Ivan Biondić

7/27/2019 Ivan Biondi

1/437


2/437

Ivan Biondi

MAGNA FRAUSSLOM IDEOLOGIJE OTVORENOG DRUTVA


3/437

VLASTITA AUTORSKA NAKLADA

Ivan Biondi, 10 000 Zagreb, Livadieva 4

Telefon i fax: +385 (01) 23 35 905

Urednik:


4/437

Recenzenti:

dr. sc. Ivan izmi

dr. sc. Draen ivi

Lektor:

Ivica igi, prof.

Naslovna strana:

Ivan Kujundi, akad. kipar

Tehniki uredio:

Neven Osojnik

Tisak:

Tiskara Puljko, Zagreb

CIP- Katologizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb


5/437

UDK ...............

BIONDI, Ivan

Magna frausslom ideologije otvorenog drutva

Ivan Biondi. Zagreb:

Vlastita autorska naklada:

- str.; cm.

ISBN

Bibliografija: str. i uz tekst.

Kazalo.Summary.Zusammenfassung.

Ivan Biondi


6/437

MAGNA FRAUS SLOM IDEOLOGIJEOTVORENOG DRUTVA


7/437

Zagreb 2011.


8/437

Prijatelju i kolegi Nedjeljku


9/437

SADRAJ

PROSLOV

1. TEMELJNA POLAZITA

1. 1. Znanstvena polazita (banacizam)

1. 2. Politika polazita (balkanski oktopod)

2. KRITIKA TEMELJNIH POLAZITA

2. 1. Kritika znanstvenih polazita

2. 1. 1. Kritika banacizma

2. 1. 2. Kritika ideologije otvorenog drutva

2. 3. Kritika politikih polazita (balkanski oktopod)

2. 2. 1. Alibiranje velikosrpske agresije

2. 2. 2. Amnestiranje velesila od non intervention

2. 2. 3. Revizije hrvatske nacionalne povijesti

2. 2. 3. 1. Revizija etnogeneze i rane povijesti Hrvata

2. 2. 3. 2. Revizija hrvatske povijesti 19. i 20. stoljea

2. 2. 3. 3. Revizije hrvatske nacionalne drave (1990.-2000.)


10/437

2. 2. 3. 3. 1. Kriminalizacija Domovinskog rata

2. 2. 3. 3. 2. Dogovorna povjesnica

2. 2. 4. Balkanizacija i denacionalizacija hrvatske drave

2. 2. 4. 1. Bit balkanske (kon)federacije

2. 2. 4. 2. Hrvatska: izmeu nacionalne i multietnike zajednice

3. HOMO FRAUS

4. NAMJESTO ZAGLAVKA

BIBLIOGRAFIJA

SUMMARY

ZUSAMMENFASSUNG

KAZALO IMENA

BILJEKA O AUTORU

TABLICE

Tablica 1.: Razine u razvoju etnosa


11/437

Tablica 2.: Modeli oblikovanja nacije (prema: F. Lukas, 1931. i H. Sundhaussen, 2000.)

Tablica 3.: Modeli srpske i hrvatske nacionalne identifikacije (prema: Biondi, 2000.)

Tablica 4.: Modeli hrvatske i srpske nacionalne identifikacije (prema: Ekmei, 1972. i Gross,

1973.)

Tablica 5.: Hrvatske nacionalne ideologije (prema: Banac, 1992.)

Tablica 6.: Skupovi u funkciji kriminalizacije Domovinskog rata

Tablica 7.: Modeli odreenja nacije (prema: Banac, 1988. i 1993.)

Tablica 8.: Cro-nacionalne okomice (prema: Pusi, 1994. i Matrovi, 1996.)

Tablica 9.: Dvije paradigme YU-pitanja (prema: Pilar, 1918. i Banac, 1988.)

Tablica 10.: Poloaj Srba (prema:Memorandum SANU, 1986. iNedovreni mir, 1996.)

Tablica 11.: Modeli odnosa drutvo i politika

Tablica 12.: Nacionalne zajednice (dopuna prema: Sundhaussen, 2000.)

Tablica 13.: CRO-identitet izmeuYU-stabilizacije & CRO-emancipacije

Tablica 14.: Diskurs glede odgovornosti za rat u bivoj Jugoslaviji (prema: Banac, 1988. -2001.)

Tablica 15.: Vrste ratova u bivoj Jugoslaviji (prema: Vujevi, 1996.)

Tablica 16.: Uzroci rata u Jugoslaviji (prema:Nedovreni mir, 1996.)

Tablica 17.: Uzroci raspada i rata u Jugoslaviji (prema: Banac, 1988.-2001.)

Tablica 18.: Prosudbe izravne rtve u Hrvatskoj uzrokovane srbijanskom agresijom (prema: D.ivi, 2001.)

Tablica 19.: Odgovornost velesila za raspad i rat u Jugoslaviji (prema: Banac, 1988.-2001.)

Tablica 20.: Hrvatske i bonjako-muslimanske rtve u Lavanskoj dolini

Tablica 21.: Identitet hrvatskehistoriografije

Tablica 22.: Okomice CRO-nacionalne identifikacije


12/437

Tablica 23.: Modeli uetnogenezi Hrvata

Tablica 24.: Paradigme u etnogenezi Hrvata

Tablica 25.: Genotipovi Hrvata (prema: Science, studeni, 2000.)

Tablica 26.: Poveznica izmeu /nekadanjih/ hrvatskih postojbina ipojedinih Sklavinija (prema: Karel Kroch, 1995.)

Tablica 27.: (Ne)autentina hrvatska povjesnica

Tablica 28.: Politike opcije hrvatske nacionalne identifikacije (prema: I. Biondi, 2000.)

Tablica 29.: CRO-nacionalne ideologije (prema: Biondi, 1999.)

Tablica 30.: Karakterizacija rata na podrujuex-Jugoslavije (prema: presude Hakog suda)

Tablica 31.: Paradigme u ciljevima Domovinskog rata

Tablica 32.: Hrvatski politiki blokovi 1990. godine (prema: D. Sekuli, 2000.)

Tablica 33.:Drang nach Osten vs. Drang nach Westen

Tablica 34.: Srodne antropo-kulturoloke skupine (prema: Primorac, 2000.)

Tablica 35.: Modeli cro- identifikacije

Tablica 36.: Modeli Srba cro-integracije

Tablica 37.: Vrste kola u prvim zakonima o pukom kolstvu

Tablica 38.: Jezik u prvim kolskim zakonima

NEDOSTAJETABLICA: Autentinavs. importirana okomica razvoja hrvatskog jezika


13/437

PROSLOV

U ozraju neoliberalnog globalizma, tvrdi George Soros, Balkan je pokus da cijeli

svijet postane globalno otvoreno drutvo. S tim u svezi, polazei od aksioma Balkanu se ne

moete oduprijeti, ovaj pokus historiografski i geopolitiki oblikuje i promie Ivo Banac,

prema mnogim ocjenama, danas vodeijugoslavenolog, vjetak za jugoistonu Europu, i to ne

samo u Hrvatskoj ili Balkanu, nego u svijetu. tovie, govori se o banacizmukao novoj

historiografsko-geopolitikoj paradigmi, iji je rukopis prepoznatljiv kao idejna osnova

Izvjetaja meunarodne komisije za Balkan (poznat kao Tindemans-Report) i, s tim u svezi,

operativnog plana Pakta o stabilnosti za jugoistonu Europu.

S obzirom na Banev kolonijalni imperativ Balkanu se ne moete oduprijeti,

banacizamjeposebice politiki operacionaliziran u strategijiGoldstein-Pusikine Erasmus

Gilde. Naime, nakon dramatinog raspada Jugoslavije, polazei od lane (hamletovske)

dileme demokracija ili nacija, ova otvoreno-drutvena suvremenaslavoserbtina,politikom novog smjera (exnovi kurs) po trei put Hrvatsku nastoji okupirati i izdvojiti iz


14/437

njena srednjoeuropskog civilizacijskog i kulturnog okruja, te je neprirodno i nepovratno

smjestiti na Zapadni Balkan.

Ralamba balkanskog oktopoda, ideologije otvorenog drutva, to ga

historiografski i geopolitiki oblikuje banacizam i promie erazmika strategija Druge

republike (od nacionalne drave k dravi graana), sredinja jezadaa ovog rada. S tim u

svezi, valja pokazati: koliko je ovaj projekt, tragom Viktora Novaka i njegova velikog

zloina (magnum crimen), zapravo velika obmana (magna fraus), koja je na posljetku

krvavo razotkrivena u Vukovaru, iji ubijeni vodotoranj nijemo stri kao simbolika inaica

kule babilonske (turris babilonica).

Autor


15/437

1.

