13
UNIVERZITET ˝MEDITERAN˝ PODGORICA FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE ˝MBS˝- MONTENEGRO BUSINESS SCHOOL SMJER: MARKETING SEMINARSKI RAD Naziv raa: “ISTORIJSKI RAZVOJ BANKARSTVA U CRNOJ GORI” PREDMET : Ba!"ar#$v% ASISTENT: Mr I!&# Pa'%vi( S$)&!$: Mi*%vi( Iva! Br%' i!&+-a: , .,/ P%0%ri(a1 N%v&23ar /,45 0%i!& 1.UVOD

ISTORIJSKI RAZVOJ BANKARSTVA U CRNOJ GORI-seminarski rad.docx

  • Upload
    ivanhn

  • View
    152

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

UNIVERZITET MEDITERAN PODGORICA FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE MBS- MONTENEGRO BUSINESS SCHOOLSMJER: MARKETING

SEMINARSKI RAD

Naziv rada:ISTORIJSKI RAZVOJ BANKARSTVA U CRNOJ GORI

PREDMET : BankarstvoASISTENT: Mr Ines Pajovic

Student: Milovic IvanBroj index-a: 12/10

Podgorica, Novembar 2013. godine

1.UVODU ovom dijelu rada data je uvodna rijec o samom pojmu bankarstva,njegovom nastanku I njegovoj misiji.U prvom dijelu izlozen je istorijat nastanka centralne banke kao najbitnije institucije u bankarstvu.Kao region sa prilicno burnom istorijom u oblasti mnetarne ekonomije koja predstavlja sam bankarski sistem drugi dio sam iskoristio da detaljno opisem monetaristicki razvoj u regionu kao I stabilizacioni plan I uvodjenje dolarizacije u crnoj gori.Na samom kraju najvise je rijeci dato o savremenom E-bankarstvu.Pojam banka potice od latinske reci BANCO, koja oznacava klupu (tezgu-salter), postavljenu na ulici,trgu na kojoj se vrsila razmena razlicitih oblika i vrsta novca, kao i novcane transakcije naplate I placanja u vezi sa obavljenim trgovinskim prometom.Savremeno svetsko bankarstvo, kroz izraz bankarska revolucija, ukazuje na mogucnostireorganizacije banaka njihovim medjusobnim spajanjima i preuzimanjima, razvoju i primenitehnologije u bankarskom poslovanju, ulozi i znacaju informacije.Banka je: samostalni privredni i trzisni subject posrednicka institucija u transferisanju sredstava izmedju finansiranja suficitarnih i deficitarnihtransaktora institucija koja obavlja sve novcane, depozitne i kreditne transakcije svojih komitenata institucija koja obavlja svoje funkcije profesionalno, organizovano i adaptirano Stvaranje i razvoj banaka omogucila je pojava kovanog novca. Medjutim, kako je kovani novac postojao i pre nove ere, ipak se ne moze reci da su banke u danasnjem smislu reci oduvek postojale. One su se razvijale kroz nekoliko faza:I faza pocinje pojavom kovanog novca, tj. robovlasnickog perioda (izmedju VII i V veka p.n.e.) I traje sve do kraja XIV veka. Karakteristicni poslovi su menjacki, zalozni U Antickoj Grckoj se razvijaju safarski (menjacki) poslovi. Tako nastaju trapezari, bankari starog jelinskog doba, nazvani po stolovima na kojima su obavljali svoj posao. Vec tada se razvija zaduzivanje na hipoteku, sto je kasnije omogucilo pojavu komercijalnih kredita.II faza od XIV do XVIII veka. Obelezavaju je specijalizovane novcane ustanove. Pocetkom XVII u Amsterdamu se desavaju znacajni dogadjaji u razvoju bankarstva. Javljaju se i prvi problemi kvaliteta kovanog novca (krivotvorenje). Pojava i razvoj Bank of England i Banque Royale u Engleskoj I Francuskoj (XVII i XVIII vek) pokazuju znacaj poverenja u bankarskom poslovanju.III faza nastaje pocetkom XIX veka, najpre u Engleskoj a zatim i u drugim zemljama, kada se banke osnivaju kao akcionarska drustva ili komanditna drustva sa velikim sopstvenim kapitalom. U to vreme se pocinje i sa razvojem naucnog istrazivanja sustine bankarskog poslovanja. Analiziraju se osnovni principi i utvrdjuju odredjene zakonitosti, na osnovu kojih se formulisu bankarske strategije.

