issn: 1848-2929...Splita održati manifestacija Dani hrvatske male brodo-gradnje u razdoblju od 25. do 28. travnja. Ove će se godine ponovno predstaviti najbolji proizvo-di domaćih

1www.mirakul.hr

tema brojaFinancije

posebni prilozi

intervjuMarjan Vučak

Upravljanje kvalitetomRegionalni razvojTelekomunikacijeKontinentalni turizam

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 42, godina VII, travanj 2013.

issn

: 184

8-29

29

32 BIZdirekt � travanj 2013. www.mirakul.hr

Sadržaj

13 tema broja: Financije

Dok europski ministri financija još razmatraju plan o ograničenju bankarskog bonusa na godišnju fiksnu plaću, hrvatski ministar najavljuje veća ograničenja na domaćem tržištu.

20 Telekomunikacije

46 Upravljanje kvalitetom 69 Kontinentalni turizam

34 Regionalni razvoj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Marjan Vučak, predsjednik Uprave Meggle Hrvatska

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Kina

Izvoz- Gospodarski rast koncipiran na izvoznoj orijentiranosti

Lokalno gospodarstvo - Jačanje gospodarstva Osječko-baranjske županije kao

rezultat brojnih ulaganja

Transport i logistika - Prilagodba transporta i logistike za EU tržište

Poslovni stil - Pravilo poslovnog odijevanja 2013. - nema pravila

Prehrambena industrija - Prehrambena industrija pred velikim izazovom

Automobili - U očekivanju povoljnijeg uvoza automobila

Poslovni kalendar

52

58

65

76

81

5

6

10

30

38

41


Uvodnik

Poslovanje nikada nije bilo složenije nego danas. S druge strane, nikada nije postojalo više mogućnosti nego sada. Iako smo identične rečenice mogli izreći i prije petnaestak godina, kad je započeo sav ovaj „funky business“, vjerojatno nikome nije palo na pamet da će stvari otići ovako daleko, i tako brzo. Ulazak u EU, kriza, globalizacija, novi trendovi, razvoj tehnologije, disperzija medijskih kanala… poduzetnici i manageri su pod pritiskom sa svih strana. Ali pritisak ima sko-ro i jednako širok ispušni ventil, ukoliko ste u koraku s najnovijim tehnologijama, te ukoliko vam je jasno u kojem smjeru se poslovanje razvija i što se događa u umreženom i globaliziranom svijetu. Nikada brže i nikada lakše niste mogli doći do potrebnih informaci-ja. Nikada brže i lakše niste mogli pripremati, dijeliti i upravljati dokumentima. Nikada brže i lakše niste mogli doći do potencijalnih poslovnih partnera, bilo dobavljača, bilo potencijalnih klijenata. Nikada brže i lakše niste mogli svoj posao globalno proširiti.

Naravno, postoji ali. I to krupan. ALI. Morate učiti. I to jako puno. I svakodnevno. Morate razumjeti upo-trebu informatike i telekomunikacija u svakodnevnom poslovanju, i implementirati ih u apsolutno sve in-terne i eksterne poslovne procese. Morate razumjeti kompleksno medijsko okruženje i početi iznova učiti marketing. Morate još puno toga. Pogledajte samo što danas morate napraviti da biste imali kafić, ili peka-ru. Osim dobre lokacije, feng shui uređenja, sjajnih proizvoda i uvijek ljubaznog osoblja, morate obavezno imati stalnu i internetsku kvalitetnu vezu, te prateći softver koji će podržavati vaše fiskalno poslovanje.

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Morate imati i profile na društvenim mrežama, po-gotovo ako ste kafić i ako se oslanjate na stalne go-ste. Osim ako ste nasred rive, naravno. Želite se baviti pekarstvom? Kako će se mali pekar s jednom radnjom nositi s velikim pekarama poput Mlinara, Pan-Peka i ostalih, koji imaju znatno napredniju tehnologiju, niže jedinične troškove poslovanja, nemjerljivo jači marke-ting? Osim ako je nasred rive, naravno. Možda.

Zamislite što onda morate imati, i kako morate raditi, ukoliko ste u prehrambenoj industriji. Ili imate bilo kakvu proizvodnju. Ili se bavite bilo kojom „malo na-prednijom“ uslugom, poput zdravstva, financijskog savjetovanja, distributerskih usluga ili medija. Vaš marketing više nije isti. Vaše upravljanje kontaktima više nije isto. Vaše praćenje prodaje više nije isto. Vaše upravljanje financijama više nije isto. Vaša konkuren-cija više nije ista. Ni vaši kupci više nisu isti. Ništa više nije isto.

WTF… pitate se? Ili ste uzviknuli OMG? Neki će reći i LOL! A neki će se odmah baciti na CPC i CPT. Dio vas će ukucati novi #. Drugi će krenuti analizirati svoj ROI. Neki će konačno odlučiti uložiti u svoj CRM. A možda i u ERP. Neki su već uložili u PR. Sve ih je više u cloudu. Malobrojni će znati, i prihvatiti, da im sve ovo treba, pod hitno. Shvaćate? Prilagodite se. Ili ne-stanite. S krizom ili bez.

WTF?


BIZ vijesti

Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je 10. travnja rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog go-spodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnolo-giji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi na 51. poziciji. U dvanaestom „Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji 2013.“ na temu Gospodarskog rasta i zapošljavanja u povezanom svijetu, odnosno odnosa između ICT-a i konkurentnosti, gospodarskog rasta i zapošljavanja uključene su 144 zemlje, dvije više nego prethodne godine.

U odnosu na prošlu godinu Finska, Singapur i Švedska i dalje su vodeće zemlje svijeta po spremno-sti za korištenje ICT-a. Bitniji pomak bilježi Ujedinje-no Kraljevstvo s 10. na 7. poziciju te Nizozemska i Norveška, koje su poboljšale svoju poziciju za dva mje-sta. SAD bilježe pad na 9. poziciju, najlošiju do sada, te najjačem svjetskom gospodarstvu prijeti izlazak iz ovog najelitnijeg društva.Gospodarstva zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) nastavljaju zaostajati u rangiranju (Kina je pala za 7 mjesta i nalazi se trenutno na 58.

Hrvatska 51. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

poziciji), te održivi brzi ekonomski rast ovih zemalja može biti ugrožen ukoliko ne izvrše ulaganja u ICT, vještine i inovacije. Od zemalja središnje Europe, Slo-venija, Češka i Poljska zadržale su prošlogodišnje pozi-cije, a Slovačka bilježi poboljšanje za tri pozicije.

Hrvatska ove godine bilježi pad na rang ljestvici sa 45. na 51. mjesto. Od zemalja jugoistočne Europe jedino Bosna i Hercegovina bilježi znatno poboljšanje sa 84. na 78. poziciju, dok ostale zemlje bilježe pad pozicije, pogotovo Rumunjska, koja sada zauzima 75. poziciju.

Najveći co-working prostor u Hrvatskoj otvoren je sredinom travnja u sklopu Poduzetničkog inkubato-ra BIOS-a, na 150 m². Podijeljen je u dva dijela, veći gdje se nalazi 30 radnih jedinica te dio namijenjen sastancima, dogovaranju i planiranju posla, te kutak za odmor. Inicijativa je pokrenuta od Udruge Osijek Software City, a Grad je u uređenje prostora uložio 174.000 kuna. Korisnici će ovdje moći boraviti od 0 do 24 sata besplatno, uz brzu internet vezu, a prostor je prvenstveno namijenjen informatičarima, ali i svima onima koji razvijaju nove projekte.

Najveći u Hrvatskoj: Osječani dobili co-working prostor u BIOS-u

BIZ vijesti

U petak 12. travnja službeno je otvoreno postrojenje ABS Sisak, nova čeličana članica grupe Danieli. Cere-moniji otvaranja prisustvovali su čelni ljudi hrvatske politike te rukovoditelji furlanijske metalurške grupe. U ime grupe Danieli, uzvanicima su dobrodošlicu zaželjeli predsjednik Uprave grupe Danieli & C., Gianpietro Benedetti, predsjednik Uprave ABS Itali-ja, Alessandro Trivillin i Andrea Landini, predsjednik Uprave ABS Sisak d.o.o. Uime Vlade Republike Hr-vatske, otvorenju su nazočili predsjednik Vlade Zoran Milanović, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak te mi-nistar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić. Događaju je prisustvovala i talijanska veleposlanica u Republici Hrvatskoj, Emanuela D’A-lessandro, a od predstavnika lokalne vlasti županica Sisačko-moslavačke županije Marina Lovrić Merzel.

Otvoreno postrojenje ABS Sisak

U svjetlu gospodarske krize koja je zahvatila velik dio Europe u posljednjih nekoliko godina turizam se ističe kao jedan od rijetko rastućih sektora poslo-vanja. Uvažavajući upravo izuzetnu važnost turizma i hotelijerstva u Jadranskoj regiji, ovogodišnji REX-PO Adriatic 2013, održan 17. i 18. travnja u Hypo centru u Zagrebu, poseban je naglasak stavio na ovaj sektor. Među ostalim temama iz investicijskog svijeta, REXPO Hospitality Lounge u partnerstvu s tvrtkom PKF hotelexperts prvi je dan sajma, 17. travnja, oku-pio investitore u turizam i hotelijerstvo, developere hotelskih projekata, financijske institucije te razne eksperte iz branše.

Konferencija Inovativna Hrvatska

Novi trendovi u razvoju hotelskih investicija – kako ostvariti isplativost?

U Domu hrvatskih branitelja u Puli 19. i 20. travnja održana je konferencija Inovativna Hrvatska, koja je okupila eminentne hrvatske i inozemne stručnjake, a govorilo se o financiranju projekata iz EU fondova, razvoju turizma, kreativnosti, inovacija i istraživanju kao temelju rasta i konkurentnosti, razvoju pametnih i kreativnih gradova te kulturne i kreativne industrije.

Konferenciju je organizirala Mreža za razvoj i krea-tivnost u sklopu 6. Dana kreativnosti i inovativnosti pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr.sc. Ive Josipovića i UNESCO-a i u suradnji s partnerima Ministarstvom gospodarstva, Ministarst-vom regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstvom poduzetništva i obrta, Hrvatskom gospodarskom ko-morom, Gradom Pulom i Udrugom za promicanje po-zitivnih promjena u društvu.


Nastavno stvorenoj proljetnoj tradiciji okupljanja domaćih proizvođača plovila te popratne nautičke i ribolovne opreme, i ove godine će se godine, i to peti put zaredom, u marini hotela Le Meridien Lav pokraj Splita održati manifestacija Dani hrvatske male brodo-gradnje u razdoblju od 25. do 28. travnja.Ove će se godine ponovno predstaviti najbolji proizvo-di domaćih malih škverova iz cijele zemlje: od gu-menih malih plovila, plovila za dnevna obiteljska krstarenja do novih i tehnološki naprednijih plovila namijenjenih osobnim potrebama, gospodarstvu i tu-rizmu.

Dani hrvatske male brodogradnje

BIZ vijesti BIZ vijesti

Akcija, kojom Hrvatska gospodarska komora promo-vira kvalitetne i konkurentne hrvatske proizvode, oso-bito one kojima je komora dodijelila znakove Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, uz intenciju da hrvatska industrija radi na osmišljavanju novih proizvoda koji će svoje mjesto naći na domaćem, ali i zahtjevnom svjetskom tržištu, i ove godine za cilj ima dati do-datni poticaj hrvatskom gospodarstvu za povećanje proizvodnje, novo zapošljavanje uz jačanje svijesti potrošača da kupnjom hrvatskih proizvoda pomažu razvoj domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, kao i očuvanju postojećih.

Ove godine akcija će biti održana od travnja do rujna mjeseca u svim glavnim gradovima županija Hrvatske. Tijekom akcije, na najfrekventnijem mjestu navedenih gradova organizirat će se prodaja kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Izvor: HGK

HGK nastavlja akciju „Kupujmo hrvatsko“ i „Vrijedne ruke“

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obja-vio je 10. travnja u Narodnim novinama br. 42 te na Internet stranicama fonda javne natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost radi:1. sufinanciranja projekata čistijeg transporta2. sufinanciranja projekata organizacija civilnog

društva (udruga) u području zaštite okoliša i pri-rode

3. sufinanciranja projekata energetske učinkovitosti u industriji

4. sufinanciranja projekata korištenja obnovljivih izvora energije

5. sufinanciranja projekata organizacija civil-nog društva (udruga) u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora ener-gije

6. sufinanciranja projekata energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete.

Fond dodjeljuje sredstva radi financiranja programa, projekata i drugih aktivnosti putem zajmova, subven-cija i donacija, sukladno specifičnostima pojedinog natječaja. Ponude se dostavljaju u roku od 60 dana od objave natječaja u Narodnim novinama, dok je za natječaje pod rednim brojem 2 i 5 rok za dostavu prija-va do 10. lipnja 2013. godine.

Međunarodno udruženje turističkih novinara i pisaca u turizmu, FIJET, ove je godine svoje dvije godišnje nagrade za najbolja odredišta „Zlatna jabuka“ prvi put odlučilo dodijeliti dvama odredištima u istoj zemlji, Opatiji i Rovinju u Hrvatskoj. Obrazloženje nagra-da Opatiji i Rovinju su njihova povijesna turistička sličnost, visoka dostignuća u turizmu, blizina odredišta, ali i ulazak Hrvatske u EU ove godine. Do sada su u Hrvatskoj nagrade „Zlatna jabuka“ dobili Dubrovnik (1996.), Split (2002.) te Vučedolska kultura (Vukovar-Ilok 2011.). Nagrada se dodjeljuje od 1970. godine, a ova je međunarodna strukovna udruga osno-vana 1954. u Parizu, te danas objedinjuje nacionalna udruženja iz 35 zemalja s više od tisuću članova, među kojima je i Hrvatska. Izvor: HTZ

„Zlatna jabuka 2013.“ Opatiji i Rovinju

Konzorcij tvrtaka predvođen Đuro Đaković Holdin-gom, koji čine još društva ĐĐ Proizvodnja opreme d.o.o., ĐĐ Elektromont d.d., ĐĐ Specijalna vozila d.d.,

Đuro Đaković Holding i Janaf d.d. potpisali ugovor vrijedan više od 118 milijuna kuna

Montmontaža-oprema d.o.o., Viadukt d.d. i Monting d.o.o., dobio je više od 118 milijuna kuna vrijedan po-sao izgradnje novih pet spremnika za naftne derivate na Terminalu Žitnjak za tvrtku JANAF d.d., a ugovor su 16. travnja u Slavonskom Brodu svečano potpisa-li čelnici dviju kompanija, dr.sc. Dragan Kovačević, predsjednik Uprave JANAF-a i mr.sc. Vladimir Kovačević, predsjednik Uprave Đuro Đaković.

Svečanom potpisivanju ugovora između JANAF-a d.d. i Đuro Đaković grupe nazočio je i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je izrazio zado-voljstvo nastavkom poslovne suradnje ovih kompa-nija te činjenicom da zahtjevne i vrlo specifične po-slove gradnje i montaže mogu u potpunosti realizirati domaće kompanije, čime se pojačava pozitivan efekt pokrenutog investicijskog ciklusa na domaće gospo-darstvo.

FZOEU objavio šest natječaja

Osjećajna opažanja dokazano su povezana s podsvjesnim faktorima, a oni ostvaruju najveći utjecaj na potrošačeve kupovne odluke.

U Sloveniju dolazi ‘kraljica marketinga pomoću osjećajnih opažanja’, dr. Aradhna Krishna, s Univerziteta Michigen, SAD, koja se bavi pitanjem kako se u svijetu, koji je preplavljen robnim markama, proizvodima i uslugama, istaći i biti vidljiv. Dr. Krishna vidi rješenje u takozvanom senzoričnom marketingu. Primjenjuju ga brojne kompanije, a neke su otišle tako daleko da su registrirale svoju netradicionalnu robnu marku. Nokia je, recimo, regi-strirala svoju zvučnu marku. Dr. Krishna nudi također mnoge druge primjere: -A few iconic brands have been at it a while: Think Tiffany, and a palette of pale turquoise comes to mind. Think NBC, and you hear a distinctive chime. Most recently, Apple cut right to the sensory chase, naming its product the iPod Touch.

Kompanije s tehnikama senzoričnog marketinga utječu na naš vid, sluh, miris, dodir i ukus. Osjećajna opažanja su, naime, dokazano povezana s podsvjesnim faktorima, a oni ostva-ruju najveći utjecaj na potrošačeve kupovne odluke. Znamo, na primjer, da nas određeni miris može odvesti u prošlost, a taj osjećaj otvara brojne unutarnje svjetove i (ne)svjesna iskustva. Da se radi o obliku marketinga u usponu, govori i sve veće zanimanje trgova-ca. Već nekoliko kompanija pokušalo je registrirati netradicionalne marke (zvuk, kretanje, ukus...). Neke su pri tom bile veoma uspješne. Nokia je registrirala zvučnu marku, miris svježe pokošene trave i ‘prisvojila’ lopticu za tenis.

Na dvodnevnom seminaru, koji je prvi put u Europi dostupan u okviru otvorenog seminara, sudionici će iskoračiti u novi svijet marketinga kroz neposredno ispitivanje vlastitih osjećaja, kao što su, na primjer, igra glinom i kušanje čokolade. Seminar, koji će voditi dr. Krishna, pionirka na području senzoričnog marketinga, održat će se na IEDC Poslovnoj školi Bled, Slovenija, 29. i 30. svibnja 2013.

Zašto je Nokia registrirala zvučnu marku ili što je senzorični marketing?


Na tržištu će ostati samo ozbiljni proizvođači traženih proizvodaU prehrambenoj će se industriji dogoditi trenutak u kojem će se situacija poljuljati, no nakon nekog vremena i smiriti, te ćemo moći i dalje pozitivno poslovati. EU donosi puno pozitivnog, predodređeni smo da kao država budemo njezin dio, no prehrambenoj industriji će, prema mom sudu, biti iznimno teško.

Intervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Prehrambena industrija s nestrpljenjem očekuje ulazak na veliko tržište Europske unije. No jesu li svi proizvo-đači doista svjesni izazova i zahtjevnosti priprema za taj korak? Svoja iskustva u mliječnoj industriji, aktu-alnu situaciju u regiji te trenutne i buduće aktivnosti tvrtke izložio nam je Marjan Vučak, predsjednik Upra-ve Meggle Hrvatska.

Kako je tekao Vaš profesionalni put do dolaska u Meggle, na mjesto predsjednika Uprave?Prvenstveno sam „njemačko dijete“, gdje sam rođen i živio 23 godine. Tamo sam završio Ekonomski fakul-

tet, te sam u Hrvatskoj zasnovao obitelj. Svoj poslov-ni put započeo sam 1998., u Meggle Grupi, u Bosni i Hercegovini. Širenjem poslovanja postao sam direktor Megglea Bosne i Hercegovine 2001. godine, gdje sam bio zadužen za privatizaciju mljekare u Bihaću, s ob-zirom da je tvrtka do tada bila u državnom vlasništvu.

Nakon, rekao bih, uspješne provedbe privatizacije i po-stavljanjem tvrtke u stabilan položaj s odličnim poten-cijalima, 2008. godine prešao sam u Osijek, gdje sam do danas predsjednik Uprave Meggle Hrvatska.

Koliko je zahtjevna ova funkcija u Hrvatskoj, u ovom još uvijek nepovoljnom gospodarskom trenutku?Bez obzira o kakvim se gospodarskim (ne)prilikama, državi ili vremenu radi, poslovanje je uvijek zahtjevno. Hrvatska je u procesu pristupanja EU i u fazi prilagod-be i njenom zakonodavstvu, te se baš iz tog razloga nadam boljitku. Mi, kao poslovni subjekt u Hrvatskoj, ali isto tako, kao proizvođač prehrambenih artikala, ži-vimo od potrošača koji mora prepoznati kvalitetu pro-izvoda te traži zadovoljavajući omjer cijene i kvalitete.

Ono što u ovom trenutku smatram nepovoljnim u Hrvatskoj nerazmjer je PDV-a prema prehrambenim artiklima, gdje su samo glavni prehrambeni artikli iz-dvojeni na nižu stopu, a u EU postoje dvije stope: jedna na prehrambene artikle, druga za ostalo. Recimo, na piletinu se kod nas plaća PDV od 25%, a u Sloveniji 8,5%. Iz tog razloga mislim da će se za potrošača pro-mijeniti ozračje u pozitivnom smjeru.

Koji je strateški cilj Meggle Hrvatska d.o.o.?Naravno, to je pozitivno poslovanje, a možemo ga imati samo ako potrošaču ponudimo nešto što će on zaista i kupiti, prepoznati kao dobar proizvod, te ga i dalje kupovati. Vraćamo se opet na omjer cijene i kva-litete. Za svaki proizvod koji se na tržištu nudi, potro-šač smatra da je kvaliteta neupitna - za svoj novac želi kvalitetan proizvod. Meggle kao grupa ima jedan od strateških ciljeva da širi svoj brand, svoj business, da bude prepoznatljiv. Naravno, širenje privatnih robnih marki također je bitno za naše poslovanje. Stabilizacija i širenje Megglea u Hrvatskoj nam je najvažnije.

Intervju mjeseca

Marjan Vučak, predsjednik Uprave Meggle Hrvatska

Kakvi su proizvodni kapaciteti tvornice? U kojem po-stotku pokrivate potražnju na domaćem tržištu?Godišnje prerađujemo oko 50 milijuna litara mlijeka, a naša mljekara ima kapacitet od 100 milijuna. Dakle, imamo još dosta prostora za širenje, imamo koncepte za mogućnosti koje moraju biti u skladu s tržištem. Danas je vrijeme takvo da se moramo fokusirati na određene kategorije proizvoda, što ćemo i činiti. Asor-timan kao što su mlijeko i jogurti je usputni asortiman koji jednostavno moramo imati na tržištu. Moramo se fokusirati na određene kategorije, a naravno da ćemo pratiti i potražnju tržišta. U svakom slučaju, imamo još kapaciteta i ideja za budućnost.

Kako se uspijevate nositi s konkurencijom? Na koji na-čin zadržavate udio na domaćem tržištu?Prava konkurencija je dobra konkurencija. Mliječna industrija u Hrvatskoj je na vrlo visokoj razini, teh-ničkog i tehnološkog razvoja, a tu ne govorim samo o mlijeku. Na polici se mora izboriti za svoje mjesto među konkurentima, i to je jedna od draži našega po-sla. To je zdrav i dobar odnos. Kada otvorimo granice prema EU, dolazi i konkurencija izvana koje do sada nije bilo u velikom omjeru, i tu vidim najveću prijet-nju domaćoj primarnoj i sekundarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Mi smo se već prije tri-četiri godine počeli usmjeravati na određene kategorije proizvoda koje su, što se tiče uvoza, malo „zaštićene“. Govorim o proizvodima koji imaju dosta kratak rok trajanja, za koje vjerujemo da će i dalje na hrvatskom tržištu imati autonomiju. Što se tiče ostalih trajnijih proizvoda, poput mlijeka, po-lutvrdih sireva, tu je zapad puno konkurentniji od nas, i tu će sigurno biti određenih udara, koje ćemo morati pretrpjeti. No, vjerujem da će se i potrošači pobrinuti da koriste domaće proizvode. Tržište od 500 milijuna stanovnika je tržište koje se nudi u EU, no mi smo pre-mali da bi takvo tržište pokrivali. Da bi se jedan proi-zvod koji do sada nije bio poznat na tom tržištu tamo i plasirao, treba mnogo novca.

Privatne/robne marke svakim danom sve više osvaja-ju hrvatsko tržište. Je li situacija slična u cijeloj regiji? Kolika je potreba tržišta za ovim cjenovno povoljnijim proizvodima?Situacija u regiji se razlikuje. Hrvatska i Slovenija su tu dosta odmakle, zato što je odnos organizirane tr-govine veći od tradicionalne trgovine. U Hrvatskoj je organizirana trgovina na razini 80%. U Srbiji je taj odnos 50-50%, kao i u Bosni, a u Sloveniji je gotovo 100%. Tako da će robne marke rasti kako raste i orga-nizirana trgovina. U Hrvatskoj će uvijek ostati jedan dio tradicionalne trgovine zbog problema distribucije, na otoke i teže dostupna područja.

Gledano kroz potrošačku košaricu i u svom okruženju,

ljudi čekaju akcije i povoljniju kupnju. Vjerujem da će se taj trend i dalje nastaviti, pogotovo ako se radi o ar-tiklima kao što su mlijeko, ulje, brašno, kruh.

Koliko ste orijentirani na izvozna tržišta?Mi u čitavoj regiji imamo sestrinske tvrtke. U regiji JI Europa imamo pet mljekara i dva prodajna predstav-ništva. Isto tako izvozimo u EU, najdalja destinacija nam je Švedska, gdje izvozimo autohtone proizvode u jedan lanac u kojem kupuju stanovnici iz bivše Jugo-slavije. Tu su Grčka, te Italija, koja je dosta veliko tr-žište, jer uvoze voćne jogurte i kiselo vrhnje. Prisutni smo na EU tržištu, no ne u onoj mjeri u kojoj bi htjeli. Vjerujem da će se to promijeniti.

Na koje ste proizvode ili grupu proizvoda iz Meggle asortimana posebno ponosni?Gledano internacionalno, Meggle je jedan od najvećih proizvođača maslaca, na što smo jako ponosni. Ocije-njen je vrlo dobro i potrošači ga prepoznaju po kvali-teti. Napravili smo i mali izlet prema pekarstvu te smo pokušali s baguettima s maslacem. U Hrvatskoj smo najponosniji na našu grupu svježih sireva, a radimo i na raznim novim idejama. Vidimo da smo na dobrom putu jer su nas potrošači prepoznali.

Koje su glavne aktivnosti kojima optimizirate poslova-nje? Outsourcing postaje sve važnijim dijelom optimi-ziranja. U kojim ga djelatnostima primjenjujete?Organizirana trgovina sve je prisutnija, orijentira se zakonitostima zapada, i mi se tome prilagođavamo. Prije par godina krenuli smo s outsourcingom, primje-rice, naš kompletan vozni park je outsourciran kod ne-koliko tvrtaka koje su specijalizirane za taj posao. Naše znanje se svodi na to da znamo preraditi mlijeko - mi ne znamo voziti, to nije naš posao.

Daljnje optimiziranje provodit ćemo u skladu s tren-dovima na tržištu. No u svemu tome vodili smo brigu i o radnicima, oni koji su prešli u drugu tvrtku imaju zagarantirana prava koja su imali i kod nas, što se po-kazalo dobrim.

Kakva je aktualna situacija vezana uz proizvodnju mli-jeka u Hrvatskoj i regiji? Situacija je na nezavidnoj razini. Tu govorim najviše u ime proizvođača koji su naši partneri, jer mi bez njih ne možemo niti oni mogu bez nas. Hrvatska je u za-dnjih pet godina s 900 milijuna litara godišnje pala na 650 milijuna, što je porazno. Hrvatska je s EU dogovo-rila kvotu za proizvodnju mlijeka od 730 milijuna li-tara, što znači da moramo 100 milijuna litara doraditi. Ono što Hrvatska proizvodi je u EU kap u moru. Kad vidimo da imamo globalni nedostatak sirovine od 1%, naravno da treba forsirati proizvodnju tog mlijeka. Mi naše partnere pokušavamo i financijski podržavati da šire business. Svakako se nadam da ćemo se vratiti na

Za svaki proizvod koji se na tržištu nudi potrošač smatra da je kvaliteta neupitna - za svoj novac želi kvalite-

tan proizvod.

Kada otvorimo granice prema EU, dolazi i konkurencija izvana koje do sada nije bilo u velikom omjeru.


FinancijeDok europski ministri financija još razmatraju plan o ograničenju bankarskog bonusa na godišnju fiksnu plaću, hrvatski ministar najavljuje veća ograničenja na domaćem tržištu.

Pripremila: Anita Zelić

Tema broja

proizvodne količine koje su nekada bile u Hrvatskoj, jer sve predispozicije za proizvodnju hrane Hrvatska ima, pa tako i za mlijeko. Slična situacija je i u regiji.

Kontrola kvalitete i certifikati važan su dio uspješnog poslovanja. Koliko ulažete u certificiranje te unaprjeđi-vanje proizvodnje i kvalitete?Aktualni razvoj situacije prije dva mjeseca samo nam je pokazao koliko je bitno da, kada govorimo o kva-liteti, institucije surađuju. Od veterinarskih službi do laboratorija, koji potvrđuju i verificiraju sve ostalo. Mi kao mljekara imamo sve certifikate koji su nužni za kontrolu kvalitete, verificiranu opremu, tako da iteka-ko brinemo o kvaliteti samog proizvoda.

U ovom trenutku u fazi smo uvođenja još jednog stan-darda kvalitete, koji se zove International Food Stan-dard (IFS), koji je neophodan da bi zadovoljili prven-stveno nas, a onda i samo tržište.

S obzirom na to, na koji je način moguće ostvariti rast tvrtke u Hrvatskoj? Ostvariti rast ne samo u Hrvatskoj, već svuda gdje se posluje, može se samo dobrim poslovnim planom i pronalaženjem proizvoda ili usluge koji doista tržište potražuje. To je jedini ispravni put i recept za uspješnu tvrtku.

Planirate li uskoro ulaganja u proizvodnju i infrastruk-turu? Mi svake godine ulažemo, u zadnjih sedam godi-na uložili smo 130 milijuna kuna u osječku mljeka-ru, prvenstveno u tehniku i tehnologiju. I naravno, u infrastrukturu, kao sada u novu upravnu zgradu. No ulaganja nisu samo u tehnici, hardveru, ona moraju postojati i u „softveru“ - ulaganja u naše djelatnike vrlo su bitna stavka. Gospodin Meggle voli uvijek ne-što istaknuti kada govori o poslovanju, a to je da naj-veća vrijednost Meggle firme ne stoji u bilanci - to su ljudi. Bez ljudi i njihova znanja ova firma ne znači apsolutno ništa. Ulaganje u njihovu edukaciju defini-tivno pridonosi našem poslovanju.

Koliko i na koji način ulažete u razvoj i plasiranje novih proizvoda?Razvoj novih proizvoda može biti kratkoročan i dugo-ročan proces. U posljednje tri godine dosta ulažemo u proizvode ili u kategorije koje su na tržištu nove, koje su inovativne i funkcionalne. Naravno, treba vremena da se taj razvoj i napravi kako treba. Za određenu vrstu proizvoda razvoj može trajati i do dvije godine, i u to se ulaže dosta novca. Od deset proizvoda koji se razvi-jaju, ako dva prođu, ostvarili smo uspjeh.

Primjerice, jedna smo od rijetkih tvrtaka koje doista svježi sir radi na poseban način, poput onoga od kumi-ce s placa. Naravno, mi ga radimo na suvremeni način, no princip je isti. Bilo nam je vrlo bitno napraviti jedan proizvod koji potrošač poznaje, na tradicionalan način, uz puno ručnog rada. To nas je koštalo investicija od skoro dva milijuna eura. Mislim da su to potrošači do-ista i prepoznali, budući da je to bila prva reklama koja je dala i prodajni rezultat.

Što nam doista donosi ulazak u Europsku uniju? Ka-kve (pozitivne) promjene mogu očekivati proizvođači u prehrambenoj industriji?Uzimajući u obzir iskustva drugih država, te Slovačke koja je 2007. godine ušla u EU, u našoj će se industriji, primarnoj ili sekundarnoj, dogoditi trenutak u kojem će se situacija poljuljati, no nakon nekog vremena i smiriti, te ćemo moći i dalje pozitivno poslovati. Či-njenica je da će na tržištu ostati samo onaj tko se oz-biljno bavi svojom proizvodnjom i koji će imati proi-zvod koji tržište potražuje. EU donosi puno pozitivnog, predodređeni smo da kao država budemo njezin dio, no prehrambenoj industriji će, prema mom sudu, biti iznimno teško.

Primjerice, u Slovačkoj smo lideri na tržištu, no u pr-voj godini, po ulasku u EU, bili smo na gubitku. Zato što su svi pohrlili na to novo tržište. Bojim se, ja ga zovem, „slovenskog sindroma“. Njihova industrijska proizvodnja je na koljenima. Itekako se moramo boriti da nam se to ne dogodi.

Za određenu vrstu proizvoda razvoj može

trajati i do dvije godine, i u to se ulaže dosta

novca.


Tema brojaTema broja

Front na kojemu se posljednjih mjeseci naš šef finan-cija obračunavao s bankama odnosio se prije svega na iznose minusa po tekućim računima, ali i visinu ka-mata na stambene kredite. Pa ipak, mnogi ekonomisti sumnjaju kako bura zbog skupoće dopuštenih preko-račenja i njihovih limita neće završiti onako kako je planiralo ministarstvo. Posezanje za idejom koja liči na određivanje iznosa kamate dekretom, smatraju mnogi, neće tako lako zaživjeti.

-Kontrakcija gospodarskih aktivnosti odražava se na smanjenje broja kreditnih plasmana. Bankama ostaje višak novca kojeg one plasiraju putem skupih dopušte-nih prekoračenja po tekućim računima građana. Vlada to sada nastoji spriječiti, ali bez da problemu priđe su-štinski i uredi cjelokupni sustav kreditiranja u zemlji - upozorava analitičar Guste Santini.

Bilo kako bilo, Hrvati po minusima na svojim teku-ćim računima bankama trenutno duguju 7,5 milijardi kuna, a kreditima opterećeni građani teško da će preko noći uspjeti nadoknaditi ukinuti minus i riješiti ga no-vim kreditom.

Potrošnja ili štednja - izmišljena dvojba ili stvarni alat za izlazak iz krize Hrvatsko gospodarstvo ušlo je u petu godinu krize, a

domaća ekonomska pamet još nije pronašla rješenje za izlazak iz recesije. No ni na svjetskoj sceni situacija nije značajno bolja. Stručnjaci su već godinama podi-jeljeni oko toga je li recept za oporavak u štednji ili potrošnji, ali je očigledno da mjere koje se primjenjuju nisu dovoljne da osiguranju stabilan gospodarski rast.

I hrvatska stručna javnost tijekom ove krize, čini se, podijelila se u dva tabora. Istomišljenici politike šted-nje u Hrvatskoj sve donedavno bili su iz redova vla-dajućih, dok su neki ekonomski stručnjaci poprilično glasni zagovornici politike stimuliranja potrošnje. Ipak, mnogi ključ problema vide u strukturi potroš-nje i smatraju da samo inzistiranje na štednji može imati recesijski učinak. Većina ekonomskih stručnja-ka smatra kako treba voditi računa o tome koliko se novca troši, ali se istovremeno mora napraviti zao-kret kada je o investicijama riječ. Država mora po-većati ulaganja u infrastrukturu, energetiku i malo gospodarstvo kako bi se potaknulo zapošljavanje i gospodarski rast.

Cijena stambenog kreditiranjaMinistarstvo financija najavilo je da će u zakon o po-trošačkom kreditiranju ugraditi mehanizam kontrole od „prekomjernog poskupljenja“ stambenih kredita.

Za razliku od Europske unije, gdje se prošle godine stambeni fond povećao 15%, broj novih kredita u Hr-vatskoj mjeri se tek u stotinama, a kamata od 5% za nas je akcijska. Dio banaka spustio je marže kako bi se riješili tisuća neprodanih stanova. Svi drugi koji su se zadužili proteklih desetak godina plaćaju 7% pa i više, jer banke rijetko pojeftinjuju stare kredite. Istovreme-no, cijena stambenih kredita u eurozoni posljednjih se pet godina kretala od 2,62 do najviših 5,80% u vrijeme najžešće krize.

-Oporavak stambenoga kreditiranja ne treba očekivati u skorije vrijeme zbog neizvjesnosti na tržištu rada, a visoke premije za pokriće rizika na domaćem tržištu ograničavaju mogućnosti snižavanja kamatnih stopa - ističu analitičari Raiffeisen banke.

Leasing, osiguranje, faktoring... Tko je tko u hrvatskoj financijskoj industriji?Banke, štedne banke, stambene štedionice, društva za osiguranje i reosiguranje, društva za upravljanje mi-rovinskim fondovima, investicijski fondovi, brokerska društva, leasing društva, kartične kuće, faktoring druš-tva… Sve su to akteri koji su prisutni, kako u svjet-skoj, tako i u domaćoj financijskoj industriji. Pa iako ove zvijezde financijskog tržišta možda zbog krize i ne sjaje punim sjajem, one su i dalje tu.

Trend je jasan. Tržište se liberalizira, što će se još bo-lje vidjeti od 1. srpnja, pa bi dodatna konkurencija,

u kombinaciji s enormnim troškovima poslovanja, mogla uzeti još koju žrtvu na financijskoj sceni, ali i stvoriti velike prilike za rast financijskog sektora. I dok bankare očekuje dolazak konkurenata koji rade bez poslovnica, konkurencija će se sigurno zaoštriti i na ostatku financijskog tržišta.

-Cijela leasing industrija većinom je orijentirana na segment financiranja poduzetništva te je kao djelat-nost pogođena aktualnom gospodarskom situacijom. Pad gospodarske aktivnosti, nedostatak investicijskih ulaganja te opća nelikvidnost gospodarskog sustava rezultirala je time da je u razdoblju od kraja 2008. do kraja 2011. godine leasing tržište u segmentu vrijed-nosti novozaključenih ugovora smanjeno za više od 60% u odnosu na najdinamičniju 2008. godinu, kada je bilo zaključeno više od 15 milijardi kuna novog fi-nanciranja - izjavio je Darko Urukalović, predsjednik Udruženja leasing društava.

S dugogodišnjim radnim iskustvom u financijskom sektoru razvila se Agencija Nikom, za financijski kon-zalting, s fokusom da se pomogne malom i srednjem poduzetništvu u rješavanju dva najvažnija zadatka: održavanju likvidnosti i solventnosti, tj. održavanju financijske sigurnosti i rentabilnosti poslovanja.

-Agencija se do nedavno pored naplate potraživanja kroz Ugovorne višestruke financijske kompenzacije bavila intenzivno i faktoringom. No kako su posljedice gospodarske recesije pokazale svu svoju negativnost, bili smo prisiljeni napustiti faktoring, tj.otkup nedo-spjelog potraživanja. Naime, kako smo pružali fakto-ring s regresom (najčešći oblik faktoringa) dovodili smo se pred svojim klijentima u tešku i nezahvalnu financijsku situaciju prisile povrata plasiranih sred-stava - izjavila je Tatjana Nikola-Tomac, direktorica financijske agencije Nikom.

Rezanja skupih kamata u Hrvatskoj - pitanje skore bu-dućnosti ili utopija I dok mnoge od zemalja kojima ćemo se uskoro pridružiti u Europskoj uniji imaju kamate na mi-nuse niže od onih koje mi u Hrvatskoj dobijemo za stambene kredite, njihovi građani imaju zajednički stav prema ovakvom zaduživanju – ono je uistinu tek krajnja mjera za povremene probleme i premoš- ćivanja i daleka im je hrvatska praksa. No ipak tre-ba uzeti u obzir kako velik dio hrvatskih klijenata koristi minus da bi zakrpao rupe „od prvog do pr-vog“, a malo njih iz komoditeta. U svakom slučaju, sigurno je kako su minusi u hrvatskim bankama preskupi.

