Upload
vuongdang
View
219
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
1
ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNJENJA – DECEMBAR 2013. GODINE
STAV GRAĐANA SRBIJE PREMA KORUPCIJI
Osmi istraživački ciklus
UNDP SRBIJA
Mišljenja izneta u ovom izveštaju su mišljenja autora izveštaja i ne predstavljaju nužno
stanovište Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.
* Svi pojmovi koji se u ovom istraživanju koriste u muškom rodu obuhvataju iste pojmove u
ženskom rodu.
2
Celine
1. Metodološke napomene .................................................................................................................... 3
2. Opis uzorka ........................................................................................................................................ 4
3. Uvod .................................................................................................................................................... 5
4. Sažetak ............................................................................................................................................... 6
5. Socijalno-ekonomska situacija u zemlji – očekivanja građana Srbije .......................................... 8
6. Glavni problemi sa kojima se suočavaju građani Srbije ................................................................ 9
8. Percepcija i shvatanje korupcije .................................................................................................... 15
9. Percepcija korupcije po oblastima ................................................................................................ 19
9.1 Korupcija po sektorima – zdravstvo ........................................................................................ 22
10. Borba protiv korupcije ................................................................................................................... 27
11. Percepcija rada Agencije za borbu protiv korupcije ................................................................... 32
3
1. Metodološke napomene
Istraživanje realizovali Agencija za istraživanje javnog mnjenja CeSID i
UNDP Srbija
Terenski rad U periodu između 7. i 17. decembra 2013. godine
Tip i veličina uzorka Slučajni, reprezentativni uzorak od 600
punoletnih građana Republike Srbije (bez KiM)
Okvir uzorka Teritorija biračkog mesta kao najpouzdanija
registarska jedinica
Odabir domaćinstva Slučajno uzorkovanje bez zamene – u okviru biračkog mesta, svaka druga kućna adresa od
početne tačke
Odabir ispitanika u okviru domaćinstva
Slučajno uzorkovanje bez zamene – izbor ispitanika metodom prvog rođendana u odnosu na
dan anketiranja
Istraživačka tehnika Licem u lice u okviru domaćinstva
Istraživački instrument Upitnik
Istraživanje javnog mnjenja, koje su realizovali CeSID i UNDP Srbija, sprovedeno je u periodu
između 7. i 17. decembra 2013. godine na teritoriji Republike Srbije (bez Kosova i Metohije).
Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 600 građana Srbije.
Kao istraživački instrument je korišćen upitnik, formiran u saradnji sa klijentom, koji se
sastojao od 112 pitanja.
Intervjuisanje građana je sprovedeno tehnikom „licem u lice“, direktnim kontaktom sa
ispitanikom. Prilikom obuke anketara, instruktori su insistirali na sprovođenju i poštovanju
dva veoma važna pravila koja, pored samog uzorka, značajno utiču na reprezentativnost
istraživanja – poštovanje koraka i pravilo prvog rođendana. Poštovanjem koraka se obezbeđuje
da anketar sveobuhvatno pokrije kompletan istraživački punkt, dok se pravilom prvog
rođendana isključuje mogućnost da na upitnik odgovaraju samo oni građani koji prvi otvore
vrata domaćinstva anketaru. Naime, od anketara se zahtevalo da u domaćinstvu anketira
osobu stariju od 18 godina kojoj je prvoj rođendan u odnosu na dan posete. Tako je
obezbeđena i polna, obrazovna i starosna reprezentativnost ispitanika.
4
2. Opis uzorka
Na osnovu metodologije koja je uspostavljena prilikom sprovođenja ovog istraživanja
obuhvaćene su sledeće kategorije ispitanika.
Polna struktura ispitanika: 49% žena i 51% muškaraca.
Prosečna starost ispitanika: 48 godina.
Obrazovna struktura ispitanika: Osnovna škola i manje 20% ispitanika,
dvogodišnja/trogodišnja srednja škola 11% ispitanika, četvorogodišnja srednja škola
46% ispitanika, viša škola / fakultet 20% ispitanika, učenik/student 3% ispitanika.
Prosečna primanja po članu domaćinstva (u domaćinstvima koja su bila obuhvaćena
istraživanjem): 17. 835, 00 dinara.
Nacionalnost ispitanika: srpska 88%, mađarska 4%, bošnjačka 2%, albanska 1%, romska
2%, ostali 3%.
5
3. Uvod
Ovo istraživanje predstavlja deo zajedničkog istraživačkog projekta organizacije UNDP
Srbija i agencije za istraživanje javnog mnjenja CeSID DOO. U pitanju je osmi
istraživački ciklus projekta koji je započeo u oktobru 2009. godine.
U dosadašnjem toku ovog istraživačkog projekta jasno se prepoznaju dve faze: prva, do
republičkih izbora 2012. godine, i druga, postizborna faza, zaključno sa decembrom 2013.
godine.
Prvu fazu su karakterisali visoko nepoverenje u glavne institucije sistema, nezadovoljstvo
njihovim radom i malodušnost građana kada je reč o borbi protiv korupcije i njenih
pojavnih oblika u društvu.
Druga faza započinje formiranjem republičke Vlade i hapšenjem Miroslava Miškovića,
kada borba protiv korupcije postaje jedan od prioriteta novih vlasti i kada među
građanima počinje da raste poverenje u institucije, a u očima prosečnog građanina Srbije
raste percepcija korupcije kao veoma značajnog problema sa kojim se Srbija suočava.
Stiče se utisak da nas VIII istraživački ciklus uvodi u treću fazu, u kojoj životni standard,
nezaposlenost i siromaštvo ponovo skreću pažnju građana sa problema korupcije.
Poverenje u institucije stagnira ili opada, a građani sve više gube strpljenje jer borba
protiv korupcije za sada nije dovela do očekivanih i najavljivanih rezultata.
Dobra vest je da građani i dalje shvataju da je korupcija problem. Loša vest je to što
smatraju da u Srbiji u ovom trenutku ima mnogo prečih problema, a većina tih problema
je vezana upravo za loš životni standard i alarmantno visoku stopu nezaposlenosti.
Kada se na to doda činjenica da se u poslednjih mesec dana sve češće govori o vanrednim
parlamentarnim izborima i da su akteri afera koje izlaze na videlo sve češće pojedinci iz
trenutno vladajućih političkih partija, ne treba da nas čude nešto lošiji rezultati po
pitanju stavova građana o borbi protiv korupcije u ovom trenutku...
6
4. Sažetak
Građani Srbije, kada je reč o borbi protiv korupcije, još uvek najviše poverenja imaju
u trenutnu republičku Vladu. Kao i u prošlom istraživačkom ciklusu, 64% građana
smatra da Vlada pokazuje određene rezultate u borbi protiv korupcije, a 46%
građana smatra da Vlada treba da bude na čelu borbe protiv ove pojave.
Ipak, postoji određena stagnacija u percepciji rada Vlade na sprečavanju korupcije –
sve je manje onih koji smatraju da je Vlada veoma efikasna u borbi protiv korupcije,
a nauštrb ove grupe dolazi do porasta kategorije ispitanika koji smatraju da je Vlada
malo efikasna u borbi protiv korupcije.
Uporedo sa smanjenom percepcijom borbe protiv korupcije, među građanima dolazi
i do sve većeg osećaja korumpiranosti unutar glavnih institucija sistema.
U ovom trenutku, procenat građana koji smatraju da su glavne institucije sistema,
poput republičke Vlade i Parlamenta, donekle i veoma korumpirane veći je za čak
10% nego pre samo šest meseci!
Percepcija nivoa korupcije unutar političkih partija u decembru 2013. godine je
najviša od početka ovog istraživačkog projekta i iznosi čak 80%!
Nivo percepcije korupcije unutar policije, slično kao kod političkih partija, nikada
nije bio veći nego u ovom istraživačkom ciklusu – 74%!
