Upload
leminh
View
242
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Osječka pridravska nizina• nizinski prostor - tri reljefne
cjeline:– 1. terasa Drave – 2. aluvijalne ravni Karašice, Vučice i Vuke – 3. Erdutski brijeg
• dobar prometno-geografski položaj - željeznička križišta u Osijeku i Dalju; križanje podravske magistrale s transverzalnim cestovnim pravcem prema BiH i moru; mostovi preko Drave i Dunava
• rana naseljenost• stalne kolonizacije stalan porast broja stanovnika:
– 1880. – 59.000 st.– 1910. – 87.000 st. - porast 1880.-1910. - 47% (1,6% godišnje)
– 1948. – 103.000 st. - porast 1910.-1948. - 19% (0,5% godišnje)– 1991. – 198.000 st. - porast 1948.-1991. - 93% (2,1% godišnje)– 2001. – 179.000 st. – pad 1991.-2001. oko 10%– 2011. – 167.000 st. – pad 2001.-2011. oko 7%
• naselja• Osijek (84.100), Valpovo (7400), Belišće (6500) • velika grupirana naselja: Čepin (9500), Tenja (7400), Višnjevac
(6700 - predgrađe Osijeka, tramvajska linija), Dalj (3900), Josipovac (4100)...
• Valpovo - duga tradicija (rimska Iovallia i srednjovjekovni Walpo); razvoj centralnih funkcija i gospodarskih djelatnosti (prerada agrarnih proizvoda)
• urbano povezivanje sa susjednim Belišćem - mini konurbacija• Belišće - relativno mlado naselje; drvna industrija u drugoj polovici
19. stoljeća• Dalj – prometno križište; središte najbogatijeg poljoprivrednog dijela,
na južnom podnožju Erdutskog brijega• tradicija naselja (rimski Teutoburgium)
Đakovački kraj48.000 st., 57 st/km2
reljefne zone:•istočni obronci Dilja i Krndije•đakovački lesni ravnjak•uski pojasi nizina (na S do Vuke, na J do Biđa)
• reljef + lesni sastav otvoren i intenzivno obrađen poljoprivredni pejzaž (žitarice, mjestimično vinogradi), šumski pokrov gotovo nestao
• reguliranje Vuke kr. 19. st. – sječa šuma i mlađa kolonizacija, porasla gospodarska vrijednost; južni nizinski dio je niži i vlažniji, slabije valoriziran (šumsko-močvarni krajolik)
• diljsko i krndijsko prigorjediljsko – većinom pod šumom, obradive površine malenekrndijsko - starija naseljenost i duže agrarno iskorištavanje - vinogradarstvo
• povoljni uvjeti za naseljavanje + spojni i središnji položaj između Drave i Save rano valoriziranje, od sr. vijeka (veze iz srednjeg Podunavlja prema Bosni);
• u 2. pol. 18. st. – veza s Osijekom i s posavskom krajiškom cestom – Đakovo postaje važno križište
• lokalna željeznica (poč. 20. st.) nema veće značenje• položaj na osovini razvoja između Osijeka i Slavonskog
Broda• prirodna veza prema Požeškoj kotlini dolinom Breznice
(između Krndije i Dilja)
• nekoliko burgova i crkvenih župa u sr. vijeku (Đakovo, Gorjani...)• u osm. doba smanjenje broja stanovnika (djelomična islamizacija,
doseljavanje muslimana iz Bosne i Srba)• u 18. i 19. st. imigracija iz zapadnijih krajeva Hrvatske, iz Bačke i iz
Bosne obnovljena đakovačka biskupija • okupljena i cestovna sela, razvoj obrta i obnova tradicionalnih
sajmova• u 2. pol. 19. st. - iskorištavanje šuma, proširivanje novih
poljoprivrednih kultura i jačanje komercijalne proizvodnje• prerada žitarica i konoplje te proizvodnja alkohola i špirita• jače doseljavanje Nijemaca, Mađara i Čeha• poslije 2. svj. rata - egzodus Nijemaca i doseljavanja iz pasivnih hrv.
