Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
1
OPŠTINA BUDVA
IZMENA I DOPUNA
DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA
“PODKOŠLJUN“
NACRT PLANA – septembar 2014.
SVESKA 1 – tekstualni deo
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
2
OPŠTINA BUDVA
IZMENA I DOPUNA
DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA
“PODKOŠLJUN“
NACRT PLANA – jun 2013.
SVESKA 2a – grafički deo – postojeće stanje
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
3
OPŠTINA BUDVA
IZMENA I DOPUNA
DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA
“PODKOŠLJUN“
NACRT PLANA – jun 2013.
SVESKA 2b – grafički deo – postojeće stanje
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
4
OPŠTINA BUDVA
IZMENA I DOPUNA
DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA
“PODKOŠLJUN“
NACRT PLANA – septembar 2014.
SVESKA 3 – grafički deo – plansko rešenje
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
5
INVESTITOR: Opština Budva
VRSTA PLANSKE
DOKUMENTACIJE:
Izmena i dopuna
Detaljnog urbanističkog plana „Podkošljun“
nacrt plana
OBRAĐIVAČ: "URBANPROJEKT"- a.d. Čačak
RADNI TIM:
RUKOVODILAC IZRADE
PLANA:
Zorica Sretenović, dipl.ing.arh.
URBANIZAM:
SAOBRAĆAJ:
HIDROTEHNIČKA
INFRASTRUKTURA
ELKTROENERGETIKA:
TELEKOMUNIKACIONA
INFRASTRUKTURA
OZELENJAVANJE:
Zorica Sretenović, dipl.ing.arh. Ivana Cajić, dipl.p.planer Nataša Ćirković, dipl.ing.saob. Dragan Jovašević, dipl.ing.građ. Aleksandar Ivanović, dipl.ing.el. Aleksandar Ivanović, dipl.ing.el. Jasminka Lazić, dipl.ing.pejz.arh.
SARADNICI:
Iva Paunović, dipl.ing.arh. Jelena Trifunović, dipl.ing.pejs.arh. Snežana Gaborović, dipl.ecc.
DIREKTOR
Andreja Andrić, dipl.ing.građ.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
6
SADRŽAJ:
SVESKA 1 - TEKSTUALNI DEO
OPŠTA DOKUMENTACIJA
Potvrda o registraciji
Odluka o pristupanju izradi DUP-a
Programski zadatak
Licenca firme
Licence odgovornog planera i planera
TEKSTUALNI DEO
UVODNI DEO
Granica zahvata
Površina zahvata
Pravni osnov za izradu plana
Programski zahtevi
ANALITIČKI DEO
Prirodne karakteristike predmetnog područja
Namena površina i postojeće fizičke strukture
Opis vegetacije
Saobraćajna povezanost i infrastrukturna opremljenost
Dosadašnji planski razvoj
Anketni zahtevi
Sintezni prikaz ocene postojećeg stanja
OPŠTI I POSEBNI CILJEVI
Opšti ciljevi
Posebni ciljevi
PLANSKO REŠENJE
Koncept organizacije prostora
Mreža i objekti infrastrukture
- Saobraćaj
- Elektroenergetika
- Hidrotehnička infrastruktura
- Telekomunikaciona infrastruktura
Način faze i dinamika realizacije plana
Ekonomska analiza i troškovi realizacije planiranih sadržaja u okviru
plana
Uporedni pregled postojećih i planskih bilansa
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
7
SMERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANSKOG DOKUMENTA
Smernice za dalju plansku razradu
Smernice za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrednosti i kulturne baštine
Smernice za zaštitu životne sredine
Smernice zaštite od elementarnih i drugih većih nepogoda i
obezbeđenje potreba odbrane
Smernice za povećanje energetske efikasnosti i korišćenje
obnovljivih izvora energije
Urbanističko tehnički uslovi i smernice za izgradnju objekata
SVESKA 2a - GRAFIČKI DEO – postojeće stanje
SVESKA 2b - GRAFIČKI DEO – postojeće stanje
SVESKA 3 - GRAFIČKI DEO – plansko rešenje
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
8
SADRŽAJ:
SVESKA 1 - TEKSTUALNI DEO
SVESKA 2a - GRAFIČKI DEO – postojeće stanje
Katastarska podloga R 1: 1000
-Ažurirana topografsko-katastarska podloga sa prikazom granice DUP-a Podkošljun
R 1: 1000
-Izvod iz GUP-a priobalnog pojasa Opštine Budva, sektor Budva-Bečići (planirana
namena) R 1: 10000
-Izvod iz DUP-a Podkošljun (planirano stanje-namene površina) R 1: 1000
-Izvod iz DUP-a Podkošljun (planirano stanje-regulacija i nivelacija) R 1: 1000
SVESKA 2b - GRAFIČKI DEO – postojeće stanje
SVESKA 3 - GRAFIČKI DEO – plansko rešenje
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
9
SADRŽAJ:
SVESKA 1 - TEKSTUALNI DEO
SVESKA 2a - GRAFIČKI DEO – postojeće stanje
SVESKA 2b - GRAFIČKI DEO – postojeće stanje
-Analiza postojećeg stanja
namena površina – način korišćenja R 1: 1000
-Analiza postojećeg stanja
fizičke strukture R 1: 1000
-Analiza postojećeg stanja
valorizacija objekata i celina R 1: 1000
-Analiza postojećeg stanja
vlasništvo R 1: 1000
-Analiza postojećeg stanja
hidrotehnička infrastruktura R 1: 1000
-Analiza postojećeg stanja
elektroenergetska infrastruktura R 1: 1000
-Analiza postojećeg stanja
telekomunikaciona infrastruktura R 1: 1000
SVESKA 3 - GRAFIČKI DEO – plansko rešenje
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
10
SADRŽAJ:
SVESKA 1 - TEKSTUALNI DEO
SVESKA 2 - GRAFIČKI DEO – postojeće stanje
SVESKA 3 - GRAFIČKI DEO – plansko rešenje
-Plan namene površina R 1: 1000
-Plan saobraćaja, nivelacije i regulacije R 1: 1000
-Plan parcelacije, regulacije i UTU R 1: 1000
-Smernice za sprovođenje planskog dokumenta R 1: 1000
-Plan hidrotehničke infrastrukture R 1: 1000
-Plan elektroenergetske infrastrukture R 1: 1000
-Plan telekomunikacione infrastructure R 1: 1000
-Plan zelenih i slobodnih površina R 1: 1000
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
11
- Opšta dokumentacija
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
12
-Tekstualni deo
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
13
-Grafički deo
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
14
1. UVODNI DEO
Granica zahvata
Granica zahvata Izmena i dopuna DUP-a definisana je Odlukom o izradi Izmena i
dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Podkošljun”. Prema ovoj odluci Izmenama i
dopunama u obuhvatu DUP-a „Podkošljun” koji je na snazi, preispitaće se i analizirati:
- saobraćajnice: podužna saobraćajnica u bloku 30 koja dalje nastavlja između bloka
36 sa jedne i blokova 34 i 35 sa druge strane, poprečna saobraćajnica između blokova
28 i 30, podužna saobraćajnica u bloku 22, poprečna saobraćajnica između blokova 17
i 18 sa jedne i blokova 28 i 29 sa druge strane, poprečna saobraćajnica između bloka
20 sa jedne i blokova 19 i 21 sa druge strane, podužna saobraćajnica između blokova
19 i 21 (pored zgrade Sunca)
- lokacija gradskog groblja – blok 29
- lokacije planiranih trafo stanica i crpnih stanica i
- lokacije na kojima su uočeni tehnički propusti u postupku sprovpđenja važećeg
DUP-a.
Pravni osnov za izradu plana
Pravni osnov za izradu Izmene i dopune Detaljnog urbanističkog plana ,,Podkošljun,,,
sadržan je u:
- Odluci o izradi Izmena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana br. 001-858 od
20.03.2012. god. koju je doneo Predsednik opštine Budva.
- Programskom zadatku sa svim relevantnim uslovima u vezi sa Zakonom o
uređenju prostora I izgradnji objekata (Službeni list CG, broj 51/08 i 34/11).
Programski zahtevi
Prema Odluci o Izradi Izmene i dopune DUP-a i Programskom zadatku predmetni plan
se donosi za period važenja DUP-a „Podkošljun”.
Izmene i dopune DUP-a obuhvataju prostor Detaljnog urbanističkog plana „Podkošljun”
i odnose se pre svega na :
Saobraćajnice: podužna saobraćajnica u boku 30 koja dalje nastavlja između
bloka 36 sa jedne i blokova 34 i 35 sa druge strane, poprečna saobraćajnica
između blokova 28 i 30, podužna saobraćajnica u bloku 22, poprečna
saobraćajnica između blokova 17 i 18 sa jedne i blokova 28 i 29 sa druge
strane, poprečna saobraćajnica između bloka 20 sa jedna i blokova 19 i 21 sa
druge strane i podužna saobraćajnica između blokova 19 i 21 (pored zgrade
Sunca)
Lokaciju gradskog groblja – blok 29
Lokacije planiranih trafo – stanica i crpnih stanica
Lokacije na kojima su uočeni tehnički propusti u postupku sprovođenja važećeg
DUP-a.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
15
Područje za koje se izrađuje Izmena i dopuna DUP-a „Podkošljun” nalazi se u zoni
zahvata Prostornog plana opštine Budva („Sl.list RCG” – opštinski propisi, br. 30/07 i
„Sl. List CG – opštinski propisi 11/09), Generalnog urbanističkog plana priobalnog
pojasa opštine Budva za Sektor: Budva – Bečići („Sl. List CG – opštinski propisi”, broj
3/07) i do sada je razrađivano DUP-om „Podkošljun” („Sl.list CG – opštinski propisi”,
broj 26/08).
Sve elemente definisane važećom DUP-om „Podkošljun” i planskim dokumentima
višeg reda treba poštovati kao osnove budućeg rešenja.
Ovim planskim dokumentom treba preispitati urbanistička rešenja u okviru važećeg
DUP-a „Podkošljun”. Tokom sprovođenja planskog dokumenta došli je do potrebe
izmene saobraćajnog rešenja pojedinih saobraćajnica zbog nemogućnosti realizacije
na terenu po važećem DUP-u, kao i do potrebe preparcelacije urbanističkih parcela za
trafostanice, te je potrebno preispitati lokacije na kojima su predviđene trafo-stanice i
gde je to moguće izvršiti preparcelaciju u samostalne urbanističke parcele. Takođe
treba odrediti lokacije za crpne stanice kao samostalne urbanističke parcele. Ukazala
se i potreba da se preispita plansko rešenje gradskog groblja u Budvi – blok 29 i da se
isto reši u okviru Izmena i dopuna DUP-a.
Obrađivač će preispitati i ostala rešenja za koja bi eventualno bilo, tehnički ili
administrativno, moguće naći realno i sprovodljivo urbanističko rešenje.
2. ANALITIČKI DEO
Prirodne karakteristike predmetnog područja
o Inženjersko - geološke karakteristike
Posledice katastrofalnog zemljotresa od 15. aprila 1979. godine dovele su do niza
zakonskih i drugih rešenja ka poboljšanju uslova za upravljanje seizmičkim rizikom u
prostornom i urbanističkom planiranju, kao i za aseizmičko projektovanje i građenje
objekata. Pored važeće nacionalne regulative u ovim oblastima permanentno se prate i
inostrana iskustva i propisi, a radi se i na njihovom usaglašavanju sa standardima
Evropske unije.
U periodu posle navedenog zemljotresa Republički fond za obnovu i izgradnju
područja postradalog od katastrofalnog zemljotresa naručio je inženjersko-geološke i
seizmičke elaborate koji bi služili za donošenje što kvalitetnijih planerskih i
urbanističkih odluka i smanjili seizmički rizik. Tako su za prostor opštine Budva
napravljene Seizmogeološke podloge i seizmička mikrorejonizacija urbanog
područja SO Budva koje su uradili Zavod za geološka istraživanja Crne Gore, OOUR
Inženjerska geologija i hidrogeologija i „Geoinženjering“ – Sarajevo, OOUR Institut za
geotehniku i ispitivanja građevinskih materijala. U okviru tog projekta sačinjene su
Karta stabilnosti terena i Karta podobnosti terena za urbanizaciju u razmjeri
1:5000. Ovaj dokument je korišćen pri izradi Prostornog plana opštine Budva i
Generalnog urbanističkog plana priobalnog područja opštine Budva za sektor Budva –
Bečići.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
16
Prostornim planom Republike Crne Gore obrađeni su geoseizmički, inženjersko
geološki uslovi i upravljanja seizmičkim rizikom. Svi napred navedeni
dokumenti korišćeni su i pri izradi DUP-a Podkošljun.
Slika 1: Izvod iz GUP-a – ograničenje prostora za gradnju
Morfološke osobine terena
Područje obuhvaćeno DUP-om Podkošljun se nalazi na levoj strani doline reke
Grđevice, u njenom donjem toku, u dolini Podkošljunskog potoka i na zapadnim
padinama brda Košljun.
U hipsometrijskom pogledu apsolutne kote kreću se od 3,70 m n.v. u blizini raskrsnice
Jadranske magistrale i Ulice Kanjoša Macedonovića do oko 120 m n.v. uz severnu
granicu Plana, odnosno do oko 126 m n.v. na padinama brda Košljun uz severoistočnu
granicu Plana.
Nagibi terena u pravcu sever-jug kreću se u rasponu od 0o do 5
o na prostoru južno od
„Obilaznice“ (Ulice Žrtava fašizma i Kanjoša Macedonovića), preko 5o do 10
o u
neposrednoj blizini „Obilaznice“ severno i istočno od nje, od 10o do 30
o u većem delu
naselja Lazi i Podostrog, kao i na padinama Košljuna u istočnom delu Plana, sve do
preko 30o na malom delu prostora uz severnu, severoistočnu i istočnu granicu Plana.
Geološke osobine terena
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
17
Prostor opštine Budva, a time i područje obuhvaćeno Detaljnim urbanističkim planom
Podkošljun, nalazi se u okviru strukturno-tektonske jedinice Budva-Cukali. Tektonska
jedinica Budva-Cukali obuhvata uski pojas i može se pratiti na potezu od Sutorine,
preko Veriga, u pravcu Budve. Na potezu od Budve do Bara, čelo navlačenja ove
jedinice preko Paraautohtona nalazi se u moru, a od Bara ova jedinica skreće u pravcu
istoka. Zona Budva je navučena preko Paraautohtona duž reversne dislokacije.
Sklop ove tektonske jedinice je izuzetno složen. Generalno posmatrano, pružanje
slojeva i osa nabora je dinarsko, mada postoje povijanja koja znatno odstupaju od ovog
pravca. Intenzitet poremećenosti, takođe se menja po pružanju. U severozapadnom
delu razvijena su dva monoklina pojasa mezozojskih i paleogenih sedimenata, koji su
među sobom odvojeni reversnim rasedom. U severoistočnoj navlaci navedenog pojasa
nema plikativnih deformacija, dok se u jugozapadnom pojasu zapažaju prevrnuta
sinklinala i antiklinala sa JZ vergencom, koje po pružanju iščezavaju. Oko Budve
mezozojski i paleogeni sedimenti su ubrani u više paralelnih prevrnutih antiklinala i
sinklinala, koje su navučene jedna preko druge prema jugozapadu. Od Budve u pravcu
Bara takođe se zapažaju naborni i razlomni tektonski oblici. Ukratko, celo područje ove
tektonske jedinice ima izrazitu kraljušastu građu, sa JZ vergencom aksijalnih ravni i
kraljušti.
U građi tektonske jedinice Budva-Cukali učestvuju karbonatne i eruptivne stene
mezozoika, anizijski i paleogeni fliš.
Trijaske tvorevine, koje zauzimaju znatno prostranstvo ove geotektonske jedinice,
facijalno i litološki su veoma raznovrsne. Paleontološki su utvrđeni donji trijas, anizijski
i ladinski kat srednjeg trijasa i gornji trijas. Pored sedimentnih, prisutne su i vulkanske
stene.
Anizijski kat srednjeg trijasa predstavljen je flišom, krečnjacima i vulkanskim stenama.
Flišne sedimente, otkrivene u prostoru od Bijele do Čanja i uzanim zonama, skoro
celom dužinom ove geotektonske jedinice, izgrađuje serija fliša, u kojoj su zastupljeni
konglomerati, peščari, peskovitoglinoviti krečnjaci, alevroliti, laporaci i kalcilutiti.
Krečnjaci, konstatovani u okolini Bara i Sutomora, Petrovca i Budve, leže normalno
preko anizijskog fliša, a preko njih su krečnjaci ladinskog kata. To su slojeviti, bankoviti
do masivni, jedri, detritični, organogeno-detritični i brečasti krečnjaci.
Ladinski kat srednjeg trijasa, koji se javlja u vidu uzanih zona, predstavljen je facijom
vulkanogenosedimentne serije i facijom karbonatnih sedimenata sa proslojcima i
muglama rožnaca. Vulkanogenosedimentna serija nađena je u području Budve i
Bečića. U njen sastav ulaze: dijabazi i porfiriti, tufovi i tufiti, vulkanske breče, rožnaci,
laporci, peščari i pločasti krečnjaci u najvišim delovima. Svi ovi članovi se naviše
naizmenično smenjuju, a izlivanje dijabaza i porfirita je sinhrono sa taloženjem
sedimentnih članova ove serije.
U nekim delovima ove geotektonske jedinice nije bilo moguće izdvojiti sedimente
ladinskog kata od sedimenata gornjeg trijasa, pa su isti zajedno tretirani kao jedna
stratigrafska jedinica, pod nazivom srednji-gornji trijas. Ova serija karbonatnih
sedimenata, razvijena u dugačkom isprekidanom pojasu od Herceg Novog do zaliva
Čanja, leži normalno preko anizijskog fliša, anizijskih krečnjaka, vulkanogeno-
sedimentne serije ladinskog kata ili je pak reversno navučena preko paleogenih
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
18
tvorevina. Seriju izgrađuju slojeviti do bankoviti sivi krečnjaci, često u smeni sa
bancima dolomita, breča i biokalkarenita. Javljaju se i rožnaci, kao proslojci, mugle,
manja sočiva ili kao tanke zone u krečnjacima.
Kredni sedimenti, konstatovani u područjima gdje su razvijeni i jurski sedimenti, javljaju
se u vidu zona, ali mestimično i relativno dugih pojaseva, pravca pružanja SZ-JI.
Sedimenti donje krede se odlikuju znatnim prisustvom silicijumskih stena, u čijem
sastavu učestvuju rožnaci sa sočivima organogeno-detritičnih krečnjaka ili
organogenih breča i mikrobreča. Na području Budve, Svetog Stefana i Petrovca donja
kreda je razvijena u faciji radiolarita, a delimično joj pripadaju i fini laporoviti krečnjaci
sa proslojcima i muglama rožnaca. Debljina sedimenata iznosi oko 30 m. Sedimenti
gornje krede izdvojeni su u tri grupe lokacija duž čitavog zaleđa Crnogorskog primorja i
to: na potezu od Budve do Čanja, na širem prostoru Veriga i severoistočnih padina
Vrmca, kao i na delu terena između Čanja i Bara. Sedimenti na ovim lokalitetima imaju
karakter klastično-krečnjačkosilicijumske serije. Predstavljeni su pelaškim krečnjacima
sa proslojcima kalkarenita, mikrobreča i breča, koji sadrže brojne orbitoline, a mlađi
delovi orbitolitsko-siderolitsku asocijaciju.
Sedimenti kredne i eocenske ili kredno-paleogene starosti, u okolini Morinjskog zaliva,
na severoistočnim padinama Vrmca, kao i u zaleđu Budve, Svetog Stefana i Petrovca
postepeno se razvijaju iz sedimenata gornjekredne (senonske) starosti, pa su danski
kat, paleocen i eocen izdvojeni kao jedna geološka jedinica. Danskom katu pripada
nekoliko metara laporovitih sedimenata.
Kvartarne tvorevine razvijene su na celoj teritoriji Crnogorskog primorja, nezavisno od
prostora izdvojenih geotektonskih jedinica. Zauzimajući značajno prostranstvo,
predstavljene su aluvijalnim i deluvijalnim tvorevinama, kao i peskovima plaža.
Aluvijalni sedimenti zastupljeni su u dolinama donjih tokova stalnih i povremenih
vodotoka. Posebno se ističu prostori Tivatskog i Mrčevog polja, Budvansko, Barsko i
Ulcinjsko polje, u kojima je nanos izgrađen od šljunka, peska, mulja i peskovite gline,
odnosno od materijala koji izgrađuju slivno područje pojedinih vodotoka.
Deluvijum se javlja skoro na svim planinskim padinama, obično ispod strmih
krečnjačkih ostenjaka. Materijal koji ga izgrađuje sastoji se pretežno od karbonatnih
stena. Odvaljeni komadi ovih stena nisu zaobljeni i dosta variraju po veličini.
Nanosi plaža su relativno česti na čitavoj dužini obale Crnogorskog primorja. Ove
pretežno peskovite, a često i šljunkovito-peskovite plaže, nastale su na mestima gde je
more prodrlo u mekše stene i izgradilo pogodan prostor za akumulaciju produkata svog
erozionog rada.
Sa inženjersko-geološkog aspekta područje DUP-a Podkošljun grade sledeći tipovi
stena:
•vezane stene - eruptivi i krečnjaci sa rožnacima - ove stene su dobre nosivosti,
•slabije vezane stene - fliš, laporci, glinci, peščari, konglomerati i ređe
tankopločasti krečnjaci - stene ovog tipa su nestabilne i podložne eroziji, a
imaju malu nosivost,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
19
•nevezane stene - peskovi, šljunkovi, glinoviti šljunkovi i gline, koji formiraju
aluvijalnu ravan, polje i rečna korita - i male su nosivosti.
Detaljniji podaci o geološkoj građi i inženjersko-geološkim karakteristikama prostora
Plana prikazani su na grafičkom prilogu – list 03. Postojeće stanje - Stabilnost terena.
U hidrogeološkom pogledu treba napomenuti da se u aluvijalnim sedimentima
Budvanskog polja nalaze zbijene izdani na dubini do 1 m. Razbijene izdani su u
krečnjačkom terenu. Podzemne vode formiraju zbijene i razbijene izdani, a površinski
vodotoci su u flišnoj zoni. Flišna zona izgrađena je od mekših vododržljivih stena:
škriljaca, glinaca, peščara, laporca, trošnih eruptiva i tufova.
Geoseizmičke karakteristike
Podaci vezani za statističku obradu zemljotresa, na teritoriji Crne Gore, ukazuju na vrlo
izraženu seizmičku aktivnost prostora Crnogorskog primorja. Ta aktivnost je genetski
vezana ne samo za evoluciju različitih struktura, već i za fizička svojstva geoloških
sredina, odnosno položaje dubokih razloma. Na Seizmotektonskoj karti Crne Gore, sa
položajem seizmogenih zona, ističe se pet dubokih regionalnih raseda. Za prostor
Crnogorskog primorja od značaja je rased koji se od Ulcinja pruža priobalnim delom u
pravcu severozapada. Severoistočno od ovog raseda debljina zemljine kore je od 34
do 40 km, sve do granice prema zetsko-nikšićkom rasedu. Utvrđeno je da je
seizmičnost primorskog pojasa genetski povezana sa pokretima blokova u ovom delu
kore, koji su formirani posle glavne faze ubiranja Dinarida (laramijska tektonska faza),
kao posledica permanentne subdukcione aktivnosti jadranske mase u graničnoj zoni
prema Dinaridima. Pri tome su seizmički najaktivniji tektonski šavovi, odnosno zone
dubokih raseda, koje su aktivne u dužem periodu vremena.
Sa aspekta seizmičke rejonizacije, primorski region je aktivni seizmogeni pojas, a
obuhvata: budvansku, bokokotorsku i ulcinjsko-skadarsku seizmogenu zonu.
Slika 2: seizmički hazard Slika 3: seizmička regionalizacija
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
20
Na slici 2. je pregledna karta seizmičkog hazarda gde se vidi da se na području grada
Budve, a time i na prostoru DUP-a Podkošljun, mogu očekivati maksimalna
horizontalna ubrzanja tla veća od 0,26 delovima sile teže, u okviru povratnog perioda
vremena od 100 godina, sa parametrom očekivanog maksimalnog ubrzanja tla i sa
verovatnoćom od 70% neprevazilaženja događaja.
