31
1 UVOD MALA GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA Svi se slaţemo da je italijanski jezik veoma lep i melodiĉan. To je jezik koji pripada romanskoj grupi kao i francuski, španski, portugalski i rumunski, a razvio se iz latinskog jezika, tako da mnoge reĉi u jezicima koji ne pripadaju pomenutoj grupi mogu da budu prepoznatlive po svojoj osnovi preuzetoj iz latinskog jezika. Melodiĉnost italijanskog jezika potiĉe i od toga što svaka reĉ praktiĉno završava vokalom i što jezik ne poznaje slogove sa po nekoliko konzonanata bez vokala ( kao na pr. naše reĉi prst ili čvrst, grm, trn , vrh ili spremanje …). Italijanske reĉi se lako izgovaraju i nadovezuju, i u izgovoru se ne oseti nikakva prepreka (N.pr. Io studio l’ italiano ….) , tako da reĉenice imaju tu posebnu melodiku i ritam. Italijanska gramatika, ipak, nije tako jednostavna i nije u potpunosti preuzela latinske konstrukcije, a osim toga, ima i dosta izuzetaka od pravila, i mada se konstrukcija reĉenice ne razlikuje mnogo od naše, nije uvek moguće da se prevede kontekst kao u našem jeziku. Postoje veoma dobri udţbenici i gramatike koje detaljno obraĊuju italijanski jezik a ova “mala gramatika” namenjena je studentima –poĉetnicima, kao mala pomoć uz udţbenik “ Un giorno in Italia”. Olgica Kapetanić, Prof. Italijanskog jezika SADRŢAJ Uvod ITALIJANSKI JEZIK Abeceda Glasovi i znaci Samoglasnici (vokali) i suglasnici (konsonanti) Izgovor samoglasnika i suglasnika Diftonzi, polusamoglasnici i prividni dvoglasnici Izgovor slova Q,H,Z i kombinacije slova Kombinacija slova c, g sa vokalima E, i I - palatalizacija Izgovor: Ca, co, cu , che, chi - cia, cio, ciu, ce, ci Ga, go, gu, ghe, ghi - gia, gio, giu, ge, gi Kombinacija slova za dobijanje glasa “Š” Sc+i/e

Italijanski jezik - Gramatika

  • Upload
    urosbdp

  • View
    1.189

  • Download
    104

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Italijanski jezik - Gramatika

1

UVOD

MALA GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA

Svi se slaţemo da je italijanski jezik veoma lep i melodiĉan. To je jezik koji pripada romanskoj

grupi kao i francuski, španski, portugalski i rumunski, a razvio se iz latinskog jezika, tako da

mnoge reĉi u jezicima koji ne pripadaju pomenutoj grupi mogu da budu prepoznatlive po svojoj

osnovi preuzetoj iz latinskog jezika.

Melodiĉnost italijanskog jezika potiĉe i od toga što svaka reĉ praktiĉno završava vokalom i što

jezik ne poznaje slogove sa po nekoliko konzonanata bez vokala ( kao na pr. naše reĉi prst ili

čvrst, grm, trn , vrh ili spremanje …). Italijanske reĉi se lako izgovaraju i nadovezuju, i u

izgovoru se ne oseti nikakva prepreka (N.pr. Io studio l’ italiano ….) , tako da reĉenice imaju tu

posebnu melodiku i ritam.

Italijanska gramatika, ipak, nije tako jednostavna i nije u potpunosti preuzela latinske

konstrukcije, a osim toga, ima i dosta izuzetaka od pravila, i mada se konstrukcija reĉenice ne

razlikuje mnogo od naše, nije uvek moguće da se prevede kontekst kao u našem jeziku.

Postoje veoma dobri udţbenici i gramatike koje detaljno obraĊuju italijanski jezik a ova “mala

gramatika” namenjena je studentima –poĉetnicima, kao mala pomoć uz udţbenik “ Un giorno

in Italia”.

Olgica Kapetanić,

Prof. Italijanskog jezika

SADRŢAJ

Uvod

ITALIJANSKI JEZIK

Abeceda

Glasovi i znaci

Samoglasnici (vokali) i suglasnici (konsonanti)

Izgovor samoglasnika i suglasnika

Diftonzi, polusamoglasnici i prividni dvoglasnici

Izgovor slova Q,H,Z

i kombinacije slova

Kombinacija slova c, g sa vokalima E, i I - palatalizacija

Izgovor: Ca, co, cu , che, chi - cia, cio, ciu, ce, ci

Ga, go, gu, ghe, ghi - gia, gio, giu, ge, gi

Kombinacija slova za dobijanje glasa “Š”

Sc+i/e

Page 2: Italijanski jezik - Gramatika

2

MORFOSINTAKSA

ĈLAN

OdreĊeni ĉlan - Oblici odreĊenog ĉlana

Primeri

NeodreĊeni ĉlan - Oblici neodreĊenog ĉlana

Primeri

Upotreba odreĊenog ĉlana

Primeri

Upotreba partitivnog ĉlana

Primeri

IMENICE

PREDLOZI I PREDLOZI SA ĈLANOVIMA

PRIDEVI

PRISVOJNI PRIDEVI

KOMPARACIJA PRIDEVA

GLAGOLI

Konjugacije

Naĉin

Vremena

PREZENT

Pravilni glagoli

Nepravilni glagoli

Inkoativni glagoli

Pomoćni glagoli

Prezent pomoćnih glagola ESSERE – AVERE

IMPERATIV

primeri

PROŠLO SLOŢENO VREME PASSATO PROSSIMO

GraĊenje participa

Primeri

Nepravilni participi

Primeri

Page 3: Italijanski jezik - Gramatika

3

ABECEDA

GLASOVI I ZNACI

ABECEDA, glasovi i znaci, izgovor

Italijanska abeceda ima 21 slovni znak, iako u izgovoru ima više glasova tako da se koriste

zdruţena slova za dobijanje tih glasova koji odgovaraju i glasovima u našem jeziku.

ABECEDA

A a H akka Q ku

B bi I I R erre

C ĉi L elle S esse

D di M emme T ti

E e N enne U u

F effe O o V vu

G dţi P pi Z dzeta

SAMOGLASNICI (VOKALI) i SUGLASNICI (KONSONANTI)

Italijanski jezik ima 5 vokala (samoglasnika) i 16 konsonanata (suglasnika).

Vokali – a, e, i, o, u izgovaraju se kao i u srpskom jeziku, s tim što postoje neznatne razlike u

izgovoru zatvorenih vokala e, o kao i u izgovoru diftonga (dvoglasnik) i triftonga (troglasnik),

tj. po dva ili tri vokala u kombinaciji i-a i-e, i-o, i-u (kada “i” dobija znaĉenje poluvokala pa se

izgovara kao naše J), ili prividnih dvoglasnika , kada se svaki vokal izgovara pojedinaĉno.

Diftonzi, polusamoglasnici i prividni dvoglasnici

Primeri:

Diftong : piacere, piede, piove, piuma ( izgovor je najbliţi našem pj – pjaćere, pjede, pjove,

pjuma - zadovoljstvo, stopalo, pada kiša, pero )

Triftong: aiuola, piuolo, miei , tuoi ( izgovor: ajuola, pijuolo, mjei, tuoij – leja, koĉić, moji, tvoji)

Prividni dvoglasnik: violino, trionfo, patria, riunione, paura, aereo (violina, trijumf, domovina,

sastanak, strah, avion ).

Izgovor slova Q, H, Z

i kombinacija slova

U italijanskom jeziku postoje u pisanju i izgovoru neka slova koja mi nemamo u našoj abecedi,

kao slovo n.pr. Q ( koje izgovara se kao “ku” ali iza “q” uvek mora da sledi vokal “u”, posle

koga mogu da slede svi ostali vokali, - a, e, i ,o - osim “u”) .

N.pr. questo, quello quanto, quadro, quota, obliquo, quinto, requisito,

Izgovara se kratko, kao kue, kua, kuo, kui bez obzira da li se slog nalazi na poĉetku reĉi, u

sredini ili na kraju.

Page 4: Italijanski jezik - Gramatika

4

Italijanko slovo “Z” izgovara se kao naše slovo “c” i kao “dz”.

N.pr. zio, zia, zucchero, zanzara, zelo, zoccolo

(stric, strina, šećer, komarac, polet, cokula)

(na poĉetku reĉi uglavnom se izgovara kao “dz”)

U reĉima grazie, delizioso, ragazzo, pietanza, lezione, Venezia

(hvala, izvrstan, mladić, namirnica, ĉas, Venecija)

izgovara se kao “C” .

U reĉima gde je slovo “z” udvojeno i nalazi se izmeĊu vokala, izgovara većinom se kao “c”.

N.pr. palazzo, ragazza, disprezzo (palata, devojka, prezir)

iako u reĉi azzeccare (=potrefiti) izgovara se kao “dz”.

TakoĊe, postoji slovo H koje se nikada ne izgovara, pa se zato i naziva “nemo ili muklo H” ili

“acca muto”, ali je znaĉajno u pisanju kao pomoćno slovo, pogotovo u grupama kod zdruţenih

slova, radi dobijanja odreĊenih glasova (n.pr. chi – ki =ko). Kod reĉi stranog porekla, slovo “H”

se koristi u pisanju ali se uglavnom ne izgovara.