No, da nije sve tako crno dokazuje činjenica da je smanjen nivo direktne interakcije
koju su građani imali sa korupcijom u poslednjih šest meseci – procenat direktnog
kontakta građana sa korupcijom smanjen je sa 11% na 8%, kao i u jeku borbe protiv
korupcije prošlog decembra.
U poslednja dva ciklusa se uspostavio trend prema kome građani imaju sve manje
razumevanja za zloupotrebu javnog položaja u lične ili stranačke svrhe i za
ostvarivanje interesa koji je sve samo ne javni. Procenat onih koji ovakvo ponašanje
karakterišu kao koruptivno je prešao rekordnih 80% u ovom istraživačkom ciklusu!
Građani pokazuju sve manje tolerancije prema darivanju medicinskih radnika, ali i
dalje 58% građana smatra da pokloni koje se daju lekarima ili sestrama nisu mito.
Društveno poželjni odgovori građana uočavaju se i kroz činjenicu da su oni sami,
iako skloni kritici koruptivnog ponašanja drugih, često spremni da zaobiđu pravila
ukoliko im to odgovara.
7
Skoro 60% građana Srbije koji su imali direktno ili indirektno iskustvo sa
korupcijom SAMI su ponudili mito da bi dobili određenu uslugu!
Lekari i policajci su i dalje profesije koje građani izdvajaju kao najsklonije korupciji,
ali posebnu pažnju treba obratiti na zabrinjavajući podatak da je za celih 5% veći
broj slučajeva korupcije unutar državne administracije, tj. među državnim
službenicima!
Svaki peti slučaj korupcije (19%) u poslednja tri meseca odnosi se na državne
službenike, što znači da se trend rasta korupcije unutar ove profesije u poslednja tri
ciklusa nastavlja.
Raduje činjenica da je broj slučajeva korupcije u kojima je jedna od strana bio
prosvetni radnik (nastavnik) pao na svega 2%, dok su pre samo godinu dana
nastavnici bili deo svakog desetog slučaja korupcije u Srbiji.
Kada je reč o sredstvima za borbu protiv korupcije, ispitanici se zalažu za strože
zakonske mere, poboljšanje postojećih zakona, ali i za jačanje svesti o korupciji među
građanima Srbije.
Čak 86% ispitanika smatra da se na prevenciji korupcije mora raditi tako što će se
otklanjati njeni uzroci i to je najbolji rezultat od početka ovog istraživačkog
projekta.
Zanimljivo je da prvi put više od polovine ispitanika (54%) smatra kako bi kontrola
civilnog sektora nad javnom administracijom dovela do smanjenja nivoa korupcije
unutar državnih organa.
8
5. Socijalno-ekonomska situacija u zemlji – očekivanja građana Srbije
Skoro trećina građana (31%) u ovom trenutku smatra da se stvari u Srbiji kreću u
dobrom smeru! Ovo je već treći istraživački ciklus u kome beležimo gotovo istovetan
procenat građana koji pokazuju optimizam u pogledu budućnosti Srbije – grafikon 1.
Grafikon 1 – Uopšteno gledano, da li mislite da stvari u Srbiji idu u pravom ili u pogrešnom smeru?
Dobra vest jeste i to što opstaje trend po kome manje od polovine građana Srbije
smatra da se država kreće u lošem smeru. Oba nalaza su direktna posledica promene
vladajuće garniture posle majskih izbora 2012. godine i ukazuju na to da građani još
uvek gaje oprezni optimizam kada je reč o aktivnostima republičkih organa vlasti.
Grafikon 2 –Kako biste ocenili svoju sadašnju materijalnu situaciju?
12%
14%
73%
13%
16%
71%
23%
32%
45%
19%
32%
49%
21%
31%
48%
Ne zna/ne može da proceni
U pravom smeru
U pogrešnom smeru
2013 decembar
2013 jun
2012 decembar
2012 jun
2011 novembar
1% 1% 0% 1%
0% 1% 0%
1%
1% 1%
12%
9% 10% 9% 9%
35%
31%
45%
37%
37%
45% 45%
31% 36% 36%
6%
14% 13%
16% 18%
2011 novembar 2012 jun 2012 decembar 2013 jun 2013 decembar
Ne zna/BO
Izuzetno dobra
Uglavnom dobra
Podnošljiva
Loša
Nepodnošljiva
9
Zabrinjava činjenica da sve gora ekonomska situacija u Srbiji podriva optimizam koji
građani gaje u pogledu budućnosti zemlje.
U ovom trenutku beležimo najveći procenat ispitanika koji smatraju da je njihova
materijalna situacija nepodnošljiva (18%) od početka ovog istraživačkog projekta 2009.
godine. Kada uzmemo u obzir da ima još 36% onih koji svoju ekonomsku situaciju vide
kao lošu, dobijamo nešto više od polovine građana u Srbiji čiji su materijalni resursi jedva
dovoljni za preživljavanje.
Subjektivni parametar (ličnu procenu o sopstvenoj materijalnoj situaciji) prati i
objektivni parametar koji nam ukazuje da je prosečni iznos primanja po članu
domaćinstva u Srbiji u decembru 2013. godine niži nego u junu iste godine i da iznosi
svega 17.835,00 dinara!
Ukoliko se uzme u obzir podatak da sva relevantna istraživanja pokazuju kako su
životni standard i nezaposlenost trenutno najveća briga građana Srbije, činjenica da
građani sve lošije žive, a pri tome pokazuju zavidan stepen optimizma u pogledu
budućnosti zemlje, govori da trenutna vladajuća koalicija (još uvek) uživa veliko
poverenje (strpljivih) građana.
Potvrdu ovog nalaza dobijamo i u činjenici da je u ovom trenutku čak 45% građana
uvereno da živi lošije nego pre godinu dana, a da ima svega 7% onih čija se materijalna
situacija poboljšala u prethodnih 12 meseci.1
Kada su u pitanju očekivanja od iduće godine, 18% ispitanika očekuje poboljšanje
materijalne situacije, što je za 2% više nego u junu ove godine i približava se
maksimumu optimizma zabeleženom u dosadašnjim istraživačkim ciklusima od jedne
petine ispitanika koji su očekivali poboljšanje sopstvene materijalne situacije u
narednoj godini (nalaz iz decembra 2012. godine).
6. Glavni problemi sa kojima se suočavaju građani Srbije
Krajnje negativni parametri životnog standarda koje smo obradili u prethodnoj celini
uslovljavaju i redosled na listi glavnih problema sa kojima se suočavaju građani Srbije –
grafikon 3.
1 U junskom istraživačkom ciklusu nalazi su bili gotovo istovetni. Svoju materijalnu situaciju je kao lošiju nego pre 12 meseci ocenilo 44% ispitanika, dok je 5% izjavilo da živi bolje nego pre godinu dana.
10
Primarni problem, koji iz ciklusa u ciklus zauzima prvo mesto na ovoj
nepopularnoj listi, jeste nezaposlenost! Više od dve petine građana Srbije (43%)
smatra nedostatak radnih mesta najvećim problemom sa kojim se suočavaju. Upravo je
nemogućnost zarađivanja za osnovne životne potrebe direktno odgovorna za barem još
dva problema sa ove liste – siromaštvo i nedostatak mogućnosti za mlade ljude u
Srbiji.
Grafikon 3 – Glavni problemi građana Srbije (pregled po istraživačkim ciklusima)
Siromaštvo je potisnulo korupciju sa drugog na treće mesto liste najvećih problema sa
kojima se suočavaju građani. U ovom trenutku, posle nezaposlenosti (koja dominira na
prvom mestu) sledi siromaštvo, koje je glavni problem za 18% građana Srbije, dok je
korupcija tek na trećem mestu, sa 12% onih koji nju vide kao najveći problem građana
Srbije danas.
