2
Trg braće Radića 14 42203 Jalžabet Tel. 042/ 647-083 Mob. 098/728-226 Uredovno vrijeme župnog ureda sat vremena prije i poslije Svete Mise, osim ponedjeljka i blagdana. U slučaju hitnosti nazovite na tel. ili mob. [email protected] www.zupa-sv-elizabete.hr U ono vrijeme: Reče Isus Nikodemu: Kao što je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako ima biti podignut Sin Čovječji da svaki koji vjeruje u njemu ima život vječni. Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni. Ta Bog nije poslao Sina na svijet da sudi svijetu, nego da se svijet spasi po njemu. Tko vjeruje u njega, ne osuđuje se; a tko ne vjeruje, već je osuđen što nije vjerovao u ime jedinorođenoga Sina Božjega. A ovo je taj sud: Svjetlost je došla na svijet, ali ljudi su više ljubili tamu nego svjetlost jer djela im bijahu zla. Uistinu, tko god čini zlo, mrzi svjetlost i ne dolazi k svjetlosti da se ne razotkriju djela njegova; a tko čini istinu, dolazi k svjetlosti nek bude bjelodano da su djela njegova u Bogu učinjena.Varaždinska biskupija Župa sv. Elizabete Ugarske Jalžabet Odgovara: Župni ured sv. Elizabete - Jalžabet 15. - 21. ožujka 2021 IV. Korizmena Nedjelja (545/2021) Riječ Božja Draga braćo i sestre! U ovom povlaštenom korizmenom vremenu imamo priliku iznova rasti u prijateljevanju s Bogom - i čovjekom! Za takvo što prvi bi uvjet bio: biti u prijateljstvu sa samim sobom. Što bi to značilo? Ponajprije biti u istini sa samim sobom i ljubiti sebe na ispravan način. Naš život na zemlji satkan je od različitih situacija i bezbroj trenutaka koji služe upravo ostvarenju konačne svrhe svakog čovjeka, a to je spasenje i život s Bogom u vječnosti. Dakle, prijateljevati sa samim sobom znači biti istinski čovjek po Božjem naumu i prihvatiti ni manje ni više nego kristovski identitet. Današnja nam čitanja, između ostaloga, pred oči stavljaju jedno razdoblje i događaje Starog zavjeta. Istovremeno nas podsjećaju na važne istine vjere te govore o Božjoj pedagogiji. Starozavjetni izraelski narod prolazi kroz trajnu napetost između Božjeg poziva i bezbožnog zastranjenja. Bog je s Izabranim narodom sklopio savez, no taj mu narod često okreće leđa tražeći druge, lažne i prolazne, bogove. Stari zavjet prepoznaje izravnu povezanost otpadanja od Boga sa svim posljedicama koje dolaze u obliku ropstva, tlake i progona koje trpe od drugih naroda. Kako je vrijeme prolazilo, to je predstavljalo uobičajeni ritam. Bilo je jasno da onaj tko je vjeran Bogu prima blagoslov i ne pogađa ga nikakva nesreća, i obrnuto - tko je otpao od Boga, taj je bio kažnjen. Nije čudo da su i farizeji i drugi autoriteti u Isusovo vrijeme upravo po tom obrascu prosuđivali situaciju konkretnih osoba. S jedne strane, možemo razmišljati o čovjekovoj sklonosti otpadanja od Boga, što ga onda čini otuđenim i od samoga sebe: živi u iluzijama, sljepoći, sve se više udaljava od istinske mudrosti i svoje istinske naravi te postaje rob nižih strasti, obzira, u strahu je i preosjetljiv te tako izložen bolestima duha. Nadalje, danas možemo razmišljati i o nadograđenoj posljedici svega toga, olakom osuđivanju: sebe smatra dostojnim, ispravnim, pravednim te tako smatra da zaslužuje blagostanje i blagoslov, dok su svi drugi upravo krivi za svoju nesreću. I to je, između ostalog, došao ispraviti Sin Božji, koji se utjelovio i postao čovjekom. Zato Isus govori Nikodemu o važnosti vjere u Sina Božjega čiji su sudovi jedini istiniti. Bog je poslao svojega Sina