34

ITALIJANSKI REČNIK

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Univerzalan, praktičan, lako upotrebljiv sa mogućnošću brzog snalaženja u oba smera, sa kratkom gramatikom italijanskog jezika i slikovnim delom; pouzdan, jednostavan, praktičan; školski, turistički, prevodilački. Universal and ready for use with the possibility of quick orientation in both ways, with the brief grammar of Italian langauge and picture dictionary; confident, simple, practical, school, tourist, and good for the translators.

Citation preview

Page 1: ITALIJANSKI REČNIK
Page 2: ITALIJANSKI REČNIK
Page 3: ITALIJANSKI REČNIK

ITALIJANSKO-SRPSKI REČNIK

Page 4: ITALIJANSKI REČNIK

adj. – pridevadv. – prilogaug. – augmentativautom. – automobilizambot. – botanikaconj. – veznikdim. – deminutivexcl. – uzvikf – ženski rodfam. – familijarnofig. – figurativnogeogr. – geografskigram. – gramatikahem. – hemijskiinv. – nepromenljivoiron. – ironičnoist. – istorijskilik. – likovna umetnostm – muški rodmat. – matematičkimed. – medicinskimuz. – muzički

n – srednji rodnum. – brojonom. – onomatopejapl. – množinapol. – političkip.p. – particip prošlip.pr. – particip prezentapron. – zamenicaprp. – predlogqcs. – qualcosa (nešto)qn. – qualcuno (neko)reg. – regionalnorfl. – povratni glagolšalj. – šaljivoteh. – tehničkitrg. – trgovinskiv. – vidiv – glagolzool. – zoološkižarg. – žargonski

SKRAĆENICE (LE ABBREVIAZIONI)

Page 5: ITALIJANSKI REČNIK

Aa, A f ili m inv. slovo Aa prp. (= ad, ispred reči koja počinje sa-

moglasnikom); (predlog dativa, uvodi nepravi objekat) porto il libro a Marco nosim knjigu Marku; vado a Milano idem u Milano; a casa kod kuće; a mez-zogiorno u ponoć; a piedi pešice; due volte al mese dva puta mesečno; torta al cioccolato torta od čokolade; comin-cio a studiare počinjem da učim; a poco a poco malo-pomalo; a uno a uno jedan po jedan; gonna a 10 euro suknja od 10 evra; a due chilometri dal centro na dva kilometra od centra

abate m opat abbacchiare v tresti, mlatiti; oneraspo-

ložiti; jeftino prodatiabbagliante p. pr. i adj. zasenjujući, za-

slepljujući; faro ~ (autom.) veliko sve-tlo

abbagliare v zaslepiti, zablesnuti; ( fig.) opčiniti, zadiviti; prevariti

abbaiare v lajati abba’ino m prozorče na krovu, potkrov-

lje abbandonare v napustiti, ostaviti || -arsi

prepustiti se, odati se, predati se (ne-čemu); klonuti

abbandono m napuštanje; ostavljanje; prepuštanje, opuštenost; zaborav; po-let

abbassamento m sniženje; opadanje abbassare v spustiti, sniziti, utišatiabbasso adv. dole abbastanza adv. dovoljno, dosta; priličnoab’battere v oboriti, srušiti ( fig.) obe-

shrabriti, rastužitiabbattimento m potištenost, klonulost;

obaranjeabbattuto p. p. i adj. potišten, srušen,

oborenabba’zia f opatija, manastirabbecedario m bukvarabbellire v (-isco, -isci) ulepšati, ukrasiti abbeverare v pojiti, napojitiabbeveratoio m pojilo, koritoabbiccì m abeceda, azbuka

abbiente adj. imućanabbigliamento m odeća; industrija ode-

ćeabbinamento m povezivanje, spajanjeabbinare v spojiti, povezatiabbindolamento m prevaraabbindolare v prevariti, nasamaritiabboccare v zagristi; uhvatiti se, nasestiabbonamento m pretplata, pretplatna

kartaabbonarsi v rfl. pretplatiti seabbonato m i f pretplatnik, -ica abbondante adj. obilan || abbondante-

mente adv. obilnoabbondanza f obiljeabbondare v obilovati; gli esempi abbon-

dano primera ima mnogo abbordare v pristati lađom; prići, pri-

stupiti (nekome)abborracciare v (s)petljati, smandrljati,

uraditi na brzinu abbottonare v zakopčatiabbozzare v skicirati, naznačiti abbozzo m skica, nacrtabbracciare v grliti, zagrliti; obuhvatiti

|| -arsi grliti se, zagrliti seabbraccio m zagrljajabbreviare v skratitiabbreviazione f skraćenicaabbronzare, -arsi v preplanuti, pocrnetiabbronzato adj. preplanuo, pocrneoabbronzatura f preplanulostabbrustolire v (-isco, -isci) ispržiti, pre-

pećiabbrutire v (-isco, -isci) iskvariti, izopa-

čitiabbuffarsi v rfl. najesti se, prežderati seabbuono m popustaberrare v skrenuti; pogrešitiaberrazione f zabluda, skretanje; abe-

racijaabete m jelaabietto adj. prezren, podao; odvratan‘abile adj. vešt; sposoban || abilmente

adv. vešto, spretnoabilità f veština, sposobnostabilitare v osposobitiabisso m ponor, ambis, bezdan, jaz;

morska dubina abitante m i f stanovnik, -ica

AbitAnteA

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

AA

Page 6: ITALIJANSKI REČNIK

�A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

abitare v stanovatiabitato m naselje, naseljeno mesto abitazione f stan‘abito m odelo, haljina; prendere l’ ~ za-

kaluđeriti seabituale adj. običan, uobičajen || abi-

tualmente adv. obično, po naviciabituare v navići || -arsi navići se (a qcs.

na nešto)abi’tudine f navika; prendere l’~ steći

navikuabnegazione f samopregor, samoodri-

canjeabolire v (-isco, -isci) ukinutiabolizione f ukidanje, abolicijaabomi’nevole adj. gadan, odvratanabo’minio m gadost, prezir, sramotaaborrire v (-isco, -isci) mrzeti, gnušati se

(nečega) abortire v (-isco, -isci) pobaciti, abortiratiaborto m pobačaj, abortusabrasione f grebanje, struganje; abrazijaabrogare v ukinuti, opozvati abu’lia f bezvoljnosta’bulico adj. bezvoljanabusare v zloupotrebljavati (di qcs. nešto)abusivo adj. bespravan, nezakonitabuso m zloupotreba; fare ~ di qcs. zlou-

potrebljavati neštoa. C. (avanti Cristo) pre nove ere, pre

Hristaacagiù m mahagonijacca f slovo “h”; non capisco un’~ ne shva-

tam baš ništaacca’demia f akademija; ~ di Belle Arti

likovna akademijaaccadere v dogoditi se, desiti se accalappiacani m inv. šinteraccalorarsi v rfl. ražestiti se, planuti accampamento m logoraccampare v sabrati u logor; izneti, na-

vesti || -arsi ulogoriti seaccanimento m žestina, upornostaccanirsi v rfl. pobesneti; zainatiti se,

biti uporanaccanito p. p. i adj. ljutit, besan; uporan,

tvrdoglav || accanitamente adv. ljuto, uporno

accanto 1. adv. blizu, naporedo, u sused-stvu; 2. prp. ~ a, uz, kod, do, pored

accapigliarsi v rfl. počupati seaccappatoio m ogrtač (za kupanje) accarezzare v pomilovati, pomazitiaccasare v udomitiaccasciamento m klonulostaccasciarsi v rfl. stropoštati se; klonuti,

malaksatiaccattabrighe m inv. kavgadžija, svađa-

licaaccattare v prosjačiti, moliti, tražitiaccatto m prosjačenjeaccattonaggio m prosjačenje accattone m prosjak, skitnicaaccecare v oslepeti; zaslepitiac’cedere v prići, pristupiti; dospeti; pri-

stati accelerare v ubrzatiaccelarato 1. p. p. i adj. ubrzan. 2. m ubr-

zani voz; putnički vozaccelerazione f ubrzanjeac’cendere v zapaliti, upaliti, uključitiaccendino m upaljačaccendi’sigaro m upaljačaccennare v pomenuti; dati znak; na-

značiti, nabaciti; osvrnuti se (a qcs. na nešto)

accenno m znak; napomena, pomen, ukazivanje

accentare v naglasiti, akcentovatiaccento m naglasak, akcentaccentuare v naglasitiaccerchiare v opkolitiaccertamento m provera, utvrđivanjeaccertare v uveriti (nekoga); utvrditi, pro-

veriti || -arsi uveriti se, osvedočiti se acceso p. p. i adj. upaljen; sjajan; odušev-

ljen; colori accesi jarke bojeacces’sibile adj. pristupačan, dostupanaccesso m pristup, prilaz; (med.) napadacces’sorio 1. adj. sporedan, dodatni 2.

m sporedna stvar; pl. priboraccetta f sekiraaccet’tabile adj. prihvatljiv accettare v primiti, prihvatiti; ~ i propri

errori priznati sopstvene greške; ~ una sfida prihvatiti izazov; non si accettano assegni ne primamo čekove

accettazione f prijem, primanje, prihva-tanje

acchiappare v uhvatiti, ščepati

AbitAreAA

Page 7: ITALIJANSKI REČNIK

�A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

acciacco m slabost, boljka, tegobaacciaie’ria f čeličanaacciaio m čelikaccidentale adj. slučajan; sporedanaccidente m slučajnost, slučaj; nesreća;

ništa, non si vede un ~ ne vidi se ni prst pred okom

accidenti! excl. do đavola!, prokletstvo!; zamisli molim te!

acciderba! excl. v. accidenti! ac’cidia f lenjost, bezvoljnostaccidioso adj. bezvoljan, lenj, tromaccigliarsi v rfl. namrgoditi seac’cingersi v rfl. spremiti se (a qcs. na

što)acciocché conj. da (bi), kako bi, nekaacci’picchia! excl. v. accidenti ‘acciuffare v ščepati, uhvatiti acciuga f sardelica, inćunacclamare v klicati; jednoglasno izabra-

tiacclamazione f klicanje, ovacija; jedno-

glasna odlukaac’cludere v priložitiaccoccolarsi v rfl. šćućuriti se accogliente adj. ugodan, privlačan, udo-

ban accoglienza f doček, prijem ac’cogliere v dočekati, primiti, prihva-

titi accoltellare v ubosti nožem, raniti no-

žem accomodamento m sporazum, nagodbaaccomodante adj. pomirljiv, prilagodljiv,

popustljivaccomodare v urediti, popraviti; smesti-

ti || -arsi sesti, smestiti se; si ac’comodi! accomodatevi! izvolite sesti; izvolite ući

accompagnamento m pratnja; lettera d’~ propratno pismo

accompagnare v pratiti, ispratiti accompagnatore m ( f -trice) pratilac accomunare v spojiti, povezati, udružitiacconciare v udesiti, urediti, pripremiti

|| -arsi doterati se, pripremiti seacconcio adj. podesan, prikladan, odgo-

varajućiacconciatura f ukras (na glavi); frizura acconsentire v pristajati, dopustiti; chi

tace acconsente ćutanje je znak odo-bravanja

accontentare v zadovoljiti acconto m predujam, akontacija accoppiare v združiti, spojiti || -arsi pa-

riti se accorare v rastužiti accorato p. p. i adj. tužan, setan accorciamento m skraćenje, skraćiva-

njeaccorciare v skratiti accordare v složiti, udesiti || -arsi složiti

se, dogovoriti se accordo m sporazum; saglasnost; akord;

sono d’~ ! slažem se! ; andare d’~ con qcn. slagati se s nekim; mettersi d’~ do-govoriti se

ac’corgersi v rfl. primetiti (di qcs. nešto) ac’correre v dotrčati accortezza f domišljatost accorto p. p. i adj. oprezan, domišljat,

lukav accostamento m prilaz, približavanje,

spojaccostare v približiti, primaknuti; (o

lađi) pristati, pritvoriti (vrata, prozor)accovacciarsi v rfl. šćućuriti se accozzaglia f darmar, gomila; masa sve-

ta ac’crescere v uvećati accreditamento m akreditacija, akredi-

tovanjeaccreditare v potvrditi, potkrepiti; akre-

ditovati, ovlastitiaccucciarsi v rfl. skupiti se, šćućuriti se accudire v (-isco, -isci) starati se (a qcs. za

nešto), baviti se (čime), negovati koga accumulare v nagomilati accumulazione f nagomilavanje, aku-

mulacija; ~ primitiva prvobitna aku-mulacija

accuratezza f pažnja, tačnost accurato adj. tačan, brižljiv || accurata-

mente adv. brižljivo, pažljivoaccusa f optužba, tužba accusare v tužiti, optužiti; ispoljiti, po-

kazati; ~ ricevuta (kanc.) potvrditi pri-jem (pošiljke)

accusato m ( f –a) optuženi(k)acerbità f oporost, nezrelost

ACerbitàAA

Page 8: ITALIJANSKI REČNIK

10A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

acerbo adj. opor, oštar, kiseo; nezreo; bolan

a’cerrimo v. acre ‘acero m javor aceto m sirće, ocat acidità f kiselost ‘acido 1. adj. kiseo. 2. m kiselina acme f vrhunac; (med.) najteža faza bo-

lestiacqua f voda; ~ di Colonia kolonjska

voda; fare ~ propuštati vodu; d’~ dolce slatkovodni; ~ in bocca nikom ni reči; in cattive acque u nevolji; prendere l’~ pokvasiti se, pokisnuti; pestare l’~ nel mortaio mlatiti praznu slamu; fare un buco nell’~ ne uspeti, ne postići cilj

acquaforte f bakrorezacquario m akvarijum; Vodolija (znak

zodijaka)acquata f pljusakacquatico adj. vodeni, koji živi u vodi acquattarsi v rfl. pritajiti se, prikriti se acquavite f rakija acquedotto m vodovod‘acqueo adj. voden, vodnjikav acquerello m akvarelacquiescente adj. popustljiv, pomirljiv,

koji pristajeacquiescenza f pristajanje, povlađivanje,

popustljivostacquietare v umiritiacquirente m i f kupac, mušterijaacquisire v (-isco, -isci) steći, pribaviti,

usvojiti, prihvatitiacquisizione f nabavka, sticanjeacquistare v kupiti, nabavitiacquisto m nabavka, kupovina; fare ac-

quisti ići u kupovinuacquolina f vodica; mi viene l ~ in bocca

ide mi voda na ustaacquoso adj. voden, vodnjikavacre adj. opor; zajedijiv; a’cerrimo sup.