1%
1%
1%
2%
3%
2%
4%
5%
7%
12%
21%
41%
1%
1%
2%
3%
1%
1%
3%
5%
9%
9%
23%
40%
1%
2%
2%
1%
2%
3%
3%
7%
6%
15%
14%
44%
0%
1%
1%
1%
2%
4%
3%
6%
6%
15%
15%
44%
0%
0%
1%
2%
2%
2%
4%
7%
9%
12%
18%
43%
Kosovo i Metohija
Odnosi sa Evropom i EU
Zdravstvo
Penzije
Loš obrazovni sistem
Slabost i neefikasnost institucija
Kriminal i bezbednost
Nedostatak mogućnosti za mlade ljude
Niske plate
Korupcija
Siromaštvo
Nezaposlenost
2013 decembar
2013 jun
2012 decembar
2012 jun
2011 novembar
11
Činjenica je da i dalje većina građana u prvi plan ističe ekonomske probleme, koji
ih realno i najviše tište, ali je očigledno da se svest o problemu korupcije učvršćuje kod
prosečnog građanina ove zemlje. Međutim, stiče se utisak da su politička svakodnevica
i loša ekonomska situacija gurnuli problem korupcije u drugi plan i da entuzijazam koji
su građani gajili prema rešavanju ovog problema u određenoj meri jenjava.
7. Iskustva sa korupcijom
Dobra vest je da je smanjen nivo direktne interakcije koju su građani imali sa
korupcijom u poslednjih šest meseci – grafikon 4.
U junu 2013. godine, 11% ispitanika nam je potvrdilo da su dali mito u vidu poklona ili
novčanog iznosa, a procenat onih koji su učestvovali u koruptivnim radnjama sada je
manji za čak 3% i vraćen je na nivo iz decembra 2012. godine.
Grafikon 4 – Direktno i indirektno iskustvo sa korupcijom (uporedni pregled)
Osim manjeg procenta građana koji su direktno učestvovali u koruptivnim radnjama,
smanjen je i procenat indirektnih saznanja o korupciji. U decembarskom istraživačkom
ciklusu smo pronašli najmanje ispitanika koji su nam potvrdili da je neko iz njima
najbližeg kruga ljudi (rodbina ili prijatelji) imao iskustva sa koruptivnim radnjama!
38%
33% 34%
39%
35%
20%
26%
19% 15% 16%
13% 11%
14%
8% 11%
8%
ok
t.0
9
ma
r.10
ok
t.10
no
v.1
1
jun
.12
de
c.12
jun
.13
de
c.13
ok
t.0
9
ma
r.10
ok
t.10
no
v.1
1
jun
.12
de
c.12
jun
.13
de
c.13
Indirektno iskustvo Direktno iskustvo
12
Svega 19% ispitanika tvrdi da su njima bliski ljudi u prethodna tri meseca imali
iskustva sa korupcijom, što je za 1% niže nego pre godinu dana. Ovo je istovremeno
najniži nalaz od početka ovog istraživačkog projekta. 2
Koje su profesije najpodložnije korupciji?
Građani Srbiji žigošu pojedine profesije kao sklone korupciji – grafikon 5. Trendovi
koje pratimo u poslednja tri ciklusa jasno nam izdvajaju lekare i policajce kao profesije
u kojima su slučajevi korupcije stalno prisutni.
Grafikon 5 – Kome ste dali mito u prethodna tri meseca? (procenat od ukupnog broja slučajeva u kojima je ispitanik davao mito u prethodna tri meseca)
Zabrinjava nivo mita (u vidu poklona ili novca) koji su građani u poslednja tri meseca
dali lekarima. U poslednja dva ciklusa skoro polovina od ukupnog broja slučajeva
davanja mita (48%) bila je vezana za zdravstvo i lekare! Rekordni broj slučajeva
davanja poklona i novčanog mita lekarima zabeležen je u junu 2012. godine, kada je čak
61% ispitanika potvrdilo ovaj vid korupcije! Neophodno je istaći da građani ovde
ubrajaju i sitne poklone u vidu kafe, slatkiša ili pića kojim zahvaljuju lekarima i
medicinskom osoblju na dobro urađenom poslu.
Policija u poslednja tri ciklusa varira između 15 i 20%, s tim da je u ovom ciklusu nivo
percepcije korupcije unutar policije za nijansu veći nego pre šest meseci.3
2 Procenat ispitanika koji su imali direktno ili indirektno iskustvo sa korupcijom prepolovljen je u
odnosu na 2009. godinu, kada je sprovedeno prvo istraživanje o korupciji po ovoj istraživačkoj metodologiji.
25% 19%
9% 5%
12% 9%
3% 3% 5% 3% 7%
47%
15% 14%
5% 5% 4% 4% 4%
1% 1% 1%
48%
18% 19%
0%
7% 2% 2% 3% 0% 0% 1%
Do
kto
ru
Po
licajcu
Slu
žben
iku
u d
ržavno
j ad
min
istraciji
Tu
žiocu
Nek
om
dru
go
m
Nastavn
iku
/pro
fesoru
Po
resko
m slu
žben
iku
Carin
iku
Su
diji
Ad
vok
atu / P
ravnik
u
Oso
blju
iz ko
mu
naln
e slu
žbe
dec.12 jun.13 dec.13
13
Izdvajamo zabrinjavajući podatak da je za čak 5% veći broj slučajeva korupcije
unutar državne administracije, tj. među državnim službenicima! Svaki peti slučaj
korupcije (19%) u poslednja tri meseca odnosi se na državne službenike!4
Udeo ostalih profesija u slučajevima korupcije je ostao na istom nivou ili je čak nešto
niži u odnosu na junski ciklus.
Raduje činjenica da je broj slučajeva korupcije u kojima je jedna od strana bio prosvetni
radnik (nastavnik) pao na svega 2%, dok su pre samo godinu dana nastavnici bili deo
svakog desetog slučaja korupcije u Srbiji!
Grafikon 6 – Šta je razlog za davanje mita?
Inicijativa za davanja mita i dalje najčešće kreće od samih građana; znatno su ređi
slučajevi u kojima je neko direktno ili posredno tražio mito da bi obavio neki posao –
grafikon 6. Ovo je trend koji se ne menja i koji nam govori da među građanima Srbije
postoji zabrinjavajuća navika da svoje probleme i potrebe rešavaju poklonima bez
straha da će zbog takvog svog postupka biti na bilo koji način sankcionisani.
Skoro 60% građana Srbije koji su imali direktno ili indirektno iskustvo sa korupcijom
SAMI su ponudili mito da bi dobili određenu uslugu!
3 Najveći broj slučajeva direktne korupcije prema policiji je zabeležen u oktobru 2010. i novembru 2011.
godine – čak 26%, a najmanji broj onih koji su dali mito policajcu zabeležen je u junu 2013. godine – 15%. 4 Najmanji broj građana koji su dali mito državnim službenicima zabeležen je u junu i decembru 2012.
godine – 9%. Rekordni broj građana koji su dali mito državnom službeniku (19%), osim u ovom ciklusu, zabeležili smo i u novembru 2011. godine.
27% 24% 17% 18%
58% 56%
19% 22% 24% 22%
56% 57%
jun.13 dec.13 jun.13 dec.13 jun.13 dec.13 jun.13 dec.13 jun.13 dec.13 jun.13 dec.13
Tražili su im mito direktno
Ponudili su plaćanje mita kako
bi izbegli probleme sa nadležnima
Ponudili su mito radi dobijanja određene usluge
Tražili su mi mito direktno
Ponudio/la sam plaćanje mita kako
bi se izbegli problemi sa nadležnima
Ponudio/la sam mito radi dobijanja
određene usluge
Indirektno iskustvo Direktno iskustvo
14
Ipak, moramo napomenuti da je broj slučajeva u kojima se od građana direktno
tražilo mito za nijansu veći nego pre šest meseci (rast sa 19% na 22% u kategoriji
građana kojima je direktno traženo mito). Sa druge strane, kada se radi o indirektnom
iskustvu sa korupcijom, broj slučajeva u kojima se od građana direktno tražilo mito
smanjen je u poslednja tri meseca za 3% (sa 27% na 24%).
