Click here to load reader

Istorijski Razvoj Gradova 1

  • View
    207

  • Download
    17

Embed Size (px)

Text of Istorijski Razvoj Gradova 1

  • PROSTORNO PLANIRANJE

    Razvoj gradova kroz povijest

    Prostorno i urbanistiko planiranje

    Primjeri prostornih i urbanistikih planova

    Urbanistiko i graditeljsko zakonodavstvo

    Osnovni pojmovi i elementi ureivanja prostora

    Pokazatelji i standardi

    Prostorna organizacija grada

    Prostorno planiranje tehnike infrastrukture.

    Ova skripta je nastala na temelju skripte prof. Fedora Wenzlera (1987.) PROSTORNO PLANIRANJE

    I UREIVANJE PROSTORA 2 Razvoj gradova kroz povijest, te dopunjena predavanjima i

    materijalima za predavanja prof. Jasenka Horvata i predavaa Zlatka Karaa i dijelom materijala za

    predavanja na studiju arhitekture prof. Olega Grgurevia i prof. Mladena Obada itarocija.

  • SADRAJ I RAZVOJ GRADOVA KROZ POVIJEST NASELJA U PRETPOVJESNO DOBA

    GRADOVI MEZOPOTAMIJE

    GRADOVI EGIPTA

    GRKI GRADOVI

    GRADOVI KRETE

    GRADOVI MIKENSKOGA DOBA

    GRADOVI U GRKOJ U ARHAJSKO DOBA

    GRADOVI U GRKOJ U KLASINO DOBA

    URBANISTIKE TEORIJE KLASINOGA DOBA

    GRADOVI U GRKOJ U HELENISTIKO DOBA

    HELENISTIKI GRADOVI

    GRADOVI RIMSKOG CARSTVA

    USTROJ RIMSKOGA GRADA

    JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA

    RIMSKO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO

    RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIKI STATUS

    RIMSKI GRADOVI - URBANISTIKI USTROJ

    RIMSKE CESTE

    ANTIKI GRADOVI NA HRVATSKOM TLU

    GRKI GRADOVI U HRVATSKOJ

    RIMSKI GRADOVI NA TLU HRVATSKE GRADOGRADITELJSTVO KASNE ANTIKE (4.-6. st.)

    SREDNJEVJEKOVNI GRADOVI

    TIPOLOGIJA SREDNJEVJEKOVNOGA GRADA

    PLANIRANJE SREDNJEVJEKOVNOGA GRADA

    SREDNJEVJEKOVNO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO

    SREDNJOVJEKOVNI HRVATSKI GRADOVI

    SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI NA JADRANU

    SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U SJEVERNOJ HRVATSKOJ

    SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA NAINU NASTANKA

    GRADOVI PREMA TLOCRTNOJ SLICI

    GRADOVI NASTALI PREMA URBANISTIKOM PLANU

  • KOMUNALNA OPREMA

    URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO

    FEUDALNI (PLEMIKI) UTVRENI GRADOVI

    GRADOVI RENESANSE

    IDEALNI GRADOVI

    PLANSKI IZGRAENI GRADOVI

    UTVRDE POSTOJEIH GRADOVA

    RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO U HRVATSKOJ

    PLANSKI IZGRAENI GRADOVI

    UTVRDE POSTOJEIH GRADOVA

    GRADOVI 17. I 18. STOLJEA (BAROK)

    GRADOGRADITELJSTVO 18. STOLJEA U HRVATSKOJ

    URBANISTIKA OBILJEJA SJEVERNOAMERIKIH GRADOVA 17. 19. stoljee

    (PRIJE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE DO 1870-ih GODINA)

    GRADOVI PREDINDUSTRIJSKOG RAZDOBLJA I RAZDOBLJA INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE

    (18. i 19. stoljee)

    PREDINDUSTRIJSKO RAZDOBLJE

    OBILJEJA GRADOGRADITELJSTVA 19. STOLJEA

    GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEA U HRVATSKOJ (19. stoljee: 1790.-1918.)

    OBILJEJA GRADOGRADNJE U PRVOJ POLOVICI 19. ST

    OBILJEJA GRADOGRADNJE U DRUGOJ POLOVICI 19. ST.

