Ivana Bosnic-Open Office Obrada Teksta

Ivana Bosni, dipl.ing

OpenOffice.org prirunikWriter obrada teksta

Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet HrOpen za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku

Zagreb, 2008.

Naslov knjige: OpenOffice.org prirunik: Writer - obrada tekstaAutor: Ivana Bosni, dipl.ing.Nakladnik: Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet - HrOpen,

Unska 3, 10000 Zagreb, http://www.open.hr/za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku

Urednici: Kristijan Zimmer, dipl.ing.Vlatka Paunovi, dipl.ing.

Recenzenti: Doc.dr.sc. Gordan Gledec Kristijan Zimmer, dipl.ing.

Grafike: Andrija Lonar, dipl.ing. Tisak: Elektrostrojarska kola VaradinDozvola uporabe:

Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Hrvatska

Slobodno smijete:

umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati ovo djelo preraivati ovo djelo

Pod sljedeim uvjetima:

Imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nainkako je specificirao autor ili davatelj dozvole.

Nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalnesvrhe.

Dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujeteili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo podistovjetnim uvjetima sadranim u ovoj dozvoli

U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati doznanja obvezu primjene uvjeta sadranih u dozvoli uporabe ovog djela.

Od svakog od tih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositeljaautorskog prava.

Prethodno ni na koji nain ne utjee na zakonska ogranienja autorskog prava.Cjelovit tekst dozvole nalazi se na kraju knjige.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice uZagrebu pod brojem 650722

ISBN 978-953-7560-00-3

Sadraj

1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org.................................5 1.1 Ciljevi ovog poglavlja..............................................................................5 1.2 Uvod u OpenOffice.org...........................................................................5

1.2.1 Projekt OpenOffice.org.....................................................................5 1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke..............................................6 1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org...............................................7 1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org.............................................7 1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org.....................................11

1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org.....................................12 1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org.......................................12 1.3.2 Koraci instalacije...........................................................................12 1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org.................................18

1.4 esta pitanja.......................................................................................18 1.5 Zadaci za vjebu.................................................................................19

2 Koritenje programskog alata Writer.................................21 2.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................21 2.2 Prvi koraci u radu s programskim alatom..................................................21

2.2.1 Otvaranje programskog alata..........................................................21 2.2.2 Radno okruenje...........................................................................22 2.2.3 Otvaranje dokumenata...................................................................26 2.2.4 Stvaranje novog dokumenta.............................................................27 2.2.5 Spremanje dokumenta ...................................................................28 2.2.6 Spremanje dokumenta u drugom podatkovnom formatu......................29 2.2.7 Prijelaz izmeu otvorenih dokumenata...............................................30 2.2.8 Zatvaranje dokumenta...................................................................31 2.2.9 Koritenje funkcije pomoi..............................................................31

2.3 Prilagodba postavki...............................................................................32 2.3.1 Promjena vrste pogleda na dokument...............................................32 2.3.2 Poveavanje/zumiranje stranice........................................................33 2.3.3 Prikazivanje i sakrivanje ugraenih alatnih traka.................................33 2.3.4 Prikazivanje i sakrivanje neispisivih znakova........................................34 2.3.5 Izmjena osnovnih postavki u programskom alatu................................35

2.4 esta pitanja.......................................................................................36 2.5 Zadaci za vjebu..................................................................................37

OpenOffice.org Writer 1

3 Osnovne operacije..........................................................39 3.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................39 3.2 Umetanje teksta...................................................................................39

3.2.1 Umetanje jednostavnog teksta.........................................................39 3.2.2 Umetanje posebnih znakova............................................................40

3.3 Oznaavanje teksta...............................................................................41 3.4 Ureivanje teksta..................................................................................42

3.4.1 Ureivanje sadraja.......................................................................42 3.4.2 Ponitavanje izmjena......................................................................43

3.5 Umnaanje, premjetanje, brisanje..........................................................44 3.5.1 Umnaanje teksta.........................................................................44 3.5.2 Premjetanje teksta........................................................................45 3.5.3 Brisanje teksta...............................................................................46

3.6 Pretraga i zamjena teksta.......................................................................46 3.7 esta pitanja.......................................................................................48 3.8 Zadaci za vjebu..................................................................................49

4 Oblikovanje .................................................................51 4.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................51 4.2 Oblikovanje teksta................................................................................51

4.2.1 Promjena vrste i veliine grafikog pisma..........................................51 4.2.2 Primjena oblikovanja teksta.............................................................52 4.2.3 Pisanje indeksa i eksponenata.........................................................53 4.2.4 Promjena malih slova u velika i obratno............................................53 4.2.5 Bojanje teksta...............................................................................54 4.2.6 Kopiranje oblikovanja s jednog dijela teksta na drugi...........................54 4.2.7 Primjena postojeeg stila................................................................55 4.2.8 Automatsko rastavljanje rijei..........................................................57

4.3 Oblikovanje odlomka.............................................................................58 4.3.1 Umetanje i pomicanje oznaka odlomka............................................58 4.3.2 Umetanje i pomicanje oznaka za kraj reda........................................58 4.3.3 Poravnavanje teksta.......................................................................59 4.3.4 Uvlaenje odlomka........................................................................60 4.3.5 Odabir vrste proreda......................................................................61 4.3.6 Odabir razmaka ispred i iza odlomka................................................61 4.3.7 Rad s tabulatorima........................................................................62 4.3.8 Oznaavanje i numeriranje.............................................................63 4.3.9 Mijenjanje stila oznaka i brojeva.......................................................65 4.3.10 Dodavanje ruba, okvir i sjenanje odlomka......................................65

2 OpenOffice.org Writer

4.4 Oblikovanje dokumenta.........................................................................66 4.4.1 Prijelomi stranice u dokumentu........................................................67 4.4.2 Promjena orijentacije dokumenta i veliine stranice.............................67 4.4.3 Promjena margina.........................................................................68 4.4.4 Zaglavlje i podnoje dokumenta......................................................69 4.4.5 Polja u zaglavlju i podnoju dokumenta............................................70 4.4.6 Automatsko numeriranje.................................................................71


5 Objekti.........................................................................73 5.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................73 5.2 Tablice................................................................................................73

5.2.1 Izrada tablice za unos teksta...........................................................73 5.2.2 Umetanje i ureivanje podataka u tablici...........................................74 5.2.3 Oznaavanje tablice i elemenata tablice............................................75 5.2.4 Umetanje i brisanje retka i stupca....................................................75 5.2.5 Promjena irine stupca i visine retka.................................................76 5.2.6 Promjena stila, boje i irine okvira elije............................................78 5.2.7 Sjenanje tablice...........................................................................80

5.3 Slike, crtei i grafikoni...........................................................................80 5.3.1 Umetanje slike, crtea i grafikona u dokument...................................80 5.3.2 Umnaanje slike, crtea i grafikona .................................................84 5.3.3 Pomicanje slike, crtea i grafikona u drugi dokument..........................84 5.3.4 Promjena veliine slike, crtea ili grafikona........................................85 5.3.5 Razmjetanje slike, crtea ili grafikona..............................................85 5.3.6 Brisanje slike, crtea i grafikona.......................................................88


6 Cirkularna pisma...........................................................91 6.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................91 6.2 Pojam cirkularnog pisma i izvora podataka ..............................................91 6.3 Priprema glavnog dokumenta unosom polja.............................................91 6.4 Priprema datoteke s podacima................................................................94 6.5 Spajanje popisa adresa..........................................................................95 6.6 esta pitanja.......................................................................................96 6.7 Zadaci za vjebu..................................................................................97


7 Priprema izlaznih rezultata...............................................99 7.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................99 7.2 Pripreme.............................................................................................99

7.2.1 Vanost razliitih provjera dokumenata.............................................99 7.2.2 Provjera i ispravak pravopisa............................................................99 7.2.3 Dodavanje rijei u ugraeni rjenik................................................100 7.2.4 Pregled dokumenta prije ispisa......................................................100

7.3 Ispis.................................................................................................101 7.3.1 Postavke ispisa............................................................................101 7.3.2 Ispis dokumenta..........................................................................103

7.4 esta pitanja.....................................................................................103 7.5 Zadaci za vjebu................................................................................104

8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org ...........105 8.1 Umetanje .ods tablice.........................................................................105 8.2 Umetanje grafikona............................................................................106 8.3 Umetanje OLE objekata.......................................................................106

Literatura........................................................................109

Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst)...........................111


1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org

1.1 Ciljevi ovog poglavlja

Nakon ovog poglavlja moi ete: definirati osnovne karakteristike uredskog paketa OpenOffice.org i slobodnog

softvera, ukratko prikazati povijest paketa OpenOffice.org, navesti dijelove paketa OpenOffice.org, instalirati i pokrenuti OpenOffice.org.

1.2 Uvod u OpenOffice.org

1.2.1 Projekt OpenOffice.org

OpenOffice.org je projekt temeljen na filozofijislobodne programske podrke (FreeSoftware). U ovom trenutku njegov razvojpodrava i velikim dijelom omoguava tvrtkaSun Microsystems. Kao i kod mnogih drugihprograma otvorenog koda, toan broj programera koji sudjeluju na njegovoj izradinije mogue odrediti, budui da su svi pozvani sudjelovati na njegovom unaprjeenjui poboljanju. Prema zadnjim podacima, broj sudionika projekta procjenjuje se navie od 180.000 osoba iz cijelog svijeta.

Za instalaciju i koritenje paketa OpenOffice.org nije potrebno plaati licenciju, vese on moe koristiti bez ikakve naknade za sve namjene, kako u komercijalne tako i uobrazovne namjene.

OpenOffice.org je raspoloiv na velikom broju platformi. To korisnicima omoguavaznatno jednostavniju promjenu platformi ako se za to odlue. U ovom trenutkuOpenOffice.org se moe preuzeti u izvrnom obliku za ove platforme:

Microsoft Windows, GNU / Linux, Solaris, FreeBSD, MAC OS X.

OpenOffice.org mogue je preuzeti i u obliku izvornog koda ime se omoguavanjegovo prenoenje i na druge platforme za koje jo nije raspoloiva instalacija.


Osim dostupnosti na velikom broju platformi i jednostavne prenosivosti,OpenOffice.org je dostupan i na velikom broju jezika (vie od etrdeset) a za vie odsedamdeset jezika, ukljuujui i hrvatski, dostupne su provjere pravopisa i rastavljanjarijei.

Svi dijelovi paketa OpenOffice.org imaju slino suelje i meusobno su dobrointegrirani. To omoguava jednostavnu razmjenu podataka i brz prijelaz iz jednogdijela u drugi. Svi dijele zajednike provjere pravopisa i ostale programske alate kojise koriste dosljedno u svim njegovim dijelovima.

Prilikom otvaranja datoteke, OpenOffice.org e sam zakljuiti koji od programskihalata je najprikladniji za njeno ureivanje. Tako je, na primjer, iz programskog alataCalc otvoriti datoteku koja je pisana u programskom alatu Writer. U tom sluajuautomatski e se pokrenuti Writer u kojem e se uitati datoteka.