Grafikon 7 – Prosečan iznos mita, komparativni prikaz
Zabrinjava podatak da je prosečni iznos datog mita u prethodna tri meseca ovog
istraživačkog ciklusa po treći put prešao 200 evra! Najveći zabeleženi prosečni iznos mita
u prethodnih šest ciklusa bio je 255 evra, u oktobru 2010. godine. Nalazi iz ovog ciklusa
(prosečni iznos mita je 250 evra) ukazuju na to da se visina mita ozbiljno približava
rekordnom iznosu iz oktobra 2010. godine.
Dakle, broj slučajeva korupcije u poslednja tri meseca se smanjuje, ali nauštrb
smanjenog broja slučajeva korupcije dolazi do porasta ozbiljnosti slučajeva u kojima se
ona koristila, kao i do povećanja rizika za one koji daju i primaju mito, što se vidi kroz
povećanje prosečnog iznosa mita u poslednja tri meseca.
Povećanje prosečnog iznosa mita u poslednja tri meseca značajno se odrazilo i na
porodični budžet koji je, kao što smo mogli videti, sve manji. Za 34%5 građana koji su
davali mito u poslednja tri meseca ovaj izdatak je predstavljao ozbiljan udar na
porodični budžet. I pored toga, građani su ipak odlučivali za davanje mita umesto da
probleme rešavaju legalnim putem, čime su iskazali nepoverenje i u rad institucija koje
se bave sprečavanjem korupcije i u rad institucija u kojima su koristili mito.
5 U istraživanju iz juna 2013. godine takođe smo pronašli trećinu građana za čiji je porodični budžet mito
predstavljalo ozbiljan izdatak, tako da se već može govoriti o trendu po kome i nešto manje imućni građani prihvataju mito kao sredstvo za postizanje cilja mimo utvrđenih procedura i pravila.
€ 164 € 169
€ 255
€ 178
€ 103
€ 168 € 205
€ 250
€ 0
€ 50
€ 100
€ 150
€ 200
€ 250
€ 300
2009 Okt 2010 Mar 2010 Okt 2011 Nov 2012 Jun 2012 Dec 2013 Jun 2013 Dec
15
8. Percepcija i shvatanje korupcije
Krajem 2012. godine smo zabeležili nagli pad korupcije u percepciji građana Srbije, do
koga je došlo zbog političkih promena i slučajeva hapšenja „važnih igrača“ na srpskoj
javnoj sceni – grafikon 8.
Grafikon 8 – Nivo korupcije u prethodnih godinu dana
Međutim, u poslednja dva ciklusa je došlo do stagnacije u percepciji građana kada je
reč o smanjenju nivoa korupcije u Srbiji. U ovom istraživačkom ciklusu je za nijansu
smanjen broj onih koji tvrde da se nivo korupcije u Srbiji malo smanjio i ovaj nalaz
ukazuje na to da kod građana još uvek postoje određene nedoumice u kom pravcu se
odvija borba protiv korupcije.
Grafikon 9 – Nivo korupcije u narednih 12 meseci – očekivanja
7%
9%
10%
10%
9%
23%
24%
8%
7%
11%
25%
24%
12%
11%
9%
35%
35%
45%
43%
46%
10%
8%
24%
27%
24%
0%
0%
1%
2%
1%
2011 novembar
2012 jun
2012 decembar
2013 jun
2013 decembar Ne zna/BO
Veoma se povećao
Malo se povećao
Ostao je isti
Malo se smanjio
Veoma se smanjio
11%
9%
13%
15%
13%
16%
19%
4%
7%
9%
21%
21%
9%
8%
7%
38%
36%
33%
37%
43%
13%
12%
34%
28%
27%
1%
3%
7%
5%
2%
2011 novembar
2012 jun
2012 decembar
2013 jun
2013 decembar Ne zna/BO
Veoma povećati
Malo povećati
Ostati isti
Malo smanjiti
Veoma smanjiti
16
Ove nedoumice su verovatno i glavni razlog što među građanima opada optimizam
kada je u pitanju budućnost borbe protiv korupcije u Srbiji – grafikon 9.
U odnosu na maksimalna očekivanja od borbe protiv korupcije (decembar 2012.
godine), kada je više od dve petine građana očekivalo da će se u narednih 12 meseci
smanjiti nivo korupcije u zemlji, trend pada u očekivanjima građana započet u junu
2013. nastavlja se i u ovom istraživačkom ciklusu.
Trenutno tek 2% građana očekuje da će se nivo korupcije smanjiti u narednih 12
meseci, što je za 3% niže nego pre šest meseci. Za nijansu je smanjen (sa 28% na 27%) i
broj građana koji tvrde da će se nivo korupcije malo smanjiti u narednoj godini. Najviše
građana (43%) smatra da se u narednoj godini ništa značajno neće promeniti kada je
reč o nivou korupcije u Srbiji i da će sve ostati na istom.
Dobra strana izražene medijske kampanje za nultu toleranciju prema korupciji, kroz
koju su građani upoznati sa posledicama korupcije, jeste i to što je uspostavljen trend
po kome su građani itekako svesni uticaja koji korupcija ima na njihov privatni život,
ali i na poslovne i političke prilike u zemlji.
Ovogodišnje decembarsko istraživanje je potvrdilo prethodne nalaze, pa tako čak 57%
građana smatra da korupcija u određenoj meri utiče na njihov porodični, lični život.
Uticaja korupcije na poslovne prilike svesno je 73%, a uticaja na političke prilike u
našoj zemlji svesno je 84% ispitanika, što potvrđuje nalaze iz prethodna dva
istraživačka ciklusa.
Osim što su građani sve svesniji sveobuhvatnog uticaja korupcije na svakodnevni život
u Srbiji, iz ciklusa u ciklus oni postaju i sve manje tolerantni prema pojavnim oblicima
korupcije u srpskom društvu – grafikon 10.
U poslednja dva ciklusa se uspostavio trend prema kome građani imaju sve manje
razumevanja za zloupotrebu javnog položaja u lične ili stranačke svrhe i za ostvarivanje
interesa koji je sve samo ne javni. Procenat onih koji ovakvo ponašanje karakterišu kao
koruptivno prešao je rekordnih 80% u ovom istraživačkom ciklusu!
Veoma je važno i to što se do sada ukorenjene radnje poput davanja poklona ili
dodatnog plaćanja prosvetnim ili zdravstvenim radnicima sve više percipiraju kao
koruptivne!
Procenat građana koji smatraju da je ovo jedan vid korupcije u prošla dva ciklusa prešao
je 60%, a u ovom ciklusu je čak 87% ispitanika potvrdilo da su pokloni radnicima u
obrazovanju i zdravstvu jedan od oblika korupcije!
17
Grafikon 10 – Da li su i u kojoj meri sledeće stvari primeri korupcije?6
Glavni izvor informacija i najvažnije sredstvo komunikacije sa građanima o pitanjima
korupcije predstavljaju mediji – grafikon 11.
Mediji su u poslednjih šest meseci zabeležili značajan porast kao primarni izvor
informacija o korupciji u odnosu na jun 2013. godine. Čak 74% građana informacije o
korupciji dobija putem medija (TV, štampa, internet i radio), što je za 14% više nego u
junu ove godine.
Posredna saznanja o korupciji predstavljaju veoma važan izvor informacija o korupciji
u Srbiji, mada njihova objektivnost može biti problematična. U ovom trenutku 31%
građana informacije o korupciji dobija tako što ih čuje u svakodnevnom razgovoru, dok
svaki treći ispitanik tvrdi da se po pitanju korupcije oslanja na informacije koje dobija
od prijatelja i rodbine. Lično iskustvo sa korupcijom potvrdilo je 10% građana, što je za
3% manje nego u junu.
Manji broj slučajeva korupcije u prethodna tri meseca je uslovio da se građani o korupciji
sve više informišu putem medija, a sve manje kroz sopstvena iskustva i iskustva sebi
bliskih ljudi.
6 Procenti predstavljeni u grafikonu 10 dobijeni su sabiranjem odgovora ispitanika koji su se složili da se
navedene aktivnosti u osrednjoj meri i u velikoj meri mogu smatrati korupcijom.
