Embed Size (px)
Citation preview
ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJA UGLJIKOVODIKA NA JADRANUšto trebamo znati?
SADRŽAJ
NOVI REGULATORNI OKVIR
6ISTRAŽNI PROSTORI
7ISTRAŽNI PROSTORI U OKRUŽENJU
11KOJE ĆE SE AKTIVNOSTI ODVIJATI U ISTRAŽNIM
PROSTORIMA ZA VRIJEME ISTRAŽIVANJA?
13GOSPODARSKI UČINCI
15INDIREKTNI UČINCI
17SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA
20TURIZAM I EKSPLOATACIJA UGLJIKOVODIKA
22KOJE KORISTI RH IMA OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA?
23KOJI SU RIZICI ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA?
24
3
POVIJEST ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ I JADRANU
Usporedba s Italijom
Republika Italija ima povijest istraživanja i eksplo-atacije ugljikovodika preko 70 godina i daleko značajnije aktivnosti istraživanja u prošlosti. Na talijanskom dijelu Jadrana izrađeno je 808 istraž-nih i 645 eksploatacijskih (proizvodnih) bušotina. Danas je u jadranskom dijelu Italije aktivno 107 plinskih platformi na koje je spojeno gotovo 600 eksploatacijskih plinskih bušotina i 7 naftnih platformi na koje je spojeno 39 eksploatacijskih naftnih bušotina unutar 62 eksploatacijska polja (podaci preuzeti sa službene stranice Talijanskog Ministarstva gospodarstva) iz kojih se godišnje proizvede oko 5 milijardi m3 plina i 1.8 mil. barela nafte i kondenzata.
S ciljem optimalnog iskorištenja svojeg rudnog bogatstva kao i poticanja investicija u nova istraživanja ugljikovodika u Republici Hrvatskoj, 2013. godine donesen je novi regulatorni okvir u koji su implementirane EU direktive kao i najbolje svjetske prakse.
Republika Hrvatska ima bogatu povijest iskorišta-vanja svog rudnog blaga, prvo plinsko polje u RH otkriveno je 1917. godine, dok je prvo naftno po-lje u RH otkriveno 1941. godine. Intenzivne aktiv-nosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina u RH traju preko 60 godina. Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Republici Hrvatskoj je povijesno važan pokretač rasta gospodarstva te je ono i sa-stavni dio obveznog gradiva iz zemljopisa u os-novnim i srednjim školama.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika na ko-pnu traje preko 60 godina te se danas u kopne-nom dijelu Hrvatske intenzivno proizvode i plin i nafta, dok na području Jadranskog mora povi-jest istraživanja i eksploatacije ugljikovodika traje preko 40 godina te se od 1999. godine na Hrvat-skom dijelu Jadranskog mora proizvodi plin. Na sjevernom dijelu Jadrana u okolici Istre, Repu-blika Hrvatska ima 19 plinskih proizvodnih plat-formi i jednu kompresorsku na koje je spojeno 51 eksploatacijska (proizvodna) bušotina unutar 3 eksploatacijska polja, a iz kojih se godišnje pro-izvede oko 1,2 milijarde m3 plina. U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadran-skog mora izrađeno 128 istražnih i 51 eksplo-atacijska (proizvodna) bušotina te su na nekim bušotinama registrirani tragovi nafte. U bušotini Jadran je 1973. godine, 58 km zapadno od Pule, pronađeno prvo otkriće plina na hrvatskoj strani Jadrana.
4
Usporedba aktivnosti istraživanja i eksploatacije na hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana
5
6
NOVI REGULATORNI OKVIR
Promjena gospodarskog okruženja i sve veći in-teres inozemnih investitora kojima je u svrhu ulaganja u istraživanje i eksploataciju ugljikovo-dika bilo potrebno omogućiti viši stupanj pravne sigurnosti i fleksibilnosti u realizaciji poslovnih interesa, ukazali su na potrebu reguliranja po-stupaka istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na način koji je definiran i prihvaćen u svjetskoj praksi.
Uzimajući u obzir činjenicu da je u razdoblju od 2007. do 2013. godine eksploatacija nafte u Re-publici Hrvatskoj pala za 28,5%, dok je eksplo-atacija plina pala za 34,6% te da u navedenom razdoblju nije bilo značajnih investicija u istražne radnje koje bi dovele do novih otkrića ugljikovo-dika bilo je potrebno izmijeniti regulatorni okvir na način da se potaknu nova ulaganja. Najveći izazov Europske unije je sigurnost i pouzdanost opskrbe naftom i plinom, a nova otkrića potenci-jalno omogućavaju energetsku neovisnost Repu-blike Hrvatske i šire regije te smanjenje energet-ske ovisnosti unutar Europske unije.