N. pr. Hotel (ĉita se otel)

Drugi znaci tj. slova koja ne pripadaju italijanskoj abecedi (j – i lunga, k - cappa,w-vu doppia,

x- ics, y-ipsilon) mogu da se upotrebljavaju jedino u stranim reĉima, reĉima stranog porekla i u

nekim prezimenima. Retki su italijanski nazivi u kojima se koristi slovo “j” . Npr. - Jesolo

(mesto blizu Venecije) ili Jovanotti (prezime).

Kombinacija slova c,g sa vokalima e, i i palatalizacija

Ć/Ĉ – DŢ/Đ

Nešto sloţeniji za pisanje su glasovi kao što su naši ĉ-ć, dţ-Ċ, š, lj i nj za koje se koriste

zdruţena slova. U italijanskom izgovoru ne postoji razlika u izgovoru izmeĊu Ĉ i Ć, DŢ i Đ, već

je to - u odnosu na naš jezik – nešto izmeĊu, kao što je i izgovor za Š nešto mekši u odnosu na

naš.

Za glasove ĉ/ć i Ċ/dţ ne postoji odreĊeni samostalni znak , već se ti glasovi dobijaju tako što se

koriste vokali I i E koji dovode do takozvane palataliazacije slova “C” i “G”. Kada ne ţelimo

palatalizaciju, izmeĊu slova C ili G i vokala e , i ubacujemo nemo H.

Ca,co,cu izgovara se kao ka, ko, ku

Prim.: carta, costa, cultura (papir, obala, kultura)

Ce, ci izgovara se kao ĉe, ĉi

Prim. : cemento, cinema (cement, bioskop)

Ga, go, gu izgovara se kao ga, go, gu

Prim.: ragazzo, governo, auguri (mladić, vlada, ĉestitke)

Ge, gi izgovara se kao Ċe, Ċi

Prim. : Genova, gente, Egitto, girasole (Đenova, ljudi, Egipat,

suncokret)

Page 5: Italijanski jezik - Gramatika

5

Cia, cio, ciu izgovara se kao ća,ćo,ću

Prim. Camicia, bacio, fanciullo (košulja, poljubac, dete)

Gia, gio, giu izgovara se kao Ċa, Ċo, Ċu

Prim. Mangiare, giovani, giudice (jesti, mladi, sudija)

Cie, gie izgovara se kao će ,Ċe

Prim. Camicie, ciliegie (košulje, trešnje)

( u ovom sluĉaju slovo “i” se praktiĉno ne ĉuje – pa se reĉi

izgovaraju kao kamiće, čilieđe, ali u reĉi cielo – nebo – u

izgovoru se ĉuje i nenaglašeno “i” – ćielo; takoĊe, i u reĉima koje

u jednini završavaju na -cia, -gia, u mnoţini - cie, -gie u

izgovoru se ĉuju ova vokala: n. pr. farmacia - farmacie , bugia –

bugie - farmaćia, farmaćie – apoteka/e , buĊia , buĊie – laţ,laţi )

Da bi dobili zvuk K ili G uz vokale “e” i “i” moramo da koristimo nemo H, koje se piše ali se

ne izgovara, pa se shodno tome ni ne ĉuje.

Che, chi izgovara se kao ke, ki

Prim. Stanche, elenchi, (umorne, spiskovi)

Ghe, ghi izgovara se kao ge, gi

Prim. Botteghe, ghirlanda (prodavnice, venac)

U sluĉaju gde imamo iza “i” još neki vokal, “I” se izgovora kao “j”

Chia, chie,chio, chiu izgovara se kao kja, kje, kjo, kju

Prim. Chiamare, chiedere, inchiostro, chiuso ( kjamare, kjedere, inkjostro, kjuzo –

zvati, pitati, mastilo, zatvoreno)

Ghia, ghie, ghio, ghiu* izgovara se kao gja, gje, gjo, gju

Prim. Ghiaccio, ghiera, ghiotto (gjaćo, gjera, gjotto – led, prstenasti okov, alav - *

teoretski postoji kombinacija ghiu – ali nema reĉi sa takvom kombinacijom slogova)

Kombinacija slova za dobijanje glasa “Š” Sc+i/e

Naše slovo “Š” dobija se kombinacijom nekoliko slova. Za dobijanje glasa “Š” treba da se

koriste zdruţena slova sc+ vokal i ili e koji dovode do palatalizacije. Kod izgovora slogova “ša,

šo, šu ” vokal “i” ili “e” se jedva primetno ĉuju i praktiĉno se ne naglašavaju u izgovoru.

Scia, scio, sciu izgovara se ša, šo, šu

Prim. Sciabola, sciocco, asciugamano ( sablja, glup, peškir)

Sce, sci izgovara se še, ši

Prim. Scena, uscire (scena, izlaziti)

Ponekada se u reĉi sa glasom “š” koriste oba vokala: i i e:

Prim. Scienze, scientifico, scienziato (nauka, nauĉni, nauĉnik) i tada se u izgovoru

ĉuje, ali nenaglašeno, i slovo “i”.

Jedino slovo i zvuk koji ne postoji u italijanskom jeziku, u odnosu na naš, je Ţ, iako, koristeći

n.pr. stranu reĉ “garage”(garaţa) i oni će izgovoriti “garaţ”.

Page 6: Italijanski jezik - Gramatika

6

MORFOSINTAKSA

ČLAN (L'ARTICOLO)

U italijanskom jeziku, za razliku od našeg, postoji ĉlan koji sluţi za oznaĉavanje imenice po

rodu i broju. Tako razlikujemo dve vrste ĉlana, odreĊeni i neodreĊeni.

Oblici odreĊenog ĉlana

1) ODREĐENI ĈLAN (articolo determinativo) oznaĉava bliţe predmet ili biće, kao već

poznate ili taĉno odreĊene, i slaţe se u rodu i broju sa imenicom.

Jednina primer: Mnoţina primer:

Il il ragazzo I i ragazzi

Lo / l’ lo studente, l’amico Gli – gli gli studenti , gli amici

La/ l’ la ragazza, l’amica Le - le le ragazze, le amiche

Primeri:

Il ragazzo che vedi è mio fratello. Mladić kojeg vidiš je moj brat (ovaj ovde).

Il libro di Umberto Eco è molto interessante. Knjiga Umberta Eka je veoma interesantna. (ova

knjiga, o kojoj smo priĉali)

Lo studente ha dimenticato il libro. Student je zaboravio knjigu (malo pre pomenutu).

L’amico vero è un vero tesoro. Pravi prijatelj je pravo blago (jedan jedini je pravi)

La mamma di Maria è molto gentile. Marijina mama je veoma ljubazna (poznajemo mamu)

L’isola di Capri è bellissima. Ostrvo Kapri je prelepo (poznato svima)

I test sono difficili. Testovi su teški ( - testovi pred nama).

Gli studenti al terzo anno sono molto bravi. Studenti na trećoj godni su veoma dobri. ( naši

studenti, poznati studenti)

Le amiche mi scrivono spesso. Prijateljice mi pišu često (moje prijateljice, o kojima smo

govorili).

Oblici neodreĊenog ĉlana

2) NEODREĐENI ĈLAN (articolo indeterminativo) oznaĉava imenicu koja se bliţe

odreĊuje sa znaĉenjem «jedan, jedna, jedno» ili imenicu sa neodreĊenim znaĉenjem

«neki, neka, neko». NeodreĊeni ĉlan se takoĊe slaţe u rodu sa imenicom , ali se koristi

samo za jedninu, u mnoţini kao oblik ne postoji, pa moţe da se izostavi, ili da se koristi

partitivni ĉlan - predlog «di» spojen sa odreĊenim oblicima ĉlana.

Jednina primer: Mnoţina primer:

un un ragazzo, un anno Dei dei ragazzi

uno uno studente ali un amico degli degli studenti, degli amici

Una , un’ una ragazza, un’amica delle delle ragazze,delle amiche

Page 7: Italijanski jezik - Gramatika

7

Primeri:

Ho incontrato un ragazzo. Srela sam jednog (nekog ) mladića.

Ho visto un uomo sconosciuto. Videla sam jednog (nekog) nepoznatog čoveka.

Ho uno zio molto simpatico. Imam (jednog) veoma simpatičnog strica.

Ho trovato una matita. Našla sam jednu (neku) olovku.

Ho incontrato un’amica. Sreo sam jednu (neku) prijateljicu.

Upotreba partitivnog ĉlana

U mnoţini moţemo da izostavimo ĉlan, ili da koristimo partitivni ĉlan na sledeći naĉin:

Ho incontrato dei ragazzi. Srela sam (neke) mladiće.

Ho visto degli uomini sconosciuti. Videla sam (neke) nepoznate ljude.

Ho degli zii molto simpatici. Imam (neke) veoma simpatične stričeve.

Ho trovato delle matite. Našla sam (neke) olovke.

Ho incontrato delle amiche. Sreo sam (neke) prijateljice.

U reĉenici, kada prvi put pominjemo nešto tada koristimo neodreĊeni ĉlan a kada o tome ponovo

govorimo onda koristimo odreĊeni ĉlan.