žestok, ogorčenacri’monia f oporost, zajedljivost acuire v (-isco, -isci) oštriti, zaoštritia’culeo m žaoka, trn, bodljaacume m oštroumlje, pronicljivosta’custico adj. zvučni, akustičkiacuto adj. šiljat, oštar; oštrouman ||

acutamente adv. oštro

ad prp. v. a (pred vokalom)adacquamento m navodnjavanje, zali-

vanjeadagiare v položiti || -arsi smestiti se,

pružiti se, lećiadagio adv. polako; tihoadattabilità f prilagodljivostadattamento m prilagođavanje, adapti-

ranje; adaptacijaadattare v prilagoditi, adaptirati || -arsi

prilagoditi se, snaći se, navići seadatto adj. prikladan, podoban, odgo-

varajućiaddensamento m zgušnjavanjeaddensare v zgusnuti, nagomilati addentare v zagristiaddentrarsi v rfl. ući, udubiti se, uneti seaddestramento m obuka, vežba addestrare v uvežbati; obučavati, dre-

siratiaddetto 1. adj. dodeljen, koji pripada;

vietato l’ ingresso ai non addetti ai lavo-ri zabranjen ulaz nezaposlenima 2. m ataše; ~ militare vojni ataše; ~ stampa ataše za štampu; ~ culturale kulturni ataše

addietro adv. natrag; pre; anni ~ pre mnogo godina

ad’dio 1. excl. zbogom! 2. m pozdrav, oproštaj

addirittura adv. upravo; naprosto; čak; baš

additare v pokazati (prstom)addizionare v sabirati, dodavatiaddizione f sabiranje addobbare v okititi, ukrasitiaddobbo m ukras, dekoracijaaddolcire v (-isco, -isci) zasladiti addolorare v ražalostiti addomesticare v pripitomiti, ukrotiti;

namestiti, lažirati; risultato addome-sticato namešten rezultat; elezioni ad-domesticate lažirani izbori

addormentare v uspavati || -arsi zaspati addossare v natovariti (nekome nešto),

nametnuti addosso adv. na sebi, na telu; cosa mi

metto ~? šta da obučem?; ho tutta la famiglia ~ cela porodica mi je na vra-tu; ~ a na

ACerboAA

Page 9: ITALIJANSKI REČNIK

11A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

addottorarsi v rfl. doktorirati; diplomi-rati

adeguare v prilagoditi || -arsi prilagoditi se

adeguatezza f primerenost, prikladnost, adekvatnost

adeguato p. p. i adj. shodan; odgovara-jući; adekvatan || adeguatamente adv. prikladno, adekvatno

a’dempiere v v. adempire adempire v (-isco, -isci) ispuniti, izvršiti aderente 1. adj. pripijen, tesan 2. m pri-

stalica, sledbenik aderire v (-isco, -isci) lepiti se, pripiti se;

pristati, pristupitiadescare v mamiti, namamitiadesione f prianjanje; pristanak, sagla-

snost; pristupanjeadesivo adj. lepljiv; nastro ~ selotejpadesso adv. sadaadirarsi v rfl. naljutiti se‘adito m ulaz, pristup; dare ~ a qcs. omo-

gućiti (nešto), pružiti povod (za nešto)adocchiare v opaziti, ugledati; merkatiadolescente m mladić, adolescent; f de-

vojka, šiparicaadolescenza f adolescencija, pubertetadoperare v upotrebiti || -arsi nastojati,

starati se, zalagati seadorare v obožavatiadorazione f obožavanjeadornare v iskititi, ukrasitiadottare v usvojiti, prihvatitiadottivo adj. usvojen; figlio ~ posinak,

posvojče; figlia adottiva poćerka, po-svojče

adrenalina f adrenalin adri’atico 1. adj. jadranski. 2. (Mare) A~

m Jadransko moreadulare v laskati, ulagivati seadulatore m ( f -trice) laskavac, ulizicaadulazione f laskanje, ulagivanje a’dultera f preljubnicaadul’terio m preljubaa’dultero m preljubnikadulto 1. adj. odrastao. 2. m odrasliadunanza f zbor, sastanak, skupadunare v sakupitia’ereo 1. adj. vazdušni; avionski. 2. m

avion

aeroplano m aeroplan, avionaeroporto m aerodromafa f sparina, omorinaaf’fabile adj. ljubazan || affabilmente

adv. ljubaznoaffabilità f ljubaznostaffaccendato p. p. i adj. veoma zaposlen,

zauzetaffacciarsi v pomoliti se, izviriti, pojaviti

seaffamato p. p. i adj. gladan affannarsi v rfl. truditi se, naprezati se affanno m tuga, briga, zadihanost affare posao; stvar, predmet; uomo d’af-

fari poslovan čovek; affari miei! to su moje stvari! ~ fatto! važi! u redu!

affarone m dobar posaoaffascinante adj. dražestan, očaravajući,

šarmantan affascinare v očarati, šarmirati, fasci-

niratiaffaticare v umoriti; dosaditi (nekome) ||

-arsi umoriti se; truditi se (oko nečega)affatto adv. sasvim; uopšte; niente ~ ni-

kako, nipoštoaffermare v tvrditi; potvrdno odgovoriti,

potvrditi || -arsi potvrditi se, afirmisa-ti se, istaći se

affermativo adj. potvrdan || affermati-vamente adv. potvrdno

affermazione f tvrdnja; potvrda, afir-macija

afferrare v uhvatiti, zgrabiti; shvatiti; čuti

affettare1 v afektirati, neprirodno se držati

affettare2 v iseći, rezati (na kriške)affettato1 p. p. i adj. usiljen, izveštačen,

afektiranaffettato2. 1. p. p. i adj. isečen (na kriške)

2. m narezakaffettazione f izveštačenost, pretvara-

njeaffettivo adj. osećajan, afektivan, emo-

cionalanaffetto m ljubav, nežnost, naklonostaffettuoso adj. ljubazan, srdačan || affet-

tuosamente adv. srdačno, s ljubavljuaffezionare v pobuditi ljubav, privući ||

-arsi zavoleti (a qn. koga)

AffezionAreAA

Page 10: ITALIJANSKI REČNIK

12A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

affezionato p. p. i adj. privržen, odan, ve-zan za nekoga

affezione f ljubaznost, naklonost, oda-nost, privrženost; (med.) bolest

affiancare v stati uz bok (qn. nekome); dodati; (fig,) podržavati

affiatare v uskladiti, složiti, uigrati; una coppia affiatata složan, uigran par

affi’dabile adj. pouzdanaffidabilità f pouzdanostaffidamento m poverenje; dare ~ biti po-

uzdan; fare ~ su qn. uzdati se u nekogaaffidare v poveriti || -arsi pouzdati se (a

qn. u nekoga) affievolire v (-isco, -isci) oslabitiaf’figgere v prikačiti, izvesiti; ~ gli occhi

uperiti pogledaffilare v brusiti, oštritiaffilato adj. oštar, mršav, tanakaffilatura f oštrenje, brušenje, oštrinaaffiliare v upisati, učlaniti; usvojitiaffiliazione f učlanjenje, pridruživanje,

usvajanjeaffinamento m prečišćavanje; izoštra-

vanjeaffinare v prečistiti, profiniti, usavršiti;

izoštritiaffinché conj. da, neka, kako bi affine adj. srodan; sličanaffinità f srodnost, sličnost; afinitetaffiorare v pomoliti se (na površini);

iskrsnutiaffisso 1. p. p. i adj. pričvršćen, prikačen,

2. m oglas, objavaaffitta’camere m i f inv. onaj koji izdaje

sobe, stanodavacaffittare v iznajmiti, dati u najam; unaj-

miti, uzeti u najamaffitto m zakup; stanarina; dare in ~ dati

u najam; prendere in ~ uzeti u najamafflato m dah; nadahnućeaf’fliggere v rastužiti, ojaditi; namučitiafflitto adj. ojađen, bolan, napaćenafflizione f tuga, jadaffluente m pritoka affluire v (-isco, -isci) priticati; ulivati se afflusso m priliv; navalaaffogare v udaviti (se), utopiti (se)affollare v tiskati, ispuniti (prostoriju,

trg) || -arsi tiskati se, gurati se

affondare v potopiti, potonutiaffrancare v osloboditi; platiti poštari-

nuaffrancatura f frankiranje, poštarinaaffranto adj. utučen, slomljen, skrhanaffresco m freskaaffrettare v ubrzati || -arsi požuriti, žu-

ritiaffrettato p. p. i adj. prenagljen, brzo-

pletaffrontare v hrabro prići; suočiti se (s

nekim, s nečim) affronto m uvredaaffumicare v dimiti, sušiti dimom; carne

affumicata dimljeno mesoafoso adj. sparanafricano 1. adj. afrički. 2. m Afrikanac,

f. Afrikankaagenda f podsetnik; dnevni red agente m agent; policajacagen‘zia f agencija, poslovnica; ~ di

viaggi turistička agencija; ~ di pubbli-cità reklamna agencija; ~ immobiliare agencija za prodaju nekretnina

agevolare v olakšatia’gevole adj. lak, udoban || agevolmente

adv. lakoagevolezza f lakoćaagganciamento m kačenje, prikačivanjeagganciare v prikačiti, zakačiti, prikop-

čatiaggeggio m sitnica, stvar, drangulijaaggettivo m pridevagghiacciare v slèditi, smrznutiaggiornamento m osavremenjivanje,

ažuriranje; corso di ~ tečaj za usavr-šavanje

aggiornare v ažurirati, osavremeniti || -arsi obavestiti se, upotpuniti znanja, saznati nove podatke

aggiornato adj. savremen, aktuelan, do-bro obavešten, u toku

aggirare v zaokružiti, opkoliti; zaobićiaggiudicare v dosuditiag’giungere v dodatiaggiunta f dodatakaggiuntare v sastaviti, skrpiti, sašiti aggiustare v popraviti, doteratiagglomerare v gomilati, zgrtati, sku-

pljati

AffezionAtoAA

Page 11: ITALIJANSKI REČNIK

13A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

aggomitolare v sklupčati, smotati || -arsi skupiti se, šćućuriti se

aggrapparsi v rfl. uhvatiti se (a qcs. za nešto)

aggravamento m pogoršanjeaggravare v pogoršati, otežati aggredire v (-isco, -isci) napastiaggregare v pridružiti, priključiti, pri-

dodati || -arsi udružiti se, sjediniti seaggregazione f priključivanje, udruži-

vanje, spajanje; stato d’ ~ agregatno stanje

aggressione f napad, agresijaaggressivo adj. napadački, nasrtljiv;

agresivanaggressore m napadač; agresor aggrinzire v (-isco, -isci) nabrati || -irsi

smežurati seaggrottare v ~ le ciglia namrštiti se aggrovigliare v zamrsitiaggruppamento m grupisanje, skup,

grupacijaagguagliare v izjednačiti, poravnati,

izravnati, uporeditiagguato m zaseda; tendere un ~ postaviti

zasedu; stare in ~ vrebatiagguerrito adj. obučen za borbu; spre-

man, potkovan agiatezza f imućnostagiato adj. imućan, bogat

‚agile adj. okretan, hitaragilità f okretnost, hitrinaagio m udobnost; mi trovo a mio ~ ose-

ćam se udobno; (non) sentirsi a proprio ~ (ne) osećati se prijatno

agire v (-isco, -isci) delovati, raditi, po-stupati

agitare v tresti, mahati; ~ la mano ma-hati rukom; ~ prima dell’uso pre upo-trebe promućkati || arsi uznemiriti se, uzrujati se

agitato p. p. i adj. uzrujan, uzburkan; mare ~ uzburkano more

agitazione f uzbuđenje, nemir agli = a+gliaglio m beli lukagnello m jagnjeago m iglaagognare v strastveno želeti, žudeti, če-

znuti

agonismo m takmičarski duh, borbe-nost

ago’nistico adj. takmičarski, borbenagonizzare v biti na samrti, izdisatiagopuntura f akupunkturaagorafobia f agorafobija, strah od otvo-

renog prostoraagosto m avgusta’graria f nauka o poljoprivredi, agro-

nomija; facoltà di ~ poljoprivredni fa-kultet

a’grario adj. poljoprivredni, agrarnia’gricolo adj. poljoprivredniagricoltore m zemljoradnikagricoltura f poljoprivredaagro adj. kiseoagro m oranica, njiva, poljeagrume m južno voće, agrumaguzzare v (na)oštriti, zašiljiti; ~ le orec-

chie načuljiti uši; ~ gli occhi zagledati seaguzzino m tamničar; mučitelj aguzzo adj. oštar, šiljastah! excl. ah! oh! ahi! excl. aj! jao! ahimè excl. avaj! joj! teško meni! ai = a+iaia f gumno; menare il can per l’~ odugo-

vlačiti, zatezatiairone m čapljaaiuola f leja; è vietato calpestare le aiuole

zabranjeno je gaziti travuaiutante m pomoćnik; ađutantaiutare v pomoći (qcn. nekome)aiuto m pomoć ; ~ ! u pomoć! ~ regista

pomoćnik rediteljaaizzare v dražiti, podbadati; huškatial= a+il ala f (pl. ali) krilo

‘alacre adj. žustar, čio || alacremente adv. žustro

alato adj. krilatalba f zoraalbeggiare v svitatialbergare v primiti na stan, ugostiti; sta-

novati, boravitialbergatore m ( f -trice) ugostitelj, hote-

lijer albergo m hotel‘albero m drvo, stablo; jarbol, katarka; ~

di Natale Božićna jelka

AlberoAA

Page 12: ITALIJANSKI REČNIK

14A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

albicocca f kajsija (plod)albicocco m kajsija (stablo)albo m registar, zvanični spisak, oglasna

tabla; ~ degli avvocati spisak advokataalbore m svanuće, praskozorje albume m belancealbumina f belančevinaalce m los (severni jelen)alcol m alkoholal’colico adj. alkoholnialcolismo m alkoholizamalcolizzato 1. adj. koji pati od alkoholiz-

ma, alkoholisan; 2. m alkoholičaralcova f ložnicaalcuno 1. adj. neki; (n)ijedan, (n)ikakav.