S ciljem privlačenja i poticanja investicija u istra-živanje i eksploataciju ugljikovodika u Republici Hrvatskoj donesen je novi Zakon o rudarstvu (Na-rodne novine, broj 56/13 i 14/14) kao i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 94/13 i 14/14) kojim se reguliraju ak-tivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, a koji je usklađen sa svim direktivama Europske unije kao i najboljim svjetskim praksama zemalja koje imaju dugogodišnje iskustvo u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
S ciljem provedbe spomenutog Zakona Vlada Re-publike Hrvatske donijela je i Zakon o osnivanju Agencije za ugljikovodike (Narodne novine, broj 14/14) kao regulatornog tijela zaduženog za nad-zor aktivnosti prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u skladu s ovlastima iz Zakona, a po uzoru na najbolje svjetske prakse.
S ciljem ostvarenja čim veće koristi za Republiku Hrvatsku donesen je i novi financijski model koji omogućava značajno veće koristi nego što je to
bio slučaj ranije te je donesena Uredba o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika (Na-rodne novine, broj 37/14 i 72/14).
Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovo-dika stvoreni su uvjeti za velika ulaganja u istra-živanje i eksploataciju ugljikovodika, utvrđeni su zakonski preduvjeti za energetski razvoj i konku-rentne uvjete u istraživanju i eksploataciji uglji-kovodika, pri čemu je izniman naglasak stavljen na optimizaciju prilikom gospodarenja mineral-nim sirovinama, poštujući pritom načela zaštite nacionalnih interesa Republike Hrvatske s jedne strane, omogućujući ujedno investitorima sigur-nost i stabilnost prilikom provođenja investicija i poslovanja. Prilikom izrade navedenih zakonskih propisa uzeta je u obzir dugogodišnja svjetska praksa prihvaćena u mnogobrojnim zemljama koje uspjeh svog gospodarstva zasnivaju na ek-sploataciji ugljikovodika, kao i stavovi zemalja Eu-ropske unije u odnosu na inozemna ulaganja.
Agencija za ugljikovodike
Agencija za ugljikovodike osnovana je u veljači 2014. godine radi praćenja izvršenja ugovornih obveza odabranih investitora po pitanju istraži-vanja i eksploatacije ugljikovodika, a s ciljem za-štite interea Republike Hrvatske.
Glavne zadaće Agencije za ugljikovodike su:
• Stručni nadzor nad svim segmentima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika
• Poticanje konkurentnosti i optimalno gospodarenje ugljikovodicima
• Osiguravanje ravnoteže između energetskih i okolišnih politika Republike Hrvatske
7
U skladu sa Zakonom o istraživanju i eksploata-ciji ugljikovodika, Vlada Republike Hrvatske je 02. travnja 2014. godine objavila prvo javno nadme-tanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Kao jedna od radnji koje su prethodile javnom nadmetanju bilo je i definiranje istražnih pro-stora koji će biti predmet javnog nadmetanja. Po uzoru na najbolje svjetske prakse, a s ciljem spri-ječavanja potencijalnog negativnog utjecaja na ostale gospodarske djelatnosti, istražni prostori su odmaknuti od obale i otoka što ranije nije bio slučaj.
Do 02. travnja 2014. godine istražni su prostori obuhvaćali 100% Jadranskog mora te se protezali skroz do obale uključujući i otoke. VOdobrenja za istraživanje na istražnim prostorima koji su obu-hvaćali 100% Jadranskog mora, uključujući i obalu i otoke, bila su važeća do kraja 2012. godine te su se unutar njih provodile aktivnosti istraživanja.Tijekom 2012. godine, a u skladu s važećim odo-brenjima snimljeno je 1300 km2 3D seizmike i
800 km 2D seizmike na južnom dijelu Jadrana, u okolici Dubrovnika. Neovisno o istražnim prosto-rima, aktivnosti u Jadranu odvijale su se i 2014. godine kada je unutar postojećih eksploatacijskih polja na Sjevernom Jadranu izbušeno pet razrad-nih bušotina iz čega se može zaključiti da se aktiv-nosti istraživanja i eksploatacije aktivno provode cijelo vrijeme u skladu sa starim dozvolama. Ukoliko se fokusiramo isključivo na istražne rad-nje, istražna su se bušenja u prošlosti radila i na samim otocima, dok su se seizmička snimanja snimala i u samom priobalju, uz obalu i otoke.
Do 02. travnja 2014. godine istražni su prostori obuhvaćali 100% Jadranskog mora (0km od obale i 0km od otoka). Bušilo se na Braču, Visu, Lastovu, Krku, Ugljanu, Dugom Otoku, Silbi te na samoj obali Istre! Po novom regulatornom okviru, to više nije moguće!
ISTRAŽNI PROSTORI
8
Stari istražni prostori do 02. travnja 2014. godine
9
Novi istražni prostori koji su na snazi od 02. travnja 2014.
