontaktu s tvrtka-ma/investitorima te pripremu i organizaciju seminara, konferencija i predstavljanja mogućnosti investiranja u Republiku Hrvatsku - rekao je Damir Novinić, rav-natelj Agencije za investicije i konkurentnost.

Domaće tvrtke na meti kapitala iz mirovinskih fondovaI dok je ovih dana aktualizirano pitanje sudbine uplata u drugi mirovinski stup, neko vrijeme se po medijima uvelike raspravljalo tko bi sve mogao biti na meti ka-pitala iz mirovinskih fondova. A upravo su ‘mirovin-ci’ financijska snaga koja se ne može ignorirati i koju bi, prema mišljenju mnogih stručnjaka, trebalo bolje iskoristiti u kreiranju ekonomske politike i aktiviranju domaćeg tržišta kapitala.

Imovina obveznih mirovinskih fondova pred kraj je prošle godine iznosila preko 50 milijardi kuna, od čega je samo cca 7,5 milijardi kuna bilo plasirano u korpo-rativne obveznice i dionice domaćih tvrtaka.

Od većeg ulaganja u domaće gospodarstvo mirovinske fondove, prije svega, priječi zakonsko rješenje po ko-jem mogu imati maksimalno 10 posto udjela u nekoj tvrtki, ali i nedostatak jakih poduzeća s dugoročnim potencijalom. Očekivanja su da bi se taj propis vjero-jatno trebao mijenjati tako da će se limit dignuti na udio od 20 posto. Time će se otvoriti prostor snažnije potpore mirovinskih fondova u smislu ulijevanja svje-žeg novca u odabrane kompanije. Prema posljednjim informacijama, mirovinci bi se trenutno odlučili ku-piti više od deset posto jedino u Podravki, Končaru ili Ericsson Nikoli Tesli.

Diversifikacija portfelja - scenarij za sigurno investiranje Diversifikacija portfelja, o bilo kojoj investiciji da je ri-ječ, oduvijek je bila dobar scenarij za sigurno investira-nje, tj. smanjenje rizika. Svaka investicijska vrsta, bilo da je riječ o novcu, obveznicama, dionicama ili nekret-ninama, ima svoj profil očekivanog povrata i rizičnosti. Pri tome je osnovno načelo: što veći rizik, to veći i oče-kivani prinos; odnosno obratno, što je veći očekivani prinos, to treba pristati na veći rizik.

S obzirom na tešku ekonomsku situaciju i nesigur-na tržišta, sve je više onih ulagača čija je tolerancija prema riziku općenito niža i koji žele potražiti ‘si-gurnu luku’.

-U situaciji kada većina ulagača daje prednost sigur-nosti i manjem riziku, preporučujemo OTP novčani

Novo putovanje carskom željeznicom

Gradovi Našice i Slatina te Szentlörinc partneri su u projektu IPA prekogranične su-radnje ‘Od carske željeznice do održivog razvoja turizma na području Szentlörinc-Slatina-Našice’. Projekt će trajati do kraja svibnja ove godine, a sastoji se od niza kulturno-turističkih aktivnosti koje se odvijaju na zajedničkom dravskom području, kroz razdoblje od veljače 2013. do svibnja 2014. godine. Nositelj projekta je Grad Sla-tina, a partneri su grad Szentlörinc (Republika Mađarska), Zavičajni muzej Slatina, Grad Našice, Zaklada Brantner Könc, Zavičajni muzej Našice i Turistička zajednica Grada Slatine.

Kroz niz aktivnosti, stanovnici Dravske regije podsjetit će se na zajedničke povijesne činjenice - tj. na željezničku prugu koja je od 1895. do 1914. godine premostila rijeku Dravu, svakodnevno povezivala ova tri grada, omogućila živu komunikaciju njihovih stanovnika i doprinijela zajedničkom ubrzanom gospodarskom razvoju regije.

Sredstvima Europske unije u vrijednosti od oko 380.000 eura financirat će se nabava odora za gradske glazbe u Slatini i Našicama, odore mažoretkinja u Našicama, noš-nje i glazbeni instrumenti za Kulturno-umjetničko društvo u Našicama, a nabavit će se i suvremena oprema za Zavičajni muzej Našice i Zavičajni muzej Slatina. Osim toga, uredit će se prostor i restaurirati vrijedne umjetnine u Muzeju Brantner-Könc u Szentlörincu i Našicama. U Slatini će se urediti i opremiti muzejska knjižnica i prostor za smještaj Zbirke Milke Kelemena u Slatini. Značajne turističke aktivnosti odvijat će se i prigodom glavnih gradskih svečanosti u ova tri grada (Dan grada, Dani Slavonske šume u Našicama, Dani Milka Kelemena u Slatini i dr.).

U Slatini je 30. kolovoza 2013. godine organiziran povijesni doček željeznice na sla-tinskom kolodvoru - kao prva kostimirana manifestacija do sada organizirana u ovom gradu, a slična će se manifestacija održati u mjesecu svibnju u Szentlörincu. Zahva-ljujući sredstvima Europske unije, sva će tri grada objaviti svoje turističke vodiče i za-jedničku turističku kartu regije. Film o projektu, kao i trojezična brošura, ostat će na-kon završetka projekta kao trajno sjećanje na zajednički realizirane aktivnosti i otvoriti dalje mogućnosti kulturno-turističke suradnje ova tri prijateljska grada.

…gdje rijeke spajaju...

The project is co-financed by the European Union through the Hungary- Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme


Novi zakoni i novi projekti za ekološku osviještenost

Briga o ekologiji i zaštiti okoliša sve je izraženija, kako kod pojedinaca u vlastitom domu, tako i kod poslovnih subjekata. Potpora brizi o okolišu i energetskoj učinkovitosti omogućena je kroz niz progra-ma koje predstavljamo u tekstu.

Potpora brizi o okolišu i poticanju energetske učinkovitosti provodi se kroz fondove i programe EU. Trenutno je tvrtkama i institucijama Republike Hr-vatske dostupno nekoliko EU programa i instrumenata za poticanje energetske učinkovitosti: IEE The Intelligent Energy Europe - programi koji pomažu stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu za oblikovanje i implementaciju politike razvoja, pripremajući teren za ulaganja, izgradnju kapaciteta i vještina te informiranje,• ELENA – European Local Energy Assistance – finan-

cijski instrument u smislu darovnica ili grantova lokalnim i regionalnim javnim vlastima za razvoj, strukturiranje i pokretanje investicija u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije,

• MLEI PDA Mobilising Local Energy Investments – usmjeren na manje projekte, a podupire razvoj samostalnih ili zajedničkih projekata za lokalne i regionalne javne vlasti koji surađuju s finan-cijskim institucijama i fond managerima na mobi-lizaciji sredstava za pokretanje investicija u projekte održive energije,

• EEEF European Energy Efficiency Fund - finan-cira investicije i projekte u području energetske učinkovitosti (70%), obnovljivih izvora energije (20%) i čistog gradskog prijevoza (10%) putem ino-vativnih instrumenata.

Za financiranje projekata za razvoj europskih regi-ja, osobito za male i srednje poduzetnike, osim ovih glavnih instrumenata kohezijske politike Europske unije (strukturni fondovi i Kohezijski fond), Europska unija uvela je i tzv. inicijative JASPERS, JASMINE, JEREMIE i JESSICA, koje se još nazivaju i J inicija-tive, sama država članica bira hoće li i koju će od J-inicijativa.

Povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim

kućama Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tijekom 2014. godine planira s 97 milijuna kuna su-financirati projekte energetske učinkovitosti u zgra-darstvu, a dio tog novca moći će dobiti i građani koji će se posredstvom jedinica lokalne samouprave ili upravitelja zgrada moći kandidirati za natječaje Fon-da. Sredstva će se davati za obnovu fasada, toplinsku izolaciju, termoizolaciju krova, zamjenu stare stola-rije, za izgradnju sustava za korištenje izvora energije. Fond je tijekom 2013. godine sufinancirao 141 projekt povećanja energetske učinkovitosti u stambenim i ne-stambenim zgradama ukupne vrijednosti 377 milijuna kuna.

Prvim danom ove godine na snagu je stupio i novi Zakon o gradnji, prema kojemu se kažnjavaju svi koji

Pripremila: Jasmina Fijačko

Energija i zaštita okoliša

Gradovi i općine imaju obvezu svojim građanima omogućiti odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike i tekstila te glomaznog komunalnog otpada, kao i osigurati reciklažna dvorišta na svom području.


Otvaranje tržišta električne energije, rušenje cijena struje? Liberalizacijom tržišta električne energije potrošači su dobili mogućnost odabira (jeftinijeg) opskrbljivača distributera. To je u samo nekoliko mjeseci napravilo više od 20 tisuća kućanstava. Iako se liberalizacijom tržišta električne energije u Hrvatskoj najavljivalo da će cijene struje pasti (što je u prvom razdoblju privlačenja kupaca većinom i bio slučaj), a kvaliteta usluge porasti, glavni igrači na tržištu na Energy Market Forumu 2013. izrazili su mišljenje da bi cijene električne energije u narednom razdoblju mogle i porasti, iako bi u naredne tri godine cijene trebale ostati na istim razinama.

prodaju nekretninu bez energetskog certifikata.

Najznačajnije odredbe novog Zakona o održivom

gospodarenju otpadom Novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, u dijelu koji uređuje gospodarenje komunalnim otpa-dom, predviđa odvajanje otpada na mjestu nastanka, što će omogućiti smanjenje količina odloženog otpada na odlagališta, ali i iskorištavanje korisnih dijelova ili vrsta otpada kao sirovine, naglašavaju iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Gradovi i općine imaju obve-zu svojim građanima omogućiti odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike i tekstila te glomaznog komunalnog otpada, kao i osigurati reciklažna dvorišta na svom području. Javna usluga prikupljanja komunal-nog otpada obračunavat će se po masi predanog otpada ili volumenu spremnika. Glomazni otpad, koji je do sada predstavljao opasnost za ljude i okoliš i koji se nekontrolirano izbacivao na ulicu, od sada će se priku-pljati putem spremnika, predavanjem u reciklažno dvorište, te će postojati mogućnost odvoza na poziv. Na taj način osigurat će se sigurno prikupljanje takvog otpada i izdvajanje korisnih sirovina.

Projekti upravljanja vodama i gospodarenja otpadom Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode navode da su trenutno u tijeku dva EU projekta u sektoru gospoda-renja otpadom: izgradnja Županijskih centara za go-spodarenje otpadom Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji i Kaštijun u Istarskoj županiji. Oba projekta obuhvaćaju izgradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, odlagališnih ploha, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, reciklažnog dvorišta, sustava za sakupljanje procjedne vode te druge prateće infrastrukture. Uz izgradnju centara za gospodarenje otpadom paralelno se radi na sanaciji postojećih odlagališta, što čini osnovu za uspostavljanje funkcio-nalnog sustava gospodarenja otpadom.

U sektoru vodnoga gospodarstva trenutno se provodi 7 projekata ukupne vrijednosti 231,6 milijuna eura. Radi se o izgradnji vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje u Slavonskom Brodu, unaprjeđenju vodo-

opskrbnog i kanalizacijskog sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za grad Knin, projektu vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za grad Drniš, pro-gramu pročišćavanja otpadnih voda grada Siska, sustavu prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda grada Poreča, projektu Poboljšanja vodne infra-strukture u Osijeku te projektu tehničke pomoći koji je namijenjen pripremi 16 projekata sufinanciranih sredstvima strukturnih fondova EU, navode iz Mini-starstva.

Društveno odgovorno poslovanje i zeleni uredi Koncept Zelenog ureda počeo se provoditi u sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE projekt), unutar Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), još 2010. godine, navode iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Aktivnosti Zelenog ureda bile su usmjerene na podizanje svijesti o potrošnji energije uz ostvarivanje ušteda na razini do 10%. Za postizanje cilja bila je nužna edukacija zaposlenika javnog sektora, kao i osiguranje voditelja Zelenog ureda, zbog praćenja i motiviranja zaposleni-ka u smjeru energetski učinkovitog ponašanja u ure-dima. U sklopu EE projekta, motivacijsku radionicu Zeleni ured prošlo je oko 14.000 zaposlenika gradova, županija, ministarstava i ostalih tijela državne uprave svih razina, uključujući i predsjednika Josipovića, kao pet-tisućitog polaznika radionice.

Kako je Zeleni ured koncept koji se može usvajati i unapređivati godinama, idealan je kao aktivnost Pro-grama društvene odgovornosti poduzeća iz područja okoliša, budući da je po načinu provedbe vrlo sličan metodologiji primjene aktivnosti DOP programa. Naime, DOP program podrazumijeva planiranje DOP aktivnosti, provedbu, prikupljanje podataka, izvještavanje, unapređenje aktivnosti i ponovno plani-ranje, itd., za što su aktivnosti Zelenog ureda idealne.

CORINA baza podataka o pokrovu zemljištaCORINE Land Cover (CLC) je program temeljen na fotointerpretaciji i kartografskom prikazu satelitskih snimaka koji osigurava sustav praćenja pokrova i promjena u pokrovu zemljišta kroz 44 klase pokro-va prema jedinstvenoj metodologiji na razini EU. CLC daje uvid u stvarno stanje pokrova zemljišta te omogućava praćenje izgrađenosti površina kao i tip pokrova (šumske, poljoprivredne, močvarne te vode-ne površine). Preklapanjem slojeva za pojedine godine prate se i promjene u pokrovu zemljišta.

Ovi podatci neophodni su za praćenje utjecaja loka-cije na ekosustave, potencijalnu eroziju i oštećenje tla, utvrđivanje kritičnih točaka promjena, te kao podloge za modeliranje onečišćenja zraka, ponora stakleničkih plinova i sl. Tako se može vidjeti koliko se promijenio

Zeleni ured koncept je koji se može usvajati i

unapređivati godinama, idealan je kao aktivnost

Programa društvene odgovornosti poduzeća

iz područja okoliša.

Energija i zaštita okoliša


troagregata, što pokriva 8% potražnje za električnom energijom, te još 4.188 MW u ostatku Europe. EWEA (Europsko udruženje za energiju vjetra) procijenilo je da ulazak RH u Europsku uniju predstavlja dobre uvjete za tržište energije vjetra, no unatoč dobrim uvjetima predviđaju određene prepreke koje bi mogle usporiti rast energije vjetra, a ponajviše se odnose na administraciju.Interes za solarnim elektranama i u Hrvatskoj je sve veći, u 2012. godini kvota za integrirane solarne elektrane bila je 10 MW, u 2013. godini 15 MW, a za 2014. godinu predviđena je kvota od 12 MW i to 5MW za integrirane sunčane elektrane, 2 MW za integrirane sunčane elektrane koje su na objektima u vlasništvu države i lokalne uprave i 5 MW za neintegrirane sunčane elektrane.

Siemens je tvrtka koja razvija mnoga rješenja veza-na uz čistu energiju. Kako bi se osigurale dovoljne količine čiste i održive energije, vrlo je važno konti-nuirano raditi na optimizaciji energetskog miksa. To uključuje i stalno povećanje udjela obnovljivih izvora energije poput energije vjetra - jedne od glavnih točaka Siemensovog istraživanja i razvoja danas. Pučinske vjetroelektrane su posebno obećavajuće, a upravo je Siemens vodeći na tom području, navodi Iva Katavić iz Siemensa d.d. -Nastavljamo razvijati tehnologiju za elektrane na plimu i oseku. U budućnosti, novi mo-del će davati veće performanse uz niže troškove zbog optimizacije u proizvodnji. Također nudimo proizvode, rješenja i usluge u izgradnji malih hidroelektrana, kao i modernizaciji postojećih. Paralelno, aktivno radimo na razvoju visoko učinkovitih parnih turbina za veli-ke koncentrirajuće solarne elektrane (CSP) - navodi Katavić.

Potencijal plina iz škriljevcaOvo fosilno gorivo nalazi se u prirodnim pukotinama pod zemljom. Metoda za njegovo sigurno vađenje do-nedavno nije postojala, a to se sada čini hidrauličkim frakturiranjem, procesom razbijanja slojeva škriljevca tekućinama s kemijskim aditivima pod visokim pri-tiskom, čime se oslobađaju rezerve plina, što može biti opasno za okoliš. Budući da postoji opasnost za okoliš, EK planira predstaviti nove europske propise ili smjer-nice kako bi se minimizirali rizici za okoliš i ljudsko zdravlje. Neki stručnjaci smatraju da plin iz škriljevca nema dugoročnu perspektivu, dok u SAD-u čini 16% američke proizvodnje plina.

ElektromobilnostVodeću ulogu u elektromobilnosti danas ima tvrt-ka Siemens, koja, kombinirajući svoja dugogodišnja iskustva iz područja energetike, mobilnosti i IT, razvi-ja i proizvodi inovativne vlakove za kraće i duže re-lacije te razvija komponente za pogone i vozila. To uključuje električne motore, komponente kao što su

ekonomična i fleksibilna LED (Light Emitting Diode) svjetla za električna vozila, kao i jedinice za punjenje i sveobuhvatan softverski portfelj. Siemens i dalje po-dupire masovnu proizvodnju baterija visokih perfor-mansi s efikasnim rješenjima za automatizaciju, čiji je cilj znatno smanjenje proizvodnih troškova za ključne komponente, litij-ionske baterije, koje će također bit-no smanjiti cijenu električnih vozila. Električna vozila, osim što manje zagađuju okoliš, mogu biti integrirani u inteligentnu elektroenergetsku mrežu, tzv. pamet-ne mreže. Unutar pametnih mreža, električna vozila nisu samo potrošači. U razdobljima kada obnovljivi izvori proizvode velike količine električne energije - kao u razdobljima jakih vjetrova ili intenzivnog sunca – električna vozila također postaju pokretne je-dinice za pohranu energije. Kasnije, u vrijeme vršnih opterećenja, električna vozila mogu davati električnu energiju natrag u mrežu. Zajedno s obnovljivim izvo-rima energije, proizvodi i rješenja vezana uz elektro-mobilnost razvijaju svoj puni potencijal za zaštitu okoliša.

Interes za solarnim elektranama u Hr-vatskoj sve je veći, u 2014. godini predviđena kvota za integrirane solarne elektrane iznosit će 12 MW.

pokrov zemljišta od 1980. pa sve do referentne 2012. godine (neke od najvidljivijih promjena su npr. svaka-ko apartmanizacija dijela obalnog područja, izgradnja podsljemenske zone u Zagrebu, veliki požar na Braču, autocesta Zagreb – Split, Riječka zaobilaznica). Neki od trenutnih korisnika baze su: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Državni zavod za zaštitu prirode, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske šume, navode iz Agencije za zaštitu okoliša.

Zaštićena područja Hrvatske - potencijal za daljnji

razvoj turizma Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj postoji 9 kate-gorija zaštićenih područja koji se dijele na zaštićena područja od državnog značaja koji obuhvaćaju strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park pri-rode te na zaštićena područja od lokalnog značaja, a to su regionalni park, spomenik prirode, značajni kra-jobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Zaštićena područja predstavljaju značajan potencijal za razvoj turizma. I dok su nacionalni parkovi u najvećoj mjeri prepoznati kao turistička odredišta, ostale kate-gorije tek se populariziraju. Naglaskom na ekologiji, zaštiti prirode i edukaciji te povezivanjem s lokalnom zajednicom i promocijom ovih vrijednosti mogao bi se stvoriti autentičan turistički proizvod.

Proizvodnja energije iz biomase Proizvodnja energije iz biomase može imati najveći

utjecaj na zapošljavanje i pokretanje gospodarskih aktivnosti, što je velika prednost u odnosu na fosil-na goriva i ostale obnovljive izvore energije. Bioma-sa je organski materijal s energetskom vrijednošću podložan pretvorbi u gorivo ili direktno u topli-nu. Čine ju različiti proizvodi biljnog i životinjskog svijeta, poput grančica, kore drveta, piljevina, slama, životinjski izmet, kore jabuka i sl.

Novi projektiU 2014. AZO će dovršiti jedan od najvažnijih nacio-nalnih dokumenata u zaštiti okoliša, Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012., koje obuhvaća analizu podataka i informacija te procjene stanja okoliša. Za razliku od prethodnog Izvješća (2005.-2008.), a u skladu s aktualnim eu-ropskim trendovima, uvodi se i poglavlje ‘Integralne procjene okoliša’, odnosno analiza stanja po temama kao što su: Zelena ekonomija, Održiva potrošnja i proizvodnja, Učinkovito korištenje resursa te Usluge ekosustava. Izvješće u konačnici usvajaju Vlada i Sa-bor Republike Hrvatske.

U tijeku je unos podataka za 2013. godinu o ispuštanjima u zrak, vode i tlo te količinama otpa-da u jednu od ključnih baza informacijskog sustava zaštite okoliša Države - Registar onečišćavanja okoliša (ROO). Agencija osigurava rad Registra te stručnu i tehničku podršku putem Help deska za 4.800 operatera (s oko 14.000 organizacijskih jedinica). Već godinu dana Hrvatska je preko AZO uključena u Europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama pu-tem Registra Europske unije. Trgovanje je jedan od mehanizama za smanjenje emisija stakleničkih plinova u borbi protiv klimatskih promjena. Kao administra-tor, AZO obavlja poslove otvaranja i vođenja računa, daje stručno mišljenje na Planove praćenja emisija stakleničkih plinova operatera te provjerava izvješća o ostvarenim emisijama. Agencija održava i vodi i niz drugih informatičkih re-gistara te baza pa je trenutno aktivno više od 40 baza s pripadajućim aplikacijama za unos, pregled i obradu po-dataka. Podatci prikupljeni u Informacijski sustav zaštite okoliša vidljivi su putem preglednika na www.azo.hr.

Podatci prikupljeni informacijskim sustavom zaštite okoliša služe i kao temelj za izradu izvješća prema nacionalnim i međunarodnim obvezama. Agenci-ja u prosjeku izrađuje 30 izvješća godišnje za koje je nadležna, a pored toga izrađuje i niz priručnika i napu-taka za osiguranje kvalitete podataka, ali i publikacije za širu javnost kojima se promovira zaštita okoliša.