i b-h krajeva, ali i sve jača emigracija
• porast stanovništva od 1857. (25.000) do 1931. (49.000), stagnacija do 1953. pa opet porast do 1971. (54.000)
• 1991. – 53.000 st., 2011: 48.000 st. • naselja u prosjeku manja nego u
susjednim dijelovima Istočnohrvatske ravnice - prevladavaju okupljena naselja niznog pravilnog oblika
• Đakovo (19.500 st.) - srednjovjekovno središte - ishodište veza za Bosnu; bogata poljoprivredna okolica i dobre veze sa susjednim krajevima - trgovačko-obrtnički razvoj
• crkveno središte - biskupija • Gorjani (1000 st.) - na sjevernom rubu lesnog
ravnjaka - također, trgovačko-obrtničko naselje• Strizivojna (2500 st.) – željezničko križište
Baranja1147 km2, 39.000 st., 34 st/km2
• relativna prometna izoliranost
• pretežno nizinski kraj(do 250 m) mladog reljefa(holocenski i mlađipleistocenski sedimenti)
nekoliko cjelina:1. mlađe naplavne ravni2. terase Drave 3. terasa Dunava 4. lesne zaravni5. Bansko brdo
• naplavne ravni (pjesak, pretaloženi les, gline) - 2/3 površine; velika vlažnost, naročito na JI (Kopački rit)
• melioracija u 19. st. - smanjena podvodnost
• terase - naslage lesa različite debljine (na starijim virmskim terasama do 20 m)
• lesne zaravni: na krajnjem SI (prirodni nastavak veće iz Mađarske; okružena 10-20 m nižim terasama Drave i Dunava) i južno od Banskog brda - debele naslage prapora (preko 30 m) intenzivno agrarno iskorištavanje
• prirodni vegetacijski pokrov sasvim nestao, osim u naplavnim ravnima
• viši, ocjeditiji dijelovi pretvoreni u otvorene agrarne pejzaže (žitarice i šećerna repa)
• naselja na rubovima riječnih terasa i lesnih zaravni - mogućnost iskorištavanja dvaju različitih prirodnih prostora
• gusta naseljenost u srednjem vijeku (Mađari)• osm. razdoblje u 16. st. - središnji dijelovi opustjeli
(stanovništvo bježi prema S ili u močvarni prostor naplavnih ravni) - od 2. polovice 16. st. naseljavanje Srba i nešto muslimana; Mađari ostali na istoku uz Dunav
• austrijska kolonizacija Hrvata (Šokci) iz okolice Srebrenice (1689.-1713.), kolonizacija Srba (Crnojevići), 1730-ih godina počinje kolonizacija Nijemaca
• krupni feudalni posjedi ("Belje“, posjed Eugena Savojskog, 1697.)
• u 18. st. glavna gospodarska grana stočarstvo (svinjogojstvo ) + lov i ribolov
• u 19. st. ratarstvo i vinogradarstvo - izvoz sirovina i prehrambenih proizvoda za Austriju (vino, vuna; pšenica - monokultura za zapadnoeuropsko, austrijsko i češko tržište)
• agrarna kriza 1890-ih (jeftinija kanadska i ruska pšenica) raznovrsnija ratarska proizvodnja
• u 18. i 19. st. porast broja stanovnika(1720.: 6900; 1787.: 26.000, 1857.: 40.000, 1880.: 45.000 st.);
• krajem 19. st. usporavanje (agrarna kriza, filoksera + kolera) – mali prirodni prirast ("sistem jedinca“) + ekonomska emigracija u prekomorske zemlje
• u 1. pol. 20. st. imigracija Srba iz mađarskog dijela Baranje; Hrvati dolaze nakon 2. svj. rata iz ekonomski pasivnih dijelova (umjesto izbjeglih Nijemaca)
• u 1. pol. 20. st. oko 50.000 st.• nakon 2. svj. rata migracije selo-grad• usporen porast stanovnika, a od 1971. (max. 56.000)
smanjenje (od 1991.-2011. s 54.000 na 39.000 st.)
