Izlazak Sunca za zapada je tema kojom se od davnina bave umovi irom svijeta, naroito vjerski uenjaci koji su za ovu pojavu saznali iz svojih svetih knjiga. Izlazak Sunca sa zapada nije naroito bio predmetom nekog ozbiljnijeg naunog istraivanja, vjerovatno iz razloga to se ta velika astronomska anomalija prvi put spominje upravo u vjerskoj literaturi, a nauna elita se esto sa skepticizmom bavi vjerskim pitanjima.

Predmet interesovanja ove teme je upravo pokuaj pribliavanja razliitih pogleda na istu stvar.

ta kae nauka?

Ono to gotovo svi znamo iz elementarnog poznavanja astronomije jeste da se Zemlja okree oko Sunca (REVOLUCIJA) i da se istovremeno okree oko svoje ose koja prolazi kroz Zemljine geografske polove sjever jug (ovo okretanje naziva se ROTACIJA).

Zemlja oko Sunca napravi jedan puni krug za godinu dana, dok se istovremeno oko svoje ose okrene 365 puta (tanije, Zemlja napravi 365 punih i kruga u toku jedne godine, zbog ega se svake etvrte godine rauna prestupna godina sa 366 dana kako bi se uraunale ove 4 etvrtine). Linijska brzina Zemlje oko Sunca iznosi cca 30 km/sec.

Rotacija

ZAPAD

ISTOK

Slika 1.

Zato Sunce izlazi sa istoka?Posmatrajmo stanovnike Zemlje koji ive u taki A (slika2). U posmatranom trenutku, kod njih je no, a Zemlja se okree oko svoje ose od zapada ka istoku. Zbog dovoljno brze Zemljine rotacije (jedan puni krug za 24 sata), stanovnicima u mjestu A uskoro e se Sunce pojaviti sa istone strane Zemaljske kugle.

RotacijaISTOK

ZAPAD

Slika 2.

Da bi smo razumjeli i bolje pratili naredna izlaganja, podsjetimo se jo nekih znanja iz matematike i astronomije.

1. Rekli smo da Zemlja napravi jedan krug oko Sunca za godinu dana, to znai da opie krunicu oko sunca.

2. Znamo da krunica ima 360o , a godina ima 365 dana, dakle, Zemlja napravi 365 rotacija u krugu od 360o, to priblino iznosi jedan obrt za 24 sata (danno) u luku od 1o (360:365 = 0,986o 1o)

3. Radi lakeg razumijevanja predmetne teme izlaska Sunca sa zapada, zanemarimo da je Zemljina putanja elipsastog oblika jer je u prostoru vrlo priblina krunici.

Imajui u vidu prethodno reeno dobijamo sljedeu sliku:

1o

Zemlja napravi jednu rotaciju u luku od 1o (1 dan 1o ) U ovom ciklusu dolazi do jedne izmjene dana i noi. Sunce izlazi na istoku, a zalazi na zapadu.

Slika 3.

ta kau najnovija nauna istraivanja?

Jedan fenomen je posebno bitan za nas: USPORAVANJE ZEMLJINE ROTACIJE !!!!! Evo nekoliko lanaka koji se mogu proitati na internetu:Naa planeta konstantno usporava, najvie zahvaljujui koionim silama okeanskih plima i oseka. Zahvaljujui drevnim posmatranjima pomraenja, mogue je odrediti da to usporavanje iznosi oko 2 milisekunde dnevno (ing. Drago I. Dragovi: http://sljivicelektronika.com/Prestupna%20sekunda.htm) Moemo oekivati male promjene u duljini nae kalendarske godine. Tome je tako iz dva razloga. Prvo, Rotacija Zemlje nije sasvim jednolina (pravilna). Zato je tomu tako? Rotacija svakoga tijela ovisna je o raspodjeli njegove mase, a raspodjela mase na Zemlji neprestano se mijenja. Na primjer, zemljotresi mijenjaju poloaj tektonskih ploa. Nadalje, tekua zemljina jezgra se preljeva kako se Zemlja okree, a kie preraspodjeljuju vodenu masu iz oceana. Drugi je razlog taj to mijena plime i oseke uzrokuje neprestano usporavanje zemljine rotacije. Te smjene proizvode toplinu, a gubljenje topline je gubitak energije u zemljinom sustavu. (Isaac Asimov, As the World Turns)