OpenOffice.org koristi otvoreni zapis datoteka Open Document Format (ODF) ijanorma je javno dostupna, te prihvaena ISO/IEC 26300. Temelji se na XML oblikukoji je zajedno sa slikama saet u jednu datoteku upotrebom standardnog zapisaZIP.

Otvorena norma omoguava pristupanje podacima i iz nekog drugog programa.Tako je, na primjer, lako izraditi program koji e otvoriti dokument pisan u Writeru,u njega upisati neki tekst i zatim ga spremiti u toj istoj datoteci. Sve ovo je moguebez instalacije programskog alata Writer na raunalu na kojem se izvodi ova radnja.

1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke

Slobodna programska podrka omoguava svimzainteresiranim osobama izravno sudjelovanje uunapreenju programa temeljenog na ovoj filozofiji.Sudionici projekta ne trebaju prolaziti razliite razineispitivanja, zapoljavanja ili potpisivanja ugovora otajnosti podataka kako biste mogli raditi na unaprjeenjupostojeeg programa. Za sudjelovanje je dovoljno samoimati znanja, vremena i dobre volje.

Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni pozivdrugima na aktivno sudjelovanje. Sama filozofija slobodnog softvera temelji se naetiri osnovne slobode:

1. sloboda uporabe programa za sve namjene;2. sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama za ovo je potrebno

imati pristup izvornom kodu programa;3. sloboda irenja kopija programa;4. sloboda poboljanja programa i dijeljenje te poboljane inaice drugima.


1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org

Povijest uredskog alata OpenOffice.org zapoinje 1994. godine kada njemaka tvrtkaStarDivision, osnovana 1986. godine, zapoinje razvoj svojeg alata StarOffice suite.1999. godine tvrtku StarDivision i sva prava nad njenom razvijenom programskompodrkom kupuje tvrtka Sun Microsystems kako bi imala proizvod koji moekonkurirati istovrsnim komercijalnim uredskim alatima.

Nedugo nakon preuzimanja 2000. godine, Sun Microsystems nudi svim privatnimkorisnicima potpuno besplatno, uredski alat StarOffice 5.2. Iste godine pokree se iprojekt OpenOffice.org. U ovom trenutku aktualna je inaica OpenOffice.org 2 kojaje prevedena i na hrvatski jezik.

1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org se sastoji od nekoliko osnovnih programskih alata: Writer Obrada teksta, Calc Tabline kalkulacije, Impress Prezentacije, Draw Vektorska grafika, Base Baza podataka, Math Prikaz matematikih formula i jednadbi.

Writer obrada teksta

Writer je program za obradu teksta, izradu pisama, izvjetaja, broura i drugihdokumenata. U svaki od dokumenata mogue je umetnuti grafiku i objekte. Writermoe itati i snimati podatke u nekoliko zapisa kao to su:

ODT vlastiti zapis temeljen na otvorenoj normi ISO/IEC 26300 za elektronikeuredske dokumente,

DOC inaica zapisa Microsoft Word dokumenata, HTML Hypertext Markup Language zapis dokumenata weba, XHTML Extended Hypertext Markup Language proireni zapis dokumenata

weba, XML Extended Markup Language proireni zapis dokumenata weba, PDF Portable Document Format samo kreiranje, ne i otvaranje .pdf

dokumenata, i mnogi drugi.

Prema svojim karakteristikama Writer se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Word, WordPerfect.


Calc tabline kalkulacije

Calc omoguava sve napredne mogunosti programa za izradu tablinih kalkulacijakao to su: prorauni, analiza podataka, izrada grafova te mogunosti donoenjaodluka. Ukljuuje preko 300 razliitih funkcija za financijske, statistike imatematike operacije. Na temelju unesenih podataka mogue je izraditi velik brojrazliitih 2D i 3D grafikona koji se mogu jednostavno ukljuiti u druge dokumente.Podaci se mogu zapisati u obliku sukladnom istovrsnim komercijalnim alatima.

Prema svojim karakteristikama Calc se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Excel, Word Perfect - Quattro Pro.


Slika 1: Writer - program zapisanje i obradu teksta

Slika 2: Calc - program za tabline kalkulacije

Impress prezentacije

Impress ima sve karakteristike naprednih programskih alata za izradu prezentacijakao to su rad sa specijalnim efektima, prijelazima izmeu slajdova i animacijama.Integriran je s naprednim grafikim mogunostima koje pruaju programski alatiDraw i Math.

Prezentacije se mogu dodatno istaknuti uporabom specijalnih efekata teksta, zvuka ivideo zapisa. Svi podaci, osim u vlastitom formatu ODP, mogu se zapisivati u oblikusukladnom srodnom komercijalnom alatu, a ugraena je i mogunost izravnogpohranjivanja u obliku Macromedia Flash (SWF).

Prema svojim karakteristikama Impress se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft PowerPoint, WordPerfect Presentations.

Draw vektorska grafika

Draw omoguava izradu vektorske grafike kojom se mogu grafiki prikazatijednostavni crtei, grafikoni, sve do 3D grafika. Koritenjem mogunosti SmartConnectors jednostavno je povezivanje elemenata koji ine grafiku uporabomstrelica.

Grafika izraena u programskom alatu Draw moe se koristiti u svim drugimprogramskim alatima u uredskom paketu OpenOffice.org. Draw moe snimitipodatke u vie od 20 razliitih zapisa, a neki od popularnijih su:

PNG, HTML, PDF, Flash.


Slika 3: Impress - program za prezentacije

Base baze podataka

Base omoguava pristup i rad s bazama podataka koritenjem jednostavnoggrafikog suelja. Upotrebom arobnjaka mogue je brzo kreirati obrasce, izvjetaje,upite, tablice, poglede i odnose.

Kao osnovni oblik baze, Base koristi relacijsku bazu podataka HSQLDB. Osim ovebaze bez instalacije dodatnih alata moe koristiti i dBASE, Microsoft Access, MySQL iOracle, ali i sve druge baze koji su dostupne putem suelja ODBC i JDBC.

Prema svojim karakteristikama Base se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Access, WordPerfect Paradox.


Slika 5: Base - baza podataka

Slika 4: Draw - vektorskagrafika

Math Ureivanje matematikih formula i jednadbi

Math je namijenjen izradi i ureivanju matematikih formula i jednadbi. Za izradusloenih formula mogue je koristiti grafiko suelje koje ukljuuje simbole i znakovekoji inae nisu dostupni u uobiajenom fontu. Math se moe koristiti kao samostalniprogramski alat, ali i kao dio drugih programskih alata OpenOffice.org. Kaosamostalni alat podatke moe snimati u normi MathML namijenjenoj zapisumatematikih formula na Webu.

Uz grafiko suelje, formule je mogue unositi i u tekstualnom obliku, to u nekimsluajevima moe znatno ubrzati unos i ureivanje sloenih formula bez uporabemia.

1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org nudi mogunost proirenja u obliku pisanja makro naredbi i u oblikuizrade dodatnih programa (plug-inova) koji proiruju postojee mogunosti.

Za izradu makro naredbi OpenOffice.org koristi programski jezik OpenBasic. Osimnjega, makro naredbe za mogue je izraditi u sljedeim programskim jezicima:

Beanshell programski jezik nalik na programski jezik Javu, Java napredni programski jezik prema nekim karakteristikama i sintaksi slian

programskim jezicima C++ i kasnije nastalom C#, JavaScript jednostavan skriptni jezik prema sintaksi nalik na programske jezike

Java i C++ , Python napredni programski jezik.

Za izradu dodatnih programa OpenOffice.org nudi mogunost njihove izrade uprogramskim jezicima C, C++, Java i Python.


Slika 6:

Math - program zaureivanjematematikih formula i jednadbi

1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org

1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org

Za instalaciju paketa OpenOffice.org potrebno je prvo preuzeti instalacijske datoteke.Najjednostavnije ih je preuzeti izravno sa slubene web stranice projektahttp://www.openoffice.org, a mogue ih je preuzeti i upotrebom brojnih Peer2Peerprotokola kao to je BitTorrent.

Osim izravnim preuzimanjem s Interneta mogue je kupiti i CD-ROM distribuciju odnekog od distributera paketa OpenOffice.org.

Hrvatsku inaicu najjednostavnije je preuzeti izravno sa stranica projekta lokalizacije:http://lokalizacija.linux.hr koja je rezultat rada Hrvatske udruge Linux korisnika HULK.

Nakon preuzimanja datoteke, potrebno je instalirati program dvostrukim klikom nadatoteku Setup.exe, nakon ega se pokree instalacija. Ovisno o preuzetoj inaici,instalacija moe biti na hrvatskom, engleskom ili nekom drugom jeziku.

1.3.2 Koraci instalacije

Slika 7: Korak 1

Prvi dijaloki okvirobavjetava da e seOpenOffice.org prvootpakirati i zatim seautomatski pokrenutipostupak instalacije.Za nastavak instalacijekliknite na gumbSljedee (Next).


Slika 8: Korak 2

U ovom korakuinstalacije odaberitemapu u koju eliteotpakirati datotekepotrebne za instalacijupaketaOpenOffice.org. Za odabir nove mapekliknite na gumbPregledaj (Browse) iodaberite novumapu. To nije mapa ukoju e seOpenOffice.org instalirati ve privremeno mjesto odpakiravanja instalacijskihdatoteka. Kliknite na gumb Otpakiraj (Unpack) za nastavak instalacije.

Slika 9: Korak 3

Priekajte dok se svedatoteke uspjeno neotpakiraju uinstalacijsku mapu kojuste odabrali uprethodnom koraku iautomatski pokreneidui korak.


Slika 10: Korak 4

Za poetak instalacijekliknite na gumbSljedee (Next).

Slika 11: Korak 5

U ovom koraku ispisujese licencija - uvjetikoritenja programa. Za nastavak instalacijeproitajte licenciju,odaberite Prihvaamuvjete u licencnomugovoru (I accept theterms in the licenceagreement) te potvrditenastavak instalacijeklikom na gumb Sljedee (Next).


Slika 12: Korak 6

Prije prelaska nasljedei korak ispunitepodatke o korisnikupaketa OpenOffice.org.Kada ste sve ispunili,kliknite na gumbSljedee (Next) zanastavak instalacije.

Slika 13: Korak 7

Odaberite naininstalacije: Zavri(Complete) za potpunuinstalaciju iliPrilagoeno (Custom)za prilagoenuinstalaciju. Ako niste sigurni,odaberite Zavri(Complete), te kliknitena gumb Sljedee(Next) za nastavakinstalacije.


Slika 14: Korak 8

Ako na raunalunemate instaliranMicrosoft Office,svakako oznaite svemogunosti kako bistete dokumente mogliizravno ureivati uprogramskom alatuOpenOffice.org. Zanastavak instalacijekliknite na gumbSljedee (Next).

Slika 15: Korak 9

Sada ste zavrili sasvim pripremamapotrebnim za samuinstalaciju. Za poetakinstalacije kliknite nagumb Instaliraj(Install).


Slika 16: Korak 10

U ovom koraku trebatepriekati daOpenOffice.orginstalira sve potrebnedatoteke na vaeraunalo.

Slika 17: Korak 11

Ako je sve uspjenoinstalirano, pojavit ese poruka o uspjenostiinstalacije. OdabiromZavri (Finish) zavritete instalaciju.