• težište naseljenosti u središnjem dijelu, uz željezničku prugu i cestu (Beli Manastir, Darda, Bilje)
• najveća depopulacija na SI i I gdje je "sistem jedinca" već ranije uvjetovao prirodni pad rijetka naseljenost
• velika ispremiješanost naroda: Hrvati na SZ, Mađari na I, a Srbi na JZ; središnja Baranja nacionalno najheterogenija
• 52 naselja• Beli Manastir (8000 st.) - na dravskoj terasi uz spoj s
Banskim brdom i naplavnom ravni Karašice• križište najvažnijih cestovnih prometnica i pogranična
željeznička postaja• razvija se zahvaljujući novim političkim uvjetima od 1920-
ih godina• do sredine 20. st. tipične agrarne značajke; danas
industrija i centralnomjesne funkcije• Darda (5300 st.) - prigradsko naselje Osijeka, kao i Bilje
(3600 st.)• Batina (880 st.) - pristanište na Dunavu - prometna
funkcija• Kneževi Vinogradi (1700 st.) - središte baranjskog
vinogorja
Slavonska Podravina
86.000 st., 36 st/km2
složenija reljefna struktura:1. naplavna ravan Drave i
njezinih pritoka2. supsidencijska udolina
Vučice i Karašice 3. virmske terase Drave4. slatinsko-voćinsko pobrđe5. podgorje Papuka i Krndije6. gorski masiv Papuka i
Krndije
• stepeničast reljef, izduženost u smjeru SZ-JI zonalni raspored naselja
• osovina razvoja - longitudinalne prometnice na dodiru pobrđa i ravnice (željeznička pruga i podravska cestovna magistrala)
• sekundarni prometni pravac od Donjeg Miholjca za Slatinu + transverzalna veza preko Požeške kotline s posavskim prometnim pravcem
• središnja šumsko-močvarna nizina uz Karašicu i Vučicu do 19. st. je imala izolacijsko značenje i graničnu ulogu; u 19. st. iskorištavanje šumskog bogatstva demogr. i ekon. oživljavanje
• u rimsko doba naselja uz Dravu - Donji Miholjac (Mariniae), Sv. Đurađ (Serene) i Podgajci Podravski (Verreia)/
• relativno gusta naseljenost u sr. vijeku • za Osmanlija sr. 16. st. - naseljavanje srpskog (brda) i
muslimanskog (gradovi) stanovništva• od kraja 17. st. - imigracija Hrvata (iz g. Podravine, Like i
Gorskog kotara), kasnije Srba, Nijemaca, Slovaka i Mađara
• nakon 1. svj. rata Hrvati iz Gorskog kotara i Like te Srbi doseljavaju na mjesto iseljenih Mađara ili osnivaju nova naselja
• demografsko i gospodarsko oživljavanje u 18. i 19. st. - trgovina svinjama, širenje kulture kukuruza, prve manufakture (staklo)
• eksploatacija šuma u 19. st. industrijska prerada drveta u Belišću i Đurđenovcu u 2. pol. 19. st.
• prehrambena industrija (duhan, šećerna repa, suncokret)• 1969. pronađena nafta kod Beničanaca (eksploatacija od
1972. g.) - naftovod od Beničanaca do Slavonskog Broda (76 km); velike zalihe prirodnog plina (Bokšić Lug)
•
• Stanovništvo• 1857. – 59.000 st., 1953.: 134.000 st.• 1991. – 108.000 st., 2011.: 86.000 st.