Čista energija - energija vjetra, sunca...Energija vjetra pruža velike potencijale, relativno je jeftina i pruža mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. U EU je trenutno instalirano 117.289 MW vje-

Slobodno formiranje cijena goriva Dugo najavljivano slobodno formiranje cijene goriva na snazi će biti tek nakon usva-janja novog zakona o tržištu nafte i naftnih derivata. Usvajanjem zakona formiranje cijena će biti slobodno, kao na tržištima većine zemalja unutar EU, čime bi trebala zavladati zdrava konkurencija na tržištu.

Energija i zaštita okoliša Energija i zaštita okoliša

Već godinu dana Hr-vatska je preko AZO

uključena u Europski sustav trgovanja

emisijskim jedinica-ma putem Registra

Europske unije.


Poslovne informacije

Dio svakog standardnog ugovora prilikom ulaska u rad-ni odnos jest klauzula kojom se regulira odnos prema poslovnim informacijama. Neovisno o vrsti posla, nije-dan od zaposlenika ne smije u tijeku radnog odnosa, ali niti određeno vrijeme nakon prestanka radnog odnosa, otkrivati informacije koje se tiču njegova posla i tvrtke u kojoj radi. Teško je u brojkama procijeniti kolika je toč-no financijska vrijednost poslovnih informacija tvrtke jer se ne radi o mjerljivim podatcima, međutim, ako vri-jedna informacija dospije u ruke konkurencije, to može značiti velike financijske gubitke za tvrtku, a u nekim situacijama čak i potpuni krah.

Softversko upravljanje podatcima S obzirom na velike količine podataka kojima se sva-kodnevno raspolaže u gotovo svim modernim djelatno-stima te zahvaljujući brzim tehnološkim promjenama,

softversko upravljanje podatcima pokazalo se kao neza-obilazno rješenje koje značajno olakšava posao.

U najširem smislu gledano, velikim količinama podataka koji su organizirani u skupove podataka ili baze najčešće se upravlja pomoću DBMS-a (Database Management System). Radi se o nizu specijaliziranih aplikacija koje u suradnji s korisnikom, drugim aplikacijama, ali i samom vlastitom bazom, dohvaćaju i analiziraju podatke.

DBMS omogućava definiranje i stvaranje baze, postav-ljanje zahtjeva, nadopunu i administraciju baza podata-ka. Najpoznatiji DBMS softveri su MYSQL, Microsoft SQL Server, PostgreeSQL, Oracle, dBase itd. Baza poda-taka općenito nije kompatibilna s drugim DBMS softve-rima, ali različiti DBMS softveri mogu međusobno sura-đivati uz upotrebu standarda, poput npr. SQL-a, kako bi

Kvalitetna manipulacija podatcima - garancija uspješnog poslovanjaO kvaliteti manipulacije podatcima danas ovisi preživljavanje poslovanja. Brojni softverski alati iz nezamislivo velikih količina podataka izlučuju upravo one koje korisnik traži. No, i dalje je na čovjeku da dobivene podatke ispravno protumači.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Sam softver nije dovoljan da bi se povećala prodaja, nego je potrebno imati i kvalitetne analitičare koji će razumjeti podatke, modele i informacije, te kanal komunikacije prema korisniku kojim će se prodaja realizirati.

Manageri trebaju podatke iz kontrolinga, a nemaju vremena sami do njih dolaziti. To, uostalom, nije njihov zadatak, a nisu za to ni educirani. Kontroleri jesu. Upravljanje je vrlo složen proces, kontroling također, a oba procesa funkcioniraju u sinergiji.

Kontroling današnjice promatra upravljanje kroz prizmu triju nerazdvojivih čimbenika: jasne strategije, plana dugoročne održivosti i procjene rizika. Rast, razvoj i dobit tri su uvjeta koja moraju funkcionirati u sinergiji jer, ukoliko u dužem razdoblju bilo koji po- sustane, poduzeće gubi snagu. Samo kratkoročno smije se odreći dobiti u cilju rasta, rasta u cilju razvoja, ili razvoja u cilju maksimiziranja dobiti. No, dugoročno stvari mogu funkcionirati samo u savršenom balansu. Upravo za to zadužen je – kontroling. Njegov je pogled okrenut budućnosti, odnosno ranim upozorenjima, njegova je uloga pro-aktivna i zadatak mu je da potiče na promjene. Svaki manager treba biti sam svoj kontroler, a kontroling je funkcija koja mu omogućava transparentne informacije i ekonomske savjete. Kontroling sudjeluje zajedno s managementom u izgradnji ciljeva koji moraju biti jasno definirani kako bi se managerske odluke mogle usmjeravati prema postizanju tih ciljeva. Zaokupljenost kontrolinga budućnošću omogućava lakše suočavanje sa stvarnošću, odnosno odstupanji-ma od zacrtanog. Kontroling istražuje dostižu li se zacrtani ciljevi, propituje razloge koji su doveli do odstupanja i vraća na pravi put. Ukoliko put nije pra-vi – potiče na preispitivanje strategije. Bit je u brzini i agilnosti koja je u vremenima turbulentnih promjena i velike volatilnosti neophodna. Manageri trebaju podatke iz kontrolinga, a nemaju

vremena sami do njih dolaziti. To, uostalom, nije njihov zadatak, a nisu za to ni educirani. Kontroleri jesu. Upravljanje je vrlo složen proces, kontroling također, a oba procesa funkcioniraju u sinergiji. Rezultati koji se vide na vrhu postižu se promjenama ‘odozdo’ – u operativi. Zbog toga je važno pronijeti duh kontrolinga kroz cijelo poduzeće. On u praksi ne smije ostati vezan samo uz management, već ekonomska logika racional- nosti treba biti prisutna u svakom procesu, na svakom radnom mjestu. Kontroleri djeluju kao ekonomska savjest. No, jedna stvar ne smije se ispustiti iz vida - kontroleri trebaju podržavati managere i na osobnoj razini te uvažavati činjenicu da svaki manager ima različite vještine, kara- kterne osobine, sklonosti i iskustva. Suvremena poslovna praksa u razvijenim zemljama Europe (posebno Njemačke, Švicarske, Austrije) kontrolingu daje vrlo značajnu ulogu, a kontrolera postavlja na poziciju poslovnog partnera managementu. Oni zajedno dijele odgovornost – manageri za donesene odluke, a kontroleri za transparentnost informacija na temelju kojih su odluke donesene. Manageri i kontroleri zajedno postavljaju ciljeve poduzeća, pri čemu kontroleri imaju vrlo aktivnu ulogu jer iz svoje pozici-je imaju najbolji panoramski pogled u sve segmente poslovanja. Nitko u poduzeću nema priliku vidjeti ‘ve-liku sliku’ tako dobro i to svakako treba iskoristiti. Prijenos informacija na sve managerske razine nije ni- malo rutinski posao. Nije dovoljno managere jednostavno opskrbiti informacijama. Informacije se moraju dobro razumjeti – od kuda dolaze i što nam govore, te kako ih ispravno koristiti. Poduzeće treba razviti kvalitetan odnos prema kontrolingu kao ‘jedinom iz- voru istine’, čime se bitno unaprjeđuje cijeli komuni-kacijski sustav – zna se tko je odgovoran za kvalitetu informacija, a tko za kvalitetu odluka. Kontroling je u suvremenom poslovanju neizostavna karika od definiranja procesa do objavljivanja rezultata, od koordiniranja sustavom planiranja do kritične rasprave o rezultatima. Kontroleri su zaduženi da pra-te poduzeće kao cjelinu usmjereno prema budućnosti, kao poslovni partneri managerima na svim hije-rarhijskim razinama. Moderni kontroling neizostavna je karika svakog poduzeća koje želi rasti, razvijati se i dugoročno opstati.

Kontroling istražuje dostižu li se zacrtani ciljevi, propituje raz-

loge koji su doveli do odstupanja i vraća na

pravi put.

Piše: mr.sc. Jasmina Očko, konzultant za kontroling, KONTROLING KOGNOSKO d.o.o.

Kontroling - neizostavni partner managementa

Management


omogućili da jedna aplikacija radi s više baza podataka. Softverska rješenja s posebnom namjenom su, primje-rice, CMS (Content Management System) i CRM (Cu-stomer Relationship Management). I dok CMS služi za upravljanje sadržajem te podrazumijeva aplikacije poput ColdFusion, Kentico, SharePoint, Joomle, Wordpressa, MagmaCMS-a i sl., pod pojmom CRM misli se na su-stave za upravljanje klijentima koji stvaraju poveznicu između prodaje, marketinga, podrške kupcima i tehničke podrške.

Prednosti i mane CRM-a u poslovanjuPrednosti korištenja sustava poput CRM-a u poslova-nju su doista velike u smislu značajne uštede vremena jer se na jednom mjestu mogu naći sve informacije o svakom klijentu, kao npr. kada je klijent kontaktiran, kakve su mu navike, je li s njim sklopljen posao, ako jest, kojeg ranga, je li klijent dobio poslovni poklon za Novu godinu itd. Iz podataka pomoću kojih radi CRM, moguće je doni-jeti odluke vezano uz prodaju i marketing na temelju valjanih i preciznih informacija pa je za očekivati da će i proces odlučivanja biti olakšan, a time i odluka ispravna. Zahvaljujući CRM-u, pojednostavljuje se i upravljanje projektima jer postoje zadani koraci u sva-kom projektu pa je tako i komunikacija u timu olak-šana jer se unaprijed zna točno što treba napraviti i izbjegavaju se hijerarhijske napetosti.

Međutim, upotreba CRM-a ili bilo kojeg drugog slič-nog sustava može imati i svoje negativne strane. Važ-no je uvijek imati na umu da je softver dobrodošla pomoć u ljudskom radu, a ne obrnuto. CRM ne može prepoznati ima li neki klijent potencijala da iz katego-rije B (manja potrošnja) prijeđe u kategoriju A (veća potrošnja). Također, ako je sve unaprijed zadano, može se umanjiti kreativnost zaposlenika, to nije poželjno jer se ideje koje zaposlenici mogu osmisliti često poka-žu neprocjenjivima.

Pregled kvalitetnih i pristupačnih online CRM rješenjaDo kvalitetnih online CRM rješenja nije tako teško doći. Postoji cijeli niz besplatnih softvera koji su u potpuno-sti opremljeni osnovnim operacijama koje se očekuju od CRM-a, poput praćenja prodaje, pregleda poslovanja, pregleda usluga klijentima, komunikacije s klijentima, praćenja suradnje, organizacije i efikasnosti. Istovremeno, većina dostupnih CRM rješenja je kompatibilna s Google aplikacijama i gmailom, Outlookom i Officeom, Android i iOS aplikacijama, contact management i task manage-ment aplikacijama, raznim vrstama izvještaja i sl. Jedno od najpouzdanijih CRM rješenja, koje nije be-splatno, ali radi s gotovo svim navedenim aplikacijama, jest Microsoftov CRM. Među poznatijim CRM rješenji-ma su i Bitrix24, Intrix, Capsule CRM, OnePage CRM, a postoji i ponuda na hrvatskom jeziku poput eKomuni-kacija CRM-a ili Vtiger CRM.

Do povećanja prodaje zahvaljujući preciznim i jasnim podatcima Jedan od najvažnijih poticaja za uvođenje CRM-a u po-slovanje je povećanje prodaje. Vrlo je izgledno da će se to doista i dogoditi jer su podatci dobro organizirani i daju jasnu sliku o klijentu. Zahvaljujući unesenim po-datcima, moguće je dobiti različite izvještaje pa i gra-fičke prikaze koji će biti od velike pomoći prodavaču da donese ispravnu odluku kako će dalje nastupiti prema klijentu. Osim takvih izvještaja, CRM je u mogućnosti pokazati i status plaćanja, koliko se puta klijenta kon-taktiralo, je li npr. putem newslettera obaviješten o no-vitetima, kada je zadnji put održan sastanak s klijentom ili kada mu je upućen telefonski poziv, pa i upozoriti na dnevnoj bazi koje bi klijente bilo poželjno kontaktirati jer je prošao određeni vremenski rok od zadnjeg kon-takta. Sve navedeno dobrodošla je pomoć u prodaji, i ako se podatci redovito unose, sigurno će polučiti dobre rezultate.

O ovoj smo temi razgovarali s predsjednikom Uprave Poslovne inteligencije, tvrtke s bogatim iskustvom na području poslovnog softvera, Draženom Oreščaninom. Prodaja se može povećati kroz upravljanje odnosa s kupcem, razumijevanje njegovog ponašanja i kreiranje prilagođenih ponuda za pojedinog kupca bazirano na analitičkim i prediktivnim modelima koji koriste pri-kupljene podatke o kupcu iz raznih raspoloživih izvora, objasnio je. Naravno, sam softver nije dovoljan, nego je potrebno imati i kvalitetne analitičare koji će razumje-ti podatke, modele i informacije, te kanal komunikacije prema korisniku kojim će se prodaja realizirati. Dobar primjer je maloprodaja, gdje je moguće za svakog poje-dinačnog kupca u supermarketu, bazirano na njegovim prethodnim kupnjama koje su vezane za njegovu karti-cu lojalnosti, pripremiti kupone s popustima za proizvo-de koji su njemu važni i zanimljivi.

Zaštita podatakaNeovisno radi li se o privatnim ili javnim podatcima (Vladinim dokumentima, bankovnim podatcima, do-kumentima državnih tijela...), vrlo je važno osigurati njihovu zaštitu. Radi se o procesu kojim se podatke čuva od oštećenja prilikom prijenosa (slanja mailom ili fizičkog prijenosa putem USB-a, CD-a, hard-diska...) ili fizičkog kvara računala, odnosno o kontroli pristupa podatcima na računalu, u smislu osiguranja od neovla-štenog pristupa s računala na kojem se podatci nalaze ili nekog drugog računala ili osiguranju od napada virusa. Najčešći oblici zaštite su backup, enkripcija, maskiranje i brisanje. Backup bi trebao raditi i sam korisnik, ali u većim sustavima, uglavnom se rade sigurnosne kopije u okviru mreže računala u točno određenim vremen-skim intervalima. Enkripcijom se podatke štiti različi-tim šiframa, bilo da se radi o podatcima na računalu ili o podatcima koji se razmjenjuju putem mreže ili putem maila. Pod maskiranjem podataka misli se na prikrivanje


Prosječan hard-disk je početkom 90-ih godina

prošlog stoljeća imao oko 100 MB, a danas

ima 1 TB ili preko milijun megabajta.


podataka na način da se samo posebnim softverom može pročitati sve što određeni dokument sadrži, primjerice, .jpg može sadržavati tekst ili neki drugi sadržaj, ali ga se bez dodatnog softvera ne može vidjeti. I na kraju, kao još jedan oblik zaštite podataka, valja na umu imati i nji-hovo brisanje, primjerice, nakon što se računalo presta-ne upotrebljavati ili ako se radi o tajnim podatcima koji nikako ne smiju biti otkriveni, još je drastičnija mjera fizičko uništavanje medija na kojem se čuvaju.

Povjerljivost poslovnih informacija i poslovna tajnaPodatci ili informacije su nematerijalno bogatstvo i štiti ih se ne samo u slučajevima kada se pohranjuju na ra-čunalima, nego i od ljudske zloupotrebe. Kako smo već ranije spomenuli, zaposlenik ne smije odavati poslovne informacije poslodavca za vrijeme radnog odnosa i, ovi-sno o ugovoru o radnom odnosu, još određeno vrijeme po prestanku radnog odnosa. Pojedini ugovori o radnom odnosu reguliraju i što su to povjerljivi podatci za tvrtku, ali i što je poslovna tajna te koje su posljedice u slučaju njezina otkrivanja. Poslovnu tajnu najčešće znaju samo određeni pojedinci i ako se o njoj uopće smije razgovarati, postoji točno određeni krug ljudi koji imaju pravo pristupa toj informaciji. Po-slovnom tajnom proglasiti se mogu oni podatci čije bi otkrivanje imalo iznimno štetne posljedice za tvrtku.

Backup podataka - pravilo modernog poslovanja Kao što smo već ranije napomenuli, backup podataka jedan je od načina njihove zaštite. Do prije koju godi-nu, velike količine podataka čuvale su se na serverima u vlasništvu korisnika. Tu tehnologiju danas zamjenjuju cloud ili oblak ‘skladišta’ podataka. I dalje se radi o ser-verima koji negdje fizički postoje, međutim, korisnik ih ne mora sam posjedovati, nego plaća uslugu pohrane svojih podataka. Prema riječima Oreščanina, s razvojem usluga i rješenja u oblaku, najjednostavnije i najpouzdanije je koristiti takva rješenja gdje ponuđač usluge osigurava infra-strukturu za backup i garantira dostupnost i performan-se. Ako se koriste vlastita rješenja na vlastitoj lokaciji, u velikim tvrtkama je standardno postupanje prema me-đunarodnim standardima informacijske sigurnosti, kao što je ISO 27001, odnosno prema standardima upravlja-nja IT uslugama kao što je ITIL.

Poštivanje tih standarda znači osiguravanje primjerene infrastrukture za backup i plana kontinuiteta poslovanja u slučaju katastrofe, što najčešće podrazumijeva alter-nativnu lokaciju za rezervni podatkovni centar koji pre-uzima funkciju u takvom slučaju.

Kada govorimo o velikim količinama podataka, važno je spomenuti pojam Big Data. Radi se o terminu koji se koristi zadnjih nekoliko godina za područje koje se bavi analizom raznovrsnih (strukturiranih i nestrukturira-nih) podataka koji nastaju velikom brzinom i u velikim

količinama, objasnio je Dražen Oreščanin. Big Data rje-šenja su informatička rješenja koja iz takvih podataka mogu agregirati korisne informacije koje pomažu kod donošenja poslovnih odluka i omogućuju korisniku kreiranje nove vrijednosti.

Takva rješenja iskoristiva su u raznim područjima gos-podarskih aktivnosti. U svim područjima koja se bave aktivnostima prema krajnjem kupcu, što primarno uključuje maloprodaju, telekomunikacije i bankarstvo, bilo da se radi o maloprodaji na fizičkoj lokaciji ili pu-tem Interneta, Big Data rješenja mogu se iskoristiti za kreiranje pouzdanog profila kupca koji će omogućiti bolju i kvalitetniju komunikaciju i kreiranje prilagođe-nih ponuda. Geolokacijski podatci mogu se iskoristiti za nadzor, kontrolu i planiranje prometa. Razni senzor-ski podatci i mjerenja mogu se koristiti u medicinskim istraživanjima. Praktički u svakom području ljudskih aktivnosti mogu se pronaći načini da se takvi podatci iskoriste, u zaključku kaže Oreščanin.

Business Intelligence - alat za optimalnu iskorištenost pohranjenih podatakaPod pojmom Business Intelligence misli se na skup metodologija i softverskih alata kojima se omogućuje korištenje podataka iz različitih skladišta podataka i nji-hovo pretvaranje u informacije iskoristive za donošenje poslovnih odluka.

-Analitika, uključujući i BI alate, bitno je područje za naše korisnike, pa tako i za IBM. Nekoć je ključni termin bio BI, a već neko vrijeme u IBM-u je to Po-slovna analitika, što obuhvaća BI, ali i Performance Management, Scorecarding, Profitabilnost i sl. Fokus Performance Managementa je osigurati managerima i djelatnicima u Prodaji, Marketingu, Financijama i HR-u podršku kako bi znali pratiti učinkovitost inicijativa, ak-tivnosti odjela i pojedinaca te što mogu bolje napraviti. Scorecarding nije novi termin, no primjećujemo sve kritičniju ulogu postavljanja sustava s ključnim metri-kama koji pokrivaju ne samo management, nego i veći broj djelatnika njihovih timova - kaže Vedran Travica, Performance Management Sales, South East Europe, IBM Croatia, te dodaje kako je profitabilnost kontinu-irano interesantna tema, a aktualno pitanje jest imaju li ključne osobe unutar organizacija jednostavan i točan pogled na profitabilnost, bez obzira na složenost poslo-vanja ili IT sustava koji podržavaju poslovanje. -IBM je kvalitetan sugovornik u ovim temama s kori-snicima i partnerima jer imamo stručni tim koji može lokalizirati znanja i iskustva stečena na drugim tržišti-ma. Konkretni aktualni primjeri toga uključuju Social, Mobile i Cloud: mnogi se pitaju kako iskoristiti ove tehnološke mogućnosti za svoje poslovanje, a IBM već ima iskustva. Na taj način nastojimo doprinijeti kon-kurentnoj prednosti organizacija s kojima surađujemo - zaključuje Travica.


Softver je dobrodošla pomoć u ljudskom radu,

a ne obrnuto.

Koja je uloga tvrtke Bisnode Hrvatska na hrvatskom tržištu poslovanja digitalnim informacijama?Danas smo preplavljeni nepreglednom količinom poda-taka uslijed kojih moramo razabrati informacije nužne za donošenje ispravnih odluka. Zato našim klijentima pomažemo odabrati informacije koje su im doista po-trebne, koje daju konkretne odgovore na njihova pita-nja i omogućuju nove spoznaje. Trenutno se u našem portfelju nalazi gotovo 300 milijuna zapisa vezanih uz poslovne subjekte, više od milijun poveznica između pravnih i fizičkih osoba, 250.000 dnevnih provjera te više od 9.000 dnevnih izmjena. Cilj je samo jedan - na-šim klijentima ponuditi potpune, provjerene i kvalitetne informacije koje će im pomoći u dnevnom poslovanju, ali i donošenju strateških odluka.