Hrvati po minusima na svojim tekućim

računima bankama trenutno duguju 7,5

milijardi kuna.

Oporavak stambenoga kreditiranja ne treba očekivati u skorije vrije-me zbog neizvjesnosti na tržištu rada.


Prema podatcima Europske središnje banke, među zemljama eurozone samo su Estonija i Irska skuplje od Hrvatske, čija je prosječna godišnja kamata na do-pušteno prekoračenje 11,53%. Najgora je Estonija s prosječnom kamatom od 14,91%, a slijedi ju Irska s 11,78%. Grčka kamatna stopa iznosi 11,01 i niža je nego kod nas. Naši prvi susjedi u Sloveniji imaju ka-matu na minus 8,78, u Austriji je to 4,91, u Španjol-skoj 4,89%, dok je Luksemburg s tek 2,91%. Hoće li i kada doći do rezanja skupih kamata na minuse i hoćemo li se približiti prosjeku eurozone od 7,92%, vrijeme će pokazati.

Dominacija klasičnih oblika štednje - koja je najpo-voljnija?Promatrajući kretanje štednje građana u Hrvatskoj, vidljivo je da uglavnom dominiraju klasični oblici štednje, odnosno depoziti u bankama. Većina hrvat-skih građana i dalje preferira oročenu štednju kao najsigurniji oblik čuvanja viška novca, bez obzira što ju posljednjih godinu dana sve više nagriza rastuća inflacija. Za razliku od drugih vrsta ulaganja, štednja kontinuirano raste i u recesijskim uvjetima.

-Omjer kredita i depozita se poboljšava, sve je veća pokrivenost kredita depozitima - istaknuo je nedavno Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka.

Suočene sa sve jačom konkurencijom, banke su se okrenule kreiranju raznovrsnijih štednih programa prilagođenih različitim potrebama klijenata. Uz klasič-ne oblike štednje, većina u ponudi ima i programe koji omogućuju višekratne uplate i/ili isplate (rentna šted-nja) te one koji predviđaju duže rokove štednje, što se nagrađuje posebnim premijama (aktivna štednja, dječ-ja štednja). Analize pokazuju da depoziti stanovništva rastu, dok depoziti poduzeća padaju, što je odraz krize i potrebe za likvidnošću.

Povoljniji uvjeti financiranja subjekata malog gospo-darstvaDok mnoge poslovne banke, barem deklarativno, ističu kako u narednom razdoblju planiraju ponuditi i povoljnije uvjete za financiranja subjekata maloga gospodarstva, značajnijih pomaka još uvijek nema. Za sada vrlo konkretne pomake možemo vidjeti u HBOR-u, kome je posljednjih godina uspio preokret, a njihovi su investicijski krediti nadjačali obrtne. -Kao što je već spomenuto, HBOR-ov cilj je poveća-nje dostupnosti kreditnih sredstava malim i srednjim poduzetnicima uz povoljnije kamatne stope, a s obzi-rom na sve težu dostupnost kredita poslovnih banaka, HBOR će u narednom razdoblju kroz uvođenje novih načina provođenja programa kreditiranja nastojati poboljšati dostupnost kreditnih sredstava u sektoru MSP-a. HBOR je s ciljem poticanja poslovnih bana-ka na aktivnije praćenje malih i srednjih poduzetnika razvio, u suradnji s HAMAG Investom, model podje-le rizika s poslovnim bankama, za koji smatramo da će u 2013. godini polučiti dodatne pozitivne rezultate u razvoju malog i srednjeg poduzetništva. U okviru Modela podjele rizika MSP, HBOR kreditira do 40% ukupnog kredita uz jamstvo HAMAG Investa u izno-su do 80% glavnice izravnog kredita HBOR-a. Poslov-na banka kreditira najmanje 60% ukupnog kredita uz instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom po-slovanju. Na ovaj način poduzetnicima se osiguravaju povoljniji izvori kreditiranja te mogućnost provedbe investicijskih projekata uz manje zahtjeve za kolatera-lizacijom - istaknuli su u HBOR-u.

Etička dimenzija financijskih proizvodaU situaciji kada je udio loših kreditnih plasmana u po-stojećem bankarskom portfelju najveći upravo u se-gmentu postojećih izdanih kredita malim poduzećima i obrtnicima, te se procjenjuje da svaki četvrti ili peti mali poduzetnik ili obrtnik ne otplaćuje uredno svoje postojeće kreditne obaveze prema bankama, te kada građani imaju velike poteškoće u otplati osobito kredi-ta u „švicarcima“, sve se glasnije postavlja pitanje etič-nosti pojedinih proizvoda financijskog sektora i jesu li nas banke trebale zaštiti od nas samih.

Recentna kriza promijenila je pogled svijeta na finan-cije i financijske proizvode i, premda je kreditni rizik

izdavatelja bio poznata kategorija investitorima, do tada mu se nije pridavalo dovoljno važnosti. Želja za profitom i loš sustav upravljanja rizicima stvorili su plodno tlo za nestabilna tržišta. Ovo pitanje osobito je otvoreno kada je riječ o izvedenicama kao što su forwardi, swapovi, opcije i slično.

No ipak, još uvijek dominira mišljenje kako financij-ski proizvodi sami po sebi nisu ni „loši“ niti „dobri“, i kako oni nemaju etičku dimenziju, već su samo alat u rukama investitora o čijoj informiranosti ovisi kako će ih koristiti.

Očekuje li Euribor promjene?Početkom ljeta prošle godine svijet se zgrozio izbija-njem financijskog skandala, manipulacijom jednom od najvažnijih svjetskih referentnih stopa - LIBOR-om. U središtu krize našla se jedna britanska banka, a ceh su platili svi koji su na bilo koji način bili povezani s LI-BOR-om. Tako je rezultat ovog mešetarenja unio kaos u osobne financije.Nakon izbijanja ovog skandala sve se više spominje nužnost promjena u samom sustavu izračuna refe-rentnih stopa, pa je tako i Euribor pod promatranjem. Kako je način izračuna Euribora sličan kao i onaj LI-BOR-a, postavlja se pitanje relevantnosti te stope koju banke zaračunavaju kada posuđuju novac jedna drugoj.

Smatra se nužnim pronaći nov način izračuna referen-tnih kamatnih stopa koji će biti rezultat tržišnih stvar-nih uvjeta.

Istovremeno, banke u Hrvatskoj su prije četiri mjese-ca objavile da će buduće promjene kamata vezati uz cijenu Euribora. Ona je sad povijesno najniža i oče-kuje se rast, pa država traži mehanizam da banke u tome spriječi .

Iznimno siguran domaći bankovni sustav: hrvatske banke imaju najveći omjer kapitalne adekvatnosti u Europi Kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka kreće se iznad 20% i najviša je u Europi među zemljama koje se nalaze u bazi MMF-a, a to znači da hrvatske banke imaju dovoljno kapitala da podnesu i jaču krizu od trenutne, pokazale su analize Hrvatske udruge bana-ka za prošlu godinu. -Takav visok kapital garancija je stabilnosti u slučaju dodatnih produljenja krize i pogoršanja kreditnih plasmana - istaknuo je direktor HUB-a Zoran Bohaček. U prilog ovoj tezi idu i najave u KentBank d.d. u kojoj je na Skupštini održanoj 11. travnja izvršena daljnja dokapitalizacija. Time je turski Eksen Holding-Süzer Group, vlasnik KentBank d.d., potvrdio povjerenje u

Za razliku od drugih vrsta ulaganja, štednja kontinuirano raste i u recesijskim uvjetima.

Trenutno FGS-ovi te ostali PE/VC fondovi koji djeluju u Hrvat-skoj imaju oko 300 milijuna eura kapitala za ulaganje u hrvatske poduzetnike.

Tema broja Tema broja


Aplikacija za najjednostavnije izdavanje fiskalnih računa

Vip blagajna - fiskalizacija bez komplikacija

Najnovija aplikacija iz Vipnetove ponude obveznicima Zakona o fiskalizaciji omo-gućava najjednostavnije i najbrže izdavanje fiskalnih računa, a za njeno korištenje potreban je tek pristup Internetu na uređaju na kojem se aplikacija koristi.

Vip blagajna korisnicima omogućava izradu računa za različite načine plaćanja, evi-denciju artikala i usluga, te pregled i ispis računa. Aplikaciju je moguće koristiti na Windows računalima te Android pametnim telefonima ili tablet uređajima uz insta-lirani mobilni printer i pristup Internetu, dok cijena licence za Vip blagajnu, koja uk-ljučuje i održavanje aplikacije, mjesečno iznosi 60 kuna + PDV bez ugovorne obveze.

U slučaju da nemate uređaj adekvatan za korištenje aplikacije, Vipnet je za vas pri-premio posebno povoljnu ponudu u svim Vip centrima. Korisnik na otplatu na 24 mjeseca može odabrati smartphone (Vip Racer) i mobilni printer za 100 kuna + PDV mjesečno, tablet i mobilni printer za 120 kuna + PDV mjesečno te prijenosno raču-nalo i statični printer za 140 kuna + PDV. Također, korisnici mogu odabrati samo mobilni printer po cijeni od 60 + PDV mjesečno, odnosno žičani printer po cijeni od

samo 40 kuna + PDV mjesečno.

Više informacija i probnu verziju rješenja potražite na www.vipnet.hr ili na 091 77 00.

stabilnost hrvatskog bankarskog sustava dokapitaliza-cijom KentBank iznosom od 10 milijuna eura.

-Iako je do trenutka dokapitalizacije stopa adekvatno-sti Kentbank d.d. iznosila 18,99% (zakonski minimum iznosi 12%), ona je provedena prije svega kako bi se izvršila ekspanzija Banke na hrvatskom tržištu, kao i kontinuitet ulaganja u razvoj i proširenje kapacite-ta Banke. Dokapitalizacijom je izdano 19.736 dionica nominalne vrijednosti 3.800,00 kuna, shodno čemu je Eksen holding uplatio 74,9 milijuna kuna, te je na taj način podignuta visina temeljnog kapitala Kentbank d.d. na 201,7 milijuna kuna - istaknuo je Mehmet Mu-rat Sabaz, predsjednik Uprave Kentbank.

Promijenjen karakter kreditnog rasta u proteklih par godina - krediti poduzećima rastu bržePrema najnovijim informacijama koje je u ožujku objavio HNB u svojoj publikaciji o gospodarskim kretanjima, jasno je vidljivo kako su se krediti sta-novništvu u 2012. smanjili, a takav se trend nastavio i na početku 2013. godine. Nepovoljni uvjeti u gospo-darstvu, posebice na tržištu rada, visoka cijena zadu-živanja te neizvjesnost glede budućih kretanja neki su od činitelja koji su utjecali na nastavak razduži-vanja sektora stanovništva. U promatranoj strukturi kredita najveće je smanjenje zabilježeno kod kredita za automobile.

Isti podatci govore kako se ukupno financiranje podu-zeća u posljednjem tromjesečju 2012. tek blago pove-ćalo, koji su ona djelomično iskoristila za refinancira-nje svojih domaćih kreditnih obveza. Iako relativno slabim intenzitetom, smanjile su se kamatne stope ba-naka na kratkoročne i dugoročne kredite poduzećima. No ta je razina i dalje relativno visoka, što još uvijek ne pridonosi značajnijem intenziviranju potražnje po-duzeća za kreditima.

No pojedini alternativni izvori financiranja upravo u ovakvoj situaciji vide svoju priliku.-Bankarski krediti već su davno postali skupi i nedo-stupni hrvatskim poduzetnicima, prvenstveno mikro, malim i srednjim poduzećima (MPS) te obrtnicima. U takvoj situaciji poduzetnici se okreću i alterna-tivnim izvorima financiranja, uključujući private equity /venture capital (PE/VC) fondovima, stoga je potražnja za tim oblikom financiranja povećana. Tome je doprinijela znatno i činjenica da je, zahva-ljujući programu Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS), raspoloživ kapital PE/VC fondova u Hrvatskoj za ulaganje u hrvatske poduzetnike udeseterostručen. Trenutno FGS-ovi te ostali PE/VC fondovi koji dje-luju u Hrvatskoj imaju oko 300 milijuna eura kapi-tala za ulaganje u hrvatske poduzetnike - ističe Mir-na Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (HVCA).

Međutim, Marović također nadodaje kako treba nagla-siti da PE/VC fondovi selektivno financiraju poduzet-nike – one koji imaju potencijal brzog rasta i moguć-nost širenja na nacionalno, regionalno i/ili globalno tržište. Uz PE/VC partnera kao financijera temeljnog kapitala u takvom propulzivnom poduzetničkom pro-jektu, dodatni kapital u pravilu dodaju i banke.

Računovodstvo i porezi u praksi – utjecaj primjene fi-skalizacijePrimjena Zakona o fiskalizaciji počela je 1. siječnja ove godine, a u prvoj fazi, s početkom primjene ob-veznici fiskalizacije su svi veliki i srednji poduzetnici, bez obzira na djelatnost koju obavljaju, te ugostite-lji. Nakon 1. travnja obveznik fiskalizacije postao je trgovinski sektor, dok će i svi ostali obveznici od 1. srpnja morati implementirati fiskalne blagajne u svo-je poslovanje.Sedam dana nakon početka primjene, 8. siječnja, kre-nuo je i nadzor Porezne uprave. I dok su određenom dijelu poduzetnika utvrđene izvjesne nepravilnosti, čini se kako ipak sve protječe poprilično mirno. Ka-kvi će biti konačni učinci uvođenja fiskalnih blagajni tek će se vidjeti nakon protoka određenog vremena, ali mnogi ipak upozoravaju da se s konačnim sudom o uspješnosti zakona treba pričekati turističku sezonu jer će tada sustav dosegnuti punu opterećenost.

Inače, porezna uprava nedavno je prezentirala prve rezultate učinaka fiskalizacije za ugostitelje. Prema istima, ispostavilo se da su ugostitelji kod kojih su poreznici bili u nadzoru u siječnju ove godine pri-javili 31,4 posto veći promet nego u siječnju proš-le godine. Odnosno, kako navode mediji, u siječnju prošle godine prijavljen je bio promet u vrijednosti 139,2 milijuna kuna, a u siječnju ove godine 182,9 milijuna kuna.

KentBank - od regionalne do nacionalne banke

O nastavku poslovanja bivše Brod Banke d.d. i preuzimanju od strane Eksen Holdinga razgo-varali smo s Mehmetom Muratom Sabazom, predsjednikom Uprave Kentbank d.d..U srpnju 2011. godine Eksen Holding (Süzer Group) preuzeo je Banku Brod d.d., a u srpnju 2012. dolazi do promjene imena u KentBank d.d. Jeste li zadovoljni dosadašnjim poslova-njem u Hrvatskoj? Kada smo 2011. godine preuzeli Banku Brod, ona je bila mala banka regionalnog karaktera orijentirana na područje Slavonije i imala je devet poslovnica. Preuzimanjem Banke zapo-

čeli smo ulaganje u infrastrukturu, kako tehnološku tako i operativnu. Sjedište Banke preselili smo u Zagreb gdje smo otvorili i novu podružnicu, tako da danas brojimo 11 podružnica (Zagreb 1, Zagreb 2, Zagreb 3, Slavonski Brod, Požega, Nova Gradiška, Osijek, Pula, Rijeka, a prošli mjesec otvorene su i dvije nove: Split i Dubrovnik) te 1 poslovnicu u Slavonskom Brodu. Naš je plan postati snažna nacionalna banka s ukupno 25 podružnica u roku od iduće tri godine. Uvođenjem novog informatičkog sustava ‘Novo Doba’ stvorili smo preduvjete za kva-litetan i siguran rast, a dalje kontinuirano radimo na zapošljavanju novih kvalitetnih kadrova i kreiranju novih radnih mjesta. Trenutno poslujemo u skladu s postavljenim planovima i zadovoljni smo dosadašnjim poslovanjem i odnosima te vjerujemo u veliki potencijal Hrvatske i ovdašnjeg tržišta. Do kraja godine planirano je uvođenje kartičnog poslovanja i mobilnog bankarstva, čime ćemo postati pristupačniji našim klijentima. Uspješno širite mrežu poslovanja otvaranjem novih podružnica širom Hrvatske. Koje pogodnosti lokalni poduzetnici mogu očekivati u ponudi Banke?Naša prednost, kao još uvijek male Banke, očituje se u objedinjavanju široke palete proizvoda i usluga usmjerene prema klijentu, fleksibilnijem pristupu te znatno bržoj realizaciji samog procesa. Prvenstveno želimo ostati fokusirani na stvaranje i održavanje stabilne i kvalitetne strukture portfelja. Klijenti koji koriste naše proizvode i usluge podjednako su obrti, male, srednje i veće tvrtke sa cijelog područja RH. Veliki udio u našem portfelju imaju upravo klijenti koji su ujedno i lideri na hrvatskom tržištu, odnosno klijenti koji se nalaze među prvih 20 u svojim branšama.U svom portfelju proizvoda i usluga nudimo uglavnom sve klasične bankarske pro-izvode za građanstvo i pravne osobe: kredite, garancije, faktoring (otkup potraživa-nja), otvaranje računa, depozite (oročavanje slobodnih novčanih sredstava), platni promet te usluge Internet bankarstva. Naši paketi proizvoda i usluge mogu biti ra-zličiti, ovisno o zahtjevima i potrebama klijenata, kao i o njihovim mogućnostima. Otkup potraživanja, primjerice, može ubrzati proizvodni proces i osigurati rast tvrtki na isti način kao i kratkoročni kredit. Tu je zapravo riječ o komplementarnom proizvo-du kojim Banka nastoji pronaći najbolje rješenje za klijenta, pri čemu su kombinacije neograničene.U ožujku je KentBank d.d. postala devetnaesta članica Hrvatske udruge banaka. Što to konkretno znači za buduće poslovanje Banke?Izuzetna nam je čast i zadovoljstvo što smo postali punopravni član Hrvatske udruge banaka te se pridružili renomiranoj udruzi čiji rad izuzetno cijenimo. Suradnjom s HUB-om Kentbank daje svoj doprinos promicanju odgovornosti, javnosti i profesio-nalnosti, standarda kojeg smo se i do sada pridržavali i čemu i dalje težimo u našem poslovanju. Članstvom u HUB-u postali smo promotor zajedničkih interesa i odgo-vornog bankovnog poslovanja pa od sada kao članica sudjelujemo i na sjednicama i sastancima odbora i radnih skupina HUB-a.

Mehmet Murat Sabaz, predsjednik Uprave Kentbank d.d.

Tema broja Tema broja


Telekomunikacije

Telekom tvrtke pod pritiskom nepovratnog trenda smanjenja prihoda od pružanja tradicionalnih govor-nih usluga i usluga prijenosa podataka u mobilnoj mreži suočeni su s nužnošću povećanja operativne efikasnosti i brze tranzicije svojih poslovnih modela prema ponudi usluga za koje su kupci spremni više iz-dvojiti. To su prije svega razna kreativna rješenja iz se-gmenta medija i zabave, napredna softverska rješenja poput m-paymenta, zdravstva, školstva, te zahtjevne usluge „u oblaku“ za poslovne korisnike, objasnio je na regionalnoj konferenciji Telekom Arena 2013 Bran-ko Žibret, partner u konzultantskoj kući A.T. Kearney i voditelj aktivnosti te konzultantske kuće za Jugoi-stočnu Europu.

Internetski servisi ubijaju razgovoreDok s jedne strane rast utrošenih minuta razgovora po korisniku slabi iz godine u godinu (godišnji rast na globalnoj razini iznosi tek 3%), cijene minute razgo-vora nastavljaju nezaustavljivo padati (do čak 17% na godišnjoj razini), s druge strane prijenos podataka u mobilnoj mreži nezaustavljivo raste (u 2012. godini rast je iznosio 70%, a predviđanja govore da će se rast do 2017. godine nastaviti po stopi od 66% godišnje). Istovremeno pak tako snažan tempo rasta prijenosa podataka u mobilnoj mreži ni izbliza ne prati rast pri-

U potrazi za profitom telekomi se okreću korisnicima, zabavi i poslovnim „oblacima“Internetski servisi poput Facebooka, WhatsAppa, Vibera i sl. sve više ‘koštaju’ telekome diljem svijeta u vidu izgubljenih prihoda. Ti su servisi na globalnoj razini 2010. godine telekome ‘koštali’ 8,7 milijardi dolara izgubljenog prihoda od SMS-a, 2011. godine 13,9 milijardi dolara, a 2012. godine se taj iznos popeo na čak 23 milijarde dolara.

Pripremio: Ante Vekić

hoda od pružanja te usluge (od 2009. do kraja 2011. godine prihod tog segmenta porastao je tek 14%). Dodatno, situaciju telekomima otežavaju alternativni pružatelji komunikacijskih usluga putem internetskih servisa poput Facebooka, WhatsAppa, Vibera i sl. koji sve više „koštaju“ telekome diljem svijeta u vidu izgu-bljenih prihoda. Ti su servisi na globalnoj razini 2010. godine telekome „koštali“ 8,7 milijardi dolara izgu-bljenog prihoda od SMS-a, 2011. godine 13,9 milijardi dolara, a 2012. godine se taj iznos popeo na čak 23 mi-lijarde dolara, upozorava Jasmina Banda, savjetnica u konzultantskoj kući A.T. Kearney.

Telekomi još uvijek u potrazi za održivim poslovnim modelomTakvi trendovi, uz sve jaču konkurenciju u samoj in-dustriji, financijski iscrpljuju telekome i stavljaju sna-žan pritisak na troškovnu efikasnost industrije. Tele-komi uspješno smanjuju trošak po korisniku te taj pad u prosjeku iznosi 7% godišnje, no procjene pokazuju da to nije dovoljno kako bi amortiziralo značajan pad prihoda od pružanja tradicionalnih usluga.

Novo vrijeme donijelo je nove korisnike, nove navi-ke i nove mogućnosti njihova ostvarivanja. Telekomi su zaglavili u prošlosti, njihovi poslovni modeli, priti-

Cijene minute razgovora nastavljaju nezaustav-

ljivo padati, s druge strane prijenos poda-taka u mobilnoj mreži

nezaustavljivo raste.


snuti okovima tržišnih regulatora, dodatno doprinose smanjenju prihoda. Ono što neki analitičari smatraju važnim za prepoznati je zanemareni međuregionalni, međunarodni i globalni karakter telekomunikacijskog businessa.

-Telekom industrija umire od tisuću rezova, podijelje-na je - smatra Tony Kalcina, direktor tvrtke Clarity. Dodaje da je svaka nacija podijeljena između nekoliko operatera, ali OTT igrači nude usluge bez obzira ne geografsku lokaciju i bez ograničenja po tom pitanju i u toj činjenici vidi obrazac po kojemu bi i telekomi trebali djelovati: ujediniti se i nastupiti kao ‘velepro-daja’ OTT uslugama. Iako teško zamislivo, takvo po-vezivanje ostvareno je u globalnoj satelitskoj mreži, pa s telekomima ne bi trebalo biti puno drugačije. Tako oformljena globalna telekomunikacijska mreža sma-njila bi svima koji u njoj sudjeluju rizike, troškove funkcioniranja, a unijela bi mogućnost novih kreativ-

nih rješenja na čijim bi krilima telekomi opet mogli poboljšati korisničko iskustvo i vratiti dio prihoda. Na-ravno, to je put ‘od tisuću milja’, možda će se dogoditi, možda neće. Ako i bude, sigurno neće preko noći, a ono o čemu ovisi je prepoznavanje njegove važnosti od strane tržišnih regulatore. Kako bilo, opet se stvari vraćaju prema korisnicima i njihovim preferencijama.-Korisnici traže personalizirani sadržaj i usluge, i žele da su im dostupni bilo kada i na bilo kojem uređaju, što telekom tvrtkama otvara prostor za razvoj u smje-ru postavljanja kompleksnih upravljanih platformi koje ponudom najrazličitijih usluga i mogućnosti po-vezuju potrošače kao korisnike s ponudom poslovnog i javnog sektora. Fokus telekoma će se morati s ponu-de infrastrukturnih rješenja sve brže pomicati prema korisnicima jer će samo oni koji će uspjeti u kvalitet-nijem povezivanju s korisnicima i pružanju rješenja prilagođenih korisnicima u narednom razdoblju moći ostvarivati iznadprosječne rezultate - smatra Jasmina Banda.

Mobilno komuniciranje: što žele korisnici?A što su točno rješenja prilagođena korisnicima i što zapravo korisnici žele, otkriva Deloitte u svom istra-živanju o trendovima u tehnologiji, medijima i teleko-munikacijama u 2013. godini.

Niže cijene razgovora i sms-a: čak 39% onih koji su sudjelovali u istraživanju navika „digitalnog korisni-ka“ kao glavni razlog promjene operatera navodi ci-jene glasovnih i sms tarifa. S druge strane, svega 7% ispitanika je kao razlog za prelazak drugom operateru navelo kvalitetu mreže prilikom spajanja na Internet.

Dostupnost e-maila, pretrage i društvenih mreža: kada su spojeni na Internet, korisnici pametnih telefona svoje uređaje najčešće koriste za slanje i primanje e-maila (84%), zatim za pretragu informacija (76%) te za posjećivanje društvenih mreža (70%).

Jeftinije aplikacije: Deloitteovo istraživanje je pokazalo i da je udio korisnika koji nikada nisu skidali aplikacije na svoj pametni telefon ili tablet razmjerno visok. U slučaju pametnih telefona ovaj udio iznosi čak 42%, dok je kod tableta nešto niži te iznosi 26%. Korisnici su kao primarni razlog zbog kojeg ne skidaju aplikacije naveli nespremnost da na ovaj način potroše novac.

Ovaj je razlog istaknulo čak 56% korisnika pametnih telefona i 54% korisnika tableta. -Kada se odluče na kupovinu aplikacija, korisnici pametnih telefona naj-češće će mjesečno potrošiti 30, odnosno 20 kuna. S druge strane, u slučaju korisnika tableta taj će iznos biti viši, te će doseći 100 kuna mjesečno. Ipak, u oba slučaja se radi o neznatnom udjelu korisnika, odnosno, o 8% korisnika pametnih telefona i 9% korisnika ta-bleta - navodi Luka Baranović, manager u Deloitteo-

Telekomunikacije

Korisnici traže per-sonalizirani sadržaj i

usluge, i žele da su im dostupni bilo kada i na

bilo kojem uređaju

vom Odjelu poslovnog savjetovanja.

Novu generaciju mreže: u pogledu LTE tehnologije Hrvatska slijedi svjetske trendove, pa je čak 45% is-pitanika izjavilo da bi voljeli da njihov idući uređaj ima 4G/LTE mogućnosti. U ovom segmentu prednja-če korisnici iz SAD-a (54%), zatim korisnici iz Rusije (52%) te iz Kanade (48%). -Čini se da je uloga marketinga ključna prilikom usva-janja LTE-a. Tako je, primjerice, u SAD-u uvođenje ove tehnologije bilo popraćeno snažnom marketinškom kampanjom, dok je u Finskoj ta kampanja bila manjeg dosega, što je rezultiralo s 27% ispitanika koji bi željeli da njihov idući uređaj ima ovu mogućnost - navodi Baranović.

Hrvatsko telekom tržište: konsolidacija, stečaj i nove tehnologijeŠto se tiče telekom tržišta u regiji, u A.T. Kearneyju izdvojili su pet dominantnih trendova koji će obilje-žiti tržište u narednom razdoblju. To su nastavak kon-solidacije u smislu spajanja i preuzimanja na tržištu, dalji razvoj širokopojasnog Interneta i ponude usluga zasnovanih na LTE tehnologiji, jačanje upravljanja zadovoljstvom korisnika, dodatan rast ponude usluga „u oblaku“ za poslovni sektor, te traženje prihoda od područja koja do sada nisu bila osnovna djelatnost te-

Telekomunikacije

Trendovi u mobilnom prijenosu podataka

- Pametni telefoni čine 18% ukupnog broja mobilnih uređaja (u 2012. godini), ali čine 92% ukupnog prometa s mobilnih uređaja.- Prosječna brzina mobilne veze će do 2014. godine nadmašiti 1 Mbps.- Zahvaljujući povećanoj upotrebi, promet ostvaren na pametnim telefonima će 2014. godine premašiti 50% ukupnog ostvarenog prometa u mobilnoj mreži, dok će tableti do 2016. godine držati 10% ukupnog prometa.- Mjesečni prijenos podataka u mobilnoj mreži će 2017. godine premašiti 10 exabyta. - Facebook danas ima više od 1 milijarde korisnika, a više od polovice njih koristi mo-bitel za pristup toj društvenoj mreži.- WhatsApp dnevno prenese više od 10 milijardi poruka.


Kada se odluče na kupovinu aplikacija, korisnici pametnih

telefona najčešće će mjesečno potrošiti 30,

odnosno 20 kuna.

Telekomunikacije

lekoma poput zdravstva ili školstva.

Što se Hrvatske tiče, stvari se, čini se, kotrljaju una-trag. Naime, na nedavno održanoj Telekom Areni 2013., Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a, objavio je kako se u 2012. godini hrvatsko telekomuni-kacijsko tržište smanjilo za 600 milijuna kuna, na 12,7 milijardi kuna, što je tri milijarde manje nego u 2008. kada je isto to tržište doživljavalo vrhunac i ‘okrenulo’ iznos od 15,71 milijardu kuna. Iščitavajući te podatke može se vidjeti da je hrvatsko telekomunikacijsko tr-

žište nazadovalo za otprilike osam godina, kad su na telekom tržištu operateri ostvarivali prihod između 12 i 13 milijardi kuna. U moru loših najava za operatere, dolazi i činjenica da će im ulaskom Hrvatske u Europ-sku uniju pasti i prihodi od roaminga.

Prema procjeni konzultantske kuće Roland Berger, operateri glavninu prihoda danas crpe iz usluga PayTV i video na zahtjev, slijede ih mobilni Internet i ICT, a u idućih nekoliko godina očekuje se da će to biti su-stavi plaćanja, digitalno oglašavanje, sigurnost i M2M. Lučić je istaknuo da se već nekoliko godina zaredom bilježi znatan rast prihoda od PayTV usluga, da opera-teri šire svoju ponudu i na ICT-usluge te da raste broj korisnika mobilnog Interneta.

Wolf-Dietrich Grussmann, direktor Odjela za regula-tivu i poslovanje Uprave za mrežne komunikacije, sa-držaj i tehnologiju Europske komisije, koji je zadužen za razvojnu politiku i zakonodavstvo s naglaskom na pristup i registraciju e-komunikacijskih mreža i uslu-ga, poglavito interoperabilnost, međusobnu poveza-nost, neovisnost regulatora i novih mjera za jačanje jedinstvenog tržišta, najavio je što hrvatsko telekom tržište očekuje ulaskom u EU. Osim usklađivanja ci-jena roaminga, tu su još i mnogi drugi izazovi. Jedan od njih je i primjena regulative. Tako će se operateri u slučaju da nisu zadovoljni njenom primjenom u Hr-vatskoj moći žaliti izravno Komisiji. Nadalje, desetak velikih inicijativa na kojima radi Komisija utjecat će na način na koji će se razvijati i operateri u Hrvatskoj.

-Postajete dio budućega jedinstvena digitalnog tržišta EU, gdje Komisija upravo planira okvir za razvoj tele-komunikacija i svih digitalnih industrija do 2020. go-dine, kako bi ostvarila cilj da se korištenjem te imovine godišnje otvori 30.000 novih radnih mjesta i otvore novi businessi koji će donijeti BDP-u EU dodatnih 110 milijardi eura godišnje - rekao je Grussmann. Kako bi to ostvarila, Komisija će napraviti i novi regulatorni okvir, kojim namjerava olakšati ulaganja u mreže nove generacije, uz zadržavanje tržišnog natjecanja. U tome se, navodi Grussmann, ne može bez javnog sektora i država. -Komisija je lani odobrila pet milijardi eura potpora državama članicama kako bi potaknule razvoj brzog Interneta i gradnju mreža nove generacije - re-kao je Grussmann.

A dok se ne krene u korištenje tih mogućnosti i sred-stava, potrebno je prvo konsolidirati vlastito dvorište. Tako već možemo pratiti prve korake u smjeru spaja-nja i preuzimanja većih razmjera na slučaju Optima telekoma. Nakon glasina o stečaju, prašina se slegla pričom o predstečajnoj nagodbi, da bi nedavno obzna-njena postala činjenica kako u vlasničku strukturu, kao drugi najveći pojedinačni dioničar ulazi HT, sa 6,8% udjela. No, i bez tog transfera, HT i dalje nastavlja


Telekomunikacije

U čitavoj EU na LTE mrežu spojeno je manje

od 1% korisnika.

Telekomunikacije

dominirati hrvatskim tržištem. Prema podatcima HA-KOM-a, još uvijek je vodeći po broju korisnika u ne-pokretnim, ali i pokretnim mrežama.

Fiskalizacijska telekom rješenja: dobra veza - duga lju-bavUpravo je fiskalizacija u Hrvatskoj primjer kako će telekomi tražiti nove izvore prihoda. Svjedoci smo da su se svojim rješenjima i oni ubacili u utrku za pro-daju paketa koji trgovcima omogućavaju fiskalizaciju računa. HT se tako pohvalio „najpouzdanijom fiksnom i mo-bilnom mrežom s najvećom dostupnošću u Hrvat-skoj“, a svoj osnovni paket s blagajnom koja sadržava Windowse, monitor, printer, blagajničku aplikaciju te stalnu internetsku vezu nudio je po cijeni od 399 kuna mjesečno, plus PDV (ukupno 498,75 kuna). Za one kojima je to previše, u ponudi imaju i mini fiskalnu blagajnu po cijeni od 159 kuna mjesečno.Svoju verziju fiskalne blagajne nudi i Vipnet. Zove se Vip blagajna, a riječ je o aplikaciji koja se može ko-ristiti odmah po pokretanju, podržava jednostavno izdavanje računa. Cijena kompletne usluge iznosi 60 kuna + PDV mjesečno bez ugovorne obveze. Sve što je potrebno za izdavanje fiskalnog računa preko Vip

blagajne je internetski pristup na uređaju na kojem se aplikacija koristi. Ukoliko korisnici posjeduju računalo s pristupom Internetu i pisač, nikakva dodatna ulaga-nja u opremu nisu potrebna, stoji u objavi za medije. Vipnet je uz Vip blagajnu pripremio i posebnu ponudu mobilnih uređaja. Primjerice, korisnik uz ugovor na 24 mjeseca može odabrati smartphone (Vip Racer) i mo-bilni printer za 140 kuna + PDV mjesečno te tablet i žičani printer za 160 kuna + PDV mjesečno.

Manjak spektra: glad za podatcima usporava vezuVeć spomenuti trend selidbe svih oblika komunikacije na Internet dovest će već u narednoj godini, najavljuje Deloitte u svojim telekomunikacijskim predviđanjima, do „deficita“ spektra, koji će korisnici osjetiti kao pad performansi mobilnog prijenosa podataka, brzine pri-jenosa, puknutih poziva i slično. Uspoređuju taj ma-njak sa zakrčenom autocestom, koja u satima najveće gužve ne prestaje raditi, nego stvara čepove zbog kojih bi se moglo dogoditi da je nekoga potrebno nazvati dva, tri puta prije nego što se veza uspostavi, možda resetirati smrznuti browser ili surfati na 50-90% spo-rijoj 3G ili 4G vezi.

LTE u povojimaDva su moguća pristupa u izbjegavanju takvih scena-rija. U prvom scenariju, vlade država nude operateri-ma nove frekvencije spektra (oslobođene, primjerice, od analognog TV signala). Međutim, to su dugotrajni i spori procesi i kaskaju za rastućom potražnjom. Druga je opcija učinkovitije korištenje dostupnog (ograniče-nog) spektra. U tome će pomoći i LTE tehnologija koja pokazuje 16 puta bolje performanse u prijenosu bita preko jednog Hertza spektra nego 3G. Međutim, niti nove tehnologije poput ove nisu u mogućnosti dovolj-no brzo pratiti rastuću potražnju. Oko sedam godina bilo je potrebno da bi se LTE tehno-logija našla u širokoj primjeni, a i danas, kad je krenulo njeno komercijalno korištenje, čini se da će proći još neko vrijeme prije nego što u potpunosti zaživi. Nai-me, Wireless Intelligence, tvrtka koja se bavi analizom i istraživanjem tržišta mobilnih komunikacija, upozo-rava kako je u čitavoj EU na LTE mrežu spojeno manje od 1% korisnika. Prelazak se odvija sporim tempom „zahvaljujući“ sporoj alokaciji ne dovoljno dostupnog 800Mhz spektra.

E-trgovina: rast na krilima telekomunikacijaDjelatnost koja ipak sve više uspijeva iskoristiti činje-nicu da dostupnost bržih načina (tele)komuniciranja smanjuje svijet na veličinu virtualnog globalnog sela, jest e-trgovina ili prodaja putem Interneta. Korisnici danas raspolažu s po tri-četiri digitalna uređaja (ne uključujući stolna računala) i spojeni su na mrežu doslovno na svakom koraku. Malo po malo, sve su slobodniji u korištenju raznih servisa, a mnogi među njima odlučuju se (i ponavljaju) kupovati putem In-

terneta. Za prodavače to znači da mogu vrlo lako doći do novog izvora prihoda, a uz ove savjete to će biti još i lakše:

Djelujte lokalno: kupci neprestano istražuju što im je dostupno, žele jedinstvene proizvode i više od ičega ci-jene niske troškove dostave.

Djelujte mobilno: e-trgovina sve više postaje m-trgo-vina – prodajne stranice optimizirane za pregled na mobilnim uređajima bolje prodaju.

Omogućite online plaćanje: nova generacija korisni-ka Interneta navikla je kupovati karticama, sigurnost gotovo da više nije pitanje što se kupovine putem In-terneta tiče, PayPal je stigao u Hrvatsku i gotovo da nema razloga da vaša web prodavaonica ne prihvaća bezgotovinsko plaćanje.

Zaboravite fotke: kupci žele više detalja. Svoje proi-zvode ne predstavljajte samo fotografijama, iskoristite moć Interneta, snimite video, dijelite ga na društve-nim mrežama.

Sadržaj caruje: originalni, kupcima koristan i kratak sadržaj ono je čime ćete privući kupce na vašu stra-nicu.

pro

sin

ac

2010

.

ožu

jak

2011

.

lipa

nj

2011

.

ruja

n

2011

.

pro

sin

ac

2011

.

ožu

jak

2012

.

lipa

nj

2012

.

ruja

n

2012

.

pro

sin

ac

2012

.

Tele2 11,60% 13,89% 14,33% 14,62% 13,27% 13,81% 14,42% 14,54% 14,58%

Vip-net 42,80% 39,34% 39,42% 39,55% 39,45% 39,24% 38,86% 39,04% 38,64%

HT 45,60% 46,77% 46,25% 45,83% 47,28% 46,95% 46,72% 46,42% 46,78%

Izvor: HAKOM

Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50pr

osin

ac

2010

.

ožuj

ak

2011

.

lipan

j

2011

.

ruja

n

2011

.

pros

inac

2011

.

ožuj

ak

2012

.

lipan

j

2012

.

ruja

n

2012

.

pros

inac

2012

.