2.OSNIVANJE CENTRALNE BANKEIdeja o osnivanju Centralne banke Crne Gore je nastala poetkom XX vijeka. Naime, 1905. godine na Cetinju je osnovana Crnogorska banka sa idejom da to bude centralna banka koja bi pomagala razvoj i funkcionisanje bankarstva u Crnoj Gori. Organizovana je kao akcionarsko drutvo sa zadatkom da prima kapital na oploenje, da kreditima pomae razvoj proizvodnje, zanatstva, trgovine i radinosti. Meutim, na osnovu ukaza Knjaza Nikole od 11. aprila 1906. godine ovlaeno je Ministarstvo finansija, a ne Crnogorska banka, da iskuje nikleni i bronzani novac u vrijednosti od 200.000 kruna. Stoga se 11. april danas slavi kao dan CBCG, a Crna Gora je morala jo dugo da eka da bi dobila svoju centralnu banku.Poetkom maja 1909. godine knjaz Nikola je donio Ukaz o emisiji srebrnog novca. U Ukazu se prvi put navodi i ime crnogorskog novca perper. Tako se 1909. godine prvi put u Crnoj Gori pojavljuje srebrni crnogorski novac, a 1910. izraen je i zlatni novac. Crna Gora je svoj novac koristila do okupacije od strane Austrougarske, koja uvodi svoju valutu krunu kao zvanini novac u Crnoj Gori.Prikljuenjem Crne Gore Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, emisiona ustanova postaje Narodna banka Kraljevine SHS. Prikljuenjem Kraljevini SHS nestao je perper, a umjesto njega u opticaju je valuta nove drave dinar. Promjenom Ustava 1931. Narodna banka Kraljevine SHS postaje Narodna banka Kraljevine Jugoslavije, koja je do poetka Drugog svjetskog rata imala 24 filijale. Nakon kapitulacije Jugoslavije, 29. maja 1941, okupacione snage likvidiraju Narodnu banku Kraljevine Jugoslavije, a Banca dItalia postaje emisiona banka za Crnu Goru, a zvanina valuta italijanska lira.Dok su jo trajale ratne operacije Predsjednitvo AVNOJ-a je 5. aprila 1945. godine donijelo Zakon o povlaenju i zamjeni okupatorskih novanica. Novanice novog jugoslovenskog dinara su tampane u SSSR-u i njihovo uvoenje u opticaj je trajalo od 20. aprila do 9. jula 1945. godine.Uredbom od 12. oktobra 1946. godine osnovana je Narodna banka FNRJ, koja je otvorila veliki broj filijala. U Titogradu (dananja Podgorica) je bila filijala NBJ pod nazivom Narodna banka Jugoslavije Centrala u Titogradu.Ustavnim promjenama iz 1972. godine dolazi do federalizacije funkcije centralnog bankarstva. U svakoj republici i autonomnoj pokrajini se formira narodna banka, pa njih osam sa Narodnom bankom Jugoslavije ine sloeni sistem centralnog bankarstva. Centrala u Titogradu nastavlja sa radom kao Narodna banka Crne Gore (NBCG) sa svojstvom pravnog lica. Saglasno ustavnoj reformi, u Crnoj Gori se 1977. godine donosi Zakon o Narodnoj banci Crne Gore. Od tada je Narodna banka Crne Gore samostalna monetarna institucija Crne Gore. Ona je na teritoriji Crne Gore sprovodila monetarno-kreditnu i deviznu politiku, uz potovanje zajednikih osnova monetarno-kreditne i devizne politike, koje su se utvrivale na saveznom nivou. Narodna banka Crne Gore imala je sva ovlaenja centralne banke, osim emisije novca, te predstavljanja i poslovanja Crne Gore u inostranstvu. Njenim radom je rukovodio guverner.Narodna banka Crne Gore je funkcionisala sve do 1993. godine, kada ponovo postaje dio NBJ, to jest Glavna republika filijala u Podgorici, bez svojstva pravnog lica. Glavnom republikom filijalom rukovodi generalni direktor.Kao rezultat zloupotreba monetarne politike, te druge najvee hiperinflacije u svijetu, Vlada Crne Gore je donijela odluku da napusti dinar i da Crna Gora preuzme sva ovlaenja u domenu monetarne poltike. Stoga je 2. novembra 1999. godine donijeta odluka da se uvede dvovalutni sistem u kojem su funkcionisali njemaka marka i dinar. Kada je procijenjeno da je u opticaju dovoljna koliina DEM, donijeta je odluka da jedino plateno sredstvo bude DEM (od. 1. januara 2001. godine). Uvoenjem eura, od marta 2002. godine, euro je jedino plateno sredstvo.Zakon o Centralnoj banci Crne Gore je donijet 2000. godine i na osnovu njega u martu 2001. je osnovana Centralna banka Crne Gore, kao samostalna institucija RCG, odgovorna za monetarnu politiku, uspostavljanje i odravanje zdravog bankarskog sistema i efikasnog platnog prometa u Republici. Nezavisna je u okviru ovlaenja utvrenih Zakonom. Centralna banka Crne Gore nema emisionu funkciju.Centralnom bankom je upravljao Savjet od sedam lanova koji su sainjavali: predsjednik Savjeta, generalni direktor i dva zamjenika generalnog direktora koji su ujedno i izvrni funkcioneri CB. Izvrne funkcionere predlagalo je radno tijelo Skuptine Crne Gore nadleno za izbor i imenovanja, a tri lana koja nijesu bile zaposlena u Centralnoj banci predlagala je Vlada CG, a Skuptina Crne Gore imenovala Savjet Centralne banke.Godine 2010. na osnovu novog Ustava Crne Gore (kojim je CBCG postala ustavna kategorija) donijet je novi Zakon o CBCG. Tim zakonom CBCG postaje odgovorna za ouvanje stabilnosti finansijskog sistema, ukljuujui podsticanje i odravanje zdravog bankarskog sistema i sigurnog i efikasnog platnog prometa. Takoe, CBCG doprinosi ouvanju cjenovne stabilnosti.Centralnom bankom, sada, upravlja sedmolani Savjet koji ine: guverner, dva viceguvernera i etiri lana. lanove Savjeta imenuje Skuptina Crne Gore i to: guvernera na predlog Predsjednika Crne Gore, viceguvernere na predlog guvernera, a etiri lana na predlog radnog tijela Skuptine Crne Gore nadlenog za finansije.