1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org

Ako je na raunalu instaliran operativni sustav Microsoft Windows XP, Calc moetepokrenuti na sljedei nain:

1. kliknite na Start (Start) u donjem lijevom dijelu,

2. kliknite na link Svi programi (All programs),

3. odaberite link OpenOffice.org ,

4. odaberite odgovarajui programski alat (na primjer: Writer za pisanje teksta).

Slika 18:

Pokretanje programskih alata OpenOffice.org

1.4 esta pitanja

Je li ovaj program demo inaica?

Ne, ovo nije demo inaica, ve je to potpuni programski paket. OpenOffice.orgsadri sve dijelove i ni na koji nain nije ograniena njegova uporaba u skladu slicencijom otvorenog koda.

Mogu li slobodno kopirati i distribuirati kopije ovog programskog paketa? Na primjer,snimiti ih kolegama ili dati prijateljima?

Da, u skladu s licencijom slobodne programske potpore moete slobodno kopirati idistribuirati kopije ovog paketa bez naknade. Za kopiranje i distribuiranje moetetraiti naknadu koja niime nije ograniena.

Na koliko raunala smijem instalirati jednu kopiju programskog paketa?

Jednu kopiju programskog paketa moete instalirati na neogranieni broj raunala.

Mogu li koristiti programski paket u komercijalne svrhe?

Programski paket moete koristiti bez ikakve naknade u komercijalne, obrazovne,osobne te bilo koje druge namjene.

Zato je ovaj programski alat besplatan, a drugi se plaaju?

Izradu ovog programskog alata podrava i sponzorira tvrtka Sun Microsystems a nanjoj rade strunjaci dobrovoljci iz cijeloga svijeta koji ne trae naknadu za svoj rad.

Tko je vlasnik autorskih prava programskog paketa?


Vlasnik autorskih prava je tvrtka Sun Microsystems i svi dobrovoljci koji sudjeluju naprojektu.

Moe li se licencija promijeniti? Hou li biti prisiljen platiti programski paket zanekoliko godina?

Licencija koja se koristi (GPL) napisana je tako da se ne moe promijeniti i povui,dakle autori ne mogu uzeti softver natrag.

Zato trebam Javu za pokretanje? Je li ovaj program pisan u Javi?

Java je potrebna za pokretanje nekih dijelova programa od kojih je najznaajnijarelacijska baza podataka HSQLDB. OpenOffice.org pisan je u programskom jeziku C++, a Java se koristi samo za proirivanje nekih mogunosti. Bez upotrebe Javemogue je koristiti velik dio mogunosti programa.

Mogu li koristiti dijelove programa (ili cijeli program) u sklopu svojeg programa?

Moete, ali samo u skladu s pravilima licencije GPL.

Je li OpenOffice.org bolji od nekih drugih komercijalnih alata iste namjene?

Za izradu raznih vrsta dokumenata, pisama, broura, dokumentacije, znanstvenihradova OpenOffice.org prua mogunosti usporedive s vodeim komercijalnimalatima za istu namjenu.

U ovom trenutku neki komercijalni alati pruaju vee mogunosti korisniku nego toto ini OpenOffice.org u obliku razliitih programskih alata i pomagala za bruizradu pojedinih dijelova dokumenta, kao i napredne analize i obrade dokumenata.

OpenOffice.org nudi mogunost proirivanja, izmjene i potpunog prilagoavanjanego to je to sluaj s komercijalnim alatom.

Komercijalne alate nije dozvoljeno koristiti bez plaene licencije, kao niti dijelitidrugima i instalirati na druga raunala za koja nije plaena odgovarajua licencija.Uporaba komercijalnih programa bez odgovarajue licence je kanjivo djelo.

S druge strane programski paket OpenOffice.org mogue je mijenjati, dograivati,distribuirati, koristiti i instalirati bez plaanja dodatnih licenci i naknada.

1.5 Zadaci za vjebu

1. Preuzmite instalacijske datoteke uredskog paketa OpenOffice.org sa stranicawww.openoffice.org. Instalirajte OpenOffice.org.

a) U koliko koraka se provodi instalacija?

b) Koje ovlasti trebate imati za instalaciju?


2 Koritenje programskog alata Writer

Programski alat Writer dio je uredskog paketa OpenOffice.org i slui izradioblikovanih dokumenata koji sadre tekst, slike i druge objekte, poput pisama,poslovnih dopisa, izvjea i slino. Dokumenti se ureuju po naelu "Dobije tovidi" (eng."What You See is What You Get"), to znai da je izgled dokumenta nazaslonu za vrijeme izrade jednak izgledu ispisanog dokumenta.

Aplikacija ima mnotvo naprednih mogunosti, poput rada sa slikama,jednostavnijim tablicama, automatske izrade sadraja, izrade cirkularnih pisama islinog.


Nakon ovog poglavlja moi ete: otvoriti programski alat Writer, izraditi novi dokument, spremiti i otvoriti prethodno spremljeni dokument, upravljati korisnikim sueljem programskog alata, promijeniti osnovne postavke programskog alata.

2.2 Prvi koraci u radu s programskim alatom

2.2.1 Otvaranje programskog alata

Otvaranje programskog alata Impress vri se putem izbornika Start, obino putem:

Start All Programs OpenOffice.org 2.2 OpenOffice.org Writer

Mogue je da na radnoj povrini postoji i kratica za bre otvaranje programskogalata.

Aplikaciju moete jednostavno zatvoriti na jedan od sljedeih naina:

odabirom znaka u gornjem desnom uglu programskog alata, putem trake izbornika, Datoteka (File ) Izlaz (Exit).

Prilikom izlaska, ako je dokument promijenjen nakon zadnjeg spremanja, pojavit ese izbornik za spremanje dokumenta.


2.2.2 Radno okruenje

Na slici je prikazano radno okruenje, slino mnogim programskim alatima,dijelovima uredskih paketa.


Slika 20: Izgled radnog okruenja u programskom alatu Writer

Slika 19: Dijaloki okvir za spremanjedokumenta

Glavni dijelovi suelja su:

Naslovna traka (Title Bar)U lijevom dijelu naslovne trake moete proitati naziv dokumenta kojeg ste otvorili(openoffice) i u kojem se od programskih alata OpenOffice.org trenutno nalazite(OpenOffice.org Writer).

U desnom dijelu naslovne trake nalaze se standardne ikone za rad s programskimalatom (smanjivanje, poveavanje ili zatvaranje programkosg alata).

traka izbornika (Menu Bar)Odmah ispod naslovne trake nalazi se glavna traka izbornika. Uz pomo ove trakemogue je napraviti sva oblikovanja dokumenta i podataka.

alatne trake (Toolbars)Alatne trake su najee smjetene ispod iznad samog podruja za unos sadraja,odnosno ispod trake izbornika. Mogue je da se te trake nalaze i na drugim mjestimaoko samog polja za unos ili da su otvorene unutar novog prozora.

vodoravno i okomito ravnalo (Rulers)Ravnala su smjetena iznad i lijevo od prostora za ureivanje teksta. One pomau usnalaenju po dokumentu, pokazuju apsolutne veliine prostora za pisanje i margina,te mjesta granica za tabulatore.


Slika 22: Traka izbornika

Slika 21: Naslovna traka

Slika 23: Uobiajene alatne trake

Slika 24: Vodoravno ravnalo

prostor za ureivanje tekstaProstor za ureivanje teksta zauzima sredinji, najvei prostor programskog alata.

statusna traka (Status Bar)Na samom dnu dokumenta nalazi se statusna traka. Na njoj moete vidjeti brojstranica i trenutnu stranicu, stil trenutne stranice, postotak veliine prikaza stranice tenekoliko dodatnih svojstava.

Suelje moete jednostavno prilagoditi iz trake izbornika Ureivanje (Edit), gdjemoete odabrati elemente koje elite imati na radnoj povrini.

OpenOffice.org Navigator

Navigator je alat koji omoguuje brzo snalaenje u programskim alatima paketaOpenOffice.org. Posebno je koristan na velikim dokumentima u programskom alatuWriter. Navigator moete otvoriti na sljedee naine:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit ) Navigator (Navigator), putem alatne trake, klikom na ikonu Navigator,

tipkom F5.


Slika 25: Prostor za ureivanje teksta

Slika 26: Statusna traka

Navigotar pomae u snalaenju unutar dokumenta, dijelei dokument na jasne ikorisne cjeline. Po cjelinama Navigatora kree se koritenjem znakova plus i minus(poput rada s datotekama u operacijskom sustavu). Grupa Naslov u sebi sadri sverazine poglavlja/naslova u dokumentu. Ostale grupe sadre elemente poput tablica,grafika, unesenih OLE objekata, hiperveza i slino. Dvostruki klik lijevom tipkom miana bilo koji objekt oznaava objekt i prikazuje ga na zaslonu.

Kontekstni izbornik

Pri radu s programskim alatom Writer, kao i s mnogim drugim programskim alatima,esto ete se susretati s pojmom kontekstnog izbornika. To je izbornik kojeg moetedobiti klikom desnom tipkom mia na neki objekt (tekst, eliju u tablici, sliku, itd.).Sam naziv izbornika govori kako je ovisan o kontekstu, tj. o objektu koji je odabran.Tako se naredbe unutar izbornika mijenjaju ovisno o mogunostima navedenogobjekta. Kontekstni je izbornik dobar nain za brz rad s programskim alatom, jer sevrlo esto mogunost koju elite primijeniti na objekt nalazi na dohvat samo jednogklika miem.


Slika 27: Prozor pomonog alata Navigator

2.2.3 Otvaranje dokumenata

Ve postojei dokument, koji se nalazi na tvrdom disku raunala, mrenom disku ilinekom prijenosnom mediju, moete otvoriti na sljedei nain:

putem trake izbornika, Datoteka (File ) Otvori (Open), putem alatne trake, klikom na ikonu Otvori (Open).

Otvara se standardni dijaloki prozor za otvaranje/spremanje dokumenata, gdje jepotrebno pronai mapu u kojoj se dokument nalazi, odabrati eljeni dokument ipotvrditi odabir.


Slika 28: Primjer kontekstnog izbornika

Slika 29: Dijaloki okvir za otvaranjedokumenta

2.2.4 Stvaranje novog dokumenta

Novi dokument koji stvarate moe biti potpuno prazan ili stvoren prema nekom odpredloaka. Dokument moete izraditi:

putem trake izbornika, Datoteka (File ) Novi (New ) Tekstualni dokument(Text Document),

putem alatne trake, klikom na ikonu Novi (New), kombinacijom tipaka Ctrl + N.Predloci slue za jednostavniji rad s dokumentima koje esto koristite. Na primjer, tomogu biti razliiti obrasci koje popunjavate, dopisi ili potvrde. Zajedniko je svimtakvim dokumentima da je jedan dio dokumenata uvijek identian, dok se drugidijelovi mijenjaju pri svakom novom pisanju. Kako biste skratili vrijeme izrade,dokument s "nepromjenjivim" dijelovima moete spremiti kao predloak (template) ikasnije na njemu nastaviti raditi s "promjenjivim" dijelovima.