2. pron. neko, (n)ikoalea’torio adj. neizvestan, nasumičan,

slučajanaleggiare v lebdeti, strujatialfabeto m azbuka, abeceda, alfabet alfine adv. najzad, napokonalga f algaaliante m jedrilica (vazdušna)alias adv. drugim imenom, alijasalie’nabile adj. otuđivalienare v otuđiti; alienato otuđen; lud alienazione f otuđenje; ~ mentale dušev-

no rastrojstvo, ludilo alimentare1 v hranitialimentare2 1. adj. prehrambeni; 2. pl

namirnice; negozio di ~ prodavnica prehrambenih proizvoda

alimentazione f hrana, hranjenjealimento m hrana; pl. izdržavanje, ali-

mentacijaaliscafo m gliser, hidrogliseralitare v blago duvati, piriti; zračiti,

strujati‘alito m dašak, dahall’, alla =a+l’, a+laallacciare v vezati, povezati; uspostaviti;

~ le scarpe vezati pertle na cipelamaallagare v poplaviti allargamento m širenje, proširenjeallargare v (ra)širiti, proširiti || -arsi ši-

riti se, proširiti seallarmante adj. uznemirujući, zabrinja-

vajući, alarmantanallarmare v uzbuniti, uznemirti allarme m uzbuna, alarm; falso ~ lažna

uzbuna; mettere in ~ uzbuniti, alarmi-rati

allato adv. kraj, kod, uz; veoma blizu allattamento m dojenjeallattare v dojitialleanza f savezalle =a+lealleato 1. m saveznik; 2. adj. savezničkiallegare v navesti; priložitiallegato m prilogalleggerire v (-isco, -isci) olakšatialle’goria f alegorijaalle’gria f veselje, radostallegro adj. veseo, radostan || allegra-

mente adv. veselo, bezbrižnoallenamento m vežba, treningallenare v trenirati (nekoga) || -arsi tre-

nirati, pripremati se za takmičenjeallenatore m ( f -trice) trenerallentare v popustiti, olabavitiallergia f alergijaal’lergico adj. alergičanallertare v uzbuniti, alarmiratiallestimento m priprema, priređivanje,

aranžiranjeallestire v (-isco, -isci) urediti, pripremiti,

aranžiratiallettante adj. privlačan, primamljivallettare v namamitiallevamento m uzgajanje, gajenje; ~ di

bestiame stočarstvo allevare v odgajiti, uzgajitiallevatore m uzgajivač, stočaralleviare v olakšati, ublažitiallietare v razveselitiallievo m ( f -a) pitomac, učenik; ~ uffi-

ciale pitomac vojne školealligatore m aligatorallineare v poredati, svrstati; non alli-

neato nesvrstanallo =a+lo allocco m sova; budalaallodola f ševa; specchietto per le allodole

mamac za naivnealloggiare v smestiti (se), stanovatialloggio m stan, smeštaj; vitto e ~ stan

i hranaallontanamento m udaljavanjeallontanare v udaljiti || -arsi udaljiti se,

odvojiti se

AlbiCoCCAAA

Page 13: ITALIJANSKI REČNIK

15A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

allora adv. onda, tada; odakle; fin d’~ još od tada

alloro m lovor, lovorika‘alluce m palac na noziallucinante adj. sablastan, nestvaran,

halucinantan allucinare v haluciniratiallucinazione f halucinacijaallu’minio m aluminijumalludere v nagovestiti (a qcs. nešto), alu-

diratiallume m stipsaallungamento m produženjeallungare v produžiti; razblažiti allusione f aluzijaalluvione f poplavaalmeno adv. bar, makaralpestre adj. planinski, gorski, strmalpigiano adj. 1. gorštački, planinski 2.

m stanovnik Alpa alpinismo m planinarstvo, alpinizamalpinista m i f planinar, -kaalpino 1. adj. alpski, planinski. 2. m alpi-

nac, pripadnik italijanskih planinskih trupa

alquanto adv. pomalo, ponešto, doneklealt! excl. stoj! (obično vojnički)altalena f ljuljaška, klackalicaaltalenare v klackati se, ljuljati se; kole-

bati se, osciliratialtare m oltaralte’rabile adj. podložan izmenama,

promenljivalterare v izmeniti; iskriviti, izobličiti ||

-arsi promeniti se; naljutiti sealterazione f promena; ljutnja, uzbuđe-

nje, srdžbaaltercare v prepirati se alterco m svađa, prepirkaalterigia f oholostalternanza f smenjivanje, alternacijaalternare v smenjivati se, alterniratialternativa f izlaz, rešenje, mogućnost

izbora, alternativaalternativo adj. naizmeničan, alterna-

tivanalternato adj. naizmeničan; corrente al-

ternata naizmenična strujaalterno adj. naizmeničan, promenljiv; a

giorni alterni svakog drugog dana

altero adj. ponosit, oholaltezza f visina; visost altezzoso adj. ohol, nadmenaltopiano m visoravanaltitudine f visina (nadmorska)alto adj. visok, uzvišen; Alta Italia sever-

na Italija; ad alta voce glasno; notte alta duboka noć; in ~ mare na pučini, u ne-izvesnosti 2. m visina, uzvišica. 3. adv. visoko; in ~ gore, odozgo || altamente adv. uzvišeno, visoko

alto excl stoj! (vojn.) ~ là stani! altoforno m visoka peć altoparlante m zvučnikaltresì adv. takođe, na isti načinaltrettanto adj. adv. pron. isto toliko, ta-

kođe; Buon appetito! –Grazie, ~!altrimenti adv. drukčije; inače, u pro-

tivnomaltro adj. i pron. drugi; nešto drugo; vuo-

le ~? želite li još nešto?; porti altre sedie donesite još stolica; 1’ ~ giorno pre neki dan; senz’~ svakako, bez sumnje; ci mancherebbe ~ samo bi nam još to tre-balo; Sei contento? ~ ~ che! (Altroché!) Jesi li zadovoljan? ~ Nego šta!; ~ che (altroché) povero, è un milionario ma kakav siromah, on je milioner

altroché v. altro altronde adv. s drugog mesta; d’~ uosta-

lom, ipak altrove adv. drugde altrui 1. adj. inv. tuđ. 2. m tuđe altruismo m altruizam, nesebičnostaltura f uzvišica, brežuljak alunno m ( f -a) učenik, -ca alveare m košnicaalzare v podići, uzdići; ~ le spalle slegnu-

ti ramenima; ~ il gomito (šalj.) napiti se || -arsi ustati

a’mabile adj. ljubazan, ljubak, mio || amabilmente adv. dražesno, ljupko

amabilità f ljubaznost, prijaznostamaca f viseća mreža, ležaljkaamalgamare v stopiti, smešatiamante m i f ljubavnik, ljubavnica; ljubi-

telj, ljubiteljica amare v voletiamareggiare v zagorčati, ojaditi amarena f višnja; sok od višnje

AmArenAAA

Page 14: ITALIJANSKI REČNIK

16A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

amarezza f gorčinaamaro 1. adj. gorak 2. m gorčina; gorko

piće, gorki aperitiv || amaramente adv. gorko

amatore m ( f -trice) ljubitelj ambascia f briga, jad, nemirambasciata f poslanstvo, ambasadaambasciatore m ( f -trice) ambasador;

glasnikambedue pron. oba, obojica, obe, obojeambientare v smestiti || -arsi prilagoditi

se, privići seambiente m sredina, ambijent, okolina;

prostorija, soba; temperatura ~ sobna temperatura

ambiguità f dvosmislenostam’biguo adj. dvosmislen

‘ambito m opseg, područje; nell’~ u okvi-ru, u granicama

ambivalenza f podvojenost, ambivalen-tnost; neodlučnost, protivrečnost

ambizione f častoljublje, ambicijaambizioso adj. častoljubiv, ambiciozanambo 1. pron. v. ambedue 2. m dobitak

od dva broja na lutrijiambrosiano adj. 1. koji se tiče svetog

Ambrozija; 2. milanskiambulante adj. pokretni, putujući; ven-

ditore ~ ulični prodavacambulanza f kola hitne pomoćiamen m amin, neka tako budeameno adj. prijatan, ugodan; zabavan;

capo ~ osobenjak, letteratura amena zabavna književnost

americano 1. adj. američki 2. m i f Ame-rikanac, -ka

ami’chevole adj. prijateljski || amiche-volmente adv. prijateljski

ami’cizia f prijateljstvoamico 1. adj. prijateljski 2. m i f prijatelj, -ica; amici per la pelle nerazdvojni prija-telji; ~ del cuore prisni, dragi prijatelj

‘amido m skrob; štirakammaccare v natući, zgnječiti, ulubitiammaccatura f nagnječenjeammaestrare v poučiti, uvežbati (životi-

nje), dresiratiammaestratore f dreser, ukrotiteljammalare, ammalarsi v oboleti, razbo-

leti se

ammalato 1. adj. bolestan 2. m i f bole-snik, -ica

ammaliare v začarati, opčinitiammanco m manjak, deficitammanettare v staviti lisice, okovatiammantare v ogrnuti, pokriti ammansire v (-isco, -isci) ukrotiti, ubla-

žiti, odobrovoljitiammassare v nakupiti, nagomilatiammasso m hrpa, gomila; obavezni ot-

kupammazzare v ubitiammenda f odšteta, naknadaam’mettere v dopustiti, odobriti; pri-

hvatiti; primiti; pretpostavitiammiccamento m namigivanje, migammiccare v namigivatiamministrare v upravljati (qcs. nečim)amministrativo adj. upravni, admini-

strativniamministratore m ( f -trice) upravnik,

administratoramministrazione f upravljanje; uprava,

administracija; consiglio d’~ upravni odbor; ~ comunale gradska (ili opštin-ska) uprava

ammino’acido m amino-kiselinaammiraglio m admiralammirare v diviti se (qcs. nečemu)ammiratore m ( f -trice) obožavalac,

obožavateljka ammirazione f divljenjeammi’revole adj. divan, za divljenje ||

ammirevolmente adv. na zadivljujući način, zadivljujuće

ammis’sibile adj. dopustiv, prihvatljivammissibilità f dopustivost, prihvatlji-

vostammissione f pripuštanje, prijem; pri-

znanje; esame d’~ prijemni ispitammobiliare v opremiti nameštajemammogliare v oženiti (nekoga) || -arsi

oženiti seammollare v ovlažiti, pokvasiti; popu-

stiti, olabavitiammollire v (-isco, -isci) omekšavati,

oslabitiammonimento m opomenaammonire v (-isco, -isci) opomenuti,

upozoriti; posavetovati

AmArezzAAA

Page 15: ITALIJANSKI REČNIK

34A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

azur [azür] m. modrilo, plavetnilo (nebe-sko); ciel d' ~ modro nebo; fig. sreća; fig. mir, nevinost; la Cote d'A~ Azurna oba-la, Francuska rivijera

Bb [be] ne parler que par A et par B prosta-

čki se izražavati; être marqué au B biti obeležen (tj. ćaknut)

baba [baba] a. pop. zabezeknutbabil [babi] m. brbljanje, čavrljanje, ćaska-

nje, žubor, cvrkutanjebâbord [bɑbɔ:r] 1. m. levi bok, leva strana;

2. adv. levim bokombabouche [babuš] f. papučababouin [babwɛ] m. zool. babun; med. bu-

buljica (na usnama); fam. nestaško, deri-šte; baiser le ~ poniziti se

baby [bebi] m. bebabac [bak] m. skela, brod; splav; ~ d'accu

kutija akumulatora; korito; kada, kotao, bure; posuda; rezervoar

baccalauréat [bakalɔrea] m. ispit zrelosti, matura, završni ispit

bacchante [bakɑ :t] f. brk; les ~s brkovibâche [bɑ:š] f. cirada, pokrivač; omotač;

rezervoar; staklenikbachelette [bašlɛt] f. devojkabachelier, -ère [bašəlje, -ɛ:r] m. (f.) ma-

turantbachot1 [bašo] m. čamac, skela, brodbachot2 [bašo] m. matura, maturski (zavr-