da se svijet po njemu spasi, i sam se osuđuje onaj koji ga odbacuje! Jer odbacivati istinu, odbacivati dobrotu i ljubav, milosrđe - to je najveća tragedija. Spasenju čovjeka upravo koristi Božja strpljiva i djelotvorna pedagogija. Bog čini ono što je čovjeku potrebno za istinsko obraćenje, za rast u svetosti, odnosno za rast u čovječnosti. Čovjek je pravi čovjek onda i samo onda kad dopusti Bogu da za njega bude pravi Bog. U protivnom, ako u čovjeku vlada lažni Bog ili lažna slika Boga koju je sam stvorio - onda Bog ne može nasilu ulaziti u čovjekov život. I tada je čovjek prepušten sam sebi i luta zemljom, a ako joj se zamjeri - zemlja mu odgovori. Krist Gospodin zato poziva na obraćenje - na promjenu stava, otuđenog načina razmišljanja i prosuđivanja. Bez toga čovjek neće moći živjeti u ispravnoj ljubavi s Bogom i s bližnjima. Kad započne proces obraćenja, tada čovjek spoznaje sve ono krivo dotad i zažali zbog toga. Predajući svoj život Sinu Božjemu, čovjek je otvoren za odbacivanje zla i prihvaćanje dobra. Odbacuje mnoge ideje i slike koje je dotad imao. Ne sablažnjava se i ne razočarava. Ne čudi se i ne protivi. Zahvalan je, strpljiv i poučljiv, daje se voditi Božjoj providnosti - ponajprije u svakodnevici! Ne fantazira i ne mrmlja, ne osuđuje, nego razumije i zagovara svakoga. Nad nesretnikom se istinski i bezuvjetno sažali. Strpljivo podnosi i sebe samoga, ne postavlja si oholo i preuzetno ciljeve. Radije strpljivo podnosi svaki križ jer u svemu prepoznaje Božji trag. Grijeh, zlo i đavao ne mogu ga zastrašiti; ne boji se ničega osim da Boga ili bližnjega nepravedno povrijedi. Služi jedino pravom živom Bogu Isusa Krista, jer se odrekao lažnih, izmišljenih, nametnutih i prolaznih, manjih ili većih, bogova. Konačno, slobodan je i da Boga s punom sviješću smatra Ocem od kojega je sve primio. TUMAČENJE RIJEČI BOŽJE: Prvo čitanje: Izl 20,1-17; Psalam: Ps 19,8- 11; Drugo čitanje: 1Kor 1,22-25; Evanđelje: Iv 2,13-25 Kršćani su »jedno«, ali tako da ne gube svoju individualnost, i u služenju drugima svaki, u konačnici, uzdiže vlastito biće do najvišeg stupnja. To, dakle, objašnjava zašto izvan toga tijela, toga jedinstva Crkve u Kristu, te Crkve koja je - prema riječima Romana Guardinija - »nositeljica u povijesti Kristova sveobuhvatnog pogleda na svijet«, vjera gubi svoju »mjeru«, ne nalazi više svoju ravnotežu, potreban prostor za vlastito održanje. Vjera ima nužno crkveni oblik, ispovijeda se iz unutrašnjosti Kristova tijela kao konkretno zajedništvo vjernika. Iz toga crkvenog mjesta ona otvara pojedinog kršćanina prema svim ljudima. Kristova riječ, jednom kada se sluša i snagom kojom djeluje u srcu vjernika, postaje odgovor, izgovorena riječ, ispovijest vjere. Sveti Pavao kaže: »srcem vjerovati..., a ustima ispovijedati...« (Rim 10,10). Vjera nije neki privatni čin, neko individualističko shvaćanje, subjektivno mišljenje, već se rađa iz slušanja i treba biti izgovorena i postati navještaj. Naime, »kako da prizovu onoga u koga ne povjeravaše? A kako da povjeruju u onoga koga nisu čuli? Kako pak da čuju bez propovjednika?« (Rim 10,14). Vjera, dakle, postaje djelotvorna u kršćaninu na temelju primljenog dara, Ljubavi koja privlači naša srca Kristu i osposobljava nas da budemo dionici velikog hoda Crkve kroz povijest do svršetka svijeta. Za one koji su preobraženi na taj način, otvara se nov način gledanja, vjera postaje svjetlo za njihove oči. (papa Franjo; Svjetlo Vjere br. 22)