Dokument prema predloku moete kreirati sljedeim koracima:

1. Otvorite dijaloki prozor za predloke, na jedan od sljedeih naina:

putem trake izbornika, Datoteka (File ) Novi (New ) Predloci i dokumenti (Templates and Documente),

putem alatne trake, klikom na trokuti pored ikone Novi (New) Predloci i dokumenti (Templates and Documente);

2. U dijalokom prozoru s lijeve strane odaberite Predloci (Templates);

3. Iz popisa mapa odaberite Predloci (Templates);

4. Odaberite eljeni predloak i potvrdite odabir.

Trenutna hrvatska inaica programskog paketa OpenOffice.org ne sadri unaprijed


Slika 30: Izrada novog dokumenta premapredloku

2.2.5 Spremanje dokumenta

Dokumente je potrebno spremiti kako biste sauvali promjene i rad na dokumentu,od poetka ili od zadnjeg otvaranja.

Dokument moete spremiti:

putem trake izbornika, Datoteka (File ) Spremi (Save), putem alatne trake, klikom na ikonu Spremi (Save).

Ako je datoteka ve bila spremljena na neku lokaciju i ima svoj naziv, nova inaicabiti e spremljena umjesto stare, na isto mjesto i pod istim nazivom.

Ako datoteka dosad nije bila spremana, otvara se uobiajeni dijaloki prozor zaspremanje/otvaranje dokumenata. Koritenjem padajueg izbornika Spremi u (Savein) odaberite odredinu mapu u koju elite spremiti dokument te navedite nazivdokumenta (File name).

Spremanje dokumenta pod drugim nazivom ili na drugu lokaciju

Ponekad je dokument koji je ve spremljen potrebno spremiti pod drugim imenom ilina drugu lokaciju. Razlozi za to mogu biti razliiti, poput potrebe za uvanjem stareinaice dokumenta ili pohrane na neki prijenosni medij.


Slika 31: Spremanje dokumenta

Jeste li znali...

Iskusni korisnici vrlo esto spremaju dokumente i prezentacije. Kako biutedjeli vrijeme, jednostavan nain spremanja je kombinacija tipaka Ctrl +S.

Dokument pod drugim imenom ili na drugo mjesto moete spremiti putem trakeizbornika, Datoteka (File ) Spremi kao (Save As).Otvara se isti dijaloki prozor kao i u sluaju da dokument nikad nije bio spremljen, sve upisanim trenutnim nazivom datoteke i lokacijom, koje je mogue promijeniti.

2.2.6 Spremanje dokumenta u drugom podatkovnom formatu

Uobiajeni format dokumenta u programskom alatu Writer je .odt (OpenDocumenttekst). OpenDocument Format ili punim imenom OASIS Open Document Format forOffice Applications datoteni je format za elektronike uredske dokumente, koji jeotvorena meunarodna norma ISO/IEC 26300:2006. Spremanjem u takav formatnajlake je nastaviti rad na dokumentu u ovom programskom alatu. No, ponekadmoe biti potrebno spremiti dokument u nekom drugom formatu, kako bi se moglaotvarati pomou drugih programskih alata.

Format datoteke moete promijeniti u dijalokom prozoru za spremanje dokumenta(vidjeti prethodna potpoglavlja), iz padajueg izbornika Spremi kao tip (Save as type):

Evo nekih najvanijih formata za spremanje:

predloak OpenDocument dokumenta (.ott) predloak koji se kasnije moekoristiti za izradu novih prezentacija,

Microsoft Word 97/2000/XP (.doc) vlasniki format koji se moe otvoriti uslinom programskom alatu, dijelu paketa Microsoft Office,

Rich Text Format (.rtf) standardni format za oblikovani tekst koji mogu ureivatigotovo svi programski alati za oblikovanje teksta,

Tekst (.txt) neoblikovani tekst, HTML dokument (.html) format za prikaz web stranica na Internetu.


Slika 32: Formati za spremanje dokumenata

Dokument se pretvara u format PDF (Portable Document Format) putem trakeizbornika, Datoteka (File ) Izvezi u PDF (Export as PDF).

2.2.7 Prijelaz izmeu otvorenih dokumenata

esto je korisno imati vie otvorenih dokumenata odjednom, za usporedbu inaica,preuzimanje teksta iz druge datoteke i slino. Za prijelaz izmeu trenutno otvorenihdokumenata (i svih ostalih trenutno otvorenih datoteka OpenOffice.org), odaberiteProzor (Window) iz trake izbornika. Ovdje se nalazi popis svih otvorenih datoteka,dostupan iz svakog prozora programskog alata.

Vano je napomenuti da se otvaranjem novog dokumenta stari ne zatvara, ve samoprivremeno sakriva te se moe ponovno vidjeti na gore navedeni nain.

2.2.8 Zatvaranje dokumenta

Dokument je mogue zatvoriti bez zatvaranja cijelog programskog alata. Zazatvaranje dokumenta odaberite Datoteka (File ) Zatvori (Close).Ovisno o tome jesu li se nakon zadnjeg spremanja dogodile neke promjene nadatoteci, bit e postavljeno pitanje o spremanju dokumenta (vidjeti poglavljeSpremanje dokumenta).

2.2.9 Koritenje funkcije pomoi

Cijeli paket OpenOffice.org sadri sustav pomoi koji korisnika prati u radu sprogramskim alatom. Do funkcije pomoi moete doi:

putem trake izbornika, Pomo (Help ) OpenOffice.org Help, putem alatne trake, odabirom ikone OpenOffice.org Help,


Jeste li znali...

Sigurno mnoge osobe s kojima suraujete koriste uredski paket MS Office. Writermoe itati i spremati dokumente u formatu .doc, pa nije potrebno imati instalirani MS Office uz OpenOffice.org. Svakom novom inaicom OpenOffice.org paketapoboljava se kompatibilnost s Microsoftovim vlasnikim formatom .doc.

Slika 33: Popis trenutno otvorenihOpenOffice.org datoteka

pritiskom tipke F1.Novootvoreni prozor sastoji se od dva dijela: s desne strane nalazi se tekst pomoi, as lijeve moete odabrati:

Sadraj (Contents) pomo podijeljena po logikim cjelinama poglavljima, Indeks (Index) lista pojmova u sustavu pomoi, Nai (Find) pretraivanje pomoi, Knjike oznake (Bookmarks) lista korisniku vanih stranica pomoi. Stranice se

na listu moe dodati koritenjem desne tipke mia na desnoj strani prozora,naredbom Dodaj u knjike oznake... (Add to bookmarks...).

Pri radu s pojedinim dijalokim okvirom ili popisom mogunosti, gumb Pomo(Help) izravno vodi na dio pomoi koji opisuje taj dio programskog alata.

Korisna je i opcija Pomo (Help ) to je ovo? (What's This?) iz trake izbornika, kojastrelicu mia pretvara u strelicu s oznakom upitnika. Prelaskom takvom strelicompreko nekog dijela programskog alata, u baloniu pored strelice prikazuje se opisfunkcije tog dijela programskog alata.

2.3 Prilagodba postavki

2.3.1 Promjena vrste pogleda na dokument

U programskom alatu Writer postoje dvije vrste pogleda na dokument: Izgled ispisa (Print Layout), Web izgled (Web Layout).


Slika 34: Sustav pomoi u paketuOpenOffice.org

Jeste li znali...

Osim u ugraenom sustavu pomoi, vrlo je korisno potraiti pomo i na Internetu,koritenjem slubene stranice pomoi: http://documentation.openoffice.org/ ili nekogod pretraivaa weba, poput www.google.com. Mnogi korisnici OpenOffice.org paketasu esto voljni pomoi savjetima na razliitim diskusijskim grupama i blogovima.

Izgled ispisa najbolje je koristiti za sve dokumente koji e se pregledavati u nekom odsamostalnih programskih alata, na zaslonu ili koji e biti ispisani na papir. Ovajpogled prikazuje izgled dokumenta na isti ili vrlo slian nain spisu na papir.

Web izgled je sliniji izgledu dokumenta nakon objave na web stranici, u formatuHTML (HyperText Markup Language). Ovaj izgled potuje neke od zakonitosti HTML-a, poput margina koje poetno nisu postavljene, smanjivanja slika kako bi stale nazaslon (koji ima definiranu svoju veliinu) i slino.

Gotovo uvijek je bolje sluiti se pogledom Izgled ispisa.


Jeste li znali...

Postoje posebni programski alati za izradu i ureivanje dokumenata u formatuHTML, namijenjenom za prikaz na web stranicama. Uinak pretvorbe dokumenataiz programskog alata za obradu teksta u HTML najee nije zadovoljavajui paveina autora koji objavljuju informacije na webu izbjegava taj nain.

Postoje jo neke mogunosti promjene pogleda na dokument, poput:

odabira granica teksta (linije koje oznaavaju podruje u kojem je mogue pisatitekst), putem trake izbornika: Pogled (View ) Granice teksta (Text Boundaries);

odabira ravnala, mjernog instrumenta na svakoj strani prostora za pisanje, kojipokazuje stvarne udaljenosti (u centimetrima, na primjer) u dokumentu, koje seodabire putem trake izbornika: Pogled (View ) Ravnalo (Ruler).

2.3.2 Poveavanje/zumiranje stranice

Stranice dokumenta moete poveavati ili smanjivati po potrebi, ovisno o tome eliteli raditi na nekom detalju ili gledati cjelokupni izgled stranice. Za zumiranje straniceodaberite Pregled (View ) Uveaj/Zumiraj (Zoom) ili ikonu Uveaj/Zumiraj(Zoom) iz alatne trake.

U prozoru koji se otvori, mogu se odabrati razliite veliine dokumenta, poputpogleda na cijelu stranicu, poveavanja do lijevog i desnog ruba (irina stranice) ilinekog od postotka stvarne veliine stranice.

2.3.3 Prikazivanje i sakrivanje ugraenih alatnih traka

Na vrhu stranice, ispod trake izbornika, nalaze se razliite alatne trake, grupe ikonaza bri rad s programskim alatom, grupirane po svojoj namjeni. Ovisno o nainu inamjeni koritenja programskog alata, svaki korisnik moe ukljuiti alatne trake kojesu njemu najpotrebnije. Lista alatnih traka nalazi se u traci izbornika Pogled (View) Alatne trake (Toolbars).


Slika 35: Promjena veliine prikaza dokumenta

Jeste li znali...

Prostor za pisanje mogue je poveati na veliinu cijelog zaslona,sakrivajui sve alatne trake i traku izbornika. Ovo je mogue uiniti na dvanaina: putem trake izbornika: Pogled (View ) Cijeli zaslon (Full Screen) ilikombinacijom tipaka Ctrl + Shift + J.