HT d.d. 68,77 66,04 64,75 59,35 57,01 56,93 57,01 62,36 64,62

novi opera-tori

31,23 33,96 35,25 40,65 42,25 43,07 42,99 37,64 35,38

Izvor: HAKOM

Udio operatora nepokretnih mreža s obzirom na broj korisnika

0

20

40

60

80

100

pro

sin

ac 2

010

.

lipa

nj 2

011

.

ruja

n 2

011

.

pro

sin

ac 2

011

.

lipa

nj 2

012

.

ruja

n 2

012

.

pro

sin

ac 2

012

.


Najnovija funkcionalnost mPBZ usluge omogućuje skeniranje uplatnica s otisnutim 2D bar kodom, što predstavlja novi i jednostavniji način plaćanja režij-skih računa bez potrebe ručnog unosa podataka od strane korisnika. Za plaćanje uplatnice dovoljno je mobilnim uređajem skenirati 2D bar kod i nalog za plaćanje je automatski popunjen, nakon čega ga samo treba autorizirati PIN-om kako bi se izvršio.

Kao dodatnu pogodnost, korisnici usluge mPBZ koji su ujedno i korisnici PBZ Investor usluge, uz do sada postojeće funkcionalnosti uvida u kretanje cijena i ponude vrijednosnica na Zagrebačkoj burzi te pre-gleda portfelja, sada dobivaju i mogućnost trgovanja vrijednosnicama kao i registracije, odnosno odre-gistracije pojedinih vrijednosnica. Navedene nove funkcionalnosti dostupne su na mobilnim uređajima s iOS (Apple iPhone, iPad i iPod touch) i Android operativnim sustavima.

"U segmentu poslovanja s građanima čak 93% platnih transakcija obavlja se putem elektroničkih kanala. Bi-lježimo veliki rast korisnika internetskog bankarstva, gdje danas imamo više od 220.000 aktivnih korisnika internetskog bankarstva te više od 60.000 aktivnih ko-risnika mobilnog bankarstva. U protekloj godini dana rast transakcija putem internetskog bankarstva izno-sio je 11%, a rast transakcija mobilnog bankarstva čak 160%. PBZ kontinuirano unapređuje i razvija usluge suvremenog bankarstva, a posljednja u nizu usluga koju je Banka ponudila svojim klijentima je usluga mobilnog bankarstva mPBZ, čije funkcionalnosti stal-no nadograđuje, a što potvrđuju i najnovije - skenira-nje 2D bar koda i trgovanje vrijednosnicama na Za-grebačkoj burzi" istaknuo je Dinko Lucić, član Uprave PBZ-a nadležan za poslovanje sa stanovništvom.

Privredna banka Zagreb je internetsko bankarstvo PBZ365@NET uvela u svoje poslovanje još 2000. go-dine. Od tada kontinuirano implementira nova tehno-loška rješenja i razvija funkcionalnosti elektroničkog bankarstva te bilježi konstantan rast broja korisnika.

Putem internetskog bankarstva klijentima nude široku paletu proizvoda i usluga, osim standardnih plaćanja u zemlji i inozemstvu i najčešće korištenih, kao što su upiti o stanju računa, pa sve do oročenih depozita, udjela u fondovima, kredita i kreditnih kartica te ku-poprodaje vrijednosnih papira itd.

Nove funkcionalnosti mobilnog bankarstva Privredna banka Zagreb prva je u Hrvatskoj omogućila skeniranje 2D bar kod uplatnica i trgovanje vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi putem usluge mobilnog bankarstva mPBZ.

"Internetsko bankarstvo PBZ-a od početka je im-plementirano s najvišim sigurnosnim standardima koji se redovno usklađuju s razvojem tehnologije. Takav jak sigurnosni aspekt omogućuje nam da kli-jentima ponudimo uslugu koja nema ograničenja na iznos, vrijeme ili mjesto obavljanja transakcije. Osim toga, u prilog kvaliteti usluge govori i činjenica da je PBZ365@NET usluga internet-skog bankarstva, zahvaljujući ko-rištenju napred-ne dvofaktorske a u t e n t i k a c i j e , najsigurniji oblik e l e k t r o n i č k o g bankarstva za koji je PBZ među prvima u regi-ji i prva banka u Hrvatskoj dobila ISO 27001:2005

certifikat za si-gurnost" rekao je Draženko Kopljar, član Uprave PBZ-a nadležan za IT i operacije.

PBZ kontinuirano una-pređuje i razvija usluge suvremenog bankar-stva, a posljednja u nizu usluga koju je Banka ponudila svojim klijenti-ma je usluga mobilnog bankarstva mPBZ.

Telekomunikacije

Pogodnosti korištenja usluge mPBZ:

• provjera stanja i prometa po tekućem, žiro i deviznom računu, kunskoj i deviznoj štednji • plaćanje računa i kreiranje naloga za plaćanje koji će se izvršiti na zadani datum kojeg klijent sam odredi • skeniranje uplatnica s otisnutim 2D bar kodom • uvid u stanje PBZ kredita, dospjelih i nedospjelih rata i kamata te uplate rata kredita • uvid u limite i troškove po kreditnim karticama PBZ-a i American Express karticama te podmirenje troškova kartica • provjera stanja i prometa poslovnih računa obrtnika • uvid u tečajnu listu te kupoprodaja valute po povoljnijem tečaju • kupnja, prodaja ili zamjena udjela u PBZ investicijskim fondovima • pregled i uplata PBZ stambene štednje, PBZ dječje štednje i PBZ Perspektiva štednje • kupnja prepaid bonova • kreiranje te dohvat predložaka kreiranih mPBZ i PBZ365@NET uslugom • pregled izvršenih naloga mPBZ i PBZ365@NET uslugom • slanje potvrde za svako mobilno i internetsko plaćanje na željenu e-mail adresu • pristup kontakt podatcima svog osobnog bankara, kao i drugim korisnim informaci-jama (brojevi telefona, e-mail adrese, web stranice)

HT je svojim poslovnim korisnicima, u sklopu Plana za poslovnu obitelj, omogućio kombiniranje inova-tivne poslovne tarife Plan za posao s priključcima na bonove. To znači da svakom članu poslovnog tima, ovisno o njegovim potrebama, osiguravaju potrebnu komunikaciju kako bi svoje zadatke mogao obavljati maksimalno učinkovito. Kao i svi ostali, i članovi na bonove imaju mogućnost razgovarati besplatno s osta-lima u timu, a ukoliko imaju potrebu i za komunikaci-jom putem e-maila, mogu uključiti Internet opcije po povoljnijim cijenama. Na ovaj način, svi zaposlenici, uvijek su dostupni - kad je to potrebno i gdje god se nalazili.

Međusobni razgovori su besplatni, bez naknade za us-postavu pozivaPlan za poslovnu obitelj jedini na tržištu nudi moguć-nost uključenja privremenih i sezonskih zaposlenika, bez ikakvih dodatnih naknada ili ugovornih obveza,

HT malim tvrtkama i obrtnicima omogućio uključivanje privremenih i sezonskih zaposlenika u poslovne tarifePlan za poslovnu obitelj jedini na tržištu nudi mogućnost uključenja privremenih i sezonskih zaposlenika, bez ikakvih dodatnih naknada ili ugovornih obveza, pri čemu svi članovi koriste sve poslovne pogodnosti. Ovaj je koncept idealan za sve male tvrtke i obrte koji se bave turizmom, ugostiteljstvom, građevinom i sličnim sezonskim djelatnostima.

Svaki priključak na bonove nadoplaćuje

se automatski, jednom mjesečno, a visinu

nadoplate određuje vlasnik tvrtke ili obrta.

pri čemu svi članovi koriste sve poslovne pogodnosti. Ovaj je koncept idealan za sve male tvrtke i obrte koji se bave turizmom, ugostiteljstvom, građevinom i slič-nim sezonskim djelatnostima. Svaki priključak na bo-nove nadoplaćuje se automatski, jednom mjesečno, a visinu nadoplate određuje vlasnik tvrtke ili obrta. Uko-liko žele, korisnici tih priključaka uvijek mogu bonom sami nadoplatiti svoj račun za privatne svrhe.

Tarife Plan za posao prilagođene suvremenim potreba-ma poslovnih korisnikaSvi ostali zaposlenici unutar Plana za poslovnu obitelj imaju na raspolaganju inovativne Plan za posao tari-fe koje uz neograničene razgovore sa svim mrežama unutar Hrvatske, unutar mjesečne pretplate nudi i mi-nute za međunarodno poslovanje te usluge poput Osi-guranja mobilnog uređaja, primanja i slanja e-maila potpuno besplatno, kao i usluge Podijeli net koja omo-gućava korisnicima da internetski promet uključen unutar tarife iskoriste na različitim uređajima (mobi-tel, laptop, tablet) uz surfanje po velikim LTE brzinama.

Idealan spoj privatnog i poslovnogPoslovni korisnici HT-a na svojim uređajima mogu ak-tivirati i popularan glazbeni servis Deezer te televiziju u pokretu, MAXtv To Go. Putem Deezera, imaju pri-stup 20 milijuna pjesama domaćih i stranih izvođača, koje mogu slušati gdje god se nalazili. Usluga je dos-tupna za 35 kn/ mj

Hrvatski Telekom je u Planu za poslovnu obitelj ponudio vrhunski uređaj - Sony Xperia Z. Riječ je o prvom uređaju iz premium kategorije koji donosi niz praktičnih osobina kao što su otpornost na vodu i prašinu. Ima mogućnost surfanja na 4G mreži, a pokreće ga četverojezgreni procesor od 1.5 GHz te 2GB RAM-a koji podupiru izvanredne brzine rada. HT Sony Xperiu Z nudi u crnoj i bijeloj boji, a dostupan je već od 498 kuna.

Vrhunska Sony Xperia Z

Telekomunikacije


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Pripremila: dr. sc. Helena Štimac

Važni linkoviVlada Narodne Republike Kine

http://english.gov.cn Ministarstvo vanjskih poslova

http://www.fmprc.gov.cn/eng/ Kinesko vijeće za pro-micanje međunarodne trgovine

http://www.bizchi-nanow.com/ Središnja carinska služba Kine

http://english.customs.gov.cn/publish/por-tal191/ Ulaganja u Kinu

http://www.fdi.gov.cn/pub/FDI_EN/News/sytp/t20070119_72600.htm

Opće informacije Naziv:

Narodna Republika KinaGlavni grad:

PekingPovršina:

9 326 410 km2Stanovništvo:

1 315 mlrdSlužbeni jezik:

kineskiValuta: 1 EUR = 8,0128 renminbi - juana (CNY)

Robna razmjena s Indijom (2011.)

Izvoz Hrvatske u Kinu Uvoz Hrvatske iz Kine

Koža 21% Telekomunikacijska oprema 12%

Strojevi za pojedine ind. grane 20% Strojevi za AOP 8%

Kamen, pijesak, šljunak 16% Obuća 6%

Polimeri etilena 9% Odjeća 5%

Lijekovi 6% Televizijski prijemnici, projektori 4%

UKUPNI IZVOZ 49milijuna $ UKUPNI UVOZ 1 446,6

milijuna $

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HR-VATSKE U NARODNOJ REPUBLICI KINI

Veleposlanik: Ante Simonić Adresa: San Li Tun Diplomatic, Office Building 2-7-2, 100600 Beijing, P.R. of ChinaTel: +86 10 6532 6241Fax: +86 10 6532 6257E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO NARODNE REPU-BLIKE KINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Veleposlanik: Shen Zhifei, izvanredni i opunomoćeni veleposlanikAdresa: Mlinovi 132, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 46 37 011Fax: +385 1 46 37 012E-mail: [email protected]

Peking

Kina - neograničeni potencijali najbrže rastućeg svjetskog gospodarstvaStrana ulaganja odigrala su značajnu ulogu u kineskom gospodarstvu, te su promakli Kinu u svjetskoj trgovini i utjecali na porast zaposlenosti u urbanim sredinama. Unatoč sve većoj liberalizaciji tržišta, Kina je još uvijek suočena s brojnim trgovinskim te drugim uvoznim preprekama.

Proizvodna linija za obradu ribe

Narodna Republika Kina najmnogoljudnija je ze-mlja s preko 20% ukupnog stanovništva u svijetu. Od 1987. godine kinesko gospodarstvo postupno se mijenja iz planskog u sve više tržišno gospodarstvo. Danas je ono jedno od vodećih tranzicijskih gospo-darstava u svijetu, sa sve većim udjelom privatnog sektora. Iako s još uvijek socijalističkim obilježjima, spomenuto tržišno gospodarstvo osiguralo je libe-ralizaciju cijena, slobodu upravljanja privatnim sek-torom, fiskalnu decentralizaciju, dopuštanje stranog ulaganja i vanjske trgovine, te jačanje financijskog sektora. Gospodarski razvoj uznapredovao je puno brže u priobalnim provincijama nego u unutrašnjosti zemlje.

Struktura gospodarstvaUdio poljoprivrede u BDP-u iznosi 15%, s dopri-nosom ukupnoj zaposlenosti od 53%. Većina po-ljoprivredne proizvodnje u Kini ograničena je na

istoku zemlje. Kina je najveći svjetski proizvođač riže, pšenice, pamuka, duhana te je važan proizvo-đač čaja, šećerne trske i šećerne repe, uljarica i svile. Također zauzima prvo mjesto u proizvodnji crvenog mesa, ali i ribarstvo je znatno poraslo, najviše zbog poboljšane tehnologije. Udio industrije u BDP-u iznosi 53%, s doprinosom ukupnoj zaposlenosti od 18%. Ugljen je najobilniji metal u Kini koji osigu-rava električnu energiju u više od 70% zemlje. Udio uslužnog sektora u BDP-u iznosi 32%, s doprino-som ukupnoj zaposlenosti od 29%. Razvijanje sek-tora usluga strateški je prioritet u zemlji, te zemlja čini sve dodatne napore za podizanje vrijednosti u navedenom sektoru, poboljšanje kvalitete i učinko-vitosti javnih usluga i jačanje sektora u stvaranju novih radnih mjesta.

Mogućnosti poslovne suradnjeS obzirom na velike mogućnosti koje Kina pruža,

Hrvatska je zainteresirana za više oblika suradnje, kroz zajednička ulaganja, transfer tehnologija i za-jedničku proizvodnju. U prehrambenoj industriji javlja se mogućnost proizvodnje čokolade, vina i maslina. U području brodogradnje postoji moguć-nost suradnje u dizajniranju brodova za kineska brodogradilišta. Osim brodogradnje, uz pomoć za-jedničkih ulaganja javlja se potreba za izvozom trač-ničkih vozila, opreme za hidroelektrane i trafosta-nice koje se ne proizvode u Kini. U industriji nafte postoji mogućnost zajedničkih nastupa na trećim tržištima te održavanju bušotina. Osim navedenog, mogućnost suradnje javlja se i u području farmace-utike, IT tehnologije i poljoprivrede, gdje je nužna dodatna znanstveno-istraživačka suradnja.

Postupak uvoza roba i usluga u KinuUnatoč sve većoj liberalizaciji tržišta, Kina je još uvijek suočena s brojnim trgovinskim preprekama, od pravnog sustava, te drugim uvoznim preprekama. Određeni proizvodi, poput pamuka, biljnih ulja, žitarica, benzina i drugih srodnih proizvoda isključivo uvoze državna trgovinska poduzeća. Trenutno su na snazi odredbe kojima je stranim tvrtkama dopuštena distribucija isključivo vlastitih proizvoda koje proizvode u Kini, no sve se veći napor ulaže u kreiranje novih smjernica ko-jima će se dopustiti bavljenje trgovinom stranim tvrt-kama, ali uz određena ograničenja. Za sada, pri svakom vidu trgovine nužno je angažirati lokalnog distributera. U Kinu je zabranjeno uvoziti sljedeće proizvode: oružje, eksploziv, opojne droge, stare i rabljene odjevne predmete, krivotvorene tiskovine, sve proizvode koje na određen način šteti političkom, gospodarskom, moral-nom i kulturnom interesu Kine, itd.

UlaganjaU Kini su moguća četiri načina stranih ulaganja: zajed-ničko ulaganje kroz glavnicu, kooperativno (ugovor-

no) zajedničko ulaganje, tvrtka u 100-postotnom vla-sništvu stranca i dioničko društvo s udjelom stranog kapitala. Zaštićenost ulagača ocijenjena je ocjenom 5 od ukupno 10. Gotovo 84% ukupnih stranih ulaganja ostvaruju Hong Kong, Singapur, SAD, Djevičanski otoci, Japan, Južna Koreja, Kajmanski otoci, Njemačka i Zapadna Samoa. Procedura registracije stranog podu-zeća u Kini razlikuje se prema vrijednosti investicije i proizvodnog područja. Strana ulaganja u Kini nisu


ili kimnuti glavom, uz obvezno rukovanje. Prilikom preuzimanja posjetnice, imajte na umu da im je ona od iznimne važnosti te se prema njima morate odnositi s poštovanjem. Dakle, uzmite ju s obje ruke te prou-čavajte neko vrijeme nakon čega ćete ju spremiti na sigurno mjesto. Vaša posjetnica obvezno mora biti i na kineskom jeziku jer time poštujete njihov jezik i kul-turu. Kinezi izrazito cijene točnost. Stranog poslovnog partnera prvo se predstavlja najviše rangiranom sudio-niku sastanka. Kineski poslovni ljudi skloni su čestom odugovlačenju pri donošenju odluka, najviše zbog toga jer su kao narod orijentirani prema budućnosti te im je od izrazite važnosti odraditi posao kako treba, s oprezom i kombinacijom različitih rješenja. Izrazito cijene svog stranog poslovnog partnera te veliku ulo-gu igra povjerenje koje je puno važnije od promptnog donošenja odluka. Također je bitno da angažirate Kine-za koji će sudjelovati u pregovorima, kako biste lakše ostvarili dobar kontakt i povjerenje kod potencijalnih kineskih partnera. Pokloni su važan dio iskazivanja po-štovanja u Kini, no nikako ne smije biti skupocjeniji od poklona koje ste dobili od kineskog partnera.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

S obzirom na velike mogućnosti koje Kina

pruža, Hrvatska je zain-teresirana za više oblika

suradnje, kroz zajed-nička ulaganja, transfer tehnologija i zajedničku

proizvodnju.

Kinesko Gospodarstvo

BDP: 6.821 mlrd USD

BDP per capita: 5.166 USD

Stopa rasta BDP-a: 9,2%

BDP prema sektorima: usluge (32%), industrija (53%), poljoprivreda (15%)

Izvoz (2011.): 1.903 mlrd. USD

Izvozni proizvodi: električni strojevi i oprema, odjevni predmeti, konac i tkanine,

nafta i derivati

Zemlje izvoza: SAD (20%), Hong Kong (12%), Japan (8%), J. Koreja (4,5%),

Njemačka (4%)

Uvoz (2011.): 1.659 mlrd. USD

Uvozni proizvodi: električni strojevi, nafta i derivati, industrijski strojevi, tkanine

Zemlje uvoza: Japan (13%), Hong Kong (10%), J. Koreja (9%), SAD (8%), Tajvan (7%)

Stopa inflacije: 5,5%

Nezaposlenost: 6,5%

Strana ulaganja: 202,9 mlrd. USD

Internetski kod zemlje: .cn

Pozivni broj: +86

moguća kod uzgoja rijetkih životinjskih, pomorskih i biljnih vrsta, proizvodnje i razvoja GM sjemenja, istra-živanja i eksploatacije radioaktivnih minerala i rijetkih metala, ribolova u moru pod Vladinom jurisdikcijom i unutarnjim vodama, prerade zelenog čaja i drugih vrijednih kineskih čajeva, kontrole zrakoplovnog pro-meta, projekata koji ugrožavaju sigurnost i djelovanje vojnih objekata, poštanskih usluga itd.

Poslovni običajiKinezi pri prvom kontaktu imaju običaj nakloniti se

Šangaj 1990.

Šangaj 2013.

Koja je „tajna“ Kine i „azijskih tigrova“? Odgovor je, naravno, slojevit i opširan, ali se u najkraćim crtama može opisati kao – niska početna baza (prosječne plaće i kvalitetu života u Europi mogu još uvijek samo sa-njati) te ogroman broj stanovnika. I jedno i drugo, u uvjetima u kojima se poklopi povoljan gospodarski i politički trenutak, osiguravaju sami po sebi snažne du-gogodišnje stope rasta. Što znači „povoljan gospodar-ski i politički trenutak“? Najlakše bi to bilo objasniti na primjeru Afrike, koja ima nisku početnu bazu, uz, doduše, puno manji broj stanovnika, ali jednostavno ima iznimno složene političke odnose koji joj onemo-gućavaju bilo kakav dugoročan razvoj. Osim gore navedenih razloga, često se Azijati spomi-nju kao „nadljudi“, inteligentno superiorniji i značaj-no vrjedniji od Amerikanaca i pogotovo Europljana. Iako među azijskim državama postoje velike razlike, kao, uostalom, i među europskim, općenito se takav zaključak ipak ne može izvući. Ako za primjer uzme-mo Kinu koju smo pobliže obradili u ovom broju, ne može se ničim potvrditi da je prosječan Kinez pamet-niji, sposobniji ili vrjedniji od prosječnog Amerikanca ili Europljanina. Usudio bih se čak reći da u određenim segmentima još nisu ni blizu razine Amerikanaca, koji su još uvijek svjetski lideri u businessu i vrhunskoj edukaciji, te općenito poslovnim navikama. Naravno da, kada vidite Kineze koji u Hrvatskoj i po svijetu otvaraju trgovine i rade po čitav dan, donesete odre-đene predrasude o čitavoj naciji, ali uzmite u obzir da su to poduzetnici, i što je još važnije, „pečalbari“ – tip ljudi spremnih na sve u potrazi za zaradom i preživlja-vanjem svojih obitelji. A u takvim situacijama jednako se ponašaju i Hrvati, Talijani, Irci… Iako dobro znamo da nisu svi baš tako vrijedni.

Koliko su moćni azijski tigrovi?Rast koji veliki dio azijskih država ostvaruje zadnjih nekoliko godina, pa i desetljeća, fascinira ostatak svijeta, pogotovo „staru i tromu“ Europu kojoj su takve stope rasta, a u zadnje vrijeme i bilo kakav rast, već dugo vremena nedostižne.

Hong Kong ima jednu od najvećih koncen-tracija korporacijskih sjedišta u azijsko-pa-cifičkoj regiji, snažne trgovačke i investicijske veze s Kinom te ga se s pravom smatra „ulaznim vratima“ za poslovanje s Kinom, ali i općenito azijsko-pacifič-kom regijom.

Reportaža

Ono što doista fascinira kod azijskih tigrova i njiho-vih stanovnika sposobnost je nošenja s problemima, pozitivan pogled na život, vjera u svoje sposobnosti te snažna želja za napretkom. To je posebice vidljivo u Kini, koja je i danas ponosna na svoju povijest i vri-jeme kada su bili svjetski lideri, i koja većinu novih projekata nastoji razviti kao „najveće, najbrže i naj-impresivnije“ na svijetu. Kada to sve pomnožite s ne-koliko milijardi ljudi u čitavoj regiji, dobijete ogroman razvojni zamašnjak koji traje godinama. I kako stvari sada stoje, trajat će još dugo. Na nama je da prepozna-mo svoju šansu i „otisnemo se preko bare“ u potrazi za poslovnim prilikama, samo sada u drugom smjeru, istočno.

Piše: Krešimir Šimac

Nakon više od stotinu godina pod britanskom vlašću, nad Hong Kongom je 1997. godine ponovno Kina uspostavila suverenitet, te je, kao i Makao, postao posebna upravna regija (PUR) Narodne Republike Kine. Hong Kong je kineski grad koji funkcionira kao samostalna država, i ima svoj politički sustav, zakone, svoje sports-ke reprezentacije te vrlo jaku valutu (hongkonški dolar jedna je od deset najjačih svjetskih valuta). Jedno je od vodećih međunarodnih financijskih sjedišta i jedna od najvećih svjetskih luka. Zahvaljujući niskim porezima, slobodnoj trgovini i općenito vrlo razvijenom poduzetničkom okruženju, godinama je u samom vrhu indeksa jednostavnog businessa (Ease of Doing Business Index).

Hong Kong je značajno središte međunarodnih financija i trgovine te ima jednu od najvećih koncentracija korporacijskih sjedišta u azijsko-pacifičkoj regiji. Godinama ima snažne trgovačke i investicijske veze s Kinom te se zbog svega navedenog s pravom smatra „ulaznim vratima“ za poslovanje s Kinom, ali i općenito tim dijelom regije, u kojem se nalazi preko 3 milijarde ljudi.

Hong Kong - ulazna vrata na tržište od preko 3 milijarde ljudi


Regionalni razvojRegionalni razvoj

podrazumijeva pripremu potpune projektne dokumen-tacije za kandidiranje na strukturne i druge fondove EU - kaže Ana Štefančić, savjetnik za regionalni razvoj II pri Upravnom odjelu za regionalni razvoj i infra-strukturu.

Ukorak s cijelim sustavom provedbe EU fondova, i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje pro-grama i projekata EU prolazi kroz intenzivne pripre-me vezane uz prilagodbu za upravljanje i korištenje budućih fondova Europske unije. Konkretno, SAFU trenutno sudjeluje u procesu izrade pravilnika, koji koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondo-va Europske unije, a koji utvrđuju buduća primjenjiva pravila vezana uz korištenje Strukturnih instrumenata EU na razini cijelog sustava.

-Također, radimo i na internim pripremama i prila-godbi za našu buduću ulogu. Naime, po ulasku u Eu-ropsku uniju, SAFU napušta ulogu ugovarateljnog tijela, a jača svoju ulogu vezanu uz praćenje pro-vedbe ugovorenih projekata i kontrolu prihvatljivosti troškova nastalih tijekom njihove provedbe. Stoga, u ovom pripremnom razdoblju stavljamo poseban na-glasak na edukaciju djelatnika vezano uz razne aspekte korištenja Strukturnih i Kohezijskog fonda. Djelatni-ci prolaze i kroz intenzivan program edukacije iz hr-vatskog zakona o javnoj nabavi po kojem će se nakon pristupanja Hrvatske u EU provoditi svi postupci javne nabave. Vjerujemo da će stečeno iskustvo u pretpri-stupnom razdoblju i dodatno usavršavanje naših dje-latnika doprinijeti kvalitetnom obavljanju naše uloge i ubuduće - zaključuje Matea Spudić, pomoćnica ravna-teljice za pripremu i provedbu projekata Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Regionalni razvojni projektiMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije. Program je osmišljen kao potpora razvojnim projektima jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave koji su prihvatljivi za prijavu na natječaje u okviru operativnih programa koji se već provode ili je njihova provedba planirana, a financi-raju se iz fondova Europske unije (za sada kroz IPA program, a uskoro iz Strukturnih fondova Europske unije).

„Priprema regionalnih razvojnih projekata“ nastoji se pridonijeti jačanju sposobnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPS) i dru-gih prihvatljivih korisnika za prijavu projekata na natječaje u okviru pretpristupnog programa IPA i Strukturnih fondova EU. Javni je poziv objavljen kra-jem siječnja, a rok za dostavu bio je 15. travnja.

dine. Ono što s određenom sigurnošću možemo reći jest da će se AZRA, kao i druge razvojne agencije, i dalje baviti najvažnijim dijelom svog trenutnog poslo-vanja, a koji se odnosi na kvalitetnu pripremu i pro-vedbu projekata u svrhu kandidiranja na nadolazeće EU fondove - pojašnjava Maja Lehman, savjetnica za regionalni razvoj u Agenciji za razvoj Varaždinske županije.

Upravni odjel za regionalni razvoj i infrastrukturu Primorsko-goranske županije osnovan je u prvoj po-lovini 2011. godine s primarnom zadaćom poticanja, koordiniranja i praćenja programa i projekata iz područja prometne, energetske i vodnogospodarske in-frastrukture te koordiniranja rada trgovačkih društava i ustanova iz vlastite nadležnosti, a kojima je Pri-morsko-goranska županija član ili (su)osnivač. Pored navedenog, Odjel je određen za regionalnog koordina-tora Županije te se u tom smislu bavi poslovima pla-niranja, pripreme i provedbe razvojnih projekata i pro-grama u okviru ili vezanih uz Zakon o regionalnom razvoju te Razvojnu strategiju Primorsko-goranske županije, sudjeluje u pripremi i izradi strateških i ope-rativnih razvojnih dokumenata te pruža podršku inve-stitorima u pronalaženju investicijskih projekata.

-Pripreme za ulazak Hrvatske u EU za Upravni odjel od iznimne su važnosti u kontekstu mogućnosti korištenja Strukturnih fondova. U tom smislu do-datno su pojačane aktivnosti na edukaciji županijskih službenika, ali i jedinica lokalne samouprave te osta-lih institucija s područja Županije. U tu svrhu Odjel redovito organizira specifične radionice te predavanja s domaćim i stranim konzultantima te prijateljskim regijama (Poljska, Mađarska), kako bi se razmije-nila iskustava na pripremi i provedbi EU projeka-ta. Predstavnici Odjela aktivno sudjeluju u procesu aktualne izrade programskih dokumenata za finan-cijsko razdoblje EU 2014.-2020., i to kao članovi Radne skupine za Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija i Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija te sku-pine za Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi, kao i u Radnoj skupini za programiranje bilateralne suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020. Pored navedenog, sva upravna tijela Županije aktivna su u izradi zalihe projekata, što

Kroz pretpristupne fondove EU trenutno se, vezano uz područje regionalnog razvoja, financira mnogo kvalitetnih i zanimljivih projekata. Projekti financirani u okviru IPA operativnog programa Regionalna konkurentnost svojim će specifičnim ciljevima doprinijeti razvoju svoga grada, odnosno županije, a na taj način posredno i cijele regije.

-Izdvojila bih projekt završetka Memorijalnog centra Faust Vrančić koji se provodio na otoku Prviću. Centar je izgrađen u čast našem velikom izumitelju Faustu Vrančiću, a projekt je vrijedan nešto više od 1.3 milijuna eura. Najzanimljiviji dio projekta odnosi se na postavljanje stalnog postava mnogobrojnih Vrančićevih izuma koji je obogaćen multimedijalnim sustavom, a značajno će obogatiti turističku ponudu Šibensko-kninske županije. Također, ništa manje zanimljiv je i projekt Razvoja novog turističkog proizvoda „Eko-etno centar Adica“ u Vukovaru, vrijedan nešto manje od 800 tisuća eura. Riječ je o novom turističkom proizvodu, koji spaja ljepote grada na Dunavu s novoizgrađenom i neophodnom javnom infrastrukturom, a jedan od temeljnih ciljeva projekta odnosi se na spas od zaborava starih zanata ručnoga rada, poput zlatoveza ili izrade suvenira od drveta i kože. Misao vodilja u ovom projektu bila je i omogućiti radno osposobljavanje žena, nezaposlenih, mladih, studenata i poduzetnika, od kojih će neki dobiti i mogućnost zaposlenja u Eko-etno centru Adi-ca. Na kraju, izdvojila bih i projekt Razvoja infrastrukture za osiguranje uvjeta za istraživanja, transfer tehnologije i inovacije u Karlovcu, korisnika Veleučilišta u Kar-lovcu, koji je vrijedan nešto više od milijun eura. Veleučilište je sredstvima dobive-nima kroz projekt osiguralo infrastrukturu kakva još nije postojala u regiji, a koju će znanstvenici i poduzetnici moći koristiti za primijenjena istraživanja te prijenos znanja i inovacija. Jedan od ciljeva ovog projekta bio je i stvoriti bolje uvjete studi-ranja u Karlovcu, koji će sadašnjim studentima pružiti stjecanje znanja nužnih za buduće povezivanje lokalnih znanstvenika i industrije te pružanje potpore razvoju gospodarstva - kaže Matea Spudić, pomoćnica ravnateljice za pripremu i provedbu projekata Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europ-ske unije.

Uspješno završeni projekti vezani uz re-gionalni razvoj

Dok su mišljenja oko ulaska Hrvatske u EU i dalje po-dijeljena, srpanj se bliži brže nego što mislimo. Ulazak nam, budimo realni, donosi i dobre i loše stvari, a što će se s regionalnim razvojem dalje događati uvelike ovisi o nama samima.

Što nakon 1. srpnjaDosadašnjim radom, VIDRA-agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije postala ja pre-poznatljiva na području Hrvatske, ali i Mađarske kao stručan, pouzdan i stabilan partner. Razvojne agencije u EU najvažniji su čimbenici i kreatori ekonomskog razvoja, iako različite zemlje primjenjuju različite mo-dele.

-Mi u ovom trenutku još ne znamo kakav će model primijeniti naša država iako ćemo za nekoliko mjeseci postati punopravna članica EU, no definitivno vidim jačanje svih razvojnih agencija, a također i Razvojne agencije VIDRA. Ono što regionalno možemo napra-viti jest dalji razvoj županijskih i regionalnih projekata kako bismo ojačali regionalnu konkurentnost. Svoje pravce razvoja vidimo u restrukturiranju gospodarskih djelatnosti na razini Županije pa i regije korištenjem inovativnih projekata i suvremenih tehnoloških rješenja te naročito jačanje poslovne klime, kako bismo olakšali poslovanje poduzetnicima - mišljenja je Sanja Bošnjak, ravnateljica VIDRA-e.

Kako kaže Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, RRA će i dalje ostati akreditirani koordinator za regionalni razvoj ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europs-ke unije i Agencije za regionalni razvoj RH te će pro-voditi, kako nacionalnu, tako i europsku regionalnu politiku na terenu svoje Županije. Ministarstvo je već počelo spuštati sve više aktivnosti na svoje koordina-tore tipa provođenje potprograma 1,2 i 5. Vjerojatno će posao pisanja i provedbe projekata polako prerasti u posao koordiniranja i kontrole projekata na terenu, smatra Ribić.

-Uloga AZRA-e uvelike ovisi o izmjenama Zakona o regionalnom razvoju koji definira razvojne agencije kao regionalne koordinatore, stoga ćemo na to pi-tanje moći konkretnije odgovoriti nakon što navedene izmjene stupe na snagu, najvjerojatnije sredinom go-

Europska unija - unija regija, a ne zemaljaSmisao regionalne politike jest identificirati slabije razvijene regije i prema istima osmisliti poticajne politike radi ujednačenog i ravnomjernog razvoja. Regionalna politika jedna je od najvažnijih politika u Europskoj uniji.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Razvojne agencije u EU najvažniji su čimbenici i kreatori ekonomskog

razvoja.

MRRFEU provodi Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz EU fondova.

Program održivog razvoja lokalne zajedniceMRRFEU godišnjim programima kroz razne aktivno-sti želi utjecati na održivost razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastruktu-re, prvenstveno izgradnje obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infra-strukture na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti i neovisnosti. Cilj Programa je doprinositi ostvarenju regionalnog razvoja u skladu s načelima razvojne politike, održivog razvoja i socijalne uključenosti kao dijelom razvojnih prioriteta strategije regionalnog razvoja i županijskih razvojnih strategija te podržavanju gospodarske i so-cijalne revitalizacije slabije razvijenih kao jednog od načina jačanja socijalne kohezije i održivog razvoja, a imajući u vidu da se kroz ostvarenje ciljeva programa zadovoljava uvjet pomoći onima čiji indeks razvijeno-sti ne prelazi 100% prosjeka RH.

Suradnja zemalja u regijiRegionalna suradnja otvara mogućnost stvaranja zajedničkih projekata koji imaju veći značaj za jednu


razvijene regije vidjeli smo diljem EU, oni trebaju biti primjenjivi i u Hrvatskoj. Nedavno smo bili u Poljskoj koja ima takav regionalni ustroj da regije, ne centralna vlast, pregovaraju o svojim operativnim programima direktno s Europskom komisijom, a koji doprinose razvoju kakav su oni sami odredili. Voljela bih da tako bude i u Hrvatskoj - kaže Bošnjak.

-Europska unija nije unija zemalja, ona je unija regija, regionalna politika jedna od najvažnijih politika u EU. Naša Vlada to još nije shvatila pa spaja nespojivo, bo-gati Zagreb sa Slavonijom, kako bi lažirala naš stvari BDP. Smisao regionalne politike je identificirati sla-bije razvijene regije i prema istima osmisliti poticajne politike radi ujednačenog i ravnomjernog razvoja - zaključuje Ribić.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)ERDF jedan je od Strukturnih fondova, a cilj mu je jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanji-vanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transna-cionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Hr-vatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema kroz program IPA.

Regionalna razvojna strategijaAgencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske kroz Službu za poslove regionalnog razvoja obavlja poslove administrativne koordinacije regionalnih razvojnih projekata kroz ustrojavanje i vođenje Upi-snika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja, te obavlja administrativne i stručne poslove za potrebe rada Partnerskih vijeća statističkih regija. Agencija je ujedno kontakt mjesto za svu komunikaciju s regionalnim koordinatorima te vrši sustavnu edukaciju istih.

Ulaskom u 2013. godinu nastaje nova statistička kla-sifikacija prostornih jedinica RH - razina prostornih jedinica - cijela Hrvatska ( NUTS I), razina prostor-nih jedinica - 2 statističke regije (NUTS II), odno-sno razina prostornih jedinica - 21 županija (NUTS III). Pojam NUTS se primjenjuje od datuma ulaska države u članstvo EU, a do datuma ulaska se koristi pojam prostornih jedinica za statistiku. Sva područja RH moći će koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. go-dine, a nova podjela i dalje omogućuje fleksibilnost u pogledu usmjeravanja sredstava na pojedina područja unutar statističkih regija.

regiju i ostvaruju značajnije društveno-gospodarske učinke. Upravo otvorenim pristupom prema po-vezivanju koje može doprinijeti vlastitom razvoju regije, stvoriti snažna partnerstva u budućnosti te osnažiti kapacitete sudionika u tim projektima može se potaknuti bolja regionalna suradnja. Osim toga, po-trebna je i koordinacija partnera na regionalnoj razini te sustavan pristup zajedničkom kreiranju i provedbi međuregionalnih projekata i programa, pojašnjava Maja Lehman.

-Nisam previše zadovoljna suradnjom regija, pa ni županija, jer još uvijek svi mislimo na svoje županije i svoje projekte te konkuriramo jedni drugima kada se radi o pojedinačnim projektima, što nije dobro. Tome doprinosi i kaos na terenu, spajanje Panonske sa Sjeverozapadnom Hrvatskom, šuška se o planskim regijama, planira se izmjena Zakona o regionalnom razvoju, a ni županije niti razvojne agencije ne dobi-vaju nikakve relevantne informacije od resornog mini-starstva. Zapravo, bolju suradnju imamo s mađarskim partnerima - izdvaja Sanja Bošnjak.

Da bi se zemlje u regiji više trebale okrenu-ti međusobnoj suradnji smatra i Stjepan Ribić, te dodaje da i sama EU to podržava kroz programe prekogranične suradnje s posebnim naglaskom na EGTC (Europska grupacija za teritorijalnu suradnju). -Na žalost, zakonodavstvo RH još uvijek se nije prila-godilo toj mogućnosti, stoga su naši subjekti uskraćeni za 12 milijardi eura, koliko je na raspolaganju EGTC-ovima - napominje Ribić.