šni) ispitbacille [basil] m. bacil, klicabacilliforme [basillifɔrm'] a. štapićastbackground [bakgrawnd] m. pozadinabâclage [bɑklɑ:ž] m. zatvaranje; spetljava-

nje, rad na brzu rukubâcle [bɑ:kl'] m. reza, motka, prečkabâcler [bɑkle] vb. zatvoriti, zaključati; spe-

tljati, sklepati, slupati; affaire bâclée go-tov posao; rivière bâclée zaleđena reka

bâcleur [bɑklɔ :r] m. zatvarač, šeprtlja, br-zoplet čovek

bacon [bakɔ ] m. slaninabactérie [bakteri] f. mikrob, bakterijabadaud, -e [bado, -o:d] 1. m. (f.) danguba;

šmokljan; 2. a. blesavbadge [bedž] m. značka, znak, bedž, sim-

bolbadigeonnage [badižɔna:ž] m. beljenje,

bojenje; farbanje; premazivanjebadigeonner [badižɔne] vb. bojiti; farbati,

mazati; premazati, namazati

badinage [badina:ž] m. šala, lakrdijabadine [badin] f. štapić, prutić; les ~s šti-

paljkebadiner [badine] vb. šaliti se, zbijati šalubadinerie [badinri] f. šala, čavrljanje; ća-

skanje; detinjarijabafouer [bafwe] vb. rugati se, ismejavati se,

podrugivati se; kršiti (prava)bâfrer [bɑfre] vb. žvakati, mazati, ždrati,

preždrati sebâfreur [bɑfrɔ :r] m. proždrljivac, nezasit,

izjelicabagage [baga:ž] m. prtljag; kovčeg; delo

(književno); trousser (plier) ~ kidnuti, pobeći, pokupiti prnje, (umreti); hall des ~s prostorija za prtljag; les ~s à main ru-čne torbe, prtljag

bagarre [bagɑ:r] f. buka, metež, gungula, vreva

bagarrer [bagare] vb. fam. se ~ posvađati se, tući se, izmučiti se

bagatelle [bagatel] f. sitnica, bagatela; flert; frivolnost, nepristojnost; (u šali) seks; ~s de la porte prosti vicevi

bagne [ban ] m. robija; kaznionica, tamnicabagot [bago] m. pop. kovčeg, kofer, prtljagbagotier [bagɔtje] m. nosačbague [bag] f. prsten; karika, alka; obruč;

emporter la ~ odneti pobedu; cela lui va comme une ~ à un chat stoji mu kao kra-vi sedlo

baguenauder [bagnode] vb. igrati se, šali-ti; dangubiti; se ~ šetati se

baguette [bagɛt] f. štapić, prutić, šiba; le-tva, prečka; motka; šipka; ~ divinatoire viline rašlje; ~ allemande štap za pra-šenje

bahut [baü] m. sanduk, kovčeg; orman; arg. škola

baignage [bɛna:ž] m. pranje, kupanjebaigner [bɛne] vb. 1. kupati; oplakivati,

plakati, teći uz; natopiti, orositi; biti na-topljen, kupati se; baigné de larmes sav u suzama; 2. se ~ kupati se; se ~ dans le sang ogreznuti u krvi

baignoire [bɛnwa:r] f. kada; paluba jahte, podmornice; posudica s vodom (za pti-cu)

bail [baj] m. zakup, najam; zakupni ugo-vor; zona, sektor; ce n'est pas de mon ~ to se mene ne tiče; renouveler son ~ opora-viti se (posle bolesti)

baile [ba:j] f. predgrađe, dvorište; kadabâillement [bɑjmɑ ] m. zevanje; pospanost;

pukotina; razlaz, divergencijabailler [bɑje] vb. dati, predati; ~ à ferme

dati u zakup; la ~ belle à q. podvaliti

azur

aa

Page 16: ITALIJANSKI REČNIK

35A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

bailleur [bɑjɔ :r] m. (f.) najamnik; stanoda-vac; ~ de fonds finansijer

bailliage [bɑja:ž] m. sudbâillon [bɑjɔ ] m. krpa; brnjica; mettre le ~

à staviti brnjicu, začepiti ustabain [bɛ ] m. kupanje; kupalište, banja; ku-

patilo, kada; rastvor; salle de ~ kupatilo; ~ de boue blatne kupke; ~ de vapeur par-ne kupke; ~ de sang krvoproliće; les ~s banja, kupalište; envoyer q. au ~ poslati nekoga dođavola; prendre un ~ (o)kupati se; prendre un ~ de soleil sunčati se

baise [bɛ:z] f. ljubljenje, grljenje, cmakanjebaiser [beze] I vb. 1. (po)ljubiti, celivati; je

vous baise les mains o, ne bi li; 2. se ~ lju-biti se, e II m. poljubac

baisse [bes] f. opadanje, pad; spuštanje; ~ des prix sniženje cena; ~ du pouvoir d'achat pad kupovne moći

baisser [bɛse] I vb. 1. spustiti, sniziti; opa-dati, spuštati se; slabiti, gubiti vrednost; ~ l'oreille zastideti se; ~ pavillon popu-stiti; ~ le ton postati tiši; ~ la vue (les yeux) oboriti oči, pogled; 2. se ~ sagnuti se, spustiti se; II m. pad

bal [bal] m. ples, bal; pop. krađa; voj. ka-znena četa; arg. kazneni vod; arg. batine

balader [balade] vb. 1. prošetati; 2. se ~ še-tati se, tumarati

balafre [bala:fr'] f. brazgotina, ožiljakbalai [balɛ] m. metla; četkica, metlica (na

mašinama); poslednji noćni prevoz; don-ner du ~ à q. najuriti nekoga; donner un coup de ~ otkazati (zaposlenima); rôtir le ~ raspušteno živeti; manche à ~ ili man-chon de ~ mršavko

balance [balɑ :s] f. vaga; ravnoteža, balans; kolebanje, nedoumica; bilans; arg. izdaji-ca; être en ~ kolebati se; tenir la ~ égale biti nepristrasan; faire pencher la ~ pre-vagnuti; mettre en ~ uporediti, izjednači-ti; entrer en ~ dolaziti u obzir

balancé, -e [balɑ se] 1. m. plesni korak; 2. a. pop. čvrst, uravnotežen

balancer [balɑ se] vb. 1. njihati, ljuljati; ko-lebati se; okretati (u plesu); meriti, ispiti-vati; uravnotežiti; staviti na vagu; zaklju-čiti (račun); izravnati, pobijati; nadokna-diti; fam. baciti, otpustiti; arg. izdati; arg. ~ un vanne izvaliti glupost; 2. se ~ ljuljati se; kolebati se; s'en ~ ne držati do, rugati se; elle s'en balance baš je briga

balancier [balɑ sje] m. poluga, motka; kla-tno; protivteg; jezičak (na vagi)

balançoire [balɑ swa:r] f. ljuljaška; fam. lu-dorija, izmišljotina; envoyer à la ~ posla-ti do đavola

balayer [balɛje] vb. čistiti, mesti; terati, ju-riti; fig. uništiti; voj. (z)brisati

balayures [balɛjü:r] f. pl. đubre; otpaci; đu-brište, deponija

balbutiement [balbüsimɑ ] m. mucanje, te-panje

baleine [balɛn] f. zool. (~ franche) ulješura, kit; fig. gorostas, div

balèvre [balɛ:vr'] f. donja usna; napućene usne; brnjica

balise [bali:z] f. kolac, letva, motka; bova; oznaka; putokaz; znak upozorenja (na putu), svetionik

baliser [balize] vb. označavati, stavljati oznake

baliveau [balivo] m. mladica, izdanakballant, -e [balɑ , -ɑ :t] 1. a. koji se ljulja;

klimav, opušten; aller les bras ~s gega-ti (se); 2. m. ljuljanje; donner du ~ zanji-hati

balle [bal] f. lopta; ~ au panier košarka; ku-gla, zrno, metak; truba; ~ de paille bala slame; avoir la ~ belle imati zgodnu prili-ku; rater sa ~ propustiti priliku; c'est ma ~ to je moj posao; renvoyer la ~ spremno odgovoriti; prendre la ~ au bond iskori-stiti priliku; à vous la ~ na vas je red

ballet [bale] m. balet; maître de ~ baletni majstor, solo-plesač; corps de ~ baletska trupa

ballon [balɔ ] m. balon; vazduhoplov; sta-klena posuda; obla čaša; glavica; (fudbal-ska) lopta; ~ à main rukomet; aerostat; posuda; pop. zatvor; pop. bačva; ~ d'essai probni balon; enlever le ~ à q. šutnuti no-gom u zadnjicu

ballonner [balɔne] vb. 1. naduti, naduvati; 2. se ~ nadimati se

ballot [balo] 1. m. paketić, svežanj; nepro-močiva radna odeća; voilà ton (vrai) ~ evo ti prilike, sad se pokaži; fam. m. glu-pan; 2. a. blesav

ballotte [balot] f. kuglicaballotter [balote] vb. ljuljati (se), kotrljati

(se), teturati se; šaliti se; tumarati; être ballotté ljuljati se, kotrljati se

balnéaire [balneɛ:r] a. kupališni; station ~ mesto za kupanje, kupaonica

balourdise [balurdi:z] f. glupost, budala-ština

baluchon [balüšɔ ] m. paketić, omot, vreći-ca; kanta za smeće

bambou [bɑ bu] m. bambusban [bɑ ] m. zabrana, proglas, objava; plo-

tun; vojni poziv; policijski nadzor; pro-gonstvo; forêt mise à ~ šumska zabran; un ~ pour l'orateur dugotrajni aplauz go-

ban

bb

Page 17: ITALIJANSKI REČNIK

36A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

vorniku; battre un ~ udarati u bubanj, bubnjati; mettre au ~ odbaciti, prognati

banal, -e [banal] a. vladarski; opšti, bana-lan; svačiji

banalement [banalmɑ ] adv. banalno, otr-cano, prostački

banc [bɑ ] m. klupa; postolje, strug, sto, stalak; sloj, ležište; sprud, greben; ~ de sable peščani sprud; ~ de tournage bra-varski strug; ~ de poissons jata (riblja); ~ de glace ledena santa; ~ d'essai sto za ek-sperimente; être sur les ~s biti u školi

bancable [bɑ kabl'] a. isplativ, koji se može isplatiti

bancaire [bɑ kɛ:r] 1. a. bankovni; bankar-ski; 2. m. bankarski stručnjak

bancal, -e [bɑ kal] 1. a. krivonog; 2. m. (f.) šepavac

bandage [bɑ da:ž] m. zavoj, bandaža; pre-vijanje; točak, guma; ~ herniaire kaiš; omotač, obloga; obruč; ~ d'automobile automobilska guma

bande1 [bɑ :d] f. traka; zavoj; pojas, remen, kaiš; rub; obruč; guma na točku; pokri-vač, presvlaka; sloj; pojas, zona; ploča; strana; coller sous ~ saterati u škripac; donner de la ~ nagnuti se (brod); ~ blan-che pešački prelaz

bande2 [bɑ :d] f. četa; grupa, jato; čopor, ru-lja, banda; stranka; être de la ~ de q. pri-padati nečijoj stranci; faire ~ à part biti po strani

bander [bɑ de] vb. zaviti; zavezati; stegnu-ti; napeti (luk); ~ son esprit napregnuti mozak

bandière [bɑ djɛ:r] f. zastava; zastavica; front de ~ prva linija

bandoir [bɑ dwa:r] m. oprugabanlieue [bɑ ljö] f. predgrađe, periferija;

train de ~ lokalni vozbanlieusard, -e [bɑ ljöza:r, -ard] m. (f.)

stanovnik predgrađa, periferijebanne [ban] f. korpa; kolica; teretna kola za

ugalj; cirada, platnobanner [bane] vb. pokritibannissement [banismɑ ] m. izgnanstvo,

zatočeništvo; progonstvobanque [bɑ :k] f. banka; menjačnica; ne-

deljna plata, isplata; banka (u igri); ~ de dépôt založna banka; ~ foncière (immo-bilière, territoriale) hipotekarna banka; faire sauter la ~ pokupiti sav novac; billet de ~ novčanica

banqueroute [bɑ krut] f. stečaj, bankrot; faire ~ à l'honneur nečasno postupati

banquette [bɑ kɛt] f. duga klupa; nasip; bankina, put za pešake; stepenice, ban-

kina (na nasipu); zadnje sedište (u autu); jouer devant les ~s igrati pred praznim gledalištem

banquier [bɑ kje] 1. m. bankar, menjač; 2. a. bankarski, bankovni

baptême [batɛm] m. krst, krštenje; extrait de ~ krštenica; nom de ~ krsno ime; ~ du feu vatreno krštenje

baptiser [batize] vb. krstiti; nadenuti ime, pokrstiti, dati ime, imenovati, preime-novati

baptistaire [batistɛ:r] 1. a. krsni, kršteni; 2. m. (registre ~) krsni list

baquet [bake] m. bure, kofa, kada, kupka; rezervoar, kolektor

baragouiner [baragwine] vb. natucati; ne-razumljivo govoriti

baraque [barak] f. trafika; baraka, daščara; koliba; logor; ~ de tir streljana; casser la ~ sve uništiti

baraterie [baratri] f. prevara; nemarnostbaratin [baratɛ ] m. ulagivanje, laskanje;

arg. izgovor; faire du ~ laskati; assez de ~ dosta hvale

barbare [barba:r] 1. a. varvarski; nepravi-lan; grub, surov; 2. m. (f.) divljak

barbé, -e [barbe] a. bradatbarbe [barb] f. brada; resa, dlačice; zubac;

plesan na jelu; faire la ~ brijati; faire sa ~ brijati se; laisser pousser sa ~ pustiti bra-du; rire à la ~ de q. smejati se u brk; rire dans sa ~ smejati se u sebi; faire la ~ à q. obrijati, nadmudriti koga; vieille ~ čiča, starac; jeune ~ žutokljunac; c'est une ~! strašno dosadno!