46%
56%
54%
56%
56%
59%
61%
44%
52%
53%
55%
54%
55%
60%
52%
60%
64%
64%
66%
70%
77%
53%
63%
69%
64%
68%
70%
73%
81%
81%
85%
87%
86%
84%
88%
Podela poklona tokom izborne kampanje
Korišćenje javne pozicije za pomoć prijateljima i rodjacima
Korišćenje javne pozicije za dobijanje poklona i novca
Davanje poklona ili novca profesorima ili medicinskom osoblju
Sukob interesa, promocija političkih partija/poslovnih grupa korišćenjem
državnog položaja
Preusmeravanje državnog budžeta na svoje izborne jedinice
Finansiranje nečije izborne kampanje, očekujući posebne povlastice u slučaju
pobede
2013 decembar
2013 jun
2012 decembar
2012 jun
2011 novembar
18
Grafikon 11 – Izvori informacija o korupciji
Povećana svest građana o korupciji za posledicu ima i nešto oštriji kritički odnos
javnosti prema ulozi države u njenom sprečavanju – tabela 1.
Tabela 1 – Koliko se slažete sa tvrdnjama navedenim u tabeli?
Korupcija uopšte Ciklus Ne zna /
BO Slažem
se Delimično se slažem
Delimično se ne
slažem
Ne slažem
se
U Srbiji ne postoji volja za pravim i efikasnim iskorenjivanjem korupcije
dec.12 6 40 20 15 19
jun.13 6 50 19 13 12
dec.13 6 39 22 16 16
Korupcija se može iskoreniti samo strogim kažnjavanjem počinilaca
dec.12 3 71 15 5 6
jun.13 3 73 15 5 4
dec.13 3 72 15 7 4
Korupcija se može iskoreniti samo otklanjanjem njenih uzroka
dec.12 3 66 18 8 5
jun.13 5 64 18 8 6
dec.13 4 68 18 6 5
Svaka institucija podjednako treba da bude odgovorna za sprečavanje i borbu protiv
korupcije „u svojim redovima“
dec.12 4 71 16 6 3
jun.13 5 73 14 6 2
dec.13 3 73 14 5 5
Specijalizovane institucije (policija, pravosuđe, Agencija) treba da imaju „glavnu reč“ u borbi
protiv korupcije
dec.12 4 68 18 6 4
jun.13 4 58 25 8 5
dec.13 4 64 19 10 4
U borbi protiv korupcije nema saradnje i koordinacije između različitih institucija
dec.12 17 46 22 9 6
jun.13 14 50 19 10 7
dec.13 14 48 20 11 8
Više od 60% ispitanika (62%) i dalje tvrdi da u državi ne postoji volja za pravim i
efikasnim rešavanjem problema korupcije.
66%
34% 35%
13%
2%
60%
38%
31%
13%
1%
74%
31% 34%
10%
0%
Mediji Glasine Prijatelji, rodbina Lično iskustvo Drugi izvori
dec.12 jun.13 dec.13
19
Ovo je za nijansu bolji rezultat nego u prethodnom istraživačkom ciklusu, kada
se čak 69% građana slagalo sa tim da u državi nema volje za borbom protiv korupcije.
Treba imati u vidu i činjenicu da je skoro trećina ispitanika uverena da u državi postoji
volja za razračunavanjem sa ovim problemom.
Građani su skeptični i prema kaznenim merama za slučajeve korupcije, pa 87%
ispitanika smatra da se jedino pooštravanjem i primenom kaznenih mera može sprečiti
korupcija u Srbiji.
Procenat građana koji smatraju da specijalizovane institucije (pravosuđe, Agencija i
policija) treba da vode glavnu reč u borbi protiv korupcije ostao je na istom, veoma
visokom nivou kao i prošle godine – 83%.
Da se na prevenciji korupcije mora raditi tako što će se otklanjati njeni uzroci smatra
86% ispitanika, što je najbolji rezultat od početka ovog istraživačkog projekta.
9. Percepcija korupcije po oblastima
U osmom istraživačkom ciklusu građani pokazuju sve više nepoverenja u rad
institucija. Ono što je obeležilo ovaj istraživački ciklus jeste najlošiji rezultat političkih
partija – čak 80% ispitanika ih smatra korumpiranim organizacijama!
Percepcija nivoa korupcije unutar političkih partija u decembru 2013. godine je najviša od
početka ovog istraživačkog projekta i iznosi čak 80%!
Grafikon 12 – Institucije sa nivoom percepcije korupcije iznad 50%
Uporedo sa porastom percepcije korupcije unutar političkih partija, beležimo rast
percepcije nivoa korupcije i u skoro svim institucijama koje građani iz ciklusa u ciklus
55%
63%
63%
74%
76%
64%
66%
64%
74%
77%
51%
52%
56%
69%
72%
51%
62%
65%
68%
72%
59%
59%
74%
71%
80%
Grad/administracija
Carina
Policija
Zdravstvo
Političke partije
nov.11
jun.12
dec.12
jun.13
dec.13
20
smatraju dominantno korumpiranim (zdravstvu, policiji, gradskoj administraciji
itd.) u odnosu na jun 2013. godine – grafikon 12.
Jedini izuzetak u ovom istraživačkom ciklusu predstavlja carina, kod koje je percepcija
korupcije smanjena sa 62% na 59%.
Sa druge strane, primetan je rast percepcije nivoa korupcije unutar policije, zdravstva i
gradske administracije, a procenti rasta variraju od 3% u zdravstvu do čak 9% u policiji.
Nivo percepcije korupcije unutar policije, kao i kod političkih partija, nikada nije bio veći
nego u ovom istraživačkom ciklusu – 74%!
Zabrinjava činjenica da je, osim porasta percepcije korupcije u institucijama koje
građani smatraju dominantno korumpiranim, došlo i do porasta percepcije nivoa
korupcije unutar glavnih institucija sistema – grafikon 13.
Grafikon 13 – Nivo percepcije korupcije u glavnim institucijama sistema
Podsećamo da je posle izbora 2012. godine došlo do porasta poverenja u institucije
sistema, što je rezultiralo i smanjenom percepcijom nivoa korupcije unutar njih. Tako
je pre samo godinu dana zabeležena najmanja percepcija korupcije unutar državnih
institucija od početka ovog istraživačkog projekta.
U ovom trenutku, međutim, procenat građana koji smatraju da su glavne institucije
sistema, poput republičke Vlade i Parlamenta, donekle i veoma korumpirane veći je
čak za 10% nego pre samo šest meseci!
Predsednika države u ovom trenutku smatra korumpiranim 6% više ispitanika nego u junu 2013. godine, a čak 11% više nego prethodnog decembra!
25%
45%
67%
63%
32%
47%
69%
65%
13%
24%
47%
44%
16%
29%
47%
48%
20%
35%
57%
58%
Vojska
Predsednik države
Vlada
Parlament / zakonodavstvo nov 2011
jun 2012
dec 2012
jun 2013
dec.13
21
Vojska trenutno uživa najveće poverenje građana. Tek svaki peti građanin, odnosno
20% ispitanika, smatra ovu instituciju korumpiranom. Ipak, čak i kada je vojska u
pitanju, beležimo rast percepcije korupcije u ovoj instituciji od 4% u odnosu na
prethodni, junski istraživački ciklus.
I ostale institucije koje su testirane u ovom istraživačkom ciklusu zabeležile su nešto
lošije rezultate u odnosu na prethodni istraživački ciklus – grafikon 14.
Jedine institucije kod kojih je percepcija korupcije nešto niža nego pre šest meseci jesu
banke! Korupciju unutar banaka percipira 40% građana, što je za 2% manje nego pre šest
meseci.