10
Usporedba aktivnosti istraživanja i eksploatacije država koje imaju izlaz na Jadransko more
ISTRAŽNI PROSTORI U OKRUŽENJU
Italija
Italija je većinom istražena unutar svog priobalja te postojeće eksplo-atacijske platforme postoje već na udaljenosti od 2 km od obale. Italija trenutno ima istražne prostore na nekim područjima koji se protežu uz samu obalu te istražne prostore koji su udaljeni 12 nautičkih milja (22 km od obale). Istražno područje Elsa je odobreno za istraživanje i eksploataciju ugljikovo-dika u ožujku 2005. godine.
Bušotina Elsa 1 izbušena je 1992. go-dine kada je pronađena nafta na du-bini od 4500 metara. Zbog tehničkih poteškoća, naftno ležište nije učin-kovito testirano te se početak novog bušenja očekuje najkasnije tijekom 2016. godine što ukazuje na činjenicu da će Italija razviti nova naftna polja do 2020. godine, a u skladu sa svojom strategijom povećanja domaće proi-zvodnje nafte i plina do 2020. godine.
11
Usporedba istražnih prostora država koje imaju izlaz na Jadransko more
Crna Gora (2-3 km)
Crna Gora je 2012. godine, novim re-gulatornim okvirom omogućila nove aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u moru. Istražni prostori koji su pritom definirani udaljeni su od 2 do 3 km od obale.
Albanija (0 km)
Albanija intenzivno provodi aktivnosti istraživanja ugljikovodika od 1990-ih na cijelom prostoru. Istražni prostori u Albaniji protežu se do same obale.
Grčka (3-5 km)
Grčka je 2012. godine, novim regula-tornim okvirom omogućila nove aktiv-nosti istraživanja i eksploatacije uglji-kovodika u Jadranskom dijelu mora na koje ima izlaz. Grčka ima izlaz i na Egejsko more te tamo trenutno ek-sploatira naftu. Istražni prostori u Grč-koj udaljeni su u prosjeku od 3 do 5 km od obale.
Ukoliko usporedimo Hrvatsku sa susjednim državama vidljivo je da je Hrvatska najviše odmaknula svoje istražne prostore od obale i otoka.
12
Razdoblje istraživanja koje u skladu sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika traje 5 godina podijeljeno je u dvije faze; prve tri godine istražnog razdoblja i druge dvije godine istražnog raz-doblja.
U prve tri godine istražnog raz-doblja raditi će se 3D seizmičko snimanje koje će u prosjeku tra-jati između mjesec do najviše dva mjeseca na određenom istražnom prostoru. Po završetku snimanja rade se studije i analize, nema aktivnosti u moru te se aktivnosti uglavnom svode na uredski posao. Dakle, u prve tri godine istraživanja aktivnosti koje će se raditi u moru traju najviše 2 mjeseca.
U druge dvije godine istražnog raz-doblja, a zavisno o analizama seiz-mičkih snimki donijeti će se odluka o istražnom bušenju. Istražno bu-šenje odnosno aktivnosti u moru traju između 2 pa do maksimalno 4 mjeseca ovisno u dubini mora.
Ukol iko isključivo govorimo o razdoblju istraživanja, aktivnosti koje će se provoditi u moru trajati će najviše 6 mjeseci tijekom 5 godina.
KOJE ĆE SE AKTIVNOSTI ODVIJATI U ISTRAŽNIM PROSTORIMA ZA VRIJEME ISTRAŽIVANJA?
Prikaz aktivnosti i koristi razdoblja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika
13
Prikaz okvirnog vremenskog plana istražnih aktivnosti za vrijeme 5 godina istraživanja na jednom istražnom prostoru
14
GOSPODARSKI UČINCI
DIREKTNI UČINCI
Vlada Republike Hrvatske je 19. ožujka 2014. go-dine donijela Uredbu o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Sukladno ranijem financijskom modelu za istraži-vanje i eksploataciju ugljikovodika, naknade koje su pripadale Republici Hrvatskoj iznosile su 5% vrijednosti od ukupne pridobivene količine uglji-kovodika (5% od prihoda).
U skladu s novim financijskim modelom, izravne financijske koristi za Republiku Hrvatsku pro-cjenjuju se u iznosu od 55-65% ukupnog neto prihoda. Pored gore navedene naknade koja se povećala s 5% na 10% vrijednosti od ukupne pridobivene količine ugljikovodika (10% od pri-hoda), definirane su i veće naknade za površinu odobrenog istražnog prostora kao i naknade za površinu utvrđenog eksploatacijskog polja, te nove naknade koje ranije nisu postojale, a to su naknada za sklapanje ugovora između investi-tora i Vlade Republike Hrvatske temeljem izdane dozvole, dodatna naknadu za ostvarenu eksploa-
taciju ugljikovodika, naknada za administrativne troškove, kao i podjela količina same eksploata-cije. Također, nije zanemariv indirektan učinak na državni proračun po osnovi prihoda od poreza na dodanu vrijednost, učinak poreza i doprinosa iz i na dohotke radnika koje će investitor zaposliti, ostalih fiskalnih i parafiskalnih davanja te drugih naknada, koje su definirane zakonskom regulati-vom u Republici Hrvatskoj.