Posebno je zanimljiva teorija o novootkrivenoj planeti koju su nazvali Planeta X i njenom uticaju na usporenje Zemljine rotacije:

Razlog zbog koga dolazi do usporavanja rotacije koje dovodi to zaustavljanja rotacije u toku nedelje pre pomeranja polova je taj to Planeta X hvata Atlantski basen u magnetni zagrljaj, tako da je Zemlja uhvaena i ne moe dalje da se okree. Kako dolazi do usporavanja rotacije kada je Planeta X tako daleko???

Danas se Planeta X nalazi na otprilike 9 rastojanja Sunce-Pluton, a usporavanje Zemljine rotacije je ve poelo. Odgovor lei u tome da je magnetsko polje iroko u svom opsegu mnogo ire nego to to ovjeanstvo zamilja kada opisuje magnetsko polje planeta i Sunca. Ova magnetska polja se uvek opisuju kao da jedva dopiru dalje od planete ili Sunca, a ustvari Sunev uticaj dopire do mesta gde Planeta X plovi izmeu svoje dve ie, i dalje. Poto se nalazi u okviru Sunevog polja, Planeta X zaista utie na Zemlju, ak i sa te razdaljine.

Upamtite, mi govorimo o promjeni koja se moe primjetiti, jer Planeta X mijenja stanje ravnotee. Prema tome, dolazak Planete X je promijenio magnetni ekvilibrijum Zemlje, tako da Zemlja ve usporava nekoliko sekundi godinje. U sutini, ne tako puno, ali ovo usporavanje e se poveati na minute, zatim na sate, zatim na dane kako se pomeranje polova bude pribliavalo, i konano, dovee do potpunog zaustavljanja Zemlje u toku jednog dana, nedelju dana pre pomeranja polova. (http://www.zetatalk.com)

asopis OMNI MAGAZINE je objavio da je u danima izmeu 24. januara i 3. februara 1990. godine zabeleeno novo iznenadno i neoekivano usporavanje Zemljine rotacije. Naunici sa US Naval Observatory, koji vre precizna merenja, raportirali su da je novo usporenje jo naglije nego to se moglo oekivati. Devetog avgusta 1991. godine amerike novine NEW YORK TIMES je dao svoje miljenje o tom zabrinjavajuem fenomenu. Prenosimo deo toga. "U svom okretanju oko svoje ose, rotaciona brzina Zemlje se usporava po prosenoj stopi od priblino 1,4 hiljadita dela sekunde na svakih 100 godina. Ali naunici su nedavno otkrili da je to usporavanje prilino nepravilno. To usporavanje izaziva neznatna izduenja Meseeve orbite, to dovodi do produavanja trajanja Zemljinog dana. Naunici ispituju nove metode preciznog merenja koje e da pomognu u utvrivanju da vetrovi i okeanske struje, otopljavanje leda i turbulencije u Zemljinom istopljenom jezgru izazivaju merljive dnevne, mesene ili decenijske varijacije u rotaciji. Pored dugoronih plimskih sila izazvanih gravitacionim uticajima Meseca, Sunca i drugih astronomskih tela, sile izazvane atmosferskim kretanjima imaju najznaajniju ulogu u usporavanju ili ubrzavanju okretanja Zemlje. Nedavne studije, na primer, utvrdile su korelaciju izmeu tih varijacija i razmetaj atmosferskih masa irokih razmera izazvanih El Niom, periodinim fenomenom jakih vetrova i okeanskih struja u junom Pacifikom basenu. (http://static.astronomija.co.rs/suncsist/planete/zemlja/usporavanje/usporavanje.htm)

Jedan od najjaih prirodnih usporivaa Zemlje (barem do sada) je njen satelitMJESEC. Kakav je Mjeseev utjecaj na usporenje Zemljine rotacije?? Upoznajmo se sa jo jednim pojmom - Baricentar.