Primeri:

Ho comprato una borsa. La borsa è di pelle. Kupila sam (jednu) tašnu. (Ta) tašna je od kože.

Ho conosciuto uno studente straniero. Lo studente è italiano. Upoznala sam nekog stranog

studenta. (Taj) Student je italijan.

Ho trovato un ombrello. L’ombrello è di colore rosso. Našla sam (neki) kišobran. (Taj) Kišobran

je crvene boje.

Ho preso un gelato di fragola. Il gelato mi piace molto. Uzela sam sladoled od jagode. (Taj)

Sladoled mi se veoma dopada.

Vedo delle belle ragazze. Le ragazze sono le sorelle di Marco. Vidim neke lepe devojke. (Te)

devojke su Markove sestre .

Abbiamo incontrato degli studenti. Gli studenti vanno a lezione. Sreli smo (neke) studente. (Ti)

Studenti idu na predavanja.

Hanno portato dei libri nuovi. I libri sono in italiano. Doneli su (neke) nove knjige. (Te) knjige su

na italijanskom.

Page 8: Italijanski jezik - Gramatika

8

UPOTREBA ODREĐENOG ČLANA

OdreĊeni ĉlan se redovno koristi ispred imenica, ali se u nekim sluĉajevima izostavlja.

Najvaţnija pravila o upotrebi ĉlanova:

1. Ispred liĉnih imena ĉlan se ne koristi

N. pr. Io mi chiamo Maria. Marco è tuo fratello.

/ Ja se zovem Marija. Marko je tvoj brat. /

Ako ispred lićnog imena stoji atribut, ĉlan se upotrebljava:

N.pr. Il buon Giovanni, la brava Maria /dobri Đovani, vredna Marija/

Ĉlan ispred liĉnog imena moţe da se koristi ako se ime koristi u prenesenom smislu ili kada

pominjeno izuzetno poznatu liĉnost, ili nekoga ko nam je blizak i svima poznat.

N. pr. Ho comprato un Dante , un Raffaello ( = un libro di Dante / Divina Commedia/, un

quadro di Raffaello) Kupio sam jednog Dantea, jednog Rafaela ( = kupio sam Danteovu knjigu

Boţanstvena komedija, jednu Rafaelovu sliku) .

Il Caravaggio ha lasciato molti dipinti. KaravaĊo je ostavio mnogo slika. Ho ascoltato la

Madonna. Ho incontrato la Maria. Slušala sam (poznatu pevaĉicu) Madonu. Srela sam (našu)

Mariju.

2) Kod prezimena upotreba ĉlana je promenljiva. Najĉešće se izostavlja, a ako se koristi

ĉlan ispred prezimena to onda oznaĉava da je liĉnost poznata, ili da je mi poznajemo;

takoĊe kada pominjemo porodice po prezimenu moţemo da koristimo ĉlan u mnoţini.

Kod ţenskih lica, kada se pominje samo prezime a izostavlja ime, ispred prezimena se

koristi ĉlan “la” .

Primeri:

Verdi è un celebre compositore italiano. Verdi je poznati italijanski kompozitor.

Mi ha chiamato il Morandi. Nazvao me Morandi ( naš poznanik).

La Deledda e la Duse hanno pubblicato molti romazi. (Spisateljice) Deledda i Duse objavile su

mnoge romane.

I Medici, gli Sforza e i Borgia sono famose famiglie medievali.

Mediĉi, Sforza e Bordţija su poznate srednjevekovne porodice.

3) Ispred imena gradova ĉlan se ne koristi, osim kada je to sastavni deo njihovog imena.

Ĉlan se koristi ako ispred imena grada stoji jedan ili više atributa.

N.pr. Milano è una grande città industriale. Milano je veliki industrijski grad.

Ho visitato Londra e Parigi. Posetila sam London i Pariz.

Roma è la capitale dell’Italia. Rim je glavni grad Italije.

La bella, famosa e romantica città di Venezia. Lep, poznat i

romantiĉan grad Venecija.

La Spezia si trova in Liguria, mentre Il Cairo è la capitale dell’Egitto.

La Specija se nalazi u Liguriji, dok je Kairo glavni grad Egipta.

Page 9: Italijanski jezik - Gramatika

9

4) Ispred imena planina, reka, velikih ostrva, kontinenata, zemalja i pokrajina stoje ĉlanovi:

Primeri:

L’Etna – Etna (vulkan)

Il Monte Bianco – Monblan (planina)

Gli Appennini – Apenini (planinski lanac)

Il Tevere, il Po, l’Arno – Tibar, Po, Arno (reke)

La Sicilia, la Corsica – Sicilija, Korzika (ostrva)

L’Europa, l’Africa – Evropa, Afrika

Il Canadà, L'Italia, la Serbia – Kanada, Italija, Srbija

Il Piemonte , la Toscana, l'Umbria – Pjemonte, Toskana, Umbrija

Kada su u pitanju imena kontinenata, zemalja i pokrajina ţenskog roda uz predlog «in» i «di» ne

korsite se ĉlanovi.

Primeri:

Vado in Africa, in America. Idem u Afriku, Ameriku.

Vado in Italia, in Francia, in Svizzera. Idem u Italiju, u Francusku, Švajcarsku.

Sono stata in Toscana e in Umbria. Bila sam u Toskani i u Umbriji.

Ali:

Sono stata nel Belgio e nel Canadà. Bila sam u Belgiji i u Kanadi.

Vado nel Piemonte. Idem u Pjemonte.

I vini di Toscana e i formaggi d’Italia sono molto buoni.

Vina iz Toskane i sirevi iz Italije su veoma dobri.

5) Kada imenica stoji kao predikat, po pravilu nema ĉlana

Primeri:

Essi sono amici dall’Italia. Oni su prijatelji iz Italije.

Egli è insegnate di scuola media. On je nastavnik u srednjoj školi.

Napomena: upotreba ĉlana u odgovorima

Chi è quel ragazzo ? Ko je onaj mladić?

E’ il figlio del dottore. To je doktorov sin.

Che cos’è quel giovane? Šta je onaj mladić?

E’ studente di medicina. On je student medicine.

Ako je predikat bliţe odreĊen atributom, u jednini obiĉno stoji neodreĊeni ĉlan, dok se u mnoţini

ĉlan izostavlja.

Primeri:

Tu sei un bravo ragazzo. Ti si dobar deĉko.

Esse sono brave ragazze . One su dobre devojke.

Voi siete studenti universitari. Vi ste studenti.

Page 10: Italijanski jezik - Gramatika

10

6) Ispred imenice u funkciji apozicije ne stoji ĉlan.

Primeri: Roma, capitale dell’Italia. Rim, prestonica Italije.

Foscolo, autore dei Sepolcri. Foskolo, autor “Grobova”.

“Divina commedia”, opera di Dante. “Boţanstvena komedija”,

Danteovo delo.

7) Kada nabrajamo neodreĊeni broj lica ili navodimo neodreĊene koliĉine predmeta, ispred

imenice se ĉlan se izostavlja:

Primeri:

In questo ristorante vengono spesso attori, scrittori, pittori e musicisti.

U ovaj restoran ĉesto dolaze glumci, pisci , slikari i muziĉari.

In questo negozio ci sono bellissimi abiti, camicie, gonne e magliette.

U ovoj radnji ima prelepih haljina, bluza, sukanja e majica.

Mangio volentieri la frutta: mele, arancie, ciliege, albicocche e uva.

Rado jedem voće: jabuke, narandţe, trešnje, breskve i groţĊe.

8) U nazivima dela i raznim natpisima ĉlan se ne koristi

Primeri:

Dizionario della lingua italiana – Reĉnik italijanskog jezika

Prefazione, Capitolo Primo - Predgovor, Prvo poglavlje

Entrata – Uscita - Ulaz – izlaz

Via Garibaldi – Ulica Garibaldi

9) Ispred imena dana i meseca ĉlan se ne koristi, osim u sluĉaju kada prethodi atribut (

ĉesto i kada sledi)

Primeri:

Oggi è martedì, 18 maggio. Danas je utorak, 18. maj.

Marco arriva giovedì prossimo. Marko dolazi sledećeg ĉetvrtka.

Domenica partiamo al mare. U nedelju polazimo na more.

In agosto andremo in Italia. U avgustu ćemo ići u Italiju.

Ali:

Il primo sabato del mese si lavora. Prve subote u mesecu se radi

Nel prossimo settembre vado in Fracia. Idućeg septembra idem u Francusku

Era il triste novembre. Bio je tuţan novembar.

E' arrivato nel marzo del 2000. Došao je u martu 2000.

Page 11: Italijanski jezik - Gramatika

11

10) Ispred pokaznih prideva QUESTO/A, QUELLO/A ( i u mnoţini) nikada ne stoji ĉlan, ni

predlog sa ĉlanom :

Primeri:

Questo libro è molto interessante. Ova knjiga je veoma interesantna.

In quella via abita Giovanna. U onoj ulici stanuje Jovana.

Ho dato le borse a queste ragazze. Dala sam torbe ovim devojkama.

Ti ho parlato di questi ragazzi. Govorio sam ti o ovim mladićima.