(Centralna banka crne gore,http://www.cb-mn.org)2.1.Istorijat razvoja PRVE BANKE CRNE GORE6. januar, 1901. - Odrana je Osnivaka skuptina Prve nikike novane zadruge;5. mart, 1901. - Kralj Nikola donosi rjeenje o radu Prve nikike tedionice;22. mart 1901. Odrana je prva redovna skuptina;Osnovni kapital tedionice iznosio je 200.000 kruna koje su bile podijeljene na 2000 akcija. Akcije su se uplaivale u toku etiri godine po 25 kruna godinje,organizacionu strukturu cine:Upravni odbor,blagajnik,poslovodja,kontrolor i nadzorni odbor .Prva poslovna godina zavrena je sa istim dobitkom od svega 17 kruna i 28 helera dok je druge poslovne godine zabiljezen dobitak od 7.827 kruna. Tokom 1908. se osnivaju filijale u Velimlju i avniku, a nakon Balkanskih ratova i u Pljevljima. Uspostavljena je saradnja sa Srpskom bankom u Zagrebu, Beogradskom trgovakom bankom, Jadranskom bankom iz Trsta i Prakom ivnostenskom bankom Deseta godina poslovanja donosi i najveu godinju dobit do tada 100.189 kruna. 2. mart, 1914.- Odrana je etrnaesta godinja skuptina na kojoj je donijeta odluka o promjeni imena tedionice u Nikiku kreditnu banku, a osnovni kapital sa dotadanjih 500.000, uvean je na milion kruna. Banka posluje kratko, do poetka Prvog svjetskog rata. Tokom 1923. Nikika kreditna banka obnavlja poslovanje i radi do kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941. Godine. Tokom 1944. bankarske aktivnosti nastavljaju se u okviru sistema Narodne banke Jugoslavije,a 1961. - Formira se Komunalna banka za optine Niki, avnik i Pluine. 1966. - Banka poinje poslovati pod imenom Komercijalna banka Niki,a 1967. - Cjelokupni bankarski sistem Crne Gore integrie se u jedinstveni sistem Investicione banke Titograd. Komercijalna banka Niki ulazi u sistem, sa statusom filijale. 1978. - Komercijalna banka Niki postaje Nikika osnovna banka i dobija znaajnu samostalnost u okviru jedinstvenog bankarskog sistema Investicione banke Titograd.1990. - Sve crnogorske banke objedinjavaju se u jedinstveni sistem Montenegrobanke Titograd;1992. Nikika banka dd, izdvaja se iz sistema Montenegrobanke;1995. - Nakon hiperinflacije, banka se transformie u akcionarsko drutvo - Nikika banka a.d. Niki.2003. Godina pune stabilizacije Banke, u procesu refome bankarskog sistema. Zabiljeen je visok rast kapitala Banke ( vise od 1.200.00), aktiva Banke je porasla za 30%, a kreditni portfolio za 100%. Neto dobit je porasla etiri puta.Krajem 2003. godine, Banka je izvrila resertifikaciju ISO sistema i dobila sertifikat ISO- 9001-2000.2007. - Nikika banka postaje Prva banka Crne Gore AD Podgorica Osnovana 1901. Slijedi potpuna promjena vizuelnog identiteta, a sjedite se iz Nikia seli u Podgoricu. Uz ouvanje tradicije Nikike banke, misija Prve banke Crne Gore bila je prevazilaenje lokalnih okvira i stvaranje prepoznatljive, jake domae banke, sa ambicijom aktivnog uea u ukupnom razvoju Crne Gore, koja godinu dana prije toga obnavlja svoju dravnost i postaje nezavisna i meunarodno priznata drava.iri se poslovna mrea i u narednih nekoliko godina otvaraju se poslovnice Prve banke u svakoj crnogorskoj optini. U kontinuitetu se radi na uvoenju novih proizvoda, a broj klijenata uveao se do preko 75000;Tokom 2007. Prva banka Crne Gore, postaje druga po veliini banka, po trinom ueu.2008. : Aktiva banke iznosi 730.000.000 eura, kreditni portfolio 530.000.000 eura, a finansijski dobitak 7.500.000 eura;4. septembra, 2008. uvedena zabrana kreditiranja od strane Centralne banke Crne Gore,a 20.februara,2011 je ukinuta. Tokom 2012. Godine Prva banka Crne Gore je esta banka po trino ueu.Trenutno banka ima poslovnu mrezu od 35 poslovnih jedinica,313 akcionara I preko 240 zaposlenih. (zvanicni sasjt prve banke crne gore,Novine.prvabankacg.com)3.ISTORIJAT MONETARNOG SISTEMA U CRNOJ GORI (1)3.1. Monetarni razvoj u periodu od 1945. do 1991. godineFinansijski sistem u SFRJ bio je dvostepen i sastojao se od centralne monetarne institucije Narodne banke Jugoslavije koja je bila srce sistema, sa sest narodnih banaka republika clanica i dvije narodne banke u autonomnim pokrajinama. Komercijalne banke postojale su u formi osnovnih banaka, specijalizovanih finansijskih institucija, postanskih stedionica, stednih i kreditnih zadruga, kao i tzv. internih banaka koje su bile finansijski servisi velikih preduzeca sa ogranicenom finansijskom autonomijom. Sluzba drustvenog knjigovodstva (SDK), kao nezavisna agencija drzave, obezbjedjivala je finansijsku kontrolu nad svim preduzecima, a istovremeno je vrsila i funkciju drzavnog trezora i revizora.Novim Ustavom SFRJ iz 1974. godine republike clanice dobile su veci nivo prava i ingerencija u odlucivanju o finansijskim i ekonomskim pitanjima.