Koliko je važna kvalitetna poslovna informacija?Poslovne su informacije nezamjenjiva supstanca poslo-vanja. One su ključ poslovanja svih tvrtaka, neovisno o djelatnosti. Primjerice, prema istraživanjima, samo u Hrvatskoj gotovo 40% informacija u brojnim raču-novodstvenim bazama netočno je i nepotpuno, odno-sno svaka četvrta faktura krivo je poslana. Mnoge baze tvrtaka u Hrvatskoj imaju tisuće netočnih podataka jer iste nisu aktualizirane. Ukratko – nepouzdane su, a ti su podatci neupotrebljivi. Naše rješenje je Data Cleansing - usluga ažuriranja, nadopune i čišćenja klijentove po-datkovne baze. Godišnji trošak aktivnosti temeljenih na netočnim i neažuriranim bazama često prelazi i neko-liko desetaka tisuća kuna, te se benefiti korištenja naše usluge Data Cleansing osjete odmah.

Možete li pojasniti što su točno poslovne informacije?Potrebno je vrlo jasno postaviti razliku između poslov-nih podataka te poslovnih informacija. Naime, danas podatke, neovisno o vrsti, više nije teško nabaviti. Inter-net omogućuje prikupljanje značajne količine podataka u vrlo kratkom roku, međutim, osim upitne vjerodo-stojnosti, isključivo na temelju tih podataka poslovno odlučivanje nije moguće - u njih se ne možemo, ali ni ne smijemo pouzdati.

Pravovremeno posjedovanje kvalitetnih poslovnih in-formacija ima višestruke prednosti. Koje biste izdvojili kao najbitnije?Važnost određene poslovne informacije prvenstveno

Klijentima nudimo potpune i provjerene informacije za donošenje strateških odlukaBisnode Hrvatska dio je međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu. Bisnode je na europskom tržištu prisutan 25 godina i okuplja više od 3000 stručnjaka iz 18 europskih zemalja. Njihov su posao poslovne informacije.


Godišnji trošak aktivnosti temelje-nih na netočnim i neažuriranim bazama često prelazi i nekoliko desetaka tisuća kuna, te se benefiti korištenja naše usluge Data Cle-ansing osjete odmah.

ovisi o potrebama klijenta. Za razvoj i širenje poslovanja klijentu nudimo brojne informacije vezane uz njegove potencijalne nove klijente i kupce, informacije o tržiš-nim segmentima koji su ‘slobodni’, mogućnostima ši-renja tržišta, plasmana roba i usluga i sl. Zahvaljujući velikom portfelju informacija kojima Bisnode raspolaže, u mogućnosti smo detaljno targetirati potencijalne kup-ce određenog proizvoda ili usluge. Na taj način klijentu osiguravamo usmjerenu marketinšku aktivnost i mo-gućnost da se ostvari kvalitetan povrat uloženih sred-stava. Onima koji žele više pažnje posvetiti optimizaciji trenutnog poslovanja, nudimo spektar informacija ve-zanih uz kvalitetu njihovih dobavljača ili kupaca, izlože-nosti portfelja riziku nenaplate i sl. Sve su to segmenti koji za cilj imaju povećanje stupnja sigurnosti naplate, ali i kvalitetnijeg uređenja, kako rabatne politike, tako i odnosa s određenim partnerima. Primjerice, kvalitetna analiza određenog partnera i njegovog načina poslo-vanja može rezultirati izmjenama rabatne politike ili rokova plaćanja, koji se nisu mijenjali duže vremensko razdoblje, iako su za to stečeni svi uvjeti.

Benjamin Cerovac, MBA, direktor Bisnode Hrvatska

4948 BIZdirekt � veljača 2014. www.mirakul.hr48 BIZdirekt � veljača 2014.

Mobilno poslovanje

Jeste li spremni za mobilne kupce Mobilno kupovanje uskoro će se raširiti još većom brzinom. Analitičari eMarketera ocje-njuju kako će ove godine broj pametnih telefona u svijetu dostići brojku od 1.75 milijardi, a i tržište tableta raste sve većom brzinom. Prošle je godine broj mobilnih uređaja preskočio ukupan broj stolnih i laptop računala. Svi ti podatci i više su nego jasan signal kako tvrtke svoje poslovanje pod hitno trebaju prilagoditi novim uvjetima.

Pripremio: Ante Vekić

Otkad su telefoni prestali biti samo telefoni, rast poten-cijala tržišta mobilnih komunikacija i mogućnosti koje te komunikacije pružaju postale su varijable koje si mali i srednji poduzetnici više ne mogu dopustiti ignorirati. Mobilni telefoni su danas uređaji s kojih provjeravamo elektronsku poštu, surfamo Internetom, pronalazimo lokacije na kartama, slušamo glazbu, gledamo video, ša-ljemo instant poruke, i da, ponekad i telefoniramo. Mo-bitele koristimo sve više i pri kupovini. U svom godiš-njem izvješću o pretragama, Google ističe kako je 94% korisnika pametnih telefona pretraživalo informacije o lokalnim poduzećima. Ono što marketinški stručnjaci uočavaju kao trend jest pojava mobilnog procesa kupnje u pet koraka: 1. Interes: ‘Mogao bih večeras pojesti pizzu za večeru.’2. Istraživanje: ‘Koja je najbolje ocijenjena pizzeria u

blizini?’3. Akcija: ‘Nazvat ću i rezervirati mjesto, te na karti pro-

naći lokaciju.’4. Prodaja: ‘Slavonska pizza je odlična.’5. Dijeljenje na društvenim mrežama: ‘Uslikat ću ovo

mjesto, ljudi moraju znati da se ovdje dobro jede.’

Mobilno kupovanje uskoro će se raširiti još većom br-zinom. Analitičari eMarketera ocjenjuju kako će ove godine broj pametnih telefona u svijetu dostići brojku od 1.75 milijardi, a i tržište tableta raste sve većom br-zinom. Prošle je godine broj mobilnih uređaja preskočio ukupan broj stolnih i laptop računala. Svi ti podatci i više su nego jasan signal kako tvrtke svoje poslovanje pod hitno trebaju prilagoditi novim uvjetima.

Vodič: kako poslovati mobilnoNekoliko je ključnih detalja o kojima je potrebno voditi računa kako bi prelazak na ‘mobilni mod’ poslovanja bio što bezbolniji.1. Istražite svoje kupce

Prije kretanja u akciju dobro je preispitati svoje sna-ge i slabosti, te potrebe i navike kupaca svojih pro-izvoda i/ili usluga. Koliko su oni sami zapravo mo-bilni? Pitajte ih. Koliko često koriste mobilni uređaj za pristup vašoj web stranici? Koje uređaje koriste? Kakvo im je korisničko iskustvo? Što smatraju kori-snim, a što im nedostaje? Brze odgovore na pitanja o ponašanju vaših kupaca možete dobiti i kroz Google Analytics.

2. Uskladite dobivene informacije s poslovnim ciljevimaPitanje na koje morate donijeti odgovor jest: ‘Hoću li prodavati online?’. Nakon toga trebate znati da su tri ključne informacije, kojima korisnik treba biti u mo-gućnosti jednostavno pristupiti s mobitela, vaša loka-cija, radno vrijeme i kontakt informacije. E-trgovina nije za svaku tvrtku, ali ako vam je osnovna djelat-nost prodaja, trebate osigurati investiciju koja će vam omogućiti da otvorite vrata vaše digitalne prodavao-nice. I da to odradite na visokoj razini.

3. Budite dobri s velikim igračimaPrije nego što se bacite u proizvodnju vlastitog web sjedišta, možete početi raditi na stvaranju kredibili-teta, komunikaciji s korisnicima i prezentaciji putem postojećih društvenih mreža na kojima se vaši kupci

Brze odgovore na pitanja o ponašanju

vaših kupaca možete dobiti i kroz Google

Analytics.

tan tekst na malim ekranima. Zato izbjegavajte velike količine teksta, a ukoliko je moguće, na malim ekra-nima povećajte veličinu tekstualnih elemenata.

3. Ne vodite računa u koje vrijeme objavljujete promo sadržaje: ako želite da vas nitko ne pročita, objavljujte u ponoć ili u subotu. Ako ipak želite da ljudi vide što im šaljete, zapamtite ovo: korištenje mobilnih uređaja je na vrhuncu od 10:00 do 12:00 sati, te opet od 16:00 do 18:00.

4. Zanemarite demografske pokazatelje: segmentacija po demografskim pokazateljima pokazala se najučinkovi-tijom metodom ciljanja mobilnih korisnika. Saznajte što više podataka o svojim kupcima kako bi mogli pri-lagoditi sadržaje.

5. Usredotočite se na samo jednu platformu: ako vi ima-te iPhone, ne znači da ga imaju i svi drugi. Trenutno je situacija ovakva: iOS se nalazi na 58% uređaja, An-droid na 25%, dok je Windows na oko 1%. Zato je potrebno optimizirati kampanju za svaku platformu.

6. Sakrijte poziv na akciju: čak 61% kupaca brzo će na-pustiti stranicu, ukoliko odmah ne vide na njoj ono što traže. Zato je vaš poziv na akciju važno staviti na dohvat oka (i ruke), kako ne bi bilo potrebno puno li-stanja da bi se došlo do njega.

7. Otežajte kupnju: previše klikova, previše tipkanja, loše pregledavanje proizvoda… Postoji li bolji način da kupca odvratite od kupnje? Čak 7 od 10 mobilnih ko-risnika prije će kupiti proizvod sa stranice prilagođene pregledu na mobilnom uređaju.

Više od promidžbe: društveni mediji za male i srednje poduzetnikeJedno od ulaganja koje se malim i srednjim poduzetnici-ma može vrlo brzo vratiti jest posvećivanje više pažnje (a po želji i novca) društvenim mrežama – mjestu gdje preko noći mali biznisi mogu postati veliki, a veliki vrlo mali. A ono što je najvažnije: ne postoje neki tajni triko-vi. Ne dajte se zavarati brzim tečajevima, velikim struč-njacima i čarobnim metodama koje će vam omogućiti ‘dominaciju na društvenim mrežama’ ili nešto slično. Najbolji recept za male poduzetnike jest – krenite u ak-ciju sami.U savršenom svijetu kao malo poduzeće bili biste pri-sutni i kupcima odgovarali putem svih društvenih mre-ža. Ali svijet nije savršen, pa treba krenuti od nečega, a kako je trenutno Facebook najmasovnija mreža, čini se kao dobar izbor ukoliko ciljate potrošače. Ako su vam cilj tvrtke, LinkedIn bi mogao biti razumna odluka. Twitter može poslužiti kod oba ciljana segmenta, a Google+ i Pinterest također imaju svojih prednosti. Nakon odabi-ra platforme, odaberite vrijeme (najbolje ujutro) u koje ćete pregledavati svoj kanal. Za to možete odvojiti 10, 15, 30 minuta, ili samo 5. Ali što god odlučite, važno je da se toga držite – svaki dan. Na društvenim mrežama objavljujte zanimljive sadržaje, komunicirajte s kupci-ma, potencijalnim kupcima i ustrajte u tome. Mjerite podatke i pokazatelje i po potrebi prilagođavajte pristup.

Mobilno poslovanje

već nalaze: Google, Facebook, Twitter… 4. Odaberite i implementirajte mobilnu strategiju

Što se troškova tiče, baš kao i sa svim drugim stva-rima u životu i u ovoj priči, otkrit ćete da ima puno ‘zavisi’ i ‘koliko para, toliko muzike’. Primjerice, ako vam web stranica nije ključna za osnovnu djelatnost, možda ne morate ulagati previše u njenu mobilnu verziju. Velike rezolucije današnjih pametnih telefo-na, phableta i tableta možete iskoristiti da jasno ista-knete kontakt informacije, a korisnici će jednostav-nim pinch pokretom prstiju vrlo lako doći do njih. Jednostavnu web stranicu možete postaviti i sami, uz malo učenja o WordPress sustavu i njegovim tema-ma, a možete investirati od 20.000 kuna pa naviše za profesionalna rješenja… Neke od tema za razmišlja-nje o mobilnoj budućnost vaše tvrtke su:

- Izrada mobilne verzije stranice: korisnici koji stranicu promatraju sa stolnog računala (ili laptopa) vide punu verziju stranica, a kôd u stranici detektira uređaj s ko-jeg kupac pristupa i ukoliko primijeti da kupac stra-nicu učitava s mobilnog uređaja, automatski učitava prilagođenu verziju. Mobilna verzija mora biti lišena suvišnih podataka, mogućnosti i svega onoga što od-vraća pažnju, a treba sadržavati samo ono zbog čega korisnik učitava vašu stranicu.

- Responzivni dizajn: riječ je o pristupu koji prilikom izrade stranice vodi računa o brojnim uređajima pu-tem kojih će se pristupati stranici i automatski prila-gođava stranicu kako bi pružio najugodnije iskustvo korištenja. Svi elementi razmještaju se kako bi se jed-nako dobro hijerarhijski posložili i na velikom moni-toru i na malom pametnom telefonu.

- Izradite aplikaciju: mobilna aplikacija može ponudi-ti neometanu povezanost korisnika i vašeg branda – ukoliko je dobro izvedena. Međutim, malo je onih koji poslovnim ciljevima mogu opravdati trošak izrade mobilne aplikacije.

7 načina za vođenje neuspješne mobilne marketinške kampanjeSve nabrojano ne zvuči previše komplicirano, a za vje-štije poduzetnike ne mora biti ni pretjerano skupo. Me-đutim, ako se neke od predloženih stvari pokušavaju na silu progurati, rezultati mogu postati kontraproduktiv-ni. Sljedećih sedam pogrešaka upozorit će vas na ono što trebate pokušati izbjeći prilikom djelovanja u ‘mo-bilnom smjeru’.1. Odgađanje kreiranja integrirane mobilne strategije:

ako šaljete e-mail poruke prilagođene zaslonima mo-bilnih uređaja, ali vaša web stranica ima samo desktop verziju, vrlo je mala vjerojatnost da ćete kampanju završiti uspjehom. Čak 4 od 5 mobilnih korisnika otići će na drugu stranicu, ako ona koju promatraju nije prilagođena prikazu na mobitelima.

2. Ignorirajte veličinu sadržaja: kontaktne leće u SAD-u nosi 7 od 10 odraslih ljudi. Ako ste i sami među tom populacijom, onda ćete shvatiti kako je teško čitati si-

Tri ključne informacije kojima korisnik treba biti u mogućnosti jednostavno pristupiti s mobitela jesu vaša lokacija, radno vrijeme i kontakt informacije.


Čarobnih alata nema, a marketing nikad nije bio lagan.

Poslovne aplikacije: prilika za mobilne operatere?A u nastupu na društvenim mrežama specijalizirane aplikacije mogu biti od velike koristi. Ne samo na druš-tvenim mrežama, nego i u svakom drugom segmentu poslovanja. Kako se predviđa da će broj prodanih mobil-nih uređaja ove godine premašiti broj ljudi na svijetu, iz-vjesno je da će u budućnosti njihova prodaja početi opa-dati, jer ih neće imati više tko kupovati u tolikom broju. U takvom okruženju, tržišni potencijal će se preseliti u aplikacije i usluge namijenjene onim segmentima koji ih mogu platiti, a to su mala i srednja poduzeća koja će se okretati mobilnom ekosustavu. Svojim rješenjima sada tu dominiraju Google, Microsoft, Dropbox i Sa-lesforce, ali veliku priliku za ulazak na lukrativno tr-žište vide i mobilni operateri koji uslijed pada prihoda traže nove mogućnosti rasta. Jer mobilno okruženje je za njih ipak domaći teren, a softverske kompanije samo gostujući igrači. Analogiju vide u medijskom tržištu gdje su klasični mediji (TV, novine, industrija zabave) ustuknuli pred internetskim divovima (Apple, Google, Facebook…) i odbijajući se promijeniti dopustili da im ostanu tek mrvice tržišta na kojem su se nekada obilato gostili. Mobilni opera-teri shvaćaju da se svijet mijenja i da se moraju odma-knuti od prodajnih strategija na koje su računali tije-kom protekle dekade. Ne mogu se više koncentrirati samo na privlačenje korisnika i prodaju uređaja, nego moraju razmisliti kako stvoriti rješenja za poslovne korisnike koja će im pomoći da postanu produktivniji, učinkovitiji i uspješniji.

CES 2014: dominacija malih hardverskih startupa i no-sive tehnologijeOsim aplikacija, u mobilno poslovanje mogu vas lansi-rati i uređaji koji olakšavaju i ubrzavaju poslovanje, ali čine rad manje napornim i ugodnijim. Najnapredniji od takvih uređaja mogli su se vidjeti proteklog mjese-ca na sajmu potrošačke elektronike CES – Consumer Electronics Showu, tradicionalno održanom u Las Ve-gasu. Novi trendovi poput crowdfundinga gurnuli su velike igrače u stranu, a pod svjetla reflektora stupili su mali hardverski startupi koji su se natjecali tko će izbaciti inovativniji komad elektronike. I dok laptopi postaju sve lakši, tanji i sa sve jačom ba-terijom (što je zasad jedini smjer u kojem se kreću), najveći trend ovogodišnjeg CES-a jest nosiva tehnolo-gija, odnosno gadgeti koje će korisnici nositi na sebi. Naočale Google Glass već se dugo vremena spremaju i u prvoj polovini godine napokon bi se mogle naći u prodaji. Tu su zatim satovi, doduše, ne baš tako upečat-ljivo, stupili na potrošačku scenu. Sada je došao red i na ostalo... Ako ćemo suditi po CES-u, najveći ovogodiš-nji tehnološki trendovi bit će oni veličinom najmanji. Toliko mali da ih se može staviti na prst, omotati oko zapešća ili nositi na uhu ili licu.

Najinovatijivniji pametni telefoni 2013.I dok ostaje vidjeti koje su to tehnologije koje će punim plućima obilježiti 2014., tržište pametnih telefona već je u prošloj godini doživjelo da neke, do prije nekoliko go-dina samo u SF filmovima zamislive mogućnosti, posta-nu dio naše svakodnevice. Tako je novi iPhone 5s donio otključavanje otiskom prsta, a Sony Experia Z obećala je izdržati višeminutno uranjanje pod vodu. Samsung je svoj model Galaxy S4 nakrcao silnim mogućnostima, a kao najinovativnije ističu se opcije kamere te sposobnost zaslona da se ne gasi ukoliko ga promatrate očima. Ve-liki ekrani postali su dio uobičajene ‘opreme’, ali LG G2 mnogima je zapeo za oko zahvaljujući svom 5.2“ zaslo-nu s tankim rubom koji djeluje kao da lebdi u rukama. A najveći iskorak napravio je HTC One, koji je pokazao kako Android telefoni ne moraju biti samo bezlični ko-mad plastike, nego se mogu pohvaliti odličnim dizajnom i lijepim metalnim kućištem.

Najbolji laptopi za poslovne korisnikeŠto danas laptop čini uređajem za poslovne korisnike? Iako se sa svakim izbačenim modelom linija koja ga ra-zlikuje od ‘običnog’ laptopa sve više stanjuje, a tvrtke bi uvijek radije kupile hrpu jeftinijih modela nego dale puno novca za jedan ‘enterprise’ model, još uvijek je po-trebno za poslovne zadatke odabrati stroj koji će ponu-diti dovoljnu razinu sigurnosti, računalne snage, izdržlji-vost, ali i lakoću. S tim na umu, za vas smo odabrali pet modela koji će zadovoljiti svaki od navedenih zahtjeva.1. Apple Macbook pro 13“ (RetinaDisplay) – iako znat-

no skuplji od konkurencije, nudi mogućnost ugodnog rada u ultraprijenosnom tijelu, a Retina zaslon, veliki SSD i 8GB RAM memorije jamče snagu za brzo izvr-šavanje svih poslovnih zadataka.

2. Lenovo ThinkPad T440s – sa svojom baterijom pove-ćanog kapaciteta obećava autonomni rad od 14 sati, dolazi s ekranom osjetljivim na dodir, Windows 8.1 operativnim sustavom, a sve to u čvrstom magnezij-skom i karbonskom kućištu.

3. Lenovo ThinkPad X240 – apsolutni rekorder s bateri-jom trajanja 20.5 sati, ovaj ultraprijenosnik s ekranom 12.5 inča namijenjen je onima koji žele zaboraviti na punjač. Dolazi s 1.6GHz Core i5-4200 procesorom, 8GB RAM-a i 256 GB SSD-om.

4. Acer Travelmate P645 - pokreću ga Core i5 i Core i7 procesori, a dolazi sa zaslonom osjetljivim na dodir i to u dvije veličine. Jedan nudi 1920 x 1080 display, dok drugi nudi nešto manje, s rezolucijom od 1366x768. Oba ekrana su veličine 13 inča. Acer TravelMate P645 s 1080p zaslonom nudi odličnu grafiku s AMD Rade-on HD 8750 karticom te 2GB RAM memorije.

5. HP Zbook 14 – kombinira performanse radne stani-ce s prijenosnim karakteristikama ultrabook računa-la. Pogoni ga Core i7 procesor te brzi 240 GB SSD. Posjeduje full HD 14“ zaslon, tipkovnicu s pozadin-skim osvjetljenjem, dok baterija obećava 7.5 sati au-tonomije.

Mobilno poslovanje

Na društvenim mrežama objavljujte zanimljive sadržaje,

komunicirajte s kupcima, potencijalnim

kupcima i ustrajte u tome.


Kongresni turizam

Hrvatska - zemlja poslovnog, a ne samo odmorišnog turizmaPoslovni turizam jedan je od ključnih turističkih proizvoda definiranih Strategi-jom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine. Hrvatska turistička za-jednica kroz diviziju Razvoj ponude i upravljanje destinacijom, a putem sinergije i suradnje s privatnim i javnim sektorom provodi aktivnosti u svrhu pozicioniranja i afirmacije branda Hrvatske kao destinacije poslovnog turizma te kao destinacije s proizvodima i uslugama svjetskog standarda kvalitete.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

I prije ulaska u EU Hrvatska je bila otvorena za eu-ropska tržišta – gotovo tri četvrtine dolazaka i sko-ro 80 posto svih noćenja ostvarenih u 2013. godini odnosi se na goste iz zemalja EU. Aktivnosti koje HTZ provodi u svrhu promocije poslovnog turizma uključuju potporu regionalnim kongresnim uredima (Dubrovnik, Split, Opatija i Zagreb) te turističkim zajednicama gradova ili županija koje se strateški usmjeravaju prema tom području.