    RAZVOJ GRADA ZAGREBA

    KRAJ 19. I POETAK 20. STOLJEA

    GRADOVI 20. STOLJEA

    SUVREMENI PRISTUP PROSTORNOM PLANIRANJU

    GRADOVI 20. STOLJEA

    II PROSTORNO I URBANISTIKO PLANIRANJE

    URBANISTIKO I GRADITELJSKO ZAKONODAVSTVO

    PROSTORNI PLANOVI

    PARTICIPANTI PRI IZRADI PROSTORNOG / URBANISTIKOG PLANA

    POSTUPAK DONOENJA PROSTORNOG I/ILI URBANISTIKOG PLANA

  • OBAVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI PROSTORNIH PLANOVA kontrolni mehanizmi

    DOZVOLE UPRAVNI DOKUMENTI

    GOSPODARENJE PROSTOROM

    PROSTORNA (FUNKCIONALNA) ORGANIZACIJA GRADA

    FIZIKA STRUKTURA GRADA

    PROSTORNO PLANIRANJE TEHNIKE INFRASTRUKTURE

    PROMETNA INFRASTRUKTURA

    PROMET IZVAN NASELJA

    ODNOS VANGRADSKOG I GRADSKOG PROMETA

    DIMENZIONIRANJE MREE

    PROMETNA MREA NASELJA

    UTJECAJ PROMETNIH SUSTAVA IZVAN NASELJA

    ORGANIZACIJA GRADSKIH PROMETNICA

    ORGANIZACIJA PROMETNE MREE U STAMBENIM ETVRTIMA

    JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

    PROMET U MIROVANJU

    OSTALI ELEMENTI KORIDORA GRADSKE ULICE

    HIDROTEHNICKA INFRASTRUKTURA GRADA

    VODOOPSKRBA

    VODOOPSKRBNI SUSTAV

    ODVODNJA

    ODVODNJA OTPADNIH VODA

    IENJE OTPADNIH VODA

    ISPUTANJE OTPADNIH VODA I MULJA

    ENERGETSKA INFRASTRUKTURA GRADA

    PLINOOPSKRBA

    TOPLOVOD

    ENERGOVOD / PRODUKTOVOD

    ELEKTRINA ENERGIJA

    TELEKOMUNIKACIJE

    POLOAJ VODOVA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U KORIDORIMA PROMETNICA

    MJERE ZATITE

    MJERE ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG OTPADA

    OSTALE MJERE ZATITE

    GRADSKO ZELENILO

    EKOLOKA VANOST ZELENIH POVRINA

    VRSTE GRADSKOG ZELENILA

    ZELENILO STAMBENOG NASELJA

  • Razvoj gradova kroz povijest

  • 1

    NASELJA U PRETPOVJESNO DOBA

    Poznavanje povijesti razvoja gradova znaajno

    je za sve one koji na bilo koji nain sudjeluju u

    procesu planiranja razvoja, projektiranja i

    realizacije dananjih gradova i njihovih dijelova.

    Potrebu za poznavanjem povijesti urbanizma

    moda je najbolje definirao uveni teoretiar

    urbanizma Lewis Mumford u knjizi Grad u

    historijikada je napisao: Da bismo mogli

    poloiti nove temelje urbanog ivota moramo

    najprije shvatiti povjesnu prirodu grada i

    razgraniiti njegove prvobitne funkcije, one koje

    su iz njega prozale, od onih koje se moda tek

    sada javljaju. Da bismo u naoj svijesti uinili

    hrabar skok u budunost nije li nam potrebno da

    zaemo u duboku prolost? Veliki dio naih

    sadanjih planova, od kojih se mnogi ponose

    svojom suvremenou i naprednou samo

    su alosne mehanike kreature urbanih i

    regionalnih oblika koje bismo mi sada mogli

    ostvariti.

    Organizirana ljudska naselja seu u daleku

    prolost, u period stvaranja prvobitne rodovske

    zajednice. Ona su nastala u pretpovjesnom

    razdoblju, u vrijeme koje nam nije ostavilo

    pisane dokumente, pa se saznanja o njihovom

    obliku i prostornoj organizaciji temelje na

    rezultatima arheolokih nalaza i njihovoj

    interpretaciji.