Najvanije trake koje su obino ukljuene su:

Standardno (Standard) - traka za rad s datotekama, umnoavanje / premjetanjeteksta i pozivanje vanih mogunosti programskog alata,

Formatiranje teksta (Formatting) traka za ureivanje svojstava teksta i grafikogpisma

Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering) traka za rad spobrojanim i nepobrojanim listama

2.3.4 Prikazivanje i sakrivanje neispisivih znakova

Dokument se, osim uobiajenih, vidljivih znakova, sastoji i od nevidljivih, neispisivihznakova, koji su obino pomo pri oblikovanju dokumenta. Neki od neispisivihznakova su:

znak poetka i zavretka odlomka , znak za prijelaz u novi redak , znak prijelaza na novu stranicu ili kolonu, znak uvlaenja teksta .

esto je potrebno koristiti mogunost pregleda ovih znakova, jer je tako lakeupravljati izgledom dokumenta. Dapae, korisno je to vie se naviknuti na oveznakove, jer olakavaju shvaanje naina oblikovanja teksta.

Neispisive znakove moete prikazati ili sakriti na ove naine: putem trake izbornika, Pogled (View ) Neispisivi znakovi (Nonprinting

Characters), putem alatne trake, odabirom ikone Neispisivi znakovi (Nonprinting

Characters).


Slika 39: Primjer prikazaneispisivih znakova

Slika 36: Alatna traka Standardno (Standard)

Slika 37: Alatna traka Formatiranje teksta (Formatting)

Slika 38: Alatna traka Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering)

2.3.5 Izmjena osnovnih postavki u programskom alatu

Pri radu s bilo kojim programskim alatom, svaki bi ga korisnik trebao prilagoditisvojim potrebama. Tako i u programskom paketu OpenOffice.org i programskomalatu Writer moete prilagoditi mnoge postavke. One se nalaze u izborniku Alati(Tools ) Odrednice (Options).Za promjenu korisnikog imena, tj. imena autora, koje e inicijalno pisati usvojstvima svih korisnikih dokumenta, odaberite Alati (Tools ) Odrednice (Options) OpenOffice.org Korisniki podaci (User data).Ovdje moete dodati razliite osobne podatke, korisne osobama koje e raditi sdokumentom.

Jedna od korisnih prilagodbi je i promjena primarne mape za otvaranje i spremanjedokumenta, koja se otvara u dijalokom prozoru Otvori (Open) i Spremi (Save). Zapromjenu navedene mape odaberite Alati (Tools ) Odrednice (Options ) OpenOffice.org Putanje (Paths).Putanja koju treba promijeniti naziva se Moji dokumenti (My Documents), a zapromjenu nakon odabira odaberite gumb Uredi (Edit) te pronaite eljenu mapu.


Slika 40: Promjena osobnihpodataka

Jeste li znali...

Prethodno navedene opcije zajednike su za sve programske alate koji senalaze u paketu OpenOffice.org pa ih je dovoljno prilagoditi samo jednom.

2.4 esta pitanja

Kada koristim naredbu Spremi kao (Save As), a kada Spremi (Save)?

Naredbu Spremi dobro je koristiti kada staru inaicu dokumenta ne treba uvati, naprimjer pri manjim promjenama. Radite li na nekom veem dokumentu i elite liimati vie inaica, kako biste se mogli vratiti "u prolost", koristite Spremi kao ispremite inaice pod drugim nazivom.

Mogu li na alatne trake dodati neke, meni korisne, ikone?

Da, nove ikone na alatnu traku moete dodati na sljedei nain:

1. Odaberite malenu ikonu s trokutiem desno od svake alatne trake;

2. Odaberite naredbu Uredi traku s alatima (Customize Toolbar);

3. Oznaavanjem kvadratia odaberite eljene ikone. Ako ih nema, moete ihpronai odabirom gumba Dodaj (Add).

Zato promijeniti primarnu mapu za otvaranje/spremanje dokumenata?

Drite li veinu dokumenata unutar jedne mape (neovisno o tome imate lipodmape), korisno je tu mapu proglasiti primarnom. Dolazak do eljene mape, kojizahtijeva vie klikanja miem, troi dragocjeno vrijeme.


2.5 Zadaci za vjebu

1. Pokrenite Writer.

2. Izradite novi dokument.

3. Promijenite korisnike podatke u dokumentu, upiite svoje ime, prezime,inicijale i tvrtku.

4. Spremite dokument pod imenom pismo.odt.

5. Promijenite putanju primarne mape za otvaranje i spremanje dokumenata namapu u koju esto spremate dokumente.

6. Promijenite veliinu prikaza dokumenta na uveanje irina stranice.

7. Napiite nekoliko rijei u dokumentu.

8. Spremite dokument.

9. Izvezite dokument pismo.odtu format PDF, u datoteku pismo.pdf.

10. Spremite dokument pismo.odt u format DOC (Microsoft Word), u datotekupismo.doc.

11. Spremite dokument pismo.odt u format TXT (Text Document), u datotekupismo.txt. emu slui ovaj format?

12. Otvorite izvezenu datoteku PDF. emu slui ovaj format?

13. Zatvorite Writer.


3 Osnovne operacije


Nakon ovog poglavlja moi ete: umetati tekst, oznaavati dijelove teksta, kretati se unutar dokumenta i ureivati tekst, koristiti ugraene funkcije pretraivanja i zamjene rijei.

3.2 Umetanje teksta

3.2.1 Umetanje jednostavnog teksta

Tekst se u dokument najee unosi koritenjem tipkovnice. Osim standardnogunoenja slova, mogu se umetati i brojevi te interpunkcijski i slini znakovi kojiobino "dijele" neku tipku s drugim znakom ili slovom. To znai da ih je mogueumetnuti pritiskom te tipke, u kombinaciji s tipkama poput Shift ili Alt Gr.

Mjesto na kojem e sljedei znak biti upisan oznaava se pokazivaem (eng. cursor),koji se moe pomicati tipkama ili miem (vie o tome u sljedeim poglavljima).

Evo nekih preporuka za umetanje teksta: Pri kontinuiranom pisanju teksta, nije potrebno (niti preporueno!) pritiskati

tipku Enter za prelazak u novi redak. Writer e sam doi do kraja retka i prijeiu novi te e pri naknadnoj promjeni teksta sam prebacivati rijei u novi redak(ovisno o veliini slova, marginama, itd.). Enter se pritie iskljuivo ako jepotrebno zapoeti novi odjeljak;

Poslije interpunkcijskih znakova (toka, zarez, usklinik, upitnik, ...) trebaslijediti jedan razmak, a nakon razmaka nastaviti pisati tekst. Prijeinterpunkcijskih znakova ne stavlja se razmak;

Tipkom Backspace brie se znak koji se nalazi lijevo od pokazivaa; Tipkom Del brie se znak koji se nalazi desno od pokazivaa; Velika slova piu se dranjem tipke Shift za vrijeme pritiska slova ili samo

jednim pritiskom tipke Caps Lock za stalno pisanje "velikih slova". Kada se eli


Jeste li znali...

Ako pritiskom neke tipke dobijete drugaiji znak nego to ste oekivali, mogue jeda je jezik tipkovnice promijenjen. Tipkovnice za razliite jezike imaju neke znakovena razliitim mjestima pa je potrebno ili promijeniti jezik tipkovnice (naoperacijskom sustavu) ili pamtiti promjene (ili lijepiti naljepnice na tipkovnicu :-) ).

iskljuiti ta mogunost, ponovno se pritisne tipka Caps Lock;

3.2.2 Umetanje posebnih znakova

Osim standardnog skupa znakova koji se umeu putem tipkovnice, postoje i posebnisimboli koji se ne mogu jednostavno dobiti kombinacijom tipaka. Za njihov unospostoji poseban dijaloki prozor Posebni znak (Special Character), u kojem jemogue pregledati sve znakove koji postoje i odabrati eljeni. Do ovog se prozoradolazi putem trake izbornika Ubaci (Insert ) Posebni znak (Special Character).

Ovdje je mogue odabrati eljenu vrstu grafikog pisma (fonta), kako bi se znakuklopio u ostatak teksta oko njega. Znak moete odabrati na dva naina:

dvostrukim klikom lijeve tipke mia na eljeni znak, jednostrukim klikom lijevom tipkom mia na eljeni znak, te potvrdom

gumbom U redu (OK).


Slika 41: Umetanje posebnih simbola

Jeste li znali...

Razliite vrste znakova za naglaske (akcente) moete dobiti pritiskomkombinacije tipaka Alt Gr + , ako nakon te kombinacije odaberete eljeno slovo s kojim tajnaglasak postoji. Na primjer, Alt Gr + 3, te tipka "a" daju znak "".

Jeste li znali...

Koritenjem oznaka pojedinog znaka koje se nalaze u prozoru za dodavanjeposebnih znakova, mogue ih je dobiti i putem tipkovnice. Za to je potrebnoimati ukljuen numeriki dio tipkovnice (Num Lock), pritisnuti i drati tipkuAlt te otipkati etveroznamenkasti broj napisan u zagradama. Na primjer,kombinacija Alt + 0188 daje znak .

3.3 Oznaavanje teksta

Oznaavanje teksta prvi je korak ka ureivanju teksta. Kako biste na ve napisani dioteksta primijenili bilo kakvo oblikovanje, izbrisali ga, premjestili ili na neki drugi nainuredili, potrebno ga je prije toga oznaiti.

Tekst je mogue oznaavati koritenjem mia ili tipkovnice.

Koritenjem mia:

strelicu mia pomaknite na mjesto od kojeg poinjete oznaavanje, pritisnitei drite lijevu tipku mia te strelicu miem pomaknite na mjesto gdje elitezavriti oznaavanje. Otpustite tipku mia;

brzim klikom lijevom tipkom mia na neku od rijei moete dobiti sljedeaoznaavanja:

klikom dva puta zaredom: oznaavanje rijei, klikom tri puta zaredom: oznaavanje reenice, klikom etiri puta zaredom: oznaavanje odlomka;

Koritenjem tipkovnice:

pomiite se strelicama uz dranje tipke Shift: pomicanjem lijevo desno: oznaavanje po jednog znaka (svakim

pritiskom tipke oznaavanju se dodaje po jedan znak), pomicanjem gore dolje: oznaavanje po jednog retka (svakim

pritiskom tipke oznaavanju se dodaje po jedan redak); pomiite se strelicama uz dranje tipaka Ctrl i Shift:

pomicanjem lijevo desno: oznaavanje po jedne rijei (svakimpritiskom tipke oznaavanju se dodaje po jedna rije),

pomicanjem gore dolje: oznaavanje po jednog odlomka (svakimpritiskom tipke oznaavanju se dodaje po jedan odlomak).


Jeste li znali...

Mogue je oznaiti i cijeli dokument odjednom, na sljedee naine: putem trake izbornika: Ureivanje (Edit ) Odaberi sve (Select All), kombinacijom tipaka Ctrl + A.

Slika 42: Oznaeni tekst

3.4 Ureivanje teksta

3.4.1 Ureivanje sadraja

Osim umetanja teksta, neizbjeno je znati i kako se ve napisani tekst ureuje, jervrlo esto autori nisu zadovoljni izgledom teksta, primjeuju pogreke, ele netododati i slino.

Kako biste mogli ureivati sadraj, potrebno je znati kako se kretati po dokumentu idoi do mjesta koje elite urediti. Najlaki nain kretanja poetnicima je koritenjetraka za pomicanje po dokumentu (scroll bars), koje se nalaze s donje i desne stranedokumenta. Jednom kada na zaslonu vidite mjesto gdje elimo urediti tekst,pokaziva postavljate na to mjesto pomicanjem pokazivaa mia i jednim klikomlijevom tipkom mia.