Ho preso il biglietto da quello studente. Uzeo sam kartu od onog studenta.

Quegli studenti sono italiani. Oni studenti su Italijani.

Napomena: Treba imati na umu da je u osnovi i odreĊeni ĉlan (il,lo,lo ...) pokazni pridev.

11) Ĉlan se ne koristi ispred imenice u odreĊenim predloţnim izrazima kao što su na primer:

- andare a casa, restare a casa – ići kući, ostati kod kuće

- andare in giardino – ići u baštu

- tornare in albergo – vratiti se u hotel

- stare in casa - biti kod kuće

- venire in macchina (in treno) – doći kolima (doći vozom)

12) Ĉlan se izostavlja ispred atributa koji oznaĉava materiju, sastav, sredstvo

Primeri:

Una casa di pietra. Kuća od kamena (kamena kuća)

Un braccialetto d'argento. Narukvica od srebra (srebrna narukvica).

Il vaso di vetro. Vaza od stakla . (Staklena vaza).

Un uomo d'ingegno . Pametan ĉovek.

Il mulino a vento. Vetrenjaĉa.

Andare in bicicletta. Voziti se biciklom.

13) Ĉlan se izostavlja ispred atributa koji oznaĉava svrhu.

Primeri:

Carte da giuoco – karte za igranje.

Camera da letto – spavaća soba

Sala da pranzo – trpezarija

Abito da sera – veĉernje odelo

Scarpe da tennis – sportske patike (doslovno: cipele za tenis)

14) Ĉlan se ĉesto izostavlja u poslovicama i izrekama:

Primeri:

Chi pecora si fa lupo lo mangia. Ne budi med da se svet ne poliţe.

(dosl. Ko se ponaša kao ovca, vuk ga pojede)

Sanità e libertà valgon più d’una città. Zdravlje i sloboda vrede više od ĉitavog grada.

Chi si pasce di speranza muore di fame. Ko se nadom hrani, umire od gladi

Page 12: Italijanski jezik - Gramatika

12

UPOTREBA PARTITIVNOG ČLANA

Kada se gramatiĉkim subjektom ili objektom oznaĉava neodreĊena koliĉina, moţe da se koristi

partitivni ĉlan: del, dello, della, dei, degli, delle

Primeri:

Ho comprato del formaggio e della frutta. Kupila sam sir i voće.

Ho incontrato delle amiche. Srela sam (neke) drugarice.

Ci sono degli sbagli. Ima (nekoliko) grešaka.

Prendo del vino. Popiću malo vina.

Mi porti dei dolci? Hoćeš li mi doneti (malo) kolaĉa?

Ci vuole del tempo. Potrebno je neko (izvesno) vreme.

Upotreba partitivnog ĉlana nije obavezna, pa prema tome ispravno je i kada se kaţe:

Ho comprato formaggio e frutta. Kupila sam sir i voće.

Ci sono sbagli. Ima grešaka.

Ci vuole tempo . Potrebno je vreme (Treba vremena).

Vedo campi e boschi. Vidim polja i šume.

Ako ispred imenice koristimo odreĊeni ĉlan, to znaĉi da pominjemo stvari ili lica o kojima jeveć

bilo govora.

Primeri:

Ho comprato il pane e la frutta. Kupila sam hleb i voće ( n.pr. hleb koji obiĉno kupujemo i

jabuke).

Sono venute le ragazze. Došle su i devojke (n.pr. Ana i Marija).

Napomena:

Upotreba italijanskog ĉlana moţe da se odrazi na glagolski vid u srpskom jeziku.

N. pr.

Paolo ha scritto (delle) lettere. Pavle je pisao pisma.

Paolo ha scritto le lettere. Pavle je napisao pisma.

Partitivni ĉlan ne sme da se koristi:

a) u odreĉnim reĉenicama

Primeri:

Non ho comprato frutta. Nisam kupila voće.

Non bevo vino. Ne pijem vino.

Non ci sono errori. Nema grešaka.

Non ho bisogno di consigli. Nisu mi potrebni saveti.

Page 13: Italijanski jezik - Gramatika

13

b) kada se ispred imenice nalazi pridev za koliĉinu:

Primeri:

Mangio molta frutta e poco pane. Jedem mnogo voća i malo hleba

Voi bevete troppo vino e troppa birra. Vi pijete previše vina i previše piva.

c) kada su koliĉina broj i mera odreĊeni, korsiti se samo predlog DI:

Primeri:

Compra un chilo di zucchero. Kupi kilogram šećera.

Oggi abbiamo due lezioni di italiano. Danas imamo dva ĉasa italijanskog.

Prendi tre metri di seta bianca. Uzmi tri metra bele svile.

d) u nekim ustaljenim frazama, kao što su n. pr.

Ho fretta - ţurim (ţuri mi se)

Non ho tempo - nemam vremena

Ho fame e sete – gladan sam i ţedan sam

Ho sonno – spava mi se

Abbiamo paura - bojimo se

Hanno bisogno di pace – potreban im je mir

Hai ragione – imaš pravo

NAPOMENA:

Ako se u tim frazama uz imenicu nalazi atribut, moţe da se koristi neodreĊeni ĉlan:

Primeri:

Ho una gran fretta – veoma mi se ţuri

Ho una fame da lupo – gladan sam kao vuk

In un secondo tempo – kasnije, u neko drugo vreme

Abbiamo urgente bisogno di medicinali – hitno nam trebaju lekovi

IMENICE (I nomi sostantivi)

Imenica (il nome sostantivo) je reĉ koja oznaĉava ţiva bića (ljude i ţivotinje), stvari (predmete)

i pojmove ( ukljuĉujući stanja , radnje, itd.). Imenice se mogu razvrstati na :

1. konkretne ili stvarne imenice (i nomi concreti)

oznaĉavaju bića i predmete u njihovoj individualnosti i dele se na:

a) vlastite imenice ( i nomi propri) koje odreĊuju pojedinaĉno bića ili stvari i

predmete, geografske lokacije , koji pripadaju istoj vrsti: N. pr. Aldo, Marco,

Catarina, Elena, Paola (liĉna imena ljudi); Fido, Fifi, Rea (imena pasa); il Monte

Bianco, il Vesuvio (imena planina, vulkana). TakoĊe odnose se i na grupe ljudi

ili stvari, porodiĉna imena tj. prezimena, planinske vence, imena naroda.

Primeri: I Medici, i Malavoglia (porodice); le Alpi, gli

Appennini (planinski venci), i Francesi, i Serbi, gli Italiani

(narodi);

Page 14: Italijanski jezik - Gramatika

14

b) opšte imenice (I nomi comuni): bića ili stvari u opštem smislu,

tj. one imenice koje pripadaju istoj vrsti ili kategoriji:

l’uomo (ĉovek), il cane (pas), la sedia ( stolica); il fiume (reka);

la montagna (planina), il libro (knjiga); u ovu kategoriju spadaju

i tzv. apstraktne imenice (nomi astratti): l’idea, il concetto, il

sogno;

c) imena materija (I nomi di materie), tj. imenice koje se odnose na stvari deljive,

tako da se ne menja njihova priroda: l’acqua (voda) il ferro (gvoţĊe); l’argento

(srebro), l’aria (vazduh);

d) zbirne imenice ( I nomi collettivi) koje oznaĉavaju celokupnost – grupu bića ili

stvari iste vrste : il gregge (stado), una dozzina (tuce), la costellazione (sazveţĊe),

la moltitudine (mnoštvo).

2. apstraktne ili mislene imenice (nomi astratti):

to su pojmovi, tj. stvari koje realno ne postoje: il lavoro (rad), la

grandezza (veliĉina), l’odore (miris) , la felicità (sreća), il

cambiamento (promena), il numero (broj), la parola (reĉ), il

pensiero (misao).

Granica izmeĊu stvarnih i apstraktnih imenica nije uvek jasno

razgraniĉena , pa apstraktni pojam moţe da bude personifikovan.

N. Pr. La dirigenza (rukovodstvo) = I dirigenti (rukovodioci)

3. Imenice koje oznaĉavaju kompleksne (sloţene) pojmove

L'autunno (jesen), la linguistica (lingvistika), la musica (muzika)

la letteratura (knjiţevnosti, literatura).

ROD IMENICA (GENERE)

U italijanskom jeziku postoje dve vrste roda: prirodni rod ( il genere naturale) i gramatiĉki

rod (il genere grammatikale o formale). U italijanskom jeziku postoje dva gramatiĉka roda,

MUŠKI i ŢENSKI, koji po prirodi stvari oznaĉavaju muška ili ţenska ţiva bića. Za predmete

ili stvari teţe je odrediti rod, pa se ti pojmovi mogu prepoznati po karakteristiĉnim

nastavcima.

A) Imenice MUŠKOG RODA u jednini obiĉno završavaju na slovo - o:

Primeri:

Il libro - knjiga il ragazzo - mladić

L'albero- drvo il tavolo - sto

L'uomo – ĉovek il telefono – telefon

Postoje izuzeci od ovog pravila, tj. one reĉi koje se završavaju na «o» a nisu muškog roda, kao :

La mano (ruka), la radio (radio aparat) , la foto (fotografija), l'auto (automobil), la dinamo

(dinamo – motor), la moto (motor).