barbelé, -e [barbəle] a. bodljikav; fil de fer ~ bodljikava žica

barber [barbe] vb. pop. dosađivatibarbiche [barbiš] f. bradicabarbier [barbje] m. brijač; berberin, vidarbarboter [barbote] vb. brčkati (se); gacati,

gaziti po blatu; pop. krastibarboteur [barbotɔ :r] m. mešalica, mi-

kser; zool. patkabarbouiller [barbuje] vb. zamazati, za-

prljati; škrabati; pokvariti; smutiti; ~ le cœur izazvati gađenje

barbu, -e [barbü] 1. a. bradat; kosmat, dla-kav; plesniv; 2. f. zool. iverak (riba); 3. m. bradonja

bardane [bardan] f. bot. čičakbardé, -e [barde] a. oklopljenbarder1 [barde] vb. nositi na nosilima; to-

variti na nosilabarder2 [barde] vb. 1. staviti oklop; obloži-

ti; fam. biti opasan; ça va barder teško će to ići; 2. se ~ pokoriti se

banal

bb

Page 18: ITALIJANSKI REČNIK

3�A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

bardeur [bardɔ :r] m. nosačbarguigner [bargine] vb. oklevati, otezati,

biti neodlučanbarillage [barija:ž] m. bačvarstvo; preta-

kanje; buradbariolage [barjɔla:ž] m. šaranje; šarenilo;

zbrka misli ili rečibariolé, -e [barjɔle] a. šarenbarne [barn'] f. solanabaron [barɔ ] m. baronbaronne [baron] f. baronicabaroque [barok] a. čudan, smešan; nepra-

vilanbaroudeur [barudɔ :r] m. borac; ljubitelj,

zaljubljenik (u borbe)barque [bark] f. barka, čamac; jedrilica;

mener sa barque voditi svoje poslovebarrage [bara:ž] m. barijera; brana; zagra-

đivanje; pregrada, barikada (putna); ka-raula; odbrana; de ~ zaštitni

barre [bɑr] f. motka; poluga; prečaga; pre-grada; vratilo; nanos; ~ parallèles razboj; fig. tirer la ~ podvući crtu; prendre la ~ uzeti kormilo u ruke

barreau [bɑro] m. šipka; poluga; oslonac, stalak, stub; advokatska komora; quitter le ~ napustiti advokatsku praksu; ~x de fenêtre rešetka na prozoru; ~ de grille ro-štilj

barrer [bɑre] vb. zatvoriti; staviti rezu, za-ustaviti; preprečiti; precrtati, izbrisati; osujetiti; barré fam. glup

barrette [bɑrɛt] f. beretka; kapabarreur [bɑrɔ :r] m. kormilarbarricade [barikad] f. barikada; pregrada;

prirodna preprekabarrière [barjɛ:r] f. barijera, brana, pregra-

da; ograda; granica; pregrada; vrata; bra-nik, rampa; fig. prepreka; demeurer à la ~ stanovati van grada

bas1, -se [bɑ, bɑ:s] 1. a. nizak; donji; plitak; tih; podao; ~ âge rano detinjstvo; avoir la vue ~se biti kratkovid; ~se mer ose-ka; avoir l’oreille ~se biti postiđen, obori-ti oči; tête ~se pognute glave; à voix ~se tiho; le jour est ~ dan je na izmaku; au ~ mot u najmanju ruku 2. adv. nisko; tiho; dole; à ~ dole; là ~ tamo; en ~ dole; ici ~ na ovom svetu; par en ~ odozdo; trai-ter de haut en ~ oholo postupati; être à ~ propasti; chapeau ~! kapu dole!; ~ les ar-mes! dole oružje!; mettre à ~ srušiti

bas2 [bɑ] m. čarapa; aller à q. comme un ~ de soie stajati kao saliveno

basaner [bazane] vb. pocrnetibascule [baskül] f. vaga (decimalna); kla-

tno, klackalica; đeram; cheval à ~ konj-

klackalica; chaise à ~ stolica za njihanje; faire la ~ prevrnuti se

basculement [baskülmɑ ] m. iskretanje, prevrtanje; ljuljanje; vibriranje; ~ latéral bočni nagib

basculer [basküle] vb. ljuljati se; pastibase [bɑ:z] f. temelj, osnove; načelo; baza;

podnožje, postolje; skladište; baza, sredi-šte; članstvo; à ~ na osnovi; de ~ osno-vni, temeljni; homme carré par la ~ te-meljit čovek; pécher par la ~ biti pogre-šan u osnovi

basé, -e [bɑze] a. s bazom, sa središtem (u)

baser [baze] vb. 1. temeljiti, osnivati; 2. se ~ oslanjati se

bas-fond [bɑfɔ ] m. dolina; velika dubina; plićak; les ~s de la société talog društva

basilaire [bazilɛ:r] a. bazni, osnovnibasilic [bazilik] m. bot. bosiljak; zool. gu-

šter; zmaj, aždaja; yeux de ~ zmijski po-gled

bas-officier [bazɔfisje] m. podoficirbasse [bɑ:s] f. bas; basist; sprudbassement [bɑsmɑ ] adv. nisko, podlo, pro-

stačkibassesse [bɑses] f. niskost, podlost; pro-

stakluk; (~ de la naissance) nisko pore-klo

bassin [bɑsɛ ] m. bazen; cisterna; rezervo-ar; velika posuda; luka, dok; sliv

bassinet [basine] m. kaciga; mali bazen; umivaonik; posuda; cracher au ~ dati no-vac preko volje

basson [bɔsɔ ] m. fagot; duvač (u orkestru)basta [basta] adv. dostabastille [bastij] f. kula; tamnica; tvrđava;

B~ Bastiljabastonnade [bastɔnad] f. batinanje, batinebât [bɑ] m. samar; il sait où le ~ le blesse

zna gde ga tišti; c'est là que le ~ le blesse to mu je slaba strana

bataille [batɑ:j] f. bitka, boj, borba; bojni red; svađa; cheval de ~ bojni konj; en ~ u bojnom redu; mettre en ~ iznositi, uvla-čiti; il est de toutes les ~s on se bori za mnogo toga

batailler [batɑje] vb. svađati se, tući se, ra-tovati

bâtard, -e [bɑta:r, -ard] 1. a. nezakonit; la-žan; srednji; sličan; divlji; polu…; pome-šan, nečist; 2. m. (f.) kopile, nezakonito dete, melez; izrod

bâtardeau1 [bɑtardo] m. kopilebatardeau2 [batardo] m. pregrada, nasip,

brana, kanalbateau [bato] m. lađa, brod, čamac, bro-

bateau

bb

Page 19: ITALIJANSKI REČNIK

3�A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

dić; ~ à vapeur parobrod; ~ à voiles je-drenjak; ~ à rames veslački čamac; ~ bac skela; ~ de fort tonnage teretnjak; ~ dra-gue, ~ dragueur bager; fam. laž; être d'un autre ~ biti drugoga kova; faire ~ à part živeti svako za sebe; du dernier ~ po naj-novijoj modi; monter un ~ à q. gnjaviti, dosađivati

bateau-gigogne [batožigɔn ] m. nosač avi-ona

bateau-tank [batotɑ :k] m, brod-cisterna, tanker

batelée [batle] f. tovar, teret; brodski te-ret, tovar

bateler [batle] vb. prevoziti (lađom); šali-ti se

batelier, -ère [batəlje, -ɛ:r] m. (f.) lađar, brodar

bâter [bɑtɔ:r] m. udarac (u sportu)bâti [bɑti] m. sklop; postolje, stalak; debela

nit; okvir vrata; šank (u bifeu); podupi-rač; kutija; kostur, okosnica

bâtiment [bɑtimɑ ] m. zgrada, zdanje, obje-kat, građevina; postrojenje, zdanje; lađa, brod; gradnja; travaux de ~ građevinski radovi; ~ en construction novogradnja; ~ préfabriqué montažna zgrada

bâtir [bɑti:r] vb. graditi, zidati, sagradi-ti, izgraditi, sazidati; prošivati; sastaviti, načiniti; bien bâti stasit; voilà comme je suis bâti eto takav sam

bâtisse [bɑtis] f. novogradnja, gradnja, zgrada; zidanje; kameni zid

bâton [bɑtɔ ] m. štap, motka, palica; mettre des ~ s dans les roues podmetati klipove; à ~ s rompus bez veze, isprekidano

bâtonner [bɑtɔne] vb. batinati; izbrisatibattage [bata:ž] m. mlaćenje, vršenje, vr-

šidba; udaranje (kolja); drmanje, vibrira-nje, trešnja; mućkanje

battant, -e [batɑ , -ɑ :t] a. pluie ~e pljusak; porte ~e automatska vrata; (tout) ~ neuf sasvim nov

batte [bat] f. malj; drveni čekić; budak, pi-juk; tucanje

battement [batmɑ ] m. udarac; lupa; zve-ket; udaranje, lupanje, kucanje; otkucaj (srca, sata); pulsiranje; ~ d'ailes mahanje, lepet krila; ~ du cil treptanje očima

batterie [batri] f. tuča; baterija; artiljerija; akumulator; les ~s akumulatorske bate-rije; komplet; mettre les pièces en ~ po-staviti topove; dresser ses ~s pripremiti se za borbu, osigurati se, preduzeti mere; ~ de cuisine kuhinjsko posuđe

battre [batr] 1. tući, udarati, lupati, mlati-ti; vršiti; ~ l' ennemi pobediti; ~ le fer ko-

vati; ~ la mesure davati takt; ~ les car-tes mešati (karte); ~ des mains pljeskati; ~ les oreilles à qn. puniti nekome nečim uši; ~ son plein u punom jeku; 2. se ~ tući se, boriti se; raspravljati; se ~ les flancs upinjati se

battu, -e [batü] a. isprebijan, istučen; otr-can; chemin ~ ugažen, napravljen put; une tête de chien ~ pokunjene glave; yeux ~s umorne oči, podočnjaci; fer ~ železni lim; avoir les oreilles ~es de qc. nasluša-ti se nečega

baudrier [bodrie] m. opasač, remenbaudruche [bodrüš] f. vrlo tanka, gotovo

prozirna kožica, opnabauge [bɔ:ž] f. leglo; gnezdo; brlog; neure-

dan stan; vreća; avoir tout à ~ imati punu kuću svega

baume1 [bo:m] m. balzam, melem; miris; mettre du ~ au cœur staviti melem na ranu

baume2 [bo:m] f. pećinabavarder [bavarde] vb. brbljati, ćeretati,

blebetatibave [ba:v] f. pljuvačka; pena iz usta; bale,

slina; fig. jed, otrovbaver [bave] vb. sliniti, baliti; curiti; fig. si-

ktati, peniti; fig. en ~ biti preopterećenbavoché, -e [bavɔše] a. prljav, nečitakbayait [bɛja:r] m. nosilabayer [bɛje] vb. zijati, blejati; ~ aux cor-

neilles prodavati zjale, zablenuti se; ~ après težiti nečemu, želeti

bazarder [bazarde] vb. fam. prodavati, prodati, pazariti

béant, -e [beɑ , -ɑ :t] a. širom otvoren, ra-zjapljen; demeurer bouche ~e zinuti (od čuda); plaie ~e otvorena, ljuta rana

béatement [beatmɑ ] adv. pobožno, blaže-no, nevino; pretvorno, licemerno

beau < f. bel>, belle [bo, bɛl, bɛl] 1. a. lep, divan; avoir ~ faire truditi se uzalud; l'échapper belle srećno proći; tout ~ po-lako!; bel et bien sasvim, kratko i jasno; de plus belle još, sve više; il fait ~ lepo je (vreme); un ~ jour jednog lepog dana; ~ monde otmeno društvo; il y a ~ temps odavno; la donner belle pružiti povolj-nu priliku; la manquer belle promašiti priliku; faire le ~ šepuriti se; un bel es-prit duhovit čovek; 2. adv. bel et bien, bien et beau, bel et beau sasvim tako, kratko i jasno, jednostavno, prosto; tout beau (samo) polako; de plus beau (en plus beau) sve lepše; 3. m. lepotan; pein-dre en beau prikazati u lepom svetlu; le temps se met au beau vedri se; au plus ~

bateau-gigogne

bb

Page 20: ITALIJANSKI REČNIK

3�A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

de usred; f lepotica; lepota; faire la belle šepuriti se

beaucoup [boku] adv. mnogo; vrlo, jako; beaucoup ~ vrlo mnogo; ~ trop mnogo i previše; y être pour ~ mnogo pridone-ti čemu; il s'en faut de ~ mnogo treba do toga, daleko je do, ni izdaleka; c'est ~ si mnogo je ako; un peu ~ odviše, suviše

beau-fils [bofis] m. pastorak; zetbeau-frère [bofrɛ:r] m. šurak; zet; pašenog;

dever; polubratbeau-père [bopɛ:r] m. očuh; tast; svekarbeauté [bote] f. lepota; lepotica; en ~ lepo,

elegantnobeaux-parents [boparɑ ] m. pl. svekar i sve-

krva; ženini roditelji, tast i taštabébé [bebe] m. detence, malo dete, beba;

lutkabébête [bebɛt] a. fam. luckast, tupav, glupbec [bɛk] m. kljun; blanc ~ žutokljunacbécasse [bekas] f. zool. šljuka; fig. guska,

