IVAN MEŠTROVIĆ

Ivan Meštrović, jedan je od najvećih hrvatskih kipara koji počinje djelovati u prvoj polovici 20. stoljeća.

Nakon otkrića njegovog talenta, Meštrovića, koji je bio nadareni seljak u malom selu Dalmatinske zagore, društvo koje je osnovano za pomoć šalje ga u Beč na studij.

Zdenac životaOdmah na početku stvara

svoje i europsko remek-djelo Zdenac života.

Uvjerljivom živošću nagih tijela ritmički komponiranih oko vrutka vode, snagom izraza lica i ljepotom pokreta tumači simboliku žeđi za vodom, kao ljudske žeđi za životom.

Kip je napravljen od bronce i nalazi se ispred HNK u Zagrebu.

U načinu komponiranja vidljiv je utjecaj Rodina.

U razdoblju do I. svjetskog rata, Meštrović napušta oblikovanje u stilu Rodina.

Okreće se herojskom stiluu kojem obrađuje teme iz epske književnosti i južnoslavenskih mitova.

Pozornost na izložbama privlače Meštovićevi monumentalno stilizirani likovi junaka srednjovjekovnih pučkih epova koji su bili prihvaćeni kao simboli zajedničke borbe južnih Slavena protiv Turaka.

Kipovi iz tog razdoblja su Kraljević Marko i Miloš Obilić .

Kipovi iz tog razdoblja su Kraljević Marko i Miloš Obilić .

Kipovi su također, kao i Zdenac života, napravljeni od bronce.

Vidovdanski hram

Skulpturalni spomenik, kojem je arhitektura samo podloga što sve to povezuje

Kompozicijski je preslik Dioklecijanova Mauzoleja i romantičarskog zvonika splitske katedrale.

Cijeli zvonik je trebao biti oblikovan od mišićavih tijela koji stoje jedni na drugima u redovima.

Boravio je i dvije godine u Parizu u kojem je bila dominantna moderna umjetnost.

Međutim, to ga nije zanimalo jer je bio opčinjen starom umjetnošću čiji se utjecaj vidi u njegovim narednim djelima poput Povijesti Hrvata koji je napravljen po uzoru na egipatskog Pisara koji se nalazi u Louvreu.

Najsnažniji je i najosebujniji od Meštrovićevih kipova postavljenih u Zagrebu spomenik J.J. Strossmayeru. Donji dio je sažet u kocki, a gornji dio otvoren gestom ruke.