IV. Korizmena Božja strpljiva i djelotvorna pedagogija

  • Upload
    others

  • View
    5

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: IV. Korizmena Božja strpljiva i djelotvorna pedagogija

Trg braće Radića 14 42203 Jalžabet Tel. 042/ 647-083 Mob. 098/728-226 Uredovno vrijeme župnog ureda sat vremena prije i poslije Svete Mise, osim

ponedjeljka i blagdana. U slučaju hitnosti nazovite na tel. ili mob.

[email protected] www.zupa-sv-elizabete.hr

U ono vrijeme: Reče Isus Nikodemu: „Kao što je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako ima biti podignut Sin Čovječji da svaki koji vjeruje u njemu ima život vječni. Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni. Ta Bog nije poslao Sina na svijet da sudi svijetu, nego da se svijet spasi po njemu. Tko vjeruje u njega, ne osuđuje se; a tko ne vjeruje, već je osuđen što nije vjerovao u ime jedinorođenoga Sina Božjega. A ovo je taj sud: Svjetlost je došla na svijet, ali ljudi su više ljubili tamu nego svjetlost jer djela im bijahu zla. Uistinu, tko god čini zlo, mrzi svjetlost i ne dolazi k svjetlosti da se ne razotkriju djela njegova; a tko čini istinu, dolazi k svjetlosti nek bude bjelodano da su djela njegova u Bogu učinjena.“

Varaždinska biskupija Župa sv. Elizabete Ugarske

Jalžabet

Odgovara: Župni ured sv. Elizabete - Jalžabet

15. - 21. ožujka 2021

IV. Korizmena Nedjelja

(545/2021)

R i j e č B o ž j a

Draga braćo i sestre! U ovom povlaštenom korizmenom vremenu imamo priliku iznova rasti u prijateljevanju s Bogom - i čovjekom! Za takvo što prvi bi uvjet bio: biti u prijateljstvu sa samim sobom. Što bi to značilo? Ponajprije biti u istini sa samim sobom i ljubiti sebe na ispravan način. Naš život na zemlji satkan je od različitih situacija i bezbroj trenutaka koji služe upravo ostvarenju konačne svrhe svakog čovjeka, a to je spasenje i život s Bogom u vječnosti. Dakle, prijateljevati sa samim sobom znači biti istinski čovjek po Božjem naumu i prihvatiti ni manje ni više nego kristovski identitet. Današnja nam čitanja, između ostaloga, pred oči stavljaju jedno razdoblje i događaje Starog zavjeta. Istovremeno nas podsjećaju na važne istine vjere te govore o Božjoj pedagogiji. Starozavjetni izraelski narod prolazi kroz trajnu napetost između Božjeg poziva i bezbožnog zastranjenja. Bog je s Izabranim narodom sklopio savez, no taj mu narod često okreće leđa tražeći druge, lažne i prolazne, bogove. Stari zavjet prepoznaje izravnu povezanost otpadanja od Boga sa svim posljedicama koje dolaze u obliku ropstva, tlake i progona koje trpe od drugih naroda. Kako je vrijeme prolazilo, to je predstavljalo uobičajeni ritam. Bilo je jasno da onaj tko je vjeran Bogu prima blagoslov i ne pogađa ga nikakva nesreća, i obrnuto - tko je otpao od Boga, taj je bio kažnjen. Nije čudo da su i farizeji i drugi autoriteti u Isusovo vrijeme upravo po tom obrascu prosuđivali situaciju konkretnih osoba. S jedne strane, možemo razmišljati o čovjekovoj sklonosti otpadanja od Boga, što ga onda čini otuđenim i od samoga sebe: živi u iluzijama, sljepoći, sve se više udaljava od istinske mudrosti i svoje istinske naravi te postaje rob nižih strasti, obzira, u strahu je i preosjetljiv te tako izložen bolestima duha. Nadalje, danas možemo razmišljati i o nadograđenoj posljedici svega toga, olakom osuđivanju: sebe smatra dostojnim, ispravnim, pravednim te tako smatra da zaslužuje blagostanje i blagoslov, dok su svi