Uzimajući u obzir da Republika Hrvatska ne snosi troškove istraživanja, razrade i eksploatacije uglji-kovodika, odnosno da cjelokupni rizik investicije snosi isključivo investitor, simulacija novog finan-cijskog modela prikazuje da Republici Hrvatskoj direktno ide između 55% i 65% neto prihoda. Dan je primjer istražnog prostora veličine 1.200 km2, s eksploatacijskim poljem površine 500 km2 i pridobivim rezervama u količini 35 milijuna ba-rela nafte, pri čemu istražne aktivnosti započinju 2015. godine, dok početak eksploatacije ugljiko-vodika započinje 2021. godine te traje do 2035. godine.
Prikaz novog financijskog modela u Republici Hrvatskoj
15
UKUPNI PRIHODI OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA
31.304 mil. kuna
UKUPNI NETO PRIHODI
17.367 mil. kuna
100%
KAPITALNI TROŠKOVI
10.724 mil. kuna
OPERATIVNI TROŠKOVI
3.213 mil. kuna
POVRAT TROŠKOVA
13.937 mil. kuna
UDIO U PODJELI DOBITI
2.953 mil. kuna
SVE NAKNADE OSIM NAKNADE
ZA PRIDOBIVENE KOLIČINE
UGLJIKOVODIKA 62 mil kuna
SVE NAKNADE OSIM NAKNADE
ZA PRIDOBIVENE KOLIČINE
UGLJIKOVODIKA 62 mil kuna
NAKNADA ZA PRIDOBIVENE
KOLIČINE UGLJIKOVODIKA
3.130 mil. kuna
UDIO U PODJELI DOBITI
11.284 mil. kuna
PRIHODI
25.221 mil. kuna
RASHODI
13.999 mil. kuna
POREZ NA DOBIT
2.488 mil. kuna
POREZ NA DOBIT
POREZ PO ODBITKU
1.726 mil. kuna
POREZ PO ODBITKU
1.726 mil. kuna
POREZ NA DOBIT
2.488 mil. kuna
UKUPNI NETO PRIHODI
7.008 mil. kuna
40%
NETO PRIHODI RH
10.359 mil. kuna
60%
Prikaz simulacije novog financijskog modela u Republici Hrvatskoj na polju od 35 milijuna barela nafte
Navedeni primjer samo jednog eksploatacijskog polja pokazuje da će, ukoliko se utvrde nova ko-mercijalna otkrića te se započne sa eksploatacijom, aktivnosti istraživanja i eksploatacije po jednom eksploatacijskom polju generirati ukupni mogući prihod u iznosu od 31,3 milijarde kuna pri čemu izravna financijska korist za Republiku Hrvatsku odnosno neto prihod koji direktno ulazi u državni proračun iznosi 10,4 milijarde kuna u razdoblju od 15 godina eksploatacije. Ukoliko uzmemo u razmatranje godišnju eksploatacijsku razinu, po jednom eksploatacijskom polju generirat će se ukupni mogući godišnji prihod od eksploatacije u iznosu od 2,1 milijardi kuna odnosno 690 mili-juna kuna neto prihoda godišnje kao izravni pri-ljev u državni proračun.
Ovisno o pridobivenim rezervama i broju budu-ćih eksploatacijskih polja, direktni učinci za dr-žavni proračun mogu znatno premašivati spome-nute financijske koristi. Ukoliko sagledamo jedan od optimističnih scenarija za područje Jadrana i uzmemo u pretpostavku da će se razraditi de-set novih eksploatacijskih platformi s prosječnim pridobivenim rezervama od 50 milijardi barela nafte, tada bi to značilo 460 milijardi kuna uku-pnih prihoda, odnosno 172 milijarde kuna neto prihoda koji idu direktno u državni proračun u razdoblju od 20 godina eksploatacije. Na razini jedne godine, aktivnosti istraživanja i eksploatacije generirat će 23 milijarde kuna ukupnog godišnjeg prihoda, odnosno 8,6 milijarde kuna neto godiš-njeg prihoda koji ide izravno u državni proračun.
16
INDIREKTNI UČINCI
Preuzimanjem obveza obvezujućeg radnog pro-grama i poštujući odredbe Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, investitori će angažirati domaće dobavljače i kooperante u najvećoj mogućoj mjeri. Utjecaj na gospodar-stvo očitovat će se u razvoju sadržaja logističke i industrijske podrške, razvoju građevinske, bro-dograđevne i metaloprerađivačke industrije kao i proizvodnje specijaliziranih odobalnih objekata, razvoju lučke i ostale transportne infrastrukture te većoj iskoristivosti pomorskih i špediterskih usluga. Nadalje, doći će do pozitivnog utjecaja na mnogobrojne popratne usluge poput meha-ničkih usluga, elektrike i elektronike, remontnih usluga i usluga održavanja postrojenja, električ-nih i telekomunikacijskih usluga, proizvodnje strojeva i ostalih rezervnih dijelova, usluga zbri-njavanja otpada, usluga pripreme hrane i smje-štaja za radnike, usluga u svezi sa sigurnosnim, zdravstvenim i okolišnim pitanjima te drugih ad-ministrativnih usluga.