glupača; sourd comme une ~ gluv kao top

bêchoir [bɛšwa:r] m. motikabécu, -e [bekü] a. kljunat, s ogromnim

kljunombedaine [bədɛn] f. trbuh, trbušinabeffroi [befrwa] m. kula; stražarnica; zvo-

nik; postolje, grede; sonner le ~ zvoniti na uzbunu

bégayeur, -euse [begɛjɔ :r, -ö:z] 1. m. ( f.) mucavac; 2. a. mucav

béguin [begɛ ] m. jeretik, prosjak; fam. lju-bav; avoir un ~ pour biti zaljubljen; c'est mon ~ to mi je slabost

beige [bɛ:ž] a. neobojen, prirodan; bež boje

bel-esprit [belespri] m. prijatelj, ljubitelj umetnosti, esteta

belette [bəlɛt] f. zool. lasicabelgradois, -e [belgradwa, -ɑ :z] 1. a. beo-

gradski; 2. m. (f.) Beograđaninbélier [belje] m. zool. ovan; udarni kljun;

pumpabellâtre [bɛlɑ:tr'] 1. m. kicoš, lepotan; f. lu-

tka; 2. a. lutkastbelle-fille [belfij] f. pastorka; snahabelles-lettres [belletr'] f. pl. književnost,

lepa književnostbelle-sœur [belsɔ :r] f. snaha; zaova; sva-

stikabelvédère [belvedɛ:r] m. vidikovac; pavi-

ljon; kula, toranjbénarde [benard] f. bravabénédiction [benediksjɔ ] f. blagoslov; ~

nuptiale venčanje; obiljebénéfice [benefis] m. dobitak, korist; za-

rada, prihod, dohodak; ~ net neto profit, sous ~ d'inventaire uslovno

bénéficiaire [benefisjɛ:r] 1. m (f.) korisnik, dobitnik; 2. a. uslovni; uspešan (rezultat preduzeća)

bénéficier [benefisje] vb. koristiti se, izvući korist, uživati; primati prihod, dobitak

bénévole [benevɔl] 1. a. blagonaklon; do-brovoljan; 2. m. (f.) dobrovoljac

bénignement [beninmɑ ] adv. blago, do-broćudno

bénin [benɛ , -in ] a. dobar, blag, dobroću-dan; lagan; benigni, neopasan

bénir [beni:r] vb. blagosloviti, posvetiti; prihvatiti, odobriti

benne [ben] f. korpa; koš; bačva; kolicabenoît, -e [bənwa, -at] a. blagosloven; bla-

ženi, srećan; svet; dobroćudan; sladakbéquille [bekij] f. štaka; kvaka, kuka, dr-

žak; potpora; ~ de maraîcher motičicabercer [berse] vb. ljuljati; uspavati; zava-

ravatiberger [berže] m. pastir; chien de ~ pas ču-

var; dragi, ljubljeni; étoile du ~ Danica, Venera; l'heure du ~ povoljan čas

bergère [bɛržɛ:r] f. pastirica; draga, ljublje-na; fotelja

berlingot [bɛrlɛ go] m. kočija; loša kolaberlue [berlü] f. blesak; greška, zabluda;

avoir la ~ imati mrenu na očima, fig. biti zaslepljen

berniquet [bernike] 1. m. être (mettre) au ~ pasti (doterati) na prosjački štap; 2. intj. ~ (pour sansonnet) ako ti ne treba!

besacier [bəzasje] m. prosjak, torbarbesogne [bəzɔn ] f. posao, rad; s'endormir

sur la ~ nemarno raditi; tailler de la ~ zadati posao, brige

besogneux, -euse [bəzɔn ö, -ö:z] a. osku-dan, potreban, bedan

besoin [bəzwɛ ] m. potreba, nužda; osku-dica; beda; avoir ~ de trebati nešto; fai-re ~ biti potreban; être dans le ~ živeti u oskudici, bedi; au ~ (s'il en est ~) = en cas de ~ = en tant que de ~ prema potre-bi, ako zatreba

besson, -ne [besɔ , -ɔn] m. (f.) blizanacbestialement [bɛstjalmɑ ] adv. životinjski,

divlje, surovobêta <f. bêtasse> [bɛta, -as] 1. m. (f.) ble-

san, glupak; 2. a. glup, priglupbétail <pl. bestiaux> [betaj (bestjo)] m.

blago, marva, stoka; gros (menu) ~ kru-pna (sitna) stoka, marva; arg. les bestiaux zveri

bête [bɛt] 1. f. životinja, zver; ~s à cornes rogata stoka; ~s de trait tegleća stoka; ~s

bête

bb

Page 21: ITALIJANSKI REČNIK

40A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

Q

R

S

T

U

V

W

X

Y

Z

fauves divljač; ~s féroces (carnassières) zveri; ~s noires divlje svinje; ~s de somme tovarne životinje; les ~s pl. gamad; fine ~ lisac, lisica; remonter sur sa ~ pridići se; bonne ~ dobra budala; faire la ~ pravi-ti se glupim, ludim; 2. a. glup, lud; pas si ~! = nisam ja tako lud!; ~ comme un pot (une cruche, une oie) glup kao noć; c'était vraiment ~ bilo je zaista blesavo

bêtement [bɛtmɑ ] adv. glupo, ludo, nepro-mišljeno; tout ~ s neba pa u rebra

bêtise [bɛti:z] f. glupost; priglupost; sitni-ca

betterave [betra:v] f. bot. (šećerna) repa; repica

betteraverie [betravri] f. šećerana; šećer-ni kombinat

betting [betiŋ] m. kladionica; kladioničaribeugler [bo gie] vb. mukati, rikati; pej. dra-

ti sebeuh [bo ] intj. pa!beurre [bɔ :r] m. puter; dobitak, zarada; pe-

tit ~ fino sitno pecivo, keks; ~s composés namaz od putera; on y entre comme dans du ~ reže se kao sir; assiette au ~ zlatni rudnik (fig.); faire son ~ zaraditi, oboga-titi se; c'est du ~ dans ses épinards to je voda na njegov mlin; c'est un ~ ide kao po loju; œil au ~ noir modrica na oku

beurrerie [bɔ rəri] f. prodavnica mlečnih proizvoda

bézef [bezef] adv. arg. mnogo; bono ~ vrlo dobro; y en a pas ~ nema (mnogo)

biais, -e [bjɛ, -ɛ:z] 1. a. kos; 2. m. kosina; en ~ (de ~) koso, ukoso, popreko, spre-tno, vešto

biaiser [bježe] vb. ići koso; krivudati; ići stranputicom, okolišati

biberonner [bibrɔne] vb. fam. cuclati, du-dlati, pijuckati

bible [bibl'] f. Biblija, Sveto pismobibliothèque [bibliotɛk] f. biblioteka; or-

man ili polica za knjige; des ~s biblio-tečki; ~ bleue zbirka priča; ~ circulante (državna) biblioteka

biche [biš] f. košuta; dragabicher [biše] vb. pop. ići, pristajati; ça biche

ide, pristaje, dobro jebicyclette [bisiklɛt] f. bicikl; točak; aller à

~ voziti biciklbidet [bide] m. konjić, vranac; bide (za

pranje); pousser son ~ gurati, ići napred (fig.)

bidon [bidɔ ] 1. m. kanta (za mleko, benzin i sl.); limenka, kanister; čutura, pljoska; 2. a. arg. simuliran

bielle [bjel] f. prenosna, pokretna poluga;

klatno, radilica; ruda (kolska); šipka, dr-žalja; ~ d'accoupplement kvačilo

bien [bjɛ ] 1. m. dobro, imovina, blago; homme de ~ pošten čovek; dire du ~ de hvaliti; ~ patrimonial očevina; périr corps et ~ propasti bez traga; les ~ s du corps zdravlje; tout ~ pesé sve u svemu 2. adv. dobro, mnogo, veoma; eh ~ da-kle; c'est ~ fait tako i treba; ~ malade te-ško bolestan; c'est ~ à vous lepo je od vas; quand ~ même pa makar; si ~ que tako da; ~ que premda

bien-aimé, -e [bjɛ nɛme] 1. a. predragi, lju-bljeni; 2. m. (f.) ljubimac, dragi, miljenik

bien-ase [bjɛ ne:z] m. udobnost, blagosta-nje

bien-dire [bjɛ di:r] m. lep govor, ispravnost u govoru

bien-disant, -e [bjɛ dizɑ ] a. rečitbien-faire [bjɛ fɛ:r] m. pošten rad, ispra-

vnost u radubienfaisance [bjɛ fəzɑ :s] f. dobročinstvo,

dobrotvornostbienfait [bjɛ fe] m. dobročinstvo, dobrobit;

usluga; prednost, koristbien-jugé [bjɛ žüže] m. zakonitost, zakon-

ska zasnovanostbienséant, -e [bjɛ seɑ , -ɑ :t] a. pristojan,

uljudanbiens-fonds [bjɛ fɔ ] m. pl. nekretninebientôt [bjɛ to] adv. naskoro; à ~ do viđe-

nja uskorobienveillance [bjɛ vɛjɑ :s] f. naklonost, bla-

gonaklonostbienvenu, -e [bjɛ vənü] a. dobrodošao;

soyez le (la, les) bienvenu (-e, -s, -es) do-bro došli

bienvenue [bjɛ vənɥ] f. srdačan doček; do-brodošlica; payer sa ~ početak službe

bière1 [bjɛ:r] f. pivo; ~ blonde svetlo pivo; ~ brune tamno pivo; ce n'est pas de la petite ~ to nije mačji kašalj

bière2 [bjɛ:r] f. mrtvački kovčeg, lešbiffage [bifa:ž] m. precrtavanje, brisanjebifurquer [bifürke] vb. (se ~) razdvajati

(se); odvajati (se), račvati se; raskrstiti se, odvojiti se, odvajati se, deliti se

bigarré, -e [bigare] a. šaren, išaran, nači-čkan

bige [biž] f. pop. poljubacbigle [bigl'] 1. a. razrok, škiljav; 2. m. (f.)

razrokibigre1 [bigr'] 1. m. lopov, bitanga; 2. intj.

sto mu gromova, dođavola!bigre2 [bigr'] m. pčelarbigrement [bigrəmɑ ] adv. suviše, veoma,

jako

bêtement

bb

Page 22: ITALIJANSKI REČNIK

435A

B

C

Č

Ć

D

Đ

E

F

G

H

I

J

K

L

Lj

M

N

Nj

O

P

R

S

Š

T

U

V

Z

Ž

burmutica f tabacchiera fburžoaski adj. borghese buržoazija f borghesia fburžuj m borghese mburžujski adj. della borghesiabusanje n il battersi il pettobusati se v (u grudi) battersi il pettobusen m zolla f, piota f, cespo mbusija f imboscata f, agguato m busola f bussola fbušač m foratore mbušenje n foratura f, trivellazione f, bu-

catura fbušilica f trapano m; trivellatrice f; per-

foratrice fbušiti v forare, bucare, trivellarebušotina f perforazione f, foratura fbut m coscia f; jagnjeći ~ coscia d’agnel-

lo; teleći ~ coscia di vitellobutina f coscia f; coscetto mbutni adj. coscialebuter m burro mbutik m boutique fbuva f pulce fbuvara f (zatvor) gattabuia f, catorbia fbuvljak m mercato m delle pulcibuzdovan m clava f, mazza f ferrata

Ccakliti se v splendere, brillarecar m imperatore m; zar mcarević m figlio m dello zarcarevina f impero mcarica f imperatrice f, zarina fcarić m scricciolo m, forasiepe mcarigrad m Costantinopoli fcarina f dazio m, dogana f, gabella f

– oslobođen ~e esente da dazio; izvozna ~ dazio d’esportazione; uvozna ~ dazio d’importazione

carinarnica f dogana f, ufficio m doga-nale

carinik m doganiere mcariniti v daziarecarinski adj. doganale; daziario – ~a

deklaracija dichiarazione f daziaria; ~a granica linea f daziaria; ~a tarifa ta-

riffa f daziaria; ~a potvrda bolletta f di dogana; ~ pečat timbro m doganale; ~ stražar guardia f doganale, guardia di finanza; ~ činovnik doganiere m; ~a kontrola controllo m doganale; ~a po-litika politica m doganale

carinjenje n il daziare m – imate li nešto za ~? ha qualcosa da dichiarare?

carizam m zarismo mcarovati v imperare; regnare, dominarecarski adj. imperiale, imperatorio – ~

rez taglio m cesareocarstvo n impero m – biljno ~ regno m

vegetale; životinjsko ~ regno animale; ~ nebesko il regno dei cieli

cece-muva f zool. mosca f tse - tsecedilo n filtro m; colatoio m – ostaviti na

~u piantare in asso, cediljka f filtro mcediti v filtrare, scolare; spremere – ~

narandžu spremere un’aranciacedulja f biglietto m; scheda fceđenje m filtrazione f, scolamento m;

spremitura fceger m sporta fceh m corporazione f, maestranza f

– platiti ~ pagare il fiocehovski adj. corporativocekin m zecchino mceler m sedano mcelibat m celibato mcelina f il tutto m, l’insieme m; totalità f,

complesso mcelishodan adj. adatto, opportunocelivanje n il baciare m, baciamento mcelivati v baciarecelo n l’intero m, il tutto mcelofan m cellofan mcelokupan adj. intero, tutto, totale,

complessivocelokupnost f totalità f, integrità f, com-

plesso mcelovit adj. intero, totale, integrocelovitost f totalità f, interezza f, inte-

grità fceluloid m celluloide fceluloza f cellulosa fcement m cemento m – brzovezujuući ~

cemento a presa rapidacementiranje n il cementare m

cementirAnje

C

Page 23: ITALIJANSKI REČNIK

436A

B

C

Č

Ć

D

Đ

E

F

G

H

I

J

K

L

Lj

M

N

Nj

O

P

R

S

Š

T

U

V

Z

Ž

cementirati v cementarecena f prezzo m, costo m; pregio m, va-

lore m – prodajna ~ prezzo di vendi-ta; najniža ~ l’ultimo prezzo; tržišna ~ prezzo corrente; stalna ~ prezzo fisso; po svaku ~u a qualunque prezzo; ad ogni costo; upola ~ a metà prezzo; dići