TEMELJNA POLAZITA


16/437

Kao ameriki povjesnik, jugoslavenskog podrijetla,1Ivo Banac postaje poznatmonografijom The national question in Yugoslavia; origins, history, politics (CornellUniversity Press, Ithaca & London 1984.); na ovitku knjige Peter Sugarbiljei da jeBanev tretman ovog emocionalno vrlo nabijenog problema znanstven, lien natruha strasti iiznimno nepristran. Njegova je erudicija nevjerojatno velika. Ovom monografijom, koja je

objavljena pod naslovomNacionalno pitanje u Jugoslaviji:porijeklo, povijest,politika (Zagreb, 1988.), izravno pred raspad Jugoslavije, Banac ulazi na velika vrata znanostii politike na junoslavenskim (balkanskim) prostorima.

Nakon raspada Jugoslavije, uivajui ugled kao ameriko-hrvatski povjesniar,

Banacpostaje vodeiopinion makerza balkansko pitanje. U hrvatskoj je javnosti, ipak,

ponajvie poznat po svom angairanom izvanstranakom politikom djelovanju kroz

ideologiju otvorenog drutva, posebice unutarErasmus Gilde (Institucija za kulturu

demokracije).2

1. 1. ZNANSTVENA POLAZITA (BANACIZAM)

Kad je rije o nacionalnom fenomenu, iako unosi neke liberalistike inovacije

(posebice, glede preureenja Jugoslavije), Banacvrsto pripada sustavu standardne hrvatske

dominantne (marksistike) historiografije. Ovo je lako razumjeti, budui da razlika izmeu

istraivaa koji se kreu unutar liberalnog pristupa i onih marksistike posvjedoenosti u

odredbi pojmova nije toliko velika.3

Meutim, treba dodati, kad je rije o naciji i nacionalizmu,i u marksistike i liberalne teorije, postoji oevidan manjak.4S tim u svezi, ove su teorije
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote1symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote1symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote1symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote2symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote2symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote2symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote3symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote3symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote3symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote4symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote4symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote4symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote4symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote3symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote2symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote1sym


17/437

nemone u objanjenju eksplozije nacionalnih pokreta i procesa stvaranja nacija (nation-

building) potkraj 20. i poetkom 21. stoljea.5

Glede odreenja hrvatske nacionalne individualnosti, i time traganja za objanjenjem

podrijetla oblikovanja hrvatske nacije, hrvatska historiografija ve jedno stoljee nije uspjela

rijeiti taj problem.6Poseban je problem to je u vrijeme nakon drugog svjetskog rata

hrvatska je historiografija bila pod izrazitom dominacijom jugoslavenske totalitarne

ideologije i marksistikog tumaenja povijesnih zbivanja.7S tim u svezi, posebice

Antoljakova knjiga analizira i objanjava sudbinu hrvatske historiografije posljednjih pedeset

godina kada je dominiralo jugoslavenstvo i komunistika ideologija.8Prema tome, obvezatna

jednostranoj marksistikoj metodologiji, s jedne, i paradigmi jugoslavenske ideologije

(nacionalne i klasne), s druge starne, standardizirana je hrvatska povjesnica obiljeena

upotrebom nepreciznih pojmova i nepoznavanja teorija o narodu, naciji i politici uope.9

tovie, ne razlikujui naciju i narod (tj. izmeu etnike i dravne zajednice), veina je

historiara (poput Banca) brkala ta dva pojma, posebice oni koji su se bavili pitanjima

historijata ideje narodnog jedinstva junih Slavena.10Budui da se previa razlika

izmeudravotvornog(anglo-francuskog) i etnotvornog(njemako-talijanskog) poimanja

nacije, to dovodi do katastrofalnih posljedica, kako znanstvene tako i pravne ili politike

naravi.11Kako se uUstavu Republike Hrvatske(1998.) narod i nacija svojim znaenjem

jako dobro poklapaju, dri se da bi se nacija (kao nepotrebni amerikanizam) trebala

zamijeniti terminom narodne (etnike), a brisati glede dravljanske zajednice.12Tono je da

reeniUstavbrka ova dva pojma, meutim, izjednaavanje nacije s narodom i, tovie,

njezino uklanjanje (kao tobonji amerikanizam) u oznaavanju dravljanske zajednice, s onu

je stranu znanstvenog i povijesnog legitimiteta.13

Sve u svemu, oko sredinjih pitanja hrvatske nacionalne identifikacije standardna

hrvatska opa i knjievna historiografija proizvodi posvemanju zbrku i pomuenost

(conffusio babilonica).14Polazei od drevno-kineske maksime (kako pogreni pojmovi vode

u rat), u razvoju etnosa valja zato razlikovati nekoliko razina (vidi tablicu 1.).

IDENTITET
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote5symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote5symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote5symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote6symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote6symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote7symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote7symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote7symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote8symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote8symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote8symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote9symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote9symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote9symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote10symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote10symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote11symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote11symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote11symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote12symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote12symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote12symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote13symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote13symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote13symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote14symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote14symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote14symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote14symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote13symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote12symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote11symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote10symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote9symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote8symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote7symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote6symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote5sym


18/437

RAZINA

ROD

(lat.gens)

podrijetlo

(genom, krv)

NAROD

( Volk, peuple)

kultura

(jezik)

NACIJA

(Nation, la nation)

graanska (dravna) pripadnost

(citizen-nations)

Tablica br. 1.: Razine u razvoju etnosa

S obzirom na to, glede upoznavanja podrijetla, integracije i razvoja hrvatske nacije, a

rije je o procesima dugog trajanja, nuno je pristupiti istraivanju tog problema na ove tri

razine: (1) istraivanja podrijetlaHrvata (od kuda dolaze na ove prostore, kada i tko su oni);

(2) istraivanje podrijetla, oblikovanja i razvojahrvatskog naroda (kada i kako se oblikuje taj

narod, u kojim povijesnim i drutvenim uvjetima, u kojim drutvenim sistemima); (3)

istraivanje podrijetla, integracije i razvojahrvatske nacije (kada i kako se formirala ta

nacionalna zajednica, u kojim povijesnim i drutvenim uvjetima).15

Budui da se svijest o naciji oituje u dva bitna podruja - jedno je kultura (gdje se

potvruje kao kulturna zajednica), a drugo politika (gdje se trai potvrda kao dravna

zajednica) - dolo je do temeljnih razlika glede oblikovanja suvremenih europskih nacija.Naime, s jedne strane, vezanje pojma nacija s dravom (kao voljno poistovjeivanje i
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote15symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote15symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote15symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote15sym


19/437

prepoznavanje odreene skupine pojedinaca), postalo je vano za francusko

(zapadnoeuropsko) shvaanje ovog pojma. S druge strane, imamo tzv. njemako

(srednjoeuropsko) shvaanje koje ima teite na kulturnom poimanju nacije. Vezan za etniku

zajednicu, pojam se nacije u ovom potonjem ne vee nuno uz atribut vlastite drave. Torazlikovanje u oblikovanju nacionalne svijesti Nijemaca (kulturno-objektivno) i Francuza

(subjektivno-politiko) posluilo je kao model u opoj teoriji nacija.16Dakako, rije je o ideal-

tipskim modelima, oko kojih u osnovi postoji teorijsko suglasje, kako u naoj starijoj17tako i

stranoj novijoj18literaturi (v. tablicu 2.).

AUTOR

MODEL

FILIP LUKAS

(1931.)

HOLM SUNDHAUSSEN

(2000.)

politiko-subjektivno

(francuski)

zajedniki ivot,

zajedniko proivljavanje,

uspomene prolosti

zajednike vrijednosti,

politika uvjerenja,

pripadnost zajednikoj

dravi

kulturno-objektivno

(njemaki)

podrijetlo, kultura,

jezik

podrijetlo, jezik,

kultura
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote16symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote16symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote16symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote17symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote17symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote17symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote18symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote18symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote18symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote18symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote17symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote16sym


20/437

Tablica 2.: Modeli oblikovanja nacije (prema F. Lukas, 1931. i H. Sundhaussen, 2000.)

Ipak, u stvarnosti otvara se niz problema i prijepora, posebice u svezi problem tzv.

zakanjele (suvremene) nacionalne emancipacije tzv. malih naroda. Iako se o naciji,

nacionalnoj dravi i nacionalizmu stalno govori, ne samo da nema ire rasprave glede tih

pitanja, ve tovie jo ne postoji europski konsenzus o tome to je zapravo nacija. Budui

da ne postoji opevaea i opeprihvaena definicija onoga to ini naciju, nejasnoa je glavni

izvor onih zabluda i zapleta kojima je nacionalizam obdario suvremeni svijet.19Iako je

povijesno utvreno, da se narod (kao bio-psiho-socijalna kategorija) preoblikuje u naciju (kao

osvijeteni narod), koja se nuno razvija u nacionalnu dravu (kao najvii oblik

samoorganiziranje i autonomije naroda), suvremeni multi-kultiideolozi bjee od nacije

(nacionalne drave).