Također, potiče se zapošljavanje hrvatske radne snage u najvećoj mogućoj mjeri, koliko god to do-puštaju adekvatne vještine, znanja i obrazovanje lokalnog stanovništva. Praksa pokazuje da je u zemljama u okruženju, na aktivnostima istraživa-nja i eksploatacije ugljikovodika zaposleno preko 85% državljana zemlje domaćina koji su uklju-čeni u svakodnevne poslovne operacije, kako na samim radilištima tako i na administrativnim poslovima.
Neizravni učinci odnose se na mogućnost pada troškova energenata u Republici Hrvatskoj kao posljedice manjih transportnih troškova ugljiko-vodika eksploatiranih na Jadranu do destinacija unutar Republike Hrvatske. Pad ovisnih troškova energenata može vrlo povoljno djelovati na opću ekonomiju države u smislu rasta konkurentnosti i smanjenja krajnjih cijena usluga i dobara. Poslje-dično, kućanstva mogu osjetiti rast osobnih do-hodaka i prihoda, što rezultira većom potražnjom za robama široke potrošnje i ostalim uslugama te boljim životnim standardom.
f dHrvatski radnik i hrvatski proizvod na prvome mjestu!
17
Prikaz plana povećanja proizvodnje u Italiji do 2020. godine(Izvor: Talijanska nacionalna strategija)
ItalijaFinancijski model istraživanja i eksploatacije i očekivane gospodarske koristi
Kako bi nadomjestili gubitak u iznosu od 3.5 mili-jarde eura, uzrokovan padom domaće proizvod-nje, 2012. godine Vlada Republike Italije usvojila je tzc. “Uredbu rasta”. Uredba između ostaloga propisuje i povećanje naknada za pridobivene količine ugljikovodika s 3% na 7% za pridobivene vrijednosti nafte i s 3% na 10% za pridobivene vri-jednosti plina.
Nadalje, Italija planira povećati proizvodnju nafte za 148% i plina za 46% do 2020. godine, čime planiraju mobilizirati investicije od 15 milijardi EUR-a, uštedjeti 5 milijardi EUR-a godišnje na troškovima uvoza nafte i plina te kreirati 25.000 novih radnih mjesta. Povećanje proizvodnje po-taknuto je 2014. godine novim uredbama i zako-nima.
Grčka Financijski model istraživanja i eksploatacije
Grčka je definirala naknadu za pridobivene koli-čine ugljikovodika zavisno o količinama između 2 i 20% vrijednosti pridobivenog ugljikovodika. Porez na dobit za djelatnosti istraživanja i eksplo-atacije ugljikovodika iznosi 25%.
Crna gora Financijski model istraživanja i eksploatacije
Crna Gora je definirala naknadu za pridobivene količine ugljikovodika koja iznosi 2% pridobivene vrijednosti za plin te između 5 i 12% za naftu. Do-datno su definirali porez na dobit za djelatnosti eksploatacije ugljikovodika u iznosu od 54%.
AlbanijaFinancijski model istraživanja i eksploatacije
Albanija je definirala naknadu za pridobivene ko-ličine ugljikovodika koja iznosi 10% pridobivene vrijednosti ugljikovodika. Porez na dobit za dje-latnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika iznosi 50%.
Plin
M boe / godišnje
Nafta
M boe / godišnje
2011.
proizvodnja
Moguća proizvodnja
do 2020.
Proizvodnja
cilj
Dostizanje cilja znači:
Ušteda do ~ 5 mlrd. Eura godišnje
Mobilizacija investicija u vrijednosti ~ 15 mlrd Eura
25,000 novih radnih mjesta
51
24
38
57
9575
+148%+46%
18
Usporedba hrvatskog financijskog modela s državama u okruženju i državama koje su trenutno u javnim nadmetanjima (udio države u postocima kod eksploatacije nafte)
Usporedba hrvatskog financijskog modela s državama u okruženju i državama koje su trenutno u javnim nadmetanjima (udio države u postocima kod eksploatacije plina)
19
SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA
Sigurnost i zaštita okoliša je pitanje primarnog interesa, a hrvatsko iskustvo na sjevernom Ja-dranu potvrđuje činjenicu kako sve gospodarske grane mogu koegzistirati što smo već dokazali u zadnjih četrdeset godina intenzivnog istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Ovaj projekt je kon-cipiran na način da omogući održivi razvoj što po-drazumijeva istraživanje i eksploataciju ugljikovo-dika koristeći najviše tehnološke standarde kako bi se osiguralo očuvanje okoliša, a sama sirovina se eksploatirala na dugoročno održiv način koji će pratiti potrošnju na tržištu, što će osigurati do-stupnost samog energenta kao i razvoj direktne i indirektne industrije.