Smanjivanje razlika između regija unutar EUKohezijska politika najvažnija je politika EU koja do-prinosi ujednačenom regionalnom razvoju. -Niz ala-ta i instrumenata kroz posebne programe za manje

Regionalni razvoj

Regionalna suradnja otvara mogućnost

stvaranja zajedničkih projekata koji imaju veći

značaj za jednu regiju i ostvaruju značajnije

društveno-gospodarske učinke.

Institucionalna potpora poduzetnicima pri ulasku u EUUlazak Republike Hrvatske u Europsku uniju izvjesna je situacija koja nas sve očekuje vrlo brzo. Kao i svaka promjena, tako i ova sa sobom donosi brojne prednosti, ali i nedostatke.

Svjedoci smo zakonskih izmjena na mjesečnoj bazi, a većina njih uslijedila je upravo zbog činjenice da Hr-vatska svoje zakonodavstvo mora prilagoditi zakonima ostalih članica EU. Velik dio zakona koji se mijenjaju odnosi se na promjene kojima se mora prilagoditi po-duzetnički sektor.

Porezni zakoni, zakoni o poticanju investicija u gospo-darstvu, zakoni o poticanju novog (samo)zapošljavanja, Zakon o obrtu, zadrugama, fiskalizaciji, Zakon o radu, propisi prema kojima se mogu sufinancirati projekti iz fondova EU, samo su mali dio lepeze iz koje poduzetnici moraju izvući maksimum za sebe i za napredak svoje tvrtke. Istovremeno još više pozornosti moraju posve-titi tome da pokoju zakonsku odredbu ne propuste, ne protumače ju krivo i ne pogriješe u njezinoj primjeni, jer tada slijede kazne, koje su sve veće i sve češće.

Kako doći do sredstava EU fondova ? Kada govorimo o privlačenju sredstava iz fondova Eu-ropske unije, činjenica je da je Osječko-baranjska župa-nija jedna od najboljih u RH po realiziranim iznosima u pojedinim projektima. No, iskristalizirao se tu jedan ve-liki problem - jako mali postotni dio realiziranih sred-stava EU plasirao se na poduzetničke razvojne projekte, kojima bi se pokrenulo proizvodnju, preradu, novo za-pošljavanje i niz drugih pozitivnih učinaka. Velika pre-preka i brana realizaciji onih malobrojnih projekata koji su odobreni, primjerice, od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi u sklopu IPARD projekta za poljopri-vredu, poslovne su banke u Hrvatskoj. One, naime, u svojim odjelima za procjenu rizika, procjenjuju da je svega 15-20% hrvatskih poduzetnika sposobno u ovim trenutcima realizirati kredite. Nije istina da projekata nema, činjenica je da postoje i da mjesecima nakon odo-brenja od strane EU stoje u našim poslovnim bankama, koje kao da nemaju interes realizirati ih! Da bi apsurd bio veći, radi se uistinu o projektima koji su kvalitetno razrađeni, imaju značaj na cijelu jednu granu poljoprivrede (voćarstvo ili ratarstvo) i od in-teresa su za cijelu našu Županiju, ali iako imaju odgo-varajući kolateral, potporu HAMAG Investa u smislu jamstva, potporu HBOR-a, bankama ti projekti nisu očito dovoljni dobri, jer su poduzetnički, a ne državni. Ova činjenica obeshrabruje investitore, i domaće i stra-

ne, demoralizira ih u potpunosti i poduzetnici zapravo moraju odmah na početku investicije biti svjesni da im najveća prepreka u provedbi projekta, prema svemu su-deći, neće biti dobivanje sredstava iz EU fondova, nego će im poteškoće napraviti realizacija financiranja od strane poslovnih banaka.

Mi smo, kao konzultantska tvrtka, svakodnevno suo-čeni s navedenim problemima i naši najveći napori u posljednje vrijeme, na žalost, umjesto u kreativnost, izradu razvojnih projekata i potporu poduzetnicima u razvoju i provedbi istih, usmjereni su upravo rješava-nju raznih barijera, kako bi poduzetnici uopće došli u priliku realizirati svoj projekt.

Nadamo se da će Vlada RH i ostale institucije koje mogu reagirati, prepoznati jedan od gorućih problema u Hrvatskoj i pomoći poduzetnicima da s bankama ko-načno počnu komunicirati na istom jeziku, jer u suprot-nom od svih priča i najava o investiranju u Hrvatsku neće, na žalost, biti ništa.

Regionalni razvoj

ZADRUGA PODUZETNIČKA MREŽADunavska 2231000 OSIJEKTelefon: 031 / 273 155Fax: 031 / 275 655Mob: 091 / 273 15 55e-mail: [email protected]

Piše: Sandra Dominić


Izvoz

Kako se bliži datum članstva Hrvatske u EU, tako in-formacije o tome što će se sve promijeniti u životu domaćih poduzetnika postaju sve traženija roba, a pi-tanje konkurentnosti hrvatskih roba i usluga na jedin-stvenom europskom tržištu dominantna tema.No tu podatci i ne izgledaju optimistično jer poznata je činjenica kako u Hrvatskoj puno više uvozimo nego izvozimo. Primjeri koji ovu tvrdnju potvrđuju gotovo su apsurdni. Dok u Europi uvoz prehrambenih proi-zvoda maksimalno čini 8% ukupne vrijednosti tržišta hrane, u Hrvatskoj je ta stopa već narasla na oko 40%. Uz naše klimatsko-zemljišne i druge uvjete uvozimo 90% mrkve te šest puta više vina nego što izvozimo. Od gotovo 114.000 registriranih trgovačkih društava u Hrvatskoj, odnosno nešto manje od 97.000 onih koji dostavljaju FINA-i svoje financijske podatke, samo je oko 12.000 njih koji nešto izvoze. Statistika robne razmjene s inozemstvom pokazuje da je prošle godine

Gospodarski rast koncipiran na izvoznoj orijentiranosti Dugogodišnje gospodarske veze sa zemljama u našem okruženju, poput Bosne i Hercego-vine, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Albanije, omogućavaju našim poduzetnicima kompa-rativnu prednost po pitanju izvoza. No ulaskom u EU i automatskim izlaskom iz CEFTA-e, Carinska unija Rusije, Bjelorusije i Kazahstana bi, prema svim predviđanjima, mogla postati tržište od strateškog značenja za hrvatske tvrtke.

Pripremila: Anita Zelić

izvezeno robe u vrijednosti od 10 milijardi eura, dok je uvoz istodobno iznosio 16 milijardi eura, tako da po-krivenost uvoza izvozom iznosi tek 60%. Ipak, prema mišljenju niza ekonomskih stručnjaka, in-dustrije koje bi mogle potaknuti dalji razvoj izvoza su farmaceutska, elektro-prerađivačka, metalna, drvna, prehrambena i brzorastuće industrije poput softverske.

Povećanje konkurentnosti - uvjet jačanja izvozaPrema „Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2012-2013.“ Svjetskoga gospodarskog foruma, Hrvatska je 2012. završila na 81. mjestu, dok je godinu prije bila na 76. mjestu. Time je višegodišnji pad konkurentnosti nastavljen.Nepovoljno stanje potvrđuje i činjenica da čak 349 od 1.000 najvećih tvrtaka nije izvezlo robe niti za jednu kunu, a da je stotinjak njih izvozilo tek za manje od milijun kuna. Gotovo 50% najvećih tvrtaka kod nas posluje isključivo na domaćem tržištu. Istovremeno, visoki troškovi rada uzrokuju visoku cijenu hrvatskih proizvoda koji nisu konkurentni na inozemnom trži-štu. Sve navedeno vrlo dobro pojašnjava zašto je ni-ska stopa naše konkurentnosti. A upravo njeno jačanje osnovni je preduvjet za osnaživanje izvoza. Nadalje, nepovoljni vanjski utjecaji nastali zbog prepolovljenih očekivanja gospodarskog rasta za većinu razvijenih europskih zemalja ukazuju kako bi se potražnja za hr-vatskim izvoznim proizvodima mogla dodatno uspori-ti.No na nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji u Zagrebu pod nazivom „Izvoz – motor razvoja“ puno su optimističniji, a izlazak na strana tržišta smatraju posebno značajnim baš u ovom trenutku, kada je do-maće tržište ograničeno veličinom i pogođeno snaž-nom gospodarskom krizom.-Posebna pažnja u okviru prezentacija, kao i diskusija u okviru panela, posvećena je nastupima na međuna-rodnim sajmovima, kao marketinškim i networking platformama, za uspješan ulazak na nova tržišta - izja-vio je Berislav Čižmek, direktor konzultantske tvrtke CBBS, jednog od organizatora konferencije. -Primjeri dvaju uspješnih hrvatskih izvoznika, tvrtaka Končar i Altpro, živi su dokaz da su sajmovi unatoč mo-dernim kanalima komunikacije i dalje presudni za skla-

Izvozni gradovi-rekorderi u Hrvatskoj

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, čini se kako je uslijed financijske krize na listi gradova izvoznika došlo do bitnih promjena. U prošloj godini samo je trinaest gradova u Hrvatskoj uspjelo ostvariti izvoz veći od milijardu kuna.

Zagreb je rekorder s 26,5 milijardi kuna, što čini trećinu ukupnog izvoza Hrvatske. Na drugo mjesto najvećih izvoznika, zahvaljujući Petrokemiji, našla se Kutina, dok je treći grad Šibenik. Po visini izvoza potom slijede Varaždin, Rijeka i Pula, dok se Osijek nalazi na sedmom mjestu liste najvećih gradova izvoznika s 1,43 milijarde kuna. Jedni od rijetkih koji se mogu pohvaliti skokom izvoza su Solin, koji je prvi puta prešao granicu od milijardu kuna, ali i Slavonski Brod koji svoj rezultat najviše zahva-ljuje ozdravljenju Đure Đakovića. Unatoč skromnim brojkama, najveće iznenađenje u prošloj godini bio je izvoz Ličko-senjske županije, koji je povećan za 68 posto, oso-bito u Gospiću.

S druge strane, nekada jedan od vodećih gradova izvoznika, Split, koji je 2008. izvo-zio više od 3 milijarde kuna, sada je ispao s ove liste. Naime, splitski izvoz prošle godine pao za više od 70 posto i iznosi 710 milijuna kuna. Svakako jedan od glavnih uzroka za ovako drastičan pad je u brodogradnji, koja je najviše participirala u split-skom izvozu. Među rekordere po padu izvoza ubrajaju se Sisak i Omišalj. S jedne strane, odlazak američkog CMC-a ostavio je velik trag u Sisku, a s druge strane pre-stanak rada u petrokemijskoj industriji Dina gotovo je posve ugasio izvoz Omišlja.

Dok u Europi uvoz prehrambenih proizvo-da maksimalno čini 8% ukupne vrijednosti trži-

šta hrane, u Hrvatskoj je ta stopa već narasla na

oko 40%.

panje poslova koji će tvrtkama osigurati izvoz. Pritom nije loše povezivati se u nacionalnim nastupima sa stru-kovnim udrugama ili Hrvatskom gospodarskom komo-rom, ali i tražiti opcije za samostalno izlaganje, ako se radi o specifičnim proizvodima koje na specijaliziranim sajmovima nude ove dvije tvrtke - dodao je Čižmek.

Struktura hrvatskog izvoza Osim osnovnog problema deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci Hrvatske, važno pitanje je i pitanje strukture onog dijela robe koji se izvozi. Prema podatcima Držav-nog zavoda za statistiku, vidljivo je kako značajan udio u našem izvozu imaju dvije poprilično nestabilne kom-ponente. Riječ je o brodogradnji, koja čini 12% izvoza, te izvozu nafte i naftnih derivata koji uvelike ovisi o ra-stu cijena tog energenta na svjetskom tržištu.Naime, Hrvatska prednjači u radno i resursno-inten-zivnim proizvodima i proizvodima niske tehnološke razine koji nemaju visoku vrijednost te se zbog toga ne mogu niti ostvariti više godišnje stope rasta izvoza. Istovremeno, komponente postojeće domaće industri-je imaju puno uvoznih supstanci. Stoga je nužno da se u ukupnom hrvatskom izvozu osigura izvoz složenijih finalnih proizvoda s većom dodanom vrijednošću.

Tečaj kao determinanta konkurentnosti hrvatskog rob-nog izvoza Tečaj, koji je u nadležnosti monetarne politike, od-nosno Hrvatske narodne banke, određuje hoće li biti isplativije baviti se uvozom ili izvozom roba. On tako-đer ima redistribucijsku ulogu, jer vrijednosti ostvare-ne poslovanjem preusmjerava od izvoznika k uvozni-cima, ukoliko je jaka domaća valuta, odnosno obrnuto, od uvoznika prema izvoznicima, kada dolazi do slablje-nja domaće valute. Prema tome, ekonomski analitičari uvažavaju tečaj kao značajan element korekcije u međunarodnom poslo-vanju, a za poduzetnike on predstavlja element kalku-lacije. Prilikom izrade izvoznih ili uvoznih kalkulacija isplativost određenog posla uvjetovana je upravo teča-jem. Budući da je tečaj kune godinama bio usmjeren prema stalnom jačanju domaće valute, ponašajući se racionalno, poduzetnici su orijentirali svoje aktivnosti prema uvoznim poslovima pa je bavljenje uvozom po-stalo daleko isplativije, nego bavljenje izvozom. Mnogi analitičari stoga predlažu vrlo kontrolirane korekcije tečaja kako bi se sve veći broj poduzetnika okretao izvozu i ne bi bilo značajnijih poremećaja na domaćem tržištu vezano uz kredite.

Komparativna prednost hrvatskih tvrtaka na tržištu ze-malja u okruženju Za hrvatske poduzetnike, po pitanju izvoza, velika su šansa zemlje u našem okruženju, poput Bosne i Her-cegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Albanije. Hr-vatski poduzetnici poslujući s tim zemljama uglavnom ostvaruju suficit u robnoj razmjeni, što znači da su to

Nužna je edukacija o važnosti dobrog

upravljanja kreditnim rizicima

Edvard Ribarić, predsjednik uprave Hrvat-skog kreditnog osiguranja d.d., pojasnio je ulogu i Hrvatskog kreditnog osiguranja.

Od polovice 2010. godine Hrvatsko kreditno osiguranje pruža uslugu osiguranja kratko-ročnih potraživanja vezanih za prodaju roba i usluga. Jesu li poduzetnici prepoznali pro-jekt, koliko ste (ne)zadovoljni dosadašnjim rezultatima? Još uvijek značajan dio poduzetnika smatra kako sami mogu podnijeti teret nenaplaćenih potraživanja, iako sva iskustva, rast nelikvid-nosti, govore u prilog tome da posljedice koje sobom nose nenaplaćena potraživanja te tra-

janje postupaka da barem nešto naplate mogu ugroziti cash flow i buduće poslova-nje. Nastojimo educirati poduzeća o važnosti dobrog upravljanja kreditnim rizicima, nužnosti stalnog monitoringa kupaca, te usluzi osiguranja potraživanja koja uključuje i stalno praćenje osiguranih kupaca.

Tko su klijenti i koje je rizike moguće osigurati? Naši klijenti mogu biti svi poslovni subjekti koji su registrirani u Hrvatskoj te koji prodaju robe i usluge drugim poslovnim subjektima, u Hrvatskoj i/ili inozemstvu. Trenutno imamo klijente iz različitih gospodarskih djelatnosti (drvna industrija i pre-rada papira, prehrambena industrija, proizvodnja kablova, prerađivačka industrija). Neki osiguravaju samo izvozna potraživanja, neki samo domaća, a neki i domaća i izvozna. Bitno je napomenuti da ne osiguravamo pojedinačna potraživanja prema jednom kupcu, već nastojimo obuhvatiti cjelokupni promet na otvoreno.

HKO je startao kao partner izvoznicima za sigurnije poslovanje s inozemnim partnerima. Kakva su iskustva, koja su se tržišta pokazala najrizičnijima?U današnjem svijetu nema sigurnih kupaca, povezanost svih svjetskih gospodarsta-va, ciklički utjecaji kriza i njihova učestalost dovode do toga da nelikvidnost jednog subjekata ugrožava i utječe na znatno veći broj tvrtaka nego prije, recimo, deset go-dina. Do sada smo isplatili odštete za kupce u Njemačkoj, Sloveniji, Bosni i Hercego-vini, a sada su posebno povećani rizici neplaćanja u Italiji i Sloveniji. U prošloj smo godini isplatili više od 800 tisuća kuna odšteta, a dio odšteta odnosio se i na odštete za kupce iz Hrvatske.

Osiguravate li trgovanje i na domaćem tržištu? što se ovdje najviše traži? Da, prošle godine napravili smo iskorak u pokriće potraživanja na domaćem tržištu. Zaključili smo prve police koje se odnose isključivo na domaća potraživanja, i kao što sam već rekao – imali i prve isplate odšteta. Praktički smo na početku, ali znamo da drugi kreditni osiguratelji u svijetu imaju udio domaćih potraživanja u ukupnom portfelju čak i do 70%, što govori da u području domaćih potraživanja imamo znača-jan potencijal rasta.

Možete li ilustrirati cijenu za jednu prosječnu policu i koliku odštetu ona jamči? Premija se plaća mjesečno na iznos fakturiranog prometa u prethodnom mjesecu. Primjerice, ako je premijska stopa 0,5%, a prijavljeni osigurani promet za prethodni mjesec 500.000,00 kuna, onda bi iznos premije za taj mjesec bio 2.500,00 kuna. Ako je ugovorena franšiza od 20%, onda bi odšteta mogla iznositi 400.000,00 kuna.

Izvoz


rijetke zemlje u koje više izvozimo, nego što iz njih uvozimo roba. Dugogodišnje gospodarske veze s tim zemljama omogućavaju našim poduzetnicima određe-nu komparativnu prednost na samom početku. Naime, da bi naša roba bila konkurentna, nužno je da što više proizvodimo, a s ovim obujmom prolazimo samo na susjednim tržištima. Također, u tehnološkom smislu, ali također i u razvojnom, Hrvatska je još uvijek na vi-šem stupnju razvoja pa su stoga naši proizvodi, za ra-zliku od onih skupljih iz razvijenih europskih zemalja, znatno prihvatljiviji. Upravo stoga analitičari nagla-šavaju i potrebu repozicioniranja izvoza na tržištima jugoistočne Europe i nama bliskih zemalja. Drugim riječima, treba iskoristiti prepoznatljivost hrvatskih proizvoda na tim tržištima.

„Tihi izvoz“ - supstitucija dijela uvoza domaćom pro-izvodnjomPrema mišljenju u izjavama nešto hrabrijih ekonom-skih analitičara, izvoz je precijenjen budući da Hrvat-ska nema dovoljno proizvoda za izvoz i smatraju kako je nužno poraditi na tzv. tihom izvozu, tj. na supstitu-ciji uvoza domaćom proizvodnjom. No neki stručnja-ci ipak smatraju kako se ova mogućnost ne može tek tako olako shvatiti.-Ovo podrazumijeva zaštitu domaćih proizvoda vi-sokim carinama, a to nije moguće u tržišnoj privredi u kojoj se nalazimo već dva desetljeća. To je potpuno obrnuta teza. Suprotno je pravilima Europske unije i Svjetske trgovinske organizacije. A i tržište Hrvatske je malo i brzo bi se zasitilo. Supstitucija uvoza ima smisla samo za neke proizvode koje bismo sami mogli proizvesti. Pod uvjetom da nisu mnogo skuplji nego u Kini, odakle ih uvozimo - istaknuo je Ljubo Jurčić

Cijena izlaska iz CEFTA-e za domaće izvoznikeSkorim pristupanjem Hrvatske jedinstvenom europ-skom tržištu moguće su i negativne posljedice koje će proisteći automatskim istupanjem RH iz članstva u Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA). Pa iako će ulazak u EU za posljedicu imati pad cari-na pri uvozu iz EU, ali i pad brojnih drugih troškova, mnogi poslovni krugovi upravo u tome vide i posebnu opasnost. Naime, pri uvozu roba neće biti kontrola jer roba koja je puštena u promet u jednoj zemlji članici automatski se pušta u promet u svim zemljama čla-nicama, pa će uvoz i dalje rasti. A Hrvatska već sada 70% svojih prehrambenih proizvoda uvozi iz EU. Isto-vremeno, neće doći do značajnijeg rasta izvoza u EU jer Hrvatska već sada ima gotovo u cijelosti slobodan izvoz prehrambenih proizvoda u EU.S druge strane, rast carina pri izvozu na tržište zemalja CEFTA-e otežat će plasman naših roba na ovo tržište, na koje Hrvatska godišnje izveze oko 650 milijuna do-lara hrane, odnosno za cca 75 milijuna dolara više nego što izvozi u EU. Tada će hrvatski proizvodi biti u loši-

jem položaju nego što su sada jer će se naši proizvodi izvoziti pod jednakim uvjetima s ostalim zemljama članicama EU, a Srbija, koja nam je glavni konkurent na ovim tržištima, zadržat će povoljniji tretman. Upra-vo stoga ekonomski analitičari u Hrvatskoj očekuju pad plasmana proizvoda i izvoza, ali i preseljenje proi-zvodnje iz Hrvatske prema jugoistoku.

Rusija: tržište od strateškog značaja za hrvatske tvrtke Jedan od načina ublažavanja posljedica izlaska iz CEF-TA-e mnogi ekonomisti i analitičari vide u šansi za izlazak na nova investicijska tržišta. Carinska unija Rusije, Bjelorusije i Kazahstana bi prema svim predvi-đanjima mogla biti od strateškog značenja za hrvatske tvrtke kada je riječ o izvozu nakon ulaska u EU. Time rusko tržište (koje bilježi velik rast BDP-a, preko 8%) dobiva puno više na značaju za hrvatsko gospodarstvo. Šest hrvatskih tvrtaka (Vindija, PIK Vrbovec, Belje, Koka i Perutnine Ptuj-Pipo) prije par mjeseci dobilo je prvi put odobrenje za izvoz svojih mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Ruske Federacije. Riječ je o hrvat-skim tvrtkama koje su zadovoljile vrlo stroge izvozne kriterije Carinske Unije. Samoborska DIV Grupa u ožujku ove godine započela je s izvozom svojih prvih proizvoda na rusko tržište, a riječ je o spojnim elemen-tima za opću i posebnu industriju, koji se u kninskim pogonima DIV-a proizvode prema ruskom GOST standardu.

HBOR kao produžena ruka države - institucija koje po-dupire izvoznikeHrvatski izvoznici kao glavne probleme s kojima se suočavaju navode i nelikvidnost, financiranje izvoza, nedovoljnu promociju hrvatskih izvoznih proizvoda, pravnu nedorečenost te financijsku nesigurnost. U tom kontekstu rješenje za dio svojih problema vide u pomoći Vlade i državnih institucija. Smatraju kako bi država trebala pojednostaviti zakonsku regulativu i više pozornosti posvetiti funkciji i efikasnosti subven-cija, te smanjiti porezno opterećenje novoosnovanim poduzećima na određeno vremensko razdoblja. No prije svega, za dalji razvoj izvoza ističu kako bi trebalo ojačati Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) kroz povećanje temeljnog kapitala nužnog za osigura-nje kredita sa značajno nižim kamatama i uz duži rok otplate.HBOR kao državni izvozno-kreditni osigura-telj je, osiguravajući izvoz od netržišnih rizika, osigu-rao u prvih šest mjeseci 2012. godine izvoznog pro-meta u iznosu od 1,49 milijardi kuna te pokrio svojom proizvodima 4,4 % ukupnog hrvatskog izvoza. HBOR i HKO d.d zajedno su pokrili više od 7% ukupnog hr-vatskog izvoza u prvih šest mjeseci 2012., što ih stavlja u red ostalih izvozno kreditnih agencija u EU. U sva-kom slučaju, u posljednje vrijeme naglašenija podrška domaćim proizvođačima i izvoznim nastojanjima do-bro zvuči, no je li stvar u stvarnim nastojanjima ili tek o novoj retorici pokazat će vrijeme.

Osim osnovnog proble-ma deficita u vanj-

skotrgovinskoj bilanci Hrvatske, važno pitanje

je i pitanje strukture onog dijela robe koji se

izvozi.

Izvoz Lokalno gospodarstvo

Osječko-baranjska županija sa sjedištem u gradu Osi-jeku osnovana je 1993. godine zakonom kojim je uspo-stavljeno novo teritorijalno ustrojstvo u Republici Hr-vatskoj. Po pravnom statusu ona je jedinica područne (regionalne) samouprave. Županija obuhvaća 264 naselja smještena u 42 jedinice lokalne samouprave od kojih je 7 sa statusom grada (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Naši-ce, Osijek i Valpovo) te 35 sa statusom općine.

Povoljan geoprometni položajŽupanija je smještena u sjeveroistočnom dijelu Hr-vatske i prostire na površini od 4.152 km2. Obuhva-ća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezi-nog utoka u Dunav. Plavno područje rijeke Dunav stvorilo je Kopački rit, svjetski poznato utočište brojnih ptičjih vrsta, proglašeno Parkom prirode i zaštićeno kao posebni zoološki rezervat. O poljopri-vrednom karakteru ovog područja govori činjenica da 260.778 ha čine obradive poljoprivredne površi-ne, a 82.868 ha nalazi se pod šumama.

Područje Županije ispresijecano je s preko 1.700 km cesta i 180 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. S dvije zračne luke kod Osijeka (Osijek i Klisa), Županija je povezana s mrežom hrvatskih zračnih luka. Preko Osijeka vodi i europ-ski prometni koridor V/c koji povezuje sjever Eu-rope (Baltik) s njegovim jugom (Jadransko more). U pripremi je izgradnja transeuropske autoceste (u okviru TEM projekta) Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče.

Potencijal za ulagačePrema riječima župana, prof.dr.sc. Vladimira Šišlja-gića, Osječko-baranjska županija zainteresiranim ulagačima nudi brojne mogućnosti i pogodnosti koje se, prije svega, temelje na prirodnim potenci-jalima i kvalitetnom sustavu podrške, a ogledaju se poglavito u:• četvrto po veličini rastuće gospodarstvo Republi-

ke Hrvatske• brži rast zaposlenosti u odnosu na državni• oko polovice izvoza Osječko-baranjske županije

Jačanje gospodarstva Osječko-baranjske županije kao rezultat brojnih ulaganjaProgram poticanja poduzetništva za 2013. godinu obuhvaća plan aktivnosti i mjera koje će se provoditi kroz realizaciju pojedinačnih projekata poticanja malog i srednjeg poduzetništva na području Županije.


Upravni odjel za gos-podarstvo i regionalni razvoj OBŽStjepana Radića 4, 31000 OsijekTel: 031/ 221-881Fax: 031/ 221-880e-mail: [email protected]: www.obz.hr; www.obz-invest.hr

ostvaruju tvrtke u stranom vlasništvu• Osječko-baranjska županija uvela je sustav

upravljanja kvalitetom primjenom međunarodne norme ISO 9001:2008

• visoko obrazovana radna snaga prilagodljiva no-vim uvjetima poslovanja, tehnologijama i mobil-nosti

• jedna od najvećih sveučilišnih regija Jugoistočne Europe uz vrlo dobru povezanost gospodarstva i Sveučilišta te razvijen pristup znanstveno-istra-živačkim i poduzetničkim institucijama

• tradicijska proizvodnja hrane• potencijal za ekološku proizvodnju i razvoj rural-

nog turizma kao sastavnog dijela našeg ruralnog prostora

• energetski potencijali biomase i geotermalne energije

• konkurentni troškovi rada (niže bruto plaće u usporedbi s nacionalnim prosjekom, niži dopri-nosi na plaće u usporedbi s drugim zemljama ju-goistočne Europe, mogućnosti sniženja poreza na dobit, dohodak i nekretnine, što smanjuje troško-ve i povećava konkurentnost

• primjeri dobre prakse: srednje i strukovno obra-zovanje prilagođeno potrebama investitora

• vrlo povoljan geografski i prometni položaj, pri-stup širem tržištu Europske Unije i Jugoistočne Europe s razvijenom prometnom infrastruktu-rom: cestovna - autocesta, željeznička, riječna - Drava - Dunav, zračna - Zračna luka Osijek

• konkurentne cijene najma prostora• posebne pogodnosti u poduzetničkim zonama:

pravo građenja bez komunalnog doprinosa, oslo-bađanje od komunalne naknade, odgode u plaća-nju, niže cijene zemljišta i dr.

-S ciljem provedbe definiranih strateških odredni-ca Županijske razvojne strategije izrađen je okvirni Akcijski plan koji obuhvaća pregled i strukturu ak-tivnosti potrebnih za provedbu ŽRS-a u razdoblju od 2011.-2013. godine. Svojom strukturom Akcijski plan ukazuje na ciljeve, prioritete, mjere i predviđe-ne aktivnosti, razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti; mjerljive pokazatelje uspješnosti proved-be, te izvore financiranja aktivnosti. Akcijski plan se razrađuje i provodi na razini mjera - navodi župan


Lokalno gospodarstvo

Šišljagić, te dodaje kako je temeljem toga, na razini aktivnosti u okviru pripadajućih mjera, a na osnovu mjerljivih pokazatelja moguće vrednovati napredak u ostvarivanju pojedinih mjera, odnosno u konačnici svake godine vrednovati sam akcijski plan, prven-stveno s gledišta njegova utemeljenja u raspoloživoj programskoj osnovi, odnosno izvorima financiranja.

U očekivanju snažnog razvoja Županije-Očekujemo snažniji razvoj osobito u segmentu razvoja javne i gospodarske infrastrukture. Za sve hrvatske županije, pa tako i za Osječko-baranjsku, bit će moguće koristiti sredstva iz kohezijske poli-tike, odnosno fondova EU, koja predviđa značajna sredstva upravo za regije koje su razvijene na nivou ispod 75% u odnosu na prosječni bruto društveni proizvod po stanovniku Europske unije. Cilj je ko-hezijske politike ujednačavanje razvojnih nejedna-kosti među regijama EU, a sve hrvatske županije se nalaze ispod spomenutog prosjeka. Tu se nalazi velika šansa za Osječko-baranjsku županiju koja je i u pretpristupnom procesu bila najbolja županija po povlačenju EU sredstava. Također očekujem i veli-ka ulaganja u ruralni razvoj kroz Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. godine. Budući da je veći dio prostora Županije ruralni i da nam je ulaganje u taj prostor važno, sigurno da će veći dio od osiguranih 333 milijuna za provedbu ovoga Programa biti realiziran na prostoru naše Županije - naglašava Vladimir Šišljagić.Svjesni činjenice da je povećanje zaposlenosti, po-rast standarda i novi zamah gospodarskog razvoja moguć jedino uz punu podršku poduzetništvu, Žu-panija kroz 13 programskih aktivnosti provodi 39 različitih projekata poticanja poduzetništva, među kojima su: kreditiranje poduzetnika, poticanje iz-gradnje poduzetničkih zona, poticanje zapošljavanja, informiranje, savjetovanje i edukacija poduzetnika, SMS poduzetnik, poticanje inovacija, zadruga i no-vih investicija i drugi. Provođenjem ovih projekata te ulaganjem u komunalnu infrastrukturu na po-dručju jedinica lokalne samouprave Županija nastoji stvoriti preduvjete kako za gospodarski tako i za so-cijalni razvoj Županije. -S ciljem poticanja stranih investicija Županija je provela proces certifikacije u okviru projekta „Ra-zvoj investicijskog okruženja“, nakon čega je na-šoj Županiji dodijeljen certifikat Croatian Investor Friendly Region. U okviru projekta osnovan je i One Stop Service Centar kojemu je glavni zadatak promptno odgovaranje svim upitima potencijal-nih ulagača. Također, Županija je izradila web por-tal www.obz-invest.hr na kojem se nalaze podaci o mogućnostima ulaganja, mogućnostima gradnje, podatci o poreznom sustavu, olakšicama, subven-cijama i drugi podaci koji će pomoći investitorima u prepoznavanju prednosti ulaganja u našu Župa-

niju. Uz sve navedeno Županija je uvela međuna-rodne normu ISO 9001:2008, kojom je uspostavila, dokumentirala, te kontinuirano unaprjeđuje sustav upravljanja kvalitetom - zaključuje župan Šišljagić.

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje je tvrtka u vlasništvu Županije i Grada Osijeka koja povezuje javni, poslovni, akademski i civilni sektor putem pripreme i provedbe razvojnih projekata na području Slavonije i Baranje, koristeći za to dostu-pne fondove EU i ostale međunarodne i nacional-ne izvore financiranja. Fokus djelovanja RRA SiB posljednjih godina rad je na podizanju kapaciteta osnivača i svih javnih subjekata, osobito lokalnih sa-mouprava i LAG-ova (lokalnih akcijskih grupa) na području Županije za pripremu i provedu projekata. Samo tijekom 2012. RRA SiB pružila je tehničku pomoć u izradi i prijavi šest projektnih prijedloga ukupne visine 2.161.615 EUR, gdje su Grad Osijek i Osječko-baranjska županija nositelji i/ili projektni partneri, a osim osnivača, gradova i općina redovni su joj klijenti mala poduzeća, udruge, institucije i dr.

Ove godine RRA SiB aktivno sudjeluje u priprema-ma za strukturne fondove EU, i kroz programiranje u koje je aktivno uključena na nacionalnoj razini s jedne strane - s druge provodeći strateško planira-nje na lokalnoj i regionalnoj razini radi definiranja razvojnih prioriteta i usmjeravanja sredstava EU na smislen način u razvojne projekte u regiji. RRA SiB unutar koncepta „pametne specijalizacije“ po-tiče povezivanje Sveučilišta J.J.Strossmayer, gos-podarskih subjekata i uprave u projektu Klastera Prehrambeno-prerađivačke industrije, radeći na projektima koji uvezuju resursnu osnovu, znanstve-nu i stručnu podršku, te sposobnost poduzetničkih subjekata u proizvodnji hrane kao najvažnijem gos-podarskom prioritetu regije. RRA SiB vodi i Ured u Bruxellesu kao Predstavništvo Slavonije i Baranje od 2007. godine, s ciljem ostvarenja različitih oblika projektne, poslovne, i drugih vidova suradnje s re-gijama u EU.

Robna razmjena Osječko-baranjske županije u 2012. godiniRobna razmjena Osječko-baranjske županije u 2012. godini iznosila je 1,08 milijardi USD, ili izraženo u eurima 838 milijuna. Pad razmjene u odnosu na 2011. godinu je nekih 5% ako ukupnu razmjenu promatramo u eurima, odnosno 12% promatrano u dolarima. Razlog ove razlike je porast tečaja dolara u odnosu na euro za 9,9% u 2012. u odnosu na 2011. godinu. Ostvarena je pozitivna bilanca razmjene od 40 milijuna USD ( 31 milijun eura). Udio robne razmjene Županije u ukupno ostvarenoj robnoj razmjeni Hrvatske u 2012. je 3,3% Najzna-čajnije zemlje-partneri u robnoj razmjeni Župani-

Robna razmjena Osječ-ko-baranjske županije u 2012. godini iznosila

je 1,08 milijardi USD, ili izraženo u eurima 838

milijuna.


Promatrano prema dje-latnostima, najveći udio u izvozu Županije ima prerađivačka industrija (77,3%).

je u 2012. bile su Njemačka (udio 18%), BiH (udio 11,2%), Srbija (9,3%), Italija (udio 8,8%), i Slove-nija (6,8%). Pri tome je negativna bilanca ostvare-na samo s Njemačkom, i to u iznosu od 39 milijuna dolara. Najveća pozitivna bilanca ostvarena je s BiH, i to u iznosu od 59 milijuna dolara. Prema regionalnoj usmjerenosti Osječko-baranjsko gospodarstvo s Europskom unijom ostvaruje 61% vanjskotrgovinske razmjene. Na tržište EU u 2012. izvezlo se robe u vrijednosti 323 milijuna dolara, a uvezlo 334. S druge strane, tržište CEFTA-e zastu-pljeno je u VT razmjeni Županije s 23%. Tamo se izvezlo robe za 172 milijuna dolara, a uvezlo za 82 milijuna. Tijekom 2012. povećan je udio razmjene s američkim zemljama s 3,4% na 6,8% (Brazil, Čile, Meksiko i SAD).

Promatrano prema djelatnostima, najveći udio u izvozu Županije ima prerađivačka industrija (77,3%), a unutar nje proizvodnja strojeva i ure-đaja (18,3%), proizvodnja hrane i pića (15,6%), proizvodnja papira (13%), proizvodnja kemikalija (9,3%) itd. U 2012. prerađivačka industrija je ostva-rila pozitivnu bilancu u iznosu od 142 milijun do-lara, dok je trgovina ostvarila negativnu bilancu u iznosu od 83 milijuna dolara, poljoprivreda u iznosu od 28 milijuna, a građevinarstvo 12 milijuna dolara. Pozitivnu bilancu od značajnih 25 milijuna dolara ostvarila je djelatnost uporabe otpada.

Struktura izvoznih i uvoznih proizvoda u 2012. godiniU strukturi proizvoda koji su se izvozili u 2012. go-dini najznačajniji su prehrambeni proizvodi, kojih je izvezeno u vrijednosti 152 mil. USD (27% uku-pnog izvoza) te strojevi i dijelovi kojih je izvezeno u vrijednosti od 150 milijun USD. Kemijskih proizvo-da (sapuna i preparata za pranje i ostalih kemijskih proizvoda) je izvezeno u vrijednosti 127 mil. USD, papira i kartona u vrijednosti 70 mil. USD i t.d.Od uvoznih proizvoda treba spomenuti da je u 2012. godini uvezeno prehrambenih proizvoda u vrijedno-sti 135 mil. USD ili 26% ukupnog uvoza. Raznih kemijskih proizvoda uvezeno je u vrijednosti 120 milijuna, strojeva i dijelova u vrijednosti 91 mil. USD, metala i proizvoda od metala za 43 mil. USD, itd.

Turizam kao odrednica razvojaNajznačajniji turistički potencijal Grada Osijeka si-gurno je stara jezgra Tvrđa, jedna od najljepše oču-vanih starih jezgra u Hrvatskoj. Budući hostel kojeg Grad Osijek planira realizirati zajedno s Hrvatskim hostelskim savezom, muzej vina, suvenirnica, tradi-cijski obrti, kao i podizanje kulturno-zabavnih sadr-žaja, samo su dio projekata koje Grad Osijek planira u staroj jezgri Tvrđa, kako bi podigao turistički po-tencijal Osijeka na ovom lokalitetu.

Turistički kamp, turistički vlak koji bi vozio do Ko-pačkog rita, turistički brod na Dravi s ugostiteljskim sadržajima, stara vodenica na Dravi, dio su proje-kata koje Grad planira povlačenjem sredstava iz EU fondova realizirati i time podići turistički potencijal Osijeka.