Bri nain kretanja po dokumentu je koritenje tipkovnice:

pomicanjem strelicama gore, dolje, lijevo, desno: pomicanje za jedan znaklijevo/desno ili za jedan redak gore/dolje;

pomicanjem strelicama gore, dolje, lijevo, desno uz dranje tipke Ctrl:pomicanje za jednu rije lijevo/desno ili za jedan odlomak gore/dolje;

koritenjem tipaka Page Up (PgUp) i Page Down (PgDn): pomicanje potekstu u jednoj visini trenutnog teksta na zaslonu;

kombinacijom tipaka Ctrl + Home i Ctrl + End: pomicanje na poetak ilikraj dokumenta.

Iako na poetku koritenje tipkovnice moe biti teko, nakon prilagodbe postie sepuno vea brzina rada pa je korisno uloiti neko vrijeme za vjebu ovog nainakretanja.

Tekst moete ureivati umetanjem i pisanjem preko postojeeg teksta.

Za umetanje teksta dovoljno je doi na mjesto gdje treba umetnuti tekst i poetipisati. Tekst koji se nalazi nakon mjesta pokazivaa automatski e biti pomaknut.Kako bi ovakvo ureivanje bilo uspjeno, vano je koristiti prijelaz u novi red samoonda kada je to doista potrebno, za poetak novog odlomka.

Pisanje preko, odnosno umjesto postojeeg teksta moete izvesti na dva naina:

prethodnim oznaavanjem dijela teksta koji je potrebno prepisati te"normalnim" nastavkom pisanja. Oznaeni tekst automatski e biti prebrisan;

prelaskom u nain za "prepisivanje teksta". U takvom nainu, novi tekst neepomaknuti stari, ve e jednostavno prepisivati znakove, neto poput pisanjana pisaem stroju. Ovakav se nain moe ukljuiti na dva naina:


jednim klikom mia u dijelu statusne trake oko sredine, gdje pieINSRT (insert, umetanje teksta). Nakon klika taj e se tekst promijenitiu OVER (overwrite, prepisivanje);

pritiskom tipke Insert (Ins) na tipkovnici.Vano je da se nakon ureivanja teksta u nainu pisanja preko postojeeg, vratite nastandardni nain, kako vas ne bi iznenadilo nestajanje napisanog teksta.

3.4.2 Ponitavanje izmjena

Prilikom rada na ureivanju dokumenta mogue je da e se dogoditi da elite vratitiposljedice zadnje izvrene naredbe, bilo da ste je izvrili sluajno, bilo da krajnjirezultat ne odgovara. Vraanje izmjena ili zadnje naredbe na engleskom se jezikunaziva Undo, a suprotna operacija, ponitavanje vraanja izmjena Redo.

Programski alat pamti vie zadnjih operacija pa se tako nije potrebno ograniiti navraanje samo jedne operacije, ve ih se moe vratiti vie njih. Zadnju operacijumoete vratiti na neki od sljedeih naina:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit ) Vrati: (Undo), kombinacijom tipaka Ctrl + Z.

Izmjene napravljene Undo naredbom (drugim rijeima, ponavljanje naredbe kojuipak elimo izvriti) moete vratiti na neki od sljedeih naina:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit ) Ponovi: (Undo), kombinacijom tipaka Ctrl + R.


Slika 43: Primjer naredbi vraanja u traci izbornika

3.5 Umnaanje, premjetanje, brisanje

3.5.1 Umnaanje teksta

U odreenim okolnostima, tekst moe zahtijevati viekratno pisanje istih (ili slinih)dijelova. Kako ne biste gubili vrijeme za pisanje, jednom napisani tekst moeteumnoiti na drugo mjesto u istom dokumentu ili u drugi dokument. Tako umnoenitekst kasnije po potrebi moete prilagoavati i ureivati.

Tekst koji e biti umnoen prvo treba oznaiti, na neki od prethodno navedenihnaina. Nakon toga, tekst se kopira u meuspremnik raunala (Clipboard), Kopiranitekst potom se umee na eljeno mjesto. Evo detaljnijeg opisa postupka:

1. Oznaite eljeni tekst.

2. Iskopirajte ga u meuspremnik raunala na jedan od naina: putem trake izbornika, Ureivanje (Edit ) Kopiraj (Copy), ikonom Kopiraj (Copy) iz alatne trake Standardno, putem kontekstnog izbornika, naredbom Kopiraj (Copy), kombinacijom tipaka Ctrl + C;

3. Postavite pokaziva na mjesto gdje elite umetnuti tekst.

4. Umetnite tekst iz meuspremnika raunala na jedan od naina: putem trake izbornika, Ureivanje (Edit ) Umetni (Paste), ikonom Umetni (Paste) iz alatne trake, putem kontekstnog izbornika, naredbom Umetni (Paste), kombinacijom tipaka Ctrl + V.

Ovako je mogue kopirati i druge objekte, poput tablica ili slika. Vie o tome upoglavlju Umnaanje slike, crtea i grafikona.

Umnaanje u drugi dokument istovjetno je ovom postupku, samo je potrebno otvoritidrugi dokument i postaviti pokaziva na eljeno mjesto.


Jeste li znali...

Postoji i dodatni nain umetanja teksta, s posebnim svojstvima, do kojeg sedolazi putem trake izbornika Ureivanje (Edit ) Posebno umetni (PasteSpecial). Ovako se sadraj meuspremnika, ovisno o svom tipu, moe umetnutina druge naine (na primjer, bez formatiranja, ili formatiran kao HTML).

Jeste li znali...

Svako postavljanje teksta u meuspremnik (Clipboard) uzrokuje brisanje prijepostavljenog teksta. Potrebno je obratiti panju kako uzastopnim kopiranjem(a ne i umetanjem na drugo mjesto) ne biste nehotice izgubili odreeni dioteksta.

3.5.2 Premjetanje teksta

Premjetanje teksta slino je umnaanju, s jedinom razlikom to se tekst pripostavljanju u memoriju brie s poetnog mjesta. Ova mogunost je znaajna jer priizradi dokumenta autori esto nisu sigurni gdje bi neki dio teksta najbolje odgovaraopa tijekom rada ele promijeniti redoslijed rijei, reenica ili itavih odlomaka.

Tekst koji e biti premjeten prvo treba oznaiti, na neki od prethodno navedenihnaina. Nakon toga, tekst se premjeta (za razliku od postupka umnaanja, gdjetekst ostaje i na poetnom mjestu!) u meuspremnik raunala, Clipboard, Kopiranitekst potom se umee na eljeno mjesto. Evo detaljnijeg opisa postupka:

1. Oznaite eljeni tekst.

2. Premjestite ga u meuspremnik raunala na jedan od naina:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit ) Izrei (Cut), ikonom Izrei (Cut) iz alatne trake,

putem kontekstnog izbornika, naredbom Izrei (Cut), kombinacijom tipaka Ctrl + X.

3. Postavite pokaziva na mjesto gdje elite umetnuti tekst.

4. Umetnite tekst iz meuspremnika raunala na jedan od naina:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit ) Umetni (Paste), ikonom Umetni (Paste) iz alatne trake,

putem kontekstnog izbornika, naredbom Umetni (Paste), kombinacijom tipaka Ctrl + V.

Na ovaj nain mogue je premjestiti i druge objekte, poput tablica ili slika. Vie otome u poglavlju Premjetanje slike, crtea i grafikona.


Jeste li znali...

Postupke umnaanja ili premjetanja mogue je napraviti i koritenjem mia.Nakon oznaavanja je metodom povlaenja i isputanja (drag & drop), kao uradu s prozorima ili datotekama, potrebno "odvui" dio teksta na drugo mjesto.Izgled strelice mia pritom e na dnu dobiti jedan maleni pravokutnik.

3.5.3 Brisanje teksta

Tekst moete brisati s ili bez prethodnog oznaavanja. Brisanje bez prethodnogoznaavanja pogodnije je za manje koliine teksta. Evo nekoliko naina brisanja bezoznaavanja: tipkom Backspace briete znak lijevo od pokazivaa, kombinacijom tipaka Ctrl + Backspace briete rije lijevo od pokazivaa, tipkom Delete briete znak desno od pokazivaa, kombinacijom tipaka Ctrl + Delete briete rije desno od kursora.Za brisanje s oznaavanjem, trebate prvo oznaiti tekst. Zatim pritisnite tipku Deleteili Backspace.

3.6 Pretraga i zamjena teksta

Pretraga teksta pokazuje se jako korisnom pri radu s veim dokumentima. Raunalobrzo pretrauje velike koliine teksta po odreenim kriterijima, to je za korisnikateak zadatak i esto ga nije sposoban u potpunosti izvriti (na primjer, bez pogrekepronai sva pojavljivanja neke rijei u tekstu). Do prozora za traenje i zamjenu rijeidolazi se na sljedee naine: putem trake izbornika, Ureivanje (Edit ) Pronai i zamijeni (Find and Replace), putem alatne trake, klikom na ikonu Pronai i zamijeni (Find and Replace), kombinacijom tipaka Ctrl + F.

Prozor sadri mjesto za upis eljene rijei ili fraze te gumbe Nai (Find) i Trai sve(Find All). Ovdje moete upisati dio rijei, rije ili vie rijei koju je potrebno pronai.Gumb Nai nakon pronalaska oznaava jednu po jednu, pronaenu rije. Pritomtrebate odabirati gumb Nai za svaki novu potragu. Gumb Trai sve odjednom eoznaiti sve odgovarajue rijei u tekstu.

Dvije esto koritene opcije koje se u ovom prozoru nalaze su:


Slika 44: Prozor za pretraivanje teksta

Pazi na VELIKA/mala slova (Match case): pretraga je osjetljiva na razliku velikih imalih slova;

Samo itave rijei (Whole words only): Traene rijei nee biti prikazane kaopronaene ako su dijelovi neke druge rijei.

Dodatne opcije, koje moete dobiti odabirom gumba Vie opcija (More Options) su:

Samo trenutni odabir (Current selection only): Ako je oznaen neki tekst,pretrauje samo njega;

Unatrag (Backwards): Za razliku od uobiajene pretrage, koja od trenutnogmjesta pokazivaa kree prema kraju dokumenta, uz ovu opciju pretraga kreeprema vrhu;

Regularni izrazi (Regular expressions): Regularni izrazi poseban su nain zapisaskupa slinog teksta, koritenjem definiranih pravila. Ovaj vrlo moan alatomoguuje pronalazak npr. razliitih gramatikih oblika neke rijei, tekstsastavljen samo od brojeva, rijei koje poinju slovom "a" a zavravaju slovom "k"i slino;

Pretraga slinosti (Similarity search): Ovaj alat omoguuje pronalazak slinihrijei zamjenom odreenog broja znakova, te uklanjanjem ili dodavanjem nekogbroja znakova. Koritenje je jednostavnije nego koritenje regularnih izraza, noregularni izrazi su moniji u definiranju traene rijei;

Trai stilove (Search for Styles): Mogunost pretrage teksta ne po odreenojrijei, ve po stilu pisanja teksta (po naslovima, podnaslovima, slikama, itd.) Vieo stilovima u poglavlju Primjena oblikovanja teksta.