~u alzare il prezzo; sniziti ~u ridurre, diminuire, abbassare il prezzo; astro-nomska ~ prezzo astronomico; nabav-na ~ prezzo d’acquisto; svetska ~ prez-zo mondiale; paprene ~e prezzi salati

ceniti v apprezzare, stimare; valutare, pregiare, tener conto – visoko ~ sti-mare altamente; ~ od oka valutare ad occhio e croce

cenkanje n mercanteggiamento m, con-trattazione f

cenkati se v mercanteggiare, contratta-re, trattare sul prezzo

cenovnik m listino m dei prezzi, prez-zario m

cent m (deo evra) centesimo mcenta f – metrička ~ quintale mcentar m centro m – kulturni ~ centro

culturale; poslovni ~ centro degli af-fari; trgovački ~ centro commerciale; sportski ~ impianto m sportivo

centarfor m centrattacco m, centravanticentilitar m centilitro mcentimetar m centimetro mcentrala f centrale f – telefonska ~ cen-

tralino mcentralan adj. centrale – ~o grejanje ri-

scaldamento centralizzatocentralistički adj. centralizzatore, ac-

centratorecentralizacija f centralizzazione f, ac-

centramento mcentralizam m centralismo mcentralizovati v centralizzare, accen-

trarecentrifuga f centrifuga fcentrifugalan adj. centrifugo - ~na sila

forza f centrifugacentripetalan adj. centripeto - ~na sila

forza f centripetacentrirati v centrarecenzor m censore m; censuratore mcenzura f censura f – ~ štampe censura

della stampa; filmska ~ censura dei film

cenzurisan adj. censuratocenzurisati v censurare, far la censuracenjen adj. pregiato, stimatoceo adj. intero, tutto, intatto, integro

– ~ celcat completo, tutto intero; ~ dan tutto il giorno; ~ život tutta la vita

cepanica f ciocco m, pezzo m di legnacepanje n spaccatura f, fenditura fcepati v lacerare; tagliare; dividere;

(drva) spaccare – cepa mi se srce mi si strazia il cuore

cepidlačenje n pedanteria f, sofistiche-ria f

cepidlačiti v pedanteggiare, sofisticare, sottilizzare

cepidlački adj. pedantesco, sofistico = adv. in modo pedantesco

cepidlaka m pignolo m, pedante m, so-fisticone m

cepkanje n lo scheggiare m, scissione fcepkati v scheggiare, fenderecer m cerro mcerada f incerata fcerebralan adj. cerebralecerekalo m sogghignatore mcerekanje n sogghignamento m, il ridac-

chiare mcerekati se v sogghignare, ridacchiareceremonija f cerimonia fceremonijal m cerimoniale mceremonijalan adj. cerimoniosocerenje n ghigno m, sogghigno m; smor-

fia fceriti se v ghignare, fare smorfiecerov adj. di cerro – ~ šuma cerreto m,

bosco m dei cerricerovina f legno m di cerrocesija f cessione f – sudska ~ cessione

giudiziariacetinje n Cettigne fcev f tubo m, canna f, cannello m; con-

dotto m – dovodna ~ tubo conduttore; radio ~ valvola f; odvodna ~ tubo di scarico; kanalizaciona ~ tubo di fogna; puščana ~ canna f del fucile

cevast adj. tubolare, cannellosocevčica f cannella f, tubetto m, cannuc-

cia f

cementirAti

C

Page 24: ITALIJANSKI REČNIK

437A

B

C

Č

Ć

D

Đ

E

F

G

H

I

J

K

L

Lj

M

N

Nj

O

P

R

S

Š

T

U

V

Z

Ž

cevanica f stinco m, tibia fcevast adj. tubolare, cannelosociceron m Cicerone mcicija f avaro m, arpagone m, spilorcio m,

tirchio mciča f (zima) freddo acutocičati v stridere, strillare; pigolarecifra f cifra f, numero mcifrati v adornare – ~ se (kititi se) accon-

ciarsiciganin m zingaro mciganka f zingara fciganski adj. zingaresco, ziganocigara f sigaro mcigareta f sigaretta f – zaviti ~u arroto-

lare una sigaretta; upaliti ~ accendere una sigaretta

cigla f mattone m, tegola m – nepečena ~ mattone crudo; pečena ~ mattone cotto

ciglana f mattonaia fciglar m mattonaio mciglast adj. mattonosocijankalijum m cianuro di potassiocijanid m hem. cianuro mcika f stridore m, strillo m – ~ i vika

scricchio e clamore; pandemonio mcikati v stridere; strillare; fischiarecikcak adv. zigzagciklama f ciclamino mcikličan adj. ciclicociklon m ciclone mciklus m ciclo m – privredni ~ ciclo eco-

nomico; proizvodni ~ ciclo di produ-zione; menstrualni ~ ciclo mestruale

ciknuti v mandar un sibilocikorija f cicoria fcilindar m cilindro m – ~ šešir cappello

a cilindrocilindričan adj. cilindricocilj m mira f, meta f; termine m; (u spor-

tu) traguardo n; (svrha) fine m, scopo m; bersaglio m – pogoditi ~ dare nel se-gno; promašiti ~ mancar la mira, sba-gliar la mira, fallire; postići ~ ottenere l’intento, raggiungere lo scopo; bez ~a senza scopo, senza meta; ići za nekim

~em seguire uno scopo; stići do ~a toc-care la meta

ciljanje n il mirare m; l’alludere m

ciljati v mirare; prendere la mira; tende-re; alludere

cimati v tirare con forzacimbalo n cembalo mcimer m compagno m di stanza; coin-

quilino mcimerka f compagna f di stanza; coin-

quilina fcimet m cannella fcimnuti v dare uno strappo, strapparecinički adj. cinico – adv. cinicamentecinik m cinico mcinizam m cinismo mcink m zinco mcinkan adj. di zincocinkariti v infamare, (prijaviti) denun-

ciarecinkaroš m infame m, spia f, traditore mcinkograf m zincografo mcinkografija f zincografia fcinkografski adj. zincograficocinober m cinabro mcionist m sionista mcionistički adj. sionisticocionizam m sionismo mcipela f scarpa f, scarpina f – plitka ~

scarpa bassa; krema za ~e lucido m per le scarpe; obuti ~e mettersi le scarpe

– izuti ~e togliersi le scarpe; čistač ~a lustrascarpe m

cipelica f scarpetta fcipov m pagnotta fcirih m Zurigo fcirkulacija f circolazione fcirkular m circolare fcirkulisati v circolarecirkus m circo mciroza f cirrosi f – ~ jetre cirrosi epaticacista f cisti fcisterna f cisterna fcitat m citazione fcitiran adj. citatocitiranje n citazione f; il citare mcitirati v citare; riportarecitostatik m farmac. citostatico mcitra f cetra fcivil m borghese m, cittadino m – u ~u

in borghesecivilizacija f civilizzazione f; civiltà fcivilizovan adj. civilizzato; civile

civilizovAn

C

Page 25: ITALIJANSKI REČNIK

438A

B

C

Č

Ć

D

Đ

E

F

G

H

I

J

K

L

Lj

M

N

Nj

O

P

R

S

Š

T

U

V

Z

Ž

civilni adj. civile – ~ brak matrimonio m civile; ~o pravo diritto m civile

cmakanje n il baciucchiare mcmakati v baciucchiarecmizdrenje n piagnucolio mcmizdriti v piagnucolare, frignarecoktati v (jezikom) schioccare (la lingua)cokula f zoccolo mcol m (mera) pollice mcolovni adj. di pollicecrći v crepare, morire – ~ od smeha cre-

pare (scoppiare) dalle risa; ~ od gladi morire di fame

crep m tegola f, tegolo m – valoviti ~ te-gola ondulata

crepana f tegolaia fcrepar m fornaciaio mcrevni adj. intestinale, entericocrevo n intestino m, budello m – creva

n pl. intestini m pl., budella f pl; debe-lo ~ intestino crasso; slepo ~ intestino cieco; dvanaestopalačno ~ duodeno m; zapaljenje slepog ~a infiammazione del intestino cieco

crkavanje n il crepare m, morìa fcrkavati v crepare, morirecrkotina f carogna fcrkva f chiesa f – saborna ~ duomo m,

cattedrale f; osveštati ~u consacrare una chiesa

crkveni adj. della chiesa, ecclesiastico - ~a pesma inno m sacro; ~ sabor con-cilio m, sinodo m; ~o pravo diritto m canonico

crkvenjak m sagrestano mcrkvica f chiesetta f, cappella fcrn adj. nero – ~a tačka punto nero – ~e

vesti brutte notizie; ~o odelo abito m nero; ~a boja nero m; ~a berza borsa f nera; ~ luk cipolla f; ~a ovca pecora f nera; ~o vino vino m rosso

crnac m negro m, moro mcrnački adj. da negro, morescocrna Gora f Montenegro mcrneti v diventar nero – ~ se nereggiare,

apparir nero crnica f terra nera, terriccio mcrnilo n nero m, color nerocrnina f nerezza f; (crna odeća žalosti)

lutto m – nositi ~u vestirsi a lutto

crniti v annerire; denigrarecrnka f mora f, moretta fcrnkast adj. nerastro, nericciocrnkinja f negra f, mora fcrno m (boja) nero m = adv. gledati ~ ve-

der nero – obučen u ~ vestito di nero; ~ More Mar m Nero; raditi na ~ lavorare in nero

crnoberzijanac m borsaro m nero, bor-sanerista m

crnogorac m montenegrino mcrnogorski adj. montenegrinocrnokos adj. dai capelli nericrnomanjast adj. brunocrnook adj. dagli occhi nericrnpurast adj. brunotto, nerognolocrnjenje n l’annerire m; annerimento mcrpenje n l’attingere m, tirata fcrpni adj. di pompaggiocrpsti v attingere; estrarre; desumere – ~

vodu tirare acqua; ~ korist tirare rendi-ta, rirare vantaggio

crta f linea f, riga f; traccia f; tratto m – u glavnim ~ma nelle linee principali; ~ lica lineamento m

crtač m disegnatore mcrtać m (crtani film) cartone m animatocrtaći adj. da disegnocrtanka f quaderno m da disegnocrtanje n il disegnare m, disegno m; de-

scrizione f – učitelj ~a maestro m di disegno

crtati v disegnare, tracciar linee; rigare; tratteggiare

crtež m disegno m, tratteggio m; schiz-zo m, abbozzo m – arhitektonski ~ dise-gno architettonico; tehnički ~ disegno tecnico

crtica f lineetta f; breve tratto; (kratka priča) breve racconto

crv m verme m; baco m; tarlo m, bruco m – ~ sumnje tarlo del dubbio

crvast adj. vermicolarecrvati se v inverminire; tarlarsicrven adj. rosso = f rosso m, rossore m

– ~a armija Armata rossa; ~ krst Cro-ce f rossa; proći kroz ~ passare con il rosso

crvendać m pettirosso mcrveneti v diventar rosso – ~ se rosseg-

civilni

C

Page 26: ITALIJANSKI REČNIK

439A

B

C

Č

Ć

D

Đ

E

F

G

H

I

J

K

L

Lj

M

N

Nj

O

P

R

S

Š

T

U

V

Z

Ž

giare, arrossire; ~ se od stida arrossire per vergogna

crvenilo n rosso m, rossore mcrveniti v arrossare, tingere in rossocrvenkapa f Cappuccetto rossocrvenkast adj. rossegiante, rossiccio,

rossastrocrvenokos adj. dai capelli rossicrvenokožac m pellirossa mcrvenperka (riba) f lasca f, leucisco mcrvenjenje n arrossamento m; arrossi-

mento mcrvić m vermicello mcrvljati se v tarlarsi, inverminirecrvljiv adj. verminoso, bacato, vermico-

losocrvotočan adj. tarlato, bacatocrvotočina f tarlatura fcucla f poppatoio m, biberon mcuclati v popparecug m tiro m, tirata f (gutljaj) sorso mcunjalo n ficcanaso mcunjanje n il frugacchiare m; (skitanje) il

gironzolare mcunjati v frugacchiare; fiutare; (skitati se)

gironzolarecupkati v saltellarecupnuti v fare un saltocura f ragazza f, giovane f, fanciulla fcurenje n il colare m, scolo m, lo stillare curica f ragazzina f, bambina fcuriti v colare, stillare, gocciolare, gron-

dare – curi mu krv iz nosa gli gocciola il sangue dal naso

cvast m fioritura f; infiorescenza fcvasti v fiorire, esser in fiorecvećar m fioricultore m; (prodavac cveća)

fioraio mcvećara f negozio m di fioricvećarski adj. di fioricultore, dei fioraicvećarstvo n fioricoltura fcveće n fiorame m, fiori m pl. – buket ~a

un mazzo di fiori; veštačko ~ fiori ar-tificiali; baštensko ~ fiori di giardino; planinsko ~ fiori di montagna; poljsko

~ fiori di campocvekla f barbabietola fcvet m fiore mcvetak m fioretto m, fiorellino mcvetanje n fioritura f

cvetati v fiorirecvetić m fiorellino mcvetni adj. del fiore, di fiori – ~ prah pol-

line f pl.cvetnice f pl. bot. fanerogame f pl.cvikeraš m occhialuto mcvileti v gemere, piangere; lamentarsi;

vagire; cigolarecviljenje n gemito m, vagito m; guaito m;

mugolio mcvokotanje n battuta di denticvokotati v battere i denticvrčak m cicala fcvrčanje n stridio m, cinguettio m; sfri-

golio mcvrčati v stridere, garrire; (mast) sfrigo-

larecvrkut m cinguettio m, garrito mcvrkutanje n cinguettio mcvrkutati v cinguettare, garrire

Ččabar m tino m, mastello m, bigoncia fčabrica f tinozza f, tinello m; barilotto mča–ča–ča m cha cha cha mčačkalica f stuzzicadenti m, stecchino mčačkanje n lo stuzzicare m; il frugare mčačkati v stuzzicare; frugarečađ f fuliggine fčađav adj. fuligginosočađaviti v coprire di fuligginečaj m tè m – skuvati ~ fare il tèčajanka f trattenimento mčajni adj. di tè - ~a kuhinja cucinotto m,

cucinino mčajnik m teiera fčak adv. anzi; perfino, persino – ~ ni

neanchečaklja f rampino m, uncino m; graffio m;

marra fčakšire f pl. calzoni m pl.čalabrcnuti v fare uno spuntinočalma f turbante mčama f tedio m, noia f, uggia f; languore

m; fastidio mčamac m barca f; canotto m; battello m;

imbarcazione f, barca f; ~ za spasavanje

čAmAc

Č

Page 27: ITALIJANSKI REČNIK

KRATKA GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA

Page 28: ITALIJANSKI REČNIK

325

ABECEDA ITALIJANSKOG JEZIKA (L’ALFABETO ITALIANO)

Italijanska abeceda ima ukupno 26 slova, od toga 21 italijansko slovo i 5 stranih.