(La foto, l'auto i la moto su skraćeni oblici od reĉi fotografia, automobile i motocicletta - a

to su imenice ţenskog roda).

TakoĊe ima i nekoliko jednosloţnih imenica koje završavaju na suglasnik, koje su muškog roda

. To su po pravilu reĉi stranog porekla, i ne menjaju oblik u mnoţini, već se za mnoţinu samo

menja ĉlan.

Page 15: Italijanski jezik - Gramatika

15

Primeri:

Il bar - kafe-bar il film - film

Il tram - tramvaj lo sport – sport

Imenice koje se završavaju na –e mogu da budu muškog ili ţenskog roda.

Primeri imenica muškog roda:

Il latte – mleko l'animale - ţivotinja

Il fiore – cvet il giornale - novine

Il motore – motor il televisore - televizor

Il valore - vrednost il grembiule - kecelja

Il portone – kapija il segnale – signal, znak

B) Imenice ŢENSKOG RODA u jednini obiĉno završavaju na slovo -a:

Primeri:

La casa - kuća la barca – barka, ĉamac

La ragazza – devojka la domanda - pitanje

La porta – vrata la visita - poseta

La borsa – tašna la mattina – jutro

I ovde postoje izuzeci, tj. reĉi koje se završavaju na –a, a muškog su roda. To su uglavnom neke

imenice grĉkog porekla, ili su nauĉni izrazi:

Primeri:

Il tema - tema il monarca - monarh

Il problema – problem il sistema - sistem

Il programma – program il diaframma - dijafragma

Il dilemma - dilema il diagramma - dijagram

Il telegramma – telegram

Muškog roda su takoše i sledeće imenice koje završavaju na –a:

Il poeta - pesnik ; Il profeta – prorok; Il pilota – pilot

Imenice koje završavaju na – i ( to su obiĉno reĉi stranog porekla ili reĉi nastale iz latinskih

sloţenica ) mogu da budu ţenskog ili muškog roda:

Primeri:

(Ţenski rod) (Muški rod)

La tesi – teza il lunedì - ponedeljak

La crisi – kriza il martedì - utorak

La metropoli – metropola il venerdì – petal

La sintassi – sintaksa il cavatappi - vadiĉep

La prassi - praksa il paraurti – branik (na autu)

Page 16: Italijanski jezik - Gramatika

16

Neke od imenica koje završavaju na -e a ţenskog su roda:

Primeri:

La capitale – prestonica la vocale - vokal

La luce – svetlost la parete - zid

La fine – kraj la neve - sneg

La cenere – pepeo la pace- mir

Imenice koje se završavaju na - gione, -zione, -udine su ţenskog roda.

Primeri:

La stagione - sezona l'azione – akcija l'abitudine - navika

La ragione - razum l'introduzione – uvod la similitudine - sliĉnost

La regione - regija la prestazione – usluga la solitudine - samoća

La carnagione – put, ten la situazione – situacija la moltitudine – mnoštvo

C. PREMA ZNAĈENJU: za neke imenice rod se utvrĊuje na sledeći naĉin:

a) nazivi drveća i grmlja su muškog roda (a plodovi su ţenskog roda)

Primeri:

L'abete – jela il ciliegio – trešnja (stablo)

Il pino - bor il prugno – šljiva (stablo)

Il melo - jabuka (stablo) l'arancio – narandţa (stablo)

Il pero - kruška (stablo) il faggio – bukva

Il noce - orah (stablo) il tiglio – lipa

Izuzeci su sledeći:

La palma (palma), la quercia (hrast), la betulla (breza)

b) Imena reka, jezera i planina su muškog roda

Primeri:

Il Piave – Pjave (reka) il Garda – Garda (jezero)

Il Danubio – Dunav il Tricorno - Triglav

Il Volga – Volga i Pirenei – Pirineji

Il Tevere - Tibar i Dolomiti – Dolomiti

Izuzeci od ovog pravila su: la Sava (Sava), la Drava (Drava) la Senna (Sena); le Alpi (Alpi), le

Ande (Ande)

Page 17: Italijanski jezik - Gramatika

17

c) Imena dana i meseca su muškog roda:

Primeri:

(il) gennaio - januar il lunedì - ponedeljak

(il) febbraio . februar il martedì - utorak

(l') aprile - april il venerdì - petak

(il) dicembre - decembar il sabato – subota

Izuzetak je: la domenica (nedelja)

d) Imena plodova (voća) su ţenskog roda

La mela – jabuka l'arancia - narandţa

La pera – kruška la castagna - kesten

La prugna – šljiva la noce - orah

La ciliegia – trešnja l'albicocca – kajsija

La mandorla – badem la fragola – jagoda

Izuzeci su:

Il limone – limun (plod i stablo); il fico – smokva (plod i stablo) ; il dattero – urma (plod,

stablo); il cedro – kedar (plod i stablo)

e) Apstraktne imenice su ţenskog roda

la bontà – dobrota la capacità - sposobnost

la virtù – vrlina la tenacia – upornost

la facoltà – sposobnost l’audacia – odvaţnost

f) Imena gradova, pokrajina, ostrva, drţava su ţenskog roda

Milano – Milano l’Italia - Italija

Napoli - Napulj la Sicilia - Sicilija

Serbia - Srbija la Lombardia - Lombardija

Parigi – Pariz l’Olanda – Holandija

Izuzeci su: Il Cairo (Kairo); il Brasile (Brazil); il Belgio (Belgija), il Perù (Peru), il Canadà

(Kanada), il Piemonte (Pijemont).

D. Imenice sa dva oblika (muški i ţenski)

Mnoge imenice u italijanskom jeziku, kao i u našem, koje oznaĉavaju ţiva bića ( ljude – liĉna

imena, zanimanja itd. ili ţivotinje) imaju ĉesto dva oblika, za muški i za ţenski rod.

a) Imenice na - o ( muški rod) menjaju nastavak u –a (ţenski rod)

Primeri:

Emilio – Emilia Emilio (Miloš) - Emilija

Maestro – maestra učitelj - učiteljica

Page 18: Italijanski jezik - Gramatika

18

Figlio – figlia sin - kćer

Bambino – bambina dečak - devojčica

Ragazzo – ragazza mladić - devojka

Zio – zia stric (teča, ujak) – strina (tetka, ujna)

Nonno – nonna deda – baka

b) Neke imenice koje u muškom rodu imaju nastavak –e, u ţenskom rodu su

na -a

Primeri :

Signore - signora gospodin - gospođa

Padrone – padrona gazda - gazdarica

Cameriere - cameriera konobar (sobar) – konobarica (sobarica)

Portiere – portiera portir – portirka

c) Neke imenice koje u muškom rodu završavaju na -e ili –a, imaju oblik u ţenkom rodu sa

sufiksom (nastavkom) - essa, i to se mahom odnosi na zanimanja ili titute.

Primeri:

Studente - studentessa student – studentkinja

Dottore - dottoressa lekar – lekarka

Professore – professoressa profesor – profesorka

Principe – principessa princ – princeza

Barone – baronessa baron – baronica

Poeta – poetessa pesnik – pesnikinja

PREDLOZI I PREDLOZI SA ČLANOVIMA (PADEŽNI

PREDLOZI)

Italijanski jezik nema padeţe kao naš jezik, tako da se koriste predlozi i predlozi sa ĉlanovima

(padeţni predlozi) ispred imenice koja ostaje nepromenjena, sem što moţe da bude u jednini ili

mnoţini.

Menjanje imenice po padeţima, u našem smislu, je sledeće:

Jednina

1. kuća la casa

2. kuće (iz kuće) della casa (dalla casa)

3. kući alla casa

4. kuću la casa

5. kućo (oh) casa

6. u kući nella casa

7. sa kućom con la casa

Mnoţina

1. kuće le case

2. kuća (iz kuća) delle case (dalle case)

3. kućama alle case

4. kuće le case

5. kuće case!

6. u kućama nelle case

7. sa kućama con le case

Page 19: Italijanski jezik - Gramatika

19

Isto pravilo vaţi i za imenice muškog roda ( uz ĉlan il - lo, i - gli)

Jednina

1. knjiga il libro

2. knjige (iz knjige) del libro (dal libro)

3. knjizi al libro

4. knjigu il libro

5. knjigo libro!

6. u knjizi nel libro

7. sa knjigom con il libro

Mnoţina

1. knjige i libri

2. knjiga (iz knjiga) dei libri (dai libri)

3. knjigama ai libri

4. knjige i libri

5. knjige libri!

6. u knjigama nei libri

7. sa knjigama con i (coi) libri

Jednina

2. student lo studente

3. studenta (od studenta) dello studente (dallo studente)

4. studentu allo studente

5. studenta lo studente

6. studentu studente !

7. u studentu nello studente

8. sa studentom con lo studente

Mnoţina

1. studenti gli studenti

2. studenata (od studenata) degli studenti (dagli studenti)

3. studentima agli studenti

4. studente gli studenti

5. studenti (oh) studenti

6. u studentima negli studenti

7. sa studentima con gli studenti

Za imenice ţenskog i muškog roda koje poĉinju vokalom vaţi pravilo kao i za upotrebu obiĉnog

ĉlana: n. pr. dell’amica, all’amico, dell’uomo, all’interno, nell’armadio, con l’aereo itd.