drugi upravo krivi za svoju nesreću. I to je, između ostalog, došao ispraviti Sin Božji, koji se utjelovio i postao čovjekom. Zato Isus govori Nikodemu o važnosti vjere u Sina Božjega čiji su sudovi jedini istiniti. Bog je poslao svojega Sina da se svijet po njemu spasi, i sam se osuđuje onaj koji ga odbacuje! Jer odbacivati istinu, odbacivati dobrotu i ljubav, milosrđe - to je najveća tragedija. Spasenju čovjeka upravo koristi Božja strpljiva i djelotvorna pedagogija. Bog čini ono što je čovjeku potrebno za istinsko obraćenje, za rast u svetosti, odnosno za rast u čovječnosti. Čovjek je pravi čovjek onda i samo onda kad dopusti Bogu da za njega bude pravi Bog. U protivnom, ako u čovjeku vlada lažni Bog ili lažna slika Boga koju je sam stvorio - onda Bog ne može nasilu ulaziti u čovjekov život. I tada je čovjek prepušten sam sebi i luta zemljom, a ako joj se zamjeri - zemlja mu odgovori. Krist Gospodin zato poziva na obraćenje - na promjenu stava, otuđenog načina razmišljanja i prosuđivanja. Bez toga čovjek neće moći živjeti u ispravnoj ljubavi s Bogom i s bližnjima. Kad započne proces obraćenja, tada čovjek spoznaje sve ono krivo dotad i zažali zbog toga. Predajući svoj život Sinu Božjemu, čovjek je otvoren za odbacivanje zla i prihvaćanje dobra. Odbacuje mnoge ideje i slike koje je dotad imao. Ne sablažnjava se i ne razočarava. Ne čudi se i ne protivi. Zahvalan je, strpljiv i poučljiv, daje se voditi Božjoj providnosti - ponajprije u svakodnevici! Ne fantazira i ne mrmlja, ne osuđuje, nego razumije i zagovara svakoga. Nad nesretnikom se istinski i bezuvjetno sažali. Strpljivo podnosi i sebe samoga, ne postavlja si oholo i preuzetno ciljeve. Radije strpljivo podnosi svaki križ jer u svemu prepoznaje Božji trag. Grijeh, zlo i đavao ne mogu ga zastrašiti; ne boji se ničega osim da Boga ili bližnjega nepravedno povrijedi. Služi jedino pravom živom Bogu Isusa Krista, jer se odrekao lažnih, izmišljenih, nametnutih i prolaznih, manjih ili većih, bogova. Konačno, slobodan je i da Boga s punom sviješću smatra Ocem od kojega je sve primio.

TUMAČENJE RIJEČI BOŽJE: Prvo čitanje: Izl 20,1-17; Psalam: Ps 19,8-11; Drugo čitanje: 1Kor 1,22-25; Evanđelje: Iv 2,13-25

Kršćani su »jedno«, ali tako da ne gube svoju individualnost, i u služenju drugima svaki, u konačnici, uzdiže vlastito biće do najvišeg stupnja. To, dakle, objašnjava zašto izvan toga tijela, toga

jedinstva Crkve u Kristu, te Crkve koja je - prema riječima Romana Guardinija - »nositeljica u povijesti Kristova sveobuhvatnog pogleda na svijet«, vjera gubi svoju »mjeru«, ne nalazi više svoju

ravnotežu, potreban prostor za vlastito održanje. Vjera ima nužno crkveni oblik, ispovijeda se iz unutrašnjosti Kristova tijela kao konkretno zajedništvo vjernika. Iz toga crkvenog mjesta ona otvara

pojedinog kršćanina prema svim ljudima. Kristova riječ, jednom kada se sluša i snagom kojom djeluje u srcu vjernika, postaje odgovor, izgovorena riječ, ispovijest vjere. Sveti Pavao kaže: »srcem vjerovati..., a ustima ispovijedati...« (Rim 10,10). Vjera nije neki privatni čin, neko individualističko shvaćanje, subjektivno mišljenje, već se rađa iz slušanja i treba biti izgovorena i postati navještaj. Naime, »kako da prizovu onoga u koga ne povjeravaše? A kako da povjeruju u onoga koga nisu

čuli? Kako pak da čuju bez propovjednika?« (Rim 10,14). Vjera, dakle, postaje djelotvorna u kršćaninu na temelju primljenog dara, Ljubavi koja privlači naša srca Kristu i osposobljava nas da budemo dionici velikog hoda Crkve kroz povijest do svršetka svijeta. Za one koji su preobraženi na

taj način, otvara se nov način gledanja, vjera postaje svjetlo za njihove oči. (papa Franjo; Svjetlo Vjere br. 22)

Page 2: IV. Korizmena Božja strpljiva i djelotvorna pedagogija

RASPORED SVETIH MISA

15. P - Zaharija, Lujza, Mengin; Iz 65,17-21; Ps 30,2.4.5-6.11-12a; Iv 4,43-54

18.00 - Sv. Misa u Novakovcu + Ivek Hruško god., Tomo i Štefanija Hruško, Štefanija i Anastazija Piljak