-Naše aktivnosti uključuju i suradnju s ključnim di-onicima poslovnog turizma, povezivanje specijalizi-ranih inozemnih agencija s domaćim kongresnim uredima i agencijama, kao i provedbu tzv. Ambasa-dor programa, kojim hrvatski predstavnici promiču Hrvatsku kao mjesto održavanja skupova njihovih međunarodnih društava. Osim toga, promidžba po-slovnog turizma proteže se i kroz ostale aktivnosti i projekte Glavnog ureda i mreže predstavništava po-put nastupa na specijaliziranim sajmovima i poslov-nim radionicama – kaže Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajednice.

2. Forum hrvatske kongresne industrijeNa drugom Forumu hrvatske kongresne industrije, održanom u prosincu prošle godine u Zagrebu u or-ganizaciji Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT), okupilo se 80-ak predstavnika kon-gresno-incentive industrije iz cijele zemlje te njihovi gosti koji su raspravljali o aktualnim temama iz sek-tora te glavnoj temi foruma ‘Destinacijski marketing’.HUPKT je u sklopu foruma promovirao i prvi put dodijelio nagrade ‘Ambasador hrvatskog kongresnog turizma’, čiji su ciljevi promicanje kongresno-incen-tive turizma u Hrvatskoj, njeno pozicioniranje kao poželjne kongresno-incentive destinacije i poticanje na kandidiranje Hrvatske kao domaćina u kongre-sno-incentive industriji.

Najave za kongresnu 2014.-Prerano je reći hoće li 2014. godina u cjelini biti bo-lja od prethodne, no sa sigurnošću mogu tvrditi da je

siječanj 2014. bolji od prošlogodišnjeg. Budući da se u Hrvatskoj većina događanja i rezervira i otkazuje u zadnji čas, potpuni i točni izvještaj o broju događanja te rezervacijama kapaciteta za usporedbu imat ćemo na samom kraju godine – kaže Josip Hrgetić, direktor kongresnog centra FORUM Zagreb.

Hotel Antunović Zagreb u 2013. godini u kongresnom poslovanju ostvario je porast od 24% u odnosu na 2012. godinu. -Prema sadašnjim najavama, rezervacijama i pred rezervacijama, 2014. godina bi trebala završiti na isti način, stoga smo više nego zadovoljni – rekao je Ivan Liović, Sales Manager, Hotel Antunović Zagreb.

-Kako smo se tržištu predstavili kao nova MICE desti-nacija nadomak glavnog grada, najave su i više nego očekivane. Rad u prirodnom okruženju u kojem se gosti lakše orijentiraju na rad postao je trend u po-slovnim krugovima te je očekivano da se organizato-ri poslovnih skupova odlučuju na destinaciju kao što je naša – izdvaja Petra Novak, voditeljica marketinga Terme Tuhelj.

Kako kaže Romana Antunović, direktorica proda-je, Importanne Resort konstanto ulaže u povećanje i obogaćivanje svoje kongresne ponude pa sukladno tome iz godine u godinu ostvaruju povećanje no-ćenja u kongresnom segmentu, te dodaje: -Izuzetno smo zadovoljni dosadašnjim najavama, a pogotovo što vrlo dobru kongresnu popunjenost očekujemo već u predsezoni, dok će lipanj, rujan i listopad ka-rakteristično biti obilježeni s velikim brojem doma-ćih i međunarodnih kongresa.

-Kao i uvijek, zadovoljni smo najavama, ali ove godi-ne smo i zadovoljniji jer su se tržišta, koja su bila u krizi proteklih godina, napokon oporavila i očekujemo najbolju kongresnu sezonu dosada. Štoviše, već vidi-mo odličan trend i rane najave za 2015. godinu, što je jako obećavajuće – optimistična je Vesna Jurica Mar-ket, Sales Manager MICE, Radisson Blu Resort & Spa Dubrovnik Sun Gardens.

Aktivnosti kojeHTZ provodi u svrhu

promocije poslovnog tu-rizma uključuju potporu regionalnim kongresnim

uredima te turističkim zajednicama gradova ili

županija koje sestrateški usmjeravaju prema tom

području.

Kongresni turizam

Maistra je zadovoljna najavama i rezervacijama kongresa i konferencija za 2014. godinu te očekuju znatno povećanje broja kongresa i evenata. -Uz hotel Lone, koji je najbolji event hotel u regiji, naši hoteli Eden, Istra i Park su među vodećima u regiji po broju raznih skupova, od manjih poslovnih seminara do ve-ćih konferencija od kojih možemo izdvojiti: Weekend Media Festival, Dane komunikacija, Redbull Air Race te mnoštva skupova iz područja medicine i financi-ja - napominje Leo Urlić, Voditelj luksuzne i MICE prodaje, Maistra d.d.

-Po najavama koje imamo i broju potvrđenih doga-đanja , optimistično gledamo na rezultate koje ćemo ostvariti u Hypo EXPO XXI kongresnom centru u ovoj godini. Osim na kongresno/konferencijski dio, HYPO EXPO XXI centar i Mozaik grupa koja njime upravlja fokusirali su se i na zabavni dio i događanja kojih nema u Hrvatskoj ili postoje, ali smatramo da bi ih se moglo podići na višu organizacijsku razinu. U usporedbu s prošlom godinom, a oslanjajući se na potvrđena događanja u našem centru, očekujemo rast od 30% po broju dana rezervacija u prva dva mjeseca - kaže direktorica Mozaik grupe d.o.o., Tea Krpan.

Luksuzni Falkensteiner Hotel & Spa Iadera u Pun-ta Skali pored Zadra prepoznat je kao vrlo poželjno

mjesto za organizaciju brojnih događaja, od manjih predavanja, radionica pa sve do velikih međunarod-nih konferencija. -Interes je velik i vrlo smo zado-voljni dosadašnjim rezervacijama koje pokrivaju različite klijente i industrije, od financijskog sekto-ra pa sve do građevinske industrije – navodi Georg Unterkircher, generalni manager Falkensteiner Pun-ta Skala Resorta.

Nove tehnologije u kongresnoj industriji Portal MarketingProfs.com, kako prenosi PoslovniTu-rizam.com, odredio je listu od sedam najznačajnijih promjena koje su se u segmentu kongresne industrije u svijetu dogodile posljednjih godina.

1. AplikacijeSigurno već postoji aplikacija za event koji upravo pla-nirate. Aplikacije se mogu prilagoditi vašim potrebama i pomoći vam u svim fazama organizacije, a istovre-meno će biti korisne i za sudionike.

2. E-mailPametni telefoni udahnuli su novi život ovom for-matu komunikacije i ponovno ga učinili relevan-tnim alatom event managementa. Stoga nije teško zamisliti situaciju u kojoj upravo e-mailom šaljete sudionicima informacije o last-minute izmjenama

Ogroman potencijal za poslovi turizam nalazi se u pred i post sezoni, u razdoblju od ožujka do studenoga/prosinca.


Kongresni turizam

Prilike za jačanje incentive aktivnostiKako kaže Meri Matešić, poslovni turizam jedan je od ključnih turističkih proizvoda definiranih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine. Hr-vatska turistička zajednica kroz diviziju Razvoj ponude i upravljanje destinacijom, a putem sinergije i suradnje s privatnim i javnim sektorom provodi aktivnosti u svrhu pozicioniranja i afirmacije branda Hrvatske kao destinacije poslovnog turizma te kao destinacije s proizvodima i uslugama svjetskog standarda kvalitete.

u programu događanja, a oni potpuno informirani dolaze na event.

3. SmartphoneMogućnosti pametnih telefona daleko nadmašuju one opisane u prethodnom odlomku, stoga ih ovdje navo-dimo kao zaseban trend koji unosi promjene u organi-zaciju korporativnih događanja.

4. Interaktivne izložbe/sajmoviIzložbe i sajmovi su interaktivniji no ikad, a poten-cijalni kupci su sve češće u prilici biti u direktnom doticaju s izlošcima koji predstavljaju posljednju riječ tehnologije.

5. Mjerenje rezultataGotovo svaki aspekt sajamskog nastupa ili korpora-tivnog događanja može se izmjeriti: od broja posjeta vašem štandu, do stope povrata ulaganja u event. Čak i prodaje koje su ostvarene nakon eventa mogu se prati-ti u realnom vremenu.

6. Informirani kupciPotencijalni kupci i klijenti danas su informiraniji više no ikad prije. Nemojte se iznenaditi ako se na sajmu sretnete s posjetiteljima koji će vrlo dobro znati kako vaša tvrtka posluje i kakve recenzije su dobili vaši pro-izvodi/usluge u prošlosti.

7. Društveni medijiUsprkos svim njihovim mogućnostima, društveni mediji vjerojatno neće uspjeti zamijeniti korporativ-na događanja. Ljudski kontakt koji se ostvaruje u tim prigodama često zna biti presudan element u poslova-nju, posebice kada govorimo o prezentacijama novih proizvoda ili lansiranju novih tvrtaka.

Kako dovesti veći broj međunarodnih skupova -Smatram da Ministarstvo turizma većinu svojih pro-motivnih aktivnosti usmjerava na isključivo turističku ponudu Hrvatske, na sunce i more. Također, mislim da 80% turista dolazi u Hrvatsku u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna - u špici sezone. Dakle, ogroman potencijal za poslovi turizam nalazi se u pred i post sezoni, u razdoblju od ožujka do studenoga/prosinca. Mišljenja sam da bi Vlada trebala izmijeniti Strategiju

razvoja turizma Republike Hrvatske, te se više posve-titi razvoju i promociji poslovnog turizma – mišljenja je Josip Hrgetić.

Kongresni turizam od velikog je značenja za čitavo gospodarstvo Hrvatske jer omogućava dolazak gosti-ju tijekom cijele godine, a ne samo u vrijeme visoke sezone. Također, potrošnja kongresnih gostiju znatno je veća nego klasičnih gostiju, što pozitivno djeluje na ukupni prihod hotela.

-Hrvatska se postavlja kao kvalitetna kongresna de-stinacija zbog svog geografskog položaja, prirodnih ljepota te velikog broja kvalitetnih kongresnih hotela, no da bi postali jedna od vodećih europskih destinacija nedostaju nam multifunkcionalni kongresni centri koji bi mogli ugostiti nekoliko tisuća sudionika te ujedno organizirati velike gala večere te zajednička druženja. Također, potrebno je bolje riješiti prometnu izoliranost južnih dijelova Hrvatske van sezone jer vrlo često gu-bimo velike kongrese zbog nedostatka adekvatnih leto-va - kaže Romana Antunović.Georg Unterkircher smatra kako treba ulagati u po-zicioniranje destinacije kao kongresne destinacije na međunarodnom tržištu te pojačati avionske letove ti-jekom cijele godine.

-Smatramo da je suradnja svih uključenih u ovaj po-sao, odnosno kongresnih centara, hotelijera, logističke podrške i državnih institucija ključna stvar u stvara-nju i profiliranju Hrvatske kao top of the mind desti-nacije prilikom organizacije i planiranja konferencija i kongresa. Pojedinačne akcije su više nego dobrodošle, a pojedinačno ili grupno aktivnije sudjelovanje na saj-movima, prezentiranje usluga, prednosti i mogućnosti utjecat će na dovođenje većeg broja međunarodnih skupova u Hrvatsku. Da bismo napravili ozbiljnije pomake i izgradili kvalitetan identitet, moramo zajed-nički nastupati te sve institucije i pojedinci moraju su-rađivati, umjesto da jedni druge percipiramo kao kon-kurenciju. Rezultat će doći samo ako ujedinimo snage - kaže Tea Krpan.

Liović misli kako je najvažnije do kraja implemen-tirati i podržati Ambasador program kongresnog turizma RH kojeg je pokrenula Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma. Vrlo je važno i proširenje te modernizacija Zračne luke Zagreb, promjena promidžbene strategije institucija koje ne bi trebale promovirati Hrvatsku samo kao zemlju odmorišnog turizma tijekom ljeta, nego i zemlju koja ima kapacitete, ljudski potencijal i znanje kako organizirati manje i srednje međunarodne skupove (Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek, Opatija…). -Ako bismo željeli dovesti velike međunarodni skupove, pored ranije navedenog, morali bismo najprije sa-graditi funkcionalan kongresni centar kapaciteta

Kongresni turizam se značajno može razvijati

isključivo uz dostu-pnost destinacije, i za pravi uzlet nedostaje

samo povezanost s ostalim dijelovima

Europe i svijeta.


Zagreb u popularnim izdanjima putnih vodiča

o europskim i svjetskim destinacijamaPrestižni vodiči ‘501 Must-visit destinations’ i ‘501 Must-visit cities’, uvrstili su Za-greb u svoja popularna izdanja putnih vodiča o europskim i svjetskim destinacijama. Zagreb se prvi put našao u ovim popularnim vodičima koji se objavljuju od 2006. godine, a izdaje ih jedna od najpoznatijih britanskih izdavačkih kuća ‘Octopus Pu-blishing Group’.Oba vodiča nude pregled različitih svjetskih odredišta, a za svako od njih na jednoj je strani ukratko opisano što ga čini posebnim te što se ne smije pro-pustiti. Za Zagreb ističu da je to ljupki glavni grad Hrvatske, izgrađen u au-strougarskom stilu, pun crkava, muzeja i umjetničkih galerija, a čitateljima prepo-ručuju posjetiti groblje Mirogoj, Gornji grad, park Maksimir te, naravno, Donji grad. Najzad, Zagreb je zanimljiv ne samo kao turistička destinacija, već i kao poslovna.

Kako se dobivaju certifi-kati i zašto Hrvatska još nema vlastite standarde

za ponuđače kongre-snih usluga?

oko 4.000 sudionika u plenarnom dijelu, sa svim po-pratnim sadržajima, uposliti vrhunske profesionalce koji bi ga punili tijekom godine te na državnoj razi-ni strategiju lobiranja prema donositeljima odluka u svjetskim okvirima, a vezano za kongresnu industri-ju – zaključuje Liović.

-Jedini način da bi se u Hrvatsku doveo veći broj me-đunarodnih skupova je značajno povećanje redovnih avionskih linija kroz cijelu godinu. Već godinama in-teres za Hrvatsku kao idealnu kongresnu destinaciju postoji i ne jenjava, ali, nažalost, povezanost je ograni-čena i koči daljnji razvoj. Kongresni turizam se značaj-no može razvijati isključivo uz dostupnost destinacije, jer vrhunska hotelska i destinacijska infrastruktura postoji i na zavidnoj je razini, i za pravi uzlet nedostaje samo povezanost s ostalim dijelovima Europe i svijeta - naglašava Vesna Jurica Market.

Petra Novak smatra kako je potrebno raditi na pove-zivanju s međunarodnim obrazovnim ustanovama kojima će se u destinaciju dovesti uvaženi profesori, manageri i drugi poslovni ljudi kako bi razmjenjivali svoja iskustva i učili jedan od drugih. Terme Tuhelj u suradnji s IEDC – Poslovnom školom s Bleda pokre-nule su radionice koje su uvertira za formiranje prvog MBA studija iz turizma koji bi trebao krenuti od jeseni 2014. godine. Studij će biti jedinstven za cijelu regiju, a dovest će inozemne poslovne goste u Hrvatsku, ali i povećati broj međunarodnih skupova.

-Naše konferencije su uglavnom regionalnog ka-raktera s manjim udjelom međunarodnih skupo-va. Smatramo da bi se u Hrvatsku doveo veći broj međunarodnih skupova kada bi postojala bolja pro-metna povezanost u smislu povećanja broja letova, kao i uvođenje jednostavnijeg viznog režima koji bi omogućio brže i lakše prijave. Također, suradnja s lokalnim i državnim tijelima trebala bi biti usmjere-na promociji Hrvatske ne samo kao odmorišne, već i kao kongresne destinacije te bi se uz ulaganje u izgradnju kongresnog centra zasigurno stvorili do-bri preduvjeti za velike međunarodne skupove – za-ključuje Urlić.

Kongresni turizam u regijiKrajem siječnja održana je šesta regionalna kongresna burza Conventa u Ljubljani. Organizatori su se pohva-lili najvećim brojem kupaca (hosted buyera) do sada i najvećim brojem izlagača: nešto više od 200 hosted buyera, 250 izlagača iz 12 zemalja, 3.158 unaprijed zakazanih sastanaka putem elektronskog sustava Con-vente. Iz Hrvatske je ove godine bilo nešto manje izla-gača nego prošle.

Što se tiče kvalitete buyera, mišljenja su, kao i obično, podijeljena. Prema riječima organizatora, 90% buyera je prvi put na Conventi, a ostali su već poznata lica. S obzirom na to, dio izlagača je zadovoljan iskazanim zanimanjem za regiju, dok su neki očekivali upućenije buyere u ponudu regije te s konkretnijim upitima s druge strane stola.

Dodijeljene su i tradicionalne Meeting Star Awards

Kongresni turizam


Kongresni turizam

za najbolja destinacijska i marketinška ostvarenja u prethodnoj godini. Dubrovnik je proglašen drugom najboljom kongresnom destinacijom u regiji, iza vo-dećeg Praga i ispred Budimpešte, dok je Hotel Du-brovnik Palace drugi najbolji ‘resort meeting hotel’. Prošlogodišnji dobitnik Meeting Star Awards-a bio je Zagreb.

ADRIA HOTEL FORUM 2014.: Investicije i inovacije u hotelskoj industrijiDrugo izdanje međunarodne konferencije Adria Hotel Forum održano je od 11. do 13. veljače, te je okupilo međunarodne stručnjake iz hotelijerstva i investicij-skih tvrtaka.

Adria Hotel Forum nastavio je s ciljem pokretanja diskusije unutar sektora, umrežavanja informacija i poticanja bržeg i kvalitetno usmjerenog razvoja ho-telske industrije, a tema je bila ‘Investicije i inova-cije u hotelskoj industriji’. Paneli su bili usmjereni na investicije, uz osvrt na stanje na tržištu i poziciju Hrvatske kao članice Europske unije te viđenje Hr-vatske i regije iz perspektive inozemnih investitora. Drugoga dana predstavljeni su potencijali ulaganja u inovacije kao model privlačenja novih tržišta i ostva-rivanja nove ponude u svrhu podizanja kvalitete i ostvarivanja dodatne vrijednosti, kako za goste, tako i za pružatelje usluga. U sklopu inovacija, predstavlje-ne su mogućnosti u svim segmentima razvoja hotela, od dizajna i gradnje, preko prodaje i tehnologija do vrhunca svakog doživljaja: usluge.

U sklopu AHF 2014 provela su se i dva natječaja: ASIC (Adria Student Innovation Contest) na temu Inovativ-ni projekti/ modeli/ proizvodi, koji će potaknuti pro-duženje turističke sezone u Hrvatskoj te Menerga na-tječaj za bespovratnu subvenciju Zelenog energetskog rješenja za hotele u regiji Adriatic.

Certificiranje u kongresnoj industrijiKako se dobivaju certifikati i zašto Hrvatska još nema vlastite standarde za ponuđače kongresnih usluga? Kako donosi portal PoslovniTurizam.com, certificiranje će uvijek biti jedna od 'vrućih' tema u kongresnoj industriji, posebno u zemljama po-put Hrvatske, gdje još nisu uspostavljeni standar-di obavljanja određenih vrsta poslova unutar kon-gresne industrije. Trebamo li uspostaviti sustav profesionalne certifikacije, čini se više nije upitno, no postavljaju se pitanja o tome tko treba defini-rati standarde, zakonodavac ili struka, kakvi će oni biti, trebamo li konzultirati inozemne primjere, itd. Mnogi su već uspostavili standarde pa postoji cijeli niz certifikata koji se dodjeljuju pojedincima ili tvrt-kama koji zadovolje postavljene kriterije. No, tre-ba odmah reći da jedinstvenog standarda u svijetu nema. Isto tako, ne postoji tržište na kojem je drža-

va - zakonodavac propisala standarde (kao u slučaju licenci za obavljanje posla, na primjer, liječničkih), već ih donose i provode strukovne udruge, kongre-sni uredi ili specijalizirane tvrtke za certificiranje.

Sam pojam profesionalnog certificiranja kaže da se certifikat daje onima koji pokažu kompetentnost za obavljanje određenog zadatka ili posla, polažući te-stove ili na temelju prethodnog iskustva. Obično ih iniciraju strukovne udruge kako bi podigle stupanj kvalitete obavljanja posla i na neki način zaštitile korisnike takvih usluga. Upravo su to bili razlozi i Slovenskog kongresnog ureda, koji je nedugo nakon osnivanja potaknuo donošenje profesionalnih stan-darda u Sloveniji.

-Proučili smo sve tada postojeće standarde i stručne članke o certificiranju te 2007. definirali standarde u deset različitih kategorija koje koristimo i danas. Slo-venski kongresni ured formalno je privatni ured, ali je država prepoznala da radimo u javnom interesu te sufinancira rad ureda i marketinške aktivnosti koje po-duzimamo. Druga polovica prihoda dolazi od članova, privatnih i javnih tvrtaka. Naši članovi dobrovoljno se prijavljuju za certifikat, koji vrijedi tri godine i tada se recertificiraju. Točno smo odredili tko je DMC, tko PCO. Kada dobijemo upit namijenjen PCO-ima, on se ne šalje DMC-ima i obrnuto, a naši klijenti znaju da je riječ o kvalitetnim tvrtkama - govori Miha Kovačič, direktor Kongresnog ureda.

Inače, u Sloveniji su definirani minimalni kriteriji za kongresne urede, DMC, PCO tvrtke, event agencije, kongresne centre, kongresne hotele, hotele s konfe-rencijskim kapacitetima, posebne prostore (special venues) i ostale kongresne ponuđače. -Definirali smo i standard za event managera koji je uvršten kao za-nimanje u nacionalnu klasifikaciju djelatnosti. Želja nam je da svatko u našoj industriji tko zadovolji uv-jete, dobije ovaj certifikat. Event manager može biti i osoba na strani klijenta, ali i osoba na strani ponuđa-ča koja je dovoljno stručna u organizaciji događanja - dodaje Kovačič.