U ovom istraživačkom ciklusu su čak četiri institucije nazadovale u očima građana
kada je reč o nivou percepcije u njima – mediji, opštinska administracija, poreska
uprava i obrazovanje. Za sve navedene institucije beležimo nivo percepcije korupcije
iznad 50%. Negativni rekord drži opštinska administracija, koju čak 55% građana
smatra korumpiranom, što je najlošiji rezultat od novembra 2009. godine.
Grafikon 14 – Percepcija korupcije – ostale institucije
Porazna je činjenica da je nivo percepcije korupcije u obrazovnim institucijama, tj. u
čitavom sistemu obrazovanja, posle stagnacije i pada u prethodna dva ciklusa, opet
znatno porastao, pa tako sada svaki drugi ispitanik smatra obrazovanje u Srbiji
korumpiranim.
28%
36%
36%
49%
49%
45%
52%
52%
50%
41%
54%
30%
36%
36%
50%
45%
45%
51%
55%
49%
42%
55%
22%
27%
35%
38%
41%
36%
38%
40%
46%
48%
49%
30%
35%
32%
42%
41%
34%
44%
46%
44%
45%
49%
31%
36%
40%
40%
43%
46%
46%
50%
51%
55%
55%
Verska tela
NVO
Komunalne službe
Banke, finansijski sektor
Poslovni/privatni sektor
Katastar
Programi međunarodne pomoći i donacije
Obrazovanje
Poreska uprava
Opštinska uprava
Mediji
nov 2011
jun 2012
dec 2012
jun 2013
dec.13
22
9.1 Korupcija po sektorima – zdravstvo
Zdravstvo, prema shvatanju građana, spada u jednu od dominantno korumpiranih
oblasti svakodnevnog života.
Čak 71% ispitanika percipira postojanje korupcije u zdravstvu, a čak 48% slučajeva
direktne korupcije u poslednja tri meseca vezano je upravo za zdravstvo, tj. za poklone i
mito lekarima i medicinskom osoblju.
Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 označava da korupcije nema, a 5 da je korupcija veoma
mnogo zastupljena, naši ispitanici su zdravstvo pozicionirali veoma visoko, sa ocenom
3,99, što je za nijansu više nego u prethodna dva istraživačka ciklusa, kada se ocena na
skali kretala oko 3,90.
Grafikon 15 – Percepcija korupcije u zdravstvu
Više od dve petine ispitanika smatra da je korupcija unutar zdravstvenog sistema veoma
mnogo izražena, a 27% smatra da je u ovoj oblasti ima mnogo!
Svega 5% građana sumnja u postojanje korupcije u zdravstvu, a samo 2% građana tvrdi
da korupcije u zdravstvu nema!
Građani do saznanja o postojanju korupcije u zdravstvu uglavnom dolaze iz posrednih
izvora – grafikon 16. Četvrtina građana se o pojavnim oblicima korupcije u zdravstvu
obaveštava putem medija i medijskih sadržaja, dok je 45% građana o korupciji dobilo
informacije od najbližih prijatelja i rođaka.
37
29
25
9
1
38
26 26
8
3
41
27 25
5 2
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
Veoma mnogo Mnogo Osrednje Malo Nimalo
dec.12 jun.13 dec.13
23
Dobra vest je to što je znatno smanjen broj onih koji su se u to lično uverili
(mada ima sve više onih koji smatraju da korupcija u zdravstvu postoji).
Grafikon 16 – Na osnovu čega smatrate da je kod nas raširena korupcija u zdravstvu?
U prethodna dva ciklusa smo beležili trend rasta ličnog iskustva građana sa korupcijom
u zdravstvu. Tako je u junu 22% ispitanika tvrdilo da su se lično uverili u postojanje
korupcije u zdravstvu. Šest meseci kasnije, procenat ispitanika sa ličnim iskustvom o
postojanju korupcije u zdravstvu smanjio se za 7%, što se može tumačiti i nešto
manjim brojem slučajeva korupcije u poslednja tri meseca.
Iako je broj građana koji su imali lično iskustvo sa korupcijom u zdravstvu nešto manji,
stav građana prema korupciji u zdravstvu generalno se nije mnogo izmenio – tabela 2.
Broj ispitanika koji opravdavaju sitne poklone lekarima i medicinskom osoblju je ostao
na nivou iz prethodna dva istraživanja i trenutno iznosi 58%. Još 55% ispitanika smatra
da je normalno dati poklon medicinskom radniku koji vam omogući obavljanje
medicinske intervencije preko reda.
Kada je u pitanju korupcija u zdravstvu, uočavaju se kontradiktorni stavovi građana –
iako sa jedne strane opravdavaju poklone i ulazak preko reda u medicinsku ustanovu,
sa druge strane čak 81% građana smatra da su mito i korupcija rak-rana srpskog
zdravstva!
7
18
41
23
5
6
7
22
42
18
8
3
10
15
45
26
4
0
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
Ne znam, ne mogu da ocenim
Lično iskustvo (vama ili vašim najbližim neko je tražio novac, poklon ili neku uslugu)
Iz iskustva vaših prijatelja, rođaka, komšija ...
Putem informacija iz medija
Vidim da zdravstveni radnici imaju male plate, a dobro žive, što znači da verovatno primaju
mito
Smatram da korupcija u zdravstvu nije raširena
dec.13 jun 2013 dec. 2012
24
Istovremeno, 55% ispitanika se zalaže za potpunu zabranu davanja bilo kakvih
poklona medicinskim radnicima, pa čak i najmanjih sitnica.
Tabela 2 – Koliko se slažete sa tvrdnjama navedenim u tabeli?
Zdravstvo Ciklus ne
zna/BO slažem
se delimično se slažem
delimično se ne
slažem
ne slažem se
Piće, kafa ili bombonjera koje se daju lekarima ili sestrama nisu mito, to je samo pažnja prema
ljudima koji nam čine usluge i pomažu nam
dec.12 5 36 23 15 21
jun.13 4 40 19 19 19
dec.13 5 37 21 19 19
Mito i korupcija su rak-rana našeg zdravstva
dec.12 6 57 23 7 7
jun.13 6 57 20 11 7
dec.13 4 59 22 11 5
Ako hoćeš nešto preko reda, normalno je da daš nešto onome ko ti je pomogao
dec.12 5 19 20 18 37
jun.13 6 24 19 19 32
dec.13 7 23 22 22 27
Nije pošteno da se korupcija opravdava malim platama zaposlenih u zdravstvu
dec.12 6 59 18 10 7
jun.13 6 69 14 5 6
dec.13 6 62 16 9 7
Korupcije u zdravstvu ne bi bilo da pacijenti ne nude mito lekarima i sestrama
dec.12 6 24 23 20 27
jun.13 8 25 20 20 27
dec.13 7 29 19 19 27
Trebalo bi zabraniti da se bilo šta daje lekarima i sestrama, pa i najmanje sitnice
(piće, kafa, čokolada)
dec.12 5 38 22 14 21
jun.13 7 34 15 14 29
dec.13 7 37 18 17 22
Kada je reč o percepciji korupcije među medicinskim radnicima, situacija je veoma
slična onoj iz prethodna dva istraživačka ciklusa – grafikon 17.
Grafikon 17 – Percepcija nivoa korupcije kod zdravstvenih radnika u Srbiji
25
Sve je više građana koji su uvereni da su lekari nosioci korupcije i da je među njima
korupcija veoma izražena. Skoro polovina ispitanika (48%) uverena je da su lekari
prilično ili veoma korumpirani.
Broj onih koji veruju u apsolutnu korumpiranost lekara je porastao za 6% u odnosu na
junski istraživački ciklus!
Kod ostalih medicinskih radnika se takođe beleži porast percepcije korupcije u odnosu
na prethodna dva ciklusa. Građani najviše veruju u poštenje administrativnih radnika u
bolnicama i zdravstvenim ustanovama, slede medicinske sestre i tehničari, a posle
lekara najviše korupcije građani percipiraju kod radnika filijala RFZO.