smanjenje 1953.-2011. 36%• nedostatak većih središta (najveća Slatina,
10.000 st.), udaljenost od velikih središta, rubni prometni položaj perifernost
• oko 200 naselja, najviše na dravskim terasama (oko 60%)
• Slatina (10.200), Našice (7900), Donji Miholjac (6200), Orahovica (4000), Đurđenovac (2900)
Vukovarski kraj• 54.000 st., 89 st/km2
• prosječno najmanje padalina (oko 630 mm) u SZ dijelu stepska vegetacija; hrast sladun i cer
• ratarsko-vinogradarski kraj, s jačom industrijom u Vukovaru (+ Borovo)
• tri različite reljefne cjeline:
1. lesni ravnjak (30-40 m strmi odsjek prema Dunavu)
2. pristranci Fruške gore (do 294 m)
3. nizina Vuke - (80-90 m)
• povoljna prirodna obilježja + važan prometni položaj na ocjeditom ravnjaku naseljenost od najstarijih vremena (neolitsko nalazište u Vučedolu)
• velike etničke promjene u prošlosti (sr. 10. st. Hrvate potiskuju Mađari, a od 1526. dolaze Turci - naseljavanje muslimana i Srba, stočara iz Pomoravlja, Crne Gore i Hercegovine)
• nakon Karlovačkog mira 1699. Austrija naseljava Nijemce, Slovake, Čehe, Ukrajince te Srbe iz Baranje, Bosne i Mačve te Hrvate iz okolice
• u Jugoslaviji kolonizacija srpskih solunskih dobrovoljaca, a poslije 2. svj. rata odlaze Nijemci, a dolaze novi kolonisti uglavnom iz dinarskih krajeva vrlo miješan etnički sastav
• stanovništvo• 1857. – 30.000 st.• 1991. – 84.000 st. • 2011. – 54.000 st.
• 1991.-2011. pad 36%
• 30-ak naselja• Vukovar (26.500 st. /1991: 44.600), Ilok (5100),
Borovo (5100)• Borovo – plansko radničko stambeno naselje• industrija gume i obuće iz 1931. g. • Ilok - povoljan položaj na Dunavu (most) ,na
rubu bogatoga lesnog ravnjaka• od 13. st. središte vinogradarsko-
poljoprivrednog kraja
• Vukovar - na ušću Vuke u Dunav, na rubu Vukovarskog ravnjaka • u rimsko doba manje naselje uz limes• u 13. st. upravno, trgovačko i vojno značenje (od 1220. g. sjedište
srednjovjekovne Vukovske župe)• turska tvrđava (strateško i trgovačko-obrtničko značenje), za
Austrije centar Srijemske županije (od 1756.), danas županijsko središte
• krajem 19. i početkom 20. st. jačanje prometa na Dunavu i izgradnja željeznice razvoj industrije (manje prometno značenje od Vinkovaca)
• riječna luka (planirana gradnja kanala Vukovar-Šamac)• do 1991. potencijalni regionalni centar, danas manji od Vinkovaca• nakon razaranja u Domovinskom ratu vrlo spor i bolan oporavak
Bosutska Posavina
• 125.000 st., 69 st/km2
• rubni, ali važan prometni položaj; Vinkovci želj. čvorište, Županja cestovno
• plovna Sava – malo prometno, ali veliko značenje granice (140 km) - tradicionalne povijesne veze između Bosutske i Bosanske Posavine i suvremeni funkcionalni odnosi
• tipičan nizinski reljef -• razvijena mreža tekućica
- mali pad poplave – smanjene izgradnjom prisavskih nasipa i kanala
• najveći areal vlažnih nizinskih šuma hrasta lužnjaka
• osnovna geografska obilježja Bosutske Posavine: -prometne veze šireg značenja -važna spojna uloga i funkcionalni odnosi s
okolnim centrima-tradicionalna autohtona bogatstva
poljoprivreda, šumarstvo• naseljenost uglavnom u rubnim zonama - dva pojasa:
sjeverni uz lesne ravnjake i njihove rubove naseljeniji je od južnog, prisavskog
• 55 naselja (22 općine/grada) • devet s više od 3000 stanovnika, najveći Vinkovci
(32.000), Županja (12.100), Ivankovo (6200), Otok (4700); preko polovice s više od 1000 stanovnika
• u antičkom razdoblju municipij Cibalae • u sr. vijeku sjeverni dio bolje naseljen (Ivankovo,