Na preglednoj karti seizmičke regionalizacije slika 3., vidi se da se Budva nalaz i u zoni
mogućeg maksimalnog intenziteta zemljotresa, u uslovima srednjeg tla, od 9o EMS98.
Činjenica da je najveći deo prostora Plana velikim delom izgrađen od flišnih, pretežno
klastičnih sedimenata i kvartarnih tvorevina aluvijalnih, proluvijalnih i deluvijalnih
nanosa (gline, pesak, šljunak), koji su u vodozasićenom stanju ili sa podzemnom
vodom na nivou manjem od 5 m, upozorava da mogu predstavljati seizmički izrazito
nepovoljnu sredinu, imajući u vidu eventualne pojave likvifakcije (tečenje tla), kakve su
se manifestovale pri zemljotresu od 15. aprila 1979. godine.
U Seizmogeološkim podlogama i seizmičkoj mikrorejonizaciji urbanog područja
SO Budva, data je sledeća seizmička mikrorejonizacija:
Tabela 1: Seizmička mikrorejonizacija
ZO
NA
amax
(g)
t=50lj
Ks
INT
EN
ZIT
ET
KARAKTERISTIČNE
OSOBINE
SEIZMIČKIH ZONA I
PODZONA
Vp
(m/s)
Vs
(m/s)
γ
(kN/m3)
B3
0,14
0,07
VIII
• Trijaski i jurski krečnjaci i dolomiti, Slojevito masivne i bankovite teksture, visoke otpornosti na mehanička i erozivna dejstva sa oslabljenom zonom do dubine 5 - 20 metara.
3750-5000
3000-3750
1750-2500
1100-1750
25-27
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
21
C1
0,16
0,08
IX
• Trijaski porfiriti i dijabazi, vulkanogeni sedimenti kompleksi tufova. tufita i silifikovanih laporaca. Trijaski, jurski i kredni kompleksi krečnjaka i rožnaca i rožnaci podložni eroziji i raspadanju praćeni sa debljom zonom raspadanja. • Trijaski eocenski flišni kompleksi (laporci, glinci, pješčari. krečnjaci, konglomerati) veoma podložni degradaciji i raspadanju sa zonom raspadanja 10 - 20 metara.
3200-4200
2350-3200
2800-3500
2000-2800
1400-2200
1100-1400
900-1400
500-900
25-27
22-25
C2
0,20
0,10
IX
• Aluvijalno-deluvijalni padinski kompleksi zaglinjenih drobina. blokova. detritusa, breča i gline, debljine 5-15 metara. • Aluvijalno-proluvijalni materijali šljunkovito-glinovitog i glinovito - drobinskog sastava, debljine veće od 110 metara (Buljarica).
900-1600
2200-2400
300-550
600-700
17-20
20-22
C3
0,24
0,12
IX
•Proluvijalno-aluvijalni i aluvijalni materijali:: pjeskovito-glinovite drobine, sugline, pjeskovi, šljunkovi i gline, deponovani u priobalama i ravnicama debljine 50 - 70 metara. • Deluvijalni kompleksi glinovitodrobinskog sastava debljine 15 - 25 metara.
1000-2000
2000-2400
1000-2000
200-550
550-650
350-650
18-20
19-21
18-21
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
22
D
0,30
0,15
IX
• Aluvijalni i proluvijalno-aluvijalni materijali: šljunkovi, peskovi, gline, sugline, glinovite drobine, mestimično izmiješani sa morskim muljevitim sedimentima, deponovani u priobalama i ravnicama, najčešće debljine 20 – 45, a mestimično do 50 - 70 metara (Jaz, Buljarica). • Deluvijalni kompleksi, glinovitodrobinskog sastava debljine 25 - 40 metara.
1300-2400
600-800
300-650
1800-2000
19-21
20-22
N
• Zona sa dinamički nestabilnom lokalnom geotehničkom sredinom u uslovima zemljotresa.
B3n C1
n
C2n C3
n D
n
• Zona gde se očekuje parcijalna pojava dinamičke nestabilnosti lokalne geotehničke sredine u uslovima zemljotresa. • Mogućnosti i uslove izgradnje objekata. na pojedinim lokacijama potrebno je definisati detaljnim istraživanjima.
Prema istom elaboratu sa stanovišta stabilnosti terena izdvojene su sledeće
kategorije:
Tabela 2: Stabilnost terena
STABILAN TEREN
teren na kome prirodni činioci i delatnost čoveka ne mogu izazvati poremećaj stabilnosti terena
USLOVNO
STABILANTEREN
teren stabilan u prirodnim uslovima, ali koji pri izvođenju inženjerskih radova ili pri izrazitoj promeni prirodnih činilaca može postati nestabilan
NESTABILAN TEREN
A
teren nestabilan u prirodnim uslovima, a pri izvođenju inženjerskih radova mahom se intenziviraju inženjerskogeološki i hidrogeološki procesi koji su i uslovili pomeranje terena
NESTABILAN TEREN
B
izrazito nestabilan teren sa vrlo izraženim inženjerskogeološkim i hidrogeološkim procesima koji uslovljavaju intenzivno klizanje i tečenje tla bez ikakve ljudske delatnostič obično su to područja u nestabilnim terenima
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
23
Na prostoru DUP-a Podkošljun zastupljene su samo prve dve kategorije:
• Stabilan teren obuhvata najveći deo područja Plana, skoro celu teritoriju.
• Uslovno stabilan teren je identifikovan samo na manjoj površini (0.95% od površine
Plana) u severnom delu Plana, na prostoru koji zauzimaju objekti severno od manastira
Podostrog.
Na osnovu vrste stena, nosivost tla, seizmičnost, nagib terena, dubina do nivoa
podzemne vode i stabilnosti terena, definisane su i kategorije podobnosti terena za
urbanizaciju urbanog područja Budve, a time i teritorije koju obuhvata DUP
Podkošljun:
Tabela 3: Podobnost terena za urbanizaciju KATEGORIJA PODOBNOSTI
I
TERENI BEZ OGRANIČENJA ZA
URBANIZACIJU
a1 nagib terena od 1-5o
b1 dubina do NPV (nivo podzemne vode) preko 4,0 m c1 nosivost preko 200 kN/m2 d1 stabilni tereni e1 nosivost preko 200 kN/m2 f1 seizmičnost: Ks=0,12 (odnosno A, B, C)
II
TERENI SA NEZNATNIM
OGRANIČENJIMA ZA
URBANIZACIJU,
TREBA RAČUNATI NA NEKE
INTERVENCIJE U TLU MANJEG
OBIMA
a2 nagib terena od 5-10
o
b2 dubina do NPV od 1,5-4,0 m c2 dve grupe stena: • vezane kamenite i polukamenite • i nosivosti od 120-200 kN/m2 d1,d2 stabilan delimično labilan sa retkim manjim oblicima nestabilnosti e2 nosivost od 120-200 k N/m2 f1,f2 A,B,C i D
III
TERENI SA ZNATNIM
OGRANIČENJEM ZA
URBANIZACIJU NA TLU I
TERENU
a3 nagib terena od 10-30 o
b2 dubina do NPV od 1,5-4,0 m c3 nosivost od 70-120 kN/m2 d2,d3 uslovno stabilni tereni sa cešćim manjim, ili ređim većim pojavama nestabilnosti, ili inženjerskogeološkim procesima i pojavama e3 nosivost od 70-120 kN/m2 f2 D
IV
TERENI NEPOVOLJNI ZA
URBANIZACIJU
a4 nagib terena preko 30" b3 dubina NPV 0,0-1,5 m c3 nosivost do 120 kN/m2 d3 nestabilni tereni e3 nosivost do 120 kN/m2 f3 N
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
24
Tabela 4: Kriterijumi za ocenu stepena podobnosti KRITERIJUMI ZA OCJENU STEPENA PODOBNOSTI
Nagib terena a
Dubina do nivoa podzemne vode (m) b
Litogenetska vrsta c
Stabilnost terena d
Nosivost tla e
Seizmičnot terena f
a1
0-5
0
b1
Preko 4,0
c1
šljunkovi, peskovi i njihove kombinacije, gline, male plastičnosti, vezane kamenite i polukamenite stene
d1
stabilni
tereni
e1
Pre
ko 2
00
f1
A,B
,C -g
ranic
a 9
o
MC
S
seiz
mič
nosti
a2
5-10
0
b2
1,5-4,0
c2
razne vezane drobine, prašinasti šljunak, glinoviti šljunak, sitnozrni pesak, neorganske gline male do srednje plastičnosti, poluvezane i nevezane drobine
d2
uslovno
stabilni
tereni
e2
120-2
00
f2
D - iz
nad 9
o
MC
S
seiz
mič
nosti
a3
10-30
0
b3
0,0-1,5
c3
neorganske prašine, neorganske gline visoke plastičnosti, organska prašina i organske gline srednje do visoke plastičnosti
d3
nestabilni
tereni i
tereni sa
aktivnim
inženjersk
ogeološki
m
pojavama i
procesima
e3
70-1
20
f3
N -s
eiz
mič
ki
Nedefin
isani te
reni
a4 preko 300
U obuhvatu DUP-a nalaze se kategorije II, III i IV od onih datih u sledećoj tabeli:
Teren sa neznatnim ograničenjima za urbanizaciju obuhvata najveći deo (73,7%)
područja Plana.
Teren sa znatnim ograničenjem za urbanizaciju je identifikovan u južnom delu
Plana, na prostoru koji zauzimaju objekti višestambenog stanovanja u naselju „Veljko
Vlahović“ i u severnom delu Plana, na prostoru od manastira Podostrog preko Ulice
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
25
Vuka Dojevića pa sve do najvišeg dela Beogradske ulice i zauzimaju 20,5% prostora
DUP-a.
Teren nepovoljan za urbanizaciju zahvata samo jedan uski pojas u istočnom delu
prostora Plana, odnosno 5,9% od njegove površine.
Zbog očiglednijeg shvatanja opasnosti i posledica koje zemljotres može izazvati
prezentujemo
skraćeni oblik Evropske makroseizmičke skale (EMS-98) u kojoj smo istakli VII, VIII I IX
stepen intenziterta:
Tabela 5: Efekat zemljotresa
STEPEN
EFEKAT ZEMLJOTRESA
I Ne osećaju ga ljudi, registruju ga samo seizmografi
II Reaguju samo vrlo osetljive osobe u stanju mirovanja
III Oseti ga više ljudi u unutrašnjosti zgrada.
IV U kućama ga oseti veći deo stanovnika, a na otvorenom samo pojedinci. Posuđe i prozori zveckaju. Pojedinci se bude iz sna.
V Osete ga mnogi i na otvorenom prostoru. Predmeti koji slobodno vise, zanjišu se. Kod pojedinaca izaziva manju paniku.
VI Osete ga sve osobe i beže iz kuća. Slike padaju sa zidova. Na slabije građenim zgradama nastaju prva oštećenja.
VII Nastaju rušenja delova nameštaja u stanovima. Oštećenja se javljaju i na kvalitetnijim
kućama: manje pukotine na zidovima. Ruše se delovi dimnjaka na kućama, padaju
crepovi. Na slabijim objektima su moguća veća oštećenja.
VIII Većina ljudi otežano ostaje na nogama. Javljaju se oštećenja na 25% kuća, neke
slabije se ruše. U vlažnom tlu i na padinama javljaju se manje pukotine.
IX Opšta panika. Oko 50% kuća znatno je oštećeno, mnoge se ruše, a većina je
neupotrebljiva za dalje stanovanje.
X Teška oštećenja javljaju se na oko 75% objekata, a većina njih se ruši. U tlu nastaju pukotine širine do nekoliko centimetara. Sa padina se odronjavaju stene, stvaraju se velika klizišta u tlu.
XI Ruše se sve zidane zgrade. U tlu nastaju široke pukotine iz kojih prodire voda sa peskom i muljem. Javljaju se veliki odroni.
XII Nijedan veštački objekat ne može opstati. Tlo i reljef menjaju izgled, zarušavaju se jezera, dok reke menjaju svoja korita
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
26
Usled geomorfoloških, geoloških, klimatskih i hidroloških osobenosti, viši delovi
područja Plana zahvaćeni su srednjom erozijom na terenima većeg nagiba i slabom
erozijom na ravnim i terenima sa blagim nagibom, koja se manifestuje spiranjem
površinskog sloja stena i delovanjem bujičnih tokova. Na mestima gde tok ovih bujica
naglo menja pravac javljaju se plavine, koje ugrožavaju saobraćajnice, izgrađene
objekte i preostale poljoprivredne površine.
Treba skrenuti pažnju na još jedan momenat koji može uticati na sabilnost objekata.
Naime, jedan broj objekata je izgrađen na nasutom terenu nekadašnjeg korita
Podkošljunskog potoka, koji je najvećim delom zacevljen u svom donjem toku, od
kompleksa Elektrodistribucije pa sve do Slovenske plaže, gde teče u zatvorenom
koritu, a čak je u naselju „Veljko Vlahović“ jedan objekat sagrađen iznad
samog zatvorenog korita potoka.
Detaljniji podaci o geološkoj građi, stabilnosti terena, podobnosti za urbanizaciju i
mikroseizmičkoj rejonizaciji prostora Plana prikazani su u grafičkim prilozima – list 07.
Postojeće stanje – Stabilnost terena i list 08. Postojeće stanje - Podobnost terena za
urbanizaciju.
Ocena stanja
Stabilnost terena
Geotehnička sredina područja DUP-a Podkošljun se sa stanovišta stabilnosti terena,
nosivosti tla i dubine nivoa podzemne vode može oceniti kao relativno pogodna za
gradnju. Međutim, izrazita seizmičnost terena sa visokim intenzitetom mogućih
zemljotresa i visok nivo seizmičkog hazarda, uz ostale karakteristike geotehničke
sredine umanjuju već navedenu pogodnost.
Intenzivnu izgradnju u višim delovima naselja Lazi i Podostrog nije pratila izgradnja
komunalne infrastrukture, pre svega kanalizacije, tako da otpadne vode iz niza
septičkih jama, od kojih je najveći broj onih sa propusnim dnom, pogoršavaju
geotehničke karakteristike terena.
Zaštita od zemljotresa
Neplanska izgradnja u prethodnom periodu dovela je do sukoba između potrebe da se
obezbede minimalni uslovi za neophodna rastojanja objekta zbog seizmičkih zahteva i
potrebe individualnih vlasnika da svaki deo slobodnog prostora izgrade kako bi
ostvarili prihode od prodaje stanova ili od izdavanja soba i apartmana. Neprimereno
gusta izgrađenost nije u skladu sa zahtevima obezbeđenja prostora od zarušavanja
objekata. Očigledno su atraktivnost izgradnje na pojedinim lokacijama i mogućnost
ostvarivanja visokih zarada jači od straha od zemljotresa i da su bitnije trenutne od
dugoročnih koristi i interesa lokalne zajednice.
Seizmička sigurnost postojećih objekata i aseizmičko projektovanje i građenje
Seizmička sigurnost većeg dela postojećih objekata može se oceniti kao nedovoljna
stoga što su:
• mnogi objekti nadziđivani, rekonstruisani ili dograđivani bez prethodne stručne
provere da li te intervencije ugrožavaju seizmičku sigurnost objekata,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
27
• pojedini noviji objekti neplanski izgrađeni, bez projektne dokumentacije, uglavnom po
nahođenju samih vlasnika, bez stručno proverene projektne dokumentacije i bez
odgovarajućeg nadzora, pa je njihova seizmička otpornost problematična,
• brojni objekti projektovani i izgrađeni bez saznanja o geomehaničkim karakteristikama
tla, a obimniji i dublji iskopi i zasecanja terena koji je u nagibu, vrše se bez
obezbeđenja od zarušavanja ili klizanja.
Nije utvrđivan vulnerabilitet postojećih zgrada i drugih izgrađenih struktura, niti je
definisan prihvatljiv nivo seizmičkog rizika, kao i obezbeđenje potrebne seizmičke
sigurnosti kod postojećih objekata.
Kolektivna društvena svest o postojanju seizmičkog rizika nije razvijana kroz
obrazovanje u cilju ublažavanja posledica, informisanje javnosti, obuku za ponašanje u
slučaju katastrofe i sl., niti su uočene ekonomske dobiti od mera i akcija za ublažavanja
posledica seizmičkog hazarda, kroz smanjenje štete po osnovu izgubljenih života i
povređenih, smanjenje cene otklanjanja oštećenja i druge troškove.
Treba istaći da se nije dovoljno radilo na adekvatnoj institucionalnoj i kadrovskoj
izgrađenosti i obaveštenosti, odnosno kompetivnosti niza subjekata uključenih u
procese prostornog i urbanističkog planiranja, projektovanja, izgradnje, nadzora i
donošenje odluka na upravljačkom i vlasničkom nivou.
Generalna je ocena da se obzirom na visok nivo seizmičnosti prostora nedovoljno
vodilo računa o zaštiti od zemljotresa, jer se građenje u protekloj deceniji odvijalo
stihijski, uglavnom bez adekvatnih urbanističkih i projektantskih rešenja. Situacija je u
izvesnoj meri povoljna, jer najveći deo prostora obuhvaćenog DUP-om Podkošljun ili
99.05% predstavljaju stabilni tereni, odnosno 73,7% su tereni sa neznatnim
ograničenjima za urbanizaciju. Teren sa znatnim ograničenjima za urbanizaciju u
južnom delu planskog prostora je već u potpunosti izgrađen na osnovu ranijih
urbanističkih planova, dok je prostor sa navedenim ograničenjima na severnom delu
Plana, sa ređom izgrađenošću i objektima pretežno nižih spratnosti. Nepovoljna je
okolnost što su to mahom objekti čija je seizmička stabilnost sumnjiva. Teren,
nepovoljan za urbanizaciju u istočnom delu Plana, koji zahvata samo 5,9% prostora,
ocenjen je kao nepovoljan zbog nagiba terena, ali je u potpunosti izgrađen od
krečnjaka koji predstavlja povoljnu geotehničku sredinu za fundiranje objekata, a
definisan je i kao stabilan teren. Ovaj prostor trenutno nije izgrađen, a GUP-om
priobalnog područja opštine Budva za sektor Budva – Bečići predviđen je za
stanovanje manje gustine.
Hidrološke karakteristike
Nivo podzemne vode u nižim delovima područja Plana, kreće se uglavnom od 1.5 m do
4.0 m, a povremeno, u vrijeme velikih kiša kad naiđu potoci, podzemna voda se
mestimično javlja na samoj površini.
Klimatski uslovi
Neposredna blizina mora uslovljava relativno mala godišnja kolebanja temperature
vazduha – godišnja temperatura amplituda iznosi samo 16,4ºC. Ipak, ističe se visoka
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
28
temperatura letnjih meseci, u toku kojih se javlja prosečno 25 dana sa žegama (30ºC i
više).
Tabela 6: Srednje temperature vazduha u ºC
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sr. God.
7,7 8,0 10,5 13,8 17,6 21,8 24,1 23,4 20,7 16,5 13,3 10,5 15,8
Godišnja suma padavina je relativno visoka, jer iznosi u prosjeku 1,578 mm kiše (sneg
se može gotovo potpuno zanemariti).
Tabela 7: Srednje mesečne i godišnje sume padavina u mm I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sr. God.
166 174 152 119 97 62 26 35 116 173 242 217 1,57
U pogledu godišnje raspodele padavina mogu se u osnovi izdvojiti dve sezone: vlažna
i sušna, jer u periodu IV-IX padne 455 mm tj. 28% od godišnje sume, dok u periodu X-
III padne 1,123 mm što predstavlja 1,2% godišnje sume.
Tabela 8: Srednjomesečno i godišnje osunčanje u časovima
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sr. God.
102,3
105,4
146,9
181,9
242,5
285,3
332,4
332,4
238,8
169,5
101,5
89,9
2.304,2
Vetrovi
U Budvi duvaju tipično primorski vetrovi te je i ovaj prostor izložen istim uticajima.
Maestral duva sa jugozapada, uglavnom od aprila do novembra, a gotovo
svakodnevno u letnjim mesecima, kada donosi osveženje. Nije retko da maestral duva i
u zimskom periodu po lepom vremenu, jer on je najpouzdaniji znak stabilizacije
vremenskih prilika.
Jugo je vetar koji duva sa mora, donoseći kišu. Formira se u Sredozemlju. Iako je
slabijeg intenziteta, prouzrokuje veće talase, te onemogućava, odnosno znatno ometa
plovidbu. Ovaj vetar ponekad duva i leti, ali je najintenzivniji na prelazu iz jeseni u zimu
i iz zime u proleće. Padavine koje donosi su vrlo obilne, a ponekad je kiša i prljava
usled prašine koja se diže čak u Africi.
Bura je hladan severni vetar koji duva uglavnom u zimskom periodu. Vrlo je jakog
intenziteta (dostiže brzinu od 80 km/h). Duva po nekoliko dana, rasterujući oblake i
tako stabilizuje vremenske prilike. Najniže temperature na ovom području
prouzrokovane su upravo duvanjem ovog vetra.
Ocena s aspekta prirodnih uslova
Sa aspekta prirodnih uslova, ovo područje ima niz povoljnosti za izgradnju i
urbanizaciju. Teren je u većem delu u blagog nagiba, kao i dobra stabilnost terena su
karakteristike koje idu u prilog izgradnji. Klimatski uslovi su, kao i na celoj teritoriji
grada, povoljni za gradnju tokom cele godine. Pri izgradnji, odnosno planiranju
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
29
objekata treba voditi računa o nepovoljnim uslovima vetra, sunca i kiše, kao i o
visokom nivou podzemnih voda i odvovodnjavanju površinskih voda u određenom delu
godine.
Seizmički rizik koji je na ovom području vrlo izražen, pri planiranju i izgradnji treba
svesti na prihvatljiv nivo.
Namena površina i postojeće fizičke strukture
Predmetni prostor je znatno izgrađen sa nešto većom koncentracijom objekata u zoni
između bulevara i gradske obilaznice. Manje izgrađen prostor je severno od gradske
obilaznice gde se javljaju i veće neizgrađene površine.
U okviru predmetnog prostora izdvajaju se površine koje su u funkciji:
Stanovanja i to porodičnog i višeporodičnog, u okviru koga su u pojedinim objektima
zastupljene i delatnosti, kao i turističkog stanovanja koje je uglavnom zastupljeno u
objektima sa više jedinica – apartmana koje su često i u kombinaciji sa stanovanjem.
Parcele jednoporodičnih i višeporodičnih stambenih objekata su najčešće od 300-
500m2, ali struktura nije homogena i ima malih parcela čija je površina ispod
standarda. Uz ranije izgrađene objekte višeporodičnog stanovanja su donekle
ostvareni standardi slobodnih i zelenih površina, dok su uz novije objekte i one koji su
u izgradnji znatno narušeni standardi stanovanja, jer nije obezbeđeno dovoljno zelenih
površina oko objekata, niti dovoljan broj parking mesta na parcelama korisnika.
Rastojanja izmedju ovih objekata su u velikom broju slučajeva ispod urbanističkih
minimuma.
U pojedinim objektima teško je prepoznati i diferencirati tip stanovanja kao i objekte i
delove objekata koji su u funkciji turizma.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
30
Spratnost objekata je neujednačena i kreće se od P- P+7 s tim što je koncentracija
nešto viših objekata uz bulevar i obilaznicu dok je u unutrašnjosti plana manja
spratnost ali sa velikim razlikama između objekata u kontaktu.
Prilikom evidentiranja postojećeg stanja uočen je znatan broj objekata koji su izgrađeni
a kojih nema prikazanih na podlogama na kojima je plan rađen. Na grafičkim prilozima
postojećeg stanja prikazane su lokacije na kojima su uočeni objekti. Prikaz je dat sa
spratnošću postojećeg objekta. Da bi se ovi objekti tretirali u planu neophodno je do
faze formiranja Predloga plana dostaviti geodetske snimke za njih.
Porodično stanovanje je razuđeno zastupljeno na nivou plana i to u objektima koji su
neujednačene spratnosti, stepena završenosti, kavaliteta i vremena gradnje.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
31
Višeporodično stanovanje je značajno zastupljeno u jasno diferenciranim objektima dok
je u pojedinim objektima teško prepoznati odnosno proceniti da li se radi o
višeporodičnom stanovanju ili su stanovi namenjeni povremenom turističkom
stanovanju. Naime često su objekti građeni kao stambeni, a ustvari u njima su
apartmani koji se povremeno koriste u turističke svrhe.