Jeste li znali...

Mali trud uenja regularnih izraza moe biti vrlo isplativ. Evo nekoliko korisnihoznaka i primjera za pretragu:

Znak: Zamjenjuje: Primjer: . Bilo koji znak mu.a muka, muha .* Bilo koji skup znakova mu.*a mudra, muka, muica [ ] Jedan od znakova mu[hk]a muka, muha (ne i mua!) \< Poetak rijei \ Kraj rijei \>mu njemu (ne i mudrost!)

Slika 45: Dodatne mogunosti

Zamjena teksta

Pronaene rijei mogu se automatski zamijeniti u istom prozoru za pretragu. Tekstkojim elite zamijeniti pronaenu rije upiite u polje Zamijeni s (Replace with).Postoje dva gumba za zamjenu:

Zamijeni (Replace): Zamjena samo trenutno pronaenog / oznaenog pojma; Zamijeni sve (Replace All): Automatska zamjena svih pronaenih pojmova.

3.7 esta pitanja

Kako mogu saznati koliko rijei ili znakova postoji u dokumentu?

Statistiku dokumenta moete pronai u izborniku Alati (Tools ) Broja rijei (WordCount). Ondje se nalazi broj znakova i rijei u oznaenom dijelu dokumenta i ucijelom dokumentu. Dodatno, opirnija statistika postoji u izborniku Datoteka (File ) Svojstva (Properties). Tu je naveden i broj odlomaka, linija, tablica, slika i slino.

Kako mogu automatski spremati svoj dokument?

Korisnici esto pri duljem radu zaborave redovito spremati dokument. Automatskospremanje dokumenta vrlo je vana mogunost koja "spaava" dokument prilikom"smrzavanja" programskog alata ili itavog operacijskog sustava. Obino se postavljana vremenski period od 10 ili 15 minuta. U sluaju smrzavanja programskog alata iliitavog operacijskog sustava, pri sljedeem pokretanju, bit e pokrenut oporavakdokumenta, a izgubljene e biti samo promjene od zadnjeg automatskog spremanja.Ovu mogunost moete postaviti u dijalokom prozoru Alati (Tools ) Odrednice(Options ) Uitaj/Spremi (Load/Save ) Openito (General) Snimi SamoObnovainformacije svako minuta (Save AutoRecovery information every minutes).


Slika 46: Zamjena rijei

Kako mogu pisati tekst dokumenta u vie kolona?

Postavke vezane za stupce odreuju se u dijalokom prozoru Oblik (Format ) Stupci(Columns). Ovdje moete definirati u koliko stupaca treba podijeliti tekst, koja jeirina stupaca te postoji li i kako izgleda linija koja ih razdvaja.

3.8 Zadaci za vjebu

1. Izradite novi dokument.

2. U dokumentu napiite sljedei tekst (znak za stupanj moete dobiti izprozora Posebni znak ili kombinacijom tipaka AltGr + 5 te pritiskom jojedne tipke (C):

Recept za okolino

Sastojci:

0,2 l mlijeka

30 g okolina

Priprema:

Grijati mlijeko dok ne prokuha. Ohladiti do temperature 50C. Umlijeko dodati okolino. Mijeati dok se ne dobije gusta kaa. Pojestis uitkom!

3. Spremite dokument pod nazivom cokolino.odt.

4. Oznaite cijeli recept te ga umnoite ispod postojeeg, u jednoj kopiji.

Zadaci 5 7 odnose se na umnoeni recept.

5. Runo promijenite rije "Sastojci" u rije "Potrebno".

6. Koritenjem prozora za zamjenu rijei zamijenite sve pojave rijei "okolino"rijeju "frutolino". to se dogodilo s rjeju "okolina"?

7. Koritenjem prozora za zamjenu rijei zamijenite sve pojave dijela rijei"okolin" rijeju "frutolin". to se dogodilo s rjeju "okolina"?

8. Spremite dokument pod nazivom doruak.odt.


4 Oblikovanje


Nakon ovog poglavlja moi ete: primijeniti osnovna oblikovanja teksta, primijeniti stilove oblikovanja, koristiti ugraeno rastavljanje rijei, oblikovati odlomke, oblikovati stranice.

4.2 Oblikovanje teksta

Oblikovanje teksta svojstvo je programskih alata za obradu teksta, koji osim upisasamih znakova tekst mogu prikazati na razliite naine: koritenjem razliitih oblikaslova, veliina, razmjetajem teksta i slino. Ovako dokument dobiva svoja vizualnaobiljeja, koja prenose i naglaavaju odreene poruke (istaknute rijei i slino).

4.2.1 Promjena vrste i veliine grafikog pisma

Vrsta i veliina grafikog pisma (fonta) jako utjeu na itljivost dokumenta, stoga ihje potrebno paljivo odabrati. Veliinu grafikog pisma moete promijeniti izpadajueg izbornika u alatnoj traci Formatiranje (Format).

Tip grafikog pisma takoer moete promijeniti iz padajueg izbornika u alatnoj traciFormatiranje (Format). Obino se u jednom dokumentu koristi samo jedan font, ilimanji broj grafikih pisama - fontova. Najee se odabire jedno serif grafikopismo (sa slovima ukraenim na kraju, poput Times New Roman) i jedno sans-serif grafiko pismo (bez ukrasa, poput Arial).


Slika 47: Promjena veliine i tipa grafikogpisma

Postavke moete promijeniti i na sljedee naine:

koritenjem prozora Oblik (Format ) Znak (Character) i njegove kartice Pismo(Font),

naredbom Pismo (Font) i Veliina (Size) iz kontekstnog izbornika (klik desnomtipkom mia nad oznaenim tekstom).

4.2.2 Primjena oblikovanja teksta

Tri su najvanija tipa oblikovanja teksta, koji se nalaze u gotovo svim programskimalatima za bilo kakav rad s tekstom: podebljavanje, nakoavanje i podcrtavanjeteksta.

Za oblikovanje prethodno napisanog teksta, potrebno ga je prvo oznaiti. elite lioblikovanje primijeniti na tekst koji e tek biti napisan, dovoljno je primijeniti neku odsljedeih metoda, bez oznaavanja.

Tekst moete podebljati (Bold):

ikonom Masno iz alatne trake Formatiranje, kombinacijom tipaka Ctrl + B.

Tekst moete nakositi (Italic):

ikonom Kurziv iz alatne trake Formatiranje, kombinacijom tipaka Ctrl + I.

Tekst moete podcrtati (Underline):

ikonom Podcrtano iz alatne trake Formatiranje, kombinacijom tipaka Ctrl + U.

Dodatni naini kako moete promijeniti oblikovanje su:

koritenje prozora Oblik (Format ) Znak (Character) i njegove kartice Pismo(Font),

naredba Stil (Style) iz kontekstnog izbornika.


Slika 48: Ikoneoblikovanja teksta

Slika 49: Ikoneoblikovanja tekstana platformi Linux

4.2.3 Pisanje indeksa i eksponenata

Znakovi ne moraju uvijek biti smjeteni u istu razinu linije. Writer podrava pisanjeeksponenata i indeksa, pri emu se znakovi postavljaju iznad ili ispod uobiajenerazine teksta u retku. Takve je znakove najlake napisati na uobiajeni nain, akasnije ih pretvoriti u indekse i eksponente, koritenjem prozora Oblik (Format ) Znak (Character) i njegove kartice Poloaj (Position).

Ovdje se nalaze tri gumba za odabir: Eksponent (Superscript), Obino (Normal) teIndeks (Subscript), koji definiraju vodoravni poloaj znakova.

Dodatni nain za pisanje indeksa i eksponenata je koritenje kontekstnog izbornika injegove opcije Stil (Style).

4.2.4 Promjena malih slova u velika i obratno

U ve napisanom tekstu velika se slova mijenjaju u mala putem trake izbornikaOblik (Format ) Velika/mala slova (Change Case).U mini-izborniku Velika/mala slova mogue je odabrati treba li se napisani tekstpretvoriti u sva velika ili sva mala slova. Prethodno je potrebno oznaiti eljeni tekst.

Dodatni nain za promjenu velikih/malih slova je koritenje kontekstnog izbornika injegove opcije Velika-mala-slova/znakovi.


Slika 50: Eksponenti i indeksi

4.2.5 Bojanje teksta

Boju teksta mogue je promijeniti koritenjem ikone Boja pisma (Font Color)iz alatne trake Formatiranje (Formatting). Pokraj gumba se nalazi strelica, ijim seodabirom pojavljuje skup boja iz kojeg moemo izabrati eljenu boju.

Dodatni nain za promjenu oblikovanja je koritenje prozora Oblik (Format ) Znak(Character) i njegove kartice Efekti na pismu (Font Effects).

4.2.6 Kopiranje oblikovanja s jednog dijela teksta na drugi

Osim kopiranja teksta, mogue je kopirati samo oblikovanje teksta na drugi, ovimpostupkom:

1. Oznaite tekst ije oblikovanje elite kopirati;

2. Iz alatne trake, odaberite ikonu Oblikuj slikarski kist

(Format PaintBrush);

Izgled strelice mia promijenit e se u izgled kista.

3. Takvom strelicom oznaite tekst na koji elite kopirati, odnosno primijenitiisto oblikovanje.

Napredniji nain rada s oblikovanjima je koritenje stilova.


Slika 51: Promjena boje teksta

4.2.7 Primjena postojeeg stila

Stil je skup oblikovanja (vrsta, boja i veliina slova, poravnanje teksta...), koji seprimjenjuje na neke dijelove teksta. Vano je razumjeti da stilovi oznaavajusemantike grupe podataka, a ne samo naine oblikovanja. Na primjer, stilovi moguoznaavati:

naslove, podnaslove, istaknuti tekst, pojmove na razliitim jezicima, citate.

Uzmite za primjer rad na ovom priruniku: u njemu postoji mnogo naziva naredbi,na hrvatskom i engleskom jeziku, oznaenih na odreeni nain. Mogue je da sepred kraj izrade prirunika odlui nazive na engleskom jeziku prikazivati podcrtano, ane ukoeno. Provoenje u djelo takve odluke zahtijevalo bi vie sati posla, kada bi sesvaki pojam mijenjao runo. Mogue je da svi pojmovi ne bi bili zamijenjeni, jer jeteko pratiti sve na vrlo velikom dokumentu.

Primjer ovakve izrade dobar je primjer za koritenje stilova. Sve su naredbe naengleskom oznaene stilom naziveng, a sve naredbe na hrvatskom stilom nazivhrv.Svaka promjena oblikovanja na stilu vri se samo jednom, na jednom mjestu, a svi sepojmovi oznaeni tim stilom automatski auriraju, kako bi bili u skladu s novimoblikovanjem. Tako se promjena iz ukoenog u podcrtano oblikovanje svodi nanekoliko naredbi miem, u desetak sekundi.

etiri su vrste stilova u programskom alatu OpenOffe.org Writer:

stilovi odlomka (npr. Tijelo teksta, Naslov 1, Naslov 2), stilovi znakova (npr. Uobiajeno, Istaknuto, Primjer), stilovi okvira (npr. Formula, Grafika), stilovi stranice (npr. Uobiajeno, Prva stranica, Desna stranica,

Lijeva stranica).