Što se događa kada platforme dođu u Jadran i kada započnu prva bušenja? Kako sama zaštita i briga o okolišu tad izgleda u praksi?
Kada govorimo o samom početku bušenja, tre-bamo pojasniti nekoliko stvari :• jedan od načina kontrole izrade bušotine su
i automatizirani sustavi za ranu detekciju po-većanja ili smanjenja tlaka unutar bušotine koji osiguravaju trenutne reakcije u situaciji kada može doći do zatvaranja bušotine,
• protuerupcijski uređaji koji štite ušće kanala bušotine su atestirani i dnevno su pregleda-vani radi sigurnosti,
• isto tako, sva oprema koja se koristi pri izradi bušotine mora biti atestirana po visokim kri-terijima svjetske naftne industrije te osigu-rava maksimalnu sigurnost tijekom bušenja.
U tijeku bušenja, palube platforme opremljene su sustavom skupljanja kišnice s palube kako ne bi došlo do otjecanja zagađene kišnice u more.Fluidi skupljeni na taj način kolektiraju se u speci-jalne spremnike te se zbrinjavaju na siguran na-čin čime se isključuje i najmanje zagađenje mora. Cijeli proces izrade bušotine podređen je spreča-vanju nastanka opasnih situacija i konstantnom nadzoru kako bi se moglo intervenirati u najkra-ćem vremenskom roku.
Sve dosadašnje anal ize ut jecaja kao i sva provedena ispi t ivanja u Jadranu pokazuju da plat forme ne ut ječu negat ivno na okol iš. Či tav tehnološki proces odvija se u zatvorenom sustavu.
Sigurnost ljudi i okoliša u svim svjetskim tvrt-kama, pa tako i naftnim, je od iznimnog značaja, zasigurno među ključnim segmentima poslova-nja. U svjetskim okvirima zaista vrijedi ona „bolje spriječiti, nego liječiti“. Ulaganje u ovaj segment kompanijama donosi sigurnost poslovanja bez bojazni od nadoknada, saniranja i isplata milijun-skih odšteta.
Na našim platformama u prošlosti nije bilo nika-kvih incidenata, a danas se radi po neusporedivo višim standardima i uz tehnologije i automatske sustave koji eliminiraju ljudsku pogrešku.Bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelat-nosti na moru čiji je temeljni cilj osiguranje i pro-vođenje djelatnosti istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome najviše standarde sigur-nosti, zdravlja i okoliša. Prema tim novim pravi-lima, implementacija najviših sigurnosnih stan-darda na svim naftnim i plinskim platformama diljem Europe je obvezujuća, novi propisi postav-ljaju jasna pravila koja obuhvaćaju sve radnje ve-zano za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika. Direktiva osigurava i propisuje način postupanja ukoliko do nesreće ipak dođe, pri čemu nave-dena pravila postupanja pomažu krajnjem uma-njivanju moguće štete u okolišu.
20
Ukratko, ne može se započeti s aktivnostima ukoliko nisu osigurani svi adekvatni resursi koji u trenutku mogu reagirati i spriječiti nesreću. Ukoliko do štete dođe, sve troškove za nastalu štetu kao i saniranje iste snosi investitor.
Način ponašanja i propisane procedure tijekom bušenja na moru u Republici Hrvatskoj već su odavno regulirane propisima, a trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10). Pravilnikom je strogo zabranjeno ba-canje i ispuštanje čvrstog otpada, motornog ulja, tekućih ugljikovodika, otrovnih i štetnih tvari, re-dovite kontrole bušaćih i proizvodnih postroje-nja, itd. Što se tiče samog procesa bušenja i mo-gućih incidentnih situacija, Pravilnik definira vrste i mjesta postavljanja preventera, njihove certifi-kate, potom blokadne ventile i zasune. Isto tako, sva oprema koja se koristi pri izradi bušotine mora biti atestirana te osigurava maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav prostor za mo-guće improvizacije tijekom istraživanja i eksplo-atacije, a spomenuta Direktiva 2013/30/EU (koju RH mora implementirati do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pra-vilnika i Direktive, Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije,
Rio deklaracije, Stockholmske konvencije i broj-nih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi su i na teritoriju RH.
U skladu s Direktivom o sigurnosti naftnih i plin-skih djelatnosti na moru nameće se dodatan nadzor nad svim ekološkim mjerama koje će se morati provoditi. Izvještaje o tome bit ćemo pak obavezni redovito dostavljati Europskoj komisiji.