Rezultati BIOS-a najbolje se vide u povećanju broja zaposlenih kod stanara BIOS-a i u infrastrukturi samog BIOS-a. BIOS je 2008. imao 14 stanara sa 66 zaposlenih, trenut-no BIOS ima 21 stanara s više od 135 zaposlenih, a do kraja 2013. BIOS planira imati 35 tvraka s 200 zaposlenih, što će biti omogućeno otvorenjem nove zgrade. BIOS je, dakle, dobio 2 milijuna € iz EU za gradnju 2 nove zgrade inkubatora, od kojih je jedna otvorena 2009., a jedna se otvara u svibnju 2013. U oba projekta partner je bio Grad Osijek, a Grad Osijek i BIOS su u projektima sudjelovali s 900.651 €. BIOS posebno potiče mlade osječke poduzetnike koji se bave razvojem softvera, jer taj sektor zapošljava velik broj radnika i puno izvozi. Svaki BIOS-ov stanar ima be-splatan internet, a jedan od BIOS-ovih prostora uređen je za coworking space, koji mogu koristiti svi oni koji trebaju povremeno samo stol, stolicu i internet kako bi ra-dili, a ne moraju brinuti o najmu i režijama. U BIOS-u se u svibnju otvara i Microsoft Innovation centar kao dodatna podrška. BIOS je pokrenuo i Virtualni inkubator, koji omogućava da BIOS svoje usluge pruži i onima koji nisu fizički smješteni u inkuba-toru. BIOS-ov cilj je otvaranje novih radnih mjesta kroz poticanje razvoja postojećih i otva-ranje novih poduzeća. Poduzetnicima BIOS omogućava da u adekvatnom prostoru razvijaju svoje poslovanje uz optimalnu poduzetničku potporu i sufinanciranje. Tre-nutno je BIOS u potpunosti popunjen, a nova zgrada, koja se tek otvara u svibnju, ima već 70%-tnu popunjenost. BIOS raznim projektima i edukacijom potiče i inova-tivnost kod poduzetnika te komercijalizaciju istraživanja te nastoji privući što više znanstvenika da pokrenu svoj posao u BIOS-u.

BIOS - Pozitivan primjer dobre prakse jednog od najboljih inkubatora Hrvatske

Foto: BIOS Osijek


Osnovni ciljevi u radu Poduzetničko-razvojnog centra Općine Erdut su: poticanje poduzetništva, suradnja s poslovnim bankama, stvaranje poduzetničkog okru-ženja, suradnja s lokalnom samoupravom, suradnja i razmjena informacija s postojećim poduzetničkim cen-trima i drugim institucijama za poticanje poduzetniš-tva, suradnja s HGK, HOK i drugim institucijama, kao i suradnja sa svim udrugama koje djeluju na području Općine i izvan nje. Osnovni zadatci u radu Centra su pružanje besplat-nih savjetodavnih usluga, informacije o mogućnosti-ma kreditiranja i priprema kreditne dokumentacije, davanje informacija o sredstvima potpora, subvencija i poticaja drugih institucija, pomoć pri izradi poslov-nog plana, pomoć pri izradi investicijskog elaborata, organizacija različitih predavanja i seminara vezanih uz problematiku poljoprivrede, obrtnika i poduzetni-ka, obavljanje stručnih poslova za lokalnu samoupravu u području gospodarstva, te sajamsko predstavljanje i promidžba poduzetništva.

Poduzetničko-razvojni centar Općine Erdut ima niz odobrenih projekata od strane hrvatskih instituci-ja i EU. Projekt koji se trenutno provodi na području Općine, kojeg je nositelj Općina Erdut, a kao partner na projektu je Poduzetničko-razvojni centar Općine Erdut, jest Razvoj infrastrukture u gospodarskoj zoni Bijelo Brdo. Projekt je financiran od Europske unije

Brojni odobreni projekti Poduzetničko-razvojnog centra Općine Erdut Poduzetničko-razvojni centar Općine Erdut je osnovan 2007. godine. Ideja Općine Erdut, kao osnivača, bila je osnovati poduzetničku potpornu instituciju ovoga tipa koja će biti servis građanima i baza za razvoj poduzetništva na našem području, ali i koja će pomoći jedinici lokalne samouprave u radu na projektnim idejama i privlačenju sredstava iz EU fondova.


kroz program IPA 2007-2009: Shema dodjele bespo-vratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu i općina Erdut. Ukupna vrijednost projekta je 606.162,14 eura. Projekt traje 18 mjeseci, točnije, od veljače 2012. do kolovoza. 2013. godine.Projekt je trenutno u četrnaestom mjesecu provedbe te se aktivnosti planirane projektom provode svojim tijekom. Provedene su četiri vrste seminara, od kojih su dva namijenjena predstavnicima malog i srednjeg poduzetništva te poduzetnicima početnicima. Dru-ga dva seminara obuhvatila su edukacije iz područja upravljanja projektnog ciklusa te evaluacije projekata, koje su se pokazale kao vrlo korisne poduzetnicima po-četnicima, ali i drugima.Trenutno je u tijeku završna faza radova na poslovnoj infrastrukturi te se do kraja travnja očekuje završetak istih. Bit će izgrađeno 0,93 km ceste u zoni, postavlje-no 33 rasvjetna stupa, uspostavljen sustav prikupljanja oborinskih voda ukupne korisne površine, postavljeno 1,024 km cijevi za vodoopskrbu zone, te definirano i uređeno 115 mjesta za parking.Općina Erdut nalazi se na području druge skupine po indeksu razvijenosti te je kao takva interesantna inve-stitorima, budući da nudi poticaje i olakšice onima koji se odluče investirati u Gospodarsku zonu te započeti svoj posao. Granolio d.d. Zagreb prvo je poduzeće koje je investiralo u Gospodarskoj zoni Bijelo Brdo te puni prvu godinu uspješnog poslovanja na ovom području. Potencijal Gospodarske zone Bijelo Brdo prepoznalo je i Ministarstvo poduzetništva i obrta te je u sklopu projekta Poduzetnički impuls-Poduzetničke zone za 2012. godinu dodijelilo 568.267,00 HRK, i tim putem participiralo u sredstvima namijenjenim za izgradnju infrastrukture u Gospodarskoj zoni Bijelo Brdo.Uloga Poduzetničko-razvojnog centra Općine Erdut u ovom projektu jest da kroz dvije novozaposlene oso-be provodi sve aktivnosti projekta. Projekt je generi-rao niz pozitivnih rezultata, poboljšala se gospodarska slika Općine Erdut izgradnjom kvalitetne poslovne infrastrukture te je stečeno iskustvo u provedbi EU projekata koje u vrijeme ulaska Hrvatske u EU ima ne-procjenjiv značaj. U narednom razdoblju, PORC Erdut oslanjat će se na projektne ideje nastale kao rezultat vlastitoga rada i razvoja, temeljene na resursima za-jednice te raditi na podizanju vlastitih kompetencija i znanja.

Od 18. stoljeća Osijek je trgovačko i obrtničko središte istočne Hrvatske, a početkom 20. stoljeća prema go-spodarskoj snazi drugi grad u Hrvatskoj - s razvijenom prehrambenom, kemijskom, tekstilnom, kožarskom, metalnom i drvnom industrijom. Gospodarsku tra-diciju Osijeka, između ostalih, gradili su Pivovara od 1697., Tvornica žigica 1856., Saponia 1894., Tvornica šećera 1905., OLT 1912., itd. Buđenje poduzetničkog duha osnovna je značajka novijeg osječkog gospo-darstva. Uz vidljive gospodarske aktivnosti rezultat su jaki, prepoznatljivi hrvatski brandovi. Među uspješnim nastavljačima gospodarske tradicije, po kojoj je Osijek poznat, danas su i regionalni lideri: Saponia, Žito, Osječka pivovara, Ravlić, Kandit, Karolina, Meggle, Poljoprivredni institut, Gradnja, Werkos i druge tvrt-ke. Tu su, naravno, i strana ulaganja te proizvodne in-vesticije poput talijanskog Benettona.U cilju zapošljavanja i smanjivanja nezaposlenosti grad Osijek je u predviđenom dijelu aktivnosti kroz učešće u sljedećim projektima ostvario:a) infrastrukturno opremio i popunio Gospodarsku zonu Tenje sa 17 korisnika koji ukupno zapošljavaju 441 zaposlenog,b) zajedno sa svojim investicijama sudjeluje u 37 međunarodnih EU projekata ukupne vrijednosti 15.076.725,69 eura,c) infrastrukturno kompletno oprema Industrijsku zonu Nemetin I. faza, površine 24 ha, sa 23 parcele za buduće korisnike u ovoj Zoni,d) izgrađena, potpuno opremljena i popunjena s kori-snicima II. hala u Poduzetničkom inkubatoru BIOS iz sredstava grada Osijeka i EU fondova, a u izgradnji je III. hala za nove korisnike isto financirana iz sredstava grada Osijeka i EU fonda,e) Grad Osijek iz namjenskih sredstava potiče proizvodnju povrtlarstva, voćarstva, pčelarstva, eko proizvodnje, navodnjavanje, ULO hladnjača i kroz druge oblike stimuliranje poljoprivredne proizvodnje,f) uspješne organizacije sajamskih priredbi (6 sajmo-va godišnje), u organizaciji Osječkog sajma, koji je u 100% vlasništvu grada Osijeka i pokroviteljst-vo Međunarodnog sajma antikviteta (12 sajmova godišnje).g) sufinanciranja i pomoći Udruženju obrtnika, inova-tora, Lovačkom savezu i lovačkim udrugama, Zajednici

Grad Osijek kao nositelj razvoja Osječko-baranjske županijeVodilja u gospodarskom razvoju grada Osijeka bila je Strategija gospodarskog razvoja grada Osijeka donesena za razdoblje 2008.-2013. godine i Program aktivnosti u realizaciji zacrtanih ciljeva. Osnovni strateški ciljevi bili su smanjiti nezaposlenost i povećati društveni bruto-proizvod po stanovniku na 8.000 eura. Podatak Državnog zavoda za statistiku da je BDP za Osječko-baranjsku županiju u 2012. godini iznosio 8.112 eura govori da je ovaj cilj ostvaren.

Subjekti grada Osijeka i Osječko-baranjske županije do sada su sudjelovali u 253 projekta ukupne vrijednosti 900 milijuna kuna ili 114.282.553 eura.


športsko-ribolovnih društava, kao i neprofitnim udru-gama s područja grada Osijeka.-Grad Osijek zajedno sa svojim institucijama sudjeluje u 37 međunarodnih EU projekata ukupne vrijednosti 15.076.725,69 €. Nakon što Hrvatska postane puno-pravna članica EU, na raspolaganju će biti više sredsta-va za infrastrukturne projekte. Svakako bi bilo dobro na ovaj način riješiti izmještanje željezničkog korido-ra 5c iz Osijeka. Pokrenut je i projekt Rekonstrukci-ja terminala za rasuti teret u luci Osijek. Vrlo nam je značajan i projekt Tehnopolis - izgradnja tehnološkog parka na lokaciji nekadašnjeg Biotehničkog znanstve-no-nastavnog centra u Osijeku. Postoji još niz loka-cija u Osijeku koje bi se mogle obnoviti sredstvima EU, pa će tako KBC Osijek za obnovu vile Batory tražiti 40 milijuna kuna iz EU fondova. Osim infra-strukture važno je i financiranje projekata kojima se podiže konkurentnost gospodarstva grada Osijeka, projekata koje prijavljuju mali i srednji poduzetnici - ističe Hrvoje Žabarović, savjetnik iz upravnog odjela gospodarstva grada Osijeka. Grad Osijek ima i dobar potencijal za razvoj kontinentalnog turizma. Dobra je pokrivenost riječnim tokovima, a riječni promet je dio Europskog prometnog sustava. Rijeka Drava ima sta-tus međunarodnog plovnog puta od ušća do Osijeka (23 km). Osim infrastrukture, Luka Osijek dobro je povezana cestovnom, riječnom i željezničkom infra-strukturom, te je u neposrednoj blizini Zračne luke Osijek. -U Gospodarskim zonama Grada Osijeka leži veliki potencijal. Završili smo s popunjavanjem Gospodar-ske zone Tenja, koja se sastoji od 27 parcela, a u kojoj je smještaj našlo 17 investitora. Grad je Zonu Tenje opre-mio kompletnom infrastrukturom (vrijednost radova 6.045.649,78 kn) i kroz olakšice i poticaje za kupovinu zemljišta uložio daljnjih 9.106.466,60 kn, što ukupno iznosi 15.152.216,00 kn. Površina Zone je 5,6 ha, na kojoj je uposlen 441 radnik - rekao nam je Zvonimir Prgomet, pročelnik odjela gospodarstva grada Osijeka.Velik potencijal je sigurno u Industrijskoj zoni Ne-metin, koja je prema istraživanjima Agencije za poti-canje ulaganja 2010. godine kategorizirana kao druga po važnosti u Republici Hrvatskoj. Industrijska zona Nemetin bit će opremljena kompletnom infrastruktu-rom.

Ružica Šimon i Siniša Bulajić, uz direktoricu

Porc Erdut, Bojanu Orsić, vode projekt

„Razvoj infrastrukture u gospodarskoj zoni Bijelo

Brdo“.


Upravljanje kvalitetomUpravljanje kvalitetom

sku iz recesije, a uređenje vlastitog sustava upravljanja prema načelima upravljanja kvalitetom dobar je početak za to.

Standardizacija - neophodan korak do konkurentnosti na EU tržištuEU tržište struktura je koja se neprestano razvija, međutim, čak i takva, ima daleko sređenija pravila i standarde od onih koji postoje u Hrvatskoj. Standar-dizacija je neophodan korak do konkurentnosti na ve-likom EU tržištu, ali i preduvjet za povlačenje novca iz raznih EU fondova. Brojne prilagodbe je Hrvatska već ostvarila, ali postoji još cijeli niz onih koje tek treba učiniti.

Vrlo je pozitivno što se o upravljanju kvalitetom i u Hrvatskoj sve više govori pa se tako u svibnju orga-nizira i 13. godišnja konferencija o kvaliteti u orga-nizaciji Hrvatskog društva za kvalitetu. O temama koje će obuhvatiti ova konferencija razgovarali smo s Božidarom Ljubićem, predsjednikom HDK.

„Vrijeme krize i loših pokazatelja, ali i uspjeha Re-publike Hrvatske koji se ne smiju zaboraviti (ula-zak u Europsku uniju, u smislu ispunjavanja niza zahtjevnih kriterija), ne smiju zaustaviti pokušaje da se nađu odgovori na brojna pitanja u gospodarstvu, ali i cijelom našem društvu. Na konferenciji će HDK okupiti stručnjake koji kroz uspostavu i primjenu su-stava upravljanja kvalitetom, okolišem, sigurnošću i zdravljem žele omogućiti uspješan rad i poslovanje u svim organizacijama i segmentima društva. Bez su-stava, jasnih ciljeva, strategija i konsenzusa, izlazak iz sadašnjeg stanja biti će težak, a možda i nemoguć“, pojašnjava Ljubić.

Osnovne teme konferencije bit će: Kriza kao izazov, Hrvatska u EU, Društveno odgovorno poslovanje, Kvaliteta javne uprave, Kvaliteta u zdravstvu, Kva-liteta u turizmu i Sigurnost i kvaliteta proizvoda na tržištu. Na primjerima iz prakse želi se potvrditi kako sustavi upravljanja kvalitetom pomažu u svladavanju teškoća i da njihova primjena nije slučajno kroz po-vijest pomogla velikim gospodarstvima da nađu puto-ve izlaska iz krize - Japan iza Drugog svjetskog rata, SAD i Velika Britanija sedamdesetih godina. „Glavna tema je“, nastavlja Ljubić, „Kriza kao izazov i što sustavi upravljanja mogu ponuditi kao najbolje rješenje“. Pritom naglašava kako to nije čarobni štapić i da sustavi upravljanja iziskuju ustrajan, dugotrajan i naporan rad koji tek nakon dužeg vremena donosi i vidljive rezultate.

Na spomenutoj konferenciji očekuje se velik broj poznatih govornika: poput Josepha A. De Feoa, di-rektora Juran Insituta iz SAD-a; dr. sc. Ljubu Jurčića

će svi radovi objavljeni u zborniku biti indeksirani u toj svjetskoj citatnoj bazi. To je od osobite važnosti za autore jer takvi radovi imaju najvišu vrijednost kod izbora u znanstvena i nastavna zvanja. Po prvi put, simpozij je organiziran u suradnji s jednim stranim sveučilištem - CzestochoWa University of Technology, Facultu of Management, Institute of Production Engi-neering Czestochowa, Poland i The Managers of Qua-lity and Production Association, Czestochowa, Poland.

Željeli smo saznati kako vide izlazak iz recesije uz pomoć kvalitete, na što nam je Drljača odgovorio kako recesija u Hrvatskoj predugo traje. Smatra to pitanjem konkurentnosti gospodarstva. Međutim, za višu razi-nu konkurentnosti potrebno je imati uređen sustav upravljanja na svim razinama, po svim njegovim strukturnim elementima: 1) dokumentacijskoj osnovi (misija, vizija, strategije, politike, ciljevi); 2) organiza-ciji; 3) poslovnim procesima; 4) resursima; 5) partner-skim odnosima i 6) komunikaciji i informiranju. Svaka razina upravljanja, od malog poduzeća do države, ima iste strukturne elemente sustava upravljanja. Samo uređen sustav može biti konkurentan. Kvaliteta može pomoći izlasku iz recesije ako ju se shvaća kao kon-cept. Kvaliteta treba biti svrha, vizija i strategija. Ona treba biti poslovna filozofija i pragmatički svakodnevni pristup, na svim razinama. Ne smije biti slučajni inci-dent, već način života i rada. „Stalnim poboljšanjem svega što radimo, u značenju sve višeg stupnja ma-terijalizacije načela upravljanja kvalitetom, dat ćemo doprinos povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospo-darstva i izlasku iz recesije“, objašnjava Drljača.

„Kako bi izlazak iz recesije bio moguć, sustav upravljanja kvalitetom treba primjenjivati na svim upravljačkim razinama, od obrtničke radnje do mi-nistarstava u Vladi“, kaže dr. sc. Drljača. Kriza upravljanja na svim razinama bila je karakteristična za Hrvatsku kao jedna od četiriju glavnih kriza. Zbog toga sve upravljačke razine trebaju dati doprinos izla-

Sustav upravljanja kvalitetom poželjan je u svakoj organizaciji i isto bi tako bio poželjan i na onoj najvišoj razini, državnoj, s koje se hijerarhijski treba spuštati na niže razine i na taj način ne prepustiti ništa slučaju. Svjedoci smo, međutim, kako je trenutna situacija u Hrvatskoj takva da se može zaključiti o stihijskom i kaotičnom upravljanju. Raspitali smo se stoga je li moguće ISO norme primijeniti na razini države.

Upravljanje kvalitetom sukladno zahtjevima npr. ISO 9001 norme, primjenjivo je na sve organizacije, bez obzira na njihovu veličinu i djelatnost, saznajemo od dr. sc. Miroslava Drljače. Zahtjevi su isti za poduzeća, udruge i za ministarstva u Vla-di, kao i za najveće korporacije. Postoje dakako i posebnosti i specifične, tzv. ‘in-dustrijske norme’ koje reguliraju pojedine djelatnosti, ali u kombinaciji s ISO 9001 sustavom upravljanja kao osnovicom, mogu dati pozitivan sinergijski učinak. Danas i u Hrvatskoj postoje brojni fakulteti koji su uveli sustav upravljanja kvalitetom, za-tim sve županijske komore, pojedina županijska i gradska poglavarstva. Međutim, na najvišoj razinim kao što su ministarstva, bilo je uglavnom neuspjelih pokušaja. Ministarstva često mijenjaju svoj status (smanjivanje, spajanje, ukidanje i sl.) i su-stav upravljanja to ne prati. „Na toj najvišoj razini upravljanja postoji širok prostor za primjenu načela upravljanja kvalitetom i viši stupanj njihove materijalizacije“, u zaključku kaže Drljača.

Iako je standardizacija generalno dobar potez i većinom osigurava određenu željenu razinu kvalitete proizvoda ili usluga, svjedoci smo pojave aflatoksina u mlijeku prije nekoliko mjeseci, kao i mesa konjskog podrijetla koje je deklarirano kao govedina na EU tržištu. Postavlja se pitanje, kako se to moglo dogoditi i je li došlo do zasićenja pravilima i standardima i situacije kada oni počinju gubiti svoju svrhu?

Predsjednik HDK Božidar Ljubić na ovu tematiku kaže: „Uvođenje ISO standarda i HACCP-a u proizvodnju postala je obveza proizvođača, jer prihvaćanje sustava slje-divosti hrane od polja do stola nemoguće je bez primjene normi kvalitete. Pritom ne smije biti površnog pristupa. Da su se svi proizvođači u ovim primjerima držali sljedivosti i provjere svojih proizvoda na parametre zdravstvene ispravnosti i kvali-tete, ne bi došlo do problema. No događa se to i u EU. Prema tome, ako se provo-di sustav upravljanja kvalitetom, koji ima i svoju cijenu, neće doći do narušavanja provođenja propisanih postupaka kvalitete, a time i sigurnosti hrane općenito. Razlo-zi nepridržavanja normi ponekad su banalne prirode i većinom su vezani uz novac jer analize koštaju. Ipak, nepoštivanje zadanih normi košta puno više kada se dogode problemi. Povlačenje proizvoda s tržišta i njegovo zbrinjavanje manja su šteta od one koja nastaje gubitkom povjerenja potrošača.“

Sustav upravljanja kvalitetom na državnoj razini Sigurnost hrane upitna unatoč standardi-

zaciji?

Hrvatski stručnjaci s područja upravljanja kvalite-tom uvjereni su kako se kvalitetom možemo izbori-ti za izlazak iz recesije, stoga je upravo pod nazivom ‘Kvalitetom protiv recesije’ krajem ožujka, u organi-zaciji Hrvatskog društva menadžera kvalitete, održan 14. simpozij po redu u Rovinju. O samom simpoziju nam je više ispričao predsjednik Društva, dr. sc. Mi-roslav Drljača. „Svake godine HDMK nastoji ostvariti poboljšanja u organizaciji međunarodnog simpozija o kvaliteti“, naglasio je. Ove su godine to uspjeli ostva-riti na više područja. U zborniku radova objavljeno je 50 znanstvenih i stručnih radova koji su dobili pozi-tivne recenzije autora iz 16 zemalja svijeta. Također, ove godine po prvi su put dobili JEL - Journal of Eco-nomics Literature, EconLit klasifikaciju, što znači da

Kriza kao izazov - upravljanje kvalitetom kao rješenjeVeć četvrtu godinu zaredom nadamo se izlasku iz krize. Jedno od rješenja mogao bi biti sustav upravljanja kvalitetom, ali na najvišoj razini. Isto tako, ne bi bilo prvi put da se neko gospodarstvo spašava na takav način. Naime, ako je sustav upravljanja kvalitetom poželjan u svakoj organizaciji, isto tako bio bi poželjan i u onoj državnoj, s koje se onda treba hijerarhijski spuštati na niže razine. Primjena sustava upravljanja kvalitetom pomogla je velikim gospodarstvima kroz povijest da nađu putove izlaska iz krize - takvi su primjeri Japan iza Drugog svjetskog rata, SAD i Velika Britanija se-damdesetih godina.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Kvaliteta treba biti poslovna filozofija i pragmatički sva-

kodnevni pristup, na svim razinama - ona ne smije biti slučajni inci-dent, već način života i

rada.


odgovornim poslovanjem učine sve sudionike vezane uz njih (radnici, vlasnici, dobavljači, društvena zajedni-ca) u povoljnijem položaju. Ipak, pred nama je puno posla kako bismo podignuli razinu sustava upravljanja kvalitetom na onaj nivo koji oni zaslužuju, da ih primjenjujemo u praksi i da te rezultate prikažemo javnosti“, u zaključku kaže Ljubić.

„Slučajevi s aflatoksinima u mlijeku i konjskim me-som u mljevenoj govedini“, nastavlja Ljubić, „pokazu-ju ozbiljnost i značaj i normizacije - napisani standardi koji obuhvaćaju sve bitne točke u pojedinom procesu (svakako i one kritične) i akreditacije - potvrda o spo-sobnosti provođenja pojedinih ispitivanja, kao i certifi-kacije - pokazatelj usklađenosti s pojedinom normom potvrđen od certifikacijske kuće. To je posebno osjet-ljivo u području sigurnosti hrane jer posljedice mogu biti katastrofalne. U RH napravljeno je puno u tom području, preuzeti su standardi EU, u nekim propisima smo i stroži, ali primjena je naša slaba strana.“

Certifikacija sustava HACCP Uslijed globalizacije i sve veće potrebe za proizvod-njom hrane, i to ne bilo kakve nego zdrave hrane, sve se više nameće potreba za novim standardima u proizvodnji hrane kako bi se povećali sigurnost i kvali-teta. Upravo je ta potreba iznjedrila HACCP ili Hazard Analysis and Critical Control Point - međunarodno priznat alat koji već 50 godina na sustavan način omogućava sprečavanje (ili u najvećoj mogućoj mjeri) i smanjuje rizik u procesu proizvodnje hrane - prema informacijama TÜV Croatia d.o.o. Prema HACCP-u, definiraju se i analiziraju sve potencijalne opasnosti koje se mogu očekivati u procesu realizacije proizvoda, kao i kritične kontrolne točke te se uspostavljaju efika-sne kontrolne mjere u svrhu izbjegavanja značajnije opasnosti.

Ocjenu stupnja ispunjenja standarda provodi neovisno ovlašteno certifikacijsko tijelo. Certifikat o sukladnosti sustava kupcu daje potvrdu o tome kako su nastojanja organizacije uložena u zadovoljavanje standarda doista i provedena. Zahtjevi HACCP-a mogu biti implemen-tirani u bilo koji dio lanca proizvodnje hrane, počevši od primarne proizvodnje i prerade pa do trenutka potrošnje. HACCP je jedan od najefikasnijih sustava na međunarodnoj razini i vrlo je široko prihvaćen pa čak i implementiran u sve standarde vezane uz hra-nu, ali i u zakonsku regulativu pojedinih država, među kojima je od početka 2009. i Hrvatska.

Koje standarde zadovoljavaju ekoproizvodi?Da bismo uopće neki proizvod mogli zvati eko-proizvodom ili bioproizvodom, on mora zadovoljavati određene standarde. Hrvatska ih je zakonski reguli-rala. Naime, prema Zakonu o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, ekološki proizvod

i njegovi sastojci ili sastojci hrane za životinje opisa-ni i označeni pojmovima ekološki, organski, biološki (ili njihove kratice bio ili eko) koji se odnose na po-stupak ekološke proizvodnje. U promidžbenim mate-rijalima ili komercijalnim dokumentima, koji kupcu svojim oznakama sugeriraju na postupak ekološke proizvodnje, mogu se koristiti pri označavanju i pre-zentiranju živih ili neprerađenih poljoprivrednih proizvoda samo ako su svi sastojci tog proizvoda proizvedeni u skladu s tim Zakonom. Zakon pritom propisuje kakva poljoprivredna proizvodnja treba biti da bi se mogla zvati ekološkom pa, primjerice, definira uspostavljanje održivog sustava upravljanja u poljopri-vredi koji poštuje prirodne sustave i cikluse te održava i poboljšava očuvanje tla, vode, biljaka i životinja i njihovu međusobnu ravnotežu, pridonosi visokoj ra-zini biološke raznolikosti, odgovorno koristi energiju i prirodne resurse poput vode, tla, organske tvari i zra-ka, poštuje visoke standarde dobrobiti životinja itd.

Naravno, ekoproizvodi mogu imati na svojim dekla-racijama i druge oznake, ovisno o tome koje dodatne standarde zadovoljavaju. U svijetu, ali i u Hrvatskoj, raste zainteresiranost za ekološki proizvedenom hra-nom. To je svakako jedna od niša u kojoj bi se Hrvatska mogla probiti na zahtjevnom EU tržištu, budemo li znali prepoznati priliku i potakne li država ekološku

poljoprivrednu proizvodnju u dovoljnoj mjeri.

ISO standardi u industriji – Hrvatska i svijet Prema podatcima s ISO survey za 2011. godinu (istraživanje koje prati broj certifikata izdanih od strane certifikacijskih tijela akreditiranih od stra-ne Međunarodnog akreditacijskog foruma u većini svjetskih zemalja), u Hrvatskoj je dodijeljeno 1710 certifikata ISO 9001 – (sustavi upravljanja kvalitetom), od kojih se najviše njih odnosi na gradnju, malopro-daju/veleprodaju, proizvodnju metala te proizvodnju prehrambenih proizvoda, napitaka i duhana. Nešto manji broj odnosi se na ISO 14001 (upravljanje okolišem), a i u tom segmentu prednjače iste indu-strijske grane. ISO survey daje i kratak pregled do-dijeljenih certifikata za sustave upravljanja sigurnošću informacija ISO 27001 i ISO 50001 za upravljanje energijom. I dok za ISO 27001 na razini države imamo tek 26 dodijeljenih certifikata, za upravljanje energi-jom nije dodijeljen niti jedan certifikat.

Uspoređujući podatke na svjetskoj razini, nema preve-likih odstupanja. Naime, istraživanja pokazuju porast broja dodijeljenih certifikata od 12% u odnosu na go-dinu prije za ISO 9001 i 8% ISO 14001 u svim zemlja-ma. Nešto je manji porast certifikata za upravljanje energijom i sigurnošću informacija.

zamolili su prikaz aktualnog stanja u svjetskom, po-sebno europskom gospodarstvu; dr. sc. Nenad Injac govorit će o prošlosti i dobrim rezultatima primje-ne sustava upravljanja kvalitetom. Očekuju i Jasnu Belošević Matić iz HGK i prikaz stanja u hrvatskom gospodarstvu. „Kroz njihove prikaze tražit će se odgo-vor kako najbolje pomoću sustava upravljanja kvali-tetom usporiti, ublažiti i na kraju savladati krizu“, u nastavku objašnjava Božidar Ljubić.

Normizacija, akreditacija i certifikacijaSustav upravljanja kvalitetom usko se povezuje s par osnovnih pojmova kao što su normizacija, akredita-cija i certifikacija. I dok je, prema informacijama Hr-vatskog zavoda za norme, normizacija djelatnost uspo-stavljanja odredaba za opću i opetovanu uporabu koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi po-stizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kon-tekstu, akreditaciju i certifikaciju definiraju sljedeća dva koraka:

Certifikacija je potvrđivanje koje provodi treća stra-na, a odnosi se na proizvode, procese, sustave ili oso-be, dok je akreditacija ocjenjivanje koje provodi treća strana, a odnosi se na tijelo za ocjenjivanje sukladnosti i tako daje formalni dokaz njegove osposobljenosti za obavljanje zadataka ocjenjivanja sukladnosti. Akredi-tacijska tijela akreditiraju certifikacijska tijela, a certi-fikacijska tijela certificiraju krajnje korisnike pa je tako rezultat rada akreditacijskog tijela potvrda o akredita-ciji, a rezultat rada certifikacijskog tijela certifikat.

Od predsjednika HDK Božidara Ljubića saznajemo na kojoj je razini upravljanje kvalitetom u Hrvatskoj. Promatrajući kroz godine brojeve certifikata za pojedi-ne norme (ISO 9001:2008, ISO 14001:2004, ISO/IEC 27001:2005, OHSAS 18001:2007 te ISO 22000:2005, uz ostale certifikate za sustave upravljanja sigurnošću hrane (HACCP-IFS-BRC) i njihov kontinuirani rast u RH, mogli bismo reći kako su rezultati vrlo dobri. „No prateći statističke pokazatelje o stanju gospodarstva, dug i nezaposlenost, ne možemo biti zadovoljni“, objašnjava Ljubić. „Sustavi upravljanja kvalitetom učinili su boljima brojne tvrtke, njihov opstanak na zahtjevnom tržištu te kako da primjenom i društveno

Upravljanje kvalitetomUpravljanje kvalitetom

Kriza upravljanja na svim razinama bila

je karakteristična za Hrvatsku kao jedna od

četiriju glavnih kriza.

EU tržište struktura je koja se neprestano razvija, međutim, čak i takva, ima daleko sređenija pravila i standarde od onih koji postoje u Hrvatskoj.


Upravljanje kvalitetom

13. godišnja konferencija o kvaliteti Na konferenciji će se okupiti stručnjaci koji kroz uspostavu i primjenu sustava upravljanja kvalitetom, okolišem, sigurnošću i zdravljem žele omogućiti uspješan rad i poslovanje u svim organizacijama i segmentima društva. Bez sustava, jasnih ciljeva, strategija i konsenzusa izlazak iz sadašnjeg stanja bit će težak, a možda i nemoguć.

javljenih znanstvenih i stručnih radova iz svih sredina na temu gospodarstva, javne uprave, zdravstva i dru-gog.

Govoreći o razini razvoja upravljanja kvalitetom u Hrvatskoj, kroz analizu podataka mogu se iščitati pojedine činjenice. Promatrajući kroz godine broje-ve certifikata za pojedine norme (ISO 9001:2008, ISO 14001:2004, ISO/IEC 27001:2005, OHSAS 18001:2007 te ISO 22000:2005, uz ostale certifikate za sustave upravljanja sigurnošću hrane (HACCP-IFS-BRC) i njihov kontinuirani rast u Republici Hrvatskoj, može se reći kako su rezultati vrlo dobri (detaljni po-daci dostupni su u izdanjima HR Surveya). „Prateći statističke pokazatelje o stanju gospodarstva, dugu i nezaposlenosti u RH ne možemo biti zadovoljni. Sustavi upravljanja kvalitetom učinili su da brojne tvrtke budu bolje, da opstanu na zahtjevnom tržištu, da primjenjujući društveno odgovorno poslovanje učine sve sudionike vezane uz njih (radnici, vlasni-ci, dobavljači, društvena zajednica) u povoljnijem položaju. Pred nama je puno posla da podignemo sustav upravljanja kvalitetom na razinu koju oni zaslužuju, da ih primjenjujemo u praksi i da te rezulta-te prikažemo javnosti“, kaže Ljubić.

„Kada se radi o pitanju sigurnosti hrane određeni slučajevi pokazuju ozbiljnost i značaj normizacije - napisani standardi koji obuhvaćaju sve bitne točke u pojedinom procesu (svakako i one kritične) i akredi-tacije - potvrda o sposobnosti provođenja pojedinih ispitivanja, kao i certifikacije - pokazatelj usklađenosti s pojedinom normom potvrđena od certifikacijske kuće“, objašnjava. „To je posebno osjetljivo u području sigurnosti hrane jer posljedice mogu biti katastrofal-ne. Smatram da je u Republici Hrvatskoj napravljeno puno u tom području, preuzeti su standardi Europske unije, u nekim propisima smo i stroži, ali primjena je naša slaba strana. Slično kao i u sustavima upravljanja kvalitetom, gdje greške neće utjecati na zdravlje lju-di odmah kao kod sigurnosti hrane, ali bez primjene donijet će pojedinoj organizaciji i široj društvenoj za-jednici loše rezultate.

Kako ne bi završilo negativno, i Hrvatsko društvo za kvalitetu i skup koji pripremamo tu su da bi donijeli potrebna poboljšanja. To nam je osnovni zadatak i na njemu ćemo ustrajati“, zaključuje na kraju.

O 13. godišnjoj konferenciji o kvaliteti, koju priprema Hrvatsko društvo za kvalitetu u svibnju ove godine, razgovarali smo s predsjednikom društva Božidarom Ljubićem, koji je istaknuo kako vrijeme krize i loših pokazatelja, ali i uspjeha Republike Hrvatske koji se ne smiju zaboraviti, ulazak u Europsku uniju u smislu ispunjavanja niza zahtjevnih kriterija, ne smiju zau-staviti pokušaje nalaska odgovora na brojna pitanja u gospodarstvu, ali i cijelom našem društvu.

Osnovne teme stavljene pred stručnjake su: ‘Kriza kao izazov’, ‘Hrvatska u EU’, ‘Društveno odgovor-no poslovanje’, ‘Kvaliteta javne uprave’, ‘Kvaliteta u zdravstvu’, ‘Kvaliteta u turizmu’ i ‘Sigurnost i kva-liteta proizvoda na tržištu’. Na primjerima iz prakse želi se potvrditi kako sustavi upravljanja kvalitetom pomažu u svladavanju teškoća i da nije slučajno njiho-va primjena kroz povijest pomogla velikim gospo-darstvima da nađu puteve izlaska iz krize. „Moram i reći kako to nije čarobni štapić i da sustavi upravljanja iziskuju ustrajan, dugotrajan i naporan rad koji tek na-kon dužeg vremena donosi i vidljive rezultate“, ističe Ljubić.

Popis plenarnih govornika je dugačak. Jedan od njih je i Joseph A. De Feo, direktor Juran Insituta iz SAD-a, instituta koji je utemeljio jedan od gurua kvalitete, dr. Joseph M. Juran, 1979. godine. Ove godine možemo reći da gospodin De Feo, kao prijatelj Hrvatskog društva za kvalitetu, dolazi po treći put na ovu konfe-renciju. Dr.sc. Ljubo Jurčić pružit će prikaz aktualnog stanja u svjetskom, posebno europskom gospodarstvu, a dr. sc. Nenad Injac govorit će o prošlosti i dobrim rezultatima primjene sustava upravljanja kvalitetom. Očekuje se i Jasna Belošević Matić (Hrvatska gospo-darska komora) i prikaz stanja u hrvatskom gospo-darstvu.

Kroz njihove prikaze i razmišljanja tražit će se odgo-vor kako najbolje pomoću sustava upravljanja kvalite-tom usporiti, ublažiti i na kraju savladati krizu. Drugi dio plenarnih predavanja imat će kao temu ‘Kvalitetu u javnom sektoru’ i plenarni govornici bit će: dr. sc. Gordana Žurga (SLO), mr. sc. Vanja Kenjić (BIH), dr. sc. Miroslav Varga (HRV) i dr. sc. Saša Petar (HRV). Za temu ‘Kvaliteta u gospodarstvu’ pripremaju se ple-narni govornici: dr. sc. Slavko Arsovski (SRB) i Zdenko Adelsberger (HRV). Potrebno je dodati i pedeset pri-

S obzirom na odabir plenarnih predavanja konferencije glavna je

tema „Kriza kao izazov“ i što sustavi upravljanja

mogu ponuditi kao najbolje rješenje.

Upravljanje kvalitetom

Na osiguranju razine kvalitete mora se raditi svakodnevnoUpravljanje kvalitetom dio je poslovne filozofije Transcoma. Praćenje kvalitete te osiguravanje stalne i sigurne razine pružene usluge jedini je put do zadovoljstva korisnika i klijenta. „Quality is doing things correctly“ - interna je krilatica u sferi poslovanja certificiranih kontakt centara.

Tvrtka Transcom WordWide temelji svoje poslovanje na visokokvalitetnoj usluzi, dostupnoj tehnologi-ji i stručnom kadru. Naravno, specijalizirani kontakt centar poslovanju klijenta donosi iskustvo, preporu-ku, unaprjeđivanje poslovanja, brzinu i kreativnost u rješavanju problema i međunarodnu podršku. Misija je Transcoma pridobiti svojim klijentima čim više kori-snika i ostvariti njihov pun kapacitet. Također, zadržati postojeće korisnike klijenata i konstantno izgrađivati njihovu međusobnu lojalnost svojom izvrsnom uslu-gom.Uz iskustvo koje je Transcom stekao tijekom ovih osam godina poslovanja u Hrvatskoj i rezultate koje su dokazali, stručan i međunarodno certificiran kadar iz svih područja ključnih za poslovanje kontakt centra Transcom može pružiti brzo, kvalitetno i individualno rješenje za svakog potencijalnog klijenta iz različitih sfera poslovanja.