16. U - Hilarije, Julijan, Euzebija; Ez 47,1-9.12; Ps 46,2-3.5-6.8-9; Iv 5,1-3a.5-16

17.00 - Sv. Misa u Novakovcu + Štefica Mesarić 18.00 - Sv. Misa u Jalžabetu + Klara Magić, Josip i Elizabeta Šambarek

17. S - Patrik, Patricija, Gertruda; Iz 49,8-15; Ps 145,8-9.13c-14.17-18; Iv 5,17-30

17.00 - Sv. Misa u Kelemenu + Štefanija Horvat god. 18.00 - Sv. Misa u Novakovcu + Franca, Dragutin i Josip Heđet

18. Č - Ćiril Jeruz., Ćiro, Aleksandar; Izl 32,7-14; Ps 106,19-23; Iv 5,31-47

17.00 - Sv. Misa u Jalžabetu + Mira Vujnovac 18.00 - Sv. Misa u Kelemenu + Stjepan god. i Marija Pavličević

19. P - sv. Josip Zaručnik BDM, Josip, Josipa, Jozo, Joško; 2Sam 7,4-5a.12-14a.16; Ps 89,2-5.27.29; Rim 4,13.16-18.22; Mt 1,16.18-21.24a; „Josip učini kako mu

naredi anđeo Gospodnji.“

17.00 - Sv. Misa u Jalžabetu 1.) + Josip Međimurec, ob. Međimurec, ob. Krušec, ob. Šteinglin, Na Čast Anđelu Čuvaru 2.) Na Čast sv. Josipu za mir u obitelji 3.) + Josip, Florijan i Alojzija Branjug, Mirko, Cecilija i Dragutin Vuk 4.) + Joisp Franjčić, Josip Vidačić, Josip Pavličević i Joža Picek 5.) + Josip i Marija Horvatić, Ivan i Anastazija Lukman, Josip Horvat 18.00 - Sv. Misa u Novakovcu

1.) + Ana god., Marija i Stanislav Janković 2.) + Josip Važanić, Ivan i Gabrijela Mlinarić, Matija i Klara Šteingl

20. S - Klaudija, Klaudije, Nicet; Jr 11,18-20; Ps 7,2-3.9b-12; Iv 7,40-53

18.00 - Sv. Misa u Novakovcu + Mijo god., Tomo, Milka i Terezija Cukor

21. N - V. Korizmena Nedjelja; Jr 31,31-34; Ps 51,3-4.12-15; Heb 5,7-9; Iv 12,20-33; “Ako pšenično zrno, pavši na zemlju,

umre, donosi obilat rod.“

8.00 - Sv. Misa u Jalžabetu - ŽUPNA + Ljiljana god. i Drago Kovačić, Mirko Novosel 9.30 - Sv. Misa u Kelemenu + Stjepan i Rok Horvat, Cecilija i Dragutin Skupnjak, Josip i Dragutin Božić 9.30 - Sv. Misa u Jakopovcu + Marija Haramas god. i ob. Haramas 11.00 - Sv. Misa u Novakovcu - Proštenje + Stjepan god., Cecilija i Gabrijel Skrovec, Florijan Perin 17.00 - Pobožnost Križnog Puta

Sveti Josipe, pomozi mi svojim snažnim zagovorom i izmoli za mene sve duhovne blagoslove kroz Isusa Krista, Našega Gospodina, tako da, budući da sam vezan/a o tvojoj Nebeskoj Snazi, mogu iskazati svoju zahvalu i poštovanje Najljubljenijem Ocu. O, sveti Josipe nikada se neću moći umoriti promatrajući Isusa kako spava u tvojim rukama.

Zagrli ga u moje ime poljubi Njegovu nježnu Glavu za mene te ga zamoli da mi uzvrati poljubac kada udahnem posljednji uzdah. Sveti Josipe, moli za nas.

Gospodine, koji si u noći primio Nikodema, slušao njegove sumnje i obasjao njegovu noć, rasvijetli oči moga srca da spoznam veličinu tvoje ljubavi i

istinu da si me ti prvi ljubio, ljubavlju koja se predaje, do kraja, bez pridržaja, sve do smrti na

križu. Samo je ljubav mogla pobijediti križ. 1 zato tvoja ljubav, beskrajna, i danas natapa naše živote

i preobražava svijet. Samo tvoja ljubav daje istinski živjeti jer bez nje sve umire, polagano - u zamamnosti svijeta i krhkoj sigurnosti naše moći.