Nuštar, Cerna, Otok, Nijemci, Privlaka...) ; u južnom dijelu utvrđeni gradovi, okruženi vodom i prisavska sela
• u 18. st. vojnokrajiška teritorijalna organizacija - jače doseljavanje iz Bosne - okupljanje naseljenosti, moderniji sistem zemljišne razdiobe, nove kulture
• vojničke, crkvene i prosvjetne funkcije centralnih naselja
• uređenje plovidbe na Savi zbog žitne trgovine
• unutrašnjost relativno izolirana do 2. pol. 19. st. (1878. pruga Vukovar-Vinkovci-Slavonski Brod, s ogrankom od Vrpolja prema Sl. Šamcu), eksploatacija šuma, razvoj prvih industrija i veći napredak u agrarnim djelatnostima
• pruga Vinkovci-Gunja-Brčko - naselje Spačva kao veliko eksploatacijsko i izvozno središte drveta
• najveće iskorištavanje 1880.-1910. – Vinkovci, Županja i Vrbanja centri prerade drveta - utjecaj na imigraciju (Gorski kotar, Lika...)
• uoči 1. svj. rata - razvijena i relativno gusta željeznička mreža koja je povezala kraj u jednu cjelinu
• u međuratnom periodu doseljavanje iz Dalmatinske zagore, Like, Korduna, Hrvatskog zagorja
• nakon 2. svj. rata planska kolonizacija, najviše iz BiH (1961. oko 50% doseljenog stanovništva)
• stalni porast br. stan.. 1857.-1991. (+160,8%)1857. – 56.500 st.; 1991. – 147.500 st.;
• 2011. 125.000 st.
• Vinkovci (32.000 st.)• nakon ant. Cibalae (stjecište podravskog i
posavskog cestovnog pravca s nastavkom prema Singidunumu) jače značenje tek od vojne krajine (sjedište Brodske pukovnije )
• nakon izgradnje željezničke mreže - željezničko križište i obrtničko-industrijsko središte (drvna, građevinska, tekstilna ind.) - u šire urbanizirano područje uključena okolna naselja (Nuštar, Mirkovci, Ivankovo, Jarmina...)
• Županja (12.000 st.) – sekundarno središte• jači razvoj nakon 2. svjetskog rata; industrijske
(prehrambena) i upravne funkcije
Zapadnoslavonski brdsko-nizinski prostor
Slavonska Posavina
• 159.000 st., 80 st/km2
• zonalnost od sjevera prema jugu:1. gorski rub Psunja, Požeške gore i Dilja2. tercijarno prigorje3. ocjeditiji rub savske nizine prema prigorjima4. središnja zona savske nizine (Mramorsko polje, Crnac polje, Jelas polje i dr.)5. prisavska zona
zone naseljavanja:4. gorski okvir – rijetka naselja i
obradivi prostori; raštrkana naseljenost i polikulturna obrada
3. dodirna zona nizine i prigorja - izrazita naseljenost – najstarije prometnice
2. središnja zona savske nizine –poplavna polja i ocjeditije grede); nakon izgradnje autoceste melioracije – naselja u ocjeditijim dijelovima
1. prisavska zona - relativno viša i pogodnija za naseljavanje i agrarno iskorištavanje - povoljan prometni položaj uz Savu; granični položaj
• u sr. vijeku brojni utvrđeni gradovi • u turskom razdoblju (Požeški i Cernički sandžak) - prigorski krajevi
najnaseljeniji -• od sr. 18. stoljeća Vojna krajina – imigracija; spuštanje i okupljanje
naseljenosti, širenje novih kultura (kukuruz, krumpir) ubrzava se stabilizacija naseljenosti i jača prevlast poljodjelstva
• do kraja 18. st. veće značenje transverzalnih pravaca (osim Save)• promjene od izgradnje krajiške ceste 1778., premještanje težišta
života iz Požeške kotline u Posavinu• potkraj 19. st. željeznica• od 1950. izgradnja autoceste - treća važna longitudinalna kopnena
magistrala - između kontaktne naseobene zone i središnje zone savske nizine
• porast br. stan. od 1857.-1931., najviše od 1880-1910.; nakon toga stagnacija i pad od 1961. (najranije u prisavskim naseljima, od 1910.)