(2)Decentralizacija je ostavila duboke tragove u politickom,socijalnom, a narocito ekonomskom zivotu bivse SFRJ. Vode}i sve samostalniju ekonomsku politiku i vrseci proboje u monetarnom sistemu, republike clanice SFRJ onemogucavale su jedinstveno i konzistentno vodjenje monetarne politike na nivou federacije. Nagomilani dugovi prema instranstvu, lose koriscenje inostranih kredita i njihova birokratska alokacija (kao i u slucaju domacih izvora sredstava), rezultirala je periodicnim devalvacijama i gubicima na deviznim kursevima, odnosno kumuliranjem gubitaka u narodnoj banci Jugoslavije. Naime, NBJ je imala politiku preuzimanja deviznog rizika od bankarskog sistema, koji je bio u drustvenom vlasnistvu i to najcesce onih preduzeca (koja su takodje bila u drustvenom, a ne privatnom vlasnistvu) koja je i kreditirao. Druga vazna karakteristika bankarskog sistema bilo je direktno alociranje kredita, umjesto profitabilnog alociranja, uz istovremenu politiku mekog budzetskog ogranicenja za sve drustvene banke i preduzeca. Pogresno alocirani krediti doveli su mnoge banke u krizu nelikvidnosti i nesolventnosti, a privredu usmjerili na medjusobno kreditiranje. Ono je, u nedostatku bankarskih kredita, dovelo do rasta medjusobne zaduzenosti i nelikvidnosti preduzeca. Sljedeca vazna karakteristika monetarnog sistema bila je takva sema osiguranja od deviznog rizika kod koje je NBJ preuzimala devizni rizik od bankarskog sistema koji nije bio profitabilno, vec uglavnom neekonomski motivisan. Ovakav sistem rezultirao je akumuliranjem ogromnih deviznih gubitaka, koji su 1987. godine iznosili 70% ukupne pasive republickih narodnih banaka, odnosno oko 24% BDP. Osnovna obiljezja ovakvog finansijskog sistema, tokom 70-ih i 80-ih godina XX vijeka, bili su visoka inflacija, rastuci kvazifiskalni deficit finansiran od strane NBJ, slaba valuta, te rastuci problem nelikvidnosti i nesolventnosti banaka. Ovakav sistem generisao je, osim inflacije i periodicne devalvacije, sto je dovodilo do redistribucije bogatstva i dohotka od imaoca dinarske aktive ka imaocima neto dinarskih dugova i deviza (privilegovana dru{tvena preduze}a i pojedinci). Tako je prosjesna godisnja inflacija u dvadesetogodisnjem periodu 1971 1991. godine, iznosila 76%, prema kojoj je, u grupi od 108 zemalja, SFRJ zauzimala trece mjesto s kraja (iza nje bili su jos Zair i Brazil). Visoka inflacija koja je uzrokovala pad realnih kamatnih stopa (koje su cesto bile negativne), kao i ceste devalvacije, doveli su do pada povjerenja stanovnistva u domacu valutu. To je konsekventno rezultiralo padom depozita stanovnistva u dinarima usljed njihove zamjene depozitima u cvrstoj valuti, najcesce njemackoj marci ili rjedje americkim dolarima. Na taj nacin i bivsa SFRJ je postala neformalno dolarizovana zemlja.Smanjenje deviznih rezervi banaka odrazavalo se na smanjenje deviznih rezervi i same NBJ i uticalo na sve cesce devalviranje nacionalne valute, a to je dodatno unosilo elemente nesigurnosti u svakodnevni zivot.Istovremeno,od pocetka 60-ih godina dvadesetog vijeka, doslo je do usporavanja privrednog rasta, tako da je u periodu 80 85. godine prosjecna stopa rasta BDP iznosila 0,6%(3)50 godisnje. Ovo usporavanje privrednog rasta desavalo se istovremeno sa rastom spoljnjeg zaduzivanja uz istovremeno neracionalno koriscenje inostranih zajmova. Ovaj period karakterisan je i rastom nezaposlenosti (u periodu 1952 1985. prosjecna godisnja stopa rasta broja nezaposlenih iznosila je 10,3%(4), koja je rezultirala i velikim odlivom radno sposobnog stanovnistva u inostranstvo.Opisano stanje dovelo je do hiperinflacije od 2.040% u 1989. godini. Kao reakciju na ovu zabrinjavaju}u pojavu, tadasnja Savezna Vlada, uz podrsku MMF-a, uvela je obiman program stabilizacije sa ciljem obaranja inflacije. Tako je 18. decembra 1989. godine dinar vezan za (zapadnonjemacku) marku u omjeru 7:1, sto je, pocevsi od 1. januara 1990. omogu}ilo djelimicnu konvertibilnost dinara. Da bi ovaj vezani devizni kurs mogao biti odrziv, bilo je potrebno podici kamatne stope na kredite kod komercijalnih banaka na 40% na godisnjem nivou (dok su u Zapadnoj Njemackoj iznosile 