Zanimljivo je da je ve od polovice prolog stoljea, hrvatska politika misao i praksa

razmjerno, jasno razlikovala strukturalne razine u razvitku hrvatske nacionalne svijesti. Naime,

postojale su razlike izmeu naroda (fr.peuple, njem. Volk) i nacije (fr. lanation, njem.

dieNation), tj. izmeugenetike(podrijetlo, jezik i sl.) ipolitike ili dravne(dravnapripadnost, graanski status) razine. Meutim, suprotno tome, jo dvadesetih godina 20.

stoljea pojam nacije meu srpskim intelektualcima nije precizno odreen. Toj opoj

konfuziji srpskog identiteta posebice je pridonijela i upotreba pojmova pleme, narod i nacija.

Naime, svi su koriteni dosta esto, ali ne kao precizni socioloki, historijski i etnoloki

termini nego, uglavnom, pojednostavljeno, deklarativno, onako kako se sloeniji pojmovi

upotrebljavaju u ravni funkcionalnog (politikog) tipa govora. Smatra se, da je vrhunac

haosa u tom smislu predstavljao izbor imena za novu dravu.20

Prijelazom iz stalekog u graansko drutvo, kako pokazuju nacionalni programi

(1848. i 1861.), hrvatski se narod potkraj prolog stoljea oblikovao kao moderna europska

nacija, tj. po zapadno-europskom modelu dravnog ili politikog naroda. Ukratko, hrvatska se

nacionalna zajednica oblikuje na temelju hrvatskog dravnog i povijesnog prava, ali i na

prirodnom pravu svakog naroda na samoodreenje, bez obzira na zateena ili budua

povezivanja. Prema tome, hrvatska nacija i njezina individualnost nije prije svega odreena

kulturnom kategorijom, toboe po modelu jezine nacije, kako se to u historiografiji eli

dokazati. Suprotno tezi o dvije hrvatske nacionalne ideje (tzv. nacionalno-metodiki
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote19symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote19symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote19symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote20symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote20symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote20symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote20symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote19sym


21/437

dualizam), koju inae obiljeava poveznica od Viktora Novaka do Mirjane Gross, smatra se

da je rije o jedinstvenom nacionalno-politikom programu, to je imao cilj da se svi segmenti

hrvatskog naroda na njegovom cjelovitom etnikom, povijesnom i politikom prostoru

ujedine u jedan politiki narod.21

Sve u svemu, rije je o poimanju koje je sadrano u hrvatskoj politikoj tradiciji, i toposebice onoj starevianskoj, gdje je politiki narod istovrijednica odredbe o naciji kaodravi. Naime, iako svjestan da pojam nacije oblikuje politiki i kulturni trenutak, naspramilirizma i jugoslavizma, Starevi relativizira romantiarski primat jezika i podrijetla uodreenju nacije. Zato e posvemanje razlikovanje hrvatske prema srpskoj naciji provest udrugoj polovici 19. stoljea tek ideologija Stranke prava. Naime, zastupajui shvaanje ohrvatskoj nacionalnoj individualnosti, neobveznoj prema bilo kojoj drugoj naciji zbog etnikesrodnosti, ideologija je pravatva u potpunosti odbacivala junoslavensku ideju.22Dakle,hrvatska je nacija shvaena kao apsolutna individualnost, nevezana bilo kakvim vezamasrodstva s drugim nacijama, dok je jezini model nacionalne ideologije zamijenjen modelomkoji e uz prirodno pravo u svoje sredite staviti dravno pravo.23

Prema tome, na povijesnim i politikim elementima nacije kao politikoga naroda i

hrvatske drave kao moderne europske nacionalne drave, Starevi zastupa nacionalno

jedinstvo cjelokupnog hrvatskog naroda nasuprot njegovoj krvnoj i jezinoj izmijeanosti.

Stareviizam se filozofijski temelji na postulatu slobode kao jamstvu svih ljudskih prava,

koja su bit mogunosti ljudskog ivota u zajednici. Pritom se, osloncem podjednako na

prirodnom i historijskom pravu, afirmira takoer pravo dravotvornosti kao nunog za svrhe

hrvatskog nacionalnog opstanka.24To znai da se hrvatska nacija kao politiki narod uvijek

podudara s granicama hrvatske nacionalne drave, unutar koje moe prebivati niz razliitih

narodnosno-etnikih zajednica. S tim u svezi, usuprot standardnoj historiografiji, Tereza Aras-

Ganza posve se rehabilitira Starevia koji je stvorio sljub izmeu liberalnog koncepta i

nacionalnog cilja, tj. on izriito negira etniku komponentu kao odluujuu u formiranju

narodnog suvereniteta.25

S obzirom na to, i tzv. srpsko pitanje u Hrvatskoj s pozicija svojega poimanja

hrvatskog politikog naroda kao cjeline u jedinstvenoj hrvatskoj dravi, unutar Starevieve

paradigme, tretira se kao i svako drugo manjinsko pitanje. Dosad se pokualo Starevievu

filozofiju reducirati na ideologiju i politiku i njega prikazati samo kao ideologa

(paradigmatski to ni J. idak I I. Banac), koji je negirao Srbe u Hrvatskoj.26Meutim,

Stareviev jepankroatizamizvan pravakog politikog programa, pa ga valja shvatiti tek kao

odgovor velikosrpskoj Karadievoj promidbenoj agresiji protiv Hrvatske i Hrvata.
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote21symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote21symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote21symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote22symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote22symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote22symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote23symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote23symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote23symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote24symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote24symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote24symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote25symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote25symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote25symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote26symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote26symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote26symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote26symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote25symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote24symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote23symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote22symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote21sym


22/437

Starevi je bio prvi i zadugo ostao jedini hrvatski politiar, koji je, ako ne ide drukije, bio

spreman klin izbijati klinom.27

Meutim, naspram etnotvorne (veliko)srpske jednoznane,28standardna tragom

Viktora Novaka, hrvatska historiografija promie dvoznanost hrvatske nacionalne integracije.Naime, glede hrvatske nacionalne integracije, V. Novak razlikuje pravaku i jugoslavenskutradiciju. Pravaku tradiciju (Stranka prava), uz Eugena Kvaternika, utemeljuje AnteStarevi, promicatelj rasistikog nacionalizma i duhovni voa budueg klerofaizma.Jugoslavensku tradiciju (Neodvisna narodna stranka), uz Franju Rakog, utemeljujeakovaki biskup J. J. Strossmayer, istinski propovjednik bratstva i jedinstva

junoslavenskih naroda.29S obzirom na to, jugoslavenski mason i ex-klerik Viktor Novakrodonaelnik je teze o genocidnosti i faistoidnosti svake samostalne hrvatske nacionalnedrave.

S tim u svezi, prema Mirjani Gross, tijekom 19. stoljea u hrvatskom su drutvudjelovale s brojnim inaicama (varijantama) dvije nacionalno integracijske ideologije(jugoslavenska i pravaka), tj. (1) jugoslavizam, najprije u obliku ilirizma i (2) ekskluzivnihrvatski nacionalizam, tj.pravatvo.30Pronikle iz ilirizma, obje nove hrvatske ideologije(jugoslavenska i velikohrvatska), kretale su se i dalje, svaka na svoj nain, na cijelom

junoslavenskom podruju.31Budui da zabacuje dravno-povijesno pravo, etnotvorni modelnarodnog jedinstva (Srbi i Hrvati) onemoguava utemeljivanje hrvatske nacionalne drave(Bog i Hrvati). Prema tome, svaka samostalna hrvatska nacionalnu drava (gdje bi Srbi uHrvatskoj bili etnika manjina), dri seeo ipso ekskluzivnom,klerikalnom, genocidnom ifaistoidnom. Hrvatska dravotvorna tradicija predstavlja dogmu i/ili ideologiju s negativnimobiljejima, dri M. Gross, pa se nije mogla postii potpuna samouprava Trojedne Kraljevine

na podlozi dravnog prava, a da se ne povrijede prava srpskog naroda.32

Sve u svemu, na hrvatskom etniko-povijesnom prostoru (v. tablicu 3.), poredvelikosrpskog vukovizma (Srbi svi i svuda), imamo dravotvorni stareviizam (Bog i Hrvati)i etnotvorni strossmayerizam uz dvije inaice (Srbi i Hrvati/Slaveni i Hrvati).33
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote27symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote27symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote27symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote28symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote28symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote28symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote29symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote29symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote29symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote30symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote30symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote30symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote31symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote31symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote31symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote32symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote32symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote32symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote33symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote33symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote33symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote33symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote32symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote31symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote30symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote29symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote28symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote27sym


23/437

MODEL

NAROD

DRAVOTVORNI ETNOTVORNI

Hrvati Bog i Hrvati

Jugoslaveni/

Euroslaveni

Srbi i Hrvati/

Slaveni i Hrvati

Srbi

Srbi svi i svuda

Tablica 3.: Modeli srpske i hrvatske nacionalne identifikacije (prema: Biondi, 2000.)