Kod višeporodičnog stanovanja, koje je koncentrisano u dve grupacije između
obilaznice i bulevara, stanovi i svi ostali prateći elementi (saobraćajnice, parkinzi i
slobodne površine) građeni su prema prihvatljivim standardima i normativima sa
uređenim slobodnim i pešačkim površinama i dobrog su kvaliteta. Ovi objekti su
realizovani na osnovu ranijih planskih dokumenata.
Međutim, poslednjih desetak godina na većem broju lokacija grade se pojedinačni
stambeni objekti sa većim brojem sitnih stambenih jedinica, tzv. "apartmana" površine
od 20 do 45 m2. Ovo udvostručuje potrebu za parkinzima.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
32
Delatnosti su prateće stanovanju, odnosno organizovane su u istom objektu, uglavnom
u objektima koji su locirani uz bulevar i obilaznicu kao i druge frekfentne saobraćajnice
u okviru zahvata plana.
Centralnih delatnosti koji su u okviru zahvata plana prepoznate u vidu ugostiteljstva,
trgovine, usluga kao i drugih vidova poslovanja.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
33
Turizma koji je, s obzirom na značaj i lokaciju predmetnog prostora, zastupljen u jako
malom broju hotela više su to objekti sa apartmanima za izdavanje.
Od objekata u funkciji turizma na području plana se izdvajaju kompleks apart-hotela
EPS, hoteli "Admiral", "Šajo", "Podostrog", "Kangaroo", "Aquamarin", vile "Prestige",
„Perović“ i druge, kao i nekoliko manjih odmarališta i auto kamp.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
34
Školstva i socijalne zaštite koje je zastupljeno u vidu osnovnog obrazovanja i dečjeg
vrtića. Oba objekta su novije gradnje i u funkciji su šireg okruženja.
Verskih objekata i to kompleks manastira Podostrog sa crkvom Uspenja Bogorodice
iz 12.vijeka, koji je zaštićen i kao nepokretni spomenik kulture od velikog značaja (II
kategorije). U kompleksu postojećeg Mainskog groblja nalazi se crkva Sv. Petke.
Slobodnih i zelenih površina koje se u zahvatu plana javljaju u vidu različitih
ketegorija i kavaliteta zelenil.
U okviru izgrađenog područja ima dosta neuređenih zelenih i slobodnih površina. Od
posebnog značaja su i prostori pod borovom šumom i makijom na padinama brda
Košljun u istočnom dijelu plana, kao i fragmenti hrastovih šuma. U severnom delu
područja plana nalaze se raštrkani ostaci nekadašnjih poljoprivrednih površina (njiva,
pašnjaka, voćnjaka i bašta-potkunjica) koje u dužem periodu nisu obrađivane, pa su
stoga obrasle niskom vegetacijom, što doprinosi poboljšanju ekoloških uslova
mikrolokacija.
Površinskih voda koje su zastupljene u vidu potoka koji je delimično regulisan i
ucevljen a delimično bez definisanog korita obrastao vegetacijom i reke Grđevice čije
je korito u većem delu zahvata plana regulisano.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
35
Saobraćajnih površina koje su osim Jadranske magistrale i obilaznice uglavnom sa
lošim horizontalnim elementima, lošom kolovoznom konstrukcijom, i niskim stepenom
održavanja.
Infrastrukturnih objekata i to objekata u funkciji elektroenergetskog napajanja
prostora.
Opis vegetacije
Na predmetnom području prepoznate su različite kategorije zelenila, kako po starosti,
sastavu, tako i po kvalitetu i vrsti kojoj pripadaju. One se generalno mogu podeliti na
uređene površine pod zelenilom i neuređene površine pod zelenilom. U prvu grupu
spada zelenilo objekata stanovanja (individualnog i kolektivnog), zelenilo turističkih
objekata, zelenilo objekata prosvete, kao i zelenilo verskih objekata i groblja. U drugu
kategoriju zelenila ulazi šumsko zemljište, grupacije stabala maslina, bašte-potkunjice,
njive, voćnjaci, travnate površine, zelenilo uz vodotoke, krš, kamenjar i ostalo neplodno
zemljište.
Najveći procenat zelenih površina zauzimaju okućnice objekata individualnog i
kolektivnog stanovanja koje su različitog stepena uređenosti. On u najvećoj meri zavisi
od interesovanja i angažmana vlasnika, tako da se može naići i na hortikulturno vrlo
kvalitetno osmišljene i uređene površine. Uglavnom su to tradicionalno uređena
dvorišta u kojima su uočene pergole obrasle vinovom lozom ili kivijem, a često su
prisutne i male grupe stabala maslinjaka ili južnog voća (mandarina, narandža, limun).
Zelenilo objekata višeporodičnog i kolektivnog stanovanja nije na zavidnom nivou, iz
razloga što je prostor predviđen za zelenilo ili izostao ili je minimalan. Kod starijih
objekata višeporodičnog stanovanja zelenih površina ima nešto više nego oko zgrada
koje su podignute poslednjih nekoliko godina. Zastupljene su različite lišćarske i
četinarske vrste, stabla palmi, voća, kao i travne površine i cvetnjaci.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
36
Na parcelama namenjenim turizmu zelene površine ne zauzimaju veliki prostor i mogu
se naći samo na parcelama nekoliko turističkih objekata (hotela „Admiral“, apart-hotela
„EPS“, hotela „Šajo“, pojedinačnih vila i dr.). Karakteriše ih slično uređenje kao i
površine na parcelama jednoporodičnog i višeporodičnog stanovanja uz pisustvo
smokava, citrusa i drugih voćarskih kultura. Međutim, veći je procenat dekorativnih
vrsta drveća, šiblja, puzavica i cveća, kao i palmi čempresa i oleandera.
Zelenilo objekata prosvete (školske i predškolske ustanove) karakteriše prisustvo
sportskih terena i sprava za igru dece, ali ono oskuduje u vegetacionom pogledu. Od
zelenih površina prisutni su samo travnjaci i tek po koje stablo, što nikako ne
omogućava ispunjavanje osnovne funkcije ove kategorije zelenila.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
37
Zelenilo na grobljima i u okviru verskih objekata predstavlja kategoriju zelenila
specijalne namene te se ono u skladu sa tim i održava. Postojeće groblje u okviru
dvorišta crkve Sv. Petka, ima veći procenat zastupljenosti popločanih, betoniranih i
asfaltiranih površina od onih pod zelenilom. Najzastupljeniji su cvetni zasadi dok je
drveće i žbunje prisutno u manjoj meri. U neposrednoj blizini groblja nalazi se i novi
objekat JP Pogrebne usluge, čije je parterno uređenje na zavidnom nivou. U okviru
kompleksa manastira Potkošljun i crkve Sv. Petka zelenilo je organizovano na
tradicionalan način uz prisustvo terasasto raspoređenih površina oivičenih suhozidima
na kojima su organizovane bašte, voćnjaci i maslinjaci.
U okviru neuređenih zelenih površina najveći je procenat zastupljenosti šumskog
zemljišta sa šumama, kulturama i makijom. U severnom delu područja DUP-a su ostaci
kompleksa šumske sastojine Orno-Quercetum ilicis, koja se prostire na potezu od
Mainskog groblja do manastira Podostrog i dalje prema severu uz reku Grđevicu, a
poznata je u Budvi kao „Dubova šuma“. Na području plana se mestimično nalaze i
grupe i pojedinačna stabla hrasta, kao ostaci ove sastojine. Borove kulture izmešane
sa šempresom i makijom nalaze se na padinama brda Košljun. Šumsko zemljište
predstavlja izuzetno značajan zeleni fond ove teritorije. Od vrsta su najzastupljeniji
hrast medunac, primorski bor, česvina i niz drugih vrsta koje čine makiju.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
38
Na predmetnoj teritoriji uočene su grupacije stabala maslina koje predstavljaju ostatke
nekada značajnih površina pod ovom kulturom. Maslinjaci su nekada imali veliki
ekonomski značaj, a danas sa terasama i suhozidima predstavljaju deo kulturnog
pejzaža i specifične dekorativne zelene akcente u prostoru.
Bašte-potkunjice, njive i voćnjaci nastali kao plodno obradivo zemljište veštački
stvoreno na terasama oivičenim suhozidima pored njihove osnovne funkcije (koja se
polako gubi) takođe predstavljaju deo kulturnog pejzaža. Od vrsta se sreću smokva,
orah, dud, nar, citrusi i druge vrste.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
39
Neodržavanjem bašti, njiva i voćnjaka dolazi do nastanka neuređenih slobodnih
površina, krša i kamenjara koje spontano obrasta travna i korovska vegetacija. Ovakve
površine nastaju i obrastanjem površina koje su raščišćene za gradnju, do koje
izvjesno vrijeme nije došlo, pa na njima dolazi do spontanog rasta vegetacije.
Zastupljene su različite vrste, od onih pionirskih koje formiraju garige do onih iz
neposrednog okruženja takvih površina. Na međama koje nisu od suhozida sreću se i
pojedinačna stabla autohtonih lišćara, četinara i voćaka.
Zelenilo vodotokova je zastupljeno u maloj meri i izuzetno je zapušteno i neuređeno.
Usled regulisanja vodotokova i njihovog zacevljivanja, kao i zauzimanja vodnog
zemljišta gradnjom, polako nestaju vrste bilja koje su karakteristične za prostore sa
visokim nivom vlage u zemljištu.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
40
Na osnovu prethodno iznetog može se zaključiti da je zelenilo na području plana
dovoljno zastupljeno, međutim njegov neujednačen raspored, kvalitet i
skoncentrisanost u pojedinim delovima plana nikako ne idu u prilog osnovnoj funkciji
stvaranja povoljnih mikroklimatskih uslova i prijatnog ambijenta za boravak ljudi.
Ubrzana urbanizacija i zauzimanje zemljišta gradnjom, uslovilo je izostanak zelenila u
zonama gde je ono najpotrebnije, u zonama stanovanja. Na isti način nedovoljna
uređenost velikih zelenih površina pod šumom koje sa severne i istočne strane
okružuju ovaj prostor, kao i onemogućen pristup istim, ostavljaju ih neiskorišćenim od
stane stanovnika i drugih posetilaca ovog prostora.
Saobraćajna povezanost i infrastrukturna opremljenost
Predmetni prostor koji se obrađuje DUP-om smešten celom površinom sa severne
strane gradske saobraćajnice, Jadranske magistrale (M-2). Sam prostor je uglavnom
izgrađen ili obrastao vegetacijom. Istočno od prostora koji se obrađuje DUP-om
“Podkošljun“, dosta iznad njega, pruža se deonica magistralnog pravca Podgorica –
Cetinje - Budva (M-2-3). Ovaj pravac preuzima glavne tokove drumskog saobraćaja i
vođen je iznad područja grada ostvarujući panoramsko sagledavanje. Od gradske
saobraćajnice se odvaja „Obilaznica” koja vodi kroz centralni deo prostora i ima
karakter važne gradske saobraćajnice. „Obilaznica” se u produžetku ukršta sa putem
za Topliš i ponovo spaja sa magistralom. Dakle, ova deonica povezuje centralni deo
područja sa jadranskom magistralom M-2 a preko nje i sa magistralnim putem M-2-3
Podgorica – Cetinje - Budva (M-2-3). Predmetna saobraćajnica predstavlja uz deonicu
gradske saobraćajnice (Jadranske magistrale) i glavni koridor teretnog tranzitnog
saobraćaja unutar obrađivanog prostora DUP-a Donje Polje.
Pristup obrađivanom prostoru se ostvaruje, kako direktno sa gradske saobraćajnice I
“Obilaznice”, isto tako i sekundarnim saobraćajnicama koje se vezuju za glavne
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
41
pravce. Ove saobraćajnice kao najvažnije veze prostora sa širim okruženjem imaju
poprečni profil koji se sastoji iz kolovoza širine 5.0- 6.0m sa asfaltnim zastorom u
delimično dobrom stanju i sa lošim tehničko-eksploatacionim karakteristikama. Ostali
deo mreže pristupnih saobraćajnica je sa minimalmim horizontalnim elementima, lošom
kolovoznom konstrukcijom, i niskim stepenom održavanja.
Dosadašnji planski razvoj
Predmetni prostor do sada je razrađivan prostornim planom opštine Budva („Sl.list
RCG” – opštinski propisi, br. 30/07 i „Sl. List CG – opštinski propisi 11/09), Generalnim
urbanističkim planom priobalnog pojasa opštine Budva za Sektor: Budva – Bečići („Sl.
List CG – opštinski propisi”, broj 3/07), DUP-om „Podkošljun“ (Sl.list CG – opštinski
propisi“, br. 26/08).
Ovom Izmenom i dopunom DUP-a „Podkošljun“ podržava se planski koncept koji je
definisan DUP-om „Podkošljun“ kao i smernice plana višeg reda na kojima se on
zasniva.
Prilikom sprovođenja plana uočene su nemogućnosti realizacije pojedinih
sekundarnih saobraćajnica i tehnički propusti na pojedinačnim lokacijama pa je
Izmena i dopuna vršena sa ciljem stvaranja realnog planskog osnova za
sprovođenje plana i uređenje predmetnog prostora. Kako je u međuvreme donet
Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namene
površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima
(Sl.list CG broj 24/10), plan je upodobljen ovom Pravilniku u grafičkom i
tekstualnom delu. Iz trenutno važećeg plana preuzeti su uslovi uređenja i
građenja kao i delovi na kojima nije ukazano na nedostatke a Izmene i dopune su
vršene uz poštovanje svih uslova i smernica definisanih planom čija se Izmena i
dopuna vrši a kako bi svi korisnici prostora bili tretirani na isti način. Dalja
realizacija predmetnog prostora vršiće se prema ovom planu.
U uvodnom delu prikazaće se izvod iz plana višeg reda(GUP-a priobalnog
pojasa opštine Budva za Sektor: Budva – Bečići) a kako su smernice DUP-a
„Podkošljun” preuzete ovom Izmenom i dopunom iste nisu date u vidu izvoda.
GUP priobalnog pojasa opštine Budva za Sektor Budva - Bečići Generalnim urbanističkim planom priobalnog pojasa opštine Budva za sektor: Budva –
Bečići, obuhvaćeni prostor je podijeljen na dve urbanističke celine: Budvu sa 14
podcelina i Bečiće sa 4 poceline. Prostor DUP "Podkošljun" se nalazi u urbanističkoj
celini Budva i obuhvata tri podceline:
Velji Vinogradi, deo Lazi i Podkošljun, ukupno 108,84 ha.
Stanovništvo i drugi korisnici prostora
Tabela 10: Projekcije stalnog stanovništva i broja korisnika prostora koji svoje potrebe
zadovoljavaju u stanovima Budva
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
42
2011. 2021.
1. Stalno stanovništvo 14200 17200
2. Stanovi za izdavanje 4535 5075
3. Stanovi za odmor i rekreac. 13140 14830
4. Stanovi za obavlj. delatnosti 1700 2230
Svega 33575 39335
Opredeljenje GUP-a za vremenski horizont za koji se radi plan je 2015. godina, tako da
je predvidjeno da u Budvi 2015. bude smešteno 35.000 korisnika prostora sa
nomenklaturom datom u gornjoj tabeli.
"Na osnovu dosadašnjeg iskustva i brojnih istraživanja na ovu temu, opredel jujemo se
za sledeće veličine (ovo se odnosi na kolektivnu stambenu izgradnju srednjih i visokih
gustina):
• Prosečna porodica – 3,5 člana
Bez obzira što prema popisu iz 2003. veličina prosečne porodice iznosi 3,09 za opštinu
Budva, zbog rasprostranjenog korišćenja stanova za turističku delatnost, opredeljujemo
se za veću prosečnu porodicu, pored ostalog i zbog povećanja standarda stanovanja.
• Prosečan stan
Ovde se parametri iskazuju u bruto površini, koja pored neto stambenih površina sadrži
i zajedničke prostorije, komunikacije i tehničke prostorije. Tako dobijeni neto korisni
prostori zgrade moraju se uvećati za oko 10% što čini unutrašnje konstruktivne
elemente i omotač zgrade, da bismo došli do bruto stambenih površina. Zavisno od
željenog standarda, koji se obično iskazuje u tri kategorije (niži, srednji i viši), prosečna
bruto površina stana, za prosečnu porodicu od 3,5 člana, iznosila bi:
• za niži standard stanovanja – 81,0 m2 BRGP
• za srednji standard stanovanja – 95,0 m2 BRGP
• za viši standard stanovanja – 110,0 m2 BRGP".
Tipovi stanovanjai urbanistički parametri
Tabela 11: Tip stanovanja na području Budve
Tip stanovanja Budva Proc. učešća
1.Individualna-niska stamb.
izgradnja
od 100 – 140 st/ha
10%
2.Prelazni tipovi-srednja
gustina
od 160 -220 st/ha
40%
3. Kolekt. st. izgr.-veće
gustine
od 240 st/ha-400 st/ha
40%
Razvoj Budve u poslednjih dvadesetak godina tekao je, bar u sferi stanovanja (a
indirektno i sferi nekih vidova turizma), potpuno drugačije nego što je to preporučivano
normativima iz urbanističkih planova. To je i razlog da se kroz preporuke za izradu
planova nižeg reda (DUP-ovi, UP-ovi i dr.), kao i kroz preporuke za dalju izgradnju,
moraju preispitati svi urbanistički normativi koji uobičajeno važe i primenjuju se
za većinu gradskih naselja.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
43
Tabela 12: Osnovni urbanistički parametri koji će se primenjivati kroz izradu planske i
projektne dokumentacije (DUP-ovi, UP-ovi i sl.) Br.
Namena prostora u planu
indeks zauzetosti parcele (plot ratio) ip
indeks izgrađenosti (ig)=brgp/ ip
Tip naselja (napomene)
1. kuće za odmor do 0,2 0,3 - 0,4 šira seoska zona i sl.
2. seoske zgrade u grupaciji do 0,3 0,6 - 0,9 sela u zaleđu
3. ambijentalna izgradnja - stanovanje (vile) - turizam
do 0,2 do 0,25
do 0,4 do 0,75
zone ambijentalne izgradnje
4. stanovanje malih gustina(SM) do 0,4
1,0 – 1,2
gradska naselja
5. stanovanje srednjih gustina (SS)
do 0,5
1,6 – 1,8
gradska naselja
6. stanovanje većih gustina (SV) do 0,6
3,0 – 3,5
gradska naselja
7. mešovite zone (SMN): - stanovanje - komercijalni sadržaji
do 0,6
4,0 – 4,5
gradska naselja
8. mešovite zone turističko-rezidencijalne
tur. do 0,4 rez. do 0,5
1,2 – 1,4 1,6 – 1,8
gradska naselja i urbanizovane zone
9. centralne gradske zone: poslovanje i hoteli
do 0,6
4,0 – 4,5
gradska naselja(za hotele konsultovati Pravilnik)
10 zone rekonstrukcije i obnove do 0,6
3,0 – 3,5
gradska naselja
Važne napomene:
• Navedeni parametri obuhvataju tipične slučajeve namene prostora u gradsk im i
seoskim naseljima kao i izgradnju u novoformiranim ambijentalnim celinama. Parametri
se odnose na pojedinačne urbanističke parcele i ne obuhvataju kolske saobraćajnice i
zajedničko blokovsko zelenilo. U svim slučajevima treba poštovati i ostale uslove koji
važe za postavljanje objekata na parceli, kao što su: odnos prema susedu, insolacija
stambenih objekata i prostorija, zaklanjanje pogleda i sl.
• Za ostale, netipične slučajeve, potrebna je određena analiza od strane obrađivača
planske dokumentacije (DUP, UP i sl.) koja će se oslanjati na Projektni zadatak i na
gore navedene pokazatelje.
• Za specifične objekte i komplekse posebnih namena, kao što su: škole, dečije i
zdravstvene ustanove, zatim hoteli i turistička naselja, treba koristiti i odgovarajuće
propise kojima se reguliše izgradnja navedenih sadržaja.
Saobraćaj
Rangiranje mreže ulica dato je u pet kategorija: magistralni putevi, obilaznice, interne
obilaznice, sabirne ulice, stambene ulice, pešačke staze i šetališta uz obalu.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
44
Na južnoj granici ovog područja nalazi se značajni magistralni pravac Kotor-Bar koji je
u području naselja Budva izgrađen kao gradski bulevar sa četiri trake. Na bliskom
odstojanju sadašnjoj periferiji gradskog naselja Budva, do 200 m, GUP predviđa
obilaznicu. Istovremeno sa obilaznicom planiran je priključak za Budvu kod
Podostroga. Dužina priključnice je oko 1100 m i delom se nalazi u granici Plana. Ova
priključna saobraćajnica se uklapa u novoprojektovanu saobraćajnicu, koja preko korita
potoka Grđevice, središtem Budvanskog polja, ide do Jadranske magistrale. Postojeća
interna obilaznica je izvedena sa dve kolovozne trake, dok profil nove saobraćajnice (u
družini od oko 1300 m) ima dve kolovozne trake sa obostranim podužnim parkiranjem
ili ukupno oko 12,0 m, bez trotoara, koji se podrazumevaju.
Pored novih saobraćajnica, planira se izgradnja novih saobraćajnih pravaca, koji su
paralelni magistrali. Cilj ove rekonstrukcije je bolja povezanost pojedinih delova grada,
a istovremeno i želja da se poboljšaju (stvore) uslovi za izgradnju parkinga i garaže,
veoma potrebnih ovom delu grada.
Tabela 13: Saobraćajne površine i profili saobraćajnica (U ZONI GUP, sektor: Budva-
Bečići) VRSTA SAOBRAĆAJNICE
BUDVA PROFILI SAOBRAĆAJNICE KROZ BUDVU
Dužina
Širina
Površina
INTERNE OBILAZNICE
a. Postojeće
3302m
10,5m
34671m
2 1,5 + 7,0 + 2,0 = 10,5 m (trotoar+dve kolovozne trake)
b. Planirane (u Budvi "Grđevica")
2186m 10,5m 22953 m2
SABIRNE ULICE
a. Postojeće 5600m 10m 56000 m2
b. Planirane 3356m 10m 33560 m2
STAMBENE ULICE
a. Postojeće 6706m 9m 60354 m2
b. Planirane 4764m 9m 42876 m2
PEŠAČKE STAZE 1252m 4m 5008 m2
„Već je u „Strateškim opredeljenjima...“ navedeno da magistralne saobracajnice kroz
Budvu i Bečiće treba proširiti na 3-4 trake, a treću traku graditi svuda gde je to
potrebno i moguće.
Trgovina i uslužno zanatstvo
Tabela 14: Normativi za trgovinu i uslužno zanatstvo
Struktura BGP Pkomp.
trgovina - prodajni prostor 1,2 m2/st * 2,8 m2/st.
trgovina - skladišta 0,4 - “ - 1,6- “ -
uslužno zanatstvo 0,3 - “ - 0,6- “ -
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
45
(*) odnosi se na stalno stanovništvo
Značajan razlog što se pri dimenzionisanju trgovinskih kapaciteta ide na pokazatelj
površine po stalnom stanovniku je velika razlika u potrebama između zimskog i letnjeg
perioda, pa se preporučuje da se letnji kapacitet trgovine poveća produženim radnim
vremenom, i angažovanjem sezonske radne snage, gdje je to moguće. Inače su i
primenjeni normativi nešto veći nego što je to uobičajeno, da bi se i na taj način
povećali kapaciteti zbog sezonskog pritiska.
Predškolsko i školsko obrazovanje
Dečje ustanove
1. Broj polaznika:
- uzrast do 3 god. (jasle) - 4% stanovnika.
- uzrast od 3 - 7 godina (obdanište) - 6 % stanovnika.
2. Potreban prostor (BGP)
a) objekti: 8 m2/1 polaznik
b) kompleks: 25 m2/1 polaznik
Školstvo
1. Broj učenika ukupno:
- osnovne škole 15 %
- srednje škole 7 %
2. Potreban prostor (BGP)
a) objekti (rad u jednoj smeni)
7 m2/1 uč. u osnovnim školama
9 m2/1 uč. u srednjim školama
b) kompleks:20 - 25 m2/1 učenik
Pored školskih objekata potreban je i internat za oko 100 đaka. Površina 2500 m2
BGP, a površina kompleksa 0,25 ha.
Administracija i uprava
Potrebna površina objekta namenjenog administraciji i upravi je normirana sa 15 m2 po
zaposlenom (uključujući i sale za sastanke).