3-4%). Medjutim, odrzavati fiksan kurs, makar i privremeno, i istovremeno voditi autonomnu monetarnu politiku bilo je prakticno moguce samo na kratak rok. Tako je obaranje inflacije bilo uspjesno do juna 1990. godine, ali na godisnjem nivou te godine stopa inflacije dostigla je 300% i bila oko 100 puta visa nego u Njemackoj. Kao posljedica ovakvog razvoja dogadjaja, realni efektivni kurs dinara porastao je za 85%, {to je uzrokovalo pad izvoza i realnog BDP-a za 7,6%. Devizne rezerve su porasle sa manje od 6 mlrd. dolara u decembru 1989. na 10 mlrd. dolara u avgustu 1990. godine. Medjutim, ubrzo je doslo do njihovog drasticnog pada, koji je bio uslovljen rastom potrosnje, kako investicione tako i licne, koja je kreirana prevashodno nesrazmjernim i neodrzivim rastom plata, koji je i bio jedan od najtezih sistemskih problema tadasnjeg samoupravnog privrednog sistema. Znacajan doprinos neuspjehu ovog stabilizacionog programa dalo je i povecanje obima subvencioniranih kredita koje je NBJ po nalogu vlade morala da obezbijedi odredjenim preduzecima i bankama. Pri tome nijesu sprovedene ni neophodne institucionalne promjene, a NBJ je i dalje preuzimala devizne gubitke komercijalnih banaka, a takodje je bila izlozena pritiscima i nesinhronizovanim ponasanjem republickih narodnih banaka. Tako su do kraja 1990. godine devizne rezerve pale na nivo na kojem su bile prije pocetka sprovodjenja programa stabilizacije.Zbog toga je Vlada, da bi preduprijedila dalji pad rezervi, 28. decembra 1990. objavila devalvaciju dinara od 9 dinara za 1 njemacku marku. Istog dana parlament Republike Srbije ilegalno je naredio komercijalnim bankama u toj republici da daju dinarske kredite u iznosu od 18,3 miliona dinara (tada oko 1,8 mlrd. USD) pojedinim preduzecima iz te republike. Ovaj postupak oznacio je pocetak definitivnog kraja kredibiliteta NBJ kao monetarne institucije, a republicke narodne banke podrzale su ga upotrijebljavajuci obaveznu rezervu i kredite za likvidnost za izvlacenje deviznih rezervi iz NBJ. Ovaj proces dozivio je svoj kraj u aprilu 1991. godine kad je doslo i do faktickog raspada SFRJ.1.Analiza monetarnog sistema Crne Gore prije uvodjenja dolarizacije u velikoj mjeri je bazirana na radu Bogetic, Z. i Hanke S., 1999, Projekat valutnog odbora za Crnu Goru Crnogorska marka, Radio Antena M i Mermont, Podgorica2.Decentralizacija u finansijskom sektoru formalizovana je 1972. godine reformom NBJ u sistem slican americkom Sistemu Federalnih rezervi (FED), na nacin da su republicke narodne banke imale izvjesnu dozu samostalnosti u kreiranju instrumenata monetarne politike na republickom rivou.3.Statisticki godisnjak SFRJ za 1987. godinu, Savezni zavod za statistiku.4.Savezni zavod za statistiku (1986) Jugoslavija: 1945-85, Statisticki prikaz, Beograd)3.2 STABILIZACIONI PROGRAM IZ 1994.Pritisnuta sve tezim i haoticnijim stanjem u ekonomiji, nezadovoljnim gradjanstvom koje je osim nemastinom bilo pogodjeno i ratnim okruzenjem i sankcijama, januara 1994. godine sprovedena je monetarna reforma pod rukovodstvom Dragoslava Avramovica, bivseg sluzbenika Svjetske banke u penziji, koji je ubrzo potom postao guverner NBJ. Ovim programom uveden je superdinar vezan za njemacku marku u odnosu 1:1 i samo nakon mjesec dana cijelih 15 nula je skinuto sa starog dinara. Iako je propagirano da program predstavlja oslanjanje na modifikovanu varijantu valutnog odbora, to oslanjanje bilo je samo deklarativno. Ta de facto nekonvertibilnost, postojanje deviznih kontrola, kao i netrzisno ogranizavanje koriscenja deviza i spoljnotrgovinskih tokova (samo za uvoz esencijalno vaznih roba), predstavljale su kljucne karaktersitike sistema superdinara, u biti naslijedjene iz bivseg sistema. Pored toga, programom nije bilo uvedeno institucionalno ogranicenje za emitovanje novog dinara sto je osnovni zahtjev i pravilo funkcionisanja valutnog odbora.Sam program propustio je da se fokusira na nekoliko kljucnih zahvata u ekonomiji. Umjesto smanjenja fiskalnih rashoda,sto je ocjenjivano nemogucim u datim okolnostima, pa cak kad su u pitanju plate i socijalna davanja iz budzeta, program je uveo poresku reformu koju su karakterisale neke nepopularne mjere tipa pausalnih, fiksnih poreza na firme, krajnje diferenciranih po sektorima i preduzecima. Tako|e, uveden je i porez na odlaske u inostranstvo isplativ u njemackim markama.Istovremeno, iako im je donio konacno olaksanje od razarujece hiperinflacije, i iako su cijene smanjene, a stanovnistvo prihvatilo dinar za neka manja placanja, ono mu nikad nije dalo puno povjerenje. Tako su vece transakcije i dalje nastavile da se odvijaju u stranoj valuti, uglavnom njemackoj marci, u kojoj je stanovnistvo i nastavilo da stedi. Tako je, nakon