Na međunarodnoj razini ne postoji jedinstveno certifici-ranje koje obuhvaća sve segmente kongresne industrije. IAPCO, na primjer, certificira svoje članice koje mora-ju zadovoljiti stroge kriterije da bi dobili titulu IAPCO PCO-a. Prema njihovu tumačenju, PCO je profesiona-lac specijaliziran za organizaciju skupova, a to može biti tvrtka kojoj barem 50% posla čini organiziranje sku-pova, zatim 'In-house' PCO - osoba zaposlena u kon-gresnom ili event odjelu tvrtke/udruge ili pak pojedinac koji je karijeru posvetio organizaciji skupova. Neki od kriterija za dobivanje certifikata su: dokazi o organizaci-ji deset međunarodnih skupova, od kojih najmanje pet mora imati više od 400 sudionika, zatim detaljne refe-

Jedan od najjačih i najzahtjevnijih certifikata

u kongresnoj industriji namijenjen individual-cima je CMP (Certified Meeting Professional)

udruženja CIC (Conven-tion Industry Council).


Kongresni turizam

Dubrovnik - jedna od tri najbolje kongresne

destinacije u regijiKongres Magazin, jedan od vodećih komunikacijskih medija u području kongresne industrije JI Europe, i ove je godine pripremilo pregled najboljih kongresnih desti-nacija u regiji. Uredništvo je i ove godine pripremilo pregled najboljih kongresnih destinacija u regiji, koje su bile procijenjene u kontekstu projekta KONGRES MEE-TOLOGUE. Kroz ovaj projekt otkrivaju se manje poznate destinacije i uspoređuju s poznatijima. Ocijenjene su, pregledane te analizirane trideset i četiri destinacije po kriterijima - prirodni i kulturni čimbenici; opća i prometna infrastruktura; turistička infrastruktura i kongresna infrastruktura. Svaka destinacija je također dobila subjek-tivnu ocjenu, a na kraju godine su, zbog brojnih promjena i inovacija, bile ponovo ocijenjene i destinacije u 2010. i 2011. godini. Kao dodatni kriterij ove godine uzete su u obzir ovogodišnje klasifikacije pojedinačnih gradova na ljestvici ICCA (ICCA Country and City Rankings 2012.) i Mercerevoj globalnoj ljestvici kvalitete života u nekim većim gradovima.

U ovom izboru gradovi su bili podijeljeni u dvije kategorije - veliki i srednji grado-vi s više od 150.000 stanovnika i manji gradovi s manje od 150.000 stanovnika. Među velikim gradovima, na prvim mjestima nema iznenađenja te su vodeći i dalje Prag i Budimpešta. Najviše je napredovao Beograd, koji je zbog investicija i poboljšanjem dostupnosti završio na sedmom mjestu, a od hrvatskih gradova napredovao je i Split. Zagreb, Ljubljana, Graz i Krakow ostaju na prvom djelu lje-stvice kao i prošle godine. Dubrovnik, jedna od tri najbolje kongresne destinacije jugoistočne Europe, dobio je ukupnu ocjenu 4,61 i nalazi se na vrhu tablice uz velike centre Prag i Budimpeštu.

rence i preporuke klijenata, dok poseban audit dolazi u inspekciju jednog događanja u tijeku, a osoblje se mora kontinuirano usavršavati i na IAPCO seminarima. Jedan od najjačih i najzahtjevnijih certifikata u kon-gresnoj industriji namijenjen individualcima je CMP (Certified Meeting Professional) udruženja CIC (Convention Industry Council). Osim referencama, pojedinac strogim testovima dokazuje svoje kompe-tencije u 27 područja u organizaciji skupova. Nositelji CMP titule priznati su u organizaciji svih vrsta doga-đanja i dolaze iz različitih industrija: turizma, stru-kovnih organizacija, medicine, financija, hotelijerstva, državnih organizacija, marketinga, itd. Trebaju se do-kazati u cijelom nizu taktičkih i operativnih znanja, od strateškog planiranja događanja, upravljanja fi-nancijama, upravljanja ljudima, dizajniranja događa-nja, operacijama na mjestu događanja, marketinških znanja i sl.

Sličan certifikat, namijenjen profesionalcima na vi-šim razinama managementa s najmanje deset godina iskustva u industriji, jest CMM (Certified Meeting Manager) udruženja MPI (Meeting Professionals In-ternational). Nakon petodnevne edukacije pristupa se certifikacijskom ispitu koji više obuhvaća strateško upravljanje biznisom. U Hrvatskoj još nitko nije no-sitelj CMP ili CMM titula, no postoji desetak nositelja

Kongresni turizam

CDMP (Certified Diverse Meeting Planner) certifikata dobivenih u sklopu edukacija Linde Pereire, koje izdaje udruženje International Association Hispanic Meeting Professionals, a naglasak daje na razumijevanje među-narodnog okruženja i različitosti prilikom organizira-nja skupova.

U Hrvatskoj se već neko vrijeme raspravlja o tome tko jest PCO i DMC, no do danas još nije provedena nika-kva certifikacija članova kongresne industrije. Svojevr-sni prijedlog standarda je više godina stajao u ladicama Ministarstva turizma, na prijedlog bivšeg Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda, no nikada nije potvrđen. Ministarstvo turizma ne želi, kao ni u većini drugih zemalja, utjecati na ovaj segment te ostavlja industriji da se sama dogovori i definira pravila igre. Jedino što je Ministarstvo napravilo u području kategorizacije ho-tela je izdavanje pločica sa standardom 'Congress', što je do sada dobilo tek nekoliko hotela i prilično je nepo-znato u kongresnoj industriji. Hrvatska udruga pro-fesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) već neko vrijeme najavljuje certificiranje svojih članica, kao uo-stalom i UHPA (Udruga hrvatskih putničkih agencija).

UHPA je otišla nešto dalje te specijalizacije za DMC i PCO najavljuje za ožujak ove godine, iako radna gru-pa koja radi na ovom projektu do danas nije definirala

kriterije. Često se postavlja pitanje potrebe i isplativo-sti certificiranja. Izbor na tržištu je velik: osim navede-nih, postoje certificiranja kvalitete i procesa poslova-nja, u području održivosti već postoji 80-ak standarda s oznakama 'green'. U Hrvatskoj UHPA trenutno pro-vodi Travelife certificiranje i edukaciju putničkih agen-cija, a UPUHH panira certificirati 'zelene hotelijere'.

Članovi industrije slažu se kako određeni standardi trebaju postojati, no kada dođemo u fazu donošenja kriterija, bez obzira tko ih provodio, sigurno će pro-teći neko vrijeme prije nego se postigne suglasnost oko minimalnih uvjeta da bi netko koristio određeni naziv. Kada se kriteriji donesu i provedu prve certifi-kacije, oni neće biti obvezujući. U praksi to znači da je certifikat i oznaka DMC, PCO, kongresni hotel ili neka treća samo određena konkurentska prednost na tržištu za nositelja certifikata, nikako obveza klijenta da odabere taj hotel ili agenciju. No, ako ga odabere, bit će siguran da dotični zadovoljava određene stru-kovne i profesionalne standarde, da ulaže u znanje i kvalitetu te jamči kredibilitet i iskustvo u obavljanju posla. Važno je, također, da tržište prepozna certifikat, što znači da ga je potrebno promovirati i educirati klijente o prednostima. Inače, kakav je smisao titule u potpisu osobe ili pločice s nazivom na objektu - ako nitko ne zna što oni znače?

U Hrvatskoj se već neko vrijeme raspravlja o tome tko jest PCO i DMC, no do danas još nije provedena nikakva certifikacija članova kongresne industrije.


Hotel Osijek smješten je u najvećem gradu na istoku Hrvatske, na obali rijeke Drave, uz najdužu riječnu šetnicu u Hrvatskoj.

Specifičan položaj Hotela osigurava fantastičan pogled iz svih soba, a i svi javni prostori osmišljeni su tako da je rijeka gotovo dio interijera, što ima iznimno pozitivan utjecaj na ugođaj Hotela.

Unutrašnjost Hotela prozračna je, moderna i elegantna, a besprijekorna usluga i osmijeh svakog djelatnika osi-guravaju udobno i toplo okruženje. Dojam upotpunjuje i raskoš gastronomske ponude hotelskog restorana, u kojem se uživa gledajući mirnu riječnu luku, mostove i opuštajuću baranjsku ravnicu. Na 14. katu Hotela na-lazi se oaza mira i opuštanja, odnosno wellness centar s uslugama uključenim u cijenu smještaja.

Otvaranjem Hotela Osijek prije devet godina grad Osijek se nametnuo kao jedna od nezaobilaznih kon-gresnih destinacija u Hrvatskoj. Konferencijske dvorane Hotela s 450 mjesta najveće su u tom dijelu Hrvatske te su pogodne za sve vrste privatnih i poslovnih oku-pljanja. Velik broj održanih događanja tijekom godina i zadovoljstvo gostiju jamče savršenu organizaciju semi-nara, kongresa i konferencija s uslugama visoke razine kvalitete. Velika konferencijska dvorana može se podije-liti na pet manjih, što omogućuje održavanje i manjih sastanaka, ali i održavanje više različitih događanja u isto vrijeme s osiguranom zvučnom izolacijom. Gosti-ma je na raspolaganju visokokvalitetna audio-vizualna oprema, a pored nje mogu se koristiti i druge potrebne usluge poput video konferencije, simultanog prevođenja i sličnog.

HOTEL OSIJEK - Vaše mjesto kongresnih okupljanja Otvaranjem Hotela Osijek prije devet godina grad Osijek se nametnuo kao jedna od nezaobilaznih kongresnih destinacija u Hrvatskoj. Konferencijske dvorane Hotela s 450 mjesta pogodne su za sve vrste privatnih i poslovnih okupljanja.

Hotel Osijek smješten je na lokaciji s koje u vrlo kratkom vreme-nu možete doći do najljepših i najvrjednijih znamenitosti ovoga grada.

Kada posjetitelji grada Osijeka odslušaju stručni dio kongresa, poželjet će upoznati grad u kojem se nalaze, a grad na Dravi nudi im doista mnogo. Hotel Osijek smješten je na lokaciji s koje u vrlo kratkom vremenu možete doći do najljepših i najvrjednijih znamenitosti ovoga grada, kao i do najvećeg ornitološkog rezervata u Europi - Kopačkog rita, ili do nadaleko poznatih ba-ranjskih vinskih cesta.

Nakon ‘slavonskog’ poslovnog skupa shvatit ćete da ste svojim odabirom uspjeli višestruko poentirati: uz besprijekoran poslovni događaj ugodno provesti i svoje slobodno vrijeme.

Dvorane za poslovne skupove - izdvojena ponuda po gradovima

Dvorana Remisens Premium Hotela Ambasador Opatijado 515 osoba

Dvorana Tomislav Hotel Antunović Zagreb do 900 osoba

Dvorana Grand Ballroom Dubrovnik Sun Gardens do 900 osoba

Dvorana Elafiti Hotel Valamar Lacroma Dubrovnik do 1200 osoba

Dvorana Royal Banquet Importanne Resort Dubrovnik do 500 osoba

Kongresna dvorana Hypo EXPO XXI Zagreb do 1100 osoba

Kristalna dvorana The Westin Zagreb do 1000 osoba

Konferencijska dvorana Hotel Melia Coral Umag do 350 osoba

Dvorana Emerald Ballroom Esplanade Zagreb Hotel do 400 osoba

Dvorana LevantFalkensteiner Hotel&Spa Iaderado 200 osoba

Središnja dvorana Hotel Lone Rovinj do 650 osoba

Kongresni prostor Hotel Osijek do 450 osoba

Kongresna dvorana Mare Hotel Dubrovnik Palace do 750 osoba

Dvorana Zemlji+Slovo FORUM Zagreb do 350 osoba

Velika dvorana Hotel Sheraton Zagreb do 800 osoba

Kongresna dvorana RagusaHotel Croatia Cavtatdo 850 osoba

Kongresni turizam Kongresni turizam


Transport i logistika nalaze se u pozadini svega s čim se moderno društvo susreće. Neovisno je li riječ o prijevozu roba ili prijevozu putnika, od prijevoza se očekuje brzina, točnost i što manji trošak. Ako ti osnovni preduvjeti nisu zadovoljeni, prijevoz može vrlo lako postati kočnica gospodarstva, ali isto tako, upravo prijevoz može gospodarstvo i pokrenuti.

U užurbanom društvu u kojem živimo, transport i logi-stika su sporedni glumci bez kojih ne bi bilo predstave. Da bismo doista mogli uživati u komoditetu gotovih proizvoda koji pronalaze način da dođu u naš dom i bez odlaska u trgovinu, cijeli niz procesa odigrava se u po-zadini - proizvodnja, pakiranje, složeni proces transpor-ta - ovisno o vrsti robe i udaljenosti, skladištenje itd. I svaki od tih procesa mora biti maksimalno brz i isplativ.

Logistika prijevoza putnika - usko grlo ili pokretač

gospodarstvaUz prijevoz roba, vrlo veliku ulogu u društvu igra i prijevoz putnika. U uređenom društvu putnički prije-voz je poželjan način transfera s jednog na drugo mje-sto, najčešće je i najpovoljniji način, a isto tako, od nje-ga se očekuje brzina, točnost i udobnost. Dakle, morao bi određenim karakteristikama privući putnike da pu-tuju upravo na taj način.

Razgovarali smo o ovoj temi s Igorom Novačićem, koordinatorom rada Kontaktnog centra Hrvatskog autokluba. Na pitanje koliko hrvatskih građana sva-kodnevno koristi osobni automobil, a koliko javni gradski prijevoz, odgovorio je kako su 2013. svi au-

tomobili registrirani u RH, njih 1.418.119, prevali-li ukupno 18.090.802.271 km, a 2012. registrirano je ukupno 1.397.785 vozila koja su prevalila ukupno 18.615.029.632 km. Za usporedbu, prije financijs-ke krize 2008., ukupno 1.326.669 vozila prešlo je 20.085.821.726 km, što je u prosjeku 15.140 km po vozilu. Godine 2012. svaki automobil u prosjeku je prešao 13.317 km, a 2013. 12.756 km. Za usporedbu, u 2012. u tramvajskom prometu je ostvareno 14.093.000 putničkih km i 69.904.000 putničkih kilometara auto-busom u gradskom i prigradskom prijevozu, dok je u cestovnom prijevozu odrađeno ukupno 3.249.078.000 putničkih kilometara iste godine.

Prijevoz putnika u razvijenim europskim zemljamaU sklopu međunarodnog projekta EUROTEST 2009./2010., čiji je sudionik bio i HAK, provedeno je neovisno testiranje europske prometne infrastrukture s ciljem zaštite vozača. U sklopu projekta prikupljene su i informacije o kvaliteti javnog prijevoza u 23 eu-ropska grada. Uspoređivalo se vrijeme vožnje, transfer, informacije i karte/tarife. I dok je kao najbolji europ-ski grad ocijenjen München, najlošijom je ocjenom ocijenjen Zagreb.

Glavna je urbanistička smjernica da kvalitetno organizirani i vođeni javni gradski prijevoz predstavlja glavni uvjet za smanjenje individual-nog prijevoza automobi-lima u gradovima.


Logistika u prijevozničkom segmentu - pokazatelj stanja u gospodarstvu

Transport i logistika

Uz sudjelovanje na brojnim svjetskim sajmovima, u okviru svojih aktivnosti Kongresni ured Turističke za-jednice grada Zagreba pruža pomoć organizatorima me-đunarodnih skupova, kongresa, konferencija i simpozija savjetima i prijedlozima te odgovara na direktne upite kongresnih organizatora o mogućnosti organiziranja skupa u Zagrebu. O ostalim aktivnostima i postignući-ma razgovarali smo sa Zlatanom Muftićem, direktorom Kongresnog ureda.

-Od ulaska Hrvatske u EU održali smo dva studijska pu-tovanja za organizatore kongresa i incentive putovanja upravo iz zemalja članica EU, a prisutni smo u vodećim stručnim publikacijama i medijima. Za očekivati je da će u sljedećem razdoblju porasti broj događanja vezanih uz EU institucije, kao i onih događanja koja se organiziraju isključivo na teritoriju EU - navodi Zlatan Muftić.

Konkurencija je globalna, te se tako Hrvatska i Zagreb natječu sa svim drugim svjetskim destinacijama. Hr-vatska postaje sve popularnija, i prepoznata je kao vrlo atraktivna zemlja s nekoliko vrlo kvalitetnih destinacija kada je u pitanju organizacija kongresa i incentive puto-vanja. Posljednjih godina podignuta je kvaliteta i razno-vrsnost ponude, a i prepoznati smo kao destinacija koja pruža dobru vrijednost za novac.

-S druge strane, gradonačelnik je najavio gradnju kon-

Nastojimo što bolje plasirati Zagreb kao kongresno-incentive destinacijuKongresni ured Turističke zajednice grada Zagreba provodi promotivne aktivnosti, kako na tržištu Europske unije, tako i na ostalim tržištima. U siječnju ove godine Zagreb je na kongresno-incentive burzi Conventa u Ljubljani dobio priznanje Top 10 Meeting Destinations in 2013. u jugoistočnoj Europi, a 2012. bio proglašen najboljom kongresnom destinacijom jugoistočne Europe.

Prošle smo godine pokrenuli tzv. kon-

gresnu aplikaciju za pametne mobilne tele-fone ‘Meet in Zagreb’,

koja prikazuje sve zagrebačke kongresne

kapacitete i servise.

gresnog centra u Zagrebu, što će značajno doprinijeti konkurentnosti glavnoga grada. Vrlo važna je i izgrad-nja novog terminala zagrebačke zračne luke, uz što se očekuje još veći broj izravnih letova iz europskih i dru-gih destinacija, što čini jedan od ključnih čimbenika kod odabira mjesta za održavanje kongresa. Ipak, među naj-važnije čimbenike bih svrstao stanje ekonomije i zna-nosti koji su vrlo važan pokretač poslovnih putovanja, kako odabira destinacija za kongrese, tako i korporativ-nih događanja - naglašava Muftić.

Kongresni ured TZGZ s posebnom pažnjom prihvaća studijska putovanja agenata koji organiziraju skupove, incentive i različite druge evente, te novinare i uredni-ke koji prate kongresnu industriju, kako bi iz vlastitog iskustva upoznali Zagreb kao kongresnu destinaciju. Tako su krajem prosinca u Zagrebu imali grupu od 20-ak MICE agenata iz Njemačke, Austrije i Švicarske, a polovicom siječnja ugostili su 16 kongresnih organiza-tora iz različitih dijelova Europe, Izraela i Rusije, zainte-resiranih isključivo za Zagreb.

-S ciljem što lakšeg pristupa informacijama o Zagrebu kao kongresnoj destinaciji, prošle smo godine pokrenuli i tzv. kongresnu aplikaciju za pametne mobilne telefone ‘Meet in Zagreb’, koja prikazuje sve zagrebačke kongre-sne kapacitete i servise, što može znatno pomoći kon-gresnim organizatorima - zaključuje Muftić.

Radionica za njemačke, austrijske i švicarske organizatore kongresa i incentive putovanja,

14. prosinca 2013., hotel Dubrovnik.

Kongresni ured TZGZ na kongresnoj i incentive burzi

Conventa, siječanj 2014.

Kongresni turizam


U Hrvatskoj je upotreba osobnog automobila

višestruko veća od upo-trebe javnog gradskog

prijevoza.

S Igorom Novačićem iz HAK-a razgovarali smo i o prednostima i manama korištenja osobnog automo-bila, odnosno javnog prijevoza. Osim najočiglednijih prednosti u vidu neusporedivo većeg komfora, mira i tišine, veće putne brzine, neovisnosti itinerera, auto-mobil je upravo obrnuto proporcionalno beskoristan, kada gledamo zajednicu u širini, posebice populaciju u gradovima, objasnio je. Ekološki je neodrživ (izuzev električnog automobila), zagađuje zrak štetnim plino-va i okolinu bukom, a potrebne su mu i velike površine za infrastrukturu (ceste, parkirna mjesta, garaže, itd.). Sa stajališta urbanista, osobni automobil je nužno zlo.

Uspoređujemo li ekonomske pokazatelje između javnog gradskog prijevoza i osobnog automobila, ponovno dolazimo do toga da vožnja osobnim auto-mobilom nije najjeftinija varijanta prijevoza, nadalje ukazuje Novačić. To možemo najzornije prikazati na primjeru potrošnje goriva ako za potrebe lakšeg računanja zaokružimo da je cijena goriva 10 kn, a prosjek potrošnje 7 l/100 km (jer je prosječna starost vozila u RH više od 12 godina). Pritom se u obzir ne uzimaju parkiranje i cestarine, davanja za ceste, redo-vito održavanje i servisi, premije osiguranja, porezi i druge dadžbine. Iz navedenog proizlazi da samo za po-gon za prosječno vozilo vozač mora godišnje izdvojiti 8.929 kn, kada uzmemo u obzir ukupan prosječni prijeđeni put svakog vozila u 2013. godini koji je iznosio 12.756 km. Iako nije u potpunosti usporedi-vo, godišnji radnički pokaz HŽ+ZET u Zagrebu iznosi 6.500 kn godišnje.

Glavna je urbanistička smjernica da kvalitetno organi-zirani i vođeni javni gradski prijevoz predstavlja glavni uvjet za smanjenje individualnog prijevoza automobi-lima u gradovima, u zaključku kaže Igor Novačić iz HAK-a.