Nakon sloma boljevizma, kao oblikovateljica dobroga dijela hrvatske

historiografije, M. Gross je iskrenopriznala da su u komunistikoj Jugoslaviji, pa tako i u

Hrvatskoj, politika i ideologija odreivale sudbinu historiografije.34Meutim, ostajui

dosljedna,35ona i dalje promie dvoznanost hrvatske nacionalne identifikacije, u kojoj je,

suprotno ekskluzivnom pravatvu, hrvatsko jugoslavenstvo pozitivna usmjerba. Naime, ona

ostaje pri ocjeni da je Starevieva dogma eklektika malograanska ideologija, da ona

nedosljedno propagira ideje francuske revolucije, da se inspirira feudalnom batinom i da

preuzima i svara sve one elemente koji su nuni iskljuivosti jednog nacionalizma.36Prema

tome, naspram frankovtine, promiui milinovtinu kao izvorno pravatvo, M. Gross


24/437

originalnost priznaje samo onim pravaima (Frankovim protivnicima), koji su se spojili s

projugoslavenskom Narodnom strankom pod imenom Hrvatska stranka prava (najvanija

stranka u Hrvatsko-srpskoj koaliciji), odnosno dalmatinskom pravatvu iz kojeg je niknuo

novi kurs. Dakle, rije je o ideologiji suradnje srpske i hrvatske buroazije koja je, izravnijeod stare Narodne stranke, bila okrenuta stvaranju jugoslavenske dravne zajednice.37Kao

malograanska romantiarska ideologija, hrvatski je nacionalizam u obliku pravatva jasno

protujugoslavenski orijentiran, tj. , zakljuuje M. Gross, ta ideologija ui da je

jugoslavenstvo negacija hrvatstva.38

Na istoj crti, prema Miloradu Ekmeiu (jedan od pisaca SANU

Memoranduma),39povijesni je smisao pravakog pokreta u tome to on ini gnijezdo u kome

se odgojio ekskluzivni hrvatski nacionalizam. Naime, kao konsekventno katoliki pokret,

pravatvo je prekinulo jugoslavenski kontinuitet hrvatske nacionalne ideologije i pokualo

konstituirati isto hrvatsku naciju.40Meutim, dok Ekmei nastoji izazvati dojam da je

originalno pravatvo skonalo iskljuivo u frankovtini i ustatvu, M. Gross vidi njegov spas

u jugoslavenskoj opciji, tj. u stvaranju jugoslavenske dravne zajednice. Kod Ekmeia se

pojavljuju na srpskom i hrvatskom podruju dvije jugoslavenske ideologije: srpska u Srba i

jugoslavenska u Hrvata, ali uglavnom bez hrvatskog nacionalnog obiljeja, i samo jedna

ekskluzivna nacionalna ideologijaisto hrvatska, tj.pravaka. Postojanje srpske ekskluzivne

nacionalne ideologije, koja se ne bi mogla povezati s jugoslavenstvom, nije izriito

spomenuo. Dakle, zakljuuje M. Gross, za Ekmeia ne postoji analogija izmeu srpske i

hrvatske ekskluzivne nacionalne ideologije.41Sve u svemu, osim razlike glede (veliko)srpske

nacionalne identifikacije, M. Gross i Ekmei se slau glede osporavanja hrvatske nacionalne

drave (v. tablicu 4.).
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote37symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote37symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote37symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote38symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote38symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote38symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote39symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote39symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote39symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote40symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote40symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote40symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote41symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote41symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote41symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote41symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote40symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote39symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote38symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote37sym


25/437

AUTOR

MODEL

EKMEI GROSS

Bog i Hrvativeliko-hrvatska veliko-hrvatska

Srbi i Hrvati

jugoslavenska jugoslavenska

Srbi svi i svuda

srpska veliko-srpska

Tablica 4.: Modeli hrvatske i srpske nacionalne identifikacije (prema: Ekmei, 1972. i Gross, 1973. )

Budui da je 90-tih, nakon dramatinog raspada Jugoslavije, hrvatska nacionalna

drava nastala s onu stranu jugoslavenske nacionalne ideologije, ona po ideolokom obrascu

recentne hrvatske historiografije predstavlja -crimen. Zapravo, tvrdi Milan Kangrga, hrvatski

nacionalizam u svojoj bitnoj kozenkvenciji nuno zavrava u ustatvu jer muideologijski

sukuslei upravo u tome.42Ove teze u sociologiziranom obliku, polazei od integralnog

nacionalizma,43najnovije sustavnije razrauje Duko Sekuli. Naime, on smatra da hrvatski

nacionalizam ima svoje korijene u naslanjanju na kontinuitet hrvatskog dravnog prava i u

svojoj evoluciji sintetizira teoriju dravnog prava i etniki nacionalizam, koji po definicijitei ostvarenju samostalne drave.44Budui da je na tim polazitima utemeljena hrvatska


26/437

nacionalna drava (to predstavljacrimen), ona e se nakon 3. sijenja 2000. godine, kako e

se kasnije vidjeti, pokuati preoblikovati reafirmiranjem politike novog smjera.

Posve usidren na spomenutim polazitima (Mirjana Grossnaroito je uvjerljiva kad

predlae tipologiju junoslavenskih nacionalno-integrativnih ideologija),45Ivo Banac takoer

rjeava nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Naime, obvezan tako jugoslavensko-hrvatskoj

historiografiji, Banac odreuje naciju kao kulturno-jezinu zajednicu, budui da je pravaka

ideologija (Starevii Kvaternik) poivala na njihovu isticanju dravnih prava koje pripada

hrvatskom politikom narodu, kada je misao o politikom narodu ve u veem dijelu

Evrope bila zastarjela.46M. Gros je takoer vidjela problem u tvrdokornoj upotrebi

zastarjelog termina hrvatski politiki narod za cijelo stanovnitvo na podruju hrvatske

dravnosti.47Inae, odbacivanje tog zastarelog modela jo je krajem 1914. objasnio Stojan

Novakoviu lanku uLa Revue de Paris. Naime, on pie da je jugoslavizam proizvod

modernih demokratskih kretanja, jer se nova drava nee zasnivati [...] na bilo kakvim

naslednim, odnosno istorijskim pravima, nego na nacionalnom pravu, iskljuivoj osnovi

povezivanja. [...] Hrvati, Slovenci i Srbi zajedno su shvaeni kao etniko jezgro iz kojega su ti

narodi nastali, koje objedinjuje slovensko poreklo, jezik, obiaje i tradicije, a iz koje moe

vremenom izrasti i posebna nacija.48

Prema tome, svaka usmjerba prema uvrenju jugoslavenskog zajednitva

interpretirana je kao napredna, progresivna, dok su nastojanja oko punoga, pa i samo malo

potpunijega, ostvarenja nacionalnog suvereniteta obiljeena kao hrvatski ekskluzivizam koji

je, dakako, nazadan i negativan.49Zbog svega toga, i nakon uspostave hrvatske nacionalne

drave (1990.), ostvareni nacionalni suverenitet nije postao paradigmatska odrednica za

vrednovanje povijesnih zbivanja, tako da slijedom Novak-Gross tradicije, Banac (1992.)

razlikuje dva modela hrvatske nacionalne identifikacije (v. tablicu 5.):

etnotvorni (integrativni)koji naglaava hrvatske potrebe za integriranjem Hrvata i Junih

Slavena (ideologija ilirizma i jugoslavizma) i

dravotvorni(separatistiki) koji polazi od hrvatske duboke historicistike tradicije

(ideologija Starevia i ostalih pankrotista).50
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote45symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote45symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote45symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote46symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote46symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote47symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote47symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote47symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote48symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote48symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote48symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote49symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote49symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote49symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote50symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote50symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote50symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote50symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote49symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote48symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote47symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote46symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote45sym


27/437

MODEL IDENTITET RJEENJE

etnotvorni ilirizam/jugoslavizam integacija

(Jugoslavija)

dravotvorni pankroatizam separacija

(Hrvatska)

Tablica 5.: Hrvatske nacionalne ideologije (prema: I. Banac, 1992.)