Sport i rekreacija
Za ovu funkciju, značajnu za stalno stanovništvo, kao i za turizam treba obezbediti
sledeće vrste prostora:
1. Sportsko-rekreativne i parkovske površine sa sportskim igralištima;
2. Sportska igrališta-tereni raznih vrsta (unutar površina pod 1),
3. Zatvoreni objekti
Normativi su slijedeći:
1. Sportsko - rekreativne i parkovske površine
- 4m2 po 1 stanovniku ili turisti
2. Sportski tereni - igrališta
Tabela 15: Normativi za sportske terene i igrališta Površina
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
46
Vrsta 1 normativ broj (n) 1 x n x
a) tenis 1/2000 20 800 1,8 ha
b) odbojka 1/2000 turista 7 800 0,56 ha
c) mali fudbal 1/4000 turista 3 1500 0,45 ha
d) mini golf 1/4000 turista 3 400 0,12 ha
e) boćanje 1/4000 3 400 0,12 ha
f) kuglanje -u okviru turist. obj.
g) ostali objekti - po potrebi
Svega 3,05 ha
Sportski tereni se dimenzionišu prema turistima kojih je mnogo više nego stalnog
stanovništva. To znači da će ovi kapaciteti zadovoljiti i potrebe stalnog stanovništva, s
tim da najviše 1/3 ovih terena treba graditi u stambenim naseljima, a 2/3 u turističkim
zonama.
3. Zatvoreni objekti
Mogući objekti su: gimnastičke sale, univerzalna sala za male sportove i zatvoreni
bazeni.
a) gimnastičke sale (teretane, tream kabineti i sl.)
- 30 m2 na 1000 stanovnika
- 70 m2 na 1000 turista
b) univerzalna hala
- za 1500 gledalaca
c) zatvoren bazen (olimpijski)
- sa gledalištem (500)
Usvaja se sledeći program zatvorenih objekata:
a) gimnastičke sale - 2 x 480 m2 uz osnovne škole, u Budvi
Urbanistički normativi i standardi za izgradnju turističkih kapaciteta
Urbanistički normativi i standardi za izgradnju turističkih kapaciteta propisani su
"Pravilnikom o klasifikaciji, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata"
("Sl. list RCG", br. 23/2005). U članu 4. Pravilnika navedeni su objekti za pružanje
usluga smeštaja, i oni predstavljaju celokupnu strukturu kapaciteta koji se mogu javiti
na prostoru Plana: hoteli, apartmanski hoteli, turistička naselja, motel i, pansioni, vile,
privatni smeštaj - kuće, apartmani i sobe za iznajmljivanje, organizovani kampovi,
planinski i lovački domovi i omladinski hoteli i odmarališta.
Poljoprivredno zemljište
Budući razvoj budvanske poljoprivrede zasnivaće se na iskorišćavanju lokalnih
pogodnosti za povećanje proizvodnje i tržišne konkurentnosti kvalitetnih
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, preduzimanjem diferenciranih mera podrške, u
skladu s prirodnim, funkcionalnim i socioekonomskim karakteristikama specifičnih
prostornih celina.
Područje Plana većim delom pripada priobalnom naseljsko-rekreativnom pojasu, u
kome su poljoprivredni sadržaji svedeni na pojedinačna stabla voćaka i čokota vinove
loze i po neku leju povrća po dvorištima i okućnicama. Ovu marginalnu poljoprivrednu
proizvodnju treba podržavati, ne toliko zbog određenog doprinosa zadovoljavanju
prehrambenih potreba lokalnog stanovništva, koliko sa stanovišta zaštite
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
47
prepoznatljivih pejzažnih odlika priobalnih naselja, očuvanja i povećanja biološke
raznovrsnosti u okviru izgrađenog naseljskog tkiva i drugih pozitivnih uticaja na životnu
sredinu. Prioritetno je da se na nivou pojedinih naselja donesu pravila po pitanju
estetskog uređenja dvorišta i okućnica, uz obavezu zaštite starih stabala maslina,
smokava i drugih vrednih primeraka poljoprivrednih kultura.
Severni i severnoistočni deo Plana delom pripada zoni pobrđa koju ulaze
poljoprivredne površine, većim delom s besprimerno zapuštenim zasadima maslina,
smokava, vinove loze i drugih mediteranskih kultura. Prioritetno je da se na lokalnom
nivou utvrde obaveze vlasnika pojedinih parcela u pogledu njihovog uređenja i
privođenja pređašnjoj, odnosno planiranoj nameni, što uključuje i potrebu donošenja i
doslednog sankcionisanja odgovarajućih podsticajnih, odnosno kaznenih mera.
Komunalna groblja
Nakon prestanka korišćenja postojećih grobalja, u skladu sa raspoloživim kapacitetom,
treba izvršiti njihovu konzervaciju. Zadržavaju se postojeća groblja uz sakralne objekte.
Ova groblja traže dodatno uređivanje. Na području GUP-a treba formirati jedno novo
groblje: a) za severni (gornji) deo opštine, proširenjem postojećeg groblja u
Budvanskom polju.
Kod formiranja novih grobalja, treba se držati svih higijenskih i sanitarnih propisa, a u
pogledu pobližeg određivanja lokacije, treba sprovesti standardnu lokacionu evaluaciju
koja se primjenjuje na objekte/komplekse ove vrste. Uz to, neophodno je obezbediti da
najmanje 20% ukupne površine bude zauzeto zelenilom, i formirati dodatni zaštitni
zeleni pojas/zonu, šire od 250 do 300 m. Pri tom, primenjuje se standard od 0,4 ha na
1000 stanovnika, uz odgovarajuće smanjenje ovog parametra (polazeći od
pretpostavke da se grobno mesto može obnavljati, u prosjeku 4 puta u 100 godina).
Ostale privredne delatnosti
U svim razvojnim planovima se insistira da se Budvi omogući razvoj privrednih
delatnosti manjeg obima koje svojom aktivnošću ne proizvode veliki otpad, pogotovo
zagađujući, niti su bučni i da njihove emanacije uopšte ne zagađuju tlo, vazduh i
vodotokove. Isto tako nije poželjan ni veliki transport. To bi bili manji pogoni ekološki
prihvatljivih karakteristika iz oblasti "čiste" industrije, usluga i proizvodnog zanatstva.
Lokacije za ove pogone su najpovoljnije uz komunikacije, na periferiji naselja.
Uslovi uređenja i korišćenja prostora
Treba napomenuti da namene površina u planovima, a još češće u realnom životu nisu
nikada čiste, i da se zbog toga u planovima često beleže samo dominantne namene
(ako je to oko 2/3 prostora). Ukoliko se radi o dve i tri namene sa približno istim
proporcijama, to bi se u planu označilo kao prostor sa mešovitim funkcijama kako je to
inače predviđeno odgovarajućim Pravilnikom (koji se priprema kao podzakonski akt).
Primera radi:
1. a) stanovanje ili b) turizam, znači da su ove dve funkcije dominantne na označenom
prostoru sa učešćem od oko 2/3 površine i sadržaja;
2. Mešoviti sadržaji označavaju funkcije, na primer: javni sadržaji, komunalne površine,
servisi itd. sa podjednakim učešćem navedenih funkcija;
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
48
3. Zelenilo sa skoro stoprocentnim učešćem ne može se drugačije označiti već prema
pravilu iz tačke 1. To ipak ne znači da se u okviru ove funkcije ne mogu pojaviti i neki
drugi sadržaji kao punktovi neznatnih površina, kao objekti ili površine druge namene,
ukoliko za to postoji potreba. Ovo pravilo važi i za sve druge funkcije, ukoliko nije u
suprotnosti sa opštim ili nekim posebnim interesima.
Programske i urbanističke osnove za izvođenje detaljnih urbanističkih planova
Veći deo prostora obuhvaćenog Planom, GUP definiše kao zonu urbane
rekonstrukcije:
• Deo naselja "Velji Vinogradi" istočno od korita Grđevice, i
• Deo naselja "Lazi" severoistočno od obilaznice
Pod pojmom „urbana rekonstrukcija“ se misli na zone koje su izgrađene bez kontrole i
sa nižim standardom komfora, funkcionisanja i uzidanih tehničkih sistema nego što je
to potrebno za naselja gde se ove zone nalaze. To su uglavnom objekti mešovite
namene, stambeno-turističke, mada ima i objekata čisto stambenih, čisto turističkih sa
apartmanima ili manjih hotela pansionskog tipa. Time je, kroz specifičnu tranziciju
izvršena i disperzija turističkih kapaciteta po celom gradskom prostoru Budve.
Standard ovih naselja je posebno ugrožen nedostatkom saobraćajnica, parkirališta i
zelenih površina.
Sledi zaključak da normative, kao preporuku za izgradnju (ne samo stanovanja) treba
uraditi istovremeno, ali i posebno:
(1) za popravku, rekonstrukciju i sanaciju onih delova Budve koji su građeni
supstandardno (pre svega Budvansko polje iznad magistrale), i
(2) za buduću izgradnju stambenih i mešovitih sadržaja (turističko-stambeni) i svih tzv.
komplementi stanovanja (pratećih sadržaja).
Što se tiče turističkih kapaciteta, treba izvršiti urbanističku i građevinsku sanaciju
Budvanskog polja (na osnovu posebnog sanacionog programa), kojom treba stvoriti
uslove za restrukturisanje kapaciteta u domaćinstvima i vikendicama i njihovu
konverziju u savremene turističke objekte osnovnog smeštaja. Pored opštih uslova za
izgradnju u naseljenim mestima kojima se utvrđuje lokacija za izgradnju, njeno
uklapanje u prostorno-funkcionalnu strukturu, saobraćajna povezanost, kao i njena
prirodna pogodnost za izgradnju turističkih sadržaja, za sve turističke kapacitete važe i
odgovarajući republički propisi koji se odnose na kvalifikaciju objekata i na uslove koje
treba da zadovolje da bi dobili željenu kategoriju, a samim tim i potrebnu konkurentnost
na tržištu koja je verifikovana.
Na prostoru Budve gdje je došlo do drastičnog nedostatka prostora za stacioniranjem
vozila u centralnoj zoni. Za rešavanje ovog problema, predviđena je izgradnja ukopane
garaže na ulazu u Budvu sa gornje strane idući od Bečića, sa 500 pm.
Opšti i posebni usloviza izradu detaljnih urbanističkih planova
Opšti uslovi
Zakonom o planiranju i uređenju prostora („Sl. list RCG“, broj 28/05) propisani su
uslovi za izradu detaljnih urbanističkih planova. U čl. 26. dati su uslovi za njihovu
izradu. Citiram stav 1. čl. 26:
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
49
"Detaljnim urbanističkim planom određuju se uslovi za izgradnju, odnosno
rekonstrukciju objekata i izvođenje radova u naseljima na području prostornog plana
jedinice lokalne samouprave i generalnog urbanističkog plana, na način koji
obezbeđuje sprovođenje tih planova." (podvukli obrađivači GUPa).
U stavu 3. istog člana (26) propisuje se sadržaj Detaljnog urbanističkog plana i pored
ostalog isti treba da sadrži i „...nacrt urbanističke parcelacije...“. Ovo tumačimo da ovaj
nacrt parcelacije polazi od vlasničke parcelacije i da daje plan urbanističke parcelacije
kojom će se obezbijediti zadovoljenje zajedničkih i privatnih interesa na području plana,
kao i određeni urbanistički red. Time bi se obezbedila i pravičnost u participaciji
vlasnika parcela u zadovoljenju zajedničkih potreba na prostoru DUP-a.
Posebni uslovi
Neophodno je pri formiranju projektnog zadatka za izradu DUP-a dodati i sledeće:
• Izvršiti stručnu procenu da li će biti potrebno da se kao poseban deo, zapravo njegov
finalni deo, uradi plan parcelacije i preparcelacije prostora za izgradnju;
• Pretpostavka je da će u svim urbanim zonama nezavisno od namene biti neophodno
uraditi ovaj plan, pre svega na početku se moraju razdvojiti javne i privatne površine.
Javne površine služe svim građanima stambenog bloka naselja kao i gostima. To su
pre svega opšte saobraćajnice i javno zelenilo, sportski tereni (ukoliko ih ima). Da bi se
zadovoljile određene norme (opšte urbanističke ili propisane planom višeg reda)
potrebna je preparcelacija svih površina nezavisno od vlasništva zemljišta;
• Preparcelacija mora biti dvojaka:
a) U prvoj fazi mora se izvršiti funkcionalna parcelacija celog prostora (odnosno i
blokova pojedinačno ako je prostor koji se planira tako podeljen) njegovim deljenjem na
javne i "privatne prostore" prema svim važećim principima funkcionalne organizacije
prostora;
b) U drugoj fazi vrši se preparcelacija tzv. privatnog prostora namenjenog pre svega za
stambene a i druge namene. Primenjeni metod mora maksimalno da obezbedi
ravnopravan tretman svih vlasnika, vodeći računa da svaka parcela ima saobraćajni
pristup pre svega i da opšta pozicija novoformirane urbanističke parcele bude što bliža
poziciji prethodne vlasničke parcele; posebno ne smeju se pogoršati uslovi (prirodni i
funkcionalni);
• Ukoliko u okviru površine koja je predmet plana ne postoji dovoljno prostora u
društvenom vlasništvu čime bi se zadovoljile potrebe za javnim prostorima, potrebna
površina bi se morala dobiti izuzimanjem dela privatnih površina, proporcionalno
veličini svakog poseda;
• Preporučuje se da se u slučaju da nije moguće na javnim površinama obezbediti
površine za stacioniranje vozila na parkinzima ili javnim garažama pema propisanim
standardima, da se predvidi izgradnja garaža u svim objektima na području plana;
• Sve prethodno izneto su pravila koja važe za područja nove stambene ili stambeno
rezidencijalne izgradnje;
• Isti principi se mogu primeniti (a i preporučuju se) za blokove čija se rekonstrukcija
predviđa u Budvanskom polju, s tim što bi se za objekte koji bi se rušili moralo naći
rešenje da svi vlasnici proporcionalno učestvuju ukoliko za to ne postoje druge pravne
smetnje.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
50
Detaljnije preporuke za novu stambenu izgradnju
Osnovni pokazatelji kojima se opredeljuje prostorni standard stanovanja su sintezni i
sadrže u sebi brojne uticaje i međuzavisnosti. Standard se obično iskazuje gustinom
stanovanja što u prvom redu znači da manja gustina daje viši standard jer je pre svega
više slobodnih prostora, odnosno zelenila. Uobičajeno je da se manja gustina ostvaruje
kada su objekti individualni (pojedinačni) ali ne mora da istovremeno znači da su to
objekti niske spratnosti, jer su poznati određeni tipovi niskih objekata sa kojima se
mogu postići znatne gustine stanovanja.
Preporuke za rekonstrukciju
Za područja gdje se planira rekonstrukcija i sanacije postojeće stambene izgradnje,
treba poći od cilja da se poboljša opšti kvalitet života u ovim naseljima, i mirenja sa
činjenicom da nije moguće ostvariti željene standarde za nova naselja. Zbog toga su
najbitnije sledeće dve operacije:
• Poboljšanje građevinskog fonda koje se ostvaruje bilo popravkom postojećeg ili
njegovim rušenjem pa potom izgradnjom novih objekata;
• Rešenje problema saobraćajnih površina, i to izgradnjom ulica čime bi poboljšali
saobraćajnu protočnost, i sklanjanjem vozila (parkirališta sa ulica) bilo u garaže ispod
stambenih objekata ili u objekte spratnih garaža.
Treba očekivati da će se ovim planovima dobiti i određena površina zelenih i drugih
slobodnih prostora.
Anketni zahtevi
Donošenju Odluke o izradi Izmene i dopune DUP-a „Podkošljun” prethodile su
iskazane potrebe opštine kao nosioca izrade plana i direktno zainteresovanog subjekta
u postupku sprovođenja ciljeva razvoja opštine, kao i zahtevi korisnika predmetnog
prostora koji su na svojim lokacijama uočili neusklađenosti planskog rešenja.
Na osnovu zahteva korisnika prostora koji su tretirani kao anketa može se zaključiti:
- Da su korisnici objekata i parcela u privatnom vlasništvu zainteresovani za:
- Adekvatno tretiranje izvedenih objekata
- Izmenu parametara gradnje definisanih trenutno važećim planom na pojedinačnim
lokacijama a u skladu sa opštim uslovima datim u planu i parcelama u
okruženju.
- Usklađivanje urbanističkih parcela u skladu sa vlasničkim odnosima i stvarnim
katastarskim stanjem
Sintezni prikaz ocene postojećeg stanja
DUP-om „Podkošljun“ obrađen je prostor u površini od 108.84ha. Prilikom sprovođenja
plana uočene su nemogućnosti realizacije pojedinih sekundarnih saobraćajnica i
tehnički propusti na pojedinačnim lokacijama pa je Izmena i dopuna vršena sa ciljem
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
51
stvaranja realnog planskog osnova za sprovođenje plana i uređenje predmetnog
prostora. Kako je u međuvremenu donet Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog
dokumenta, kriterijumima namene površina, elementima urbanističke regulacije i
jedinstvenim grafičkim simbolima (Sl.list CG broj 24/10), plan je upodobljen ovom
Pravilniku u grafičkom i tekstualnom delu.
Predmetni prostor determinišu bulevar koji se poklapa sa Jadranskom magistralom,
gradaska obilaznica, reka Grđevica i padine Košljuna koje se razvijaju u zaleđu
predmetnog plana. Osim bulevara i obilaznice sve ostale saobraćajnice koje se
razvijaju kroz predmetni prostor su sa nezadovoljavajućim horizontalnih elementima što
stvara probleme u saobraćajnoj komunikaciji posebno zbog nedovoljnog broja parking
mesta u okviru samih lokacija. Za realizaciju pojedinih saobraćajnica koje su planirane
DUP-om „Podkošljun“ nije bilo realnih prostornih mogućnosti pa se pojavila potreba
izmene plana u tom delu i zahteva za korekciju saobraćajne mreže ali uz poštovanje
normativa i zakonske regulative i nikako na uštrb bezbednog i kavalitetnog
funkcionisanja saobraćaja u predmetnom prostoru.
Trenutno je ovo znatno izgrađen prostor sa nešto većom koncentracijom objekata u
zoni između bulevara i gradske obilaznice. Manje izgrađen prostor je severno od
gradske obilaznice gde se javljaju i veće neizgrađene površine. U postupku
sprovođenja plana na pojedinim lokacijama uočeni su tehnički propusti u smislu
nepoklapanja urbanističkih parcela sa vlasničkim, katastraskog stanja koje ne
odgovara stvarnom stanju i primenjenih parametara koji su manji od planom
dozvoljenih za tu namenu. Takođe je prilikom evidentiranja postojećeg stanja uočeno
da na terenu postoje objekti kojih nema na podlogama koje su dobijene za rad. Kroz
zahteve izvestan broj građana je dostavio geodetski snimak što je i uneto i prikazano u
grafičkom prilogu Ažurirana topografsko – katastarska podloga a u grafičkim prilozima
postojećeg stanja naznačene su lokacjije na kojima su uočeni nedostajući objekti.
Ovom Izmenom i dopunom potrebno je analizirati realnost prispelih zahteva i stvoriti
realan osnov za gradnju.
Rezultati provere osnovnih postavki planova višeg reda, analiza postojećeg stanja i
trenutno važećeg plana kao i prispelih zahteva odredili su pristup izradi Izmene i
dopune DUP-a. Ovaj pristup je zasnovan na sledećim stavovima:
Korekcija saobraćajnica u skladu sa prostornim mogućnostima a uz poštovanje
normativne I zakonske regulative I obezbeđenje nesmetanog funkcionisanja
naselja
Zadržavanje svih postojećih objekata koji ne ugrožavaju planiranu regulative
bez obzira da li su izgrađeni sa ili bez potrebne dokumentacije za gradnju I
stvaranje legalnog osnova za njihovo egzistiranje u prostoru
Preuzimanje uslova uređenja I građenja i svih delova trenutno važećeg plana na
kojima u postupku sprovođenja nisu uočeni nedostaci
Prihvatanje zahteva koji se uklapaju u trenutno važećim planom zadate uslove.
3. OPŠTI I POSEBNI CILJEVI
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
52
Opšti ciljevi
Prostornim planom opštine Budva definisani su opšti ciljevi razvoja i planiranja na
području opštine.
Prostorno-planski proces stvaranja plana grada predpostavlja traganje i
ustanovljavanje dugoročnih ili prioritetnih ciljeva, koje treba planom u najvećoj mogućoj
meri ostvariti, a koji se međusobno nebi smeli isključivati. Pri tome je najvažnije da
utvrđivanje i konačna formulacija ciljeva odražavaju progresivna razmatranja i
zajednička promišljanja svih sadašnjih korisnika prostora.
Ciljevi su u pravilu dugoročni, ali je moguće i nužno da se postave i kratkoročni (koji
moraju prostorno razrešiti najkonfliktnije situacije), oni se po važnosti vrednuju, te se
mogu s vremenom revidovati ili preformulisati.
Prostornim planom određuju se ciljevi prostornog uređenja kroz značaj i posebnosti
prostora, mogućnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske strukture, te
utvrđuje koncepcija budućeg prostornog uređenja.
Opšti prostorno-razvojni ciljevi su jačanje prostorno razvojne strukture, povećanje
vrednosti prostora i životne sredine, te integracija u nacionalne i evropske razvojne
planove. Ekonomski razvojni okvir određen je težnjom da se unapredi efikasnost
privrede prilagođene tržišnim uslovima.
Posebni ciljevi prostornog razvoja su povećati kvalitet življenja i uravnotežiti razvoj svih
područja, razvoj prilagoditi značaju prostora, racionalno koristiti i zaštititi nacionalna
dobra, uvažavati obležja i osobenosti područja u planiranju razvoja, osigurati
efikasnost sistema prostornog uređenja, razvijati infrastrukturne sisteme.
Opši ciljevi prostornog razvoja na nivou Opštine odnose se na optimalno korišćenje
prostora uz puno vrednovanje svih delova prostora. Ovo se prvenstveno odnosi na
zaštitu najvrednijih delova prostora, a to su zaštićeni delovi kulturne i prirodne baštine,
te na zaštitu obalnog područja na kopnenom delu i zaštitu mora kao glavnih resursa za
razvoj i unapređenje turističke privrede.
Za optimalni razvoj saobraćajnog, vodoprivrednog i energetskog sistema u skladu s
potrebama privrede i stanovništva, a prema materijalnim mogućnostima Opštine,
osiguranje prostornih uslova potrebno je ostvariti planiranjem potrebnih koridora za
smještaj ovih sistema i njihovo povezivanje na regionalne i državne sisteme uz
očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže.
Prostornom i Generalnim urbanističkim planom treba omogućiti (u svim etapama
sprovođenja i realizacije) sprovođenje utvrđenih i dogovorenih ciljeva dugoročnog
razvoja, osmišljen celovit i skladni urbanistički razvoj, te očuvanje i unapređivanje
vrednih prostornih celina.
Posebni ciljevi
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
53
Posebni ciljevi su definisani Programskim zadatkom za izradu Izmene i dopune DUP-a
„Podkošljun“ i odnose se na korekciju sekundarne saobraćajne mreže u skladu sa
prostornim mogućnostima predmetnog prostora kao i stvaranju realnog osnova za
sprovođenje planskog rešenja.
4. PLANSKO REŠENJE
Koncept organizacije prostora
Prostor naselja Podkošljun u odnosu na centralne delove Budve i veze sa drugim
stambenim celinama, predstavlja dobru lokaciju za stanovanje i razvijanje turističkih
kapaciteta. Kako se teren većim delom blago spušta prema gradskom bulevaru i dalje
prema moru, sa većine lokacija, a posebno sa onih na padinama Košljuna pruža se
otvoren vidik prema moru, što predstavlja posebnu mogućnost za razvoj.
Isto tako, postoje značajni potencijali za poboljšanje postojeće i razvijanje nove
saobraćajne mreže, što omogućava rešavanje akutnog problema saobraćajne
protočnosti kroz naselje, posebno u letnjim mesecima. Uspostavljanje reda u
saobraćajnoj mreži, komunalno opremanje prostora i jasno određenje namena
prostora, osnovni su ciljevi ovoga Plana.
Saobraćajni pravci, planirani prethodnim planovima i postavkama iz GUP, sprovedeni
su Planom, uz maksimalno poštovanje postojeće matrice i izgrađenog prostora. Glavne
ulice su punog profila, a sve ostale trase planirane su kao stambene kolsko - pešačke
ulice, koje su zajedno povezane u funkcionalnu i rangiranu mrežu.