Navedeni podatci jasno pokazuju da je u Hrvatskoj upotreba osobnog automobila višestruko veća od upo-trebe javnog gradskog prijevoza. Pritom se ne radi o najjeftinijem rješenju, što nadalje ukazuje na problem u logistici putničkog prijevoza i upozorava na veliku prepreku gospodarskom napretku bilo koje vrste. U godini prije početka krize, građani su se i osobnim automobilima vozili više pa je očigledno da je mobil-nost smanjena. Uzimajući u obzir i to da se čak niti za potrebe zaposlenja nije jednostavno preseliti u drugi grad, a da su međugradske veze spore, rijetke i sku-pe pa je i putovanje na posao često razlog zbog kojeg nije moguće prihvatiti posao u drugom mjestu, javni prijevoz se pokazuje kao jedna od najslabijih karika u modernom hrvatskom društvu.

Poslovni procesi u službi logistikePrebacimo li fokus na logistiku vezano uz robu, valja ju promatrati ne samo kao sustav koji stoji u organi-

zaciji nabave, dostave i distribucije roba, nego i mnogo šire. Prema informacijama preuzetima iz Poslovne lo-gistike, prof.dr.sc. Sande Renko s Ekonomskog fakul-teta u Zagrebu, poslovna logistika podrazumijeva pro-cese naručivanja, upravljanja skladištem, upravljanja zalihama, manipulacije robom, unutrašnjeg i vanjskog transporta te informacijskog logističkog sustava. Radi minimalizacije utroška vremena i novca, svi poslovni procesi u službi logistike moraju biti optimizirani. Op-timizaciju je moguće postići zahvaljujući softverskim rješenjima, odnosno uvođenju WMS-a (Warehouse Management System) pa se automatizacijom pojedinih koraka, naročito u prijevozu i skladištenju, skraćuje vrijeme potrebno za njihovu provedbu. Pojednostavlje-no, zahvaljujući brzini kojom će roba stići do krajnjeg potrošača, postiže se njegovo zadovoljstvo.

Prednost korištenja GPS-a u transportuZahvaljujući GPS-u (Global Positioning System), ostvaruju se znatne uštede i u vremenu i u novcu prilikom transporta roba. Pošiljku je moguće pratiti u realnom vremenu cijelim putem, a osim lociranja, nadgledanja i upravljanja vozilima, sustav omogućava arhiviranje podataka kako bi se mogli naknadno pretraživati te kako bi se iz njih moglo izraditi razne vrste izvještaja koji će pomoći u daljnjoj optimizaciji procesa.

Zahvaljujući GPS-u, optimalno se koriste materijalni resursi tvrtke, povećava se konkurentnost na tržištu, povećavaju se disciplina i produktivnost radnika, smanjuju se rizici od krađe, prometnih nesreća, sma-njuje se potrošnja goriva, a ovisno o teretu, moguće je čak i kontrolirati temperaturu u realnom vremenu, što je važno, primjerice, za kamione-hladnjače.

Softverska unapređenja kao akcelerator procesa u prijevozničkom segmentuDa bi se što više umanjila mogućnost ljudske pogreške i da bi se istovremeno ubrzao proces dostave robe do krajnjeg potrošača, nastoji se odabrati optimal-no rješenje za svaku pojedinu situaciju u prijevozu i skladištenju roba. Softver je tada od izuzetne koristi pa se prijevozničkim segmentom najčešće upravlja uz pomoć TMS-a (Transport Management System).

Kad roba stigne do skladišta, pomoću raznih tehnolo-gija nastoji se ubrzati sve procese koji se dalje odvi-jaju kako bi što prije došla do svog kupca. Jedno od najjednostavnijih rješenja jest upotreba običnih Excel tablica, što može funkcionirati za mala poduzeća. Međutim, s povećanjem opsega posla potrebno je una-prijediti i tehnologiju pa se upotrebljavaju, primjeri-ce, barkod čitači, koji automatiziraju unos podataka putem barkod oznaka. Ovakav način automatizacije u skladištima je vrlo široko rasprostranjen, kao rela-tivno jeftin i primjenjiv u kombinaciji s jednostavnim,


Kohezijski fond, između ostalog, financira velike infrastrukturne projekte za unapređenje okoliša i razvoj prometne infrastrukture koja je sastavni dio Transeurop-ske prometne mreže.

ali i složenijim softverskim sustavima, poput WMS-a (Warehouse Management System). Značajne uštede postižu se i automatizacijom - misli se pritom na pokretne trake, sabirnice, razne specijalizirane strojeve i sl. Ova vrsta tehnologije nije jako rasprostranjena i primjenjuje se samo u nekim granama industrije, po-put farmaceutike. Relativno nova tehnologija je gla-sovno upravljanje. Pokazuje se kao vrlo fleksibilna varijanta s različitim mogućnostima primjene. Na-ravno, sve spomenuto veže se uz cjelokupni sustav koji upravlja skladištem.

Transport opasnih i specijalnih teretaPod pojmom opasnog tereta podrazumijeva se prije-voz tvari koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, zagaditi okoliš ili izazvati materijalnu štetu tijekom transpor-ta. Pod opasnom robom misli se na eksplozivne tvari, plinove, zapaljive tekućine, tvari sklone spontanom samozapaljenju, infektivne tvari, radioaktivni materi-jal itd. Pritom se prevoziti može gotov proizvod, polu-proizvod, nusproizvod, sirovina ili otpad. Važno je na-glasiti da se prijevoz opasnih tvari regulira zakonima i međunarodnim ugovorima.

U pojedinim situacijama teret nije moguće rastaviti na manje dijelove pa on prelazi masu koja se smije prevo-ziti i/ili dopuštene gabarite ili se može raditi o teretu koji se prevozi u posebnim uvjetima radi sigurnosti. Takvu vrstu tereta nazivamo specijalnim teretom. Može se raditi o velikim građevinskim ili poljopri-vrednim strojevima, ali i o bankomatima, sefovima i sl. Za prijevoz takvog tereta potrebno je ishoditi posebne dozvole za prolazak javnom cestom u točno određeno doba dana, te ga treba posebno označiti. Ako se radi o međunarodnom tranzitu, potrebno je poznavati i poštivati zakone svake zemlje kroz koju se prolazi.

Utjecaj Dunavske strategije na Hrvatsku Jedna od najznačajnijih regionalnih inicijativa koja će imati utjecaja na Hrvatsku u svakom smislu, a naročito u prometnom, jest Dunavska strategija. Na-kon uspjeha Baltičke strategije koja je kao prva europ-ska makroregija okupila deset zemalja oko Baltičkog mora i polučila značajne rezultate, pojavila se ideja o Dunavskoj strategiji. Iz Ministarstva vanjskih i europ-skih poslova doznajemo kako se radi o projektu pove-zivanja država dunavskog sliva oko novih mogućnosti korištenja financijskih sredstava EU-a za financi-ranje projekata koji prelaze nacionalne granice. Ideja je krenula iz njemačke pokrajine Baden−Württem-berg. Strategija EU-a za dunavsku regiju formalno je usvojena u lipnju 2011. Od tada pa nadalje države srednje i istočne Europe zajednički osmišljavaju i pro-vode projekte financirane, između ostalog, i sredstvima europskih fondova.

Dunavska strategija prvotno je obuhvatila samo

zemlje uz Dunav - od EU članica - Austriju, Bugarsku, Mađarsku, Njemačku (pokrajine Bavarsku i Baden−Württemberg), Rumunjsku, Slovačku, ali i države izvan Unije - Hrvatsku, Srbiju, Moldovu i Ukrajinu. Projektu su potom pristupile i Češka, Slovenija, BiH i Crna Gora - države s važnim dunavskim pritocima i plovnim pravcima. S financijskom krizom, koja se odrazila i na budućnost proširenja EU-a, na Dunavsku strategiju počelo se gledati kao na mogućnost za su-radnju s državama nečlanicama i širenje politika EU-a i na države izvan Unije.

Danas su države članice Dunavske strategije okuplje-ne oko 11 područja moguće zajedničke suradnje - od poticanja razvoja održive energije, očuvanja biorazno-likosti do jačanja konkurentnosti privatnog sektora i suradnje u suzbijanju organiziranog kriminala... Kao glavni hrvatski razvojni prioriteti određeni su promet-no povezivanje dunav-ske regije s jadranskom oba-lom, jačanje gospodarske konkurentnosti kroz razvoj poduzetništva, modernizacija poljoprivrede i razvoj posebnih oblika turizma, zaštita okoliša te razvoj ob-novljivih izvora energije i jačanje ljudskih potencijala.

CEF (Connecting Europe Facility) - program za prometno i informacijsko povezivanje EuropePo ulasku Hrvatske u EU otvorili su se Kohezijski fond i strukturni fondovi koji prvenstveno služe za prevla-davanje socijalnih i gospodarskih razlika na području Unije i integraciju nerazvijenih tržišta i gospodarsta-va u redovite tokove razvijenih europskih država te podizanje kapaciteta manje razvijenih članica kako bi mogle ravnopravno sudjelovati na europskom tržištu. Kohezijski fond, između ostalog, financira velike in-frastrukturne projekte za unapređenje okoliša i razvoj prometne infrastrukture koja je sastavni dio Transeu-ropske prometne mreže.

U sklopu kohezijske politike otvoren je CEF - Instru-ment za povezivanje Europe. Radi se o programu za prometno i informacijsko povezivanje Europe, koji bi trebao omogućiti pripremu i provedbu projekata od zajedničkog interesa u okviru politike transeurop-skih mreža (TEN) u sektorima energetike, transpor-ta i telekomunikacija. Cilj mu je podrška izgradnji nove i unapređenju postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture kako bi se dopri-nijelo ekonomskom rastu te socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar EU. Jedan od ciljeva je i smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% do 2020. godine te povećanje energetske učinkovitosti za 20% i po-dizanje udjela obnovljivih izvora energije za 20%. CEF služi prvenstveno za ulaganje u transport u smi-slu otklanjanja ‘uskih grla’, za održavanje održivih i efikasnih transportnih sustava na duži rok te za unapređenje integracije i povezivanje različitih pro-metnih grana i povećanje interoperabilnosti.



Samo mjesec dana nakon ulaska Hrvatske u EU, GLS je osnovao vlastitu podružnicu u Hrvatskoj, kako bi time ojačao distributivnu mrežu dostave paketa u istočnoj Europi.

-Nestankom carinskih granica međunarodni promet pa-keta će se u kratkom vremenu udeseterostručiti – rekao je Gergely Farkas, izvršni direktor GLS EE, te dodao: -GLS je dobro pripremljen na rast; visoka kvaliteta, kratka vremena isporuke, kao i dodatne usluge koje se

GLS je od sada prisutan i u HrvatskojGLS Croatia je s poslovanjem započela početkom kolovoza 2013. godine. U početnom razdoblju četiri područna skladišta obavljaju domaću distribuciju, kao i prosljeđivanje međunarodnih paketa.

Osim dostave unutar 24 sata u domaćem pro-

metu, GLS Croatia vrši i isporuke s garantiranim

vremenskim rokom, a uz njih klijenti imaju mogućnost naručiti

razne dodatne usluge s dodanom vrijednošću.


uz prijevoz paketa mogu naručiti, osiguravaju najbolja logistička rješenja za naše klijente.

Pokrivenost cijele zemljeČetiri zemljopisno povoljno pozicionirana područna skladišta nalaze se u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Izgradnja mreže će se, sukladno rastu volumenu pake-ta, odvijati postupno. Sortirni centar u Popovcu, gdje se obavlja sortiranje domaćih i međunarodnih pake-ta, ujedno je i sjedište tvrtke. Od tamo kreću domaće glavne vozne linije prema područnim skladištima, kao i međunarodne vozne linije prema sortirnim centrima u Ljubljani i Budimpešti. Veza s centrima za usmjera-vanje paketa u austrijskom Ansfeldenu i njemačkom Neuensteinu osigurana je preko Ljubljane.

Kratka tranzitna vremena, široka paleta uslugaGLS Croatia svojim klijentima nudi učinkovitu i fleksibilnu uslugu, kako u domaćem, tako i u među-narodnom prometu. Osim dostave unutar 24 sata u domaćem prometu, GLS Croatia vrši i isporuke s ga-rantiranim vremenskim rokom, a uz njih klijenti ima-ju mogućnost naručiti razne dodatne usluge s doda-nom vrijednošću. Takva je, na primjer, usluga ubiranja pouzeća, koja osigurava ubiranje novčane protuvrijed-nosti isporučene robe, ili fleksibilna dostava, pomoću koje primatelji mogu postati aktivni sudionici zadnje faze isporuke. Nadalje, pruža istaknute izvozne uslu-


ge hrvatskim poduzetnicima, kako bi se oni sa svojim proizvodima mogli konkurentno pojavljivati na tržištu EU. GLS u cijeloj Europi usluge izvršava u kratkom roku, a u istočnoeuropskim zemljama isporučuje i pa-kete s pouzećem.

-Pokazatelji kvalitete ukazuju na iznimne rezultate unutar grupacije, a u Hrvatskoj je, na primjer, uspješ-nost isporuke B2B paketa prošle godine bila iznad in-dustrijskog prosjeka – rekao je Gergely Farkas.

Rješenja prilagođena korisnikuPomoću GLS-ovog sveobuhvatnog korisničkog sof-tvera, administrativni poslovi vezani za slanje paketa mogu se značajno pojednostaviti. Putem programa se online mogu naručiti sve usluge, a moguć je i ispis po-trebnih paketnih naljepnica.

-Odgovarajući GLS softver nudimo uzimajući u obzir zahtjeve pojedinog klijenta, kao i volumen paketa pre-danih za prijevoz – objasnio je Farkas. Pomoću insta-liranog softvera može se poslati obavijest primatelju vezano za glavne parametre paketa i isporuku. Pro-gram se može priključiti na vanjsku bazu podataka, ali ispisivati se može i iz vlastitog sustava (na primjer, iz SAP-a).

GLS i zaštita okoliša-Zaštita okoliša je za GLS od ključne važnosti – nagla-sio je Gergely Farkas. Tvrtka je 2008. godine pokre-nula program pod nazivom ThinkGreen, čiji je cilj ko-ordinirati i unaprijediti razne djelatnosti unutar GLS grupacije, koje su usmjerene ka zaštiti okoliša. U svim članicama grupacije vrši se unutarnja kontrola učin-kovitosti, putem koje se prikupljaju podatci vezani za emisiju štetnih tvari, korištenje prirodnih izvora ener-gije i gospodarenje otpadom. Postupak koji se koristi za izračun emisije štetnih tvari sukladan je ISO stan-dardu 14064-1 i protokolu o stakleničkim plinovima (Greenhouse Gas Protocol).

Istaknuti se među konkurencijom-Opaža se tendencija usmjerena na e-trgovinu, a time i na jačanje neposredne prodaje krajnjim korisnicima, kao i povećanje kompleksnosti komercijalnih procesa. S obzirom na to da je u tim procesima partner koji vrši uslugu zadnja, ali i iznimno bitna karika prodajnog procesa, pouzdanost usluge i kvaliteta izvršenja imaju istaknutu važnost. Visoko stručna informatička podrš-ka danas je također postala osnovnim preduvjetom na tržištu.

Ukoliko pružatelj usluga - a to vrijedi i u međunarod-nom prometu - nije u stanju upravljati informatičkim sustavima svojih klijenata, ili se u njih integrirati, može imati ozbiljne nedostatke u odnosu na svoje konkurente – rekao je Gergely Farkas, te zaključio:

-Međutim, i korporativna filozofija usmjerena na oču-vanje okoliša također sve više dolazi u prvi plan na tr-žištu logističkih usluga. U natječajima koje raspisuju multinacionalne kompanije, ali sve više i kod manjih tvrtaka, certifikat kvalitete pružatelja paketno-logi-stičkih usluga danas je već postao osnovni preduvjet. U poslovanju svake poduzetničke organizacije važno je da svoju srednjoročnu i dugoročnu strategiju može graditi oslanjajući se na svoje dobavljače, te da ne bude izložen rizicima koji proizlaze iz financijske stabilnosti i nedostatka transparentnosti.

GLS u Hrvatskoj i u Europi GLS Croatia je tvrtka-kći General Logistics Systems B.V.-a (Amsterdam). GLS pru-ža pouzdane i visoko kvalitetne usluge dostave paketa, nadopunjene logističkim i ekspresnim uslugama za više od 220.000 klijenata diljem Europe. ‘Vodeći na tr-žištu po kvaliteti u europskoj paketnoj logistici’ – glavno je načelo GLS-a. Unutar tih okvira GLS naglasak stavlja na održivost: ThinkGreen inicijativa, koja obuhva-ća cijelu Europu, objedinjuje aktivnosti usmjerene na očuvanje okoliša.

Putem tvrtaka u vlasništvu i partnerskih tvrtaka, grupacija upravlja mrežom koja pokriva 37 europskih država, a putem ugovornih partnera pruža i globalnu pokri-venost. GLS raspolaže s 37 sortirnih centara i sa 667 područnih skladišta. Svo-jom cestovnom mrežom jedan je od vodećih pružatelja paketnih usluga u Europi. 14.000 zaposlenika GLS-a godišnje rukuje s 380 milijuna paketa. U fiskalnoj godi-ni 2012./2013. GLS je ostvario prihode u iznosu od 1,84 milijarde eura.

Tvrtka je 2008. godine pokrenula program pod nazivom ThinkGreen, čiji je cilj koordinirati i unaprijediti razne djelat-nosti unutar GLS grupa-cije, koje su usmjerene ka zaštiti okoliša.


Mala poduzeća moraju biti svjesna da mogu biti žrtvama kriminalaca. Trgovine i banke sigurno će češće biti metama od drugih, a zaštitar može imati višestruku ulogu: sprečavanje kaznenih djela, održavanja sigurnosti, ali i kao pomoć kupcima te zaposlenicima.

Naporna je, u poslovnom smislu, profesionalcima zaduženim za sigurnost bila 2013. Godinu su obilježili gubitci podataka, povrede privatnosti, krađe kodova te razvoj napada na mreži i van nje općenito. Samo u prvih jedanaest mjeseci, prema dostupnim podatcima svjetskih organizacija, sigurnosni skandali pogodili su više od 100 milijuna ljudi. Dakako, u novčanom smi-slu, 2013. je prilično ‘stajala’ organizacije i privatne osobe pogođene kriminalom. Prema podatcima Information Security Foruma (ISF), vodećeg u svijetu u zaštiti na mreži, i ove nas godine očekuju nove, poboljšane i sofisticirane prijetnje sigur-nosti. -Napadi će postajati sve inovativniji i sofistici-raniji. Nažalost, dok organizacije razviju nove sigur-nosne mehanizme, cyber kriminalci pronalaze nove načine kako ih zaobići - kaže zamjenik predsjednika ISF-a Steve Durbin.

Top 6 sigurnosnih rizika u 2014.U 2014. godini, najavljuje Durbin, očekuju nas brojni rizici s kojima će se suočiti poslovni subjekti diljem svijeta. Ključnih šest su donošenje vlastitih uređaja za rad na posao, čuvanje podataka u ‘oblaku’, narušavanje ugleda branda, privatnost i pripadajući propisi, krimi-nal na mreži i kontinuirani razvoj sveprisutne tehno-logije. Donošenje osobnih mobilnih uređaja na posao rizična je praksa na više načina; od lošeg korištenja sa-mog uređaja, vanjske manipulacije ranjivog softvera, pa i razvoja nepouzdanih poslovnih aplikacija. Iako je jasna učinkovitost, pa i prihvatljiva cijena čuvanja po-dataka u ‘oblaku’, korisnici, objašnjava Durbin, nikako ne smiju zaboraviti na zaštitu svojih informacija. Pri-likom smještanja informacije u oblak potrebno je znati može li se iščitavanjem informacije o pojedinoj osobi otkriti njezin identitet. Sukladno tome, potrebna je i dodatna zaštita privatnosti podataka.S obzirom na to da su napadači sve brži, a prijetnje sve opasnije, česta su propadanja poslovnih subjekata zbog narušavanja ugleda. Većina zemalja već je donijela za-konsku regulativu o postupanju s osobnim podatcima te kaznene odredbe za one koji ih ne štite. Organiza-cije stoga moraju itekako paziti na taj rizik koji može dovesti do narušavanja ugleda pa, naravno, i gubitka klijenata čiji su podatci ‘procurili’. Mreža je izuzetno privlačna za kriminalce, aktiviste i teroriste koji žele

doći do novca, pažnje javnosti, napraviti pomutnju ili čak srušiti korporacije pa i vlade. Organizacije stoga moraju biti spremne izdržati neočekivano. Ovisnost organizacija o Internetu i novim tehnologijama kon-tinuirano raste godinama. Veći broj međusobno po-vezanih objekata nova je prilika za ‘probijanje’ poda-taka. Navedene prijetnje sigurno nisu jedine (koje se, dakako, mogu kombinirati i načiniti još veću štetu) s kojima će se susretati poslovni subjekti u ovoj godini. Iz tog razloga, itekako je bitno da poduzeća bez obzira na veličinu budu fleksibilna, izdrže neočekivano i osi-guraju što veću razinu zaštite.

Videonadzor: novi trendovi na rastućem tržištuNovi trendovi na rastućem tržištu zahvatit će stoga i sustav videonadzora. Ekspanzija pametnih telefona s kamerama i Internetom te aplikacijama za društvene mreže omogućuje bolje snimanje mase ljudi, a samim tim bolju i olakšanu identifikaciju u slučaju istrage. Također, videonadzor baziran na principu oblaka već su počele koristiti kineske veletrgovine. Veća pre-glednost olakšava nadzor. Nove trendove upotpunit će i termalne te panoramske kamere, ali i sigurnosne ka-mere sa zvukom, odnosno s mogućnošću lokaliziranja zvuka.