S obzirom na sve to, Banacpostavlja tezu o istonom grijehu jugoslavenske politike,

jer se uzrok svih kasnijih problema jugoslavenske drave nalazi u tome to je nacionalno

pitanje postalo najvaniji problem unutranjih odnosa Jugoslavije, a osnovna su naela bila

utjelovljena u krute i iskljuive nacionalne ideologije koje su definirale nacionalno pitanje

Jugoslavije.51Gledom na razdoblje stvaranja Jugoslavije, sredinji je Banevzakljuak da je

nepomirljiva i dogmatska politika u svim nacionalnim ideologijama stvorila u meuovisnoj i

na brzinu strukturiranoj zajednici nepomirljiv i neprijateljski odnos.52Ukratko, zanemarujui

razliku izmeu ekspanzionistikog velikosrpskog od obrambenih nacionalizama nesrpskih

naroda, u osvitu stvaranja Jugoslavije uzajamna iskljuivost nacionalnih ideologija bila je

ozbiljna zapreka njezinom skladnom razvitku, pa otuda i svrha njegove knjige da poslui

kao znalaki uvid u nacionalne probleme meuratne, ratne i dananje [1988.] Jugoslavije.53

Meutim, i u tome je problem svih znanstvenih problema Ive Bancai uope hrvatsko-

jugoslavenske historiografije i njome nadahnute politike. Naime, Banac polazi od teze da je

Jugoslavija sama po sebi: dobra, ispravna, te da slui povjesnicima kao kriterijska paradigma

kojom se moe sve objasniti i prosuditi. A upravo njegova teza predstavljaproton pseudos, pa


28/437

je cijela daljnja njegova knjiga, i uope banacizam, derivat te lane jezgre. Na ovaj su nain,

posve je oevidno, udareni temelji kasnijoj ideologiji Zapada o podjednakoj krivnji sviju za

raspad Jugoslavije i rata na ovim prostorima, ime je posebice alibirana velikosrpska agresija

i amnestirane velesile od non intervention.

1.2. POLITIKA POLAZITA (BALKANSKI OKTOPOD)

Banevse znanstveni rad, zbog svega toga, ne moe odvojiti od njegove politike.54I,doista, kako i sam priznaje, od kad se njegova knjiga o nacionalnom pitanju pojavila u

hrvatskom izdanju (Zagreb, Globus, 1988.), i kad je komunistika kontrola nad medijimapoela slabiti, on je postao sudionik politikih rasprava u Hrvatskoj.55U tom smislu,Banacje otada rado vieni gost mnogih tribina i liberaliziranih listova i asopisa; njegovi surazgovori i rasprave skupljene i objavljene u knjigama:Protiv straha (Zagreb, 1992.) i Cijena

Bosne (Zagreb-Sarajevo, 1994.). S knjigomRaspad Jugoslavije(Zagreb, 2001.), rije je ozbirci eseja, Banac je zaokruio svoje poglede na razumijevanje i rjeavanje balkanskog

pitanja.56

Nakon demokratskih promjena, unato stranako-politikom neuspjehu, Banac svojepolitiko djelovanje vrlo robusno izvodi unutar Sorosove ideologije otvorenog drutva.Osim uHelsinkom hrvatskom odboru, gdje je poticatelj i organizator mnogih skupova oljudskim pravima, ve je reeno, Banac posebice djeluje unutarErasmus Gilde (Institucija zakulturu demokracije). Rije je o ustanovi otvorenog drutva, koja je, polazei od dilemenacija ili demokracija57projektirala Drugu republiku Hrvatsku. Naime, jo od 1993.godineErasmus Gildaslui kao znanstvena platforma za nalaenje i definiranje strategije

tranzicijske vlasti, ali i za njezinu jasnu ideologijsku odreenost.58U tom je pravcu,Erasmus

Gildaodigrala sredinju ulogu u kriminalizacijiDomovinskog rata i, s tim u svezi, razgradnjihrvatske nacionalne drave.

U svakom sluaju, i prije raspada Jugoslavije, Banac je mogao utjecati na oblikovanje

inozemne i tuzemne politike, odnosno javnog mnijenja. Naime, on sam svjedoi: Reputacija

predavaa i znanstvenika osigurala mi je poloaj vodeeg autoriteta izvan Hrvatske za

povijest Hrvata i drugih junoslavenskih naroda. Kaem to bez nadutosti, jednostavno kao

injenicu.59

Meutim, nakon raspada Jugoslavije i uspostave demokratske RepublikeHrvatske, te rata na ovim prostorima, kao nezavisni intelektualac unutar ideologije
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote54symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote54symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote54symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote55symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote55symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote55symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote56symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote56symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote56symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote57symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote57symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote58symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote58symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote59symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote59symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote59symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote59symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote58symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote57symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote56symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote55symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote54sym


29/437

otvorenog drutva, Banac je pojaao svoje politiko djelovanje. Rije je o jasnom

politikom opredjeljenju iji je tobonji demokratski legitimet, glede objanjenja uzroka rata

kao i mogueg rjeenja, zadobiven iz nie navedenih sredinjih skupova i inicijativa (v.

tablica br. 6.).

SKUP/IZVJEE UZROCI RATA RJEENJE

Srbi i Hrvati

(1993.)

etniko-graanski Zavnoh

Rat ili mir u Hrvatskoj

(1993.)

Otvoreno pismo predsjedniku

RH dr. Franji tumanu

(1993.)

hrvatsko-agresivni neojugoslavija

Muslimani i Hrvati

(1993.)

Okovana Bosna

(1994.)

hrvatsko-agresivni neojugoslavija

Srbi: juer, danas, sutra

(1996.)

hrvatsko-agresivni Zavnoh

Tindemans-Report

(1997.)

hrvatsko-agresivni balkanska konfederacija


30/437

Tablica 6.: Skupovi u funkciji kriminalizacije Domovinskog rata

Na okruglom stolu Srbi i Hrvati uMimari (Zagreb, studeni 1993.),60u organizaciji

Pusi-GoldsteinoveErasmus Gilde, meu tzv. nezavisnim intelektualcima (koji iako su

zastupali samo sebe, a ne svoje nacionalne zajednice, su bili ipak sposobni izraziti svoje

nacionalne identitete),61prvi put su testirane Baneve (iako nije bio nazoan)62historiografske

teze. Naime, kako je meu hrvatskim sudionicima bio prihvaen preutan (veleizdajniki)

dogovor, kako svjedoi Ivo Goldstein, da se ne postavlja pitanje granica i pitanje

odgovornosti za rat,63nairoko je otvoren prostor Banevim historiografskim polazitima

Glavni su krivci za rat nomenklature u bivoj Jugoslaviji, republikama i pokrajinama, tj.

ovaj se rat vodi ponajvie zbog iluzija nacionalnih elita, neovisno o tome da li su na vlasti ili

u oporbi.64Odnosno, u izbijanju rata na tlu bive Jugoslavije kljunu su ulogu, bez svake

sumnje, imali nacionalni lideri i politike elite, sa svojim specifinim i esto retrogradnim

nacionalizmom. Dakle, rije je prije svega o sukobu identiteta, u naem sluaju kolektivnih

nacionalnih identiteta.65

U tom surjeju, ivko Kustiposve izrino uvodi po prvi put kategoriju vjersko-etnikog sukoba ili graanskog rata, tj. jednake (podijeljene) odgovornosti za srpsko-

hrvatsku kataklizmu. S tim u svezi, Aleksandar Nenadovi, izvjestitelj okruglog stola, dri

da je dubinu srpsko-hrvatske kataklizme poentirao ivko Kustidijagnozom koja kae da je

meunacionalni sumrak izazvan time to su sei nacija i religija povampirile u svoju

suprotnost.66Ukratko, glede krivnje o ratu gotovo su se svi trudili izjednaiti krivnju na obje

strane, a na slian je nain uzrok rata u razliitim nijansama konstatirala i veina sudionika

iz Hrvatske.67

Osim to je ope prihvaena u dnevno-politikoj uporabi, spomenuta jekategorija ula i u meunarodne dokumente (Banac ju je posebiceverificirao

uNedovrenom miru, 1996.), pa tako i kasnije optunice Hakog suda, o emu e kasnije biti

rijei.

U svakom sluaju, polazei od ideologije otvorenog drutva, tempirani erazmiki

skup uMimari, pod visokim pokroviteljstvom Josipa Manolia, poloio je temelje tezi da je,

naspram srpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, rije o graanskom ratu,

vjerskom sukobu, sukobu balkanskih plemena ili krizi na podruju bive Jugoslavije. S

obzirom na to, polazei od simetrije krivnje za rat,Erasmus Gildapretpostavila je politiku
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote60symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote60symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote60symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote61symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote61symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote61symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote62symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote62symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote62symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote63symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote63symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote63symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote64symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote64symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote64symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote65symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote65symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote65symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote66symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote66symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote66symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote67symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote67symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote67symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote67symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote66symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote65symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote64symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote63symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote62symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote61symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote60sym


31/437

autonomiju i status suverenog naroda za Srbe u Hrvatskoj, tj. redefiniranje Republike

Hrvatske od nacionalne drave u multietniku sa Srbima kao konstitutivnim narodom.