Planiranom internom obilaznom saobraćajnicom iznad regulisanog korita reke
Grđevice, koja prolazi zapadnim obodom naselja, smanjiće se opterećenje ulica kroz
naselje i omogućiti kontaktnim područjima lakša i bolja saobraćajna povezanost sa dva
glavna saobraćajna pravca u Budvi: gradskim bulevarom-magistralom i obilaznicom
oko Budve.
Zadržani su svi pešački pravci, a planirani su i novi koji omogućuju i prijatno i
rekreativno pešačenje centralnim delom naselja.
Mreža pešačkih komunikacija omogućava pešačku dostupnost svakog dela područja
DUP-a, čime se stvara mogućnost da se kolski saobraćaj svede na minimum.
Kolskopešačke komunikacije su predviđene kao nužnost samo u onim delovima plana
gde postojeća izgrađenost nije pružala mogućnost odvajanja kolskog i pešačkog
saobraćaja, a na tim mestima je omogućena protočnost sa minimalnim zadržavanjem
vozila.
Ograničenje u razvoju prestavlja nasleđeno stanje prostora van zone višeporodičnog
stanovanja, koje je solidnog kvaliteta, ali je građeno stihijski i haotično, bez poštovanja
planskih dokumenata i osećaja za celovitost prostora.
Prostorna organizacija u okviru ovako određenog prostora zasnovana je na
uspostavljanju oblikovnog i funkcionalnog reda u skladu sa njegovim prostornim
mogućnostima uz primenu odgovarajuće zakonske regulative i planerskih,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
54
urbanističkih i projektantskih standarda, a sve u cilju obezbeđenja nesmetanog
funkcionisanja u okviru predmetne zone kao I u zonama u kontaktu.
Čitav zahvata plana je podeljen na prostorne blokove u okviru kojih je planirana
popuna uz uslove intervencija na postojećim objektima. Duž bulevara kroz mešovite
namene pruža se mogućnost formiranja linijskog centra koji se nadovezuje na
centralne gradske sadržaje.
Plansko rešenje se zasniva na očuvanju prirodog ambijenta, zaštiti prepoznatih
kvalitetnih prostornih celina i stvaranju osnova za egzistiranje postojećih struktura uz
novu gradnju kao popunu u okviru započetih celina a na površinama koje ne
predstavljaju ograničenja.
U okviru ovako određenog prostora izdvajaju se površine u funkciji:
Stanovanja male gustina i to:
SMG1 - porodičnog,
SMG2 - višeporodičnog u gradskim vilama
SMG3 - višeporodičnog stanovanja u niskim objektima u zoni
rekonstrukcije i obnove
Stanovanja srednje gustine i to:
SS1 – niski i srednje visoki objekti
SS2 – srednje visoki ili objekti veće visine ili visoki objekti
SS3 – srednje visoki objekti u zoni rekonstrukcije i obnove
SS4 – objekti veće visine u zoni rekonstrukcije i obnove
Stanovanja veće gustine
SV1- objekti veće visine i visoki objekti
SV2 – visoki objekti
Mešovitih namena i to:
MN1 – zona visokih objekata
MN2 – zona srednje visokih objekata
Turizma
Školstva i socijalne zaštite
Verskih objekata
Groblja
Pejzažnog uređenja
Poljoprivrede – maslinjaci
Zaštitnih šuma
Objekata komunalne infrastrukture
Saobraćajne infrastrukture i
Vodotoka.
Stanovanje
Prema preporuci GUP-a, zavisno od zatečenog stanja na terenu, prepoznata su dva
osnovna tipa stanovanja, prema kojima su i definisani normativi za izgradnju:
• stanovanje u zoni rekonstrukcije i obnove
• stanovanje u zoni nove izgradnje
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
55
Stanovanje u zoni rekonstrukcije i obnove
Veći deo prostora obuhvaćenog Planom, GUP definiše kao zonu urbane rekonstrukcije
i obnove - deo naselja "Velji Vinogradi" istočno od korita Grđevice i deo naselja "Lazi"
severoistočno od obilaznice. To su uglavnom objekti mešovite namene, stambeno-
turističke, mada ima i objekata čisto stambenih, ili čisto turističkih sa apartmanima
ili manjih hotela pansionskog tipa. Većina ovih objekta nije u skladu sa planom, ili
građevinskom dozvolom, ili za njih nije izdata upotrebna dozvola. Standard ovih
naselja je posebno ugrožen nedostatkom saobraćajnica, parkirališta i zelenih površina.
Na osnovu preporuka GUP, normativi i standradi za ovu zonu su drugačiji od
standarda koji se definišu za komplekse nove izgradnje i dati su na osnovu analize
stanja na terenu, Programskog zadatka i parametara GUP za zonu rekonstrukcije i
obnove.
Zona za rekonstrukciju i obnovu GUP-om je definisana na prostoru Budvanskog polja
iznad magistrale (deo naselja Velji Vinogradi i Lazi), za koju su, kao netipični slučaj
substandardne izgradnje, dati posebni uslovi za tretman postojećih i izgradnju novih
objekata, u skladu sa parametrima GUP-a. U odnosu na pretežnu izgrađenost bloka,
određene su sledeće zone:
stanovanje manje gustine u zoni rekonstrukcije i obnove sa niskim objektima
(SMG3), spratnosti do G+P+2+Pk,
stanovanje srednje gustine u zoni rekonstrukcije i obnove sa srednje visokim
objektima (SS3), spratnosti do G+P+3,
stanovanje srednje gustine u zoni rekonstrukcije i obnove sa objektima veće
visine (SS4), pretežne spratnosti od G+P+3 do G+P+4,
Za stanovanje u postojećim objektima u okviru površina pod zelenilom zadržava se
zatečeno stanje, bez mogućnosti proširenja ili nadogradnje ovih objekata.
Stanovanje u zoni nove izgradnje
Stanovanje u zoni nove izgradnje podrazumeva mogućnost izgradnje u postojećem
urbanom tkivu i na novim lokacijama za izgradnju. U okviru postojećeg tkiva planirana
je nova izgradnja na praznim parcelama, zamena postojećih objekta novim, kao i
dogradnja i nadgradnja postojećih objekata u okviru zadatih parametara.
Nove lokacije za izgradnju stanovanja veće gustine, sa objektima veće visine i
visokim objektima (spratnosti do G+P+7) su planirane pretežno u neposrednoj blizini
nove obilaznice iznad korita rijeke Grđevice, kao i uz frekventne saobraćajnice.
Višeporodične objekte organizovati u tipu otvorenog i poluotvorenog bloka, sa
pripadajućim slobodnim i zelenim površinama.
Određene su dve zone u ovom tipu stanovanja:
stanovanje veće gustine sa višeporodičnim stanovanjem sa objektima veće
visine i visokim objektima (SV1), spratnosti do G+P+4,
stanovanje velike gustine sa višeporodičnim stanovanjem sa visokim objektima
(SV2), spratnosti do G+P+7.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
56
Stanovanje srednje gustine sa objektima srednje visine (pretežne spratnosti od do
G+P+3) je najviše zastupljeno u blokovima severno od postojeće obilaznice, gde
postoji i najviše mogućnosti za novu izgradnju. Predviđeno je višeporodično
stanovanje. U okviru ovog tipa, određene su dve zone:
stanovanje srednje gustine sa višeporodičnim stanovanjem sa niskim i srednje
visokim objektima (SS1), spratnosti do G+P+3.
stanovanje srednje gustine sa višeporodičnim stanovanjem sa srednje visokim ili
objektima veće visine ili visokim objektima (SS2), spratnosti do G+P+5.
Stanovanje manje gustine i niske spratnosti je planirano uz severnu, severoistočnu i
istočnu granicu Plana, na padinama Košljuna. Veći deo, koji se nalazi na terenu većeg
nagiba i koji je, pre svega sa stanovišta vizura, možda najatraktivniji deo grada,
namenjen je novoj porodičnoj izgradnji (SMG1), spratnosti do G+P+1+Pk i
višeporodičnim objektima – gradskim vilama (SMG2), pretežne spratnosti G+P+2. Ovi
tipovi izgradnje planirani su po sledećim zonama:
stanovanje manje gustine sa jednoporodičnim stanovanjem (SMG1), spratnosti
do G+P+1+Pk,
stanovanje manje gustine sa višeporodičnim stanovanjem u gradskim vilama
(SMG2), pretežne spratnosti do G+P+2.
Mešovita namena je planirana duž bulevara i u unutrašnjosti plana uz frekfentnije
saobraćajnice.
Jedna od postavki ovog plana je i unapređenje opšte urbanističko - arhitektonske slike
naselja, što se postiže uspostavljanjem zone intezivne izgradnje sa visokim objektima
mešovite namene (MN1), u pojasu prema gradskom bulevaru – magistrali. Ovim se u
velikoj meri omogućava obnavljanje i rekonstrukcija, čime se podiže kvalitet
građevinskog fonda u pojasu gradskog bulevara, u čijem su neposrednom susedstvu
najznačajniji turistički kapaciteti Budve. Uz gradski bulevar planirana je transfomacija u
prostor mešovite namene (komercijalne, poslovne, stambene) sa velikim
reprezentativnim objektima i uređenim slobodnim i zelenim površinama, spratnosti od
G+P+6 do G+P+7. Iako je planiran komercijalni potez velike gustine poslovnog
prostora, namena prostora nije dominatno komercijalna, već je akcenat stavljen na
reperezentativni karakter objekata.
Turizam se na području plana, u smislu pružanja usluga smeštaja turistima, prožima
sa funkcijom stanovanja kroz iznajmljivanje vila, kuća, apartmana i soba, kao i
postojanjem pansiona i hostela.
Kako je bilo praktično nemoguće utvrditi sve objekte turističke namene, kao turistička
namena planom su definisani samo prostori za postojeće i planirane hotele i apart-
hotele i turistička naselja kao površine za pretežno turističku namenu. Ostali objekti za
pružanje usluga smještaja turistima koji su prepoznati prilikom evidentiranja postojećeg
stanja uklapaju se u namenu stanovanja jer je ona definisana kao pretežna namena.
Objekte namenjene za smeštaj turista projektovati u skladu sa odredbama Pravilnika o
klasifikaciji, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata ("Službeni list
RCG", br. 23/2005), naročito kada su u pitanju zelene i slobodne površine koje se
koriste za rekreaciju, sport, zabavu i druženje i parking za goste hotela. U članu 4.
Pravilnika navedeni su objekti za pružanje usluga smještaja, a na prostoru Plana mogu
se pojaviti: hoteli, apartmanski hoteli, moteli, pansioni, vile, privatni smještaj - kuće,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
57
apartmani i sobe za iznajmljivanje, organizovani kampovi, omladinski hoteli i
odmarališta.
Školstvo i socijalna zaštita su zastupljeni u novim postojećim objektima predškolskog
i osnovnog obrazovanja koji se i zadržavaju na postojećoj lokaciji. Svakom objektu je
obezbeđena pripadajuća urbanistička parcele u okviru koje se mogu organizovati
potrebni prateći sadržaji.
Verski objekti
Jedna od novih repernih tačka celokupnog grada Budve i mesto okupljanja predstavlja
kompleks pravoslavnog hrama. Reprezentativan objekat hrama sa verskim centrom
planiran je uz obilaznicu, u bloku br. 18. Indeks zauzetosti je 0,10, a indeks
izgrađenosti 0,20. Spratnost hrama je P, a visina i tačan položaj objekta biće određeni
idejnim projektom. U okviru hrama moguće je formirati galerije.
Verski objekti u okviru svojih parcela, porti, pored crkve mogu sadržati i objekte
pratećih sadržaja koji su u funkciji crkve, spratnosti do P+1. U okviru porte nije
dozvoljena izgradnja novih objekata namenjenih stanovanju ili administrativnim
potrebama, sem onih koji već postoje ili su planirani na parceli, kako bi sam verski
objekat bio afirmisan kao reper u širem okruženju.
KOMPLEKS MANASTIRA PODOSTROG
Kompleks manastira Podostrog obuhvata objekte manastira omeđene starim zidovima i
granicama zastićene kontakt-zone, koja obuhvata prostor oko manastira površine od
oko 14562m2.
U ovim granicama nije dozvoljena bilo kakva gradnja novih objekata, a za objekte
infrastrukture koji su planirani u okviru zaštićene kontakt-zone ili za objekte koji su u
funkciji manastira, potrebno je pribaviti uslove Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Groblje se zadržava na lokaciji na kojoj i trenutno funkcioniše a planom je predviđeno
njegovo proširenje na lokaciji u neposrednom kontaktu.
Površine za pejzažno uređenje planom su definisane kroz više kategorija a način
organizacije i uslovi korišćenja preciznije su dati u posebnom poglavlju plana.
Poljoprivredne površine u planu predstavljaju prepoznate kvalitetnije grupacije
maslina koje se kao takve planom zadržavaju.
Površina u funkciji objekata komunalne infrastrukture su u funkciji objekata koji
podržavaju infrastrukturu. U skladu sa rešenjem infrastrukture na nivou plana
obezbeđene su potrebne pripadajuće površine uz objekte infrastrukturnog napajanja.
Površine saobraćajne infrastrukture su u planu definisane u vidu kolovoza, trotoara
i parkinga, kolsko pešačkih površina, pešačkih staza i kao višeetažna garaža.
Površine u funkciji vodotoka čine površine regulisanih i neregulisanih vodotoka kao
delova ucevljenih kanala.
Mreža i objekti infrastrukture
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
58
Saobraćaj
Postojeće stanje
Predmetni prostor koji se obrađuje DUP-om smešten celom površinom sa severne
strane gradske magistrale - Jadranske magistrale (M-2). Bulevar, tangira predmetni
prostor i predstavlja primarnu, najopterećeniju saobraćajnicu u Budvi. Profil ove
saobraćajnice sastoji se iz četiri saobraćajne trake i razdelnog zelenila, kao i trotoara
sa obe strane širine preko 2.0m. Od gradske magistrale se odvaja „Obilaznica” koja
vodi kroz centralni deo prostora i ima karakter važne gradske saobraćajnice.
„Obilaznica” se u produžetku ukršta sa putem za Topliš i ponovo spaja sa magistralom.
„Obilaznica” ima dobre tehničko-eksploatacione elemente i njen poprečni profil se
sastoji iz kolovoza širine oko 7.5m i obostranih trotoara širine oko 2m.
Pristup obrađivanom prostoru se ostvaruje, kako direktno sa gradske saobraćajnice i
“Obilaznice”, isto tako i sekundarnim saobraćajnicama koje se vezuju za glavne
pravce. Ove saobraćajnice kao najvažnije veze prostora sa širim okruženjem imaju
poprečni profil koji se sastoji iz kolovoza širine 5.0- 6.0m sa asfaltnim zastorom u
delimično dobrom stanju, uglavnom bez trotoara i sa lošim tehničko-eksploatacionim
karakteristikama. Značajne sabirne ulice obrađivanog prostora su: Ulica Babalonija,
Ulica Bjelaštica, Ulica Ferona i ulica Vuka Dojčevića.
Ostali deo mreže pristupnih saobraćajnica je sa širinom 3.5-4.5m, sa veoma uskom
regulativom i bez trotoara, minimalmim horizontalnim elementima, lošom kolovoznom
konstrukcijom, i niskim stepenom održavanja.
Izgrađenost i kvalitet ulične mreže je daleko veća u južnom delu naselja Podkošljun,
dok je u višoj zoni zahvata sistem ulica neodgovarajućeg kvaliteta i međusobno
nepovezanih.
Ovakva sekundarna saobraćajna mreža ne ostvaruje pristup svim postojećim objektima
i ostalim sadržajima.
Dakle, urbanizovanje prostora iznad Jadranske magistrale, a posebno iznad Ulice
Žrtava fašizma, odnosno Obilaznice, nije pratila adekvatna saobraćajna mreža koja bi
omogućila uzdužno povezivanje sadržaja sa Jadranskom magistralom, savlađivanjem
terena, već su svi sadržaji direktno, najkraćim putem (poprečnim vezama) spajani sa
sa ovim saobraćajnicama.
Linije javnog prevoza opslužuju urbano priobalno područje, duž jadranske magistrale, i
Ulice Žrtava fašizma (Obilaznice) ali ne postoje svuda niše propisanih dimenzija.
Uočen je nedostatak uređenih površina za parkiranje i garažiranje. Organizovani
parking prostori za putničke automobile postoje, znatno više nego ranije, ali
nedovoljno, a posebno u severnom delu. Na ovom području ne postoje organizovane
parking površine, osim u vidu proširenja i platoa koji su zaposednuti haotično
parkiranim vozilima.
Zato je u planu potrebno postojeću sekundarnu uličnu mrežu rekonstruisati u smislu
bolje geometrije i proširenja poprečnih profila, i adekvatnog povezivanja sa primarnom
mrežom. Usled ograničenih prostornih mogućnosti neophodno je uvesti i sistem
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
59
jednosmernih saobraćajnica čiji bi se režim menjao u različitim periodima godine.
Potrebno je i rešiti problem parkiranja i garažiranja putničkih automobila, shodno
planiranoj nameni površina.
Drugi, najvažniji vid saobraćaja, koji je istovremeno i osnovni, je pešački saobraćaj,
koji nema adekvatnu mogućnost odvijanja. Nijedna saobraćajnica, osim Bulevara
(Jadranske magistrale) i Ulice Žrtava fašizma (Obilaznice) nema potpuno uređene
trotoare, tako da se na većini saobraćajnica pešaci kreću kolovozom, pri čemu je
ugrožena njihiva bezbednost. Na ovom prostoru postoje i posebne pešačke staze koje
treba modernizovati.
Dužina postojeće primarne saobraćajnice u okviru Izmena i dopuna DUP-
a «Podkošljun» je 1280m, a ukupna dužina postojeće saobraćajne mreže bez
pristupa je oko 10 100m.
Ukupna saobraćajna površina pod asfaltom (ulice, staze i parkinzi) je 107 344m2.
Ukupna površina pod saobraćajnicama (ulice, staze i parkinzi) iznosi oko 10% od
ukupne površine zahvata plana.
o Plan Saobraćajno rešenje na području plana je zasnovano na koncepciji saobraćajnog
rešenja i smernicama koje su date u PUP-u za isti prostor i na analizi postojećeg
stanja saobraćajne mreže.
Već formiran, odnosno izgrađen sistem saobraćajnica, kao i smernice koje su date
PUP-om u mnogome su predodredile plan saobraćajne mreže predmetnog prostora, ili
većinu njenih elemenata.
Okosnicu saobraćajne mreže čini postojeća saobraćajnica: Jadranska magistrala M-2
(E80-E65).
Kako bi se poboljšao prilaz postojećim individualnim stambenim objektima planer je
predvideo mrežu jednosmernih ulica, koje zbog konfiguracije terena i nedovoljne širine
imaju tretman kolsko-pešačkih ulica.
Za razvoj grada, posebno u smislu osiguranja integriteta prostora i kvalitetnog
povezivanja sa susednim opštinskim centrima od vitalnog je značaja izgradnja brze
saobraćajnice koja predstavlja obilaznicu Jadranske magistrale na području Budve.
PUP-om je data trasa planirane obilaznice koja se odvaja od postojeće magistrale,
zaobilazi Budvu i produžava prema Tivtu I dalje na Kotorsku stranu.
Izgradnjom obilaznice Jadranska magistrala će postati primarna gradska
saobraćajnica-gradska avenija.
Primarna saobraćajna mreža
-Gradska magistrala-Jadranska magistrala ima definisanu trasu, geometriju i poprečni
profil koji se sastoji iz četiri saobraćajne trake i razdelnog zelenila, kao i trotoara sa
obe strane širine preko 2.0m.
-gradske saobraćajnice:
Obilaznica je planirana za računsku brzinu Vr=60km/h, sa ograničenjem Vr=50km/h
zbog prolaska kroz naseljeno mesto. Profil ove saobraćajnice predviđen je sa tri
saobraćajne trake širine B = 1 x 3,50 = 10,50 m čime će se uz neznatne intervencije
omogućiti formiranje posebnih traka za leva skretanja u zonama svih značajnih
raskrsnica.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
60
Saobraćajnica iznad reke Grđevice planirana je kao potpuno nova gradska
saobraćajnica izdignuta iznad obale. Ova saobraćajnica će spajati Gradsku magistralu
(Bulevar) sa planiranom brzom obilaznicom koja je predviđena izmenom GUP-a. Brza
obilaznica je trasirana samim obodom i obroncima šireg gradskog područja i služila bi
za lokalni tranzitni saobraćaj.
Na taj način tranzitni saobraćaj planiran za povezivanje udaljenih destinacija neće
ulaziti u uže gradsko područje.
Sabirne ulice:
Osim primarnih saobraćajnica, određen je sistem sabirnih ulica, koje zajedno sa
navedenim saobraćajnicama čine primarnu saobraćajnu mrežu. Sabirne ulice služe za
prikupljanje i distribuciju saobraćaja i opremljene su sa najmanje 2 saobraćajne trake.
Sekundarna saobraćajna mreža
Stambene ulice
Stambene ulice dimenzionisane prema minimalnoj računskoj brzini Vr = 30 km/h, a
odgovarajući minimalni radijus horizontalne krivine je Rh = 25 m. Na pojedinim
deonicama mora se upotrebiti manji radijus od Rh = 25, što zahteva posebno
oblikovanje elemenata situacionog plana korišćenjem krive tragova, odnosno
zamenjujuće trocentrične krivine. Na tim mestima vozno – dinamički efekti
nisu merodavni, već je primaran zahtev za obezbeđivanjem prohodnosti vozila uz
minimalno zauzimanje prostora.
U zonama međusobnog ukrštanja saobraćajnica, opet će se koristiti kriva tragova za
oblikovanje spoljašnjih ivica kolovoza i regulacionih ostrva.
Upotrebom krive tragova, obezbeđena su potebna proširenja saobraćajnih traka. U
krivinama sa Rh =25 – 200 m proširenja kolovoza biće izvedena u skladu sa propisima,
a u krivinama većih radijusa nema potrebe za proširenjem kolovoza obzirom da se radi
o gradskim ulicama.
Planirane širine kolovoza se kreću od 5,00 do 6,00m.
Radijusi horizontalnih krivina su u skladu sa važećim tehničkim propisima za ovu vrstu
saobraćajnica i imaju vrednosti Rmin.= 25,00 m. Vertikalni prelomi nivelete su zaobljeni
kružnim lukovima.
Podužni nagibi nivelete su max.13,55 %. Vitoperenje kolovoza je vršeno oko
unutrašnje ivice kolovoza, tako da poprečni nagib u pravcu iznosi 2,5%,a u krivinama
max.6%.
Sekundarnu mrežu čine pristupne saobraćajnice i one obuhvataju najbrojniju kategoriju
gradskih ulica.
Uz ove ulice su uglavnom planirani parkinzi.
Kolsko-pešačke ulice
Planirana širina kolovoza iznosi 4,00m. Radijusi horizontalnih krivina su u skladu sa
važećim tehničkim propisima za ovu vrstu saobraćajnica i imaju vrednost
Rmin.=10,00m.
Vertikalni prelomi nivelete su zaobljeni kružnim lukovima. Podužni nagibi nivelete su
max. 18%.
Vitoperenje kolovoza je vršeno oko unutrašnje ivice kolovoza, tako da poprečni nagib u
pravcu iznosi 2,5%, a u krivinama 6%.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
61
Uz ove ulice su uglavnom planirani parkinzi.
Kako bi se poboljšao prilaz postojećim individualnim stambenim objektima planer je
predvideo mrežu jednosmernih ulica, koje zbog konfiguracije terena i nedovoljne širine
imaju tretman kolsko-pešačkih.
Trase novih saobraćajnica su prilagođene terenu, a priključci kotama izvedenih
saobraćajnica. Nivelacione kote su date na karakterističnim i ukrsnim tačkama i služe
kao orjentacija prilikom izrade Idejnih i Glavnih projekata, pri čemu su poštovani propisi
o maksimalnim podužnim nagibima od 14 do 18%.
Nedostupni prostori povezani su pešačkim komunikacijama kako bi se ostvario prilaz
svakoj parceli i objektu.
Zastori kolskih saobraćajnica planirani su od asfalta, kolsko-pešačke i pešačke staze i
trotoari od asfalta, kamena, betona i njihovih elemenata.
MIRUJUĆI SAOBRAĆAJ
Postojeće stanje je nezadovoljavajuće, pa je ovom problemu posvećena posebna
pažnja.