Ti koji si nas tako ljubio da si radi nas sišao u smrt, pogledaj nas u našoj noći i otvori nam srca za tvoju ljubav da možemo spoznati tvoju blizinu i

tvojom ljubavlju ljubiti sve ljude. Amen.

Križ je mjesto istinske spoznaje Krista i njegova poslanja. Križ je njegovo prijestolje i njegova katedra. S križa kraljuje, s križa naučava, s križa poziva, s križa pokazuje širinu svoje ljubavi. Vidjeti Krista, a ne

vidjeti križ, znači svesti otajstvo Krista na mudrost njegove riječi, na ljepotu njegova

obećanja, na humanizam koji ostaje zatvoren u ovaj svijet. Tko god pogleda

Sina Čovječjega na križ podignuta, bit će spašen.

Raspored ispovijedi bolesnih i nemoćnih Molim ako ima netko tko do sada nije bio teško

bolestan ili ga nemam na popisu bolesnika i nemoćnika obitelj po savjesti dužna je skrbiti se i za duhovno zdravlje nemoćnog ukućana.

Raspored je slijedeći: Ponedjeljak 15. III. Novakovec

Utorak 16. III. Kelemen i Leštakovec Srijeda 17. III. Kaštelanec i Jakopovec

Četvrtak 18. III. Imbriovec Petak 19. III. Jalžabet

VJERONAUK

Utorak 16. III. u 16.00 - 5. razred Srijeda 17. III. u 16.00 - 3. razred

Četvrtak 18. III. u 16.00 sati - 8. razred Molim roditelje da eventualni izostanak

vjeroučenika javi na vrijeme!

K o r i z m e n a I s p o v i j e d u Ž u p i ! Dragi župljani! Zbog epidemioloških mjera

kojih se moramo pridržavati ove godine neće biti velike korizmene ispovijedi u župama našega dekanata veće će od 22. do 27. III.

pojedini svećenici našega dekanata svaki dan ispovijedati u drugoj župi i to sat vremena prije

mise i poslije svete mise te na misi održati kratku duhovnu obnovu. Kod nas u Jalžabetu su mise svaki dan u 18.00 osim utorka kada je

misa u Novakovcu. Uzmite si sa svojim ukućanima vremena za jedan dan u tom tjednu

te iskoristimo ovo milosno vrijeme i pripremimo se za proslavu Uskrsa!

Smiluj nam se Gospodine! Jer smo sagriješili tebi. Pokaži nam, Gospodine, milosrđe svoje.

I daj nam svoje spasenje!

Proštenje sv. Josipa u Novakovcu U nedjelju 21. III. misom u 11.00 sati u

Novakovcu ćemo proslaviti zaštitnika naše Domovine sv. Josipa Zaručnika BD Marije. A na sam dan svetkovine u

petak 19. III. misa će u Jalžabetu biti u 17.00 sati a u Novakovcu u 18.00 sati!

Sastanak župnog Caritasa biti će u srijedu 17. III. s početkom u 19.00 sati! Molim volontere

našega Caritasa i sve zainteresirane da se odazovu na sastanak!

Pobožnost Križnog Puta - Via Crucis Kroz korizmeno vrijeme pobožnost

križnog puta bit će petkom zajedno sa Sv. Misom u 18.00 sati i nedjeljom poslije podne u

17.00 sati, a kapelama po dogovoru!

Molitva pape Franje uz godinu sv. Josipa Zdravo, Čuvaru Otkupiteljev,

Zaručniče Blažene Djevice Marije. Tebi je Bog povjerio svoga jedinoga Sina; U te je Marija pohranila svoje povjerenje; uz tebe je Krist postao

čovjekom. Blaženi Josipe, podari i nama svoje očinstvo i vodi nas putem života.

Pribavi i nama milost, milosrđe i odvažnost i brani nas od svakoga zla.

Amen.

Umrle i u vječnost se preselile:

+ Marija Navoj (u 91 godini života)

+ Verica Šamarija (u 68 godini života)

Pokoj vječni daruj njima Gospodine i svijetlost vječna svijetlila njima

sa svima svetima jer si tako blag.