Primjena sustava upravljanja kvalitetomKvaliteta usluge temelj je u Transcomu, a svaki seg-ment poslovanja mjerljiv je i definiran: dostupnost agenata, brzina odgovora korisniku, stručnost obrade upita korisnika, upravljanje pozivom, razina komu-nikacije, zadovoljstvo korisnika na osnovu dobivenog odgovora i drugi bitni segmenti.Na osiguranju razine kvalitete mora se raditi sva-kodnevno i kontinuirano. U Transcomu je razvijen cijeli tim podrške za trening i kvalitetu. Intenzivno se prati konkurencija i razvoj konkurentskih proizvo-da. Kontinuirano se radi i na prepoznavanju ključnih prednosti i nedostataka samog proizvoda ili usluge klijenta, što također mora biti mjerljivo i egzaktno. Sljedeći bitan segment su ljudi, agenti, s kojima se kontinuirano radi, odrađeni pozivi se snimaju, slušaju, detektiraju prednosti i nedostatci, odrađuje individual-ni i grupni coaching, refresher training i side-by-side monitoring. Na taj način razvija se izvrsnost pružanja usluge, od pojedinca do cijelog tima.Važno je uspostaviti jedan zatvoreni krug, počevši od definiranja uloga i zadataka, definiranja proce-sa i ključnih indikatora uspješnosti rada (KPI – Key Performance Indicators), odabira najboljih ljudi, po-stavljanja ciljeva i sustava, dobre tehnološke podrške, praćenja svih segmenata i konstantnog monitoringa i rada na unapređivanju usluge.Upravljanje kvalitetom dio je poslovne filozofije Tran-

scoma. Praćenje kvalitete te osiguravanje stalne i sigurne razine pružene usluge jedini je put do zado-voljstva korisnika i klijenta. „Quality is doing things correctly“ - interna je krilatica u sferi poslovanja certi-ficiranih kontakt centara.Vezano uz poslovanje na hrvatskom i regionalnom tržištu, Transcom ima u planu širenje poslovanja u susjednoj zemlji, otvaranjem Transcom kontakt cen-tra u Beogradu. Time bi se zatvorio jedan krug ne-arshore usluge koju već pružaju u Hrvatskoj: usluga za njemačko tržište u Osijeku, talijansko tržište u Puli i, sada, francusko tržište u Beogradu. Centar u Beo-gradu zbog svojih demografskih karakteristika ima potencijal za pružanje usluga i na puno drugih jezika. Višejezična usluga bitna je za pojedine klijente poput, primjerice, turističkih agencija, međunarodne prodaje zrakoplovnih karata i drugih, što će nam omogućiti pružanje kompletne podrške njihovu poslovanju.Cijeli se tim Transcoma već dulje vrijeme priprema za promjene koje se trebaju usvojiti prilikom ulaska Hrvatske u EU, procese koje treba adaptirati i legalne aspekte. Uz podršku kontakt centara diljem Europske unije i dobru pripremu, ulazak u Uniju Transcomu neće donijeti poteškoće u poslovanju. Prednosti će, naravno, biti, jer su dosta Trancomovih klijenata upra-vo međunarodne tvrtke iz različitih sfera poslovanja.

Misija je Transcoma pridobiti svojim klijen-tima čim više korisnika i ostvariti njihov pun kapacitet.


Transport i logistika

Godina ulaska Hrvatske u EU, 2013., donosi brojne iz-mjene u poslovanju za velik broj tvrtaka. Kakve inova-cije i promjene na tržištu transporta i logistike mogu učiniti Hrvatsku konkurentnom i spremnom za veliko otvoreno tržište?

Outsourcing u logisticiGlavna prednost outsourcinga je fokusiranje na core business jer omogućava managementu da se fokusira na svoju core djelatnost iz koje crpi prihode. Outsour-cing logistike obuhvaća usluge outsourcinga transpor-ta, skladišta, pa čak i same nabave. Većina poduzeća ne smatra da im je logistika core djelatnost pa je dio po-duzetnika potražio rješenje na način da pronađe pro-fesionalce kojima logistika jest glavna djelatnost. An-tonio Zrilić iz tvrtke Logiko d.o.o. smatra da u zadnje

Prilagodba transporta i logistike za EU tržišteOd inovacija i promjena koje možemo očekivati u 2013. izdvaja se primjena suvremenih tehnologija praćenja prijevoza i kontrole kretanja roba te uvođenje čitavog niza novih ca-rinskih aplikacija bez čije će primjene za hrvatske gospodarstvenike biti nemoguće baviti se trgovinom i transportom na zajedničkom tržištu EU.


vrijeme sve više poduzetnika traži pružatelje usluga outsourcinga skladišta, a najviše traže skladišta opre-mljena regalima i viličarima te kvalitetnim sustavima zaštite robe. Naročito se traže skladišta s kvalitetnom informatičkom podrškom. Na taj način poduzetnik ne mora investirati u svu modernu tehnologiju kako bi postao konkurentan. Ako poduzetnik svoje skladište vodi sam, može se suočiti s velikim oscilacijama u ko-ličini prometa te potrebom za skladišnim kapacitetima. Isto tako, ako želi biti konkurentan na tržištu, mora zadovoljiti zahtjeve kupaca za sve manjim isporukama vezanima uz fiksne troškove voznog parka, ako ga po-duzetnik ima. -Poduzetnik sve ove izazove može riješiti sklapanjem ugovora s pružateljima logističkih usluga. Ono što za-pravo pružatelj outsourcing usluga daje korisniku je

Glavna prednost out-sourcinga je fokusir-

anje na core business.


know-how kako se efikasno upravlja skladištem. Evo jednog primjera. Jedan veliki trgovački lanac outsour-sirao je svoje skladište pružatelju usluga skladištenja. Taj pružatelj usluga nema svoje skladište, već ga unaj-mi od kompanije koja je specijalizirana za nekretnine. Isto tako, oni nemaju sve djelatnike stalno zaposlene, već veći dio djelatnika unajmljuju od agencija za pri-vremeno zapošljavanje. I na kraju, kada pogledate što u stvari taj pružatelj usluga pruža - to je know-how - pojašnjava Zrilić.

Upravljanje zalihama i optimiziranje Problem s upravljanjem zaliha bezbroj je puta bio temom na raznim sastancima uprava, u člancima, na seminarima i slično. Međutim, kako kaže Anto-nio Zrilić, osnovno je nerazumijevanje poduzeća i managementa da je količina (ili vrijednost zaliha) sa svim svojim troškovima direktno povezana s razinom usluge koju pružaju svojim kupcima. Drugo nerazu-mijevanje u vezi zaliha je u tome da nije bitna vrijed-nost ukupnih zaliha, nego njihova struktura. Često se događa da, kada ustanove prevelike zalihe, poduzeća smanjuju sve zalihe jednako, ne praveći razliku među njima. To je ujedno i najveća greška koju mogu na-praviti jer se tada dogodi da će sljedeći problem tvrt-ke biti da nemamo dovoljno zaliha koje nam trebaju, s tim da će problem prevelikih zaliha i dalje ostati. Naime, zaključuje Zrilić, nekurentnih zaliha ne mo-žemo se tako lako riješiti, a kada ispod neke razine smanjimo kurentne zalihe, utječemo na smanjenje raspoloživosti zaliha.

Supply chain managementJedna od važnih konkurentskih prednosti kompani-ja iz Europske unije jest Supply chain management, model poslovanja koji u Hrvatskoj koristi još uvijek mali broj tvrtaka.

Što se tiče najnovijih trendova u Supply chain ma-nagementu, mnogi se trgovci danas nalaze usred pro-mjena ponašanja kupaca i prelaze na online prodaju. Logistika je prisiljena pratiti sve promjene u novim kanalima prodaje koji se pojavljuju. To su veliki iza-zovi za sektor trgovine koji je tradicionalno bio vezan uz stvarne kupce koji su dolazili u trgovine. Sada je u Europi ovaj kanal prodaje obuhvatio čak trideset posto trgovine. To, naravno, zahtijeva nešto drugačiji pristup logistici, kao i nešto drugačije resurse i stu-panj tehnologije (automatizacija procesa, WMS su-stavi i sl.) Logistički gledano, veleprodaje i skladišta koja su opskrbljivala realne dućane (retailere) radile su većinom na principu izdavanja punih kutija i pa-leta, a transport se vršio kamionima. Narudžbe koje dolaze online preko web-trgovina (e-tailera) i direk-tno opskrbljuju potrošače isporučuju se komadno i transportiraju se pojedinačno kombi vozilima, napo-minje Zrilić.

Prijevoz putnika i robe - što očekujemo u 2013. godiniS obzirom na to da je Hrvatska do 1. srpnja članica CEFTA-e, do toga datuma će se suradnja s ostalim zemljama članicama odvijati kao i do sada. Nakon tog datuma postajemo članica EU, dakle, stupaju na snagu nova pravila ponašanja koja reguliraju trgovinske od-nose između zemalja EU i ostalih zemalja nečlanica, te će od toga datuma na granicama s ostalim zemljama nastupiti novi režim. -Kao članica EU imat ćemo beneficije unutar Unije, dok ćemo s drugim zemljama izgubiti određene beneficije (prije svega mislim na visine carinskih stopa), a koje smo imali kao članica CEFTA-e. To znači da će se naš izvoz naći u još većim problemima jer je najviše okre-nut upravo zemljama CEFTA-e (BiH, Srbija ...), a na planu izvoza prema zemljama EU neće se ništa promi-jeniti jer već sada naši izvoznici imaju skoro potpuno slobodan izvoz prema EU. Jedino će se povećati uvoz iz EU radi smanjenja troškova i određenih carinskih stopa, a to je ono što nas ne bi trebalo zadovoljavati. Izvoz je snaga, a uvoz je slabost - smatra Goran Gašparić, vodi-telj prodaje i marketinga u In Time Grupi. Što se tiče strogih EU normi odmora i radnog vremena vozača, U Hrvatskoj je već sada na snazi većina stan-darda i normi EU pa se na tom području, prema Gašpa-rićevu mišljenju, neće događati prevelike promjene. Od inovacija i promjena koje možemo očekivati u 2013. izdvaja se primjena suvremenih tehnologija pra-ćenja prijevoza i kontrole kretanja roba te uvođenje čitavog niza novih carinskih aplikacija (e-carina) bez čije će primjene za hrvatske gospodarstvenike biti ne-moguće baviti se trgovinom i transportom na zajed-ničkom tržištu EU. U području transporta roba i uslu-ga to znači da će doći do obnavljanja voznih parkova, širenja djelatnosti poslovanja, udruživanja i nuđenja novih usluga korisnicima, pojašnjava Saša Subotić, viši stručni suradnik, HGK - Sektor za promet i veze.Tržište transporta u Hrvatskoj doživjet će znatne pro-mjene zbog ulaska u EU, prvenstveno jer ćemo funkcio-nirati na zajedničkom tržištu na kojem nisu više potreb-ne tzv. CEMT dozvole za svaku zemlju. To daje priliku hrvatskim transportnim kompanijama da se slobodnije i s mnogo manje ograničenja natječu za posao na puno većem tržištu. Istovremeno, carine na neke vrste roba će se ukinuti, što znači povećanje robe u uvozu bez ga-rancije da će se i izvozne količine povećati. -Ulazak u EU znači i pojednostavljenje operacija na granicama, ubrzanje poslovanja i bolju iskorištenost vozila. To su prednosti i prilike za one koji su spremni iskoristiti ih. No, osim prednosti, za očekivati je i poja-čanu konkurenciju logističkih tvrtaka iz EU, što bi mo-glo dovesti do daljnjeg pada cijena vozarina. RALU lo-gistika se već duže vremena priprema za sve promjene, a budući da od prije imamo kompanije u zemljama EU, znamo što nas čeka i prilagođavamo se promjenama. Najsuvremenija informatička podrška i komunikacije, te prilagodba vrste i opsega usluga prednosti su RALU

Jedna od važnih kon-kurentskih prednosti kompanija iz Europske unije jest Supply chain management.


logistike - naglašava predsjednik Uprave RALU logi-stike Zvonimir Šćurec.DHL Hrvatska već je početkom godine napravio prvi korak kao pripremu za ulazak u EU. -Sukladno tome, pripremili smo novi cjenik koji, između ostalog, podu-pire robnu razmjenu između zemalja članica EU. Tako-đer, uspostavom slobodnog prometa roba sa zemljama članicama EU, mijenja se i način dostave podataka o robnoj razmjeni RH s drugim zemljama članicama, konkretno na snagu će stupiti Intrastat - sustav priku-pljanja podataka o robnoj razmjeni direktno od poslov-nih subjekata. Promjene koje možemo očekivati veza-ne su uz globalna kretanja i „nove“ kupce. Klimatske promjene postat će velik problem i omogućiti evolu-ciju i revoluciju „zelenih“ proizvoda i usluge - kaže Srebrenka Saks, direktorica DHL International d.o.o.„Novi“ kupci imaju nove potrebe, očekivanja i nove obrasce ponašanja: Internet mijenja očekivanja kupa-ca i ponašanje u cijelom svijetu. Fokus će biti na in-dividualizaciji, transparentnosti, dostupnosti i brzini. Ekološka osviještenost i savjesna potrošnja će odre-diti i povećati kriterije kupovine proizvoda i usluga. Praktičnost, udobnost i jednostavnost bit će središte zahtjeva. Ipak, osobni kontakt će ostati prioritet. Iako su Internet i digitalizacija komunikacije utjecali na smanjenje dokumentarnih pošiljaka, istovremeno su nam stvorili dodatnu priliku jer je online prodaja povećala broj paketa. E-commerce je još jedno pod-ručje koje krije veliki potencijal za budućnost, smatra Srebrenka Saks. -Iako su našim klijentima na raspola-ganju različita e-rješenja za slanje i praćenje pošilja-ka, DHL će i dalje svoje alate razvijati i poboljšavati u uskoj suradnji s klijentima, a posebno u kontekstu prekogranične e-trgovine. Imamo konkretne planove za razvoj i pružanje atraktivnih i isplativih e-rješenja i digitalnih usluga. Promjenjivo okruženje u kojem poslujemo utječe na način poslovanja, na pronalaže-

nje dodatnih mogućnosti, ali i na rad naših djelatnika. Zato DHL jest i mora ostati fleksibilna i okretna tvrtka kako bi odgovorila na ove izazove i uspješno iskoristi-la poslovne prilike – zaključuje Saks.

Fleet management - praćenje vozilaSustav za satelitski nadzor vozila služi kao potpora pri upravljanju voznim parkom, ubrzava i pojednostav-ljuje poslovne procese, omogućava da tvrtka ostvari znatne uštede, te da svojim klijentima pruži uslugu na višoj razini transparentnosti. Sustav za satelitski nadzor vozila omogućuje satelitsko praćenje, odnosno neprekidni (24 sata dnevno, 7 dana tjedno) satelitski nadzor neograničenog broja jedinica, bilo da se radi o vozilima, plovilima, građevinskim strojevima ili ne-kim drugim pokretnim i nepokretnim objektima. Sa-telitsko praćenje vozila osim lociranja, nadgledanja i upravljanja vozilima u realnom vremenu omogućuje i arhiviranje prikupljenih podataka u svrhu njihova naknadnog pretraživanja i generiranja različitih vrsta izvještaja, navodi Renato Divjak, Business Consultant, Praćenje vozila d.o.o.-Što se tiče djelatnosti u kojima je primjenjiv, Smar-tivo Fleet Management fleksibilan je sustav čija su rješenja primjenjiva u svim granama industrije i svim tržišnim segmentima. U Praćenju Vozila d.o.o. razu-mijemo različitost problema i potreba s kojima se su-sreću naši klijenti u različitim tržišnim segmentima te za svaki od njih nudimo gotova rješenja. Također, osluškujući potrebe korisnika te u suradnji s njima, naš Odjel za istraživanje i razvoj konstantno razvija nove funkcionalnosti sustava koje značajno doprinose uštedama i optimizaciji voznog parka naših klijenata. Naši su klijenti tvrtke iz različitih industrija i djelat-nosti s različitim problemima i potrebama te svakoj od tih tvrtaka nudimo prilagođena rješenja satelitskog nadzora vozila. Naši su klijenti prijevoznici i špediteri, građevinari, distributeri, kurirske službe, taxi službe, FMCG industrija - zaključuje Divjak.

Carinske procedure nakon 1. srpnja Nakon 1. srpnja sva roba koja dolazi iz EU, a porije-kla je iz EU ili je porijekla izvan EU, no već je uvozno ocarinjena u jednoj od zemalja EU, više se prilikom dolaska u Hrvatsku neće morati cariniti. To znači da neće morati prolaziti kroz carinsku proceduru, što će klijentima donijeti uštede u troškovima, ali i vremenu dostave pošiljaka. Za sve pošiljke koje dolaze izvan EU i dalje će se morati provesti carinjenje kao i do sada, pojašnjava Gašparić.Prema riječima Saše Subotića, radikalno neće biti ve-ćih promjena jer je i do sada velik dio hrvatskih tvr-taka bio zastupljen na tržištu EU. Glavna promjena je da nestaju granice, čime se ubrzava protok roba i ljudi. Dosadašnje carinske procedure s granica sele se u do-menu unutarnjeg carinjenja i e-carine, čime se sma-njuju troškovi za gospodarstvenike, a i same procedure

Liberalizacija poštanskog tržišta

Početkom 2013. godine nastupila je potpuna liberalizacija poštanskog tržišta, no što to konkretno donosi ostalim poštanskim operaterima? -Novim Zakonom jedini da-vatelj univerzalne poštanske usluge je Hrvatska pošta, ali ostali poštanski operateri mogu raditi i pismovne pošiljke ispod 50 grama, što je starim Zakonom bilo dopu-šteno samo Hrvatskoj pošti. S obzirom na to da ta vrsta pošiljaka ima najveći udio u poštanskom volumenu, nama i ostalim poštanskim operaterima pruža se prilika da dobijemo nove klijente koji su zbog starog Zakona bili obavezni surađivati samo s Hrvatskom poštom - pojašnjava Igor Velimirović, direktor tvrtke Weber Escal, članice grupacije Austrijske pošte, te dodaje: -Prostora uvijek ima za kvalitetnog vendora, a mi želimo nuditi tržištu korektnu uslu-gu po povoljnoj cijeni i jasno nam je da to znači da moramo biti povoljniji od Hr-vatske pošte. Tržište nije zasićeno jer ja, osim Hrvatske pošte i City ex-a te, naravno, nas, ne vidim druge ozbiljne pružatelje poštanske usluge. Ukratko, mislim da ima prostora za tri ozbiljna vendora, a korist će imati kupci usluga jer će dobiti povoljniju cijenu. Mi ćemo poslovanje temeljiti na dodatnoj vrijednosti za kupca te novim teh-nologijama koje trenutno razvijamo.


Dosadašnje carinske procedure s granica

sele se u domenu unutarnjeg carinjenja

i e-carine.

su brže, uključuju jako mali broj ljudi (zbog automa-tizacije), čime se smanjuje i mogućnost korupcije. Kod cestovnog prijevoza nema više dozvola potrebnih za prijevoz u zemlje EU. Tijekom dvogodišnjega razdoblja nakon datuma pristupanja Hrvatske, poduzeća osno-vana u Hrvatskoj isključena su iz obavljanja cestovnog prijevoza tereta u kabotaži u drugim državama člani-cama. U tom razdoblju u Hrvatskoj cestovni prijevoz tereta u kabotaži smiju obavljati samo prijevoznici s poslovnim nastanom u državama članicama u kojima se u odnosu na poduzeća osnovana u Hrvatskoj pri-mjenjuje članak 8. Uredbe (EZ) br. 1072/2009 (odno-sno koje su liberalizirale svoje tržište kabotaže-nače-lo uzajamnosti). Ostali vidovi transporta kao zračni, pomorski i željeznički već čitav niz godina posluje po međunarodnim zakonima pa se kod njih neće dogoditi veće promjene. -Za našu grupaciju ulazak u EU nema poseban utjecaj na poslovanje s regijom. RALU logistika je međunarod-na kompanija koja u više zemalja ima svoje kompanije. Tako, primjerice, imamo kompaniju u Srbiji koja odlično posluje, kako u toj zemlji, tako i sa susjednim zemljama. Možemo reći da kompanija u Srbiji dosta posluje s Ru-sijom, gdje vidimo još prostora - navodi Šćurec.

Tržište međunarodnog ekspresnog transporta Iznimno zahtjevno područje poslovanja predstavlja i tržište međunarodnog ekspresnog transporta. Kakve novine možemo očekivati u 2013. godini? -DHL ulaže puno vremena, novca i angažmana zapo-slenika u identificiranje, praćenje i predviđanje tren-dova koji će zahtijevati da se promijenimo i prilago-dimo, kako bismo i dalje razvijali naše poslovanje i tvrtku. To je logika koja stoji iza naše Strategije 2015, a koja ima za cilj da nas pozicionira kao „Pružatelja logističkih usluga za Svijet“ - kaže Srebrenka Saks, direktorica DHL International d.o.o., te dodaje kako svijet obilježava materijalizam i potrošnja, prevla-dava paradigma kvantitativnog rasta. Trgovinske su prepreke eliminirane i globalna trgovina cvjeta. Glo-balna ekonomska moć pomaknuta je na Aziju, a bivše „zemlje u razvoju“, tzv. BRICM (Brasil, Russia, In-dia, China i Mexico) nadmašile su Zapad. DHL-ova globalna transportna mreža osigurava brzu razmjenu robe. Iz perspektive logističke industrije, ovi će ra-zvoji dovesti do golemog porasta potražnje za logisti-kom i uslugom prijevoza. -Uz našu globalnu mrežu i prisutnost u gotovo sva-kom kutku naše planete DHL doslovno spaja svijet. Kao globalna logistička tvrtka, ne samo da spajamo tržišta, već i trgovinski rast od Azije do Amerike, od Europe do Afrike. Naša tvrtka utječe na svijet u kojem djelujemo. No jednako smo pogođeni i pod utjecajem trendova i razvoja širom svijeta, bilo da su gospodar-ski, politički ili društveni. To je razlog zašto je u DHL-u oduvijek bitno da razumije i rješava čimbenike koji oblikuju budućnost - zaključuje Srebrenka Saks.


U očekivanju otkaza?Više od 60% vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske od-vija s EU državama, te se kalkulira da bi se zbog libera-lizacije graničnog i carinskog sustava mogla drastično smanjiti potreba za zaposlenima u špediterskom sekto-ru, čak 50 do 80%. S druge strane, za očekivati je da će na hrvatsko tržište ući nekoliko tvrtaka iz područja logistike, skladištenja i distribucije. Njihov bi dolazak morao imati pozitivan utjecaj na postojeće tržište.

Razmjena stručnih mišljenja i iskustavaČini se kako su gospodarstvenici svjesni postojećih problema, budući da je krajem ožujka u Zagrebu odr-žana regionalna konferencija o infrastrukturi, logistici i transportu. Ukoliko regija želi iskoristiti svoj položaj poveznice istoka i zapada, nužna je suradnja na razvo-ju infrastrukture, pri čemu treba osigurati odgovara-juće kapacitete za planiranje i vođenje projekata kako bi se iskoristila značajna sredstva koja za tu svrhu osi-gurava EU. Zbog rasta potreba jedan od prioriteta jest razvoj željezničke infrastrukture i njena povezanost s lukama te logističkim centrima. Naime, ako se osigura infrastruktura za njom dolazi i business, a upravitelji infrastrukturom klijentima moraju osigurati pouz-danost, kvalitetu i konkurentnu cijenu usluge. Osim sredstava EU, značajan izvor financiranja infrastruk-turnih projekata treba postati i javno privatno partner-stvo, zaključeno je na konferenciji.Sredinom travnja održana je i prva konferencija za lo-gistiku naziva ‘Potencijali logistike i distribucije prili-kom ulaska u EU’, s ciljem podizanja svijesti o važnosti trenutka ulaska Hrvatske u EU, kako bi se sve tvrtke iz područja trgovine, maloprodaje, logistike i transporta mogle pripremiti i bolje iskoristiti sve potencijale koji se time otvaraju te tako olakšati trgovinu i logistiku.

Iznimno zahtjevno područje poslovanja predstavlja i tržište me-đunarodnog ekspresnog transporta.


Približavamo se ulasku u EU. Kakvi su Vam planovi, što će za Vas značiti ulazak u EU i kakvi Vas izazovi čekaju?„Prije 10 mjeseci oformili smo veću radnu skupinu koja je pripremila tvrtku za ulazak u EU. U skoro godinu dana izradili smo projekcije i predvidjeli sve

In Time ulaskom u EU postaje važna karika u međunarodnom transportuUlaskom u Europsku uniju otvara se odlična prilika za sve korisnike unutar In Time susta-va koji će mnogo jednostavnije surađivati sa svojim partnerima unutar EU. Koji su daljnji planovi i odrednice poslovanja, nakon što Hrvatska službeno postane članica EU, razgova-rali smo s Goranom Gašparićem, voditeljem prodaje i marketinga tvrtke In Time.

Otvaranjem tržišta EU ostvarit će se sve

pretpostavke koje su nužne za daljnje širenje tvrtke, dakle

ulazak u EU za In Time predstavlja odličnu

priliku za rast i razvoj.

situacije do kojih je moguće doći nakon 01.07. 2013. Slijedeći to, mogu potvrditi kako smo spremni. Pla-novi su veliki, a izazov će biti samo jedan. U novim tržišnim okolnostima pokazati se kao pouzdana tvrt-ka koja je sposobna pružati uslugu svim klijentima na najvišem nivou. Otvaranjem tržišta ostvarit će se sve pretpostavke koje su nužne za daljnje širenje tvrtke, dakle ulazak u EU za nas predstavlja odličnu priliku za rast i razvoj. Potrebe za međunarodnim prijevo-zom višestruko će se povećati što će nam omogućiti širenje poslovanja na druge zemlje i daljnje širenje grupacije. Također, obzirom na našu povezanost s globalnom tvrtkom TNT Express, In Time će postati važna karika između zemalja EU i susjednih zemalja koje ostaju izvan Unije, a u kojima imamo otvorena predstavništva“, kaže Gašparić.

Kako se planirate obraniti od jake konkurencije na otvorenom europskom tržištu?„U posljednje vrijeme puno ulažemo u našu tvrtku u Sloveniji, gdje smo uz jačanje logistike pokrenuli i domaću distribuciju što će nam omogućiti još čvršće povezivanje nakon ulaska Hrvatske u EU. Dakle, otva-ranjem tržišta želimo se i sami dodatno otvoriti prema tržištu i ponuditi još kvalitetnija rješenja za distribu-ciju. Veliku prednost u odnosu na postojeću i nado-lazeću konkurenciju imamo upravo u tome što smo tržišni lider u regiji, u našem iskustvu i zadovoljnim partnerima“, naglašava.

Jedna ste od rijetkih kompanija koje u ovom trenutku ulažu velika financijska sredstva u širenje poslovanja, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Kako to ko-mentirate? „Bez ulaganja u budućnost nema prosperiteta. Važno je ulagati u pravom trenutku, kada se procijeni kako zaista postoji potreba za širenjem kapaciteta, kao i to da će se ulaganje sigurno isplatiti. S druge strane, važ-no je ne preinvestirati se, dakle - ne biti megaloman. Dakle, korak po korak. Već smo ranije najavili grad-nju dodatnog objekta kojim ćemo proširiti naš glavni distributivni centar u Zagrebu čija gradnja kreće ovih dana, čim vremenske prilike to budu dozvolile. Isto tako, trebali bi u roku od par mjeseci završiti gradnju centra u Sarajevu koji će nam omogućiti daljnje šire-nje na jugoistok Europe“, napominje Gašparić.

„Proces ulaska Hrvatske u Europsku uniju u završnoj je fazi te je u narednih nekoliko mjeseci nužno provesti pripreme kako bi Vaše buduće poslovanje u međunarodnoj trgovini bilo u skladu sa zakonima i propisima EU.Sukladno tome, od Državnog zavoda za statistiku najkasnije do 01. 07. 2013. godine zaprimit ćete obavijest kojom Vas obavještavaju da ste INTRASTAT obveznik. Na tu obavijest potrebno je odgovoriti u roku od 10 dana, tj. Carinskoj upravi potrebno je dostaviti dokument kojim dajete ovlaštenje osobi ili određenoj tvrtki za vođenje In-trastat dokumenata u Vaše ime. Takvo ovlaštenje moguće je dati samo jednoj tvrtki, dakle potrebno je izabrati tvrtku koja će po Vašem mišljenju biti najkompetentnija za obavljanje takve usluge.

Intrastat je sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni između zemalja članica Europske unije (EU) koji je u primjeni od 1993., kad je uspostavljeno jedinstveno trži-šte i kad su uklonjene fizičke granice između zemalja članica. Izvještava se o svakom ulazu, tj. primitku robe iz druge zemlje članice u zemlju članicu, odnosno o svakom izlazu, tj. otpremi robe iz zemlje članice u drugu zemlju članicu EU.

Obveznik izvještavanja za Intrastat je svaki poslovni subjekt, obveznik PDV-a, čija vrijednost robne razmjene sa zemljama članicama EU-a prelazi prag uključivanja, bilo za otpreme bilo za primitke ili za oba trgovinska tijeka. Za 2013. godinu prag je 1,7 milijuna kuna. Carinska uprava odgovorna je za prikupljanje podataka od izvještajnih jedinica, a provedba započinje danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.Iskoristite jedinstvenu ponudu te se odlučite za In Time uslugu vođenja Intrastat dokumentacije“, završava Gašparić.

Goran Gašparić, voditelj prodaje i marketinga In Time-a



Poslovno proljeće 2013. U poslovne kombinacije ove se godine uvukao dašak ležernosti prenesen iz casual stila, a vrlo vjerojatno i potaknut dugom, monotonom zimom. Poslovne, ali i sve druge kombinacije obilježili su krupni uzorci, re-ljefna ispupčenja na materijalima, živahne mladenačke boje, šarenilo prepuno cvijeća i leptira, čipka i rupiča-ste tkanine...

U Westgate Shopping Cityju raspitali smo se o tome kako se to odrazilo na proljetne kolekcije u njiho-voj ponudi. Od Erne Žganjar, voditeljice marketinga, saznajemo kako nove kolekcije u Westgateu prate svjetske i domaće modne trendove te kako su odraz nadolazećih sunčanijih i toplijih dana. Kako Westgate nudi mnogobrojne svjetski poznate brandove, kolekci-je u centru su raznolike, tako da svatko može pronaći odjeću za sebe, bilo da je riječ o casual, sportskim, high street, svečanim ili poslovnim odjevnim predmetima. Ovogodišnja kolekcija obuhvaća laganije, prozračne

odjevne predmete od materijala poput pamuka i lana, najčešće u svjetlijim, pastelnim bojama, a za one malo odvažnije, trendi osobe, u ponudi su i modeli jarkih boja te nezaobilazni cvjetni uzorci. Ove godine ružičasta se boja vratila na velika vrata. Prema mišljenju Erne Žganjar, na to utječe činjenica kako je ružičasta spoj ženstvenosti i emancipacije koju smo doživjeli kao društvo jer se i muškarci sve češće odlučuju za ružičastu odjeću. Ružičasta je zavladala modnom scenom pod utjecajem modnih diktatora koji su prepoznali privrženost nježnijeg spola toj boji. Ru-žičasta boja svojevrstan je eliksir mladosti za žene, u smislu da su dovoljno mlade dok god mogu odjenuti ružičasto, a tomu u prilog idu i kolekcije koje ružičastu odjeću proizvode za sve generacije. U poslovnom odijevanju i ove godine prevladavaju klasični materijali poput pamuka, lana, tropikala i vi-skoze, dok kvalitetniji proizvođači koriste kašmir i sa-ten koji odražavaju profinjenost i klasiku. Kada su u pitanju majice i košulje, prevladavaju lagani materijali,

Kalendarsko je proljeće davno stiglo, no zima se ove godine zadržala daleko duže nego inače. No čak i među modne krpice dizajneri su unijeli uzorke, boje, cvijeće i leptire, nastojeći razbiti zimsku monotoniju i prizvati toliko željeno sunce... Ove je godine pravilo da nema pravila pa je stoga važno imati stila ili zatražiti dobar savjet.

Pravilo poslovnog odijevanja 2013. - nema pravila

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

U poslovnom odijevanju i ove godine prevlada-vaju klasični materijali

poput pamuka, lana, tropikala i viskoze, dok kvalitetniji proizvođači koriste kašmir i saten

koji odražavaju profinje-nost i klasiku.

Poslovni stil Poslovni stil

najčešće pravi pamuk s malo elastina, koji omogućuju da koža u toplijim danima diše, nastavlja Žganjar. Stroga granica između poslovnog i casual stila sve se više ruši, tako da se ta dva stila ponekad preklapaju. Da-nas sve manje tvrtaka propisuje stroga pravila odijeva-nja pa većina žena prilikom odijevanja za posao koriste sinergiju tih dvaju stilova. Ako odjevna kombinacija ne prelazi granicu dobrog ukusa, preklapanje poslovnog i casual stila može biti dobitna kombinacija u poslovnom odijevanju, u zaključku objašnjava Erna Žganjar. Poslovna kombinacija, naravno, ne bi bila potpuna bez dobrih cipela, a 2013. g., od svakog je stila uzela pone-što pa je, osim tradicionalno visokih tankih potpetica koje vizualno izdužuju nogu i u kojima svaka žena izgleda elegantnije, zadržala platforme, uvela punu petu, vratila cipele-tenisice koje su bile tako rado vi-đene u 80-ima, ali uvodi i niske cipele u velikom stilu. Pritom govorimo o klasičnim balerinkama koje su pre-ma nekima jedina dostojna zamjena za cipelu s potpe-ticom, ali i o tzv. oksfordicama, cipelama-papučama, salonkama s peticama od 3, 4 ili 5 cm i sl. Prevladavaju materijali poput kože i tekstila, ali uglavnom u razi-granim pastelnim tonovima.

Torba - dizajn za nju i za njega Ono što se odnosi na obuću, gotovo redovito preslika-va se i na torbe pa, bilo da je riječ o poslovnim torbama ili pak torbama za svakodnevnu upotrebu, među mate-rijalima koji prevladavaju i dalje govorimo o kvalitet-noj koži, tekstilu, ali i raznim umjetnim izvedenicama, a veliki su hit, čak i u poslovnim kolekcijama, boje. Ve-drini pastelnih tonova dozu ozbiljnosti daje jednosta-van i funkcionalan dizajn. Ono što je nešto drugačije u odnosu na dosadašnje varijante poslovnih torbi za muškarce, čak niti u tim kolekcijama se ne preza od korištenja boja, u skladu s novim trendom koji se ove godine primjenjuje na odjevne muške kombinacije.

Naglasak u obliku modnih dodataka Svaku je odjevnu kombinaciju moguće podići upo-trebom odgovarajućih modnih dodataka. A kad tomu još dodamo ovogodišnje trendove, uz upotrebu boja, nemoguće je promašiti. Dovoljno je tek otkriti što najbolje ističe vaše najjače adute. Ženske su poslovne kombinacije tako osvježene maramama, je li potrebno naglasiti, u pastelnim tonovima, broševima ukrašeni-ma predimenzioniranim cvjetovima, leptirima ili tek decentnim svjetlucavim kamenčićima, a muška odijela krase džepne maramice, manžete i nezaobilazni dodaci poput šešira i laganih šalova. Kravate ne djeluju ozbilj-no kao prije pa su dopušteni čak i mali izleti u ležernije varijante s veselim uzorcima i nježnijim bojama.

Posjetnica kao pokazatelj stila Kada želite ostaviti dojam, nije važno samo kako go-vorite, kako se rukujete ili što nosite na sebi. Nema-štovita ili neuredna posjetnica koju ćete izvući iz stra-

žnjeg džepa hlača sigurno će umjesto dobrog dojma stvoriti baš suprotan. Stoga, važno je voditi računa i o tome kako vam izgleda posjetnica, što na njoj piše, ali i gdje je nosite. U prvom redu, posjetnica bi trebala sadržavati sve relevantne informacije, napisane pra-vopisno točno i posložene grafički korektno, poželjno na hrvatskom jeziku s jedne strane te na engleskom s druge strane. Ako radite s klijentima sa stranih tržišta, poželjni su i drugi strani jezici te su u tom slučaju mo-guće, i poželjne, razne kombinacije.

Što se tiče samog izgleda posjetnice, on bi trebao odgo-varati onome čime se bavite, ali i vašoj osobnosti, ako je to moguće. Ako ste, primjerice, odvjetnik, očekuje se klasičan izgled posjetnice. Naravno, mala su iznena-đenja dobrodošla i njima ćete skrenuti pažnju na sebe. S druge strane, ako ste, recimo, dizajner, očekuje se da će vaša posjetnica izgledati „drugačije“, originalnije, maštovitije... U suprotnom, možda i niste baš dobar dizajner i osoba kojoj uručujete posjetnicu mogla bi razmisliti želi li angažirati baš vas. I na kraju, u čemu nosite posjetnicu? Neka to bude zgodan i praktičan etui za tu svrhu. Možete ga nositi u torbi, ali i u unutarnjem džepu sakoa. Kada osobi uru-čujete posjetnicu, neka bude uvijek okrenuta prema njoj kako bi mogla vidjeti što piše. Isto tako, posjetnice koje dobijete nemojte istog trena pospremiti i nikako to nemojte učiniti nemarno. Pogledajte što piše, zadr-žite posjetnicu na trenutak. To će, uz druge znakove, ostaviti dojam zainteresiranosti. Na posjetnicu možete gledati kao na osobnu reklamu. Budući da nije istina da je svaka reklama dobra rekla-ma, koliko god se to često ponavljalo, vodite računa o tome da se „reklamirate“ na dobar način.

Vrhunski satovi i nakit Sat možete i ne morate nositi, ovisi o Vašim afiniteti-ma, međutim, ako ga nosite, otkriva puno o vama. Na primjer, muškarac koji nosi klasičan sat s kožnom ili metalnom narukvicom, vrlo je vjerojatno posvećen svom poslu, pedantan, pouzdan, možda i pomalo kon-zervativan. Sportski sat dobar je pokazatelj vječnog dječačkog duha i oduševljenosti sportom ili zdravim životom, ili jednostavno gadgetima, dok će ponešto drugačiji sat, nalik klasičnom, ali, recimo, predimenzi-oniran ili nešto između klasike i ležernog stila, ukazati na avanturističan duh. Boje su i 2013. g., bez obzira na druge trendove, takve da se lako uklapaju s većinom odjevnih kombinacija. Kod ženskih satova situacija je potpuno drugačija. Oni su dio nakita i rijetko kada ispunjavaju samo jednu ulo-gu, a ta je da mjere vrijeme. Najčešće su mnogo nježniji od muških satova, kombiniraju razne boje i materijale, ukrašeni su poludragim i dragim kamenjem. U ponudi nakita, što nije iznenađenje, također prevla-davaju boje pa je uvijek moguće kombinirati jedno-stavne komade odjeće sa sjajnim nakitom u nekoliko

Kravate ne djeluju ozbiljno kao prije pa su dopušteni čak i mali izleti u ležernije varijan-te s veselim uzorcima i nježnijim bojama.