Parkiranje na nivou plana rešeno je u skladu Prostornim planom Opštine Budva, sa
namenom prostora, i važećim standardima i normativima tako što je uz pristupne
saobraćajnice predloženo javno parkiranje
Parkirališta su formirana uz stambene ulice (što je optimalno), a delimično i uz sabirne
ulice.
Za sve planirane objekte predviđeno je da se potreban broj mjesta za parkiranje,
odnosno garažiranje vozila obezbedi na parceli korisnika.
Kod formiranja parking prostora uz saobraćajnice, uglavnom je korišćen sistem
upravnog parkiranja, u skladu sa važećim tehničkim propisima, tako da veličina jednog
parking mjesta iznosi 2,50 x 5,00 m (2.3x4.8m).
Veliki deo plana zauzima stanovanje koje i u postojećem stanju rešava parkiranje
vozila na svojim parcelama što je osnovni polaz i za planirano stanje.
U zonama stanovanja sa delatnostima ili višeporodičnog stanovanja parkiranje je
planirano tako da je za objekte koji imaju pripadajuću parcelu parkiranje organizovano
u okviru objekta u suterenskim etažama ili u okviru same parcele. Takođe je moguće
organizovati parkiranje na opštinskim parcelama uz saobraćajnice ili kao ulično-
podužno parkiranje u nivou kolovoza. Ovakvi parkinzi namenjeni su prvenstveno za
potrebe javnih sadržaja, ali isto tako i za potrebe parkiranja na urbanističkih parcela
koje nemaju obezbeđen kolski prilaz. U slučaju veće visinske razlike između obodnih
saobraćajnica ili duž jedne saobraćajnice (serpentine) , u okviru zelenih površina, na
pojedinim parcelama planirana je izgradnja garaža, kojima se pristupa sa donje (niže)
saobraćajnice, dok je sa gornjeg nivoa planirano ozelenjavanje. Ove parking, ili
garažne površine zadovoljavaće potrebe za parkiranjem na pripadajućim parcelama
individualnog ili višeporodičnog stanovanja ili poslovnih sadržaja, ili potrebe za
parkiranjem najbližih sadržaja.
Broj parking mesta za postojeće objekte je planiran po normativu 1 parking ili garažno
mesto po stambenoj jedinici, odnosno 50m2 poslovnog prostora na jedno parking
mesto
U bloku 41 planirana je izgradnja garaže, koja je definisana GUP-om. Garaža je
predviđena u 10 nivoa ukupne površine za garažu od 32.884 m² i oko 2940 garažnih
mesta, što je naročito značajno za vreme turističke sezone.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
62
Imajući u vidu raspoloživi prostor u koridorima planiranih saobraćajnica i vlasništvo
zemljišta planirana parkirnih mesta na zasebnim parkiralištima i uz saobraćajnice
predstavljaju realnu mogućnost prostora za ovu namenu.
Nedostatak mesta za parkiranje za vreme sezone mogao bi biti prevaziđen uvođenjem
posebnog režima saobraćaja i parkiranja.
PEŠAČKE KOMUNIKACIJE
Da bi se rešio problem ugrožene bezbednosti pešaka, planom je predviđena izgradnja
trotora uz sve saobraćajnice gde god su postojale realne prostorne mogućnosti.
Postojeće pešačke staze, trotoari i kolsko-pešačke komunikacije čine jedinstvenu
mrežu pešačkih komunikacija koje će zadovoljiti potrebe stanovništva i turista za ovim
vidom kretanja.
Zadržano je rešenje iz prethodnog DUP-a kojim se za ove komunikacije predviđa jedan
koridor uz reku Grđevicu od obale mora do padine Podostrog. Drugi koridor se pruža
od naselja Lazi prema turističkom kompleksu „Slovenska plaža“. Ovim planom je
predviđena i mreža posebnih pešačkih staza.
Za ostala pešačka kretanja obavezno treba planirati izgradnju trotoara, uz sve
postojeće i novoprojektovane saobraćajnice, gde god za to ima uslova. Nagibi trotoara
usmereni su ka kolovozu i iznose ip = 2,0%.
Kolovozna konstrukcija
Kolovozna konstrukcija predviđena je za lak do srednji saobraćaj i određena je prema
propisima. Njena ukupna debljina iznosi d = 44,00 cm i sastoji se iz:
- nosećeg sloja od drobljenog materijala debljine d=34cm
- BNS-a (bito-nosečeg sloja) debljine d= 5cm
- asfalt-betona kao habajućeg sloja debljine d= 5cm
Ukupna saobraćajna površina (ulice, trotoari, staze i parkinzi) je 196 943m2.
Ukupna površina pod saobraćajnicama (ulice, trotoari, staze i parkinzi) iznosi oko 18%
od ukupne površine zahvata plana.
o Uslovi
Na osnovu podataka iz DUP-a uraditi glavne projekte.
Situaciono rešenje – geometriju saobraćajnica raditi na osnovu grafičkog priloga gde
su dati svi elementi za obeležavanje: radijusi krivina, radijusi na raskrsnicama i
poprečni profili, dok će koordinate ukrsnih tačaka i temena krivina biti date u Predlogu
plana. Prilikom izvođenja pristupnih saobraćajnica može doći do manjih odstupanja u
odnosu na geometriju datu u planu, zbog uklapanja u postojeće stanje.
Saobraćajnice primarne mreže projektovatovane za računsku brzinu Vr = 60km/h
(50km/h). Pristupne ulice projektovati za Vr 30km/h (20km/h) sa minimalnom širinom
5.0m (3.5m). Sve pristupne ulice širine 5.0m koje su duže od 100m planirati obavezno
sa okretnicom.
Prilaze urbanističkim parcelama koje su direktno uz glavnu gradsku magistralu izvoditi
prema rešenjima iz Plana, gde su potvrđeni svi postojeći priključci.
Svaki postojeći priključak parcele u neposrednom kontaktu sa Bulevarom planirati
preko oborenog ivičnjaka u širini do 5.0m. Za jednu urbanističku parcelu moguće je
ostvariti samo jedan priključak preko Bulevara. Novih priključaka u smislu prilaza
novim, neizgrađenim UP duž predmetne deonice gotovo i da nema. Ukoliko i ima,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
63
takva parcela mora se priključiti na gradsku aveniju na propisan način: jedan priključak
duž fronta pripadajuće parcele, na što većoj udaljenosti od raskrsnice, preko oborenih
ivičnjaka u širini od min 4.0m.
Prilaze ostalim urbanističkim parcelama projektovati sa min.širinom 3.0m za dužine do
45m a 3.5m za dužine do 75m. Pešački prilazi parcelama su obavezni.
Prilikom izrade glavnih projekata saobraćajnica sastavni deo je i projekat saobraćajne
signalizacije i saobraćajno - tehničke opreme.
Parkiranje i garažiranje putničkih vozila u okviru javnih parking površina rešiti prema
grafičkom prilogu gde su obeležena sva parking mesta za upravno parkiranje,
dimenzija 2.5/5m i podužno parkiranje dimenzija 5.5x2.5m. U okviru posebnih
urbanističkih parcela gde je predviđeno višeporodično stanovanje sa delatnostima,
rešiti parkiranje u pripadajućim parcelama, sa preporukom da se za sve stambeno-
poslovne objekte iznad 500m2 parkiranje reši izgradnjom garaža u suterenu objekta.
Podrazumeva se da za garažiranje u suterenima objekata treba predvideti rampe.
Parkiranje se može organizovati na parcelama uz saobraćajnice kao ulično- podužno
ili upravno parkiranje u nivou kolovoza. Ovakvi parkinzi moraju zadovoljavati
prvenstveno potrebe javnih sadržaja, ali isto tako i potrebe parkiranja na urbanističkih
parcela koje nemaju obezbeđen kolski prilaz.
U slučaju veće visinske razlike između obodnih saobraćajnica ili duž jedne
saobraćajnice (serpentine) može se u okviru zelenih površina planirati izgradnja
garaža, kojima se pristupa sa niže saobraćajnice, dok se iznad garaža mora predvideti
ozelenjavanje.
Parkiranje u okviru plana treba da zadovolje sledeće normative i to:
STAN 1,1 PM/stanu
APARTMANI 1,1 PM/apartmanu
HOTELI U GRADU 1 PM/2 ležaja
ADMINISTRATIVNO - POSLOVNE DELATNOSTI 1 PM/75 m2 bruto površine
UGOSTITELJSKI SADRŽAJI 1 PM/4 stolice
TRGOVINSKI SADRŽAJI 1 PM/75 m2 bruto površine
OSTALI SADRŽAJI prema analizi planera - projektanta
škole: 1 PM na svaku učionicu
Sport: 1 PM/ 12 sedišta
Dom zdravlja, ambulanta, apoteka: 1 PM ma 30 do 55m2 BRGP
OSTALI SADRŽAJI prema analizi planera – projektanta
Vertikalno rešenje – niveletu saobraćajnica raditi na osnovu visinskih kota koje su date
u grafičkom prilogu a služe kao orijentacija pri izradi glavnih projekata. Zato je
potrebno za novoprojektovane saobraćajnice gde duž njih nema izgrađenih objekata a
predviđeni su planom, prvo uraditi glavne projekte ulica a zatim tačnije odrediti kote
niveleta koje su u planu takođe date orijentaciono. Na delovima gde nema dovoljno
visinskih kota potrebno je pre izrade glavnih projekata snimiti teren i projektovati
niveletu.
Vertikalna zaobljenja nivelete izvesti u zavisnosti od ranga saobraćajnice, odnosno
računske brzine. Novoplanirane saobraćajnice izvesti sa maksimalnim podužnim
nagibom 12% (18%).
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
64
Niveleta je na novoprojektovanim i rekonstruisanim saobraćajnicama prilagođena
terenu, ali se ipak javlja, na pojedinim lokacijama, potreba za izgradnjom potpornih
zidova. Za izgradnju podzida važe uslovi definisani Uslovima za izgradnju suhozida i
podzida. Sve kosine useka i nasipa potrebno je ozeleniti autohtonim zelenilom kako bi
zelena padina brda bila što manje narušena.
Konačne nivelete saobraćajnice iznad reke Grđevice i ulica koje se na nju uključuju
treba da bude određena glavnim projektom, uz uslov da saobraćajnice iznad reke
Grđevice mora biti izdignuta iznad obale kako bi se obezbedilo provetravanje korita,
dnevno svetlo za njegovo čišćenje i mogućnost izliva vode kod eventualnih
maksimalnih voda.
Saobraćajnice sekundarne mreže projektovati sa poprečnim nagibima kolovoza i
trotoara ip=2%(2.5%). Rampe za ulazak u garaže ispod objekata projektovati sa
maksimalnim podužnim nagibom 12%, a maksimalno 15% kada su rampe pokrivene.
Na delovima saobraćajnica sa većim nagibom (u serpentinskom delu), gornji habajući
sloj treba raditi od mikroasfalta ili kamena eruptivnih svojstava (granitne kocke), kako
bi se izbeglo klizanje i proklizavanje pneumatika vozila pri nepovoljnim vremenskim
uslovima ili pri neprilagođenoj brzini.
Što se tiče osiguranja kosina iznad i ispod saobraćajnica, moraju se izvesti ogradni
zidovi ili armirano betonski potporni zidovi koje treba raditi kao gravitacione od
kamena u betonu sa obaveznim korišćenjem kamena iz lokalnih kamenoloma ili
lokacije. Sve kosine useka i nasipa je potrebno ozeleniti autothonim zelenilom kako
bi se što manje narušio prirodni ambijent na mestu izgradnje saobraćajnice.
Kolovoz kod svih saobraćajnica izvesti sa zastorom od asfalta. Oivičenje kolovoza
raditi od betonskih ivičnjaka 20/24cm a na mestima prilaza urbanističkim parcelama
koristiti oborene ivičnjake 18/24cm. Na pešačkim prelazima oivičenja raditi od
upuštenih (oborenih) ivičnjaka ili bez oivičenja i rampama po propisima za
hendikepirana lica.
Ostale javne površine namenjene pešačkim kretanjima i eventualno kolskom
saobraćaju obraditi sa popločanjem od prirodnih kamenih ploča ili nekog drugog
prirodnog materijala. Pored toga na javnim površinama u funciji saobraćaja (na
proširenjima ili kolsko-pešačkim površinama) moguće je izvesti kombinacije uličnog
zelenila koje pri tom ne bi ugrožavalo preglednost odnosno bezbednost saobraćaja.
Parkinge raditi sa zastorom od betonskih elemenata ili betona a oivičenja od betonskih
ivičnjaka 18/24cm ili 20/24cm. Obrada otvorenih parkinga treba da je takva, da
omogući maksimalno ozelenjavanje. Koristiti po mogućnosti zastor od prefabrikovanih
elemenata (beton-trava), i uz ili između parkinga (poželjno na svaka tri parking mesta)
zasaditi drveće, uvek kada uslovi terena dopuštaju).
Prilikom projektovanja i izgradnje garaže, pridržavati se pravilnika o tehničkim
zahtevima za zaštitu garaža za putničke automobile od požara i eksplozija.
Pre izvođenja saobraćajnica izvesti sve potrebne ulične instalacije koje su predviđene
planom a nalaze se u poprečnom profilu. Glavni projekti uličnih instalacija su posebni
elaborati a rade se na osnovu uslova od JKP i ovog plana.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
65
- Elektroenergetika
Postojeće stanje
U granicama ovog plana postoji trafo stanica ‘’Lazi’’ naponskog nivoa 35/10kV/kV
snage 2x8MVA sa koje se predmetni konzum napaja električnom energijom. Napajanje
ove trafo stanice izvedeno je vazdušno i to sa dalekovodom 35kV Al/Fe
3x95mm2+35mm
2 iz trafo stanice TS 110/35kV/kV ‘’Markovići’’, a ova trafo stanica
vezana je takođe vazdušnim dalekovodom 35kV Al/Fe 3x95mm2+50mm
2 sa
postrojenjem 35/10kV/kV ‘’Dubovica’’.. Trafo stanica 35/10kV/kV ‘‘Lazi’’ je sa 12
dalekovodnih 10kV ćelija u pogonu I 4 rezervne I uglavnom radi sa 100% opterećenja
što je zaključak da je potrebna ili izgradnja nove trafo stanice za ovaj konzum Ili
rekonstrukcija postojeće trafo stanice.
U okviru plana nalazi se određen broj transformatorskih trafo stanica naponskog nivoa
10/0.4kV/kV sa kojih se potrošači(stanovanje, poslovni objekti) snabdevaju električnom
energijom na naponu 0.4kV. Na prostoru plana nalaze se sledeće trafo stanice:
MBTS "Velji vinogradi" 1 x 1000 kVA
MBTS "Sv. Petka 1" 1x 630 kVA
MBTS ''Sv.Petka 2'' 2x1000 kVA
MBTS "Bim Slavija I" 2 x 630 kVA
MBTS "Bim Slavija II" 2 x 630 kVA
MBTS "Lugovi II" 1 x 1000 kVA
MBTS "Lazi" 1 x 630 kVA
MBTS ''Lazi II'' 2x630kVA
MBTS "CDS" 1 x 1000 kVA
MBTS "Zaobilaznica" 2 x 630 kVA
TS "Lugovi I" 1 x 630 kVA
MBTS "Vile Zeps" 1 x 630 + 1 x 400 kVA
MBTS "Podostrog" 1 x 1000 kVA
MBTS "ADOC" 2 x 630 kVA
MBTS "Ninavex" 1 x 630 kVA+ 1x1000 kVA
MBTS "Ražnatović" 2 x 630 kVA
MBTS ''Vrh Lazi'' 1x630kVA
MBTS ''Podkošljun II'' 2x630kVA
Na osnovu gore iznetih podataka postoji 18 trafo stanica sa naznačenom snagom čija
je ukupna instalisana snaga 20000 kVA.
Napajanje ovih trafo stanica je iz trafo stanice 35/10kV/kV ''Lazi'' najvećim delom u
prsten, čime je postignuta sigurnost u napajanju a postoji mogućnost da trafo stanice
delom budu napajane iz postrojenja 35/10kV/kV ''Dubavica''.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
66
Iz postojeće trafo stanice 35/10kV/kV ''Lazi'' izlazi i vazdušni dalekovod 10kV kojima se
napajaju seoske trafo stanice Mažići, Markoviće,Duletiće, Pobore, Stanišiće i Braiće,
ukupne instalisane snage Pi=940kVA.
Napajanje ovih distributivnih trafo stanica je izvedeno kablovima sa PVC izolacijom,
različitih tipova i preseka i to 95mm2 bakarni i 150mm
2 aluminijumski. Postoji i određen
broj kablova preseka 70mm2 bakarnih ali su u malom broju i na malim deonicama.
U donjem delu je prikazana jednopolna šema povezivanja postojećih trafo stanica
Niskonaponska mreža je uglavnom kablovska izvedena kablovima bakarnim ili
aluminijumskim PP00 i PP41 i u dosta je dobrom stanju sa stanovišta sigurnosti
napajanja. Kablovi su uglavnom položeni u kablovskom rovu u zemlji od pripadajuće
trafo stanice 10/0.4kV/kV a završavaju se slobodnostojećim distributivnim ormanima.
Ovaj dio kablovske mreže izveden je uglavnom u pojasu oko magistrale i izvjesnom
dijelu zaleđa naselja, dok je dio mreže naselja "Lazi" iznad postrojenja "Lazi" 35/10 kV,
izveden vazdušno samonosivim kablovskim snopom koji je u veoma lošem stanju, što
dovodi do čestih ispada na ovom dijelu mreže. Pad napona je veliki -kod krajnjih
potrošača koji su na kraju vazdušne mreže, napon je, prema podacima dobijenim od
nadležnih u elektrodistribuciji, oko 160 V, što je van svih standarda.
Važno je napomenuti da su i kod kablovske primarne N.N. mreže, prema podacima
dobijenim od nadležnih u elektrodistribuciji, postojeći kablovi kojim se napajaju
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
67
slobodnostojeći ormari na granici opterećenja i nema mogućnosti za priključenjem
novih objekata.
Sekundarna N.N. mreža je uglavnom kablovska izvedena kablovima tipa PP-41 i
PPOO iz slobodnostojećih distributivnih ormara. Kablovi se završavaju na kućnim
distributivnim ormarima, ugrađenim u zidu na fasadi objekta na principu ulaz-izlaz
kabla. Napajaju niz objekata.
Priključak objekata na deo vazdušne primarne N.N. mreže, izveden je kablovski ili
vazdušno
Priključak objekata na deo vazdušne primarne N.N. mreže, izveden je kablovski ili
vazdušno. Kablovski priključak izveden je kablovima tipa PP-41 ili PPOO. Kabal se
vezuje na vazdušnu mrežu i niz stub N.N. mreže silazi u rov i odatle polaže do kućnog
distributivnog ormarića.
Vazdušni priključak izveden je samonosivim kablovskim snopom koji se vezuje na
kućnu zidnu ili krovnu konzolu.
Javna rasvjeta u granicama zahvata Plana, urađena je na kružnoj saobraćajnici-
obilaznici, na glavnoj magistralnoj ulici kao i sabirnoj ulici koja ide prema naselju "Lazi",
dok ostale saobraćajnice uopšte nisu osvijetljene.
Rasvjeta je izvedena živinim svetiljkama VTF 250W ugrađenim na stubovima javne
rasvete visine do 12m ili sa svetiljkama koje imaju izvor svetlosti natrijum visokog
pritiska. Napajanje stubobva izvedeno je iz pripadajućih trafo stanica sa polja javne
rasvete ili iz samostojećih ormana javne rasvete kablovima preseka 16mm2 na principu
ulaz-izliz kabla u stubu.
Buduće stanje
Analiza potrošnje električne energije
U sredini gde se vrši prognoziranje potrošnje električne energije za naredni period,
potrebno je izvršiti analizu energetskog kretanja u predhodnom periodu utvrditi
određene zakonitosti kretanja potrošnje električne energije, vršnog opterećenja i
vremena korišćenja energetskih postrojenja, kako po pojedinim zonama tako i za celo
naselje ili područje.
Radi lakšeg i adekvatnijeg analiziranja konzuma po pojedinim zonama, potrebno je
izvršiti podelu potrošača po kategorijama, i to:
domaćinstva
turističko smeštajni objekti
ostala potrošnja
U grupu "ostala potrošnja'’ treba uvesti potrošače na naponu 0.4kV, i to:
- kultirno-prosvetne i zdravstvene ustanove(škole,dečije ustanove i sl)
- poslovne i društvene prostorije(poslovanje)
- objekti ugostiteljstva
- ostale namene
Detaljnom analizom potrošnje u proteklom periodu, po navedenim kategorijama
potrošača i dovođenjem te potrošnje u određeni odnos, može se kod prognoziranja
doći do tačnijih podataka o konzumu po pojedinim delovima razmatranog područja.
Vremenski period u kome se vrši analiziranje potrošnje električne energije trebao bi biti
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
68
što je moguće duži a dovoljno tačni pokazatelji mogu se dobiti proučavanjem 20-to
godišnje potrošnje.
Osnovni podaci koje treba analizirati u posmatrano vremenskom periodu su:
potrošnja električne energije(kWh) kako ukupna tako i po kategorijama
potrošača
vršna opterećenja(kW) i
vreme trajanja vršnih opterećenja
Analizom navedenih podataka određuje se zakonitost njihove potrošnje a samim tim i
godišnjeg prirasta procentualnog prirasta(p%) potrošnje električne energije. Pored
ustanovljenih funkcionalnih zavisnosti potrošnje električne energije, snage i vremena
trajanja vršnih opterećenja, u posmatranom periodu moguće je uspostaviti i njihove
međusobne funkcionalne zavisnosti.
Utvrđene zakonitosti (P= f(W); T= f(W)) predstavljale bi obavezu za sve planere i
buduća planiranja kako na urbanom tako i ruralnom prostoru.
Prognoza konzuma uz korišćenje urbanističkih podloga
Osnovni podatak za potrebnom električnom energijom konzuma je ukupan broj
domaćinstava a određen je na osnovu podataka dobijenih iz podataka koji su u ovom
planu dati u urbanističkom delu plana a rađen je prema strukturi korisnika i bilansima
korisnika u letnjem periodu jer je to godišnji period za Budvu kada je najveća potrošnja
električne energije.
Energetski bilans potrebne el. snage za područje naselja "Podkošljun" urađen je na
osnovu energetske studije urađene za GUP Budva. U GUP-u se potrebe el. snage dele
na deo za domaćinstva, turističko-smještajni objekti i ostale potrošače (ugostiteljstvo,
trgovina, administrativno-upravnadjelatnost, školstvo, zanatstvo, javna rasvjeta i dr.).
Prognoza potrošnje električne energije i vršna snaga data je po kategoriji potrošača na
osnovu sledećih parametara:
Domaćinstva:
- vršna snaga po domaćinstvu 2 – 2,5 KW,
Turistički smještajni objekti:
- vršna snaga po ležaju 1200 W,
Ostala potrošnja:
- vršna snaga od 40 do 120 W/m2 korisne površine u zavisnosti od namjene objekta, i
to:
- objekti ugostiteljstva 100-150 W/m2,
- poslovanje 80 – 120 W/m2,
- škole i dječije ustanove 60 – 80 W/m2,
- ostale namjene 30 – 120 W/m2.
Tabela: Instalisane snage i godišnja potrošnja električne energije aparata za domaćinstvo
Redni
broj
Naziv aparata Instalisana snaga
u kW
God.potrošnja el.energije u kWh
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
69
1 Štednjak 6.4-9.0 1300-1600
2 Bojler u kupatilu 1.5-2.0 1500-2500
3 ''Turistički'' bojler 1.5 1500
4 Bojler u kuhinji 1.5 730
5 Mašina za pranje veša 2.3-3.5 250-500
6 Mašina za pranje sudova 2.5-4.0 600
7 Osvetljenje 0.6-1.0 300-500
8 Frižider 0.15 240
9 Usisivač 0.3 50
10 Pegla 1.0 160-200
11 Tv i radio 0.25 200
12 Klima - uređaji 0.8-1.0 800
13 Grejanje 3.0-4.0 2500-3000
14 Ostali aparati 1.0-2.0 1000
UKUPNO: 22.8-31.2 10.800-13.200
Na osnovu datih kriterijuma i urbanističkih pokazatelja koji su dati kroz plansku
dokumentaciju prognoza vršne snage za potrošače na području DUP-a Potkošljun za
prognozirani faktor jednovremenosti 0,8, stvarno vršno opterećenje (prividna snaga) na
nivou plana je 23.344 kVA.