Baricentar Masa Meseca, iako 81,3 puta manja od mase Zemlje, nije zanemarljiva. Ona deluje na Zemlju i pravilno bi bilo rei ne da Mesec krui oko Zemlje, ve da i Mesec i Zemlja osciliraju oko jedne zajednike take, oko zajednikog centra mase koji se zove baricentar. I zapravo taka u kojoj se nalazi baricentar obilazi Sunce po eliptinoj putanji dok centri Meseca i Zemlje osciliraju oko te take. Stoga ni putanja Meseca ni putanja Zemlje nemaju pravilan eliptini oblik. Medjutim masa Zemlje je ipak dosta veca od mase Meseca te se baricentar nalazi mnogo blie centru mase Zemlje. Zapravo on se nalazi u samoj Zemljinoj kugli. Ako elite prciznije, od centra mase Zemlje baricentar je udaljen oko 4700 kilometara. (http://static.astronomija.co.rs/suncsist/sateliti/mesec/uticaj/uticajmeseca.htm)

Pojava BARICENTRA moe se najbolje usporediti sa bacaem kladiva na atletskom mitingu. Iako je atleta enormno tei od kladiva koje baca, ipak ga pomenuti predmet izbacuje iz ravnotee prilokom vitlanja. Atleta i kladivo se skupa okreu oko jedne zajednike im take koju nazivamo BARICENTAR. Dani postepeno postaju sve dui, tvrde naunici koji su otkrili kako dani nisu dui samo u ljetnom periodu, a razlog je Mjesec koji kreira trajne valove u oceanima i Zemljinim udubinama. Plima i oseka oceana je pojava koja svojom ogromnom vodenom masom bitnije utie na usporavanje rotacije. Zanimljivo se osvrnuti i na injenicu o kojoj se vrlo malo govori u javnosti, a to je uticaj Mjeseeve gravitacije na tenu Zemljinu unutranjost magmu! Istina, u mnogo manjoj mjeri nego oceani, ali i tena lava koja kljua ispod nas osjea uticak Mjeseca i time doprinosi usporenju rotacije. Jo jedan fenomen je jako bitan kada govorimo o ovoj temi: Hlaenje Zemljine kore. Zemlja je nekad bila sva uarena i tena i kao takva se okretala oko svoje ose.

Slika 4.

Ta masa koja je plovila u hladnom svemiru poela je hlaenjem stvarati koru oko sebe. Kora je zbog temperature, a i zbog same strukture (lahkih metala i minerala), postala laka od unutranjosti. Sada imamo situaciju da se tena jezgra okree oko svoje ose, a da kora (koja je sada kompaktna ljuska) pliva na uarenom oceanu od lave, stvarajui u odreenom smislu trenje izmeu slojeva razliite mase i gustine. Dalje, hlaenjem magme dolazi do njenog smanjivanja i stiskanja. Tu nastaju vrlo ozbiljni problemi. Ohlaena kora stoji kruto poput ljuske od jajeta dok se zapremina magme i dalje smanjuje. Stvaraju se ogromni mjehurovi ispod Zemljine povrine koji prijete da urue velike komade zemlje u svoju utrobu ili pak da se kontinentalne ploe popenju jedna na drugu i tako prate oblik i zapreminu tenog jezgra! Netreba posebno napominjati do kakvih katastrofalnih posljedica bi u tom sluaju dolo ... zemljotresi, cunami, izlazak lave na povrinu poput poplave i sl.

Vjetaki faktor koji moe utjecati na usporenje rotacijeLjudski faktor je odvajkada bio uzrok najveeg broja nesrea, katastrofa i stradanja, Boijih kazni itd. Izgleda da e i ovoga puta ovjek doprinijeti da Zemlja pone naglo usporavati ... do potunog zaustavljanja: NUKLEARNI RAT !!! Zamislite III svjetski rat i ogromnu upotrebu nuklearnih bojevih glava koje pucaju na svim dijelovima Zemljine povrine.

Slika 5.