Grafikon 18 – Percepcija nivoa korupcija u medicinskim ustanovama
7
5
8
13
13
13
5
5
6
28
27
26
15
12
12
20
23
17
4
3
2
9
9
5
24
27
23
23
22
23
7
6
9
8
5
9
27
27
25
21
20
19
19
20
16
18
21
18
15
15
16
12
12
16
29
26
22
19
18
18
12
14
16
10
10
12
36
40
46
18
20
23
dec.12
jun.13
dec.13
dec.12
jun.13
dec.13
dec.12
jun.13
dec.13
dec.12
jun.13
dec.13
Med
icin
ske
sest
re i
te
hn
ičar
i
Ad
min
istr
ativ
no
oso
blj
e u
b
oln
icam
a L
ekar
i
Fil
ijal
e R
epu
bli
čko
g
fon
da
zdra
vstv
eno
g
osi
gu
ran
ja
ne zna/BO
uopšte nisu korumpirani
malo su korumpirani
umereno su korumpirani
prilično su korumpirani
veoma su korumpirani
26
Trendovi koji se tiču nivoa korupcije u različitim medicinskim ustanovama, a koji su
uspostavljeni u prethodna dva ciklusa, i dalje važe. Nivo korupcije je najizraženiji u
kliničko-bolničkim centrima, kliničkim centrima i opštim bolnicama, dok se znatno
manji nivo korupcije vezuje za rehabilitacione centre i domove zdravlja.
Tabela 3 – Da li je potrebno mito za…
Da li je potrebno mito za...? Ciklus Ne zna /
BO Ne, nije
potrebno mito Potrebno je
mito
Običan pregled
dec.12 31 63 6
jun.13 23 73 4
dec.13 32 60 8
Laboratorijski pregled
dec.12 32 64 4
jun.13 25 70 5
dec.13 34 58 8
Specijalistički pregled
dec.12 37 38 25
jun.13 28 44 28
dec.13 39 36 25
Smeštaj u zdravstvenu ustanovu
dec.12 44 29 27
jun.13 37 32 31
dec.13 46 28 26
6
6
11
10
8
11
15
16
23
15
16
23
23
25
29
15
16
12
5
6
5
4
3
4
5
3
4
7
7
8
32
28
27
15
17
15
9
9
8
9
9
7
13
13
9
26
25
17
26
26
24
20
23
18
22
20
17
26
24
20
13
13
18
25
24
20
26
22
22
26
26
22
19
18
16
8
12
15
18
18
26
25
27
26
23
26
28
13
13
18
dec.12
jun.13
dec.13
dec.12
jun.13
dec.13
dec.12
jun.13
dec.13
dec.12
jun.13
dec.13
dec.12
jun.13
dec.13
Do
mu
zd
ravl
ja
Op
što
j bo
lnic
i K
lin
ičk
o
bo
lnič
ko
m c
entr
u K
lin
ičk
om
cen
tru
Reh
abil
itac
ion
om
ce
ntr
u (
ban
je,
leči
lišt
a i
sl..
.)
ne zna/BO
ne postoji uopšte
u maloj meri
u osrednjoj meri
u velikoj meri
u veoma velikoj meri
27
Operaciju
dec.12 37 16 48
jun.13 29 22 49
dec.13 39 19 42
Operaciju preko reda
dec.12 37 9 55
jun.13 34 8 58
dec.13 43 5 52
Produženje bolovanja kod lekarske komisije
dec.12 60 18 22
jun.13 59 18 23
dec.13 65 15 20
Korupcija je rezervisana za složenije medicinske aktivnosti, poput operacije, operacije
preko reda ili smeštanja u zdravstvenu ustanovu, dok se za obične i laboratorijske
preglede lekarima ne mora davati mito.
10. Borba protiv korupcije
Efikasna borba protiv korupcije zahteva pre svega rad na kvalitetnijoj kontroli državnih
službi i suzbijanju korupcije unutar organa koji se bave sprovođenjem zakona.
Prema mišljenju građana, neadekvatna kontrola državnih službi i visok nivo korupcije
u organima za sprovođenje zakona predstavljaju glavne faktore koji ometaju borbu
protiv korupcije – grafikon 19.
Grafikon 19 – Faktori koji ometaju borbu protiv korupcije u Srbiji
28
Dve petina građana izdvaja neadekvatnu kontrolu državnih službi, a nešto manje od
trećine korupciju unutar organa za sprovođenje zakona kao glavne prepreke za
efikasnu borbu protiv korupcije. Kada se na to doda uobičajena praksa među
građanima Srbije da se problemi rešavaju korišćenjem veza mimo zakonskih procedura,
jasno se uočavaju prepreke koje treba prevazići kako bi se nivo korupcije u budućnosti
smanjio.
Spremnost građana da koriste sva sredstva kako bi rešili neki problem ili ostvarili neki
svoj cilj može se prepoznati i u činjenici da se između dva istraživačka ciklusa smanjio
procenat onih ispitanika koji ne bi dali mito službeniku ako bi on to od njih zatražio, a
porastao broj onih koji bi dali mito ako bi imali dovoljno novca – grafikon 20.
11%
20%
17%
29%
25%
31%
32%
47%
7%
21%
14%
25%
33%
37%
35%
53%
7%
20%
18%
27%
27%
30%
34%
42%
5%
15%
21%
23%
28%
29%
30%
42%
10%
18%
20%
28%
30%
30%
31%
41%
Nedovoljan broj mesta za prijavu korupcije
Pasivnost građana
Neznanje građana ili nedovoljno znanje njihovih prava
Nesavršeno zakonodavstvo ili kazne za korupciju (blage kazne i sl.)
Odsustvo volje kod političkih lidera da kontrolišu korupciju
Uobičajena praksa da se problemi rešavaju korišćenjem veza mimo zakona
Rasprostranjena korupcija u organima za sprovođenje zakona
Neadekvatna kontrola državnih službi
2013 dec
2013 jun
2012 decembar
2012 jun
2011 novembar
29
Grafikon 20 – Ukoliko biste se našli u situaciji da vam neko direktno traži mito, šta
biste uradili?
Procenat ispitanika koji ne bi dali mito spao je sa 46% na 40%, što znači da se vratio na
nivo iz decembra 2012. godine, dok je nivo onih koji su spremni da daju mito u vidu
novca porastao na jednu petinu od ukupnog broja ispitanika.
Broj ispitanika koji su spremni da daju mito vratio se na nivo iz marta 2010. godine, kada
je takođe jedna petina ispitanika bila spremna da plati kako bi mimo zakonskih
procedura rešila problem ili uspešno obavila posao.
Sa druge strane, nastavlja se stagnacija u kategoriji onih ispitanika koji bi slučaj u kome
se od njih tražilo mito prijavili organima za sprovođenje zakona, a došlo je do pada u
kategoriji ispitanika koji bi slučaj korupcije prijavili nadležnoj upravi.
Tek svaki jedanaesti ispitanik je spreman da prijavi nadležnoj upravi slučaj korupcije u
koji je direktno umešan neko od njenih službenika!
Za koje organe građani smatraju da treba da budu nosioci borbe protiv korupcije?
Vlada Republike Srbije je i dalje primarni izbor većine ispitanika kada je u pitanju
borba protiv korupcije – grafikon 21. U ovom trenutku 46% ispitanika je uvereno da je
jedino republička Vlada u stanju da se suprostavi korupciji u zemlji. Ovo je drugi
istraživački ciklus za redom u kome građani izdvajaju Vladu kao organ koji bi trebalo
da povede borbu protiv korupcije.
8%
10%
10%
15%
13%
29%
33%
7%
11%
11%
17%
11%
26%
33%
4%
9%
14%
18%
24%
34%
40%
7%
14%
14%
17%
18%
32%
46%
6%
15%
9%
20%
19%
28%
40%
Prijavio/la bih novinarima
Ništa ne bih učinio/la, čekao/la bih da se situacija promeni
Prijavio/la bih upravi
Platio/la bih ukoliko imam novac
Prijavio bih organima za sprovođenje zakona
Potražio bih nekog da mi pomogne bez plaćanja mita
Ne bih platio/la
2013 dec
2013 jun
2012 decembar
2012 jun
2011 novembar
30
Grafikon 21 – Nosioci borbe protiv korupcije
Vlada se od samog početka prepoznaje kao organ od koga građani dosta očekuju u
ovom procesu, a u poslednja dva ciklusa je preuzela primat u borbi protiv korupcije od
policije (mada se procenat onih koji smatraju da je policija najadekvatniji organ za
suprotstavljanje korupciji u zemlji ipak nešto povećao u odnosu na junski istraživački
ciklus, sa 39% na 41%).