‘Nosiva’ tehnologija: sigurnosne koristi i izazovi‘Nosiva’ tehnologija, pri čemu se misli na pribor i ‘odjeću’ koja uključuje računalo i druge elektroničke komponente, počela se razvijati još 1970-ih. Minijatu-rizacija elektroničkih komponenti i dalje napreduje te je danas ‘nosiva’ tehnologija postala sastavni dio našeg života. Preko pametnih telefona, monitora srčanog ritma za sportaše, mjeritelja unosa kalorija, pametnih naočala, pa i najavljenih tetovaža koje će služiti kao mikrofon za pametne telefone, ‘nosiva’ je tehnologija postala poveznicom između ljudi i uređaja koje želimo kontrolirati. Moderna tehnologija, dakako, sa sobom povlači i potrebu za pojačanom zaštitom.Primjerice, većina ‘nosive’ tehnologije može se preko Wi-Fi-ja spajati na Internet pa ako nosite pametne naočale dok podižete novac s automata, lako je moguće da ste PIN upravo dali na uvid drugim osobama. Isto je tako i dok plaćate Internet bankarstvom. Naravno, špijunaža je olakšana putem ‘nosive’ tehnologije, a

U prvih jedanaest mjeseci 2013. godine,

prema dostupnim podatcima svjetskih

organizacija, sigurnosni skandali pogodili su više

od 100 milijuna ljudi.

Pripremio: Ante Vekić

Nova tehnologija pred novim sigurnosnim izazovima

Tehnička i tjelesna zaštita

i hakeri vam se lako mogu ‘spojiti’. S druge strane, pravilno rukovanje takvom tehnologijom može dove-sti do otkrivanja novih načina sigurnog kontroliranja uređaja. Preko tri vrste autorizacije koja uključuje čak i kombinaciju ujednačenog srčanog ritma do preciznog dodira tipki na uređaju. Ljudi i organizacije jedno-stavno će morati pronaći najbolju metodu zaštite svojih uređaja i podataka na njima.

Zaštitari u malim tvrtkama: potreba ili luksuzKada se govori o zaštiti, ne smije se zaboraviti na tje-lesnu zaštitu, odnosno angažiranje zaštitara. Mala poduzeća moraju biti svjesna da mogu biti žrtvama kriminalaca. Trgovine i banke sigurno će češće biti metama od drugih, a zaštitar može imati višestruku ulogu: sprečavanje kaznenih djela, održavanje sigur-nosti, ali i kao pomoć kupcima te zaposlenicima. Sama prisutnost zaštitara sigurno će dovesti do toga da se zaposlenici osjećaju sigurnijima na svojim radnim mjestima. Osoba koja želi počiniti kazneno djelo si-gurno će dvaput promisliti prije nego li krene u akciju, a zaštitar će sigurno prije uočiti sumnjivu aktivnost od videonadzora ili klasičnih sigurnosnih sustava. Osoba koja angažira zaštitara može se odlučiti hoće li biti naoružan ili ne. U prvom slučaju, zaštitar je obučen i privesti sumnjivca, dok će u drugom pozvati policiju. Najbolje je, u svakom slučaju, angažirati certificiranog zaštitara iz ugledne tvrtke koji će se znati ponašati odgovarajuće u svakoj prilici.

Cjelovita zaštitarska uslugaCjelovita zaštitarska usluga podrazumijeva kombina-ciju tjelesne i tehničke zaštite. U tijeku su izmjene i poboljšanja Pravilnika o zaštitarskoj djelatnosti, koji će napokon utvrditi jedinstvene elemente vrijednosti zaštite osoba i imovine. Njime bi se trebao riješiti i gorući problem nelojalne konkurencije koja ugrožava posao snižavanjem cijene rada. Od posebnog in-teresa za nacionalnu sigurnost Hrvatske, a prema mišljenju predsjednika Hrvatskog ceha zaštitara Željka Dobranovića, morala bi biti privatna sigurnost. Tim više jer su u EU vlasnici objekata kritične infrastruktu-re u čak 80 posto slučajeva upravo privatni vlasnici.

Inovativna rješenja zaštitarskog sektora u HrvatskojS obzirom na to da su se na tržištu pojavili gospo-darski subjekti u kojima se dnevno bilježilo više kaz-nenih djela, a dosad nisu bili obveznici primjene Za-kona o minimalnim mjerama zaštite, morale su se načiniti određene zakonske korekcije koje je provelo Ministarstvo unutarnjih poslova sa zainteresiranim partnerima. Propisana je tako mjera zaštite za sva-ku novčarsku instituciju posebno, a dodane su i nove novčarske institucije: zlatarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina, pravne oso-be i obrti za preradu plemenitih kovina, Hrvatski novčarski zavod te specijalizirane institucije ili tvrt-

Najveći sigurnosni skandali u 2013.• Bivši zaposlenik američke Nacionalne sigurnosne agencije, Edward Snowden, no-

vinarima je dostavio između 50.000 i 200.000 dokumenata. Otkrio je ogromnu količinu podataka i tajnih operacija NSA i njihovih partnera. Za jedne izdajica, za druge heroj, ipak je optužen za krađu državnog vlasništva, neautorizirano korištenje informacija o nacionalnoj obrani te špijunažu. Dobio je azil u Rusiji.

• Žrtvom je bio i Adobe. ‘Proboj’ njihovih podataka utjecao je na 2,9 milijuna korisni-ka diljem svijeta. Napadači su došli do osobnih podataka korisnika Adobe-a, njihovih lozinki, imena, brojeva kreditnih kartica.

• Bit9, dobavljaču specijaliziranih aplikacija, hakeri su ukrali kôd za potpisivanje certi-fikata te dostavili zloćudni softver trima korisnicima.

• Anonymousi su, također, koristeći DDoS, proveli nekoliko akcija protestirajući protiv različitih organizacija, Vlada, ili dajući podršku raznim akcijama u Poljskoj, Grčkoj, Singapuru, Indoneziji i Australiji. Narušili su i izgled Tehnološkog instituta u Massachusetsu i američkog ministarstva.

• Hakeri tzv. sirijske elektroničke vojske (Pro Asadove) proveli su seriju propagandnih napada na web stranice i društvene profile medija kao što su Associated Press, Thompson Reuters, The Guardian, CBS News, NBC News, The NY Post, The Wa-shington Post, CNN, US Weekly, Slate, Mashable i Fox News.

• Kina i Sjeverna Koreja optužene su za napade na Južnu Koreju, odnosno na njihove bankarske i televizijske mreže koje su pogođene zloćudnim softverom. Zaraženo je bilo oko 48.000 sustava.

ke koje za banke ili druge klijente obavljaju poslove obrade, pohrane, distribucije te uplate ili isplate putem gotovine.

Ulazak u EU nameće Hrvatskoj potrebu za donoše-njem novih propisaUlaskom u EU Hrvatska nije uskladila svoje zako-nodavstvo koje obuhvaća privatnu zaštitu. Iz jedno-stavnog razloga jer europsko zaštitarstvo ne po-stoji. Naime, postoje nacionalna zaštitarstva država članicaUnije te je Hrvatska pristupila donošenju novih zakona koji bi svjetlo dana trebali ugledati ove godi-ne. Prije svega, riječ je o Zakonu o zaštiti novčarskih institucija, Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite te Zakonu o privatnoj zaštiti. Novim propisima utvrdit će se i uvjeti i načini te kategorizaci-ja osoba koje se bave privatnom zaštitom.

Novi propisi u 2014.Prošle se godine pristupilo izradi prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite kojim se određuju uvjeti i načini obavljanja te djelatnosti. Najvažnija novina je da se uvodi kvantifikacija pro-sudbe ugroženosti pojedinog objekta, a kojom se na (numerički) mjerljiv način može odrediti prihvatljivost stupnja rizika. Usporedbom parametara koji utječu na ugroženost objekta te mjera koje utječu na smanjenje ugroženosti matematički bi se izračunalo jesu li pri-mijenjene mjere zaštite dovoljne i sukladne zakonu. Donošenje Pravilnika očekuje se u drugoj polovici 2014. godine.

Prošle se godine pri-stupilo izradi prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite.

Tehnička i tjelesna zaštita


Suvremeno društvo obilježeno je stalnim i brzim pro-mjenama, brzom razmjenom informacija, posve druga-čijim odnosom prema ljudima, vremenu i novcu, nego što je to bio slučaj prije svega 20-ak godina. Uspješna integracija i probitak u takvom društvu ovise u znatnoj mjeri o snalažljivosti, ali i o obrazovanju. No, klasično obrazovanje treba promatrati tek kao temelj za daljnju gradnju, a ne kao kraj puta. Sve što naučimo negdje ćemo iskoristiti, bilo direktno u poslu ili kao vezivo za nova znanja. To je kapital koji možemo ponuditi po-slodavcu, upotrijebiti za razvoj vlastitog posla, ali i za osobni rast.

Veća zapošljivost zahvaljujući edukaciji Nažalost, iz godine u godinu provlači se nada da smo suočeni sa zadnjom kriznom godinom. Međutim, broj-ka od preko 370.000 nezaposlenih govori da ćemo ipak još morati pričekati na bolja vremena. U takvom okruženju, poslodavac može od radnika zahtijevati doista raznovrsna znanja i vještine pa da bismo uopće bili konkurentni na tržištu rada, moramo ponuditi više od ‘uobičajenog paketa’. Opipljiva znanja poput poznavanja jednog ili više stranih jezika svakako su dobrodošla. Pritom se više ne misli samo na engle-ski i njemački jezik, nego se često traže strani jezici koji nisu toliko popularni, ali će biti konkurentska prednost ako ih poznajete. Informatička pismenost, ali i pismenost općenito, postaje preduvjet za dobivanje

Cjeloživotno učenje - ključ uspješne karijereModerno doba obilježeno je globalizacijom na svim razinama. U takvim okolnostima, za uspjeh na poslovnom planu od velike je važnosti, osim klasičnog školovanja, uvijek biti dobro informiran, ali i stalno raditi na osobnom razvoju pa se pod zajednički nazivnik s cjeloživotnim obrazovanjem sve češće stavlja i self-help seminare.

posla... Mogli bismo nabrojati cijeli niz znanja koja ni-smo nužno usvojili tijekom školovanja, no jezičac na vagi će vrlo često biti komunikativnost, asertivni pri-stup rješavanju problema, razvijene socijalne vještine... To ne znači da osobe koje eventualno nemaju savršeno razvijenu neku od tih osobina ne mogu naći posao. Većina navedenog dio je osobnosti svakog od nas, ali se može i naučiti.

Self-help seminari - dobrodošla pomoć u karijeriPod pojmom cjeloživotno obrazovanje posljednjih se godina provlače i self-help seminari, koji zapravo zaslužuju svoje mjesto u toj domeni već odavno. Svi smo mi pojedinci koji u posao donose svoje karakte-re, svoje dobre i loše osobine. Da bismo one dobre pojačali, naučili i neke nove, a loše osobine osvijestili i sveli na minimum, potrebno je puno raditi na sebi, a tek onda usvajati vještine koje će nam pomoći u poslu. Može i obratno, ali je logičnije krenuti od početka. U tome nam self-help seminari mogu pomoći jer, kao što im i samo ime govori, imaju cilj ‘poboljšati’ pojedinca.

O self-help seminarima razgovarali smo s Tatjanom Divjak, koja je po zanimanju Life coach. Coachingom se profesionalno bavi od 2005. godine, kada se među prvima, ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji, počela baviti tim zanimanjem i predstavila našoj javnosti za-nimanje Life coach ili trener za upravljanje životom.

Poslovno obrazovanje

Nove tehnologije, trendovi, alati, aplikacije

razvijaju se u gotovo svakoj gospodarskoj dje-latnosti i važno je posao

obavljati maksimalno učinkovito i kvalitetno,

a tako se može raditi samo uz cjeloživotno

učenje.


Osim područjima na osobnom planu, bavi se i po-slovnim temama kao Business/Executive coach, jer su poslovna i životna područja često isprepletena.

Life coaching pokriva sva životna područja (zdravlje, imetak, obitelj, emocionalne odnose, doprinos zajedni-ci, duhovnost, karijeru/posao i slobodno vrijeme), objašnjava Tatjana, a u poslovnom dijelu najčešće je riječ o upravljanju karijerom, suradnji i vođenju ti-mova te mekim vještinama (soft skills) u komunika-ciji, upravljanju ciljevima i konfliktima, motivaciji, pregovaračkim i ostalim vještinama. Ono što je većini izazov jest ostvarivanje ravnoteže između posla i života te rad na samopouzdanju i samopoštovanju kroz osvještavanje vrijednosti i promjenu ograničavajućih uvjerenja. Uloga coacha je pomoći klijentu da otkrije i odredi svoje ciljeve, postavi plan puta za ostvarenje tih ciljeva te ga motivira da, nakon što uz njezinu pomoć prođe prve korake na svom putu do kvalitetnijeg i ispunjenijeg života, nastavi samostalno ostvarivati uspjeh po svojim kriterijima.

Osim osobnih treninga, Tatjana često drži predavanja i seminare za tvrtke (prezentacijske i komunikacijske vještine, teme s područja upravljanja timovima, cilje-vima, vremenom i sl.), ali i za građanstvo. Kako nam je ispričala, takvi seminari vrlo su traženi, jer tijekom redovnog školovanja ne radimo dovoljno na tim vještinama. Promjene su za mnoge prebrze, očekivanja sve veća pa je cjeloživotno učenje – neizbježna potre-ba.

Cjeloživotno obrazovanje kao poticaj za promjenu ka-rijere Ponekad je u kriznim vremenima potrebno napraviti zaokret za 360°, naučiti nova znanja i vještine i kre-nuti iz početka. To znači potpunu promjenu karijere. Nažalost, kako doznajemo od Saše Jurkovića, direktora portala posao.hr, to je u Hrvatskoj u današnje vrijeme i najčešći razlog za promjenu karijere.

U razvijenijim zemljama nije rijetkost da se karijera mijenja i do dva, tri puta tijekom života, naravno, uz dodatno obrazovanje. Razlozi mogu biti višestruki, a najbolji razlog je svakako potraga za samoostvarenjem jer u tom slučaju ovakvu promjenu ne inicira nužda, nego ona nastaje iz želje za poboljšanjem i za očekivati je da će rezultirati zadovoljnom osobom koja voli svoj posao.

Međutim, hrvatska je stvarnost posve drugačija. Hr-vatska je, u odnosu na SAD i dio razvijene Europe, vrlo usporeno tržište što se tiče zapošljavanja i obrazo-vanja, nastavlja Jurković. Većina domaćih zaposlenika nije sklona mijenjati poslove, a kamoli karijere – a ova situacija je još vidljivija u krizi. Hrvatski zaposlenici skloni su držati se jednog posla, jednog poslodavca,


Specijalizacija specifičnih znanja u okviru

poslovnih seminara

U novije vrijeme u okviru poslovnih seminara sve se češće pronalaze vrlo specifične ponude koje se referiraju na točno određeni segment iz pojedinih djelatnosti. O po-nudi Mirakul Edukacijskog centra razgovarali smo s Aleksandrom Zrinušić, voditelji-com Edukacijskog centra tvrtke Mirakul.

U svojoj ponudi imate niz seminara koji se referiraju na točno određeni segment iz pojedinih djelatnosti, poput npr. kriznog komuniciranja, NLP-a u prodaji, brandiranja putem mobilnog marketinga... Koliko su takvi seminari traženi u odnosu na one koji pokrivaju neko šire područje i dužeg su vremenskog trajanja?Specijalistički seminari iz uskih poslovnih područja su zanimljivi također široj skupini polaznika, ali koji imaju potrebu za točno određenim znanjima. Interes za tom vr-stom edukacija je podjednak interesu za seminarima i programima koji pokrivaju šira područja. Duži specijalistički programi i stručna usavršavanja koja traju i po nekoliko mjeseci, a koja se trenutno nalaze u ponudi Mirakul Edukacijskog centra, vezana su uz Internet marketing, razvoj ljudskih potencijala, prodaju, EU fondove i community management. Za tu vrstu edukacije interes iskazuju polaznici koji žele sveobuhvatna znanja iz određenog područja, odnosno koji žele postati stručnjaci za to područje.

U čemu su najveće prednosti takvih seminara?Najveća prednost takvih seminarima je u razradi sadržaja i ulasku u dubinu svake tematike. Svi seminari moraju biti dinamični, interaktivni, sa snažnim naglaskom na praktičnim primjerima. Za polaznike je posebno korisno i rješavanje studija slučaja usko vezanih za najavljenu temu. Polaznici su u pravilu vrlo zahtjevni, imaju visoka očekivanja, često dolaze s odgovornih pozicija sa znatnim iskustvom i predznanjem, pa je networking izrazito jak na takvim edukacijama, kao i razmjena iskustava, disku-sije s predavačem i interakcija općenito.

Kako se istaknuti na tržištu poslovne edukacije, što je najvažnije polaznicima, kakva imaju očekivanja?Cilj Mirakula je aktivno sudjelovati u razvoju poduzetništva i gospodarstva u Hrvat-skoj, ponuditi edukaciju koja će ojačati sve ključne kompetencije djelatnika tvrtaka ko-jima je u cilju dalji rast i razvoj te ostvarenje poslovnog uspjeha. Naši su klijenti svje-sni da jedino stalnim ulaganjem u znanja i vještine svojih zaposlenika mogu opstati na tržištu i razvijati se. Polaznici seminara i višemjesečnih modularnih programa u pravilu dolaze iz najvećih hrvatskih tvrtaka i institucija, uglavnom s managerskih po-zicija, vrlo su stručni i imaju visoka očekivanja od predavača i nas kao organizatora. Očekuju odmah primjenjiva znanja koja će donijeti konkretnu korist tvrtki iz koje dolaze. Susretljiv tim naših stručnjaka i predavača na raspolaganju je polaznicima tijekom cijele edukacije, ali i nakon istih, ukoliko im je potrebno dodatno savjetovanje vezano uz poslovanje. Konkurencija je velika i zato kontinuirano moramo unapređi-vati naše usluge i usavršavati se, kako bi zadržali mjesto među vodećim edukacijskim tvrtkama.


jedne karijere i skloniji su ideji iz prošlih vremena da treba pronaći posao za cijeli život. Svjetski trendovi pokazuju da su strani zaposlenici skloniji promjenama,

ponekad i prave životne zaokrete što se posla tiče. Na-ravno, neka su strana tržišta rada takva da podržavaju ove odluke mogućnostima zapošljavanja i obrazovnim programima koji se nude. Mlađe generacije lakše prihvaćaju model češćeg mijenjanja poslova i nisu vezane uz branšu ili poslodavca.

U Hrvatskoj je teže promijeniti karijeru. Problem je u gospodarstvu i trenutnoj situaciji – krizi, pojašnjava Jurković. Na razini države nema novih strateških pla-nova i investicija, a situacija za one koji se odluče za privatno poduzetništvo vrlo je nepovoljna na mnogim razinama. U današnje vrijeme zaposlenici strahuju za svoje radno mjesto, opterećeni su kreditima, životnim potrebama i nisu skloni rizicima – a promjena posla ili čak zanimanja je rizik. Populacija koja je sprem-nija odlučiti se na promjenu karijere jesu oni koji su ostali bez posla jer moraju pronaći nove izvore zarade. Rijetki su oni, iako i njih ima, koji napuštaju dobre po-slove i odlučuju se za radikalnu promjenu u karijeri. S druge strane, domaći zaposlenici nisu još u dovoljnoj mjeri svjesni važnosti cjeloživotnog obrazovanja. Nove tehnologije, trendovi, alati, aplikacije razvijaju se u gotovo svakoj gospodarskoj djelatnosti i važno je posao obavljati maksimalno učinkovito i kvalitetno, a tako se može raditi samo uz cjeloživotno učenje.

Koliko programi visokih škola u Hrvatskoj prate strane trendove Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendovima u po-nudi programa visokih škola. Razgovarali smo s Kar-melom Aleksić Maslać, prodekanicom ZŠEM-a. Kako nam je ispričala, programi na ZŠEM-u koncipirani su prema programima ekonomije i managementa prestižnih sveučilišta u Europi i svijetu. ZŠEM je prva AACSB (Association to Advance Collegiate Schools of Business) akreditirana poslovna škola u Hrvatskoj. Studenti ZŠEM-a svoje četverogodišnje obrazovanje, osim na MBA programu na ZŠEM-u, nastavljaju i na MBA programima diljem Europe i svijeta te vrlo rado koriste mogućnost da po cijeni školarine na ZŠEM-u odu na razmjenu na preko sto sveučilišta u svijetu. U nastavi se sustavno primjenjuju nove tehnologije, case study metode, računalne simulacije, kao i Bloomberg i drugi poslovni sustavi.

Slično je i na IEDC-u Bled School of Management pa akademski direktor Nenad Filipović objašnjava kako obrazovni programi njihove škole prate glo-balne trendove u mjeri u kojoj se oni podudaraju s njihovim svjetonazorom. Na nekim područjima, npr. u korištenju umjetnosti u razvoju vođenja, njihova je škola među onima koji diktiraju trendove, a neke tren-dove (primjerice, obrazovni programi putem Interne-ta) prilagođavaju vlastitom viđenju.

Kako bi doznali postoji li interes za neke vrste studi-

Poslovno obrazovanje Poslovno obrazovanje

ja koje nemaju u svojoj ponudi, IEDC Bled u stalnom je kontaktu s nekoliko stotina hrvatskih diplomanata njihovih programa, kao i većim brojem poduzeća, a osim toga organiziraju redovite forume za HR ma-nagere. Tako su u proteklom razdoblju uveli veći broj novih programa, od novog doktorskog programa ma-nagementa, preko inovacija i novih predmeta na MBA studiju, do brojnih inovativnih programa prilagođenih potrebama njihovih korporacijskih partnera.

Karmela Aleksić Maslać sa ZŠEM-a objašnjava kako se ulaskom Hrvatske u EU otvaraju nova tržišta i nove mogućnosti rada i zaposlenja. Njihovi studenti se mo-raju znati snaći u takvim novim prilikama pa da bi re-agirali u skladu s tržištem, u posljednjih su pet godina razvili uz preddiplomski studij ekonomije i manage-menta u trajanju od četiri godine, još i MBA program s naglaskom na različita područja poslovne admini-stracije poput financija i bankarstva, managementa, marketinga, računovodstva i sl. Već drugu godinu izvode preddiplomski četverogodišnji studij ekonomije i managementa na engleskom jeziku, a novost je FLEX MBA. Flex je napravljen po uzoru na slične programe u svijetu za čije se akreditirane diplome više ne mora odlaziti u inozemstvo. Skrojen je po mjeri suvremenih poslovnih ljudi, koji žele ulagati u usavršavanje svo-ga znanja, ali koji nemaju vremena za klasičan povra-tak u školske klupe. Organizira se vikendom, a pruža odličnu kombinaciju teorijskog i praktičnog znanja.