Page 20: Italijanski jezik - Gramatika

20

OSNOVNI PREDLOZI SU:

DI - odgovara genitivu, oznaĉava pripadnost, ili odgovara na pitanje ĉije, koga –ĉega .

N.pr. il libro di Marco- Markova knjiga

A - odgovara dativu, ali ima i duge mogućnosti uz glagole kretanja – odgovara na pitanje kome-

ĉemu, ili gde, do , na ;

N. pr. Porto il libro a Maria – nosim knjigu Mariji

Vado a Roma- Idem u Rim;

Da luglio a settembre sono al mare – Od jula do septembra sam

na moru

Sono a lezione – Na ĉasu sam

DA - odgovara predlozima kod, iz, od, za

N.pr. Vado da Marco – Idem kod Marka.

Vengo da Roma – Dolazim iz Rima

Da Milano a Roma ci sono cinque ore in treno - Od Milana do

Rima je (ide se) pet sati vozom

Costume da bagno – kostim za kupanje (kupaći kostim)

CON - odgovara predlogu sa nekim ili neĉim

N. pr. Vengo con te a Napoli – Idem sa tobom u Napulj.

Vado a Roma con l’aereo (con il treno, con la macchina)

Idem u Rim avionom (vozom, autom)

SU - odgovora predlogu na, u ili o neĉemu (uglavnom ide spojeno sa

ĉlanom)

N.pr. Il libro è sul tavolo. Sulle montagne c’è molta neve.

Ho letto un articolo sulla crisi monetaria. – Knjiga je na

stolu. Na planinama ima mnogo snega. Proĉitao sam

ĉlanak o monetarnoj krizi.

PER - odgovara predlogu za , da (namensko)

N. pr. Questo libro è per te. Ova knjiga je za tebe.

Vado in Italia per studiare l’italiano – Idem u Italiju da

uĉim italijanski.

IN - odgovara predlogu u , a koristi se i uz glagole kretanja

N. pr. Sono in ufficio - U kancelariji sam.

Vado in Italia – Idem u Italiju.

TABELA PREDLOGA SPOJENIH SA ĈLANOVIMA

(PADEŢNI PREDLOZI – PREPOSIZIONI ARTICOLATE)

PREDLOZI + IL LO LA I GLI LE

DI DEL DELLO DELLA DEI DEGLI DELLE

A AL ALLO ALLA AI AGLI ALLE

DA DAL DALLO DALLA DAI DAGLI DALLE

SU SUL SULLO SULLA SUI SUGLI SULLE

CON* COL / / COI / /

PER* / / / / / /

IN NEL NELLO NELLA NEI NEGLI NELLE

Page 21: Italijanski jezik - Gramatika

21

Predlozi CON i PER najĉešće se ne spajaju sa ĉlanom, osim sa il – i, tako da ostaju odvojeno.

Retko, u arhaiĉnim ili pesniĉkim oblicima, moţe da se naiĊe na “Pel” = per il N.pr. con il

ragazzo, con le amiche itd.

Per gli studenti, per le sorelle itd.

PRIDEVI Gli aggettivi

Pridevi su reĉi koje pobliţe oznaĉavaju ili odreĊuju imenicu i koji se u rodu i broju uvek slaţu

sa iemnicom.

U italijanskom jeziku pridevi se mogu razvrstati u tri kategorije:

1. Kvalifikativni ili opisni pridevi (aggettivi quaificativi) koji odreĊuju neku osobinu (n.pr.

buono, bello, grande, cattivo, brutto, alto, gentile, rosso, itd.).

To je najbrojnija kategorija prideva.

2. Zajedniĉki pridevi ili pridevske zamenice (aggettivi indicativi o pronominali) – to su

pridevi koji oznaĉavaju pripadnost, poloţaj, upitni odnos ili neodreĊenu koliĉinu i sliĉni

su zamenicama, n.pr. mio, tuo, vostro,questo, quello, parecchio, quale , quanto ,

qualunque). Ova kategorija prideva deli se na nekoliko podvrsta: a) prisvojne zamenice i

pridevi; b) povratno-prisvojne zamenice i pridevi; c) pokazne zamenice i pridevi; d)

upitne zamenice i pridevi, e) neodreĊene zamenice i pridevi

3. Brojni pridevi (aggettivi numerali) . Oni pripadaju poglavlju o brojevima.

PRISVOJNI PRIDEVI

Prisvoji pridevi slaţu se u rodu i briju sa imenicom.

Ispred prisvojne zamenice stoji odreĊeni ĉlan, koji se slaţe u rodu i broju sa imenicom.

Jednina Mnoţina

Mio, mia miei, mie

Tuo, tua tuoi, tue

Suo, sua suoi , sue

Nostro, nostra nostri, nostre

Vostro,vostra vostri, vostre

Loro loro

Primeri:

Il mio amico è italiano. La mia amica è italiana.

Il tuo ragazzo è simpatico. La tua ragazza è simpatica.

Il suo lavoro è interessante. Ho visto la sua fotografia.

Il nostro paese è molto bello. La nostra casa è grande.

Il vostro pranzo è pronto. La vostra collega è assente.

Il loro appartamento è piccolo. La loro stanza è ordinata.

I miei genitori vivono a Belgrado. Le mie amiche sono belle.

I tuoi libri sono interessanti. Le tue idee sono creative.

Page 22: Italijanski jezik - Gramatika

22

E’ venuto con i suoi amici. Ha portato le sue poesie.

Potete venire con i vostri ragazzi. Siete invitati con le vostre fidanzate.

Hanno dimenticato i loro libri. Sono venute con le loro macchine.

Kada pominjemo najbliţe roĊake, ispred prisvojne zamenice u jednini, ne koristi se ĉlan. To se

odnosi na roĊake kao što su : majka, otac, brat,sestra, sin, kćer, suprug, supruga, tetka (ujna,

strina), teĉa (ujna, stric), baka, deda.

Primeri:

Mia madre e mio padre sono usciti, e mio nonno dorme.

Lucia e Paolo sono tua sorella e tuo fratello.

Mia nonna e mia zia sono molto gentili.

Suo zio va con mio nonno alla partita di calcio.

Stasera vado a cena con mio marito e con sua sorella.

Tuo figlio studia ingegneria, mentre mia figlia studia lettere .

KOMPARACIJA (POREĐENJE) PRIDEVA

Pridevi u italijanskom jeziku prate u rodu i broju imenicu. Pridevi, kao i imenice, mogu da se

završavaju na O, A u jednini, i na I, E u mnoţini (za muški i ţenski rod).

TakoĊe postoji i kategorija prideva koji se i u muškom i u ţenskom rodu završavaju na E, u

mnoţini na I. N. pr. Bello, bella belli, belle

Gentile gentili

KOMPARACIJA PRIDEVA

Pozitiv bello, bella

Komparativ più ....... di, meno ...... di

Primer: Carlo è più bello di Giovanni. Karlo je LEPŠI od G.

Giovanni è meno bello di C. G. Manje lep od C.

Marina è più brava di Lucia. M. Je bolja, vrednija od L.

Lucia è meno btava di M. L. Je manje vredna od M.

Superlativ relativni: il/la (i/le) più /meno ............ = naj......

Primer: Carlo è il più bello. C. Je najlepši

Marina è la più brava. M. Je najbolja.

G. è il meno bello. G. Je najmanje lep.

Silvia è la meno brava. S. Najmanje vredna.

Superlativ (apsolutni) Pridev ( oduzme se zadnje slovo) + nastavak issimo/a,

issimi /e

bell+issimo = bellissimo (veoma lep)

Primer: Marco è simpaticissimo. M. je veoma simpatiĉan.

Marina è elegantissima. M. je veoma elegantna.

Isto je i za prideve koji se završavaju na -E.

Primeri: Marco è elegante.

Marco è più elegante di Marina.

Marina è meno elegante di Marco.

Marco il più elegante (di tutti).

Marco è elegantissimo.

Page 23: Italijanski jezik - Gramatika

23

I professori sono gentili.

I professori sono più severi delle professoresse.

Le professoresse sono meno severe dei professori.

I professori sono severissimi.

Le professoresse sono gentilissime .

Questi professori sono i più severi.

Quelle professoresse sono le meno severe.

Neki pridevi pridevi imaju pravilnu i nepravilnu komparaciju, kao što su

BUONO, CATTIVO, GRANDE , PICCOLO

BUONO/A Più/meno buono/a di migliore di

Il/la più buono/a il/la migliore

Buonissimo/a ottimo/a

(veoma dobar) (odliĉan,izvrstan)

CATTIVO/A Più/meno cattivo/a di peggiore di

Il/la più (meno) cattivo/a il/la peggiore

Cattivissimo/a il/la pessimo/a

(veoma los) (veona los)

GRANDE più grande di maggiore di (strariji od, veći od)

il/la più/meno grande il maggiore (najstariji, najveći)

grandissimo/a il/la massimo/a (maksimalan, najveći)

(veoma velik)

PICCOLO/A Più piccolo/a di minore di (mlaĊi, manji)

Il/la più /meno piccolo/a il minore (najmlaĊi, najmanji)

Piccolissimo/a il/la minimo/a (minimalni)

NAPOMENA : voditi raĉuna da se pridev kao i ĉlan uvek slaţu u rodu i broju sa imenicom.