Dananje atomske bombe (A bombe), a naroito H bombe (hidrogenske, koje rade na principu fusije za raliku od A bombi koje stvaraju reakciju na principu fisije), po nekoliko stotina, pa i hiljada puta su jae od prvih bombi baenih na Hiroimu i Nagasaki. Stvarajui izrazito velike pritiske na Zemljinoj povrini svojim talasnim udarima nadjaat e sve one prirodne utjecaje na usporenje rotacije i to stotinama puta intenzivnije, krae, bre, razornije... Njihovo dejstvo zadat e najsnaniji udarac Zemljinoj rotaciji od kojeg se vie nee moi oporaviti. Jedno naglo i iznenadno koenje zemaljske kugle bit e uzrokom njenog rapidnog usporavanja. Sva nauna predvianja i prorauni da Zemlja usporava u milisekundama sruie se za tren. Zemlja e krenuti ka potpunom zaustavljanju. Bilo kako bilo.... Zemlja usporava... na ovaj ili onaj nain.

Razmotrimo posljedice:

Da bi smo lake pratili okretanje Zemlje oko svoje ose i posljedice usporavanja rotacije, prije svega na promjenu duine dana i noi, nacrtat emo kroz Zemaljsku kuglu jednu vertikalnu osovinu. Ona e nam posluiti da bolje vidimo okretanje Zemlje, jer e osovina nakon svakog punog kruga zauzimati ponovo isti vertikalni poloaj. Razmotrimo sada sliku 6: Zemlja nastavlja sa obilaenjem oko Sunca (revolucija) koje jo uvijek iznosi jedan krug za godinu dana (eventualno usporenje brzine kretanja Zemlje oko Sunca dovelo bi do slabljenja centrifugalne sile koja Zemlju odrava na odreenoj udaljenosti od Sunca. Zemlja bi poela da smanjuje obim svoje putanje orbite i krenula bi ka Suncu. Ovo je takoer zanimljiva tema o kojoj emo govoriti nekom drugom prilikom). Vratimo se usporavanju rotacije. Dakle, Zemlja se nekad okretala oko svoje ose priblino jedan krug u duini luka od oko 1o to je uzrokovalo da nam dan traje 24 sata (slika 3). Nakon ubrzanog usporavanja Zemljine rotacije imamo situaciju da Zemlja napravi jedan okretaj oko svoje ose za duinu luka veeg od 1o. Posmatrajmo sada Sunev sistem odozgo u tlocrtu.

Zemlja pravi jedan obrtaj u roku od 30 dana (na duini luka od 30o)

Zemlja pravi jedan obrtaj o u roku od 7 dana (7 )

Zemlja pravi jedan obrtaj o u roku od jednog dana (1 )

Slika 6.

1. 2. 3.

Zemlja se jo uvijek ponaa normalno i vrijeme tee uobiajenom brzinom. Nakon osjetnijeg usporavanja, Zemlja pravi jedan obrataj u vremenu od 7 dana, a nekad je na istom mjestu imala 7 obrtaja. Zemlja je usporila toliko da jedan obrtaj okrene za 30 dana. Meutim Sunce i dalje izlazi na istoku. Jedan dan i jedna no traju ukupno 30 dana.

ta dalje?Posmatrajmo zadnju fazu usporavanja Zemljine rotacije (slika 7).

A

Slika 7

Zemlja je u posljednjim danima svoje rotacije toliko usporila da joj je trebala itava godina dana (revolucija) kako bi obrnula samo 1,5 krug oko svoje vlastite ose (rotacija). Dakle, dan na Zemlji (ovdje se misli na dnevnu svjetlost) je trajao cijelu godinu, prije nego su njeni stanovnici utonuli u no (kao primjer smo uzeli stanovnike iz mjesta A na Zemaljskoj kugli): 1. Stanovnicima u mjestu A Suneva svjetlost se nazire iznad horizonta sa istone strane Zemlje. 2. Za etvrtinu kruga oko Sunca (to otprilike traje 90 dana) Zemlja je rotirala tek oko 135o. Stanovnicima iz mjesta A je tek prijepodnevno vrijeme. 3. Sunce je u zenitu. Nakon 6 mjeseci konano je podne. 4. Sunce pada ka zapadu. 5. Konano, nakon 365 dana Sunce dodiruje zapadni horizont i polahko zalazi.