Polazei od teze da Hrvati nisu dovoljno snani da srpsko pitanje u Hrvatskoj rijee silom

bez dalekosenih gubitaka, a Srbi u Hrvatskoj nisu dovoljno snani da se odvode silom, M.Pupovacje traio arbitrau meunarodne zajednice u organizaciji suivota Hrvata i Srba u

Hrvatskoj, koji je godinu dana kasnije operacionaliziran kao Plan Z-4.68

Ove su zahtjeve, uz slubene (radikalne) stavove tzv. Republike Srpske Krajine

(Slobodan Jarevi,ministar vanjskih poslova srpske drave u Hrvatskoj, izjavljuje mi

neemo prihvatiti niti jedan dokument niti jednu rezoluciju Vijea sigurnosti koja od nas trai

da se vratimo u Hrvatsku),69politiki oblikovali i srpski zastupnici u Hrvatskom dravnom

saboru. Tako je, uz napomenu da Srbima u UNPA treba dati politiku autonomiju, Veselin

Pejnovi rekao je da se ona treba ostvariti u dvije autonomne oblasti kninskoj i glinskoj,

odnosno da bi to mogla biti samo jedna oblast. Na elu autonomne oblasti bio bi guverner ili

predsjednik.70Ukratko, naspram uspostavljene nacionalne drave (koja sama po sebi

predstavlja crimen), Hrvatska je mogla birati izmeu amputacije okupiranih dijelova ili ulaska

u neojugoslavenski savez. Naime, Miloeviu i njegovim vanjskim mentorima postalo je

jasno da je propao maksimalni projekt Velike Srbije, pa oni poinju ponovno (ne)otvoreno

govoriti o obnovi Jugoslavije i razliitim kompromisnim rjeenjima u okviru Hrvatske i

Bosne i Hercegovine. Stoga se raunalo da bi projekt konfederalne ili pak redizajnirane

Jugoslavije svi narodi na podruju bive Jugoslavije postupno prihvatili ili pak bili osueni

prihvatiti.71

S obzirom na to, erazmikikrug sustavno je irio defetizam i kapitulanstvo, to je

posebice pokazano u raspravi Rat ili mir u Hrvatskoj.72Miko Tripalo, predsjednik

zaklade Otvoreno drutvo, tako dvoji da e Hrvatska vrlo teko povratiti podruja podsadanjom srpskom okupacijom; naime, oekujui svesrpski otpor, on uistinu smatra da

ovaj rat mi na vojnom polju ne moemo dobiti.73S tim u svezi, Slavko Goldstein, posve

mirotvorno, dri da Hrvatska kao drava graana ne moe izrasti iz novoga rata, pa zato

treba objaviti Srbima u istrgnutim podrujima da se pojavila Druga Hrvatska s privlanijim

licem, pred kojim stari strahovi od reintegracije postaju neumjesni.74U tom defetistiko-

kapitulantskom ozraju, skupina erazmikih intelektualaca (Ivo Banac, Krsto Cvii, Slavko

Goldstein, Vlado Gotovac, Vesna Pusi i Ozren unec), temeljem dnevno-politikih prosudbi,
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote68symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote68symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote68symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote69symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote69symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote69symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote70symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote70symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote70symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote71symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote71symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote71symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote72symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote72symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote72symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote73symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote73symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote73symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote74symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote74symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote74symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote74symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote73symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote72symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote71symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote70symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote69symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote68sym


32/437

traila je demisiju predsjednika Franje Tumana, posebice zbog njegove dugogodinje

usmjerbe na podjelu Bosne i Hercegovine.75

Nakon okruglog stola Srbi i Hrvati odran je skup Muslimani i Hrvati (Sarajevo,

lipnja 1994.). Bio je to takoer projektErasmus Gilde, koji su organizirali Slavko Goldstein iVesna Pusi, u ijoj su delegaciji dominirali Gotovac i Miko Tripalo.76Na ovom je skupuHrvatska jasno i glasno oznaena kao agresor na drugu dravu, budui da je uvodna je teza -stajalo je u pozivu - polazila od aktivnog ukljuivanja hrvatske dravne politike u podjeluBosne i Hercegovine i rat protiv Muslimana.77Nakon ovoga, u organizacijiBonjakoginstituta (Zrich), organiziran je slian skup na Bledu (proljee 1994.).78Uz sponzora AdilaZulfikarpaia, te Vlade Gotovca i Mike Tripala, na skupu je sudjelovao i Ivo Banac koji je, u

predgovoru knjige (Krsto Cvii), predstavljen kao vodei suvremeni hrvatskipovjesniar.79S obzirom na slinu reiju i aktere, ovdje su posve dominirale Baneve teze oiskljuivoj odgovornosti /jugoslavenskih/ nacionalizama.

Naime, kako je na prostoru Bosne i Hercegovine stalni sukob izmeu srpskih ihrvatskih interesa, M. Tripalo tvrdi da je postojala tenja da se stvori bilo Velika Srbija, biloVelika Hrvatska na raun bosanskog teritorija.80A. Zulfikarpai, isto tako, smatra da jenajvaniji i osnovni problem postkomunistikog reima na teritoriju bive Jugoslavije ovonacionalno divljanje, [kao] pokuaj stvaranja Velike Srbije i Velike Hrvatske.81Osimodgovornosti za svojatanje i agresiju na Bosnu i Hercegovinu, A. Zulfikarpai posebice sevidi odgovornost hrvatskog vodstva, to je napustilozavnohovski (dvostruki) suverenitet(1990.), tj. Tuman nije, naalost, izabrao Maekovu liniju suradnje, ve je Srbe proglasiomanjinom.82Zapravo, tragedija se Bosne vidi u nastavljanju brutalne politike NDH, koja jeomoguila etnicima da nekanjeno ubijaju muslimane i otvorila da jo jedanput doe do ovih

neuvenih pokolja kad nas.

Zanimljivo je da, uz Zulfikarpaia, sva tri hrvatska delegata (Banac, Gotovac iTripalo) korijene bosanske tragedije nalaze u hrvatskoj povijesti, da drugim rijeimaokrivljuju hrvatski narod, a posebice Nezavisnu Dravu Hrvatsku.83Pored posrednogalibiranja velikosrpske agresija, ove su teze bile na crti uspostavljanja liberalnog

neojugoslavenskog saveza, to je pretpostavljalo korjenito preureenje hrvatske nacionalnedrave koja je, prema opisanom, oevidno roena u zloinu. Zapravo, naisuerazmiarisudjelovali u obnavljanju Zulfikarpaieve ideje o Jugoslaviji kao prirodnomstanitu za njihovu demografsku eksploziju koja bi ubrzo ispunila ispranjenu Bosnu i

Hercegovinu, spojila Sandak, Kosovo, Zapadnu Makedoniju i dio Crne Gore.84

Na skupu Srbi u Hrvatskoj: juer, danas, sutra (Zagreb, 1996.),85koji je obiljeenkao prekretnica u javnoj raspravi o ljudskim pravima u Hrvatskoj, Banac se predstavio kao

voditelj projekta HHO-a, kojeg je izloio u referatu Srbi u Hrvatskoj: povijest iperspektiva.86Sredinje su teze ovog skupa:(1) da se, dijagnostiki gledano, agresivni ratprotiv Hrvatske razvio u nedostatku suradnikog i demokratskog duha, to su iskoristilinacionalistike voe da bi ostvarili mogunost stvaranja nacionalno homogenih drava ietnikog ienja;87(2)da je, terapijski gledano, suprotno tzv. teslinskom(ponosim sesvojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom)88potrebno obnoviti tzv.khueonovskimodel(narod u narodu, drava u dravi),89kojim se iz jednonacionalne (etniki iste),

Hrvatska preureuje u vienacionalnu (multietniku) zajednicu sazavnohovskim (dvojnim)suverenitetom, tj. gdje je mogue biti nacionalnoSrbin i dravno Hrvaanin.90
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote75symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote75symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote75symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote76symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote76symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote76symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote77symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote77symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote77symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote78symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote78symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote78symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote79symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote79symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote79symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote80symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote80symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote80symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote81symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote81symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote81symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote82symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote82symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote82symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote83symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote83symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote83symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote84symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote84symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote84symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote85symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote85symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote85symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote86symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote86symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote86symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote87symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote87symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote87symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote88symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote88symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote88symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote89symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote89symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote89symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote90symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote90symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote90symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote90symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote89symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote88symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote87symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote86symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote85symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote84symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote83symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote82symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote81symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote80symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote79symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote78symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote77symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote76symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote75sym