GLAGOLI

(I verbi)

Glagoli su reĉi koje oznaĉavaju radnju, zbivanje, stanje, svojstvo ili samo postojanje subjekta.

Najveći deo glagola ima puno znaĉenje i to su takozvani predikativni glagoli, koji sami grade

predikat u reĉenici – i to je glagolski predikat.

N. pr.

Noi cantiamo. Mi pevamo.

I bambini dormono. Deca spavaju.

Il vento soffia. Vetar duva.

U ovim primerima glagoli cantiamo, dormono, soffia su glagolski predikati.

Page 24: Italijanski jezik - Gramatika

24

Postoje i glagoli bez potpunog znaĉenja koji traţe imensku ili pridevsku dopunu da bi se izrazilo

puno znaĉenje. To su takozvani kopulativni glagoli, koji sa dopunom grade imenski predikat.

N. pr.

La lezione è interessante. Predavanje je interesantno.

L’Europa è un continente. Evropa je kontinent.

Il film sembra interessante. Film deluje interesantno.

Sono rimasto sorpreso. Ostao sam iznanaĊen.

Kopulativni glagoli sluţe kao veza – spona (kopula) izmeĊu subjekta i imenskog dela predikata.

Najvaţniji kopulativni glagol je essere (biti) . Moţemo da pomenemo i sledeće glagole: sembrare

(ĉiniti se, izgledati), diventare (postati), chiamarsi (zvati se), essere nominato ( biti postavljen,

biti imenovan).

N. pr.

E’ stato nominato direttore. Postavljen je za direktora.

Sei diventata pallida. Prebledela si.

Sembri allegra. Izgledaš veselo (izgleda da si vesela).

Postoje i brojni glagoski izrazi, kao spoj dve ili više reĉi koje izraţavaju jedinstveni glagolski

pojam.

N. pr.

Aver bisogno (di) - trebati nešto

Andare a cavallo - jahati

Far sapere - obavestiti, javiti , poruĉiti

Far ridere - nasmejati, naterati na smeh

Glagolske odredbe (Determinazioni verbali)

Jednim nastavkom glagol moţe da izrazi per odredbi:

1. Lice: prvo, drugo, treće

2. Broj : jednina , mnoţina

3. Naĉin :

a) indikativ, konjunktiv, kondicional, imperativ (odreĊeni glagolski naĉin)

b) infinitiv, particip, gerundiv (neodreĊeni glagolski naĉini)

4. Vreme:

a) prezent, imperfekt, aorist, futur I (prosta vremena)

b) perfekt, pretprošlo sloţeno vreme I, pretprošlo sloţeno vreme II, futur egzaktni

(sloţena vremena)

5. Glagolsko stanje: aktiv i pasiv.

Aktiv se deli na : - direktno prelazne glagole

- indirektno prelazne glagole

- neprelazne glagole

- i povratne

Page 25: Italijanski jezik - Gramatika

25

Direktno prelazni glagoli (verbi transitivi diretti) su glagoli koji imaju direktan ili bliţi objekat

u akuzativu ili u partitivnom genitivu.

N. pr.

Ho letto un libro interessante. Proĉitala sam interesantnu knjigu.

Abbiamo comprato dei libri. Kupili smo (neke) knjige.

Indirektno prelazni glagoli (verbi transitivi indiretti) su oni glagoli koji uvode dalji ili

indirektni objekat:

N.pr.

Il treno è passato per il ponte. Voz je prešao preko mosta.

(Il treno ha attraversato il ponte). (Voz je prešao most).

Hanno paura di lui. Plaše ga se.

(Lo temono)

Ci siamo imbattuti in lui. Naleteli smo na njega. (Sreli smo ga).

(imbattersi – sresti, naleteti na nekoga = incontrare qualcuno)

Abbiamo incontrato lui. Sreli smo njega.

Dalji objekat, po pravilu, moţe da se zameni akuzativom.

Neprelazni glagoli (verbi riflessivi) su oni glagoli iza kojih ne stoji objekat , kao i glagoli

kretanja.

N. pr.

Giovanna è arrivata poco fa. Jovana je stigla malo pre.

I prati verdeggiano. Livade se zelene.

Partiamo tra due ore. Polazimo za dva sata.

Egli è venuto ieri da me. On je došao juĉe kod mene.

Neki glagoli mogu da se upotrebljavaju i kao prelazni i kao neprelazni.

N.pr.

Abbiamo cantato una canzone - Pevali smo jednu pesmu

Hanno cantato a orecchio – Otpevali su po sluhu

Povratni glagoli (verbi riflessivi) su oni glagoli koji u infinitivu imaju povratnu zamenicu “si” ( u

našem jeziku “se”). Postoje apsolutno povratni glagoli (riflessivi assoluti) koji se upotrebljavaju

samo u povratnom obliku, ostali glagoli imaju uz redovan oblik (prelazni glagol) i mogućnost

povratne forme (gde subjekat izvršava radnju na sebi), s tim što se tada menja njihovo znaĉenje.

Primer : (apsolutno povratni glagoli)

accorgersi - opaziti, primetiti nešto

vergognarsi - sramiti se

pentirsi - pokajati se

Page 26: Italijanski jezik - Gramatika

26

Primer : (povratni glagoli)

Difendersi - braniti se Difendere - braniti

Lavarsi - umivati se Lavare – prati

Alzarsi – ustati Alzare - podići

U italijanskom postoje tri kategorije glagola – tri konjugacije, koje se u infinitivu prepoznaju po

glagolskim nastavcima .

Tako je za prvu konjugaciju karakteristiĉan nastavak -are

Za drugu konjugaciju je nastavak -ere

Za treću konjugaciju je nastavak - ire

Shodno tome, da bismo dobili glagolsku osnovu, na koju se dodaju liĉni nastavci, za graĊenje

raznih vremena, odbijemo karakteristiĉne nastavke –are, ere, ire.

U italijanskom jeziku ima dosta nepravilnih oblika kao i izuzetaka, pa tako i u ovom sluĉaju ima

odstupanja od pravila, u smislu da su neki glagoli u infinitivu, koji potiĉu direktno iz latinskog

oblika, u saţetoj formi, te da njihovi glagolski nastavci ne odgovaraju onoj konjugaciji kojoj

nastavak pripada. Ti glagoli imaju glagolsku osnovu izvedenu iz latinskog oblika.

U kategoriju nepravilnih glagola spadaju i pomoćni glagoli essere (biti) i avere (imati), koji su

izuzetno vaţni pošto se koriste i za graĊenje sloţenih vremena.

GLAGOLSKA VREMENA

PREZENT – Sadašnje vreme

Ovo vreme se koristi za iskazivanje radnje u sadašnjem vremenu i uglavnom se slaţe sa

upotrebom u našem jeziku, ali moţe da se koristi i za blisku budućnost, što se u srpskom

iskazuje futurom .

N. Pr.

Oggi parto per la Svizzera. Danas putujem za Švajcarsku.

Io lavoro in una libreria. Ja radim u knjiţari.

Che cosa facciamo stasera? Šta ćemo da radimo veĉeras?

Domani vado in viaggio. Sutra idem na put – Sutra ću ići na put.

Gradi se tako što se na glagolsku osnovu dodaju liĉni nastavci.

Primeri:

- are -ere -ire

PARL-ARE VED-ERE PART-IRE

Io parl-o ved-o part-o

Tu parl-i ved-i part-i

Lui/lei parl-a ved-e part-e

Noi parl-iamo ved-iamo part-iamo

Voi parl-ate ved-ete part-ite

Essi/loro parl-ano ved-ono part-ono

Page 27: Italijanski jezik - Gramatika

27

Prezent pomoćnih glagola ESSERE AVERE

(Io) sono ho

(tu) sei hai

(lui,lei, esso,essa) è ha

(noi) siamo abbiamo

(voi) siete avete

(essi, esse, loro) sono hanno

Liĉna zamenica ne mora da se koristi ispred glagolskog oblika, pošto se po glagolskom nastavku

razume koje lice je u pitanju, ali se koristi kada ţelimo nešto da naglasimo.

N. pr. Sono a casa. Kod kuće sam.

Io sono a casa, mamma e papà sono usciti.

Ja sam kod kuće, a mama i tata su izašli.

Avete un po' di tempo? Da li imate malo vremena ?

Noi abbiamo fretta, ma essi possono restare.

Mi žurimo, ali oni mogu da ostanu.

Kod povratnih glagola prezent se gradi na isti naĉin, s tim što se ispred glagolskog oblika nalaze

nenaglašene liĉne zamenice (koje odgovaraju našem “se”). U italijanskom samo se u infinitivu

povratna zamenica “si” spaja sa glagolom na kraju (lavarsi, sedersi, vestirsi) a kada se menja po

licima tada se nalazi ispred glagolskog oblika. U našem jeziku se u svim licima koristi povratna

zamenica “se” – ja se umivam, ti se umivaš .... oni se umivaju, dok se u italijanskom taj oblik

menja po licima, a prevodi se u našem jeziku kao “SE” ( iako bi doslovno znaĉilo me, te se,

nas,vas, njih).