• sredinom 19. st. sva današnja centralna naselja imala podjednak broj stanovnika (oko 1500), jedino Sl. Brod oko 3000
• nakon izgradnje željeznice okupljanje diferenciran razvoj - povećala se naselja na dodiru nizine i rubnih prigorja, prisavska zaostaju
• ukupan broj stanovnika raste u istočnom, a smanjuje se u zapadnom dijelu
• prevladavaju mala naselja, veća na I, manja na Z
• 1991. 175.000 st., • 2001. 177.000 st.• 2011. 159.000 st.
Slavonski Brod (54.000 st. )•na križanju posavskog puta s transverzalnim putom dolinom Bosne, na mjestu gdje se Dilj približava Savi + otočić na Savi omogućen lagan prijelaz preko rijeke•rana naseljanost (rimska Marsonia)•u 15. st. tvrđava - početak strateškog značenja (do okupacije Bosne 1878.)•jak razvoj nakon dolaska željeznice čvorište; prometna i obrtnička funkcija + razvoj industrije - najstarija drvna (1890.), ali najvažnija metalna (nakon 1. svj. rata)
• Nova Gradiška – 12.000 st.• relativno mlado naselje (sr. 18. st. za potrebe Vojne
krajine), izgrađeno po pravilnoj ortogonalnoj shemi sa središnjim trgom oko kojeg su javne zgrade
• na križanju uzdužnog posavskog i poprečnog prometnog pravca
• ostala važnija naselja: Sibinj (2400), Davor (2400 st.), Oriovac (1800), Okučani (1600 st.), Cernik (1600 st.), Slavonski Šamac (1000) i dr.
Požeška kotlina• 63.000 st., 51 st/km2
• prirodno dobro izdvojena; gorski okvir, prigorja i naplavne nizine
• veliki broj tokova - asimetrična riječna mreža - Orljava i Londža teku rubom zavale, spajaju se kod Pleternice i skreću prema Savi prirodna otvorenost prema J
• za Rimljana Vallis aurea• gusta naseljenost u
srednjem vijeku (burgovi) - u 12. stoljeću Požeška županija (obuhvaćala i dio Posavine)
• u povijesti jedan od najgušće naseljenih krajeva Slavonije
• od kraja 18. st. smanjena važnost (prometnice kroz Posavinu)
• prevladavaju mala naselja (više od 200) • najnaseljenija su prigorja i ocjediti dijelovi dna –
ratarstvo i iskorištavanje šuma gorskog okvira • uzgoj žita i kukuruza; vinogradi na prigorju• industrija između dva svjetska rata (Požega);
bazirana na postojećim sirovinama (drvo, kamen, poljoprivredni proizvodi)
• Požega – 19.500 st.• rubni položaj u kotlini, na dodiru Orljave i padina Požeške gore• spominje se u 12. st. - u srednjem vijeku najveće i najvažnije naselje
Slavonije -upravni, crkveni i feudalni centar s razvijenom trgovinom i obrtom; od kraja 18. stoljeća slabi značenje
• razvoj industrije između dva svjetska rata; najdinamičniji porast nakon 2. svj. rata
• Pleternica - 3400 st. - raskrižje željezničkih pruga i cesta prema Posavini
• ostala važnija naselja - u prigorju Papuka i Krndije na križanju longitudinalnog puta sjevernim dijelom kotline s poprečnim putovima prema Požegi
• Velika (2100 st.) - termalni izvor - turističko-rekreacijski centar• Kutjevo (2400 st.) - središte vinogradarstva• Jakšić (1900 st.)