Foto: Westgate

Foto: Dicta Rijeka


Poslovni stil

boja ili pak decentne komade nakita koji nikad ne izla-ze iz mode sa šarenilom koje je obilježilo ovu godinu.

Preparativna kozmetika - prvi korak do njegovanog izgledaDa ljepota dolazi iznutra čuli smo mnogo puta i ta re-čenica već pomalo postaje klišej. Bilo kako bilo, to je istina. Lijepa koža je njegovana koža, u prvom redu, pa je važno krenuti od prehrane i unosa tekućine i, naravno, drugih zdravih navika, pomoći si preparativ-nom kozmetikom, a dekorativnu kozmetiku upotre-bljavati za isticanje najboljih osobina koje imamo.

Budući da uz njegovanu kožu redovito povezujemo neke od svjetski poznatih brendova, raspitali smo se u Beiersdorfu o tome koje je novosti Nivea pripremila za 2013. g. Od Nataše Lujanac, Brand Activation Manage-rice, saznajemo kako je NIVEA krajem prošle godine lansirala BB kremu koja koži pruža vlažnost, ujednača-va i ravnomjerno prekriva nepravilnosti te Aqua Effect pjenice za umivanje koje dubinski čiste kožu lica. Proši-renje njihove najuspješnije Q10 plus linije za njegu pro-tiv bora započeli su prošle godine s dnevnom kremom protiv bora za mješovitu kožu NIVEA Q10, koja sma-njuje pore u T-zoni, osigurava intenzivnu hidrataciju za obraze i područje oko očiju te štiti od vanjskih utjeca-ja i sprečava pojavu bora. Ove godine toj liniji dodaju masku za lice protiv bora NIVEA Q10, koja učinkovi-to djeluje protiv preranog starenja kože. Sadrži visoko koncentriranu formulu s 50% više koenzima Q10 (u odnosi na uobičajene Q10 proizvode za njegu kože) što vidno smanjuje bore i pomlađuje kožu. U srpnju 2013. g. planiraju veliko lansiranje potpuno nove linije za nje-gu kože u čiji je razvoj, kako bi se došlo do optimalnih sastojaka, bilo uključeno čak 8.500 žena.

Kako bi preparativna kozmetika bila što kvalitetnija, ali i kako bi našla svoju nišu na ogromnom tržištu, neprestano se uvode novi sastojci i nova saznanja u proizvodnju. U centru za istraživanje i razvoj tvrtke Beiersdorf u Hamburgu marljivo rade na sastojcima i formulama kojima žele unaprijediti postojeće proizvo-de i kreirati nove, objašnjava Nataša Lujanac. NIVEI-NA krema BB i pjenice za umivanje Aqua Effect sadrže tehnologiju Hydra IQ koju NIVEA postupno uključu-je u formule svojih proizvoda za njegu kože. Inovativ-ni sastojak Hydra IQ bazira se na gliceril glukozi, koja se u prirodi nalazi u plavim algama. Inovativna NIVE-INA tehnologija Hydra IQ aktivira kanaliće za vlagu u stanicama kože - akvaporine, koji upravljaju razmje-nom vlage između stanica. Hydra IQ ima stimulirajući učinak na izmjenu vlage sve do najdubljih slojeva kože te također stimulira nastajanje novih akvaporina. Pod motom “Slijedimo potrebe moderne žene” stručnja-ci tvrtke Beiersdorf dodatno su unaprijedili formule NIVEINE linije Q10 plus, koje sada pružaju 30% više hidratacije i sadrže novi, koži srodan sastojak, koji po-

jačava djelovanje koenzima Q10 u borbi protiv bora – kreatin - koji se, kao i koenzim Q10, prirodno nalazi u koži, njegova se proizvodnja s godinama smanjuje i derivat je aminokiseline koji djeluje kao spremnik energije za kožne stanice.

Što vaš ured otkriva o vamaVaš ured govori o vama i više nego što mislite, naravno, to vrijedi ako imate priliku biti sami u uredu te barem minimalno utjecati na njegovo uređenje. Raspored na-mještaja, sitni detalji poput obiteljskih slika, cvijeća, knji-ga... odaju jeste li organizirana osoba ili kaotična. Kaos na stolu najčešće je pokazatelj „kaosa u glavi“ i obrnuto, ali može biti riječ i o tzv. kreativnom neredu. Koliko god ograničene vaše mogućnosti bile, iz izgleda vašeg ureda ili radnog kutka može se zaključiti koji stil primjenjujete u poslu i koliko ste posvećeni poslu. Ako vas klijent ne može naći iza hrpe papira prekrivenih debelim slojem prašine, ne zavaravajte se da ste time pokazali koliko ste predani poslu, situacija je često upravo suprotna - odajete dojam da se ne snalazite i ne držite konce u rukama pa vrijedi razmisliti o vašem angažmanu.

Informiranost & soft skills - must have u poslovnom svijetuI na kraju, uz sjajan izgled, fantastične modne dodatke, vrhunski nakit, njegovan izgled, dizajnersku posjetni-cu i sređen ured, ništa od navedenog neće vas profili-rati u poslovnom svijetu. Naime, sve je to dobrodošla pomoć te će kombinacija tih osobina i vještina biti vrlo važna da se uspnete na poslovnoj ljestvici, ali ono što će vas lansirati među vrhunske poslovnjake je svakako vaše znanje, odnosno informiranost i posjedovanje tzv. soft skills. Biti informiran pritom ne znači samo znati što se događa u krugu u kojem se krećete i u vašem se-gmentu posla, nego znači posjedovati širu sliku, stalno biti u toku, čitati, učiti, komunicirati... kratko, biti in-telektualac i cijeli život pokazivati urođenu znatiželju i glad za novim znanjima. Soft skills, ili u nespretnom hrvatskom prijevodu meke vještine, nešto su što se tek u određenoj mjeri može naučiti, ali možete pokušati. Radi se o vještina-ma koje će vam pomoći u bilo kojem obliku komu-nikacije - pri uvažavanju tuđeg mišljenja, empatiji, spremnosti na timski rad, umijeću slušanja, umije-ću pregovaranja bez dovođenja subjekta razgovora na osobnu razinu, pri umijeću samokontrole itd... O visini tzv. emocionalne i socijalne inteligencije ovisi koliko ćete biti uspješni u savladavanju ovih vještina i zato se one mogu samo djelomično naučiti. Nezgod-no je što poneki, inače vrlo inteligentni, ljudi visoka IQ-a nemaju i visoki EQ pa ove vještine, i u osobnom i u poslovnom životu, bez obzira na sav njihov trud, djeluju patvoreno. Ipak, vježbom se postiže određeni napredak, ali i pomak u svijesti, što dokazuje i činje-nica da, što stariji postajemo, na svim životnim razi-nama nastupamo mudrije.

U prvom redu, posjetni-ca bi trebala sadržavati

sve relevantne informa-cije, napisane pravopi-sno točno i posložene

grafički korektno, poželjno na hrvatskom jeziku s jedne strane te na engleskom s druge

strane.


Da je većina prodavaonica domaćeg obućarskog gi-ganta Borovo interijerom ostala u prošlom stoljeću, činjenica je s kojom se nova Uprava ove vukovarske tvrtke suočila po svome dolasku sredinom prošle go-dine. Odlučno se krenulo u modernizaciju trgovačke mreže i prvi rezultati bili su vidljivi ovoga ožujka, kada su u Osijeku otvorene dvije prodavaonice uređene po modelu izrađenom za Borovo od priznatog zagrebač-kog arhitektonskog studija UPI-2M. Tako je trgovina na novouređenom osječkom Trgu slobode pretovrena u tzv. „flagship store“ (u modnoj maloprodaji često korišten izraz za perjanicu trgovačke mreže) u čijoj se ponudi nalazi najrecentnija roba iz vlastite proizvodnje i poneki modeli stranih brendova koje Borovo zastupa u Republici Hrvatskoj.Arhitekti studija UPI-2M nisu krili svoje zadovoljstvo danim zadatkom: „Velika nam je čast i domoljubno zadovoljstvo što smo svojim radom i idejama uspjeli izvršiti ‘suptilno-radikalnu’ promjenu vizualnog iden-titeta borovskih trgovina, čime se nadamo kako smo barem malim dijelom participirali u početku jednog novog razdoblja promocije i ekspanzije borovske proi-zvodnje.“, izjavio je Alan Leo Pleština, vlasnik studija. Samo dan nakon otvorenja reprezentativne trgovine u centru Osijeka otvorena je i prodavaonica u trgovač-kom centru Portanova u Osijeku, koja je uređena po

Obućarski gigant investicijama jača poziciju na domaćem tržištuSamo dan nakon otvorenja prve reprezentativne trgovine Borova u centru Osijeka otvorena je i prodavaonica u trgovačkom centru Portanova u Osijeku, koja je uređena po istom principu, no nudi veći izbor robe tako da se u njoj doista može naći za svakoga ponešto: od klasične, casual, sportske i dječje obuće do visokokvalitetnih modnih dodataka i kožne galanterije hr-vatskih i inozemnih proizvođača.

Već do ljeta otvorit će se trgovine u trgovačkim

centrima Avenue Mall u Osijeku, City Colosseum u Slavonskom Brodu te u Kauflandu u Čakovcu,

a uskoro i na zagre-bačkom i splitskom

području.

istom principu, no nudi veći izbor robe tako da se u njoj doista može naći za svakoga ponešto: od klasič-ne, casual, sportske i dječje obuće do visokokvalitet-nih modnih dodataka i kožne galanterije hrvatskih i inozemnih proizvođača. Ovo je ujedno i prva trgovina Borova otvorena u jednom trgovačkom centru u Hr-vatskoj, kojoj će, kako doznajemo, slijediti brojne dru-ge. Već do ljeta otvorit će se trgovine u trgovačkim centrima Avenue Mall u Osijeku, City Colosseum u Slavonskom Brodu te u Kauflandu u Čakovcu, a u ti-jeku su i pregovori s nekoliko trgovačkih centara na zagrebačkom i splitskom području. Ova ekspanzija dio je plana repozicioniranja trgovačke mreže na atraktivnije lokacije, uz uređenje interijera koje ima ulogu pratiti i pomake u dizajnu same obu-će. Prodajni rezultati s početka 2013. godine pokazuju značajne pozitivne pomake. Naime, Borovo je u prva tri mjeseca ove godine prodalo 33% više robe no u istom razdoblju prošle godine. Prije svega, zbog dobro ciljanih popusta koji su se za razliku od konkurencije protegli i do duboko u proljeće, ali i zbog vremenskih prilika (proljeće nam je ove godine stiglo nešto kasnije no inače). Kolekcija modne obuće za sezonu proljeće/ljeto 2013. polako popunjava police u borovskim trgo-vinama, stoga se isplati pogledati što su nam Vukovar-ci pripremili za ovu godinu.

Poslovni stil


Prehrambena industrija

Prestankom važenja ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA-e hrvatski proizvodi će na nekima od Hrvatskoj najznačajnijih izvoznih tržišta biti opte-rećeni dodatnim troškovima. Riječ je o nama susjed-nim zemljama BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Moldovi i Kosovu.Svjesni problema, ministar poljoprivrede Tihomir Ja-kovina imenovao je Vijeće za prehrambenu industriju koje je sastavljeno od predstavnika najvećih prehram-benih kompanija, Hrvatske gospodarske komore, Hr-vatske udruge poslodavaca, Ekonomskog instituta te Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vijeće je osnovano s ciljem praćenja i raz-matranja stanja prehrambeno-prerađivačke industrije, predlaganja mjera radi povećanja konkurentnosti, pro-izvodnje i prodaje na domaćem i inozemnom tržištu te poduzimanja konkretnih mjera.

Prema podatcima Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPP), koje okupljaju domaći proizvođači koji čine oko 70% hrvatskog tr-žišta, vidljivo je da je nakon dramatičnog pada domaće proizvodnje bezalkoholnih pića koja se pod utjecajem negativnih gospodarskih trendova od 2008. do 2011. smanjila za gotovo 30%, prošle godine zabilježena sta-bilizacija i blagi oporavak proizvodnje. Domaća indu-strija je, zahvaljujućima naporima proizvođača, prove-

Prehrambena industrija pred velikim izazovom Hrvatska je pred vratima EU i mnogi se s razlogom (ili ne) pribojavaju dugo željenog trenutka. Ulaskom Hrvatske u EU otvaraju se granice i skidaju zaštitne carine prema proizvođačima iz EU, dok nas s druge strane očekuju problemi s CEFTA-om.

Pripremila: Jasmina Fijačko

denim restrukturiranjem i optimizacijama poslovanja ipak stabilizirana, ali slijedi velik izazov za domaću industriju nakon ulaska Hrvatske u EU, jer se očekuje jača konkurencija. Članice GIUPP-a nadaju se pronaći zadovoljavajući dogovor s Ministarstvom financija za sve proizvođače unutar udruženja kako bi se održala proizvodnja i postojeća radna mjesta.

Vodeći izvoznici prehrambenih proizvodaMeđu vodećim izvoznicima prehrambenih proizvo-da ističu se Podravka d.d., Viro tvornica šećera d.d., Ameropa žitni terminal d.o.o., Tvornica šećera Osijek d.o.o., Kraš d.d., Sladorana d.d., Koka d.d., Jamnica d.d.,

Uvoz/izvoz prehrambenih proizvodaIzvoz prehrambenih proizvoda je u 2012. godini iznosio 1,12 milijardi USD, dok je uvoz prehrambenih proizvoda u 2012. bio 1,97 milijardi USD.Uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda u 2012. godini, izvor: HGK, DZS, prilagođeno

Proizvod

Izvoz 2012. Uvoz 2012.

količina vrijednost količina vrijednosttona USD tona USD

Ukupno poljoprivredna i prehrambena industrija

3.088.462 1.592.554.903 2.011.276 2.531.956.643

Prehrambeni proizvod 2.320.924 1.123.552.136 1.474.620 1.961.488.488

Briga o kvaliteti hrane prije stavljanja na tržište kod domaćih proizvođa-ča je neupitna.



Proizvodnja hrane Proizvodnja pića

Naziv tvrke Glavna djelatnost Naziv tvrke Glavna djelatnost

1. Vindija d.d. Varaždin

prerada mlijeka i proizvodnja sira 1. Jamnica d.d. proizvodnja miner-

alne vode

2. Podravka d.d. ostala prerada i

konzerviranje voća i povrća

2. Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.

proizvodnja osvježavajućih na-

pitaka

3. Dukat d.d. prerada mlijeka i proizvodnja sira 3. Zagrebačka piv-

ovara d.o.o. proizvodnja piva

4. Pik Vrbovec-mesna industrija d.d.

proizvodnja proiz-voda od mesa i

mesa peradi4. Karlovačka piv-

ovara d.o.o. proizvodnja piva

5. Ledo d.d. proizvodnja slad-oleda 5. Carlsberg Croatia

d.o.o. proizvodnja piva

6. Zvijezda d.d. proizvodnja rafini-ranih ulja i masti 6. Badel 1862 d.d.

proizvodnja des-tiliranih alkoholnih

pića

7. Mesna industrija braća Pivac d.o.o. uzgoj peradi 7. B.P. grupa d.o.o. proizvodnja piva

8. Kraš d.d.

proizvodnja kakaa, proizvodnja

čokolade i bom-bona

8. Slavonija slad d.o.o. proizvodnja slada

9. Viro tvornica šećera d.d. proizvodnja šećera 9. Istravino d.d. proizvodnja vina

10. Franck d.d. prerada čaja i kave 10. Heineken Adria d.o.o. proizvodnja piva

11. Gavrilović d.o.o.proizvodnja proiz-

voda od mesa i mesa peradi

11. Agrolaguna d.d. proizvodnja vina

12. Sladorana d.d. proizvodnja šećera 12. Maraska d.d.proizvodnja des-

tiliranih alkoholnih pića

13. P P K d.d.proizvodnja,

obrada i konzervi-ranje mesa

13. Osječka pivovara d.d. proizvodnja piva

14. Granolio d.d. ostala trgovina na veliko 14. BUP d.o.o. proizvodnja piva

15. Danica d.o.o.proizvodnja,

obrada i konzervi-ranje mesa

15. Renci d.o.o. proizvodnja miner-alne vode

Vodeći proizvođači iz proizvodnje hrane i proizvodnje pića sortirani prema ukupnom prihodu, a obuhvaćaju tvrtke koje su predale GFI POD 2011.

Žito d.o.o. i Nestlé Adriatic d.o.o. Od proizvoda koje izvozimo količinski se najviše izdvaja bijeli šećer u krutom stanju (osim šećera koji sadrži dodatne aro-me), cigarete koje sadrže duhan (osim onih sa sadrža-jem klinčića) te na trećem mjestu vegeta.

Uvoz hraneMeđu vodećim tvrtkama uvoznicima hrane prednjače: Konzum d.d., Lidl Hrvatska d.o.o.k.d., Mesna industri-ja braća Pivac d.o.o., Ledo d.d., Viro tvornica šećera d.d., Pik Vrbovec mesna industrija d.d., Franck d.d.,

Zvijezda d.d., Biodizel Vukovar d.o.o. i Podravka d.d. Najviše se uvoze ostali sirovi šećer od šećerne trske bez dodatnih aroma ili tvari, uljane pogače i ostali kru-ti ostatci dobiveni pri ekstrakaciji uljene repice te ciga-rete koje sadrže duhan (osim onih sa sadržajem klinči-ća). Značajan udio u uvozu ima i sirovo ulje od uljane repice s niskim sadržajem eruka kiseline te smrznute plećke od domaćih svinja bez kostiju.

Sigurnost i kontole prije ulaska na tržišteBriga o kvaliteti hrane prije stavljanja na tržište kod domaćih proizvođača je neupitna, jer domaći proi-zvođači prolaze najzahtjevnije kontrole u dobivanju dozvola prilikom plasiranja proizvoda na svjetska tr-žišta. Kontrola kvalitete unutar članica EU temelji se na europskom sustavu samokontrole, pri čemu svaki sudionik u proizvodnji i prodaji hrane sam odgovara za ono što nudi na tržištu, a država ga provjerava u znatno manjoj mjeri nego prije.

Prema riječima Daške Domljan, Sektor HR&PR iz tvrtke Gavrilović d.o.o., sva sirovina koja ulazi u proi-zvodnju provjerava se mikrobiloškim i kemijskim ana-lizama i uzima se od provjerenih dobavljača. Gotovi proizvodi prije izlaza na tržište prolaze organoleptičku, kemijsku i mikrobiološku kontrolu. Kontrolu njihova rada, a time i sigurnost proizvoda, provjeravaju i vanj-skim monitoringom u ovlaštenim akreditiranim insti-tucijama. Gavrilović ima uvedene i certificirane susta-ve upravljanja sigurnošću hrane i kvalitetom prema međunarodnim normama ISO 22000 i ISO 9001 i ISO 14000, što znači da prema suvremenim svjetskim stan-dardima primjenjuju HACCP i SSOP, kao parametre kontrole kojima garantiraju zdravstveno-higijensku ispravnost i sigurnost proizvoda. Sukladno tome, svaki djelatnik prolazi kroz sustav nadzora kontrole i eduka-cije, a na isti način kontrolira se i ispravnost strojeva u tehnološkom procesu.

Proces kontrole u Dukatu započinje odabirom i nad-zorom dobavljača te kontrolom sirovina. Prije zapri-manja, mlijeko se kontrolira u laboratoriju gdje se utvrđuje fizikalno-kemijska i mikrobiološka kvali-teta i obavlja testiranje na rezidue (antibiotici i mi-kotoksini). Proizvodni procesi nadziru se u skladu s HACCP sustavom te se dodatna provjera proizvoda i ambalaže obavlja u svakoj fazi proizvodnje. Obvezna je provjera senzornih svojstava proizvoda prema de-finiranim standardima za svaki proizvod, a proizvod se plasira na tržište kada su svi parametri u skladu s definiranim kriterijima. Dukat neprekidno usavršava metode nadzora usmjerene na zaštitu potrošača, od kojih je posljednja uvođenje paralelne kontrole otku-pljenog mlijeka na aflatoksin u sva tri svoja proizvod-na pogona, navodi Kristina Klarić Rubčić, voditeljica Odnosa s javnošću Dukat mliječna industrija d.d./Lactalis JI Europa.

Od proizvoda koje izvozimo količinski se

najviše izdvaja bijeli šećer u krutom stanju.


Robne marke HoReCa kanalaU HoReCa kanalima se posebno izdvaja VELPRO, partner za profesionalce, namijenjen prvenstveno za-dovoljavanju potreba malih trgovaca, hotelijerstva, ugostiteljstva i javnog sektora, odnosno pravnih osoba i obrtnika koji na jednom mjestu ne mogu obaviti cje-lokupnu opskrbu za potrebe vlastitog poslovanja. Naj-poznatija robna marka je Rial. Tu je još i Metro Cash Carry koji se izdvaja s dvije robne marke, „Metro Qu-ality“ i „H-line“. Uz ova dva velika distributera svaka-ko treba spomenuti i Atlantic grupu koja je sa Nestle Adriaticom još prije nekoliko godina potpisala ugovor o direktnoj prodaji i distribuciji proizvodnog asortima-na u HoReCa kanal na tržište RH.

Trendovi u gastronomijiU posljednje vrijeme na domaćim prostorima sve je izraženija svijest o domaćoj gastro ponudi, koja je za-hvaljujući konceptu grupnih popusta postala dostupna i većini građana. Na ovaj način je uz lokalnu gastro ponudu određenoga kraja na raznim seoskim gospo-darstvima, izletištima i drugim turističkim objektima moguće uživati i u prirodnim bogatstvima i ljepota-ma koje ono nosi. Uz nacionalnu kuhinju na cijeni su i domaći alkoholni proizvodi, posebice domaće vino i voćne rakije. Velika pažnja posvećuje se kvatetnom odabiru namirnica, a zadovoljan gost uvijek će se vra-titi ili rado preporučiti uslugu kojom je bio zadovoljan.

Brandiranje autentične hrvatske kuhinjeHrvatska kuhinja sve je poznatija u svijetu. Tome u pri-log ide prirodna ljepota Hrvatske i turistička ponuda, ali i istančan okus koji namjerni ili slučajni prolaznici kušaju. Mnogi svjetski poznati kuhari i slavne osobe pohvalile su domaću kuhinju približavajući ju svijetu. Tako je, primjerice, Anthony Bourdain, svjetski poznati kuhar u svojoj putopisnoj gastro emisiji Bez rezervacija predstavio i hrvatske delicije, a emisiju koja je emitirana na Discovery kanalu i koja je još uvijek dostupna putem kanala YouTube pogledali su ljudi diljem svijeta.

Domaći brandovi i robne markeDomaća prehrambena industrija ima niz kvalitetnih i rado prihvaćenih brandova, poput Zvijezda ulja, Zvi-jezda majoneze i Marga, Vegete, Dukatovog mlijeka, Z bregova, Cekina, Vindona, Bajadere, Franck jubilarne kave, Cedevite, Gavrilovićeve Zimske salame i dr.

Zdravo i kvalitetnoNa nedavno održanom forumu ‘Trendovi u primjeni organskehrane, dodataka prehrani i prirodne kozme-tike u Hrvatskoj’, čiji je cilj bio okupiti gospodarske subjekte koji posluju s ekološkim proizvodima ili su im oni od primarnog interesa za buduće poslovanje, Žaklina Jurišić, zamjenica direktorice Sektora za po-ljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK podsjetila je da u Hrvatskoj postoje veliki potencijali

daljeg razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje, koja trenutno zauzima 2,5%, odnosno oko 3 tisuće hektara poljoprivrednih površina. Usporedbe radi, u EU taj postotak iznosi 5,4%. Na forumu je govorila i Tatjana Rajković, direktorica istraživanja tržišta GfK o potencijalima industrije ekoloških proizvoda u RH, te je predstavila rezultate istraživanja o potrošačkim i životnim navikama vezanim uz zaštitu okoliša koje je provedeno u HR koncem 2012. godine. Istraživanje GfK pokazalo je da 15% urbane populacije često kupu-je robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu.

Bio&bio trgovine ekoproizvoda prepoznatljive su po provjerenom i kvalitetnom asortimanu cjelovitih prirodnih proizvoda te velikom izboru certificiranih organskih robnih marki domaćih i svjetskih proizvo-đača. No, glavni adut bio&bio trgovina su djelatnici koji svakom kupcu pristupaju individualno, preno-seći svoje znanje o zdravoj i prirodnoj prehrani, kao rezultat kontinuirane edukacije i osobnog iskustva, navodi članica Uprave Biovege i voditeljica bio&bio trgovina, Žana Hinek.

Sajmovi prehraneJedan od najpoznatijih međunarodnih sajmova pre-hrambene industije je u Anugi koji se ove godine odr-žava od 5. do 9. listopada 2013. godine u Kölnu. Od do-maćih sajmova izdvajamo InGA međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija koji se održava na Zagrebačkom velesajmu, Osječki proljetni sajam – sajam poljoprivrede i prehrane, potom Mediteranski sajam zdrave prehrane i ljekovitog bilja, koji se ove godine održao u Dubrovniku.

U posljednje vrijeme na domaćim prosto-rima sve je izraženija svijest o domaćoj gastro ponudi.


Kontinentalni turizam

Neiskorišten potencijal turističke kontinentalne HrvatskeHrvatski turizam jedan je od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, no nužno je povećanje broja turističkih posjeta kontinentu, koji trenutno zauzima 3% ukupnih turističkih dolaza-ka. Razvoj kontinentalnog turizma stoga je ključna tema Operativnog marketing plana HTZ-a za 2013. godinu.


Razvoj kontinentalnog turizma kao posebnog turističkog proizvoda Hrvatske nužan je ne samo zbog njegova nedovoljnog udjela u ukupnoj statistici. Kon-tinuirana cjelogodišnja raznovrsna ponuda stvara pri-like koje se samo trebaju iskoristiti. Sredinom ožujka Središnja državna agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije objavila je Treći javni poziv za dodjelu sredstava bespovratne pomoći iz IPA komponente IIIC-Regionalni razvoj-regional-na konkurentnost, namijenjene poslovnoj i javnoj turističkoj infrastrukturi. Korisnicima će biti na raspo-laganju iznos od 8 milijuna eura, a visina pojedinačnih potpora kretat će se od 325 tisuća do milijun eura, s time da se pokriva od 60 do 85% prihvatljivih troškova projekta. Natječaj je otvoren do 13. lipnja.

Na području turističkog sektora prihvatljiva su ula-ganja u razvoj i nadogradnju javne turističke in-frastrukture u području zdravstvenog, kulturnog i aktivnog turizma.

Glavni aduti kontinentalne turističke ponudeTurizam u gradu Vukovaru ima značajnu perspekti-vu jer se do sada pokazalo da je memorijalni turizam motiv dolaska u grad. U Europi ima mnogo primjera na koje je sve načine on revaloriziran, a istodobno je zadržan dignitet i žrtava i patnje samoga grada te nje-govih građana.

-Memorijalni muzeji kao i iznošenje povijesnih činjenica o svemu onome što se dogodilo u gradu Vu-kovaru razlozi su zbog čega turisti ovdje dolaze, i to

ne samo domaći koji su još uvijek u većini i čine 80% dolazaka u grad, nego i strani gosti s cruisera, gdje bilježimo porast istih. Kod stranih gostiju vidljivo je to da njih ne zadovoljava sama ponuda grada jer su oni puno zahtjevniji i traže više atrakcije, što ćemo im moći ponuditi otvaranjem gradskoga muzeja Dvorca Eltz i Muzeja Vučedolaca, čija su otvaranja najavljena za ovu godinu. Memorijalni i u budućnosti kulturni turizam glavni su aduti ponude Vukovara. Što se tiče cijele Županije vukovarsko-srijemske, ona bi trebala biti prepoznata po ruralnom turizmu, gdje bi se nu-dio smještaj u seljačkim gospodarstvima, kao i tradi-cionalna eko gastro ponuda, što je u našoj Županiji u začetcima, a i zbog problema stanovništva sa sela koje je ipak pretežito starije, što je dodatni problem. Istaknula bih grad Ilok kao središte vinskog turizma, a i u samoj strategiji razvoja turizma Hrvatske nagla-sak na glavnim atrakcijama u našoj Županiji upravo je vinski turizam (eno i gastro ponuda) i kulturni tu-rizam - kaže Zrinka Šesto, direktorica DMC Danu-biumtours-Vukovar.

Jastrebarsko je grad vrlo blizu Zagreba, no priroda je još uvijek jako dobro očuvana tako da se dio gra-da čak nalazi u području Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje. -Smatram da je upravo čist i očuvan atraktivni okoliš adut kojeg moramo pa-metno iskoristiti u turističkom smislu, uz apsolutno poštovanje prema prirodi. Selektivni oblici turizma koji se mogu razvijati u takvu okruženju su raznovrsni te ih treba kombinirati zajedno s postojećom ponu-dom - Plešivičkom vinskom cestom i okolicom Jastre-

Memorijalni i u budućnosti kulturni turizam glavni su aduti ponude Vukovara.

Eko centar Zlatna Greda, pustolovno - edukativna staza



barskog, gdje već sada u ponudi imamo iznimno kva-litetnu domaću hranu i vino, te ostale proizvode poput meda, sira, voća, zdrave hrane. U skorijoj budućnosti planirana je i potpuna obnova dvorca Erdödy u samom središtu Jastrebarskog te će obnovom tog najstarijeg zdanja u gradu Jastrebarsko svakako dobiti turističku atrakciju koja će biti generator novih turističkih do-lazaka u grad - smatra Ivana Herceg, direktorica Turističkog ureda TZG Jastrebarskog.

Promotivne aktivnostiHrvatska turistička zajednica do sada je uspješno or-ganizirala poslovne radionice, tematska studijska pu-tovanja, otisnula brošure, izradila promotivne filmove i provela niz sličnih promotivnih aktivnosti u svrhu povećanja broja turista u kontinentalnom dijelu Hr-vatske, a tu je i udruženo oglašavanje organiziranih programa na kontinentu kroz model „Upoznaj kon-tinentalnu Hrvatsku“. -Promoviramo kontinent kroz sajamske nastupe i prezentacije, a dodatno podupiremo organizaciju prezentacija turističke ponude kontinen-talnih turističkih odredišta putem županijskih TZ-a. HTZ kontinentalnu Hrvatsku promovira kao turistički zanimljivu destinaciju čija se usluga smještaja s do-datnim pogodnostima oslanja na tradicionalni način života, kulturu i prirodne resurse - pojašnjava direkto-rica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić.

Turistički projekti za promidžbu kontinentalnog tu-rizmaŠto se tiče promocije kontinentalnog turizma, veliki pomaci bit će napravljeni ove i sljedeće godine kroz novu strategiju MINT-a i Hrvatske turističke za-jednice koja će u suradnji s turističkim agencijama upravljati destinacijom, ali to je nešto što nas tek čeka u budućnosti, pa ćemo vidjeti kako će se dalje razvi-jati, kaže Zrinka Šesto, te dodaje: -Konkretna pomoć razvoja kontinentalnog turizma trebala bi se ogledati kroz selektiranje pomoći u potporama jer nikako ne možemo biti u ravnopravnom položaju s kolegama s mora, gdje se turizam bez obzira na strategije događa, na neki način, sam od sebe jer će gosti na naše more uvijek dolaziti. Ne umanjujući napore svih odgovor-nih u turizmu, mislimo da se više pažnje mora posveti-ti kontinentu ukoliko se zaista želi da se gosti što duže zadrže u našoj zemlji te da se upoznaju sa svim njenim dijelovima koji itekako imaju što ponuditi. Naravno da se to ne može postići samo entuzijazmom samih su-dionika u turizmu (a koji je na kontinentu doista velik) i lokalne uprave, nego je potrebna zajednička sinergija svih da bismo postigli zadovoljavajuće rezultate jer je-dino grad Zagreb kao glavni grad bilježi porast - do-daje Šesto.

Prema mišljenju Ivane Erceg, za veću promociju kon-tinentalnog turizma trebala bi se donijeti odluka o

Zaključci 3. Međunarodnog kongresa ruralnog turizma održanog u svibnju prošle godine u Osijeku iznose problematiku vezanu uz ovu vrstu turizma, a izdvajamo sljedeće:

1. Ruralni turizam potrebno je strateški promišljati, što znači da je nužno načiniti Strategiju razvoja ruralnog turizma te odrediti konkretne ciljeve, prioritete i mjere/akcije.

2. Potrebno je unaprijediti prekograničnu i međunarodnu suradnju formiranjem je-dinstvenih sveobuhvatnih turističkih proizvoda jer državne granice ne bi smjele postati prepreke razvijanja regionalnih/ruralnih turističkih odredišta.

3. Potrebno je intenzivirati marketing ruralnog turizma kroz osnovne marketinške alate te posebno koristiti prednosti društvenih mreža i drugih suvremenih komu-nikacijskih kanala.

4. Potrebno je intenzivirati promociju cjelokupnog ruralnog turizma kao posebne vr-ste turizma te razvijenih posebnih oblika ruralnog turizma, odnosno turizma po-sebnih interesa.

5. Definirati elemente statističkog praćenja sukladno uvriježenim statističkim pra-vilima/postupcima ruralnog turizma kao posebne vrste turizma te razvijenih po-sebnih oblika ruralnog turizma.

6. Omogućiti bolji horizontalni i vertikalni protok informacija vezanih za cjelokupni ruralni turizam te razvijene posebne oblike ruralnog turizma, odnosno turizma posebnih interesa do krajnjih korisnika.

7. Na svim razinama poticati održivi razvoj ruralnog prostora za osiguranje primjere-nih radnih uvjeta i očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa s obzirom na njegovu slojevitost i značenje.

8. Uspostaviti sustav edukacije za lokalnu upravu i samoupravu, kao i lokalno stanovništvo temeljeno na interdisciplinarnosti.

9. Inicirati tipologiju seoskih turističkih gospodarstava pri čemu autentičnost prilagođenu suvremenim trendovima treba postaviti kao kriterij rangiranja seljačkih gospodarstava.

10. Potrebno je kreirati nove organizacijske modele za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom i posebnim oblicima ruralnog turizma te turizma posebnih interesa u cilju mogućnosti privlačenja sredstava iz fondova EU i drugih izvora financiranja.

Međunarodni kongres ruralnog turizma

Dvorac Lužnica u Šibicama kraj Zaprešića, foto Marko Vrdoljak

Etno kolo, Bilje


razvoju, a onda i promociji kontinentalnog turizma Hrvatske - na najvišoj razini.

Vinske ceste i ponuda vina kontinentalne HrvatskeBaranjsko i Erdutsko vinogorje prva su dva hrvatska vinogorja postala dijelom Vintoura-vinskih cesta Eu-ropske unije. Daruvarska vinska cesta prati trasu vino-rodnog krajolika s desetak uređenih vinskih podruma-klijeti. Sunčani obronci Papuka pružaju idealne uvjete za uzgoj daruvarskog rizlinga, rajnskog rizlinga, sau-vignona i chardonnaya. Slavonske puti, vinske ceste Požeško-slavonske županije, nude najpoznatije vino ovog područja-graševinu. Raznovrsnost ponude bije-lih, rosé i crnih vina ovog kraja ogleda se i u razno-likosti kultivara, a posebno se, uz graševinu, ističu chardonnay, pinot bijeli, rizling rajnski, silvanac zele-ni, müller thurgau od bijelih, te frankovka, zweigelt, syrah, merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon, od crnih.

Vinske ceste Varaždinske županije krasi stoljetna tradicija, kulturno-povijesne znamenitosti te pose-ban okoliš i prirodne ljepote. Kroz slikovit krajolik Međimurja, prošaran s preko tisuću hektara vino-grada, prolaze kvalitetne asfaltne ceste koje povezuju tridesetak vinskih podruma u kojima se mogu probati izvanredna bijela vina (sauvignon, moslavac, chardon-nay, graševina, rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, trami-nac, zeleni silvanac, žuti muškat...) i pokoje crno vino (crni pinot, cabernet savignon...). Raspon je ponude od odličnih miješanih, preko visokokvalitetnih sortnih vina, do vrhunskih predikata - izbornih berbi ili lede-nih vina.

Duga tradicija lovnog turizmaVelik broj uređenih lovišta širom Hrvatske privlači brojne strane i domaće lovce. Kako prenosi portal Lo-vac info, državna lovišta u nadležnosti su Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva turizma ili županijskih ureda za gospodarstvo, a najčešće su u zakupu različitih lovačkih društava, poduzeća ili pojedinaca koji organiziraju komercijalni lov. Hrvatske šume go-

Etno selo hotela Patria “Baranjski divani”, Beli Manastir


spodare s 37 državnih lovišta ukupne površine 331.000 ha u kojima domaći i strani lovci mogu u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji loviti jelene, srne, veprove, kune, lisice, zečeve, fazane, divlje guske i divlje patke. U Gorskom kotaru i Lici postoji i mogućnosti izlova medvjeda, a u Dalmaciji divokoza i muflona.

Planovi razvoja turistički nerazvijenih područjaHrvatska turistička zajednica u svojoj strategiji stavlja velik naglasak upravo na razvoj kontinentalnog tu-rizma i poduzima niz aktivnosti kako bi povećala trenutni broj turističkih posjeta na kontinent, a koji trenutno zauzima 3% ukupnih turističkih dolazaka. Razvoj kontinentalnog turizma, uz smanjenje sezonal-nosti, ključna je tema Operativnog marketing plana za 2013. godinu. Daljnji razvoj kontinentalnog turizma komplementaran je i sa strategijom produljenja se-zone, budući da kontinent nudi velike mogućnosti za city i vikend odmore, selektivne oblike turizma poput biciklizma, pješačenja i planinarenja koji su naročito popularni u razdoblju pred i post sezone, kao i iznimno bogatu kulturnu i povijesnu baštinu.


Rika jelena u Kopačkom ritu

Šaran u rašljama, gastro specijalitet kontinenta

Daljnji razvoj konti-nentalnog turizma

komplementaran je i sa strategijom produljenja

sezone.

HTZ turističkim zajednicama kontinentalnih odredišta pruža potporu u obliku sustavne edukacije, što će do-datno doći do izražaja u razdoblju koje dolazi, u kojem će turističke zajednice prerastati u destinacijske ma-nagement organizacije, a turističke tvrtke trebale bi preuzeti ulogu destinacijskih management kompanija. Edukacije stoga pokrivaju različita područja turističkog managementa, od brandiranja, razvoja ponude, su-radnje javnog i privatnog sektora, financijskog plani-ranja, do usmjeravanja na što učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova.

Naš program uključuje i potpore za turističke inici-jative i proizvode, te razvoj turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima. Uz edukaciju i rad na terenu, tu je i oglašavanje, koje će se orijentirati na raznolikost ponude naših kontinentalnih i primorskih destinacija, a naročito za odmor u pred i post sezoni, pojašnjava Matešić.