33/437

S obzirom na sve to, kao vrhunskijugoslavenologi vodeiopinion makerojugoistonoj Europi, Banacje mentor i pogovoritelj Izvjetaja meunarodne komisije zaBalkan, na ijem je elu bio bivi belgijski premijer Leo Tindemans.91Rije je oizvjeuAspen Instituta(Berlin), koji servisira ameriku vladu. Ukratko, to izvjee

predstavlja prirunik amerikoj i europskim vladama za politiku prema balkanskim

dravama.92Dakle, kako je dobro primijeeno, ono je trebalobiti neka vrst smjernica za

pomo amerikoj vladi i europskim vladama u koordiniranju zajednike politike batine imrkve prema balkanskim dravama, prije svega dravama sljednicama bive Jugoslavije.93

U nadahnutom pogovoruovog izvjea(dalje:Nedovreni mir) Banac tvrdi da je ono,osim to je jezgrovito ulo u uzroke i tijek ratnih sukobljavanja na Balkanu zadnjih desetakgodina, dalo i naputak za izlaz iz sadanjeg kriznog stanja.94Rije je o dragocjenomdokumentu koji, prema Ivanu-Zvonimiru iku, predstavljaBiblijubudunosti za ove

prostore.95S obzirom na Hrvatsku, koja se tretira kao balkanska drava, sredinje sutezeNedovrena mira:

Glede konvencionalne etiologije sukoba (ambicije velesila, naslijeene mrnje icivilizacijski sudari), zastaje se uz naslijeene mrnje. Naime, glavni su uzroci u tome tosu iskre agresivnog nacionalizma raspirili one politike voe jugoslavenske federacije u eljida ostvare svoje nacionalistike ciljeve prizivajuiprastare mrnje.96Ukratko, uzroci su

bankrotiranja Jugoslavije bile etnike naravi (to je zapoelo kao graanski rat), koji jeuskoro poprimio obiljeja oruanog sukoba meu suverenim dravama.97

Budui da su slomom Jugoslavije u multietnikom okruenju stvorene nacionalne drave(to je proizvelo diobu graana na dvijeskupine), od konstitutivnog naroda u Jugoslaviji,Srbi su pretvoreni u manjinu u Hrvatskoj, to je izazvalo njihove separatistike tenje. Zbog

njihova etnikog ienja,98o emu e kasnije posebice svjedoiti optunice hrvatskim

generalima, Hrvatska je drava roena na zloinu. S obzirom na to, naspram stvorenehrvatske nacionalne, trebalo bi uspostaviti multietniku zajednicu, tako da bi se Srbimajamio statuskonstitutivne nacije, kolektivna prava s teritorijalnom autonomijom.99

Polazei od teze da je nakon I. svjetskoga rata Jugoslavija nastala kao dobrovoljnoudruena dravna zajednica, a ne kao umjetna versailleska tvorevina, i sadanjeopredjeljenje za zapadni Balkan toboe je individualni izbor. Naime, komisija potiesazivanje Meunarodne konferencije o junom Balkanu pod pokroviteljstvom SAD-a i EU-a u svrhu sigurnosti na Balkanu, emu je cilj stvaranje junobalkanske konfederacije.

U tom je surjeju i prijedlog o osnivanju Sveuilita za jugoistonu Europu, slinog (iliproirenog) Sredinjem europskom sveuilitu,100tj. da se osnuje Sveuilite jugoistoneEurope, kako bi se studenti iz cijele regije uili o zajednikim problemima u uvjetimatolerancije i meusobnog razumijevanja.101

S tim u svezi, polazei od ideologije otvorenog drutva, trai se uspostavljanje hrvatsko-srpskog dijaloga povjesniara-istoriara, kao sredinje toke u reviziji povjesnice

junoslavenskogprostora. Ovu e zadau preuzetiFriedrich-Naumann-Stiftung- Zaklada zaliberalnu politiku i Otvoreno drutvo Hrvatska i, posredovanjem prof. dr. Ive Banca,Sredinje europsko sveuilite (Central European University) iz Budimpete.102

Sve u svemu, posve dijelei Baneva historiografska i geopolitika polazita, gledeHrvatske,Nedovreni mirje dao dijagnostike (etniko-graanski sukob), terapijske (revizija
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote91symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote91symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote91symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote92symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote92symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote92symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote93symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote93symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote93symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote94symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote94symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote94symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote95symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote95symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote96symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote96symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote96symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote97symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote97symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote97symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote98symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote98symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote98symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote99symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote99symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote99symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote100symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote100symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote100symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote101symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote101symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote101symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote102symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote102symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote102symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote102symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote101symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote100symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote99symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote98symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote97symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote96symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote95symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote94symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote93symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote92symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote91sym


34/437

povijesti i denacionalizacija Hrvatske) i prognostike (uspostavu balkanske konfederacije)pretpostavke za rjeenje balkanskog pitanja, to e dakako na znanstvenoj osnovi bitipredmetomIstonoeuropskih studija u Dubrovniku. S obzirom na svekolike pretpostavke,teko je povjerovati da je ovo izvjee samo skup neobveznih opservacija i da nije povezano s

politikama Europske unije i SAD-a.103Naime, oevidna je sukladnost stavova, ocjena i

prijedloga danih u izvjeu s globalnom politikom velesila u regiji. Iako nas je ranija politikauvjeravala da je rije o individualnom pristupu hrvatskim eurointegracijama,104danas s tim usvezi postoje posve ozbiljne rezerve. Naime, kad se govori o individualnom pristupu, ma kako

ga tumaili, tekst deklaracije (Summitu Zagrebu I. B.) formalno ga prihvaa, ali gaparadoksalno negira u kontekstu uvjetovane suradnje u regiji!105

2.
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote103symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote103symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote103symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote104symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote104symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote104symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote105symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote105symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote105symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote104symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote103sym


35/437

KRITIKA TEMELJNIH POLAZITA


36/437

Rijetko je tko, poput Banca, svoje znanstveno-historiografsko djelovanje povezao s

politikim djelovanjem. Kako sam svjedoi: Od 1988. godine, kad se moja knjiga onacionalnom pitanju pojavila u hrvatskom izdanju, i kad je komunistika kontrola nadmedijima poela slabiti, postao sam sudionik politikih rasprava u Hrvatskoj.106Zbog toga usamo iz metodikih razloga odvojeno prikazati njegovu znanstvenu (banacizamkao inaica

hrvatsko-jugoslavenske ideologije) i politiku poziciju (balkanski oktopod), to je unutarideologije otvorenog drutva posebice promie Pusi-GoldstenovaErasmus Gilda. Ovdjeemo, takoer iz metodikih razloga, posebno promotriti baancizam kao sepscifinuhrvatsko-jugoslavensku historiografsku paradigmu i kritiku ideologije otvorenog drutva.

2.1. KRITIKA ZNANSTVENIH POLAZITA

Spomenute gornje teze, posredno tako rehabilitirajui

Garaanina,feralovskipromie i filozof Nenad Mievi. Naime, on smatra da, razmiljajui

o odnosu republikanske ideje i nacionalne homogenosti, Ante Starevi zagovara

ksenofobini nacionalizam, to je kulturalno i etnografsko utemeljen.107Sve je to na tragu,

dakako, Viktora Novaka i danas posebice Eugena Pusia, to odgovara ne samo velikosrpskoj

politici, ve i njenim tradicionalnim saveznicima (npr. Englezima).

kolski je zato primjer: kako je, tijekom najee agresije na Hrvatsku, pisao Ian

Traynor, urednik za istonu Europu londonskog listaThe Guardian. U jednoj od njegovih

kolumni (18. studenoga 1993.), kao estoki nacionalista, Starevi je opisan kao misaoni

zaetnik ustakog pokreta, koji su u sklopu svoje divljake politike protiv srpske manjine

odredili da se treinu Srba ubije, treinu protjera a treinu prisili da prijee na katoliku

vjeru. Sve to, naravno, nema veze sa Stareviem koji je, naspram jezinog, vjerskog ili

etnikog nacionalizma, ustanovio hrvatsko dravno pravo, povezujui s njime pojam

hrvatskog naroda. Dakle, kako zakljuuje amerika povjesniarka Sabrina P. Ramet,

Starevi je u duhu tolerancije i demokracije priznao da se pod pojmomhrvatskog

narodapodrazumijeva politiki narod ukljuujui u njega Hrvate, ali i Srbe i pripadnike

drugih etnikih skupina koje ive na teritoriju hrvatske drave.108Dakle, posve suprotno

Viktoru Novaku i njime nadahnutoj erazmikoj sljedbi.109
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote106symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote106symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote106symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote107symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote107symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote107symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote108symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote108symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote108symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote109symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote109symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote109symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote109symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote108symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote107symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote106sym


37/437

2.1.1. KRITIKA BANACIZMA

U svijet znanosti na velika vrata, to je ve reeno, Ivo Banac ulazi

monografijomNacionalno pitanje Jugoslavije (Ithaca & London 1984; Zagreb, 1988. i 1995.).