Dobijeno opterećenje je merodavno za dimenzionisanje potrebnih kapaciteta na nivou
planskog dokumenta.
Kako su nove trafostanice tipizirane za snage i opremu do 2x1000kVA ili 2x630kVA, to
iz gornjeg proizilazi da je za područje DUP-a Potkošljun potrebno najmanje 22 komada
trafostanica 10/0,4 kV.
Da bi se ostvarila potrebna snaga potrebno je neke od postojećih trafo stanica proširiti
do nivoa 2x630kVA gde god je moguće i predviđeno je trinaest novih trafo stanica
tipiziranih za opremu do 2x1000kVA a unutra transformatori mogu biti i manje snage u
zavisnosti od stvarnih potreba u električnoj energiji u periodima realizacije ovog plana.
Preporučuje se da za nove potrošače, kod kojih će se javiti reaktivna energija, predvidi
kompenzacija reaktivne energije.
MREŽA 35kV
Na osnovu ovako dobijene snage od 23.344kVA i broja od 22 trafo stanice najmanje
snage 2x630kVA a kako je rečeno u opisu postojećeg stanja da je osnovna tačka
napajanja predmetnog plana trafo stanica 35/10kV/kV ‘’Lazi’’ snage 2x8MVA potrebno
je izvršiti povećanje snage u transformatorskim stanicama naponskog nivoa
35/10kV/kV.
Ukoliko je tehnički moguće izvršiti proširenje postojeće trafo stanice TS 35/10kV/kV
snage 2x8MVA zamenom opreme i transformatora na snagu 2x12.5MVA.
Trafo stanica 35/10kV/kV ‘’Lazi’’ povezana je kablovskim vodom sa trafo stanicom
35/10kV/kV ‘’Bečići’’ i kako je prikazano kablovskim vodom je povezana sa trafo
stanicom 110/35kV/kV ‘’Markovići’’. Trafo stanica 35/10 ‘’Lazi’’ povezana dalekovodom
35kV sa trafo stanicom 35/10kV/kV ‘Dubovica’’.
Analizom rada trafo stanica naponskog nivoa 35/10kV/kV konstatujemo sledeće: Iako
je izgrađena nova trafo stanica TS 35/10kV/kV ‘’Rozino’’ koja ima dva transformatora
svaki snage 12,5MVA to u letnjim mesecima nije dovoljno za grad Budvu pa je
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
70
potrebno izgraditi mrežu kablovskih vodova 35kV. Ovim planom se predviđa izgradnja
kablovskog voda 35kV koji će povezati direktno trafo stanicu 35/10kV/kV ‘’Lazi’’ sa
trafo stanicom 35/10kV/kV ‘’Rozino’’. Pored ovoga potrebno je izgraditi irektan
kablovski vod od trafo stanice TS 110/35kV/kv ‘’Markovići’’ i trafo stanice TS
35/10kV/kV ‘’Dubovica’’ prenosne moći 41MVA.
Da bi se obezbijedilo sigurno napajanje potrošača koji će se u narednom periodu
pojaviti na konzumu predvideti izgradnju 35 kV kablovskih vodova: TS 110/35 kV
Markovići – TS 35/10 kV Bečići, TS 35/10 kV Lazi – TS 35/10 kV Bečići, TS 35/10 kV
Lazi – TS 35/10 kV Dubovica.
Razvoj mreže 35kV mora se planirati tako da se uskladi i sa razvojem mreže 10kV tako
da u slučaju ispada pojedinih trafo stanica naponskog nivoa 35/10kV/kV omogući ii
dalje napajanje u mreži 10kV. Postojeći vodovi 35kV obezbeđuju pri sadašnjoj
konfiguraciji mreže 35kV mogućnost ispomoći sa susednim trafo stanicama
110/35kV/kV u Tivtu, Baru i Virpazaru.
Planom je predviđeno ukidanje dela dalekovoda 35kV i zamena i povezivanje umesto
dalekovoda napojnih tački kablovskim vodom naponskog nivoa 35kV. Da bi se ovo
ostvarilo potrebna je izgradnja kablovskog voda 35kV koji će direktno povezati trafo
stanice 110/35kV/kV 'Markovići'' i trafo stanice 35/10kV/kV ''Dubovica''. Nakon
izgradnje ovog kablovskog voda i gore pomenutih kablovskih vodova 35kV i puštanja
pod napon moguća je demontaža nadzemnih dalekovoda 35kV. Nakon potpune
demontaže dalekovoda 35kV moguća je izgradnja objekata u zoni zaštite dalekovoda.
Izgradnja objekata u zoni zaštite dalekovoda nije moguća dok se isti ne isključe sa
mreže i demontiraju.
MREŽA NAPONSKOG NIVOA 10kV
Na osnovu dobijenih podataka planirano je proširenje postojećih trafo stanica
10/0.4kV/kV i planirano jedanaest novih trafo stanica naponskog nivoa 10/0.4kV/kV.
Predviđeno je proširenje postojećih trafo stanica do 2x630kVA a planirane nove trafo
stanice predviđene su za opremu i transformatore snage do 2x1000kVA. Ovim planom
predviđeno je polaganje novih 10kV nih kablova tako da se oobezbedi dvostrano
napajanje i postojećih kao i planiranih trafo stanica. Planirane trafo stanice su
montažno betonske sa prostorijama za smeštaj dva transformatora. Sav razvod 10kV je
kablovski polaganjem kablova 10kV u rov u zemlji.
Položaj trafo stanica je određen prema gustini planirane izgrađenosti objekata kao i
prema lokacijama koje su od javnog interesa. jedna od trafo stanica je postavljena u
delu prostora gde je već na osnovu podataka od nadležne elektrodistributivne
organizacije planirana trafo stanica.
Trafo stanice ovog plana povezane su 10kV kablom međusobno tako da su dvostriuko
napajane. Kablom 10kV je povezana trafo stanica iz urbanističkog plana a čiji prostor
nije predmet obrade ovog plana, sa planiranim trafo stanicama ovog plana tako da
predstavljaju jedan energetski konzum.
Trafo stanica je u građevinskom smislu ovim planom predviđena kao samostojeća
montažno-betonska. Tip budućih transformatora }e odretditi nadležna
elektrodistributivna organizacija koja je i vlasnik većine novih transformatorskih trafo
stanica. Stvarni tip transformatora odrediće nadležna elektrodistributivna organizacija
u čijem sastavu održavanje istih.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
71
Položaj trafo stanica je potrebno izabran kako prema potrošačima tako i prema
mogućem mestu na osnovu urbanističkih rešenja. Pri izboru lokacije vodilo se računa
da:
-trafo stanice budu što bliže težištu opterećenja
-priključni vodovi visokog i niskog napona budu što kraći, a njihov rasplet što
jednostavniji
-da do trafostanica postoji lak prilaz radi montaže građevinskog dela, energetskih
transformatora i ostale opreme
Novoplanirane trafo stanice TS 10/0.4kV se postavljaju u namenski odvojenom
prostoru , u ravni terena do kojih je moguć kolski i kamionski pristup. Raspored
opreme i položaj energetskog transformatora moraju biti takvi da obezbede što
racionalnije korišćenje prostora, jednostavnost rukovanja , ugradnje i zamene pojedinih
elemenata i blokova i omogući efikasnu zaštitu od direktnog dodira delova pod
naponom. Kod izvođenja, izvođač je dužan uskladiti svoje radove sa ostalim
građevinskim radovima na objektu , kako ne bi dolazilo do oštećenja već izvedenih
radova i poskupljenja gradnje. Za sve trafostanice projektima uređenja terena
obezbediti kamionski pristup, najmanje širine 3.m. Opremu trafo stanice predvideti u
skladu sa preporukama donesenim od strane Sektora za distribuciju-Budva
"Elektroprivrede Crne Gore",a.d. Nikšić. Oprema u trafo stanici je tipizirana i sastoji se
od 10kV-nog postrojenja, transformatora snage do 1000kVA i 0.4V-nog postrojenja.
Investitori su dužni da obezbede projektnu dokumentaciju za građenje planiranih trafo
stanica, kao i da obezbedi tehničku kontrolu(reviziju) tih projekata. Investitori su dužni
da obezbede potrebnu dokumentaciju za dobijanje građevinske dozvole, kao i stručni
nadzor nad izvođenjem radova. Nakon završetka radova, investitor je dužan zahtevati
vršenje tehničkeog pregleda i nakon njega podneti zahtev za upotrebne dozvole.
Napajanje 10kV-nim naponom ovog dela plane je predviđeno kako je na početku dela
teksta koji se odnosi na plan delom iz rekonstruisane trafo stanice TS 35/10kV/kV –
Laze-- polaganjem 10kV kablova tipa XHE 49-A 3x1x240mm2 Al.
Sve trafo stanice su ovim kablovima povezane u prsten tako da se svakoj
novoplaniranoj TS 10/0.4kV/kV obezbeđuje dvostrano napajanje sa 10kV napona.
Od trafo stanica se polažu 10kV-ni kablovi duž trotoara gde god je to moguće i na
mestima gde nema trotoara u meki teren. Sve novoplanirane trafo stanice su
najmanje dva puta prolazne sa visokonaponske strane tako da se ostvaruje dvostrano
napajanje svih transformatorskih stanica odnosno sve nove trafo stanice su povezane
sa postojećim u prsten. Na ovaj način je obezbeđeno sigurno napajanje trafo stanica
sa 10kV-ne strane. Pojedine trafo stanice predviđene su za najmanje tri vodna polja
10kV-ni kablovski vodovi su preseka 240mm2 Al tako da se na ovaj način povećanje
snage ovog područja može obezbediti.
Za polazne kablove od trafo stanica naponskog nivoa 35/10kV/kV koriste se
aluminijumski kablovi preseka 240mm2 a za ostale trafo stanice mogu se koristiti
bakarni kablovi preseka 95mm2 ili aluminijumski preseka 150mm
2.
Ono o čemu treba voditi računa je zahtev da opterećenje voda koji u režimu kvara
napaja sve trafostanice u prsten (posmatrajući od pripadajuće TS 35/10 kV), ne pređe
dozvoljeno opterećenje kabla.
Za TS snage 630 kVA sa prosečnim opterećenjem od 0,6 inst., proizilazi da na jednom
poluprstenu može da bude pet do šest TS 10/0,4 kV. Računato sa kablom Cu 95 mm2,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
72
dozvoljeno termičko opterećenje ovoga kabla u normalim uslovima je: Ith = 255 A ( Sth
= 4.417 kVA).
Specifična vrednost pada napona za ovaj kabl, pri cos ƒi = 0,95 je: 0,215%/MVA/km,
kao tipskadistributivna TS 10/0,4 kV, usvojeno je TS sa transformatorom snage 630
kVA.
Najčešće korišćeni kablovi za razvod iz trafostanice su Cu-95 mm2 ili Al-150 mm2, pa
dalje u mrežu preko priključnih i razvodnih ormana sa presecima 70 mm2, 50 mm
2.
U donjem delu je prikazana jednopolna šema uklapanja postojećih i planiranih trafo
stanica:
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
73
Od novih trafo stanica se polažu niskonaponski 1kV-ni kablovi za napajanje
električnom energijom potrošača tako i za osvetljenje ulica(saobraćajnica). Presek
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
74
kablova niskonaponskih potrošača kao i ulične rasvete biće određen uslovima
nadležne elektrodistributivne organizacije i glavnim projektima objekata na osnovu
stvarnih jednovremenih snaga objekata..
U trotoaru ili mekom terenu predviđeno je polaganja 1kV-nih kablova kao i novih 10kV-
nih kablova. Kablovi se polažu na propisnim dubinama u proseku na 0.8m i pri
polaganju se mora voditi računa o međusobnom rastojanju sa drugim instalacijama ili
paralelnom vođenju istih. Pri prelasku kablova ispod saobraćajnica predviđeno je
polaganje najmanje dve PVC cevi prečnika 110mm.
Polaganje svih kablova izvesti prema važećim tehničkim uslovima za ovu vrstu
delatnosti. Na mestima gde se energetski kablovi vode paralelno ili ukrštaju sa drugim
vrstama instalacija voditi računa o minimalnom rastojanju koje mora biti sledeće za
razne vrste instalacija:
Pri paralelnom vođenju energetskih i telekomunikacionih kablova najmanji
horizontalni razmak je 0.5m za kablove 1kV,10kV, odnosno 1m za kablove
35kV.Ukrštanje energetskog i telekomunikacionog kabla vrši se na razmaku od
0.5m. Energetski kabal se polaže na većoj dubini od telekomunikacionog kabla.
Ukoliko se razmaci ne mogu postići energetske kablove na tim mestim a provesti
kroz cev. Pri ukrštanju energetskih kablova sa telekomunikacionim kablovima
potrebno je da ugao bude što bliži pravom uglu. Ugao ukrštanja treba da bude
najmanje 45 stepeni. Pri ukrštanju kablova za napone 250V najamanje vertikalno
rastojanje mora da iznosi najmanje 0.3 a za veće kablove 0.5m.
Pri horizontalnom vođenju energetskog kabla sa vodovodnom ili kanalizacionom
infrastrukturom(cevi) najmanji razmak iznosi 0.4m. Energetski kabl se pri ukrštanju
polaže iznad vodovodne ili kanalizacione cevi na najmanjem rastojanju od 0.3m.
Ukoliko se ovi razmaci ne mogu postići na tim mestima energetski kabl položiti kroz
zaštitnu cev.
Pri paralelnom vođenju kablova i toplovoda najmanje rastojanje između kablova i
spoljne ivice toplovoda mora da iznosi 0.3m odnosno 0.7m za 10kV-ni kabal. Nije
dozvoljeno polaganje kablova iznad toplovoda. Pri ukrštanju energetskih kablova i
sa kanalima toplovoda minimalno vertikalno rastojanje mora da iznosi 0.6m.
Energetskie kablove pri ukrštanju položiti iznad tiplovoda. na ovim mestima
obezbediti toplotnu izolaciju od izolacionog materijala(penušavi beton) debljine
0.2m. Pri paralelnom vođenju i ukrštanju energetskog kabla za javno osvetljenje i
toplovoda najmanji razmak je 0.1m
Priključenje novih potrošača na niskonaponsku mrežu vršiće se polaganjem
podzemnih 1kV-nih kablova do kablovskih priključnih ormana postavljenih na fasadi
objekata ili do samostojećih razvodnih niskonaponskih ormana. Tip i presek
niskonaponskog kabla kojim se napajaju samostojeći razvodni ormani, i objekati u nizu
od samopstojećih NN ormana je najmanjeg preseka PP41 4x95mm2 ili PP00/A
4x150mm2 a u zavisnosti od jednovremene snage presek može biti i do 120mm
2 Cu ili
185mm2 za Al.. Za direktno priključenje objekata kako sa trafo stanica tako i od
samostojećih ormana presek kabla biće određen uslovima nadležne
elektrodistributivne organizacije i proračunima napojnog kabla prema jednovremenoj
snazi objekta koju će iskazati projekti elektri instalacija za predmetne objekte.
Samostojeći niskonaponski priključni ormani su tipski sa 8 izvoda snabdeveni
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
75
postoljima nožastih osigurača kao i potrebnim visokoučinskim osiguračima. Kablovski
priključni orman kao i napojni kabal biće definisani u glavnim projektima
elektroinstalacija novih objekte a uvod kablova u objekte mora se obezbediti
polaganjem PVC cevi prečnika 110mm.
Postojeću NN mrežu gde god je moguće zameniti podzemnim priključcima. Postojeći
stubovi NN mreže koji padaju u buduće saobraćajnice izmestiti. Za sva izmeštanja NN
mreže uraditi projektnu dokumentaciju i usaglasiti sa tehničkim rešenjima i uslovima
nadležnog elektrodistributivnog preduzeća.
Za izvođenje niskonaponskih vodova, priimenjuju se uslovi već navedeni pri izgradnji
kablovskih 10kV-nih vodova.
Nivo rješavanja N.N. mreže ostavlja se nadležnoj službi u elektrodistribuciji kroz
izdavanje elektroenergetskih saglasnosti. Priključak objekata na N.N. primarnu
mrežumora biti isključivo kablovski.
OSVETLJENJE JAVNIH POVRŠINA
Ovim planom se delom definiše javno osvetljenje kao sastavni deo urbanističke celine
tako da ga treba i izgraditi u skladu sa urbanističkim i saobraćajno-tehničkim
zahtevima.a težeći da da instalacije osvetljenja postane integralni element urbane
sredine. Pri planiranju osvetljenja saobraćajnica i ostalih površina mora se osigurati
minimalni osvetljaj koji će obezbediti kretanje uz što veću sigurnost i konfor svih
učesnika u noćnom saobraćaju, kao i u tome da instalacija osvetljenja ima i svoju
dekorativnu funkciju. zato se pri rešavanju uličnog osvetljenja mora voditi računa o sve
četiri osnovna merila kvaliteta osvetljenja:
- novo sjajnosti kolovoza
- podužna i opšta ravnomernost sjajnosti
- ograničavanje zaslepljivanja(smanjenje psiholo{kog blje{tanja)
- vizuelno vo|enje saobraćaja
Po važećim preporukama CIE(Publikation CIE 115,1995. god.), sve saobra}ajnice za
motorni i mešoviti saobraćaj su svrstane u pet svetlotehničkih klasa, M1 do M5, a u
zavisnosti od kategorije puta i gustine i složenosti saobraćaja kao i od postojanja
sredstava za kontrolu saobraćaja(semafora, saobraćajnih znakova) i sredstava za
odvajanja pojedinih učesnika u saobraćaju. Sledeća tabela daje vrednosti pobrojanih
svetlotehničkih parametara koje još uvek obezbeđuju dobru vidljivost dobar vidni
konfor:
Svetlotehni~ka klasa
Lsr minimalno (cd/m
2)
U0 minimalno (Lmin/Lsr)
U1 minimalno (Lmin/Lmax)
T1 minimalno (%)
SR minimalno (Eex/Ein)
M1 2.00 0.40 0.70 10 0.50
M2 1.50 0.40 0.70 10 0.50
M3 1.00 0.40 0.50 10 0.50
M4 0.75 0.40 nema zahteva 15 nema zahteva
M5 0.50 0.40 nema zahteva 15 nema zahteva
Što se tiče vizuelnog vođenja saobraćaja, ne postoje numerički pokazatelji za njegovo
vrednovanje.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
76
Pri izradi glavnih projekata osvetljenja sobraćajnica ulice će biti svetlotehnički
klasifikovane a na raskrsnicama svih saobraćajnica postići svetlotehničku klasu za
jedan stepen veću od samih ulica koje čine rasakrsnicu.
Kod pešačkih staza i parkinga, unutar područja plana, obezbediti srednju osvetljenost
od 20lX, uz minimalnu osvetljenost od 7.5lx..
Rasveta saobraćajnica definisana je u zavisnosti od kategorije saobraćajnica na
sledeći način:
Glavne saobraćajnice su osvetljenje postavljanjem metalnih stubova visine 10-12m sa
svetiljkama čiji izvor svetlosti je natrijum visokog pritiska(NaVT) snage prema
fotometriskom proračunu.
Osvetljenje svih internih saobraćajnica kao i parkinga, pešačkih staza i šetališta je
planirano sa kandelaberskim i metalnim stubovima visine 5m sa svetiljkom čiji je izvor
svetlosti natrijum visokog pritiska ili metalhalogenih izvora svetlosti snage prema
fotometriskom proračunu. Broj svetiljki biće određen glavnim projektima kao i tačan tip.
Pri izboru stubova i svetiljki potrebno je voditi računa da se deonice ovih sobraćajnica
uz područje plana ne mogu posmatrati nezavisno od ostalog dela tih saobraćajnih
pravaca.
Preporuke – smernice za javno osvjetljenje
Prilikom rješavanja javnog osvjetljenja pridržavati se sledećih preporuka – smernica:
Tipska rešenja
Na osnovu usvojenih klasa javnog osvjetljenja izraditi tipska rešenja. Na osnovu profila
i intenziteta saobraćaja rešenja treba da sadrže:
- tip preporučenog svetlosnog izvora prema današnjem razvoju;
- tip svetiljke prema sistemu zaštite i zasenjenosti;
- tip stuba i lučnog nosača;
- visinu i razmak stubova;
- proračun na kompjuteru za predložena rješenja.
Tipizacija napajanja u javnom osvjetljenju
Izraditi jedinstvene principe napajanja i upravljanja javnim osvjetljenjem vodeći računa
o postojećemsistemu. Rešenje treba da sadrži:
- izvor napajanja (trafostanica i javna mreža);
- tipizaciju napojne kablovske mreže;
- tipizaciju jedinstvenog upravljanja javnim osvjetljenjem (sistem MTK ili RTK).
Tipizacija opreme u javnom osvjetljenju
Izvršiti tipizaciju opreme u javnom osvjetljenju u cilju lakšeg održavanja celog sistema i
to:
- tipizacija svjetlosnih izvora prema stepenu razvoja u svijetu;
- tipizacija svetiljki, vodeći računa o stepenu iskorišćenja, zaštiti i estetskom izgledu;
- tipizacija stubova prema visini, materijalu i zaštiti od korozije.
Zaštita od napona dodira u javnom osvetljenju
Prema uslovima JP "Elektrodistribucija Budva" izraditi jedinstvene kriterijume zaštite od
napona dodira (indirektnog napona) u mreži javnog osvjetljenja na: stubovima,
svjetiljkama i drugoj opremi.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
77
Javno osvetljenje i bezbednost odvijanja saobraćaja i javna bezbjednost
Javno osvetljenje treba da pruži i obezbedi u noćnim časovima:
- bezbednost i udobnost vozačima putničkih i teretnih vozila na svim saobraćajnicama;
- dobro osvjetljenje ulice smanjuje saobraćajne nesreće i do 40% i znatno povećava
sigurnost pešaka.
- bezbednost pešacima i građanima u svakom delu naselja;
- smanjenje kriminala, napada na građane, krađe državne i privatne imovine, a sa
druge strane povećanje sigurnosti kretanja u noćnim časovima;
Javno osvetljenje i estetski doživljaj prostora
Javno osvetljenje je jedan od osnovnih činilaca ambijenta jednog grada i jedan od
elemenata koji gradu daje lepši izgled i posle prestanka dnevne svetlosti. Ulice, trgovi i
značajni gradski objekti, osvetljeni noću daju gradu lepši izgled, a time i popravljaju
turistički imidž grada, privlačeći građane i turiste u osvijetljene zone
UTU ZA IZGRADNJU ELEKTROENERGETSKE MREŽE
Trafostanice
Pozicija planiranih trafostanica je približna. U svakom pojedinačnom slučaju tačna
pozicija u okviru istog ili susednog urbanističkog bloka će se definisati uslovima JP
“Elektroprivreda Crne Gore” – EDB “Budva” i glavnim projektom, pri čemu trafostanica
može biti samostojeći objekat ili ugrađena u neki od planiranih objekata.
Kada se trafostanica predviđa kao samostojeći objekat neophodno je za istu odvojiti
posebnu urbanističku parcelu uz obezbeđenje neophodnog minmalnog udaljenja od
susednih objekata koje se definiše na osnovu protivpožarnih zahteva.
Ako se trafostanica ugrađuje u planirani objekat prostor namijenjen za ovu namjenu
mora se predvideti u prizemlju objekta.
Planirana trafostanica mora imati obezbeđen nesmetan kolski prilaz sa javne
saobraćajnice minimalne širine 3,0 m.