Mjerama koje sada postavljamo ne samo da štitimo Jadran od potencijalnih nezgoda prilikom istraživanja i eksploatacije, već podižemo cjelokupni sustav sigurnosti i zaštite okoliša. S novim aktivnostima se neće moći započeti dok god se ne uspostave adekvatni resursi koji će moći reagirati u trenutku u slučaju bilo kakve nesreće.Iako se istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u RH provodi preko 40 godina incidenata nije bilo i nema razloga da ih bude i u budućnosti, posebice ukoliko uzmemo u obzir da su novim regulator-nim okvirom standardi sigurnosti i zaštite okoliša podignuti na puno višu razinu nego što je to bio slučaj ranije.
Postavili smo nova pravila u skladu s EU direktivama i najboljim svjetskim praksama!
21
TURIZAM I EKSPLOATACIJA UGLJIKOVODIKA
Zadnjih 40 godina u Jadranu se istraživalo i ek-sploatiralo dok je istovremeno turizam rastao. Kao što turisti koji danas ljetuju u Hrvatskoj nisu svjesni platformi u Jadranskom moru, neće biti niti sutra. Turizam je najvažnija gospodarska grana u Republici Hrvatskoj koja ne smije i neće biti ugrožena ovim projektom.
Ne samo da naši turistički konkurenti kao što su Italija, Crna Gora, Grčka, Malta, Cipar, Francuska i Španjolska imaju aktivne primjere suživota i pa-ralelnog razvoja industrije ugljikovodika i turizma nego je takav primjer upravo Hrvatska, a najizra-ženiji primjer je upravo desetljetna eksploatacija u sjevernom Jadranu.Santa Barbara u Kaliforniji je primjer top turi-stičke destinacije u svijetu u blizini koje se već go-dinama eksploatira nafta. Kalifornija eksploatira oko 7% ukupne Američke proizvodnje nafte, a neke platforme su na svega 3 km od obale. No-vim regulatornim okvirom postavljena je zabrana na 6 km od obale.
Do 2012. godine bila su važeća odobrenja za istraživanje po kojima su istražne aktivnosti bile moguće na području cijelog Jadranskog mora uključujući otoke i dio obale. Bušilo se na Braču, Visu, Lastovu, Krku, Ugljanu, Dugom Otoku, Silbi
te na samoj obali Istre. Upravo u svrhu zaštite tu-rizma, ali i drugih gospodarskih djelatnosti done-sena su ograničenja kojima su postojeće granice istražnih prostora pomaknute na minimalno 10 km od obale i 6 km od otoka.
Istražne aktivnosti u moru koje za vrijeme istraž-nog razdoblja traju između mjesec dana pa do najviše 6 mjeseci se također moraju raditi na na-čin i u vrijeme da ne ugrožavaju zaštićene živo-tinjske vrste i staništa u Jadranskom moru, kao ni turizam i ribarstvo. Ako se komercijalno otkriće pronađe, eksploatacijske platforme po ograniče-njima koja donosi Strateška studija, trebaju biti smještene tako da ne narušavaju vizure točaka od interesa za turizam tj. platforme se ne smiju vidjeti s plaža, naselja i turističkih zona.
Posebna pažnja posvećena je nautičkom tu-rizmu. Tako je unutar Strateške studije određeno da se dijelove pojedinih istražnih prostora treba modificirati na način da se isključe područja vi-soke privlačnosti za nautički turizam koja su po-sebno izražena oko otoka Visa. Također obveza je u dogovoru s Ministarstvom turizma prilagoditi i uskladiti aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na drugim konkretnim područjima s aktivnostima nautičkog turizma.
22
KOJI SU RIZICI ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA? MOGUĆA NESREĆA
Mala je vjerojatnost da će se dogoditi nesreća, ali ukoliko do nje dođe potrebno je odmah reagi-rati kako ne bi bilo značajnih posljedica. Moguća opasnost podjednaka je od svih država koje dijele Jadran. Ukoliko se dogodi nesreća na tankeru ili na platformi u Italiji, ugrozit će nas podjednako. Tu ne smijemo zanemariti i Crnu Goru i Albaniju. Crna Gora samo što nije krenula s istraživanjima, a Albanija je u odmaklim istraživanjima. Ukoliko se tamo dogodi bilo kakva veća nesreća koja se ne može zaustaviti brzom reakcijom, a što novi sigurnosti sustav i mjere zaštite okoliša koji smo mi i Talijani implementirali osigurava, posljedice su podjednake za sve.
NEGATIVNI REZULTATI PROVEDENIH ISTRAŽIVANJA
Postoji realna mogućnost da se za vrijeme istra-živanja ne pronađe komercijalno otkriće te se ne krene u razvoj nove eksploatacije. Domaća proi-zvodnja će i dalje padati, a ovisnost o uvozu rasti što dovodi državu u nepovoljan položaj s aspekta konkurentnosti i energetske sigurnosti.