O ovoj temi razgovarali smo i s Donom Hudspethom, predsjednikom i dekanom RIT-a (Rochester Institute of Technology) Croatia. Ono što je posebno kod RIT-a Croatia je to da nudi obrazovanje usmjereno na razvoj karijere. RIT Croatia danas se nalazi na dva kampusa na kojima više od 550 studenata polazi jedan sljedećih preddiplomskih stručnih studija: Management u tu-rizmu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima (Du-brovnik), Međunarodno poslovanje (Zagreb) i Infor-macijske tehnologije (Dubrovnik i Zagreb). Također, na zagrebačkom kampusu u ponudi je i Master of Science studij Service Leadership and Innovation.

Na pitanje kolika je zapošljivost po završetku nekog od njihovih studija, Don Hudspeth objašnjava kako 80% njihovih studenata pronalaze posao za koji su se školovali, i to u roku od tri mjeseca nakon diplome. Najvažnije je to što većina njih radi poslove koje su željeli i za koje su se obrazovali. I upravo je to ono na što se RIT Croatia fokusira: ponuda obrazovnih studija koji uspješno i učinkovito pripremaju mlade ljude na stvaran poslovni svijet koji je pred njima, u zaključku kaže Hudspeth.

Koja će zanimanja biti najtraženija u sljedećih pet godi-na - predviđaju HR stručnjaciTeško je sa sigurnošću reći koja bi zanimanja mogla

Najtraženija zanimanja prema stručnoj spremi - 2012.

Srednja stručna sprema Viša i visoka stručna sprema Stručna sprema nije bitna

Konobar Programer Konobar

Prodavač Prodajni predstavnik Programer

Kuhar Komercijalist Kuhar

Prodajni predstavnik Knjigovođa Prodavač

Knjigovođa Pravnik Prodajni predstavnik

Najtraženija zanimanja prema stručnoj spremi - 2013.

Srednja stručna sprema Viša i visoka stručna sprema Stručna sprema nije bitna

Konobar Programer Konobar

Prodavač Prodajni predstavnik Prodavač

Prodajni predstavnik Knjigovođa Programer

Kuhar Arhitekt Prodajni predstavnik

Frizer Komercijalist Kuhar

HR Days 2014.: Jesu li talenti danas rjeđi ili ih

je samo teže uočiti?

Druga po redu HR Days konferencija održat će se 27. i 28. ožujka 2014. u Rovinju i posvećena je prepoznavanju i upravljanju talentima.

Organizatori konferencije, portal MojPosao i tvrtka SELECTIO, pripremili su niz za-nimljivih predavanja poznatih managera i HR stručnjaka koji već imaju iskustvo kao ‘lovci na talente’ i taj su izazov pretočili u uspješne poslovne prakse svojih tvrtaka.Sudionici konferencije imat će priliku poslušati Sabine Engleman, iskusnog coacha i trenera s međunarodnim iskustvom, Jona Inghama, Global Executive HR Consultan-ta iz Cotrugli Business School, Carla Segerstroma iz globalnog farmaceutskog diva Mercka, i mnoge druge.

U diskusiji pod nazivom „CEO i HR za istim stolom“ pet ‘korporativnih parova’ - izvršnih direktora i stručnjaka za ljudske resurse iz Atlantic Grupe, Coca Cole HBC Hrvatska, JGL-a, Valamar hotela i ljetovališta te Zagrebačke pivovare govorit će o ra-zlikama u stajalištima između biznisa i HR-a. Više detalja o konferenciji i prijavama dostupno je na www.hrdays.net.

biti najtraženija u sljedećih nekoliko godina, međutim, određene pretpostavke je moguće postaviti na temelju dosadašnjih iskustava. S portala Moj.posao dobili smo pregled najtraženijih zanimanja u protekle dvije godi-ne. Zanimljivo je da iz godine u godinu nema turbu-lentnih promjena, ali i da se ista zanimanja pojavljuju u kategorijama s npr. visokom stručnom spremom i u onima gdje stručna sprema uopće nije važna. Jedno od takvih zanimanja je programer.

O predviđanjima za naredno razdoblje razgovarali smo sa Sašom Jurkovićem, direktorom portala posao.hr. Prema njegovom mišljenju, i dalje će biti tražena zanimanja koja imaju veze s računalnom tehnologi-jom – pogotovo programeri. Traženi će biti i djelatnici medicinske struke – od njegovatelja, medicinskih se-stara do liječnika i specijalista. Zbog sve dinamičnijeg načina života, sve manje vremena provodimo uz obi-telj pa je logično da bi trebala porasti potreba za oso-bama koje će tijekom radnog vremena roditelja brinuti o kućanstvu i djeci. Za očekivati je i da bi se trebala razviti potreba za inženjerima čiji su poslovi vezani uz gradnju, proizvodnju i očuvanje energije, zaključuj Jurković.

Financijska isplativost InHouse edukacijaInHouse edukacije vrlo su efikasan način ulaganja

Većini ljudi izazov je ostvarivanje ravnoteže između posla i života te rad na samopouzdanju i samopoštovanju kroz osvještavanje vrijednosti i promjenu ograničava-jućih uvjerenja.



u edukaciju zaposlenika. Poslodavac zahvaljujući ovakvim edukacijama dobiva više benefita – istovre-meno ulaže u više zaposlenika, ili čak sve, ako je to moguće. To, dakako, znači da će takva edukacija biti financijski povoljnija od educiranja svakog pojedi-nog zaposlenika izvan tvrtke. Isto tako, zahvaljujući održavanju edukacija na lokaciji tvrtke, ostvaruju se značajne uštede u vremenu za zaposlenike, bilo da poslodavac odluči žrtvovati dio radnog vremena ili da se edukacije održavaju prije ili iza radnog vremena. InHouse edukacije mogu biti organizirane i online. Ta-kav pristup je nešto drugačiji, ali ništa manje efikasan. Prednost svake edukacije je radnik koji je usvojio neka nova znanja pa će eventualno za obavljanje svog posla trošiti manje vremena. Krajnji rezultat je zadovoljan poslodavac i zadovoljan radnik jer mu se ovako poka-zuje da se njegov rad cijeni i da se u njega ulaže, što je u nesigurnim vremenima i vrsta garancije da ga poslo-davac za duži rok želi u svom timu.

‘Internet znanje’ - znanje dostupnije i površnije nego ikadUvijek biti informiran jedan je od preduvjeta za uspješno obavljanje nekih poslova, osobito iz sfere marketinga, prodaje bilo koje vrste, PR-a, HR-a itd. Jedna od velikih prednosti danas je brz pristup infor-macijama i uvjetno rečeno ‘znanju’, no u obzir treba uzeti da su ovakve informacije često loše, nedovoljne ili dolaze iz izvora koji nemaju odgovarajući kredibili-tet. Upravo iz tog razloga, ako smo u potrazi za novim znanjima, bolje je potražiti edukaciju koju nam mogu ponuditi renomirani stručnjaci u obliku seminara, tečajeva, konferencija, studija, a površne informacije s Interneta uzeti tek kao štivo za razbibrigu.

Konferencije i poslovni skupovi - izvor znanja, novih informacija i networkingaJoš jedan vrijedan izvor znanja, ali i izvrstan način kako doći do informacija i upoznati nove ljude su kon-ferencije i stručni skupovi. Jedna od značajnijih konfe-rencija koja se bavila upravo tematikom obrazovanja i njegovog velikog značaja za globalni razvoj održana je 5. veljače u Bruxellesu u organizaciji UNESCO-a i Misije Norveške pri EU. U razdoblju od 2007. do 2013. bilateralna i regionalna sredstva EU-a za osnovno primarno i sekundarno obrazovanje u zemljama u razvoju te podrška za strukovno obrazovanje i ospo-sobljavanje iznosili su ukupno gotovo šest milijardi eura. EU je u istom razdoblju financirala programe visokog obrazovanja u zemljama u razvoju s dodatnih 2,6 milijardi eura. Iznos tih potpora povećat će se u okviru programa Erasmus+, novog programa EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. U ovom trenutku, međunarodna zajednica nastoji definirati novi globalni okvir za razvoj za razdoblje nakon 2015., kada istječu UN-ovi milenijski razvojni ciljevi, a obra-zovanje je jedan od ključnih elemenata.

Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet Kačićeva 26, 10000 Zagreb Tel/Fax: +385 1 4639 200 E-mail: [email protected] Web: www.grad.hr/mba

MBACon je međunarodni sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij na kojem polaznici stječu dodatne kompetencije iz različitih područja važnih za upravljačke poslove u graditeljstvu: opće poslovno upravljanje, ekonomija i građevinski predmeti.

Nova znanja i vještine dat će njihovom poslovnom iskustvu dodatnu vrijednost.

Završetkom studija polaznici ostvaruju 90 ECTS bodova te stječu akademski naziv:

Sveučilišni specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu

(University specialist MBA in Construction)

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH priznaje polazni-cima specijalističkog studija MBACon-a stjecanje bodova za stručno usavršavanje i to za svaki testirani semestar 15 bodova, a stjecanjem akademskog naziva dodatnih 45 bodova. Također, nakon završetka studija polaznici stječu 30 ECTS bodova iz područja upravljanja projektima gradnje.

Poslovno upravljanje u graditeljstvu

Europska vs. hrvatska sveučilišta

Usporedimo li programe na europskim sveučilištima s onima u Hrvatskoj, uočit ćemo da postoje neke razlike, ali one nisu više toliko velike kakve su bile nekad. Ula-zak Hrvatske u EU znatno je utjecao na prilagodbu hrvatskog školskog sustava ono-me u većini europskih zemalja. Može se primijetiti da postoji uža specijalizacija na stranim sveučilištima pa, primjerice, u Hrvatskoj još uvijek nije moguće samostalno studirati astronomiju ili recimo management u zdravstvenom turizmu, ali ipak su sada vrata stranih sveučilišta otvorena i hrvatskim studentima pa je lakše odabrati točno onaj studij koji želite.


Vipnetov jednogodišnji program profesionalnog i po-slovnog razvoja osmišljen je s ciljem poticanja pozitiv-nih trendova koji bi mladima omogućili jednostavnije stjecanje prvog radnog iskustva, čiji je nedostatak veli-ka prepreka njihovu zapošljavanju. Sveobuhvatnost te izražena razvojna komponenta ovog programa alumnije će naučiti kako se snalaziti u različitim poslovnim si-tuacijama te će ih osposobiti za svakodnevne poslovne izazove u međunarodnom okruženju konkurentnog te-lekom sektora.

Priliku da postanu prvi članovi Vip alumni programa dobit će jedanaestero kandidata koji se pokažu najbo-ljima tijekom selekcijskog procesa sastavljenog od tri zahtjevna selekcijska kruga. Alumni će biti raspoređeni u odjele prodaje, marketinga, regulatornih poslova, kon-trolinga, planiranja radio-mreže, analize tržišta, odjel poslovnih rješenja i odjel za prijenosnu i IP telekomuni-kacijsku mrežu. U tim će odjelima imati konkretan opis poslova te će biti uključeni u kreiranje i razvoj projekata od strateške važnosti za Vipnet. Tijekom cijele godine razvoj kandidata pratit će Vipnetov odjel za ljudske re-surse, osobni mentor dodijeljen svakom alumniju, kao i Vipnetovi rukovoditelji koji će usmjeravati njihov na-predak i biti im potpora u ostvarivanju njihovih prvih koraka u poslovnom svijetu.

-Naše brojne aktivnosti u području društveno odgovor-nog poslovanja ove godine smo odlučili objediniti pod kapom programa koji smo nazvali ‘Čini pravu stvar’.

Vipnet pokreće Vip alumni programVip alumni program, jednogodišnji plaćeni program profesionalnog i poslovnog razvoja, kandidatima koju su diplomirali u 2013. omogućit će kontinuirani mentorski rad s Vipneto-vim managerima i rukovoditeljima, profesionalni razvoj uz stručne edukacije te uključivanje u korporativne projekte i razmjenu unutar Telekom Austria Grupe. Ulaskom u program, kandidati će, osim razvoja poslovnih i organizacijskih vještina, postati trajnim članovima Vip alumni zajednice i sudjelovati u njenim kasnijim aktivnostima.

Nakon što smo pokrenuli volontiranje zaposlenika na društveno korisnim projektima, za što kompanija daje plaćene slobodne dane, stigli smo i do druge cjeline - edukacije. Budući da statistike nezaposlenosti među mladima u Europi svrstavaju našu zemlju na vrh te neslavne liste, odlučili smo ublažiti ovaj problem. To činimo otvaranjem programa kroz koji će nezaposlene mlade osobe steći praktična poslovna znanja i vještine koje će se idealno nadovezati na njihovo akademsko obrazovanje. Time želimo omogućiti diplomantima da preskoče barijeru pronalaska prvog posla jer kompani-je danas sve više daju isključivo priliku kandidatima s određenim poslovnim iskustvom – izjavio je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta.

Posebna vrijednost ovog programa leži u činjenici da polaznici po završetku programa trajno ostaju članovi Vip alumni zajednice, a Vipnet će pratiti nastavak nji-hove karijere te im omogućiti daljnje usavršavanje kroz razne e-learning treninge.

-U godinu će dana Vipnet u svakog od kandida-ta uložiti više od 100 tisuća kuna kroz plaću koja će iznositi 6 tisuća kuna bruto, edukacije, program međunarodne razmjene i ostale dodatne pogodnosti. Proces prijave za Vip alumni program započeo je 11. veljače i trajat će do 5. ožujka, a prijaviti se mogu svi oni koji su diplomirali u 2013. godini i nemaju radnog iskustva – izjavila je Alis Kaznačić, rukovoditeljica Upravljanja ljudskim potencijalima Vipneta.


Proces prijave za Vip alumni program

započeo je 11. veljače i trajat će do 5. ožujka,

a prijaviti se mogu svi oni koji su diplomirali

u 2013. godini i nemaju radnog iskustva.

Odjel za financiranje i ugovaranje EU programa Agen-cije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO DEFCO) kao glavnu zadaću ima provedbu Operativnog programa ‘Razvoj ljudskih potencijala’, kojemu je jedan od prioriteta unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti. OŠ Eugena Kumičića iz Slatine s partnerima (OŠ Dobriše Cesarića, OŠ Ivana Granđe, OŠ Otona Ivekovića te Grafička škola u Zagrebu, sve sa zagrebačkoga područja) dionikom je tog procesa zahvaljujući provedbi projekta ‘Informatička znanja za uspješnu i kreativnu budućnost’ (IT skills for successful and creative future - ICT4SCF).

Cilj projekta je izrada novog kurikuluma nastave infor-matike, čiji bi ishodi učenja bili u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom u kojemu su sadržani opisi traženih kvalifikacija za pojedino zanimanje i usklađeni s obrazovnim sustavom te stvarnim potrebama na tržištu rada. Projekt je povezao te tri dimenzije koristeći rezultate upitnika danih poslodavcima, učenicima, ali i nastavnicima informatike u kreiranju novoga kuriku-luma koji bi rezultirao traženim ishodima učenja. Da bi taj posao bio što uspješnije obavljen, projektni je tim posjetio Finsku kao primjer najboljeg svjetskog obra-zovnog sustava te stečene spoznaje uključuje u izradu Priručnika za nastavnike informatike koji će biti rezul-tat izrade novoga kurikuluma informatike te E-portala koji kumulira uspješne oblike rada s mjerljivim i evalu-

Informatička znanja za uspješnu i kreativnu budućnost OŠ Eugena Kumičića iz Slatine s partnerima provodi projekt ‘Informatička znanja za uspješnu i kreativnu budućnost’ (IT skills for successful and creative future - ICT4SCF). Cilj projekta je izrada novog kurikuluma nastave informatike, čiji bi ishodi učenja bili u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom u kojemu su sadržani opisi traženih kvalifikacija za pojedino zanimanje i usklađeni s obrazovnim sustavom te stvarnim potrebama na tržištu rada.


Projekt traje trinaest mjeseci (19.08.2013. - 18.09.2014.) te njegova vrijednost iznosi 204.224,23 eura, od kojih 94,91% sufinancira Europska unija.

iranim ishodima učenja.

Da bi radna skupina bila u toku s najnovijim dostignućima, posjetit će u ožujku CeBIT izložbu u Hannoveru, najveći svjetski sajam informacijskih tehnologija. Glavni uvjet izvođenja brojnih planiranih aktivnosti jest potrebna informatička oprema koju zah-tijeva unaprjeđenje informatičkog kurikuluma. Novim računalima i softverima bit će opremljene sve škole koje sudjeluju u projektu, nastavnici će sudjelovati na stručnom usavršavanju iz stručnog nazivlja engleskog jezika te informatike, potrebnog za izradu digitalnih nastavnih materijala te je angažiran doc.dr.sc. Krešimir Pavlina kao stručnjak za izradu ishoda učenja nastave informatike koji su u skladu s potrebama tržišta rada, ali i učeničkim preferencijama. Rezultati projekta bit će dijelom vidljivi na Ljetnoj školi informatike koja će se održati u lipnju, ali je važniji njihov utjecaj na razvijanje generičkih (ali i specifičnih) učeničkih kompetencija po-trebnih poslodavcima.

Projekt traje trinaest mjeseci (19.08.2013. - 18.09.2014.) te njegova vrijednost iznosi 204.224,23 eura, od kojih 94,91% sufinancira Europska unija (isprva unutar 4. komponente IPA-e, sada iz Europskog socijalnog fon-da unutar strukturnih investicijskih fondova), a cilj mu je daljnji razvoj i provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Ulaganje u budućnostProjekt je suninacirala EU iz Europskog socijalnog fonda

Piše: Marijana Toplak, prof., Osnovna škola Eugena Kumičića, Slatina


Poslovni kalendar

Sajmovi

05. - 09.03.2014.GAST 2014.Mjesto: SplitInformacije: www.gastfair.com

07. - 09.03.2014.14. Dani ljepoteMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

14. - 16.03.2014.Međunarodni sajam turizma PLACE²GOMjesto: Zagreb, Boćarski domInformacije: www.place2go.org

09. - 12.04.2014.38. Međunarodni sajam graditeljstva i opremanja56. Međunarodni sajam obrtništva22. Međunarodni sajam alatnih strojeva i alataMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

Konferencije

05. - 07.03.2014.3. PAR međunarodna konferencija: Učinkoviti timovi - formula za uspjehMjesto: Opatija, Hotel MilenijOrganizator: Poslovna akademija Rijeka, Iacocca Institute i Lehigh University (USA)Informacije: www.par-conference.com

27. - 28.03.2014.Marketing kingdomMjesto: ZagrebOrganizator: P.WorldInformacije: www.thepworld.com

27. - 28.03.2014.HR DaysMjesto: Rovinj, Hotel LoneOrganizator: MojPosaoInformacije: www.hrdays.net

01.04.2014. 6. hrvatska konferencija o kontrolingu Mjesto: ZagrebOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.Informacije: www.altius.hr

Seminari

28.02.2014. Strateško upravljanje ljudskim resursima

Mjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Gordana Fabris, prof.psih.Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

05.03.2014. Transferne cijene u praksiMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Ksenija Kramar, dipl.oec.Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

06. i 07.03.2014. Izrada investicijske studije/studije izvedivostiMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian KorunićInformacije:+ 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

07.03.2014. Kontroling prodaje i ključnih kupacaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

07.03.2014.100 hrvatskih lidera - kako su uspjeliMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: dr.sc. Jasminka SamardžijaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

07.03.2014.Zaštita poslovnih i klasificiranih podataka u tvrtka-ma i državnim tijelima RHMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM – Poslovna akademija d.o.o.Predavač: Petar Mišević, univ.spec.oec.Informacije: + 385 1 45 00 309, e-mail: [email protected]

13. i 14.03.2014. Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova)Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian KorunićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

14.03.2014. Prodajne vještine – od osnovnih načela do zaključivanja prodajeMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Kamilo AntolovićInformacije: + 385 31 629 616,e-mail: [email protected]


Poslovni kalendar

14.03.2014. Analiza radnog mjesta, selekcija i integracija zapo-slenikaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jasenka Maltarić-Dujnić, prof.Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

20. i 21.03.2014. Procjena vrijednosti poduzećaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Slaven Bošnjak, CFAInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

21.03.2014. Biti coachMjesto: ZagrebOrganizator: Cognita d.o.o.Predavač: Renata Takač Pejnović i Dragan KneževićInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail: [email protected]

21.03.2014. Upravljanje web projektima i prodaja putem InternetaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Davor MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

27.03.2014. Računovodstveno praćenje ulaganja u instrumente tržišta kapitala i instrumente tržišta novcaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Dragana ResanInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

28.03.2014. Prodaja u maloprodaji i uslugamaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Kamilo AntolovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

03. i 04.04.2014. SMM - Marketing na društvenim mrežamaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Ana Penović, Milica Cetinić, Ružica Vrdoljak, Siniša GavrilovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

04.04.2014. Model praćenja radne uspješnosti - Performance AppraisalMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Marija KalinićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

10.04.2014. Kako prepoznati i razumjeti računovodstvene manipulacijeMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Slaven Bošnjak, CFAInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

10. i 11.04.2014. EU kohezijska politika, strukturni fondovi i Kohe-zijski fond te programi zajedniceMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

84 BIZdirekt � veljača 2014.

Documents

issn: 1847-165X€¦ · Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Australija ... slenih) su Rhea d.o.o./ FedEx, Deichmann trgovina obućom d.o.o. i DHL International d.o.o., a u kategori-