TakoĊe, treba napomenuti da italijanski povratni glagoli ne odgovaraju uvek povratnim

glagolima na srpskom (kao n.pr. sedersi = sesti).

Primer: lavarsi sedersi vestirsi

(umivati se) (sesti) (oblaĉiti se)

(Io) mi lavo mi siedo mi vesto

(tu) ti lavi ti siedi ti vesti

(lui,lei, esso,essa) si lava si siede si veste

(noi) ci laviamo ci sediamo ci vestiamo

(voi) vi lavate vi sedete vi vestite

(essi, esse, loro) si lavano si siedono si vestono

Postoji takoĊe i kategorija glagola koji se zovu inkoativni (incoativi) koje karakteriše umetak –

isc izmeĊu glagolske osnove i glagolskog nastavka, koji su uglavnom glagoli po trećoj

konjugaciji.

Page 28: Italijanski jezik - Gramatika

28

Primeri - Prezent:

Finire (završiti), Capire (razumeti), Preferire (više voleti, preferirati)

Tradire (izdati), Ribadire (ponoviti, potvrditi) i drugi.

Primer: FINIRE, CAPIRE

io finisco , capisco noi fniamo, capiamo

tu finisci, capisci voi finite, capite

Lui/lei finisce, capisce essi/esse finiscono , capiscono

PRIMERI NEKIH NEPRAVILNIH GLAGOLA (PREZENT)

Fare ( od lat. facere) II konj. - ĉiniti, raditi

io faccio noi facciamo

tu fai voi fate

Lui/lei fa essi/esse fanno

Po istoj analogiji menjaju se i glagoli izvedeni od FARE.

. sopraffare - savladati

. disfare – razloţiti, rasturiti

. rifare – ponovo uraditi, preraditi

. soddisfare – ispuniti, zadovoljiti

Dare I konj. – dati (Prezent)

io do noi diamo

tu dai voi date

Lui/lei da essi/esse danno

Bere (od lat. bevere) II konj. – piti

io bevo noi beviamo

tu bevi voi bevete

lui/lei beve essi/esse bevono

Dire (od lat. dicere) II konj. – reći, kazati

Io dico noi diciamo

Tu dici voi dite

lui/lei dice essi/esse dicono

Po istoj analogiji menjaju se i glagoli izvedeni od DIRE, ali se to ne odnosi na glagole

TRADIRE – izdati, izneveriti, ARDIRE – smeti, koji spadaju u kategoriju inkoativnih glagola

(tradisco, tradisci, tradisce ......., ardisco, ardisci, ardire ....)

- predire –predskazati - disdire – otkazati

- indire – zakazati - ribadire - ponoviti, ponovo reći

- contraddire – suprotstaviti se

Page 29: Italijanski jezik - Gramatika

29

Porre (od lat. ponere) II konj. – staviti

Io pongo Noi poniamo

Tu poni Voi ponete

Lui/lei pone Essi/esse pongono

Po istoj analogiji menjaju se i svi glagoli izvedeni od PORRE.

. proporre – predloţiti

. predisporre – preraspodeliti, rasporediti

. disporre - rasporediti

. comporre - sastaviti, komponovati

. sottoporre – podneti (na uvid), pokazati

. imporre – nametnuti

. deporre – odloţiti, deponovati

. apporre – poloţiti, staviti

. indisporre - oneraspoloţiti

. trasporre – pomeriti, preneti, transponovati

. supporre – pretpostaviti

. contrapporre – suprotstaviti

Condurre (conducere od ducere ) – voditi

Io conduco Noi conduciamo

Tu conduci Voi conducete

Lui/lei conduce Essi/esse conducono

Po istoj analogiji menjaju se i glagoli izvedeni od – DUCERE (-DURRE).

. dedurre – izvesti ( zakljuĉak)

. sedurre – zavesti

. tradurre – prevesti

. indurre – navesti, nagovoriti, indukovati

. addurre – izneti, navesti

. introdurre – uvesti, upoznati

. ridurre - smanjiti

. riprodurre – reprodukovati, preneti

Trarre (trahere) – izvlaĉiti, izvući

Io traggo Noi traiamo

Tu trai Voi traete

Lui/lei trae Essi/esse traggono

Kao i drugi oblici izvedeni od latinskog glagola Trahere - trarre.

. contrarre – sklopiti

. detrarre – oduzeti

. ritrarre – naslikati

. estrarre – izvaditi, izvući

. distrarre – odvući paţnju

. sottrarre – oduzeti

Page 30: Italijanski jezik - Gramatika

30

. astrarre – abstrahovati

. protrarre – produţiti, odugovlaĉiti

Postoji i kategorija takozvanih modalnih ili naĉinskih glagola – to su POTERE, VOLERE,

DOVERE (moći, hteti ili ùeleti , morati) koji su nepravilni, iza kojih moţe da stoji imenica kao

objekat (osim kod potere i dovere) ili se koristi drugi glagol u infinitivu, kojim se objašnjava

radnja, pošto ovi glagoli ne mogu samostalno da stoje u reĉenici jer njihovo znaĉenje nije

odreĊeno. Glagol SAPERE (znati) ne spada u modalne glagole, ali se koristi na sliĉan naĉin.

POTERE VOLERE DOVERE SAPERE

Io posso voglio devo so

Tu puoi vuoi devi sai

Lui/lei può vuole deve sa

Noi possiamo vogliamo dobbiamo sappiamo

Voi potete volete dovete sapete

Essi/loro possono vogliono devono sanno

Primeri:

Io posso restare. Voi potete andare. Noi possiamo guidare la macchina.

Ja mogu da ostanem. Vi možete da idete. Mi možemo da vozimo auto.

Io voglio un caffè. Lei vuole partire. Essi vogliono guardare la televisione. Ja hoću (želim) kafu.

Ona želi da krene (da otputuje). Oni žele da gledaju televiziju.

Tu devi studiare. Voi dovete andare a casa. Esse devono presentarsi al concorso. Ti moraš da

učiš. Vi morate da idete kući. One moraju da se pojave na konkursu.

Io so l’inglese. Io so suonare. Ja znam engleski. Ja znam da sviram.

IMPERATIV

Vreme kojim se izraţava neka naredba, ţelja ili neki podsticaj, a u negativnom obliku moţe da

oznaĉava i zabranu.

Gradi se od glagolske osnove + nastavaka po licima, s tim što ne postoji oblik za 1. lice jednine.

Nastavci se razlikuju po konjugacijama (-are, -ere, -ire)

PRIMERI:

STUDIARE SCRIVERE USCIRE

1. Io ///// //// /////

2. (tu) studia ! scrivi ! esci !

3. Lui/lei studi ! scriva ! esca !

1. (noi) studiamo ! scriviamo! Usciamo !

3. (voi) studiate ! scrivete! Uscite !

4. (loro) studino ! scrivano! Escano !

Page 31: Italijanski jezik - Gramatika

31

INKOATIVNI GLAGOLI SE PONAŠAJU SLIĈNO KAO I U PREZENTU, POŠTO

GLAGOLSKA OSNOVA UKLJUĈUJE I UMETAK -ISC-

Primer: FINIRE

1. ///

2. (tu) finisci!

3. lui/lei finisca!

1. noi finiamo !

2. voi finite !

3. loro finiscano !

KADA SE RADI O ZABRANI, ISPRED GLAGOLSKOG OBLIKA STOJI NON, OSIM ZA

DRUGO LICE JEDNINE GDE SE KORISTI NON + infinitiv.

Primeri:

Giorgio (tu) prendi una mela ! Đorđe, (ti) uzmi jabuku!

Giorgio (egli) prenda una mela ! Neka Đorđe uzme jabuku!

Maria (lei) porti il libro ! Neka Marija donese knjigu!

Ragazzi (noi), prendiamo un caffe! Hajde da popijemo (mi) kafu!

Ragazzi (voi) prendete un panino! Deco (vi) uzmite sendvič!

Le ragazze (esse) prendano i dolci! Neka se devojke (one) posluže kolačima.

Giorgio (tu) , NON PRENDERE i dolci ! Đorđe, nemoj da uzimaš slatkiše! (ZABRANA).

Paolo (egli) non prenda i libri. Neka P. ne uzme knjige.

Maria (lei) non scriva il compito. Neka M. (ona) ne piše zadatak.

Ragazzi, (noi) non diciamo bugie ! (Hajde) da ne govorimo laži!

Ragazzi (voi) non dite bugie! Deco, nemojte da govorite laži!

I ragazzi (essi) non dicano bugie ! Neka oni ne govore laži.

Za uĉtivo obraćanje koristi se treće lice jednine u ţenskom rodu:

Lei signora, Lei signore

(Lei) Signora, venga, si accomodi ! Gospođo, dođite, izvolite( raskomotite se)!

Signore, prenda il caffe’! Gospodine, uzmite kafu!

Signora (Lei), non dica questo. Gospođo nemojte tako da govorite!

Signore (Lei), non venga domani. Gospodine nemojte da dođete sutra.

U mnoţini III lice:

Signori (essi), vadano a casa! Gospodo , idite kući!

Signore (esse), si siedano! Gospođe, sedite!