Ovakav scenario ljudi teko da ele prihvatiti, meutim sjetimo se samo naeg prvog susjeda u svemiru - Mjesec. Upravo Mjesec ima jos sporiji ciklus rotacije i revolucije u odnosu na Zemlju. Mjesec se samo jednom obrne oko svoje ose za vrijeme jednog kruga oko Zemlje. Da je na mjestu Zemlje postavljeno Sunce, na Mjesecu bi neprekidno bio dan!! Jedna strana Mjeseca uvijek je okrenuta prema stanovnicima Zemlje, tako da ljudi nikada nisu uivo vidjeli drugu stranu Mjeseca. Da li je onda nemogue da i Zemlja jednog dana uspori na brzinu Mjeseca i da potpuno stane?!?

Zaustavljanje Zemljine rotacije i izlazak Sunca sa zapadaLogian slijed, nakon to krene proces usporavanja Zemljine rotacije, je njeno potpuno zaustavljanje. Nakon to je Zemlja napravila tek jedan ciklus oko Sunca u kojem je jedan dan trajao cijelu godinu dana, nastupila je no (slika7). Koliko e potrajati no, neznamo. Zavisit e to od vremena kada e se Zemlja potpuno zaustaviti u svojoj rotaciji. To je taj kosmiko-historijski trenutak. Kada Zemlja stane nastupa vrijeme IZLASKA SUNCA SA ZAPADA !!! Pogledajmo sliku 8. Kroz sredite Zemljine kugle provukli smo ordinatu X koja e cijelo vrijeme dok se Zemlja kree oko Sunca ostati vertikalna kako bi smo imali na umu da je Zemljina rotacija stala, tj. Zemlja se vie ne okree oko svoje ose.

X

A

X

A Slika 8.

Stanovnici iz mjesta A su nakon dugakog dana konano utonuli u no. Ulazie sve dublje u no, ako se Zemlja nastavi okretati oko svoje ose. S obzirom da se Zemljina rotacija zaustavlja, doi e trenutak kada e potpuno stati (ne zaboravimo - govorimo o Zemljinom rotacionom kretanju oko svoje ose, a ne o kretanju oko Sunca). Trenutak kada Zemljina rotacija stane, nastupa vrijeme poetka procesa izlaska Sunca sa zapada. Nakon to je Zemlja nastavila sa svojim kretanjem oko Sunca, bez okretanja oko vlastite ose (ordinata X zadrava svoj pravac), stanovnici iz mjesta A ulaze u zonu dnevnog svjetla. Ali. Ovog puta, kao nikada do tada, ugledat e Sunce sa one strane na kojoj je zalo, tj. sa ZAPADA !!!

REZIMETreba imati na umu da tema IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA sadri nauno utemeljene i dokazane injenice kao to su: okretanje Zemlje oko Sunca i oko svoje ose (revolucija i rotacija), usporavanje Zemljine rotacije, snaan uticaj Mjeseca na Zemljinu rotaciju (gravitacionim silama direktno na Zemlju, indirektno plimom i osekom) i dr. Takoer, ukljuena su i logika prosuivanja i logike procjene na osnovu ulaznih parametara koji nam stoje na raspolaganju. Moe se slobodno rei da obaena tema ima svoj smisao. Ali ipak zakljuak moe da glasi: Sve je to fino, ali ne mora nita da bude tako. Sile prirode su nepredvidive !!!

PRILOG NA TEMUJedne prilike, ashabi Boijeg poslanika, upitae Muhammeda a.s o Deddalu (Antikristu) koji e se prema svim svetim knjigama pojaviti pred kraj postojanja svijeta: O Allahov Poslanie, a koliko e on boraviti na zemlji ??" Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, ree: "etrdeset dana, jedan dan kao godinu dana, jedan dan kao mjesec dana, jedan dan kao sedmicu dana, a ostali dani poput vaih dana...." Obratimo panju na izraavanje. Nije Muhammed a.s. rekao: prvi dan kao godina, drugi dan kao mjesec dana nego je rekao: jedan dan kao godinu dana, jedan dan kao mjesec

Mi smo u naoj teoriji uzeli obrnuti redoslijed (to nije neispravno, tj. nije u suprotnosti sa gornjim hadisom). Nije li ovaj hadis moda potvrda buduim deavanjima opisanim u ovoj temi???

Novembar, 2010.g

A. Pozderovi