Knjiga je dobila niz pohvala. Tako jedan od recenzenata kae: U itavoj znanstvenojliteraturi o jugoistonoj Evropi teko je nai knjigu koja bi svojim opsegom, temeljitou i

pismenou bila ravna Banevoj monografiji. Ukratko, to je jedna od najboljih studija

zapadne znanstvene misli o tom podruju.110Meutim, ostaje temeljno pitanje: koliko je

Banac, doista, znanstveno originalan, te je, nasuprot monim ideologijama i politikoj

svakodnevnici, ostao uspjean u prouavanju proturjene biti jugoslavenskog nacionalnog

pitanja?

Odreivanje je biti nacije jedno od najteih znanstvenih zadaa, budui da nema ni

jednog obiljeja, koje bi moglo vrijediti kao opi kriterij nacionalnosti. Nema ni utvrene

kombinacije obiljeja, koja bi mogla po objektivnim osobinama utvrditi, da li je jedan

kolektiv nacija ili nije. Nacija je stvarnost, kojoj se uope ne moe pristupiti ni s kakvi m

izvanjskim mjerilima.111Kada je u spomenutoj knjizi pokuao proniknuti u nacionalno

pitanje, Banacje morao prii odreenju nacije, toga - kako veli - najnejasnijeg i

najzamuenijeg pojma koji zahtijeva jasno obrazloenje.112Kako on to ini? Oevidno bez

sustavna uvida u teorije o narodu (naciji), on to ini krajnje jednost rano (shematizirano) i

samouvjereno, govorei kasnije o lakoi predmeta prouavanja. Naime, on kae: Moram

priznati da osjeam odreenu odbojnost prema istraivakom radu na pojavama koje su mi

jasne. U radu mora biti stvarnih otkria; a od 1921. naovamo bilo je vrlo malo promjena u

ponaanju i mehanizmima junoslavenskih nacionalnih ideologija.113

S obzirom na teorijska polazita o naciji, Banac se pritom jedino poziva na K. W.

Deutscha (1969.), autora bliskoj marksistiko-engelsovskoj tradiciji miljenja, koji razvijakibernetiko-komunikacijski model nacije.114Zajedno s Deutschom, ponajprije Banac dijeli
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote110symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote110symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote110symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote111symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote111symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote111symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote112symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote112symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote112symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote113symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote113symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote113symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote114symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote114symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote114symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote114symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote113symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote112symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote111symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote110sym


38/437

duboki strah i nepovjerenje prema naciji kao tvorbi suvremenog svijeta. Naime, za Deutscha

izgradnja suvremenih nacija ima negativnu funkciju sa stajalita nacionalnih i meunarodnih

odnosa.115tovie, na tom tragu, Dukon Sekuli se pita: Je li nacionalizam hrvatska

sudbina?116Rije je o jednoj tradiciji miljenja, koja dri da je nacionalizam u biti primitivna

pojava, iracionalna sila koju mogu nadvladati racionalni politiari. Jednostavno smo odgojeni

tako da mislimo da je nacionalizam neto to pripada mranoj strani ljudske povijesti.117Ovi

autori ulaze u red dogmatskih antinacionalista za koje je svaki nacionalizam samo emanacija

negativnog.118Zapravo, Deutschje samo jedan od onih autora koji su svoja tragina iskustva

poopili i neupitno prenijeli u teorijske sustave. I u svojedobnoj potresnoj ispovijedi Mirjane

Gross (roena sam kao autsajderica i cijeli sam ivota ivjela kao autsajderica), vjerojatno

bi se mogla nai tragina nit njena nerazumijevanja proturjenih procesa hrvatske nacionalneidentifikacije.119

Sve u svemu, polazei od metapozicije (presumpcije) da je nacionalni problem u biti

negativan, Banac dolazi do kljunog zakljuka kako je uzajamna /jugoslavenskih op. a./

nacionalna iskljuivost najodgovornija za sukobe meu pojedinim

nacionalnostima.120Meutim, Banac zanemaruje injenicu da je nacionalizam dobivao

kojekakve oblike u raznim razdobljima i u raznim zemljama, i samo da razliite povijesti tih

zemalja mogu objasniti zato neki nacionalizam ima odreene osobine.121Osjeajui

ogranienost dosadanjeg pristupa, naputajui sredinju tezu iz doktorske disertacije,

meutim, tek u nedavnom eseju, ali s onu stranu stvarnog povijesnog zbivanja, Banac je

pokuao ralaniti balkanski nacionalizam u dva povijesna tipa: istono-srednjoeuropski i

istono-balkanski.122

Kako, meutim, Banac odreuje naciju? Naspram subjektivno-politikih, koji se uliteraturi najee rabe u odreenju nacije, Banacpovlauje objektivno-kulturne kriterije i to

primarno jezik. Naime, za njega je nacija kulturno-jezino zajednica, tj. u njenu odreenjuodluujuu ulogu igrajukulturnasvojstva, a iznad svega jezik,123to rijetko susreemo uslinim djelima, ovdje se Banac, opredijelio za element definicije nacije, koji najvie

pridonosi objanjenju pojma.124Naime, znajui da terminnacijamoe biti razliito shvaen itumaen, Banac je pokuao dati definiciju koja ne bi ostavljala prostor zadvoumljenje.125Baneva je odredba to je svakako na tragu slavistike, odnosno jugoslavizma.

Naime, jo je otac slavistike Dobrovsky (1810.) postavio kao apsolutnu vrijednost tezu: Kadse radi o razlikovanju jednoga plemena ili naroda od drugoga, jezik treba da odlui.126S tim usvezi, sredinji ideologjugoslovjenstvaFranjo Raki kae: Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo

jezikom, ovom pravom duom naroda, glavnim, esto i jedinim sidrom narodnosti. [...] eli li

Jugoslovjenstvo jednim narodom postati, to bi imalo nastojati, da se sjedini u knjievnomjeziku.127
http://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote115symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote115symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote116symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote116symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote116symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote117symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote117symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote117symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote118symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote118symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote119symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote119symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote119symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote120symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote120symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote120symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote121symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote121symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote121symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote122symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote122symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote122symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote123symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote123symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote123symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote124symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote124symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote124symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote125symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote125symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote125symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote126symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote126symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote127symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote127symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote127symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote127symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote126symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote125symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote124symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote123symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote122symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote121symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote120symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote119symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote118symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote117symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote116symhttp://dc199.4shared.com/doc/63v18t7Y/preview.html#sdfootnote115sym


39/437

Cijela lingvistika od Herdera do Mikloia posmtrala je naciju kao zajednicu jezika.

Radovi Kopitara, afarika, Gaja i Karadia su tako i June Slovene smatrali jednom

zajednicom zasnovanom na zajednici jezika, a pojedine narode u njoj (Hrvate, Srbe, Bugare,

Slovence) kao posebna plemena u ovoj optoj cjelini. Ta je nauka duboko udarala temeljuenju o porijeklu Junih Slovena kao dijelu ope slovenske zajednice. Slika koja je o

porijeklu Slovena i njihovim vezama onda nacrtana u bitnim crtama se do danas nije

izmijenila. Teoretski je to mogue, meutim, u stvarnosti, a pogotovo to se tie Hrvata, ta

koncepcija nije ni izdaleka tako idealna kako je Ekmei prikazuje. Podloga te koncepcije je

znanost o jeziku, konkretno u sluaju junoslavenskih naroda, slavistika. Unutar te znanosti

iskristalizirala se teorija a posebice od Kopitara i Vuka Karadia prema kojoj su svi

tokavci Srbi, a kajkavci Slovenci. Dosljedno tomu koncepcija koja odreniju naciju natemelju jezikog kriterija zanijekala je opstojnost hrvatskog naroda i svela ga na akavce.

Starevi je jednostavno odbacio tu nauku od poetka do kraja. Starevia sam smatrao

rodonaelnikom hrvatskog eksluzivizma, koji je kao ideologija i praksa trajao od poetka

pedesetih godina prologa vijeka i predstavljao istorijsko gnijezdo u kojem se ideoloki

koncipirao kasniji ustaki pokret.128

Dakle, zabacujui graanski

Documents

Ivan Biondić