kratkotrajnog rasta dinarskih depozita nakon svega par mjeseci doslo do njihovog ponovnog pada. Jedan od razloga tome bilo je i odsustvo zelje i inicijative vlasti da se pozabave pitanjem stare, ali i nove devizne stednje i depozita koje je stanovnistvo izgubilo u periodu hiperinflacije. U nastavku primjene programa, NBJ je spustila kamatne stope na 9% i zadrzala ih na tom nivou do jula 1994. godine, koristeci ih kao i prethodne monetarne vlasti kao potporu poljoprivredi. Medjutim, banke su ubrzo pocele nadoknadjivati izgubljenu kamatu uvodjenjem specijalnih taksi na finansijske usluge, trazenjem visokih kolaterala za trazene kredite i na kraju, uspostavljanjem visih od kamata dogovorenih sa NBJ. Ubrzo su pocele, uprkos visokim kaznama, da placaju i crnu premiju od 15-20% na kurs dinara u odnosu na marku, ukazujuci na taj nacin na vrlo skoru, prvu devalvaciju dinara. Ona je ubrzo i usljedila;dinar je devalviran 26. novembra 1994. godine za 62,6% u odnosu na dolar, a onda jos jednom za 57,9%, 1. aprila 1998. godine. U oktobru 1999. godine, dinar je na crnom trzistu vrednovan vise nego dva i po puta slabije od njegove sluzbene vrijednosti od 6 dinara za njemacku marku (1 DEM = 15 dinara). Ovakav razvoj dogadjaja bio je jasan signal crnogorskoj vlasti da je potrebno sprovesti monetarno osamostaljivanje. Dalje odrzavanje ove agonije znacilo je ne samo siromasenje drzave i njenog stanovnistva, vec je postajalo i sve ozbiljniji politicki problem.(Ekonomska politika u dolarizovanim ekonomijama sa osvrtom na crnu goru, dr Nikola Fabris, Glavni ekonomista Danijela Vukajlovic-Grba, pomocnik direktoraTanja Radunovic,Jelena Jankovic,podgorica 2004.)-radna studija3.3 UVODJENJE DOLARIZACIJE U CRNU GORUJos od pocetka 1999. godine, crnogorska vlada pocela je da traga za nacinom za monetarno osamostaljenje Crne Gore. Polazeci od visegodisnje opredijeljenosti, kako stanovnistva tako i privrede, za obavljanje transakcija i stednju u njemackoj marci, crnogorska valda se odlucila za model dolarizacije sa koriscenjem njemacke marke kao domace nacionalne valute.(5) Crna Gora je umjesto dinara, tada najgore svjetske valute, kako ga je okarakterisao S. Hanke(6), uvela dvovulatni sistem sa Njemackom markom i dinarom uz slobodno fluktuiranje dinara prema marki (2. Novembar 1999.). Cio proces sproveden je brzo i bez podrske i sugestija Medjunarodnog monetarnog fonda. U trenutku uvodjenja njemacke marke kao plateznog sredstva budzetski deficit je iznosio oko 20% BDP-a(7). Od januara 2001. godine jedino platezno sredstvo postaje DEM, a od juna 2002. godine zvanicno platezno sredstvo postaje euro.Od prelaska na njemacku marku, pa do osnivanja CBCG, tadasnjom Narodnom bankom Crne Gore upravljao je Monetarni savjet.(8) Ovo tijelo donijelo je tokom 2000. godine i tokom 2001, do osnivanja CBCG, niz odluka i drugih akata kojima je omoguceno da njemacka marka u Crnoj Gori u potpunosti zazivi kao sredstvo placanja, obracuna i tezaurisanja.Crna Gora je zadovoljavala i sve teorijske preduslove za uspjesno sprovodjenje dolarizacije. U pitanju je mala zemlja, u velikoj mjeri otvorena, sa hiperinflatornim iskustvima u proslosti, prihodi od sinjoriza gotovo da nisu postojali, ucesce spoljnotrgovinske razmene sa EU je veliko i prisutna je znacajna fleksibilnost radne snage (veliki broj stanovnika je zaposlen izvan Crne Gore).Ovakav sistem i tadasnju politiku americki izaslanik Robert Glebard je u svom svjedocenju, 2000. godine, pred Komitetom za Strane odnose, americkog senata, nazvao kao svetao primer (guiding light) za ostatak regiona(9). Uvo|enjem dolarizacije, stanje u monetranom, odnosno finansijskom i bankarskom sistemu Crne Gore pocelo je polako ali sigurno da pokazuje znakove rasta povjerenja stanovnistva u novi monetarni rezim. U pocetku skroman, rast depozita ubrzo je znacajnije izrazen, da bi tokom 2003. godine doslo i do znacajnijeg rasta kredita, koji su najvecim dijelom kratkorocni. Ipak, treba napomenuti i to da su, prema stanju na kraju 2003. godine, i dugorocni krediti zabiljezili znacajniji rast. 5.Odluka o upotrebi njemacke marke kao sredstva placanja radi zastite ekonomskih interesa Crne Gore (Sl.list RCG, br. 41/99 i 22/00).6.Hanke, S., 2000. The Beauty of a Parallel Currency, www. cato.org/cgi-bin/scripts/printtech.cgi/dailys/01-14-00.html7.Hanke, S., 2000. Some Reflections on Monetary Institutions and Exchange-Rate Regimes, Testimony before the International Financial Institutions Advisory Commission United States Congress.8.Odluka o imenovanju clanova Monetarnog savjeta (Sl.list RCG, br. 41/99, 45/99 i 39/00).9.Dajkovic, A., 2004, A Model for the Balkans, www.zmag.org/dajkovic.htmGrafik 1.Kretanje depozita i kredita kod banaka u RCG (u milionima eura)