Hrvatska i dalje među turistički najkonkurentnijimaNacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner in-stitut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je početkom ožujka najnovije rezultate Izvješća o konku-rentnosti putovanja i turizma prema kojem se Hr-vatska nalazi na 35. mjestu u konkurenciji 140 zemalja svijeta. Ovogodišnje izvješće pod nazivom Smanjujući barijere za ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta, poseban naglasak stavlja na važnost industrije turizma na te stvaranju novih radnih mjesta i razvoju gospo-darstva.

Hrvatska je zadržala svoju poziciju (35. od 140.), u odnosu na prošla dva Izvješća. Za razliku od Hrvat-ske, značajni pomak zabilježila je Bosna i Hercegovina, koja se pomaknula za sedam mjesta i sad se nalazi na 90. poziciji, ali je još uvijek najlošije rangirana od ze-malja u susjedstvu. Od ostalih susjednih zemalja Sr-bija bilježi najveći pad od sedam mjesta i sad se nalazi na 89. poziciji, dok je Slovenija pala za tri mjesta i sada se nalazi na 36. poziciji. Najkonkurentnije turističke zemlje na svijetu treću godinu za redom su Švicarska i Njemačka, a slijede ih Austrija i Španjolska.

Rezultati jasno pokazuju da najkonkurentnije zemlje na svijetu ujedno imaju i podržavajući poslovni okvir i prirodne resurse te da ulažu napore u stvaranje okruženja koje potiče razvoj sektora turizma i puto-vanja. Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju pripalo je Haitiju.

Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a po-dijeljen je u tri kategorije koje obuhvaćaju zakono-davnu regulativu, povoljno okruženje za razvoj po-slovanja te kvalitetu ljudskih resursa uz bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara.

Jastrebarsko - maleni grad velikog potencijalaJastrebarsko je grad idealnog spoja ruralnog i urbanog, modernog i tradicionalnog, grad svih generacija. Nalazi se na pola puta između Zagreba i Karlovca, a u njemu živi nešto manje od 16.000 stanovnika u 60 gradskih naselja. Ovaj je kraj najznačajnije vinogradarsko područje središnje Hrvatske, a istovremeno i značajno gospodarsko, obrtničko i turističko središte.

O ovom prekrasnom malom gradiću nadomak Zagre-ba razgovarali smo s njegovim gradonačelnikom, koji je ujedno i predsjednik Turističke zajednice grada Ja-strebarskog, gospodinom Zvonimirom Novoselom. On nam je uspio u nekoliko crta istaknuti sve prednosti i ljepote toga grada.

Recite nam, što biste prvo istaknuli kao prednost i važ-nost Jastrebarskog kao grada?Zbog velikog investicijskog potencijala, ugledni časopis Financial Times uvrstio je Jastrebarsko na svoju listu europskih gradova i regija budućnosti, a časopis For-bes uvrstio ga je na listu dvadeset gradova koji pokreću Hrvatsku. Dodajmo još kako je Jastrebarsko nedav-no uspješno završilo najveći EU projekt pod nazivom „Probuđena kulturna baština“, a odobren je i još jedan projekt grada, čime se Jastrebarsko upisalo u kartu gra-dova Hrvatske koji su prepoznali prednosti povlačenja europskih sredstava.

Što se može naći od prirodnih ljepota u Jastrebar-skom?U ovom živopisnom gradiću može se pronaći baš sve što osigurava nezaboravan odmor, pitoreskni krajolici čija ljepota ostavlja bez daha, čista izvorska voda, svjež zrak, nezaboravan pogled s vrhova gorja te podsjetnici na prošlost: dvorci i mnoštvo kulturno-povijesnih spo-menika, kao i znamenita vina jaskanskih vinara i gur-manski specijaliteti.

Imate li povijesne vrednote i koje su?U samom središtu Jastrebarskog nalazi se spomenik vrtne arhitekture, park dvorca Erdödy, koji je prošle godine u akciji „Volim Hrvatsku“ proglašen najljep-šim parkom u Zagrebačkoj županiji. Osim velikog broja autohtonih vrsta, perivoj krasi najvredniji „eksponat“ - dvorac Erdödy te od nedavno, zajedno s parkom, ob-

novljena zgrada Žitnice, jezero Park te potok Reka sa svojim brzacima.

Za kraj, što biste još istaknuli kao posebnost zbog koje treba doći i svakako posjetiti taj dio Hrvatske? U Jastrebarskom se posebno njeguju i tradicionalni obr-ti pa je tako u centru Jastrebarskog moguće pogledati Bačvarsku zbirku jednog od preostalih dvanaest bačva-ra u Hrvatskoj. Bačvarevu unikatnu bačvicu moguće je osvojiti ukoliko se skupi 20 pečata u Vinskoj putovnici koju je ovih dana izdala Turistička zajednica grada Ja-strebarskog. S njom je moguće krenuti i na „vinski“ obilazak gospodarstava koja se nalaze u podregiji Ple-šivica.

Plešivička vinska cesta predstavlja istinski simbol tradi-cije vinogradarstva i vinarstva jaskanskog kraja, a oku-plja obiteljska gospodarstva tridesetak vinara kod kojih je moguće kušati ponajbolja vina u pravom domaćem ambijentu, a neki od njih nude i ugostiteljsku ponudu i smještaj. Na Plešivici se već tri godine zaredom, usu-sret Jaskanskim vinskim svečanostima, održava Diplo-matska berba u kojoj predsjednik RH dr. Ivo Josipović ugošćuje veleposlanike stranih zemalja u Hrvatskoj, čime tradicionalno započinje rujanska berba grožđa.Za odmor od gradske vreve, okolna jaskanska seoca nude odlične destinacije za izlete, kao što je npr. seo-sko gospodarstvo za proizvodnju zdrave hrane Repro Eko u Volavju. Tu se nalazi i obnovljeni stari mlin koji melje žitarice na ekološki način te stari mlin vodenica i autentična drvena kuća, Mlinarova iža u Sv. Jani koja predstavlja repliku života naših predaka.Bogatom jaskanskom prošlošću odišu brojni sakralni objekti i drugi spomenici kulturne baštine, a različite zbirke starina i predmeta od povijesne važnosti mogu se razgledati u Gradskom muzeju i galeriji, gdje se na-lazi i najznačajniji izložak, bula Bele IV.


Vladka Mačeka 110450 JastrebarskoTel./fax.: 01/ 6272-940E-mail: [email protected]: www.tzgj.hrwww.visitjaska.com



Hotel Picok - sve popularnije kontinentalno kongresno odredište HrvatskeStotinjak kilometara od Zagreba, 150-ak kilometara od Osijeka, u oazi mira i nedirnute prirode, nalazi se Hotel Picok. Svoje posjetitelje osvaja na prvi pogled, stoga mu se oni uvijek rado vraćaju.

Hotel Picok 4* smješten je u Đurđevcu, stotinjak ki-lometara od Zagreba, 150-ak kilometara od Osijeka, s kapacitetom 200 kreveta, odnosno 74 dvokrevetne sobe, 4 apartmana i dvije posebno uređene sobe za osobe s invaliditetom. Hotel raspolaže restoranom Đurđevečka iža, kapaciteta do 110 osoba te pansion-skim restoranom koji može ugostiti do 250 osoba. Tu je i Pub Koogla za 400 osoba, idealno mjesto za organiziranje raznovrsnih večernjih evenata.

Hotel nudi tri prostora za održavanje kongresa, semi-nara ili radnih sastanaka, sa svom potrebitom audio-vizualnom opremom za grupe do 250 osoba. Svi koji žele spojiti ugodno s korisnim rado će posjetiti well-ness centar - jedinstvenu oaza mira i relaksacije, s ba-zenom, jacuzzijem, finskom, turskom i infracrvenom saunom, kupkama, raznim Murad preparatima i pri-mamljivim tretmanima. Također, Hotel Picok idealan je za pripreme sportaša s profesionalno opremljenom teretanom, manjom dvoranom za borilačke sportove, a u neposrednoj blizini nalazi se nogometni teren, teniski tereni, kao i velika sportska dvorana. Za sva-kodnevne rekreativce i ljubitelje aktivnog odmora, uz hotel se nalazi trim staza i brojne biciklističke staze, a Bilodravska ruta među najpoznatijim je cikloputovima u Europi. Novost u ponudi je jahanje i atraktivno ispi-ranje zlata na rijeci Dravi.

Ljepote đurđevačkog kraja opće su poznate. Uz brojne kulturne sadržaje, posebice se ističe nedirnuta priroda poput rijeke Drave te prirodnog rezervata Đurđevački peski, koji je poznat i kao „Hrvatska Sahara“.

Hotel Picok dobitnik nagrade „Simply the best 2012.“Tradicionalne godišnje nagrade „Simply the best“ za inventivnost i kreativnost u turizmu te doprinos razvoju turističke ponude lokalne zajednice, koje već četvrtu godinu zaredom dodjeljuju UHPA i redakcija magazina Way to Croatia, dodijeljene su za 2012. go-dinu u Valamar Diamant hotelu u Poreču.

Hotel Picok osvojio je prvo mjesto u kategoriji smje-štajni kapacitet s cjelogodišnjim poslovanjem na kontinentu, za oblikovanje ukupne lokalne ponu-de, hotelskih sadržaja i kreativnog pristupa prodaji, čime je broj noćenja u 2012. godini povećan za više od 100%, što bitno utječe na unapređenje ukupnog lokalnog turističkog prometa i dalje oblikovanja turi-stičke ponude đurđevačkog područja.

Hotel nudi tri prostora za održavanje kongre-sa, seminara ili radnih

sastanaka, sa svom potrebitom audio-vizu-

alnom opremom.


Automobili

izvedbom Clija - Clio Grandtour, dolazi tijekom travnja. U istom mjesecu izlazi i obnovljena gama Scenica, čiji će dizajn imati obilježja novog identite-ta marke Renault, kao i nove tehnologije, a najvažnije je da dolazi i crossover inačica Scenica imena Scenic Xmod.

-U 5. mjesecu Renault lansira novi crossover u svojoj gami: Renault Captur, i pod kraj godine izlazi nova faza obitelji Megane. Marka Dacia će do ljeta obnoviti svoju gamu novim modelom Dacia Dokker i dostavnu izvedbu Dokker Van, te novi karavan Logan MCV, a krajem godine pojavit će se i nova faza Dacie Duste-ra – najavljuje Marina Jelinek, voditeljica marketinga i komunikacija u tvrtki Renault Nissan Hrvatska.

Početkom godine na hrvatskom tržištu predstavljen je Volvo V40 Cross Country. U Ženevi je početkom ožujka predstavljena redizajnirana gotovo cije-la gama Volvo vozila: V60, S60, XC60, V70, XC70 i S80. Automobili su redizajnirani izvana i iznutra, a u unutrašnjosti je uvedena suvremena tehnologija već predstavljena na Volvu V40, kao što je digitalna in-strumentna ploča, a dostupan je i zaslon osjetljiv na dodir za multimediju, navodi Anamarija Hucika, Mar-keting & communication, Volvo Car Austria GmbH.

Kako donosi HAK, premije obveznih osiguranja u prometu bi nakon ulaska u EU konačno trebale padati. Naravno, ne odmah 1. srpnja, no sigurno čim na hrvatsko tržište stupe strani osiguravatelji. Naime, 1. siječnja 2008. godine na snagu je stupio novi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je trebao osigurati potpunu liberalizaciju tržišta i pad cijena, što se nije dogodilo.

Dolazi li povoljnije autoosiguranje?

Prema podatcima Promocije Plus, tijekom ožujka u Hrvatskoj je prodano 2.436 novih osobnih automobi-la -36,3% više nego u veljači, ali u odnosu na ožujak 2012. manje za 35,5%. U prva tri mjeseca u Hrvatskoj je prodano 6.037 osobnih automobila -44,3% manje od prošlogodišnjeg tromjesečja. Najprodavanija marka automobila na hrvatskom tržištu u prva tri mjeseca je Volkswagen s 835 auto-mobila, Opel sa 622 automobila te Renault s prodanim 471 automobilom. Najprodavaniji model je Volkswa-gen Golf, a u prvih pet su i Opel Astra, Renault Clio, Opel Insignia te Volkswagen Polo.

Noviteti na autotržištu u 2013.Marka Renault do kraja godine namjerava na hr-vatsko tržište izbaciti nekoliko novih i obnovljenih već postojećih modela. Prvi među njima je čistokrvna sportska izvedba Clio RS, koja zajedno s karavanskom

U očekivanju povoljnijeg uvoza automobilaNakon ulaska u EU doći će do manjeg poskupljenja većih i skupljih vozila. Kod manjih vozila, uvoz je do sada bio neisplativ, dok bi nakon ulaska u EU uvoz manjih vozila s nižom prijeđenom kilometražom trebao biti nešto povoljniji. Ipak, kupci neće trebati u nabavku vozila preko granice.


Tijekom ožujka u Hr-vatskoj je prodano 2.436 novih osobnih automo-bila -36,3% više nego u

veljači.

Automobili

-Do kraja ove godine Peugeot će na hrvatsko tržište lansirati dva sjajna noviteta. Krajem svibnja na domaćem tržištu pojavit će se model 208 GTi, na-sljednik legendarnog 205 GTi, koji stiže 30 godina nakon pojavljivanja svog prethodnika. Pokretat će ga benzinski 1.6 THP motor od 200 ks. Krajem lipnja Peugeot će svoju ponudu na hrvatskom tržištu obo-gatiti i modelom 2008, novim crossoverom B segmen-ta. To je drugi Peugeot crossover, nakon modela 3008. Peugeot 2008 je prostran, praktičan i modularan auto-mobil, namijenjen mlađoj urbanoj klijenteli, ali pogo-dan i kao obiteljski automobil. Pokretat će ga moderni, ekološki motori niske potrošnje i emisije štetnih plino-va od početnih 98 g CO2/km – kaže Tomislav Miletić, generalni direktor Peugeot Hrvatske d.o.o.

Citroën u travnju na hrvatsko tržište lansira Citroën DS3 Cabrio, koji je istinski DS3 sa svim prednosti-ma koje su pridonijele njegovu uspjehu prodaje u više od 200.000 primjeraka, a to su dojmljiva stilska obilježja, uglađenost do najsitnijih detalja te istinski užitak u vožnji. Citroën DS3 Cabrio još više pojačava privlačnost koju ima DS3, ponudivši mogućnost otva-ranja krova za užitak u svakom trenutku, čak i pri br-zini do 120 km/h. -U svibnju stiže novi Citroën C3 sa sjajnim pure tech motorima, koji nude 15% nižu potrošnju od pre-thodne generacije motora, a koji je svoju premijeru imao na Salonu automobila u Ženevi početkom mje-seca ožujka. Na jesen nas očekuje novi Citroën C4 Pi-casso, koji će se nuditi u verzijama s pet i sedam sje-dala, a ponudit će potpuno novi vanjski dizajn, novu inovativnu unutrašnjost i nove standarde udobnosti – navodi Gordana Brlek, direktorica marke Citroën, te dodaje da se do kraja ove godine ne očekuju noviteti u segmentu lakih gospodarskih vozila. -Naša gama lakih gospodarskih vozila temeljito je obnovljena. Klijen-ti imaju na izbor čak četiri modela različitih dimen-zija i nosivosti, a njihove prednosti i kvalitete dovele su marku Citroën u 2012. godini do podija u poretku marki u segmentu lakih gospodarskih vozila u Hr-vatskoj s preko 15% tržišnog udjela – zaključuje Brlek.

-Što se tiče noviteta u ponudi BMW modela na hr-vatskom tržištu tijekom 2013., izdvajamo modele BMW Z4 LCI (facelift), zatim modele BMW serije 3 Gran Turismo, novi BMW serije 4 Coupe i novi BMW X5, čiji se dolazak očekuje pred sam kraj go-dine. Svakako rado izdvajamo i novog člana obitelji MINI-novi MINI Paceman koji je 16. ožujka, na dan svjetske primjere, predstavljen i hrvatskoj javnosti - kaže Valentina Pirić, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću, Tomić & Co.

Tržište rabljenih automobila - isplati li se uvoziti nakon 1. srpnjaBez obzira na razne polemike i očekivanja, značajnijih

U Ženevi se od 7. do 17. ožujka održao 83. sajam automobila. Ženevski auto show je, uz one u Parizu i Frankfurtu, jedan je od najvećih sajmova. Kao i svake godine, proizvođači su predstavili nove modele serijskih i konceptnih automobila. Pored pre-zentacije novog McLaren P1, Lamorghinija Veneno, Ferrarija 150, premijere su imali i novi Citroen C3 Air Hibrid, Volkswagen Golf GTI, Golf GTD, XL1, Škoda Octavia Com-bi, Mercedes CLA, Kia pro cee’d GT, Kia Carens, Peugeot 2008, BMW 3 GT, obnovlje-ni Kangoo, Scénic, Grand Scénic, Scénic RX4 XMOD, Clio karavan, Clio RS, Clio GT, itd. Zasigurno najveća zvijezda sajma bio je Lamorghini Veneno - sportski automobil koji postiže maksimalnu brzinu od 354 km/h.

Ženevski sajam automobila

MODEL I. II. III.III.

2013 %

Ukupno

2013.

kom. 2013. %

1 Volkswagen Golf 88 74 166 6,81% 328 5,43%

2 Opel Astra 57 83 130 5,34% 270 4,47%

3 Renault Clio 72 60 66 2,71% 198 3,28%

4 Opel Insignia 39 24 129 5,30% 192 3,18%

5 Volkswagen Polo 42 55 93 3,82% 190 3,15%

6 Peugeot 208 45 46 79 3,24% 170 2,82%

7 Kia Sportage 56 45 61 2,50% 162 2,68%

8 Hyundai IX35 45 33 72 2,96% 150 2,48%

9 Hyundai I30 41 51 51 2,09% 143 2,37%

10 Renault Megane 69 33 38 1,56% 140 2,32%

11 Kia Rio 43 44 47 1,93% 134 2,22%

12 Citroen C4 43 49 41 1,68% 133 2,20%

13 Kia Ceed 52 30 41 1,68% 123 2,04%

14 Volkswagen Passat 35 42 43 1,77% 120 1,99%

15 Peugeot 308 32 24 57 2,34% 113 1,87%

16 Dacia Sandero 27 37 47 1,93% 111 1,84%

17 Opel Corsa 30 40 36 1,48% 106 1,76%

18 Ford Fiesta 24 20 54 2,22% 98 1,62%

19 Škoda Octavia 39 31 21 0,86% 91 1,51%

20 Škoda Fabia 22 32 28 1,15% 82 1,36%

21 Ostali 913 934 1136 46,63% 2983 49,41%

UKUPNO 1814 1787 2436 100% 6037 100%

Broj prodanih modela automobila u prva tri mjeseca 2013. godine, Izvor: Promocija Plus

Lamborghini Veneno


potražnja i dalje biti za malim automobilima, koji se u današnje vrijeme pokazuju kao ekonomični i ispla-tivi – mišljenja je Stipe Miličević, predsjednik Uprave TRCZ Grupe.

Finalisti izbora za Europski automobil godineDan prije početka salona automobila u Ženevi iskorišten je za objavljivanje rezultata osvajanja prestižne titule Car of the Year 2013. Nakon što je treća generacija bila najbolja tijekom 1992., sada je sedma generacija VW Golfa odnijela pobjedu. Svaka generacija Golfa bila je u top tri automobila u izboru za Car of the Year u posljednjih 38 godina. Ovogodišnji jubilarni 50. izbor za titulu europskog au-tomobila godine okupio je 58 specijaliziranih novinara iz 22 europske zemlje. U konkurenciji od osam fina-lista pobjedu je odnio njemački kompakt s 414 boda, a slijedili su Toyota GT86, Subaru BR-Z i Volvo V40.Četvrta je bio Fordov model B-Max, peta Mercedesova A-klasa, šesti Renault Clio, sedmi Peugeot 208 te osmi Hyundai i30.

Sigurnost u cestovnom prometuGeneralna skupština Ujedinjenih naroda izglasala je 2. ožujka 2010. Desetljeće akcije, u razdoblju od 2011. do 2020. godine. Predviđa se 50-postotno smanjenje broja smrtno stradalih u prometu u svijetu, čime bi se spasilo pet milijuna života. Cilj „Desetljeća sigurno-sti u cestovnom prometu“ je prepoloviti broj smrtno stradalih i ozlijeđenih u svijetu u sljedećih deset go-dina. To bi značilo da će 2020. godine u Hrvatskoj u cestovnom prometu stradavati manje od pet osoba na svakih 100.000 stanovnika.

Visoka tehnologija u službi sigurnosti Najnoviji trendovi vezani uz visoku tehnologiju kori-ste se, između ostaloga, kako bi se povećala sigurnost u vožnji.

Osim već dobro poznatih sustava koji osiguravaju sigurnu vožnju, a to su: ABS (sustav protiv blokade kotača) sa sustavom za pomoć pri naglom kočenju (AFU) i sustavom s kontrolom proklizavanja (ASR), ESP (sustav dinamičke kontrole putanje vozila) po-vezanog sa sustavom CSV (sustav za kontrolu pod-upravljanja), Renault još nudi sustav upozorenja o ne-namjernom prelasku preko linije nazvan Visio Sustav, unutar kojeg je i sustav automatskog paljenja i gašenja dugih i kratkih svjetala. Tu je i najnovije tehnološko dostignuće na Scenicu Xmodu, tzv. Extended Grip, tj. sustav koji osigurava pojačano prianjanje vozila na skliskim i mekim podlogama. Također, na Lagunama već par godina postoji sustav 4Control koji omogućuje zakretanje prednjih i stražnjih kotača ovisno o brzini vozila.

U Ženevi je Volvo predstavio još jedan novitet u svije-

Nove R-Design inačice Volvo modela S60, V60 i XC60 donose izvrstan spoj sportskog nastupa, dinamičnih voznih mogućnosti i moćnih motora izlazne snage do 329 KS s Polestar performance opcijom. Sva tri R-Design modela, uključujući i XC60, sada imaju jedinstveno izražajan i dinamičan prednji dio. Crnom mat maskom hladnjaka bez okvira dominiraju visokosjajne letvice, metalizirani logo te elegantni R-Design amblem, dok DRL svjetla u vanjskim kutovima pojačavaju dinamičan dojam.

R-Design modeli mogu se opremiti svim motoroma koji pokreću i standardne verzije. Tako se ponuda motora kreće od D2 dizelaša sa 115 KS (nije dostupan u XC60), do T6 turbobenzinca sa 304 KS. Ovaj 3.0 litarski šestcilindarski agregat može se, uz pomoć Polestar softvera, ojačati za dodatnih 25 KS na ukupno 329 KS.

Ubrzanje od 0 do 100 km/h s novim T6 motorom i automatskim mjenjačem u Sport modu osjetno je skraćeno u sva tri automobila i traje 5,9 sekundi u modelu S60 T6 (prije 6,1 sekundu), 6.0 sekundi u modelu V60 T6 (prije 6,2 sekunde), odnosno 6,9 sekundi u modelu XC60 T6 (prije 7,3 sekunde).

Novi Volvo S60, V60 i XC60 R-Design modeli će biti dostupni na svim tržištima, gdje su dostupne i njihove standardne izvedbe. Volvo očekuje da oko 10 posto kupaca iza-bere upravo R-Design verziju, ali bi taj postotak na određenim tržištima poput Velike Britanije i Australije trebao biti i veći.

Volvo S60, V60 i XC60 R-Design

Volvo XC60 R-Design

promjena ne bi trebalo biti. Nakon ulaska u EU doći će do manjeg poskupljenja većih i skupljih vozi-la. Kod manjih vozila, uvoz je do sada bio neisplativ, dok bi nakon ulaska u EU uvoz manjih vozila s nižom prijeđenom kilometražom trebao biti nešto povoljni-ji. Ipak, kupci neće trebati u nabavku vozila preko granice. -Naime, veliki trgovci poput TRCZ automo-bila nabavljaju vozila na veliko, čime su cijene već u startu niže. Time smo u mogućnosti ponuditi konku-rentne cijene, što kod kupaca eliminira potrebu odla-ska u kupovinu preko granice. Uz to, svojim kupcima dajemo i garanciju na vozila čime kupovina dobiva dodatnu vrijednost, a kupci su sigurni u kvalitetu ku-povine. Smatram da će i nakon ulaska u EU najveća

Automobili

tu automobilske sigurnosti. U pitanju je sigurnosni sustav koji detektira bicikliste koji se pojave ispred vo-zila te po potrebi koči. Taj sustav je nadogradnja na već postojeće sustave koji koče kad detektiraju vozilo ili pješaka. Općenito je trend na preventivnoj sigurnosti, tako da do sudara nikada i ne dođe. U slučaju da ipak dođe do sudara s pješakom, Volvo ima prvi na svijetu zračni jastuk za pješaka kako bi se ublažio udarac. Autoindustrija svakodnevno izbacuje novitete koji osi-guravaju sigurnost vozača. Tržišna utrka omogućava stalni napredak tehnologija koje čine vozača i suputni-ke sigurnima tijekom vožnje.

-Istaknuo bih neke od revolucionarnih tehnologija koje omogućavaju zaštitu pri vožnji, poput sustava upozorenja prilikom prelaska vozila preko trake za razdvajanje, zatim sustav uzbunjivanja u slučaju po-tencijalnog sudara s drugim vozilom koji automatski aktivira kočenje i tako pomaže izbjegavanje nesreće. Blokada mjenjača ukoliko sustav prepozna alkoholizi-ranost vozača je vrlo korisna i sprječava potencijalnu nesreću onemogućavanjem upravljanja vozilom. Velik je broj inovativnih tehnologija koji štite vozača i put-nike, no najbitniji je ljudski faktor i ispravnost vozila. Ukoliko je vozilo ispravno i redovno servisirano tada je, uz odgovornost vozača, velika vjerojatnost da nije-dan od navedenih ustava neće biti potreban - smatra Miličević.

BMW stavlja značajan naglasak na trajno povećanje sigurnosti u vožnji. Osim sustava aktivne i pasivne sigurnosti koji su dio serijske opreme kao što su ABS, DSC, zračni jastuci i zavjese, BMW nudi niz drugih sustava pomoći vozaču. Tako je, primjeri-ce, moguće izdvojiti „pametna svjetla“, svjetla koja se prilagođavaju uvjetima na cesti, LED svjetla bez opasnosti od zasljepljivanja, aktivne sustave zaštite koji pripremaju vozača i vozilo za potencijalno opa-sne situacije (zatezanje pojaseva, zatvaranje prozora, zatvaranje krovnog otvora, samostalno kočenje nakon nesreće, automatski SOS poziv i dr.). Osim navede-nog, tu su i aktivni tempomati koji ubrzavaju i koče do stajanja, najnovija generacija sustava BMW Night Vision, aktivni poklopci motora za zaštitu pješaka pri-likom sudara, sustav za motrenje mrtvog kuta, sustav za upozorenje o nenamjernom napuštanju vozne tra-ke, sustav za prepoznavanje i prikaz prometnih znako-va na zaslonu u vozilu, sustav za održavanje budnosti vozača i dr.

Multimedijalni sustavi u automobilimaS obzirom na to da su multimedijalni sustavi postali gotovo obvezni dio opreme, postavlja se pitanje kakva je potražnja kupaca za ovim atraktivnim dodatcima unutar vozila.

-U Volvu kupci uglavnom odabiru sve sigurnosne su-

stave koji su vezani uz kameru i radar, a sve više se traže i sustavi multimedije koji omogućuju spajanje na Internet, online map itd. Od sredine godine u Volvu će biti u ponudi i zaslon osjetljiv na dodir za multime-diju – kaže Anamarija Hucika.

-U model 208 uveli smo ekran osjetljiv na dodir, a imat će ga i crossover 2008. Na modelu 208 nudi se od dru-gog nivoa opreme i dio naših kupaca traži takvu vrstu opreme jer poboljšava vizualni dojam u unutrašnjosti vozila, a nudi i brojne korisne funkcije i opcije poput bluetooth handsfree telefoniranja i audio streaming, navigacije, podešavanja parametara u vozilu, putnog računala, pregledavanja fotografija… U modelu 5008 zanimljiva je opcija paket video, koja se sastoji od dva 7’’ ekrana, integrirana u naslone za glavu prednjih sjedala s dva para bežičnih bluetooth slušalica, koje omogućuju gledanje filmova ili igranje igrica djeci na stražnjoj klupi. Našim kupcima zanimljiva je i stan-dardna navigacija s 2D ili 3D prikazom kartografije, koju nudimo na većini naših putničkih modela – navo-di Tomislav Miletić, te dodaje kako gotovo neizostavan dio tražene opreme čine Bluetooth te Handsfree, a sve je više tražena integracija pametnih telefona s vozilom uz mogućnost pregleda SMS i e-mail poruka na za-slonu vozila kao i navigacijski sustavi s 3D sučeljem te prikazom gustoće prometa u realnom vremenu.

Automobili

Ovogodišnji jubilarni 50. izbor za titulu europ-

skog automobilagodine okupio je 58

specijaliziranih novinara iz 22 europske zemlje.

Najnoviji trendovi vezani uz visoku tehnologiju koriste se, između ostaloga, kako bi se povećala sigurnost u vožnji.


Intervju

Pankaj Ghemawat - jedan od najvećih mislilaca o poduzetništvuČini se kako je veća globalizacija iznutra ključ za ostvarivanje veće globaliza-cije prema van, radilo se o postizanju nekog globalnog trgovačkog sporazuma, spašavanju eurozone, omogućavanju useljavanja većeg broja ljudi u bogate, sve starije države koje očajnički trebaju useljenike, ali ih se boje, ili iskorištavanju bogata potencijala za povezivanje u okviru nove tehnologije.

Časopis ‘The Economist’ uvrstio Vas je na popis najvećih mislilaca o poduzetništvu svih vremena. Je li lako ili teško ispuniti sva očekivanja?Pa, sâm se ne bih uvrstio na popis najvećih mislilaca o poduzetništvu svih vremena, no lijepo je vidjeti kako moj rad dobiva određeno priznanje. S obzirom na to, usredotočavam se na vlastita očekivanja - u pogledu originalnosti, strogosti i važnosti posla koji radim, ali i svojeg očekivanja da ću se zabavljati obavljajući ga - više nego na nešto izvana.

Danas ste profesor globalne strategije na IESE-ovu Poslovnom veleučilištu pri centru ‘Anselmo Rubiralta’. Uz to, bili ste i najmlađi redovni profesor na Harvardo-vu Poslovnom veleučilištu. Što za Vas znači predavački poziv?Posao predavača (i popratno istraživanje) za mene predstavlja karijeru koja pruža praktički jedinstvenu priliku da čovjek svoj program rada stavi u određen okvir i suštinski ga slijedi, a da se ne mora suočiti s ubojitošću konzultantskog posla ili s pritiscima u vezi tromjesečnih rezultata, koji frustriraju mnoge po-duzetnike. Loša strana tog poziva, naravno, jest to što je on kao stvoren za ljenčarenje. Njegova dobra strana je to što može predstavljati priliku za razvoj osnovnih znanja koju je inače, u svijetu trgovine, teško naći.

Najviše nadahnuća zapravo crpim iz vlasti-

te znatiželje o svijetu, koja me prati još od

djetinjstva.

Vaša najnovija knjiga ‘Svijet 3.0’ dobila je izvrsne kri-tike te osvojila nagradu Thinkers50 za najbolju knjigu o poslovanju s velikim kapitalom u 2010. i 2011. go-dini. Što Vas, pri pisanju o gospodarstvu i businessu, najviše nadahnjuje?Najviše nadahnuća zapravo crpim iz vlastite znatiželje o svijetu, koja me prati još od djetinjstva. Dio toga po-taknut je selidbom iz Indije u Indianu i natrag - uvijek smo se šalili kako im naši roditelji sigurno brkaju ime - do desete godine života. Dok sam pohađao školu u Indiji, bio sam jedno od one djece koja su čitala knjige o tzv. općem znanju - zapravo almanahe - od korica do korica. Upisavši Harvard u dobi od 16 godina, tom sam teorijskom znanju dodao i ono praktično: zamislite kako se tinejdžer iz jednog indijskog gradića u kojem postoje ukupno tri restorana i u kojem nema strana-ca morao osjećati u Cambridgeu u Massachusettsu, u društvu više od tisuću nadarenih školskih kolega. Na Harvardu sam završio poslijediplomski studij, a usme-ne ispite polagao sam iz područja industrijske organi-zacije i razvoja. No tada su mi Richard Caves i Michael Porter, dva profesora industrijske organizacije koja su mi bila u komisiji, rekli kako ću se sa svjetskim proble-mima bolje uhvatiti u koštac ako prvo naučim nešto o nekom pojedinačnom problemu. Prihvatio sam njihov savjet i u sljedećih se petnaest godina usredotočio na glavne poslovne strategije (tj. one pojedinih zemalja), nakon čega sam odlučio kako je vrijeme da provjerim jesam li naučio nešto korisno te dovoljno proširio vi-dike za ponovno razmišljanje preko granica pojedinih zemalja.

Bit ćete uvaženi govornik na 26. godišnjem predsjedničkom forumu IEDC-Poslovne škole Bled, koji se održava 15. studenoga. Što možemo očekivati? Dajte nam kratak pregled.Moj će se govor zvati ‘Globalizacija iznutra prema van’. Da objasnim, prema DHL-ovu indeksu globalne povezanosti, koji ja pripremam, globalna povezanost smanjila se otkad je počela kriza. Što je još gore, pojavljuju se mnoge prijetnje: regionalne kri-ze (npr. krize u eurozoni), opća gospodarska slabost, pogotovo u razvijenim zemlja-ma, ponovno izbijanje protekcionizma i ksenofobije, nesigurnost u pogledu deviznih tečajeva, a čak i u pogledu buduće valute svjetskih rezervi, zastarjelost mnogih mul-tilateralnih institucija i poteškoće s kojima se one suočavaju (npr. neuspjeh Runde pregovora o razvoju iz Dohe) te multipolarnost u međunarodnim odnosima.

Broj razlika između pojedinih zemalja možda i raste, no one najvažnije - koje ograničavaju ostalo djelovanje - povezane su sa stupnjem naše zatvorenosti pre-ma stranim utjecajima. Usprkos mnogo ‘globaloneyja’ o tome kako pojedince pre-plavljuje globalni kulturni tsunami, čini se kako je većina prekograničnih kulturnih utjecaja razmjerno smanjena - a mnogi od nas sve su sumnjičaviji spram stranaca (i spremniji prevariti ih).

Poslovni kalendar

Sajmovi

24. - 27.04.2013.Eko etno tourMjesto: Zagreb, Boćarski dom, Prisavlje 2Informacije: www.ekoetnosajam.hr

22. - 25.05.2013.22. Međunarodni sajam grafičke industrije i papira - INTERGRAFIKA27. Međunarodni sajam ambalaže i pakiranja - MO-DERNPAK Mjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

Konferencije

25.04.2013. 2nd Annual ZSEM Investment Conference: Redesi-gning Global and Regional FinanceMjesto: Zagreb, Zagrebačka škola ekonomije i managementaOrganizator: ZŠEM Informacije: www.financije.net

08. - 12.05.2013. Tvitomanija – najveća regionalna konferencija o društvenim mrežamaMjesto: Novi Spa Hotels & Resort, Novi Vinodolski Informacije: www.tvitomanija.me

10. - 11.05.2013. 6.HR Summit: Organizacijska (ne)pravednost: Uloga HR-aMjesto: Split, Le Méridien LavOrganizator: posao.hrInformacije: www.posao.hr

12. - 14.05.2013. Quality in Enterprise DevelopmentMjesto: Zadar, Falkensteiner Hotel & Spa IaderaInformacije: www.croz.net

17.05.2013. 8. Skup poslovnih tajnica i administrativnih djelat-nikaMjesto: Zagreb, Hotel Four Points by Sheraton PANORA-MA ZagrebOrganizator: Filaks d.o.o.Informacije: www.filaks.hr

Seminari

25.04.2013. Selekcijski intervjuMjesto: Creativa, Maksimirska 79a, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.

Predavač: mr.sc. Jadranka Delač HrupeljInformacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

26. i 27.04.2013.Program SELECTIO HR Akademija - Human Resources Audit and HRIS (Human Resources Information System)Mjesto: SELECTIO d.o.o., Hondlova 2/11, ZagrebOrganizator: SELECTIO d.o.o.Predavač: grupa predavačaInformacije: + 385 1 6065 419, e-mail: [email protected]

30.04.2013. Implementacija e-learninga u velikim sustavimaMjesto: Zvonigradska 27, ZagrebOrganizator: Cognita d.o.o.Predavači: Saša Dumić i Tomislav BišćanInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail: [email protected]

30.04.2013. Financijsko restrukturiranje pomoću kontrolinga Mjesto: Altius savjetovanje, Ožegovićeva 8, ZagrebOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.Predavač: mr.sc. Andreja Švigir, ovl. rev. Informacije: + 385 1 485 2762, e-mail: [email protected]

10. i 11.05.2013. Pregovaranje 9 do 5 & 5 do 9 Mjesto: ZagrebOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predavač: Dragan Knežević Informacije: + 385 99 36 99 999, e-mail: [email protected]

13.05.2013. Power, Influence and Negotiation: The science of using persuasion to be more effective at work and home?Mjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM – Poslovna Akademija d.o.o.Predavač: dr. Daniela Butlera, predstojnika Katedre Thomas Walter tehnologije upravljanja, Auburn University, AlabamaInformacije: + 385 1 4500 309, e-mail: [email protected]

25. i 26.04.2013. Osmišljavanje EU projekata, izrada logičke matrice i sažetka projekta te proračuna projektaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

26.04.2013. Google AdWords-napredni modulMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centar


Poslovni kalendar

Predavač: Damir PodhorskiInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

08. i 09.05.2013. Analiza financijskih izvještajaMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian Korunić, Slaven Bošnjak, CFAInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

10.05.2013. Mobilni marketingMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Ana Penović, Milica Cetinić, Ružica VrdoljakInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

10.05.2013. Prvih 100 dana manageraMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Sabina ŠkrtićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

15.05.2013. Managerski izvještaji iz kontrolingaMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc Jasmina OčkoInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

16. i 17.05.2013. Procjena vrijednosti poduzećaMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Slaven Bošnjak, CFAInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

16. i 17.05.2013. Evaluacija i provedba EU projekataMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

17.05.2013. Google Analytics – analiza uspješnosti web sjedištaMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Damir PodhorskiInformacije: + 385 31 629 616e-mail: [email protected]

23. i 24.05.2013. Napredno korištenje društvenih mrežaMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Ana Penović, Milica Cetinić, Željko Riha, Sandra Bencun, Davor RunjeInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

29.05.2013. Online odnosi s javnošću i krizno komuniciranjeMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Milica Cetinić, Željko RihaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

08.06.2013.Hrvatska poslovna korespondencijaMjesto: Smart škola stranih jezika, Palinovečka 19, ZagrebOrganizator: Smart škola stranih jezikaPredavač: Maja Salapić, prof.Informacije: +385 1 3874 355, e-mail [email protected]

84 BIZdirekt � travanj 2013.

Documents

issn: 1848-2929...Splita održati manifestacija Dani hrvatske male brodo-gradnje u razdoblju od 25. do 28. travnja. Ove će se godine ponovno predstaviti najbolji proizvo-di domaćih