    U najranijem periodu ovjeanstva ljudi nisu bili

    prostorno vezani, ve su se kretali koristei, prije

    svega, prirodna sklonita, peine, spilje i sl.

    Prvi oblici stalnih naseobina pojavljuju se

    paralelno sa razvojem poljodjelstva koje daje

    mogunost proizvodnje mnogo veih koliina

    hrane na jednom prostoru (mjestu).

    Procesi stabilizacije naselja koja su potom

    uslijedili odvijali su se za nae pojmove veoma

    sporo tj. kroz vie tisua godina. U konanici

    mogue je generalno zakljuiti da su

    pretpovjesna naselja nastala u periodu neolita, a

    da su svoje savrenije oblike poprimilli u

    bronano doba.

    Iako pretpovjesna naselja jo nisu imala prava

    obiljeja gradova ona su morala udovoljiti nekim

    egzistencijalnim potrebama zatite od divljih

    ivotinja i vodene stihije, a kasije i zatiti od

    neprijateljskih plemena.

    Socioloko obiljeje neolitskog sela vezano je uz

    dominaciju ene i pojavu patrijarhata. ena je

    bila nosilac proizvodnje hrane, posua, koara,

    ona je raala i podizala djecu i u svakom

    pogledu simbolizirala stabilnost i siguranost.

    Kasnijim razvojem naselja (kasni neolit),

    bronano doba) mukarac postaje vodei lik to

    je proizalo iz uloge koju u drutvu moe voditi

    samo on. Mukarac je lovac, vjeto barata

    orujem i sposoban je nametnuti svoju volju

    drugima. Ta poveana uloga mukarca

    vremenski se podudara i sa prerastanjem nekih

    pretpovjesnih naselja u prve gradove.

    Tu kvalitativnu promjenu L. Mumford ovako

    definira.Dok je kultura motike mogla izdrati

    zaseoke, kultura pluga mogla je izdravati cijele

    gradove i pokrajine. Dok su se lokalnim

    naporima mogli izgraditi samo manji nasipi i

    jarci, dotle je suradnja u gradu na irem planu

    omoguavala da se cijela dolina jedne rijeke

    pretvori u jedinstveni sklop kanala za plovidbu i

    natapanje u svrhu bolje proizvodnje hrane i

    boljeg prometnog povezivanja.

    Grad kao razvijenija forma pretpovjesnog

    razdoblja dobiva i sloeniju strukturu

    stanovnitva, mnogoznanih zanimanja koja u

    pretpovjesnom selu nisu postojala.

    Najkarakteristinija od tih zanimanja su. trgovac,

    vojnik, bankar i sveenik.

    Ovakva, sve sloenija, struktura stanovnitva u

    gradovima dovela je do toga da je grad postao

    jezgra itavog niza tehnikih izuma i

    unapreenja (posebno u razvoju

    graevinarstva), ali i do daljnjeg porasta

    produktivnosti u poljoprivredi, jer nastanak

  • 2

    gradova nije doveo do stagnacije sela ve

    naprotiv poveao potrebe za hranom. Tako su

    se pored gradova i dalje razvijala i irial sela kao

    ishodina naselja poljoprivredne proizvodnje.

    Sa razvojem grada u uzrono-posljedinoj vezi

    je i pojava prerastanja lokalnog voe skupine,

    kojeg L. Mumford naziva harambaom u kralja,

    koji u sprezi sa sveenstvom vrsto objedinjen u

    jednoj osobi postaje olienje centralne vlasti.

    Tako kraljevska vlast postaje odluna snaga u

    formiranju gradova i promjeni njihovog oblika i

    sadrine. Fiziki izraz te kraljevske vlasti u gradu

    je citadela izgraena od vrstog materijala koja

    je u sebi prema L. Mumfordu objedinila tri

    funkcije, a to su: palaa, itnica i hram.

    Sve ove transformacije oblika ljudskog naselja

    koje su se dogodile u zavrnoj fazi perioda

    razvoja ljudskog drutva, koje nazivamo

    pretpovjeu iako su se odvijale kroz stoljea

    ipak imaju revolucionarno znaenje. to se tie

    osnovne sutine grada, pa i njegove fizike

    strukture, tek je industrijska revolucija donijela

    bitne promjene.