Izvor: Centralna banka Crne Gore (podaci za depozite ne ukljucuju staru deviznu stednju)U posljednjim godinama su prisutne pozitivne stope rasta BDP, ali se one ipak jos uvijek ne mogu ocijeniti zadovoljavajucim.Inflacija je u kontinuiranom opadanju i nakon stope inflacije od 128% u 1999. godini zadnje godine prikazane u grafiku se ocekuje inflacija od oko 4,5%.Tabela 1.Kretanje deficita tekuceg racuna i strane pomoci (u milionima USD)

Nakon uvodjenja dolarizacije inflacija se nije automatski izjednacila sa inflacijom u Njemackoj, odnosnoj EU. Ovakav proces je i ocekivan s obzirom da dolarizacija tek u buducem vremenskom periodu dovodi do izjednacavanja cijena. U prvim godinama je uobicajen rast cijena, jer jedan broj cijena teci da se izjednaci sa cijenama zemlje cija se valuta koristi.Grafik 2.Kretanje stope inflacije u Crnoj Gori (Izvor podataka: Monstat)

(Izvor podataka: Monstat)U posljednje dvije godine primjetna je tendencija postepenog pribliyavanja inflacije stopi inflacije u EMU, koja je nastavljena i u 2004. godini (u prvih pet mjeseci 2004. godine inflacija u odnosu na decembar 2003. godine je iznosila 1,6%). Najvecu opasnost procesu konvergencije stopa inflacije moze predstavljati rast cijena nerazmijenljivih proizvoda i usluga zbog odsustva doma}e i strane konkurencije.4.SAVREMENE BANKARSKE TEHNOLOGIJEElektronsko okruenje banaka je sloeno, shodno tome banke moraju pruati svoje usluge u trinim uslovima gdje sve vie dolazi do izraaja poslovna saradnja. Poslovna saradnja zasnovana je na savremenim informacionim i telekomunikacionim tehnologijama, to ima za rezultat transformaciju naina rada i poslovne saradnje ka elektronskom poslovanju i digitalnoj ekonomiji. Elektronsko bankarstvo predstavlja pokuaj spajanja vie razliitih tehnologija, od kojih se svaka razvijala u drugom smjeru i na drugaiji nain: elektronski novac, ATM, POS/EFTPOS terminali, platne kartice, kuno bankarstvo, mobilno bankarstvo.4.1.E-BANKARSTVOElektronsko bankarstvo (e-bankarstvo) je novi vid racionalizacije bankarskih potencijala i definie se kao skup raznovrsnih naina izvoenja finansijskih transakcija upotrebom informacione i telekomunikacione tehnologije.Elektronsko bankarstvo podrazumijeva pruanje bankarskih usluga putem elektronske komunikacije, preteno Interneta. Razlozi zbog kojih se javila potreba za uvoenjem elektronskog bankarstva su:problem usklaivanja radnog vremena banke i korisnika bankarskih usluga, sporost finalizacije plaanja,trokovni pritisak na banke.Tehnoloka revolucija dovela je i do razdvajanja elektronskog poslovanja banaka na dva glavna dijela i to:1. Elektronski voene meubankarske poslove. 2. Elektronski voene poslove sa klijentima i za njihov raun e-bankarstvo na malo (retail banking), korporativno e-bankarstvo (corporate banking).4.1.1.KARAKTERITIKE E-BANKARSTVAFunkcionalnost. Sistemi elektronskog bankarstva treba da posjeduju sve potrebne operativne, kontrolne, statistike i izvjetajne funkcije. Kompletan proces rada (od prikupljanja podataka, njegove obrade do tampanja) treba da bude automatizovan.Informacije moraju posjedovati efikasnu projekciju i moraju biti prilagoene statistikim analizama. Takoe, sve to mora ii u prilog efikasnoj internoj i eksternoj komunikacijiModularnost. Sistemi moraju biti podijeljeni u module koji se rade po istoj metodologiji, koji mogu funkcionisati nezavisno, ali se mogu po potrebi dodavati i oduzimati. Integracija modela mora biti vrsta i mora pokrivati sve poslove koji se u banci slino obavljaju. Na taj nain bie omogueno preuzimanje informacija izmeu modula i izmeu organizacionih struktura banaka. Fleksibilnost i integralnost. Parametrizacija sistema treba da omogui konfiguraciju informacionog sistema sa organizacionim cjelinama, na jednoj ili vie lokacija, sa mogunou knjienja meuodnosa sa distribuiranim ili centralizovanim podacima i obradama. Otvorenost. Sistem mora biti otvoren za prijem podataka od korisnika iz Centralne banke prema SWIFT-u, tritu novca, davaocima usluga za upravljanje mreom bankomata i POS terminala, kao i za integraciju sa drugim sistemima koji omoguavaju vezu sa graanima i preduzeima. Zatita. Na sistem elektronskog bakarstva treba da bude primijenjen visok stepen zatite na svim nivoima od pristupa i transporta do razraenih postupaka uvanja i oporavka od greaka. Tehnike karakteristike. Sistem treba da omogui upotrebu raznovrsne raunarske opreme, nezavisne od isporuioca i proizvoaa, implementaciju na razliitim operativnim sistemima i da se bazira na iroko rasprostranjenim standardima koji omoguavaju integraciju novih tehnikih dostignua. Podrka. Razvoj banke, proirenje potreba i poveanje tehnikih i informatikih kapaciteta treba da bude podrano postojanjem kadrova za podrku i administraciju sistema. Fluktuacija bankarskog kadra zahtijeva stalnu obuku, doobuku, usavravanje i sl. Odravanje. Sistem elektronskog bankarstva trebalo bi odravati prema protokolu i razraenoj metodologiji za prijavu, reavanje problema i izradu novih segmenata sistema.