Stilove je mogue promijeniti na sljedee naine:

iz padajueg izbornika stilova odlomka, u alatnoj traci Formatiranje(Formatting),

iz prozora Stilovi i formatiranje (Styles and Formatting), u kojem se nalazesve etiri vrste stilova do kojeg se dolazi pritiskom tipke F11.


Za promjenu stila potrebno je odabrati dio teksta te odabrati stil. Stilovi omoguavajubrzo i jednostavno naknadno ureivanje teksta, daju tekstu dosljedno oblikovanje teine izgled oblikovanja teksta profesionalnijim.

Unaprijed definirano oblikovanje stilova moete promijeniti odabirom naredbi Izmijeni(Modify) iz kontekstnog izbornika stila u prozoru Stilovi i formatiranje. Tako izgleddokumenta moete prilagoditi vlastitim potrebama.

Moete dodavati i vlastite stilove, odabirom naredbe Novi (New) iz kontekstnogizbornika stila na kojem elite graditi novi stil. Osim odabira naziva novog stila, uovom se prozoru definira izgled stila.


Slika 53: Prozor Stilovi i formatiranje

Jeste li znali...

Stilove moete uitati i iz drugog dokumenta, naredbom Uitaj stilove (LoadStyles) iz mini izbornika u gornjem desnom kutu prozora Stilovi i formatiranje.Tako moete uskladiti grafiki izgled dokumenata.

Slika 52: Izbor stila iz padajueg izbornika

4.2.8 Automatsko rastavljanje rijei

Moderni programski alati za obradu teksta upravljaju slaganjem rijei na sljedeinain: na kraju retka, rije koja nije stala u taj redak cijela prelazi u novi red. No,mogue je koristiti i rastavljanje rijei crticom (hyphenation). Pritom e dio iza crticeprijei u novi redak teksta. Iako nije uobiajeno pri pisanju teksta koristiti ovaj nainrastavljanja, on moe biti dobar u odreenim situacijama, poput novinskih lanakakoji imaju malu irinu (a esto dugake rijei), opisa slika i slino.

Rastavljanje rijei moe biti automatsko ili runo (na zahtjev).

Automatsko rastavljanje moete definirati na eljenom stilu oblikovanja, na sljedeinain:

1. Odaberite naredbu Izmijeni (Modify) iz kontekstnog izbornika stila,

2. Odaberite karticu Tijek teksta (Text Flow),

3. Oznaite opciju Rastavljanje rijei (Hyphenation): Automatski(Automatically).

Runo rastavljanje pokreete putem trake izbornika, Alati (Tools ) Jezik (Language) Rastavljanje rijei (Hyphenation).U prozoru koji se pojavljuje, prua vam se mogunost provjere svakog rastavljanja,koje je bilo potrebno.


Slika 54: Primjer rastavljanja rijei

4.3 Oblikovanje odlomka

4.3.1 Umetanje i pomicanje oznaka odlomka

Odlomak je skup reenica koje ine smislenu cjelinu, vizualno odvojen od ostalihelemenata u dokumentu. Koristite li pregled neispisivih znakova, esto moete vidjetiznakove za kraj/poetak odlomka . Oblikovanje teksta se najvie oslanja na naelopodjele u odlomke, pa je potrebno razumjeti emu odlomci slue i kako mogupomoi u radu.

Pritiskom tipke Enter zavrava dotadanji, a poinje novi odlomak. Odlomci imajumnoga svojstva koja se mogu definirati, bilo da se definiraju za svaki odlomakpojedinano, bilo da se za to koriste stilovi, to je pri ozbiljnijem radu svakakopreporuljiv nain.

4.3.2 Umetanje i pomicanje oznaka za kraj reda

Kraj reda, odnosno prelazak u "novi red" pri pisanju teksta na raunalu se obino nekoristi, kako je ve objanjeno u poglavlju o umetanju teksta. No, ako doista postojipotreba za prelaskom u novi red, a da se pritom ne prijee u novi odlomak, moetedodati oznaku za kraj reda, na ove naine:

putem trake izbornika, Ubaci (Insert ) Runi prekid (Manual Break ) Prekidlinije (Line Break),

kombinacijom tipaka Shift + Enter.Napomena: Ovu oznaku treba koristiti iskljuivo kada ste sigurni da znate to radite,nikako kao zamjenu za novi odlomak, ili jo gore, umjesto automatskog prelaskateksta u novi reda pri uobiajenom pisanju! Korisnici koji su radili na pisaem strojuse moraju naviknuti na novi nain razmiljanja pri koritenju programskih alata zaobradu teksta.


Slika 55: Tekst s ukljuenom opcijomprikaza neispisivih znakova

4.3.3 Poravnavanje teksta

Odlomak teksta moete vodoravno poravnati na etiri naina: lijevo, centrirano, desno, obostrano.

Poravnavanje se uvijek odnosi na cijeli odlomak, a ne primjerice na pojedinu rije iliredak u odlomku.

Dodatni naini kako moete promijeniti poravnanje su: koritenje prozora Oblik (Format ) Odlomak (Paragraph) i njegove kartice

Poravnanje (Alignment), naredbom Poravnanje (Alignment) iz kontekstnog izbornika.


Slika 56: Prelazak u "novi redak"

Slika 57: Ikone zaporavnavanje

Slika 58: Vrste poravnavanja odlomka

Jeste li znali...

Za uobiajeno pisanje odlomaka teksta, bolje je koristiti obostrano negolijevo poravnavanje. Obostrano poravnavanje djeluje urednije.

4.3.4 Uvlaenje odlomka

Uvlaenje odlomka predstavlja naine vizualnog odnosa prema drugim odlomcima imarginama (granicama) teksta. Postoje etiri vrste uvlaenja:

lijevo cijeli se odlomak pomie prema desno, a na lijevoj strani je prazanprostor;

desno - cijeli se odlomak pomie prema lijevo, a na desnoj strani je prazanprostor;

prva linija prva linija pomie se udesno; sve osim prve linije sve se linije osim prve pomiu udesno (ovo se uvlaenje

moe postii negativnim uvlaenjem prve linije);

Uvlaenje odlomka ureuje se u prozoru Odlomak (Paragraph), na sljedei nain:

1. Otvorite prozor Odlomak: putem trake izbornika, Oblik (Format ) Odlomak (Paragraph), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Odlomak;

2. Otvorite karticu Uvlake i razmaci (Indents & Spacing);

3. Promijenite veliine Prije teksta, Poslije teksta i Prva linija.

U veliinama je dozvoljeno upisati negativne vrijednosti. Pri promjeni jakopomae prikaz izgleda na desnoj strani prozora.


Jeste li znali...

Za openito laki rad s odlomcima, s obzirom na to da se dio opcijaodreuje apsolutnom veliinom centimetrima korisno je naviknuti sekoristiti ravnala s mjerama lijevo i iznad teksta.

4.3.5 Odabir vrste proreda

Prored (razmak izmeu redaka u odlomku) moe biti razliit. Obino se koristijednostruki prored, no neki sluajevi zahtijevaju posebnu veliinu proreda, esto 1.5.

Prored unutar odlomka ureuje se u prozoru Odlomak (Paragraph), na sljedeinain:

1. Otvorite prozor Odlomak (Paragraph):

putem trake izbornika, Oblik (Format ) Odlomak (Paragraph), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Odlomak (Paragraph);


3. Iz padajueg izbornika Razmak izmeu linija (Line spacing) odabweiteeljeni razmak:

Jednostruko, 1.5 redak, Dvostruko, Razmjerno u odnosu na veliinu slova, Najmanje minimalni razmak u centimetrima, Naslovno apsolutni razmak u centimetrima.

4.3.6 Odabir razmaka ispred i iza odlomka

Razmak izmeu odlomaka meusobno odreujete na slian nain:

1. Otvorite prozor Odlomak:

putem trake izbornika, Oblik (Format ) Odlomak (Paragraph), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Odlomak (Paragraph);


3. Odaberite eljene vrijednosti iz izbornika Prored: Iznad odlomka i Ispododlomka;


Jeste li znali...

Prored prije i nakon odlomka bolje je rjeenje za ostavljanje praznog mjesta prije inakon novog poglavlja od runo stvorenih "novih redaka", pritiskom tipke Enter dvaputa. Primijenimo li veliinu praznog mjesta na odreeni stil u cijelom dokumentu,vrijeme potrebno za naknadno ureivanje dokumenta jako se smanjuje.

4.3.7 Rad s tabulatorima

Prva asocijacija na rije "tabulator" obino je tipka Tab na tipkovnici, kojom seprelazi na sljedei element u prozoru nekog programskog alata ili pravi neto irirazmak u tekstu. No, tabulatori u programskim alatima za obradu teksta proirujufunkciju izrade razmaka u tekstu. Koritenjem tabulatora, tonije oznaka za granicetabulatora (tab stops), mogue je lake ureivati dokument u kojemu je tekst naodreen nain poredan, na primjer, za izradu obrazaca.

Granica tabulatora oznaava gdje e se pokaziva premjestiti pritiskom tipke Tab.Ako se granice tabulatora ne postave, pritisak tipke Tab premjestit e pokazivauvijek za jednaku, unaprijed postavljenu udaljenost. Postoje etiri tipa tabulatora:

lijevi od ovog mjesta tekst e se pisati udesno, desni od ovog mjesta tekst e se pisati ulijevo, centralni od ovog mjesta tekst e se

ravnomjerno rasporediti s obje stranegranice,

decimalni decimalni brojevi napisaniispod ovog tabulatora bit e poravnati podecimalnoj toki.

Dodatna je mogunost u radu s tabulatorima popunjavanje praznog prostora koji sedobiva prelaskom na granicu sljedeeg tabulatora. Takav prostor moe ostati prazanili automatski biti ispunjen tokama (.....), crticama (------), podctrama (_____) ili bilokojim drugim znakom.

Upravljanje tabulatorima vri se iz prozora za rad s odlomcima. Evo kako moetedodati granicu tabulatora:

1. Otvorite prozor Odlomak:

putem trake izbornika, Oblik (Format ) Odlomak (Paragraph), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Odlomak;

2. Otvorite karticu Tabulatori (Tabs);

3. Odaberite gumb Novi (New);

4. Podesite njegovu udaljenost od lijevog ruba;

5. Odaberite tip tabulatora (lijevi, desni, centralni, decimalni);

6. Odaberite ispunu do sljedeeg tabulatora.

U ovom je prozoru moete i mijenjati svojstva trenutno postojeih tabulatora, te ihbrisati.


Slika 60: Tipovi tabulatora

Drugi nain dodavanja tabulatora je putem ravnala koje se nalazi iznad dijelaprogramskog alata za prikaz dokumenta. Jednim klikom lijeve tipke mia na eljenomjesto na ravnalu dodaje se lijevi tabulator i njegov znak. Klikom desne tipke miana neki od tabulatora u ravnalu moete iz kontekstnog izbornika promijeniti tiptabulatora.

Dvostruki