Nešto slabije medijsko eksponiranje u poslednjih šest meseci dovelo je do toga da 6%
manje ispitanika prepoznaje Agenciju za borbu protiv korupcije kao nosioca u borbi
protiv ove pojave. Sa druge strane, kada je u pitanju sudstvo, porastao je broj ispitanika
koji od sudstva u ovom trenutku očekuju više napora u suprotstavljanju korupciji.
40% ispitanika koji smatraju da sudstvo treba da predvodi borbu protiv korupcije
predstavlja najbolji rezultat koji je sudstvo postiglo u dosadašnjem toku ovog
istraživačkog projekta!
Građani smatraju da bi se borba protiv korupcije morala voditi kroz uvođenje strožih
sankcija za počinioce ovog krivičnog dela. Za stroge sankcije i kaznene mere se zalaže
82% ispitanika, što još jednom potvrđuje da građani daju primat ovom načinu borbe
protiv korupcije u odnosu na ostala rešenja.
1%
1%
7%
3%
3%
4%
2%
11%
24%
13%
47%
46%
1%
1%
5%
5%
6%
9%
2%
18%
37%
26%
49%
41%
1%
2%
3%
3%
3%
5%
10%
19%
27%
35%
39%
43%
1%
1%
7%
3%
5%
5%
5%
16%
40%
29%
41%
46%
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
NVO
Specijalne elitne jedinice
Državna revizorska institucija
Parlament
Predsednik
Zaštitnik građana
Građani (pokreti građana)
Sudstvo
Agencija za borbu protiv korupcije
Policija
Vlada
dec.13
jun.13
dec.12
jun.12
31
Grafikon 22 – Sredstva za borbu protiv korupcije
Ispitanici mnogo očekuju i od poboljšanja zakonskih mera i od jačanja svesti o
korupciji među građanima Srbije. Po 67% ispitanika podržava i jedan i drugi vid borbe
protiv korupcije.
Vrlo je zanimljivo da ima sve više onih koji cene ulogu kontrole civilnog sektora nad
javnom administracijom kako bi se u njoj smanjio nivo korupcije. Više od polovine
ispitanika (54%) smatra dobrom idejom da se civilni sektor što više uključi u kontrolu
rada javne administracije.
Kada je reč o tome kako građani trenutno percipiraju rad republičke Vlade na
suzbijanju korupcije u Srbiji, uočava se stagnacija – grafikon 23.
Iako je procenat onih koji smatraju da postoji određeni stepen efikasnosti u naporima
Vlade da se suzbije korupcija u zemlji isti kao u prethodnom ciklusu (64%), smanjio se
procenat onih koji napore Vlade ocenjuju kao vrlo efikasne, a povećao broj onih koji
smatraju da su ti napori malo efikasni.
Trenutna stagnacija je proizvod očekivanja građana da se reše 24 sporne privatizacije i
da se završe sudski procesi u korupcionaškim slučajevima koji su započeti u
prethodnih 12 meseci.
30%
38%
41%
46%
48%
49%
66%
21%
40%
43%
47%
47%
44%
71%
33%
45%
51%
60%
61%
69%
79%
24%
39%
47%
53%
62%
64%
81%
26%
43%
54%
67%
64%
67%
82%
Povećanje plata službenika u javnom sektoru
Transparentnost u donošenju administrativnih odluka
Jačanje kontrole civilnog (nevladinog) sektora nad javnom administracijom
Jačanje javne svesti o korupciji
Jačanje kontrole države nad javnom administracijom
Poboljšanje zakonskih mera (novi antikorupcijski zakon, međunarodne konvencije...)
Stroge kaznene mere
2013 dec
2013 jun
2012 decembar
2012 jun
2011 novembar
32
Grafikon 23 – Efikasnost Vlade Republike Srbije u borbi protiv korupcije
11. Percepcija rada Agencije za borbu protiv korupcije
Prepoznatljivost rada Agencije za borbu protiv korupcije među građanima Srbije
uopšte nije sporna. U ovom trenutku 77% građana je svesno postojanja Agencije i
njenih aktivnosti – grafikon 24.
Grafikon 24 – Prepoznatljivost Agencije za borbu protiv korupcije
8%
2%
32%
23%
35%
11% 9%
49%
22%
9% 9% 11%
53%
21%
6% 7% 7%
57%
20%
8%
Ne zna/BO Vrlo efikasna Malo efikasna Uglavnom neefikasna
Uopšte nije efikasna
2012 jun 2012 decembar 2013 jun 2013 dec
60% 65% 63%
75% 77% 77% 77%
2010 mart 2010 oktobar
2011 novembar
2012 jun 2012 decembar
2013 jun 2013 dec
33
U poslednja tri istraživačka ciklusa nalazimo istovetan rezultat u pogledu
prepoznatljivosti ove institucije među ispitanicima, što ukazuje na to da je Agencija
uspela da se adekvatno predstavi i profiliše među građanima Srbije.
Grafikon 25 – Doprinos Agencije borbi protiv korupcije
Problem sa kojim se Agencija suočava jeste nešto mirniji period u njenom radu, uz
slabije medijsko praćenje njenih aktivnosti, koji je nastupio po okončanju praćenja
finansiranja izborne kampanje, što je dovelo do smanjene percepcije aktivnosti ove
institucije u očima prosečnog građanina. Samim tim smanjio se i procenat građana koji
smatraju da Agencija daje adekvatan doprinos borbi protiv korupcije u ovom trenutku.
Neophodno je istaći da je i dalje veoma visok procenat građana koji ne znaju kakvi su
dometi Agencije u borbi protiv korupcije. Iz ciklusa u ciklus pronalazimo skoro trećinu
građana koji ne umeju da nam odgovore na ovo pitanje, što se može tumačiti njihovim
nepoznavanjem rada i mandata ove institucije.
U odnosu na jun 2013. godine, procenat ispitanika koji smatraju da Agencija delimično
i znatno doprinosi borbi protiv korupcije smanjio se za čak 8%. U skladu s tim, za 8%
se povećao broj onih koji tvrde da Agencija malo doprinosi ili nimalo ne doprinosi
borbi protiv korupcije.
Grafikon 26 – Da li je Agencija u stanju da kontroliše finansiranje političkih partija?
20%
14%
13%
20%
10%
12%
16%
29%
32%
36%
38%
35%
31%
35%
15%
24%
22%
19%
24%
24%
17%
2%
3%
2%
3%
5%
5%
4%
33%
28%
27%
20%
26%
28%
29%
2010 mart
2010 oktobar
2011 novembar
2012 jun
2012 decembar
2013 jun
2013 dec
Ne zna/BO
Znatno
Delimično
Malo
Uopšte ne
34
Pored toga, sve manje građana veruje u mogućnosti Agencije za borbu protiv korupcije
da kontroliše finansiranje političkih partija – grafikon 26.
Naspram maksimalnih 27% ispitanika koji su, u junskom ciklusu od pre šest meseci,
smatrali da Agencija delimično i u potpunosti može da kontroliše finansiranje
političkih partija, u ovom istraživačkom ciklusu nalazimo nešto manje od jedne petine
onih koji tvrde to isto.
17%
24%
39%
16%
4%
27%
19%
32%
19%
3%
27%
23% 24% 23%
4%
30%
23%
29%
16%
3%
Ne zna/BO Uopšte nije Veoma malo Delimično jeste U potpunosti
2012 jun 2012 decembar 2013 jun 2013 dec