A (a) aereo, madre

B (bi) buongiorno, alba

C (ci) cane, amici

D (di) duomo, andare

E (e) Elba, mare

F (effe) fuoco, fondo

G (gi) giardino, gatto

H (acca) hotel, Honda

I (i) Italia, mio

J (i lunga) jazz, jeans

K (cappa) karaoke, killer

L (elle) labirinto, lago

M (emme) mano, amare

N (enne) nuovo, nome

O (o) onore, orto

P (pi) padre, oroscopo

Q (qu) quadro, acqua

R (erre) rumore, orso

S (esse) sole, isola

T (ti) tuono, tavola

U (u) uomo, mucca

V (vu) vino, vacanza

W (vu doppia) western, wafer

X (ics) xilofono, xenofobia

Y (ipsilon, i greca) yard, yogurt

Z (zeta) ragazzo, zero

Italijanska slova se izgovaraju kao što se i pišu, sa malim izuzecima. Treba imati na umu da u italijanskom jeziku postoje duplirana slova (doppie). Svaki suglasnik može biti dupliran i izgo-vara se pojačano u jedinstvenoj artikulaciji, bez pauze: ragazzo (ragac-co), penna (pen-na).

Određena odstupanja od pravila da se svaki glas izgovara kao što je napisan tiču se sle-dećih slova:

Fonetika

Page 29: ITALIJANSKI REČNIK

326Kada se C nađe ispred a, o, u, ili suglasnika onda se izgovara kao k:

cane (kane) camera (kamera)colore (kolore) piccolo (pik-kolo)cultura (kultura) accusa (ak-kuza)arco (arko) Claudio (Klaudio)

Ako se C nađe ispred e i i onda se čita kao č (glas između srpskog č i ć)cena (čena) facile (fačile)cinema (činema) dieci (dječi)amici (amiči) centro (čentro)

Glas G se ispred a, o, u i suglasnika izgovara kao g:gatto (gat-to) Garda (Garda)gola (gola) agosto (agosto)legume (legume) gusto (gusto)

Ako se G nađe ispred e i i onda se čita kao dž (glas između đ i dž)gente (džente) gelato (dželato)pagina (padžina) oggi (odž-dži)CIA - ča ciao (čao)CIO - čo commercio (kom-merčo)CIU - ču acciuga (ač- čuga)GIA - dža giardino (džardino)GIO - džo Giorgio (džordžo)GIU - džu Giuseppe (džuzep-pe)

Treba obratiti pažnju da se u navedenim primerima i ne izgovara.CHE - ke amiche (amike)CHI - ki chilo (kilo)GHE - ge alghe (alge)GHI - gi larghi (largi)

Slovo H se u italijanskom ne izgovara, to je tzv. nemo h. Ako se nađe unutar reči, služi da izmeni izgovor glasova c i g, kao u gore navedenim primerima.

hotel (otel) hanno (an-no)ho (o) ah! (a!)hai (ai) ehi! (ei!)

Kada se grupa SCI nađe ispred a, o, ili u , čita se kao š:SCIA - ša striscia (striša)SCIO -šo sciopero (šopero) SCIU - šu asciugamano (ašugamano)

Fonetika

Page 30: ITALIJANSKI REČNIK

327Ispred i i e, glas š grade suglasnička grupa SC:

SCE - še scelta (šelta)SCI - ši uscire (ušire)

Kada se grupa GLI nađe ispred nekog drugog samoglasnika, čita se kao lj. Ako gli stoji samo ili na početku reči, izgovara se kao lji:

GLI - lji figli (filji)GLIO - ljo luglio (luljo)GLIE - lje moglie (molje)GLIA - lja famiglia (familja)GLIU - lju pagliuzza (paljuc-ca)

Postoje i izuzeci gde će se suglasnička grupa gli tako i izgovarati: glicerina (gličerina) negligente (neglidžente) geroglifico (džeroglifico)

Gn se izgovara kao nj:sogno (sonjo)signore (sinjore)ogni (onji)legno (lenjo)

Iza glasa Q uvek stoji u:quello (kwel-lo)questo (kwesto)qui (kwi)

Q je jedini suglasnik koji se ne duplira samim sobom. Umesto njega se upotrebljava su-glasnik c:

acqua (ak-kwa)nacqui (nak-kwi)

S se izgovara kao s (bezvučni izgovor) u sledećim slučajevima:- na početku reči kada mu sledi samoglasnik:

sole (sole) saluto (saluto)sigaretta (sigaret-ta) sale (sale)

- kada mu prethode suglasnici:borsa (borsa) università (universita)console (konsole) mensa (mensa)

- pred bezvučnim suglasnicima (p, t, c, q, f ):spesso (spes-so) scarpa (skarpa)

Fonetika

Page 31: ITALIJANSKI REČNIK

328storia (storia) squadra (skwadra)sfilata (sfilata) studente (studente)

- kad je duplirano:cassa (kas-sa) rosso (ros-so)gesso (džes-so) interessante (interes-sante)

S se izgovara kao z (zvučno) u narednim situacijama:- kada se nađe između dva samoglasnika:

casa (kaza) rosa (roza)cosa (koza) isola (izola)

- kada se nađe ispred zvučnih suglasnika (b, d, g, l, m, n, r i v):sbaglio (zbaljo) sdegno (zdenjo)sgarbato (zgarbato) sloveno (zloveno)smontare (zmontare) snello (znel-lo)sradicabile (zradikabile) svelto (zvelto)

Z se može izgovarati bezvučno kao c il zvučno kao dz. Ne postoje opšta pravila kada se primenjuje jedan a kada drugi izgovor, a postoje i regionalna kolebanja.U sledećim primerima se z izgovara kao c:

spezia (specia), grazie (gracie), spazio (spacio), alzare (alcare), calza (calca), bel-lezza (bel-lec-ca), nazione (nacione)

U sledećim primerima se z izgovara kao dz:zero (dzero), zona (dzona), mezzo (medz-dzo), zanzara (dzandzara)...

ČLAN (L’ARTICOLO)

Član je vrsta reči koja sama za sebe ne znači ništa, nema sopstveno značenje. Dobija smisao samo kada se nađe uz imenice (direktno ispred njih ili ispred prideva koji im predhodi). U italijanskom jeziku postoje dve vrste člana: neodređeni i određeni. Sledeća tabela pokazuje sve oblike člana, kako određenog tako i neodređenog:

član određeni neodređeni muški rod ženski rod muški rod ženski rodjednina: il, lo, l’ la, l’ un, uno una, un’množina: i, gli le / /

Oblici određenog članaOdređeni član ima oblike i za muški i za ženski rod i za oba broja. Član il se koristi ispred imenica muškog roda koje počinju suglasnikom osim ako ti suglasnici

Fonetika

Page 32: ITALIJANSKI REČNIK

329nisu sledeći: s + suglasnik, z, x, y i pred suglasničkim grupama ps, gn i pn.

il bambino, il tavolo, il fiore, il giardino...Odgovarajući član za množinu je i:

i bambini, i tavoli, i fiori, i giardini...Član lo se koristi ispred imenica u muškom rodu jednine koje počinju sledećim suglasni-cima:

- s + suglasnik: lo studente, lo straniero, lo smalto, lo specchio...- z: lo zaino, lo zio, lo zucchero, lo zoo...- x: lo xilofono, lo xenofobo...- y: lo yogurt, lo yuppie....

Isto tako i pred sledećim suglasničkim grupama:- ps: lo psichiatra, lo psicoterapeuta...- pn: lo pneumatico, lo pneumococco...- gn: lo gnocco, lo gnomo, lo gnostico...

Oblik lo se koristi i za imenice muškog roda koje počinju samoglasnikom, samo što u tom slučaju dolazi do skraćivanja (elizije) u l’:

l’amico, l’appartamento, l’ospite, l’esercizio...Odgovarajući član za množinu ovog oblika je gli:

gli studenti, gli zaini, gli gnocchi, gli yogurt, gli pneumatici, gli amici...Oblik člana la koristi se uz imenice ženskog roda u jednini koje počinju suglasnikom:

la ragazza, la borsa, la sedia, la zia, la giacca....Ispred imenica koje počinju samoglasnikom član je isti, ali dolazi do skraćivanja (elizije) u l’:

l’amica, l’isola, l’escursione, l’ombra...Odgovarajući oblik za množinu pomenutog člana je le:

le ragazze, le borse, le giacche, le amiche, le isole...

Oblici neodređenog članaNeodređeni član ima samo oblike jednine muškog i ženskog roda.Član un stoji ispred imenica muškog roda koje počinju suglasnikom (izuzev suglasnika x,y, z, s+suglasnik i suglasničkih grupa ps, pn i gn) ili samoglasnikom, na primer:un cane, un ragazzo, un amico, un edificio...Član uno se koristi ispred imenica muškog roda koje počinju suglasnicima x, y, z, s+suglasnik i suglasničkim grupama ps, pn i gn, na primer:uno sciopero, uno zio, uno yogurt, uno psichiatra, uno gnoccoČlan una se koristi ispred imenica ženskog roda koje počinju suglasnikom ili samoglasni-kom, s tim što ispred samoglasnika dolazi do skraćivanja u un’, na primer:una bambina, una sedia, un’isola, un’amica...

Član

Page 33: ITALIJANSKI REČNIK

330

Upotreba određenog članaOdređeni član se koristi u sledećim slučajevima:ispred imenica koje označavaju osobe ili stvari koje su već poznate pošiljaocu ili primacu poruke:

Porto il cane dal veterinario. Vodim psa kod veterinara.

ispred imenica koje označavaju vrstu: Il cane è miglior amico dell’uomo. Pas je čovekov najbolji prijatelj.

ispred imenica koje označavaju nešto što je jedno na svetu: il sole (sunce), la luna (mesec), la terra (zemlja)ispred apstraktnih imenica: l’amore (ljubav), la pazienza (strpljenje)ispred imenica koje označavaju materiju: l’oro (zlato), la seta (svila)ispred prezimena koje se odnosi na žensku osobu: la Moretti. Ako prezime označava oso-bu muškog roda, član se ne upotrebljava.ispred nekih titula koje stoje uz vlastito ime: il signor Rossi (gospodin Rossi), l’avvocato Masi (advokat Mazi); il professor Bianchi (profesor Bjanki). Član se izostavlja u obraćanju: Signor Rossi, venga! Gospodine Rosi, dođite!ispred imena planina (le Alpi – Alpi), reka (il Danubio – Dunav), jezera (il Garda – Garda), mora (l’Adriatico – Jadransko more), okeana (l’Atlantico – Atlantski okean), država (l’Italia – Italija), regija (la Toscana – Toskana), kontinenata (l’Africa – Afrika) i većih ostrva (la Sicilia – Sicilija).Član se izostavlja kada ispred imenica koje označavaju države, regije i kontinente stoji predlog IN: in Italia (u Italiji), in Europa (u Evropi).

Upotreba neodređenog članaNeodređeni član se koristi u sledećim slučajevima:ispred imenice koja zadržava opštost i neodređenost ili označava nekog ili nešto što se prvi put pominje: Ho visto un uomo davanti alla casa. Video sam (jednog, nekog) čoveka ispred kuće.ispred imenice koja označava vrstu ili kategoriju:Un uomo non può vivere da solo. Čovek ne može da živi sam.U govornom jeziku pojačava značenje imenice uz koju stoji:Ho una fame da morire! Umirem od gladi!

Izostavljanje članaČlan se izostavlja u sledećim slučajevima:ispred imena gradova:

Abito a Roma. Živim u Rimu.Izuzeci su: l’Aia (Hag), La Spezia, L’Aquila, La Mecca, Il Cairo, L’Avana.

Član

Page 34: ITALIJANSKI REČNIK