Ukoliko se ne pronađu nova komercijalna otkrića država neće imati dugoročne koristi od eksplo-atacije. Investitori će uložiti značajna sredstva u istražne radnje te će s aspekta ulaza stranog ka-pitala država imati određene koristi ukoliko uz-memo u obzir da će se veći dio ulaganja potrošiti u Republici Hrvatskoj na lokalne proizvode i us-luge kao i radnu snagu.
Ovo se upravo događa oko nas!
Jadran ćemo najbolje sačuvati ako se aktivno uključimo u gospodarenje svojim resursima i aktivnom suradnjom sa zemljama u okruženju.
23
Istražni prostori svih država koje imaju izlaz na Jadransko more
Istražni prostori svih država koje imaju izlaz na Jadransko more bez Republike Hrvatske
Ukoliko ne istražujemo, rizik dijelimo svi, a profit samo oni!
24
KOJE KORISTI RH IMA OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA?
PRIHODI ZA DRŽAVNI PRORAČUN
Primjer samo jednog manjeg eksploatacijskog polja pokazuje da aktivnosti istraživanja i eksplo-atacije generiraju ukupni prihod u iznosu od 31,3 milijarde kuna pri čemu su izravne financijske ko-risti za Republiku Hrvatsku 10,4 milijarde kuna, što na godišnjoj eksploatacijskoj razini predstav-lja preko 690 milijuna kuna godišnje.
Ovisno o pridobivim rezervama i broju budućih eksploatacijskih polja, direktni učinci za državni proračun mogu znatno premašiti spomenute financijske koristi te iznositi i nekoliko milijardi kuna godišnje što direktno utječe na rast BDP-a i smanjenje javnog duga.
RAZVOJ DIRKETNE I INDIREKTNE INDUSTRIJE
Aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovo-dika izravno će utjecati na razvoj brojnih indu-strija i usluga. Očekuje se razvoj građevinske, brodograđevne i metaloprerađivačke industrije,
proizvodnje strojeva i ostalih rezervnih dijelova, remontnih usluga i usluga održavanja postroje-nja, razvoj lučke i ostale transportne infrastruk-ture, porast iskorištenosti pomorskih, logističkih i špediterskih usluga. Očekuje se i značajan neiz-ravan utjecaj na mnogobrojne popratne usluge poput elektrike i elektronike, mehaničkih usluga, usluga zbrinjavanja otpada, usluga pripreme hrane i smještaja za radnike, telekomunikacijskih i električnih usluga, usluga u svezi sa sigurno-snim, zdravstvenim i okolišnim pitanjima te dru-gih administrativnih usluga.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika pred-stavlja snažan poticaj izravno povezanim indu-strijama, ali i neizravnim popratnim industrijama i uslužnim djelatnostima. Razvoj postojećih indu-strija predstavlja korak naprijed u gospodarskom razvoju Republike Hrvatske. Aktivnosti istraživa-nja i eksploatacije ugljikovodika potaknuti će i po-kretanje novih specijaliziranih industrijskih djelatnosti u Hrvatskoj.
25
ENERGETSKA SIGURNOST I NEOVISNOST
Energenti su osnovna ulazna sirovina za svaku in-dustriju, bez energenata nema razvoja i napretka. U današnje vrijeme je dostupan energent jeftin energent. Obnovljivi izvori energije su poželjni, Hrvatska se razvija i u tom segmentu energetike, no danas još uvijek nismo blizu otkrića alternativnog rješenja koje bi u narednim desetljećima nadomjestilo svjetske potrebe za naftom i plinom.Projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika s aspekta smanjenja uvoza energenata i poveća-nja domaće proizvodnje je osnovni preduvjet za razvoj gospodarstva, a na nama je da ga i ostva-rimo kako bi svi građani Republike Hrvatske bolje živjeli.
NOVA RADNA MJESTA
Na primjeru Italije koja planira značajno povećati (više od 50%) proizvodnju ugljikovodika do 2020., država tim korakom planira otvaranje i dodatnih 25.000 radnih mjesta. U ugovorima koje priprema Hrvatska, se koliko god to dopuštaju EU direktive, štiti domaći pro- izvod, usluga i radnik. Agencija za ugljikovodike će, osim toga, imati uvid u sve što investitori rade – u svaku njihovu nabavu vrjedniju od sto tisuća eura, odobravat će njihove godišnje planove na- bave i zapošljavanja.Nova radna mjesta stvaraju „domino efekt“- otvaraju se mnogi popratni sadržaji, revitalizira se industrija, rast uslužnih djelatnosti, povećanje platežne moći – kao i pozitivni efekti na domaću potrošnju.
Energenti kao što su plin i nafta, pokretači su gospodarskog rasta. Sretni smo što imamo Jadransko more koje nam uz svoje ljepote nudi i svoje rudno blago.
f dPrema energetskoj neovisnosti!
Miramarska 24 10 000 Zagreb
CROATIA OIB: 72156517632
Tel: +385 (0)1 6431 920 Fax: +385 (0)1 6431 925
Za dodatne informacije posjetite www.azu.hr