(Vuksanovi Emilija, ''Elektronsko bankarstvo'', Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finansije, Beograd 2006.)-knjiga5.ZAKLJUCAKIako je sam pojam bankarstva u odnosu na zapadne zemlje dosao vrlo kasno na podrucje balkana pa samim tim I na podrucje Crne Gore,ono je igralo bitnu ulogu u stvaranju drzave ovaka kakva je danas.Kao zemlja koja je bila pod mnogim okupatorima kao I u razlitim oblicima zajednickih drzava svoju valutu je izgubila jos pocetkom 20.vijeka. a od tada mnogo njih je I prmjenila.Ovo nas sve vodi do teme dinara I pojave hiperinflacije koja je ostavila dubok trag u cjelokupnoj monetanoj istoriji drzave.Po meni ovo je najbitnija tema kada pricamo o cjelokupnom istorijskom razvoju bankarstva u Crnoj Gori jer su se dogodili u bliskoj proslosti,nesto prije osnivanja danasnje drzave.Uvedeni su razliciti stabilizacioni programi a pored njih I kljucni-dolarizacija-u nasem slucaju eurizacija.Eurizacija je uticala na pvecanje stabilnosti I predvidivosti bankarskog poslovanja.Pored svega danas mozemo sa sigurnoscu reci da bankarstvo I bankarski sistem u crnoj gori prati sve svijetske sisteme I da zabiljezava znacajan napredak u razvoju.Vrhunac svega toga je savremena bankarska tehnologija koja e uveliko zastupljena u Crnoj Gori I E-bankarstvo kao idealan primjer za nju.

1