Kablovska mreža
N.N. primarna mreža izvodi se kablovima tipa PP-41 preseka žile 150 mm2 ili 185 mm2
zavisno od snage koju je potrebno preneti od trafostanice. Kod dimenzionisanja
preseka kablova N.N. primarne mreže, vođeno je računa o termičkom opterećenju
kablova shodno snazi, vodeći računa i o faktoru (broj kablova u istom rovu), kojim se
množe strujna opterećenja kablova data u tabelama proizvodjača. Preseci 150 mm2 i
185 mm2 mogu se opteretiti zavisno od broja kablova u rovu trajno
sa sledećim strujama:
150 mm2 - sam u rovu – 355 A
150 mm2 - sa još jednim kablom u rovu 355 . 0,85 = 301 A
150 mm2 - sa još dva kabla 355 . 0,75 = 266 A
150 mm2 - sa još tri kabla 355 . 0,68 = 241 A
150 mm2 - sa još četiri kabla 355 . 0,64 = 227 A
185 mm2 - sam u rovu – 355 A
185 mm2 - sa još jednim kablom u rovu 400 . 0,85 = 340 A
185 mm2 - sa još dva kabla u rovu 400 . 0,75 = 300 A
185 mm2 - sa još tri kabla u rovu 400 . 0,68 = 272 A
185 mm2 - sa još četiri kabla u rovu 400 . 0,64 = 256 A
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
78
Slobodnostojeći distributivni ormari DO su tipski izrađeni od armiranog poliestera
locirani na mestima sa većom grupacijom objekata. Priključak objekata iz
slobodnostojećih ormara izvoditi isključivo kablovski kablovima tipa PP-41 ili PPOO
preseka, shodno opterećenju objekata ali vodeći računa o padu napona koji ne sme
preći vrednost 6% na relaciji TS - najudaljeniji potrošač. Način priključenja objekta,
presek kabla kao i tip kućnog distributivnog ormara biće određeni u elektroenergetskoj
saglasnosti koja se mora izdavati posebno za svaki objekat. Priključak objekata mora
izvoditi isključivo zaposleni u elektrodistributivnoj organizaciji, a kućni distributivni
ormarići moraju biti fabričke izrade ili od livenog silumina ili od armiranog poliestera
predviđeni za spoljnu montažu i za ugradnju u zidu.
Svi visokonaponski i niskonaponski kablovi moraju biti propisno položeni u rovu
shodno tehničkim propisima, a terase obeležene kablovskim oznakama. Za sve
kablove potrebno je da investitor uradi
geodetske snimke trase kablova i iste preda službi elektrodistribucije, tako da ista u
svakom momentu može intervenisati u slučaju kvara na kablu.
U rovu, zajedno sa kablovima polagati pocinčanu traku Fe/Zn 25 x 4 mm kao zajednički
uzemljivač (sistem zaštite od opasnog napona dodira). Traka se jednim krajem vezuje
na uzemljenje trafostanice, a drugim krajem na uzemljivač objekta. Kao dopunsku
mjeru zaštite od opasnog napona dodira, koristiti moderno nulovanje (spajanje nulte i
zaštitne sabirnice u glavnim ormarima objekata).
Lokalna automatika
Uvođenje lokalne automatike u električnim mrežama je jedna od prvih etapa
automatizacije rada mreže, za što je došlo vreme da se primeni na električnu mrežu
Budve.
Lokalnom automatikom bi se dobilo na brzini reagovanja, tačnosti i sigurnosti
određenih manipulacija u mreži, kao i jednostavnošću konstrukcije (samim tim i
relativno malim investicijama).
Ovo treba da bude detaljno obrađeno u zasebnom idejnom projektu, a principski
razmotriti opravdanost korišćenja četiri vrste lokalne automatike: automatskog
ponovnog uključenja, automatskog uključenja rezervnog napajanja, automatskog
paralelnog rada transformatora i automatskog ograničenja opterećenja TS isključenjem
vodova na nižoj naponskoj strani.
Daljinsko upravljanje
Problem daljinskog upravljanja sa kontrolom kao i problem lokalne automatike, trebaju
biti predmet razvrade u posebnom idejnom projektu, koji treba da odgovori na pitanje
da li, kada i u kom obimu će biti opravdano uvođenje daljinske komande sa kontrolom i
izgradnjom dispečerskog centra, za obim distributivne mreže Elektrodistribucije Budva.
U osnovne principske postavke vezan za daljinsku komandu sa kontrolom, treba
predvidjeti daljinski prenos i određenih vrsta informacija.
ZAŠTITNE MERE
Zaštita niskog napona
Mrežu niskog napona treba štititi od struja kratkog spoja sa NN visokoučinskim
osiguračima, ugrađenim u NN polju pripadaju}e TS 10/0.4kV. U priključnim kablovskim
ormari}ima zaštititi ogranke za objekte odgovaraju}im osiguračima.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
79
Zaštita TS 10/0.4kV
U TS10/0.4kV za zaštitu transformatora predviđena je Buholcov relej. Za zaštitu od
kvarova između 10kV i 0.4kV služe primarni prekostrujni releji, kao i NN prekidači sa
termičkom i prekostrujnom zaštitom.
Zaštita od visokog napona dodira
Kao zaštita od visokog napona dodira predviđaju se uzemljenja svih objekata
elektroenergetskog kompleksa, tako da se dobije sisitem zajedničkog uzemljivača.
Prilikom izrade uzemljenja voditi računa da napon dodira mestu ne bude veći od 50V.
Zaštita mreže visokog napona
Zaštita mreže visokog napona rešava se u sklopu čitave mreže 10kV, na području
Budve.
ZAKLJUČAK
U ovom kompleksu radi njegovog kvalitetnog snabdevanja električnom energijom ,
potrebno je uraditi sledeće:
1. Uraditi novih 11 trafo stanice 10/0.4kV i to sa dva transformatora najmanje
snage 630kVA
2. Kablovsku 10kV-nu mrežu uraditi prema planu, a postojeću zadržati
3. Predvideti izgradnju 35 kV kablovskih vodova: TS 110/35 kV Markovići – TS
35/10 kV Bečići, TS 35/10 kV Lazi – TS 35/10 kV Bečići, TS 35/10 kV Lazi – TS
35/10 kV Dubovica.da bi se obezbedilo sigurno snabdevanja konzuma sa 35kV-
nim naponom.
4. Izvršiti ukidanje dalekovoda 35kV nakon izgradnje i polaganja 35kV-nog kabla i
to: kablovski vod 35kV od trafo stanice 110/35kV/kV ‘’Markovići’’ do trafo stanice
35/10kV/kV ‘’Dubovica’’ kao i kablovski vod 35kV od trafo stanice 35/10kV/kV
‘’Lazi’’ do trafo stanice 35/10kV/kV ‘’Rozino’’. Uslov za izgradnju objekata ispod
trase postojećeg dalekovoda 35kV je predhodno stavljanje van funkcije
dalekovoda 35kV odnosno potpuno stavljanje u funkciju kablovskog voda 35kV
koji preuzima ulogu postojećeg dalekovoda 35kV.
5. Od rekonstruisane trafo stanice 35/10kV/kV ili izgradnje nove trafo stanice
35/10kV/kV položiti nove 10kV kablove.
6. Niskonaponsku mrežu uraditi kablovski sa unificiranim presecima kablova, a
polaganje je u zemlju na načim predvižen tehničkim propisima
7. Spoljnu rasvetu uraditi za saobraćajnice prema kategoriji saobraćajnica
Hidrotehnička infrastruktura
Postojeće stanje
Postojeću vodovodnu mrežu sačinjava magistralni cjevovod od l.ž. Ø450 mm, lociran
na lijevoj strani bulevara. Ovaj cjevovod snabdjeva rezervoar „Topliš“ na koti 62,00
mnm zapremine V=2000m3 i rezervoar „Spas“ na koti 62,00 mnm zapremine V=750
m3.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
80
Od postojećeg l.ž. cjevovoda Ø450 mm odvaja se nekoliko ogranaka za naselje
„Podkošljun“ i to:
- glavni razvodni cjevovod Ø250 mm (ogranak se nalazi pored mosta preko rijeke
Grđevice)
- cjevovod Ø100 mm sa ogrankom u blizini hotela „Balkan“
- cjevovod Ø125 mm u blizini BIP-a
Ostala razvodna mreža je manjih profila od Ø 3“do Ø1“.
Vodovodne cijevi su uglavnom položene u ivici saobraćajnica i po prilaznim putevima,
odnosno po javnim površinama. Dio vodovodnih cijevi manjih profila položen je po
nepravilnim trasama dijagonalno po terenu i zbog toga se mora predvidjeti izmještanje,
odnosno ukidanje tih cjevovoda. U gornjem dijelu naselja „Podkošljun“ postoji stari
cjevovod Ø100 mm iz izvorišta „Piratac“ koji je dijagonalno položen preko terena u
pravcu topliškog puta, gdje se spaja sa postojećim cjevovodom iz rezervoara „Topliš“.
Taj cjevovod nadopunjava količinu vode u mreži, posebno u zimskim mjesecima kada
je izdašnost izvorišta maksimalna. U ljetnjim mjesecima izvorište nema bitnog znača ja
zbog male količine vode. Cjevovod je u jako lošem stanju i zbog toga se može ukinuti.
Rezervoar „Topliš“ je dobro visinski lociran i ima zadovoljavajuću zapreminu.
Rezervoar „Spas“ funkcioniše kao kontra rezervoar. U časovima povećane potrošnje
dolazi do pražnjenja i u sistemu rezervoar ne uspjeva zadovoljiti potrebu velikog broja
potrošača.
Nedostaci postojećeg sistema snabdjevanja vodom su sljedeci:
• loše stanje mreže, sa gubicima koji su prelazili 50 %. Cjevovod, koji se snabdjeva
vodom iz
izvorišta „Piratac“ se ukida;
• nedovoljna zapremina rezervoara; treba što prije dograditi oko 5000 m3 novih
rezervoara;
DUP Podkošljun u Budvi
• neophodna je zamjena dotrajalih pumpnih agregata u sistemu;
• nekoliko postojećih cjevovoda je potrebno izmjestiti;
• nedovoljno razvijena mreža za planirane objekte;
• u naselju Podkošljun uglavnom nema odgovarajuće hidrantske mreže;
• potrebno je obezbjediti cjevovod presjeka min Ø100 mm i dovoljni pritisak u istom.
Snabdevanje naselja vodom
Imajući u vidu promjenljivost kapaciteta izvorišta i veoma promjenljivu potrošnju tokom
godine, Budvanski vodovod radi u dva različita režima, zimskom i ljetnjem.
Specifična potrošnja za snabdjevanje vodom crnogorskog primorja (prema Master
planu – septembar 1990.god i GUP Budva), određena je na bazi postojećih podataka o
potrošnji u našoj zemlji, uzimajući u obzir nivo potrošnje i trendove u drugim zemljama
sa sličnim životnim standardom i klimom.
Specifična potrošnja iznosi:
a) stalni stanovnici 200 l/st/dan
b) turizam:
- hoteli „A“ kat. de lux 650 l/st/dan
- hoteli „B“ kat. 450 l/st/dan
- ostale kategorije 350 l/st/dan
- prosječan hotel 450 l/st/dan
- kuća za goste 220 l/st/dan
- odmarališta 300 l/st/dan
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
81
- kampovi 100 l/st/dan
Koeficijent dnevne neravnomjernosti (u odnosu na srednju mjesečnu potrošnju) za
jedan dan sa maks.
potrošnjom iznosi 1,25, a koeficijent časovne neravnomjernosti usvaja se 2,0.
Tabela 20: Potrebne količine vode
Planirano stanje
Kao osnovu za planiranje nove vodovodne mreže za DUP „Podkošljun“ obrađivač je
koristio svuraspoloživu dokumentaciju.
DUP Podkošljun u Budvi
Prostor DUP-a, odnosno područje planirane izgradnje prostire se od Jadranske
magistrale, preko ravničarskog dijela do brdovitih padina u pravcu Podostroga
odnosno Podkošljuna. Pritisak u vodovodnoj mreži na području Budve iznosi 5,8-7,0
Ba. Skoro sav prostor leži u zoni tog pritiska, izuzev područja Lazi i Podkošljun koji se
nalaze na kotama preko 35 mnm. Zbog toga se planiranju pristupilo sa tri visinske
zone:
1. Ravni dio kojeg pokriva postojeća vodovodna mreža gdje nema većih problema.
Potrebno je izvršiti samo nekoliko manjih izmještanja vodovodnih cijevi manjih profila
zbog novoplaniranih objekata. U ulici A3 položen je glavni cjevovod Ø250 mm, koji
omogućava proširenje vodovodne mreže u gornjoj zoni Plana.
2. Područje Lazi-Podostrog nalazi se u zoni između 110,00 mnm. Ova zona
funkcioniše kao samostalna visinska zona. Planiran je rezervoar „Podostrog“ na AK
+120,00 mnm, zapremine V=1000 m3. Dovod vode vrši se preko crpne stanice koja je
locirana na AK +45,00 mnm u blizini zelenog pojasa. Hidrodinamički pritisak iznosi 7,5
Ba i pokriva kompletnu površinu do 100,00 mnm. Od postojećeg cjevovoda Ø250mm
do crpne stanice planiran je novi cjevovod Ø200 mm, koji služi kao potisni i razvodni.
Sistem snabdijevanja rješen je prstenasto, pa se cirkulacija vode mora regulisati
električnim automatskim zatvaračima. Planom razvoja vodovodne mreže u Budvi
planirano je gore opisano rješenje i izvedeni su i glavni projekti, koji se koncepcijskim
rješenjima uklapaju u rješenja obrađena u ovom DUP-u.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
82
3. Treća zona je padina „Podkošljun“ koja se nalazi između obilaznice i kote AK
+62mnm. U projektu „Osnovno rješenje distributivne mreže Budva“ i GUP-a Budva
predviđena je izgradnja novog rezervoara „Podkošljun“ sa kotom preliva na koti AK 62
mnm sa zapreminom V=2×1000 m3. Hidrotehnički pritisak iznosi 5.2 Ba i pokriva
kompletno područje. Na osnovu zakonske regulative uža zona sanitarne zaštite oko
rezervoara za vodu iznosi 10 m oko objekta rezervoara.(„Sl.list RCG“ od
21.03.1997.godine) član 6 Pravilnika o određivanju i održavanju zona i pojaseva
sanitarne zaštite.
Proračun potrebne zapremine rezervoarskog prostora
SREDNJA DNEVNA KOLIČINE VODE
Zimi: Qsr=3357,00 m3/dan (38,85 l/s)
Ljeti: Qsr=12119,40 m3/dan (140,27 l/s)
MAKSIMALNA DNEVNA KOLIĆINA VODE
Količina dnevne ravnomjernosti (u odnosu na srednju mjesečnu potrošnju) za jedan
dan sa maksimalnom potrošnjom iznosi 1,25, a koeficijent časovne neravnomjernosti
usvaja se 2,0.
Maksimalna dnevna količina vode:
Zimi: Qmax=3357,00×1,25=4196,25 m3/dan (48,57 l/s)
Ljeti: Qmax=12119,40×1,25=15149,25 m3/dan (175,34 l/s)
Prosečna maksimalna godišnja dnevna potrošnja:
Qmax=(48,57+175,34)/2=111,95 l /s
MINIMALNA ZAPREMINA REZERVOARA
Vz=Qmax×35%=4196,25 m3/dan×35%=1468,69 m3/dan
Vlj=Qmax×35%=15149,25 m3/dan×35%=5302,24 m3/dan
Prosječno: Qmax=3385,46 m3/dan(39,18 l/s)
Požarna rezerva
Za potrebe uličnih hidranata, ispiranja kanalizacije, zalivanje zelenih površina i pranje
ulica planira se još 15 l/s za dva sata gašenja (za naselje od 11000-25000 stanovnika).
Ph=3×5×60×60×2=108000 l=108 m3
DUP Podkošljun u Budvi
UKUPNA POTREBNA ZAPREMINA REZERVOARA
Zimski period: Vz=1468,69 m3/dan+108 m3=1576,69 m3/dan
Ljetnji period: Vlj=5302,24 m3/dan+108 m3=5410,24 m3/dan
Prosečno: Vsr=3385,46 m3/dan+108 m3=3493,46 m3/dan
Potrebe za ovaj rezervoarski prostor rješene su planiranom izgradnjom sledećih
rezervoara:
1. rezervoar „Podostrog“ na AK 120,00 mnm, zapremine V=2×500 m3, za treću
visinsku zonu, koji pokriva 3% dnevne potrošnje
2. rezervoar „Podkošljun“ na AK 62,00 mnm, zapremine V=2×1000 m3, za drugu
visinsku zonu, koji pokriva 57% dnevne potrošnje
3. prva visinska zona u najnižem dijelu Podkošljuna vezana je za gradsku mrežu i na
postojeći rezervoarski sistem ako bi se obezbjedilo funkcionisanje ci jelog sistema
vodosnabdjevanja u zoni Podkošljuna koji je rješavan u ovom DUP-u, neophodno je
osigurati potrebne količine vode za celo područje Budve. Rezervoar „Podkošljun“ se
snabdjeva vodom preko novog cjevovoda PVC Ø200 mm koji se od postojećeg
vodovoda l.ž. Ø450 mm odvaja u raskršću magistrala-obilaznica. Novi cjevovod služi
kao potisni i razvodni. Cirkulacija vode se reguliše električnim automatskim
zatvaračima. Predviđena distributivna mreža je uglavnom prstenastog tipa, a u
izuzetnim situacijama kao slijepi odcjep sa obaveznim hidrantom na kraju. Tako
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
83
predviđena mreža omogućava pretežno kratke priključke cjevovoda i omogućava
efikasnu intervenciju u slučaju požara. Kod rješavanja nove vodovodne mreže nismo
mogli svuda uklopiti već postojeću mrežu, pa je potrebno u sledećoj fazi projektovanja
uskladiti te podatke.
Protivpožarna mreža
Poštujući uslove protivpožarne zaštite, planirani cjevovodi su dimenzionisani tako da
odgovaraju i zahtjevima za hidrantsku mrežu ("SI. list SFRJ" 44/1983). Predlažu se
profili DCI DN 100 mm zbog zahtjeva propisa da minimalni profili za hidrantsku mrežu
na smiju biti manji od DN100 mm. Planirani su nadzemni hidranti PhDN80 mm, a samo
iznimno podzemni hidranti koje treba postaviti na razmaku 80-100 m.
Planirano je priključenje naselja Podkošljun na regionalni vodovod. Potrošnja za
Podkošljun iznosila bi 75l/s.
FEKALNA KANALIZACIJA
Postojeće stanje
Sadašnju kanalizaciju za otpadne vode naselja na području GUP-a sačinjava jedan od
četiri nezavisna sistema na prostoru opštine Budva: Sistem ''Budva -Bečići'' kojeg
sačinjavaju slijedeći objekti: crpne stanice Stari grad, Budva 1 i 2, Bečići 1 i 2, kao i
kolektori profila 400 mm. Otpadne vode iz pravca Budve i Bečića sakupljaju se u
sabirnom šahtu na bečićkoj plaži, zatim dolaze u kominutorsku stanicu za
odstranjivanje krupnih materijala na rtu Zavala, a potom u dozažni bazen za
uspostavljanje brzine oticanja, a zatim se podmorskim ispustom Ø500 mm i dužine
2550 m otpadne vode ispuštaju u more. Sada je na kanalizacioni sistem prikl jučeno
oko 90 % potrošača povezanih na vodovod. Pošto je potisni cjevovod položen duž
obale, na njemu su instalirane crpne stanice u kojima DUP Podkošljun u Budvi su
ugrađeni dizel agregati da automatski reaguju u slučaju nestanka električne energije,
kako bi se spriječilo izlivanje kanalizacionog sadržaja duž obalnog pojasa.
Ključni problemi kanalizacije i sanitacije naselja su slijedeći:
• Ne postoje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), tako da se otpadne
vode bez prešišćavanja ispuštaju u more podmorskim ispustima, što nije dobro rješenje
sa gledišta sanitacije naselja i očuvanja kvaliteta plaža i priobalnog mora. Sadašnje
djelimično mehaničko otklanjanje čvrste faze otpadnih voda je malo efikasno (do oko
40 %).
• Zbog lošeg rješenja kanalizacionih šahtova, redovna je pojava da pri kišama velikog
intenziteta, voda preko šahtova prodire u kanalizaciju za otpadne vode naselja, tako da
pumpe ne mogu da prepumpaju cjelokupni dotok otpadnih i provirnih atmosferskih
voda. Zbog prethodne pojave djelovi kolektorskog sistema dospijevaju pod pritisak, te
dolazi i do izlivanja kanalizacije u niskim priobalnim zonama. Mora se što prije izvršiti
renoviranje svih kanalizacionih šahti. Takođe, za količinu otpadne vode koja se javlja u
špicu potrošnje, podukopski ispust na Zavali (rt izmedu Budve i Bečića) je malog
kapaciteta, iako je prečnika 500 mm. Na tom mjestu se predviđa i
realizacija PPOV (postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda) za čitavo konzumno
područjeautonomnog sistema ''Budva-Becici''. Poseban problem sada predstavlja CS
Budva 2, sa 4 dotrajala agregata nedovoljnog kapaciteta. Kanalizaciona mreža iz
naselja priključuje se na glavni kolektor Ø600 mm uz obalu, u pravcu crpne stanice
Budva I, odnosno Budva II. U naselju Potkošljun postoje četiri kolektora profila Ø250
mm, koja se iznad magistrale spajaju u dva glavna kolektora profila Ø250 mm. Oba
kolektora presjecaju magistralu i prolaze bočno pored naselja Slovenska plaža, te se
priključuju u glavni sabirni kolektor na obali. Odvođenje upotrebnih voda iz naselja vrši
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
84
se gravitaciono u donjem dijelu naselja Potkošjun postoji dobra mreža fekalne
kanalizacije, a u gorjem djelu naselja (Lazi, Potkošjun, Podostrog) ne postoji nikakav
organizovani način odvoda fekalnih voda. Objekti su rješeni lokalno sa priključkom na
septičke jame, koje su izgrađene pored kuća. Sve cijevi su od azbest-cementa profila
Ø250 mm i manje. Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima postoje revizorna
okna. Pošto se u urbanim cjelinama ne tolerišu septičke jame, ovakva rješenja su
privremena. Nedostaci postojećeg sistema fekalne kanalizacije:
- Obzirom da je kanalizacija računata kao potpuni separacioni sistem moraju se odvojiti
površinske vode od voda fekalnog porijekla.
- Kanalizaciju izvesti nepropusnu.
Planirano stanje
Detaljnim urbanističkim planom predviđa se rekonstrukcija postojeće kanalizacione
mreže, te njeno proširenje radi priključivanja već izgrađenih, kao i planiranih objekata.
U planiranju budućeg stanja kanalizacije, težnja je bila što više poštovati i izgrađenu
mrežu sa revizornim oknima, te već postojeće trase cjevovoda. U postojećoj mreži
fekalne kanalizacije je izgrađen primarni sistem kolektora sa priključkom na glavni
kolektor. Prema raspoloživim podacima, sistem dobro funkcioniše. DUP Podkošljun u
Budvi. Profili glavnih kolektora su Ø250 mm od azbestcernentnih cijevi i na njih je
moguće priključiti novu mrežu sabirnih kolektora manjih profila. Za sve predjele koji
nusu imali rješenu fekalnu kanalizaciju, planirana je nova mreža. Za evakuaciju
fekalnih i kućnih upotrebljenih voda iz gornjeg dijela naselja Potkošljun, planiran je novi
glavni kolektor profila Ø200 - Ø315 mm. Na ovaj kolektor se priključuje planirani
kompleks višestambenih zgrada iznad zaobilaznice i naselja “Adoc” (izmedu magistrale
i obilaznice). Planirani objekti desno od regulisanog potoka, priključeni su dijelom na
postojeće kolektore profila Ø250 mm, a dio izmedu obilaznice i regulisanog potoka
priključuje se na novi kolektor profila Ø250mm, koji je lociran u osnovici ulice donjeg
dijela zaobilaznice. Na nekoliko dionica, novi kolektor se spaja sa postojećim
kolektorom. Ukida se nekoliko kraćih kolektora ispod obilaznice, jer se postojeći
kolektor razdvaja u dva pravca. Oba novoprojektovana kolektora spajaju se u jedan
kolektor Ø315 mm u raskršću magistrale i zaobilaznice. Prolazi ispod magistrale i
priključuje se na glavni sabirni kolektor u pravcu crpne stanice Budva II. Sve
novoplanirane cijevi postavIjaju se tako da je njima omogućen nesmetan tok dejstvom
sile gravitacije. Ovakva funkcija se može ostvariti na povoljnu konfiguraciju terena, jer
je naselje smješteno na padini sa većim nagibom. Planirana je mreža od PVC-a, što je
provjeren materijal u sličnim projektnim zadacima. Dimenzije cijevi su od Ø315 mm do
Ø160 mm za lokalne spojeve. S obzirom na konfiguraciju terena, određen je sistem
kanalizacije. Za teren u kosini, planiran je kaskadni sistem sa padovima cijevi od 2-6
%, a na ravnom terenu dopušteni su padovi od i=0,5 % što zavisi o prečniku cijevi, a
revizorna okna su sa dnom izvedenim u obliku kinete.
Hidraulički proračun
Proračun je napravljen na osnovu pretpostavke, da je količina fekalne vode po
stanovniku – jednaka količini upotrebljene vode. Specifična potrošnja po stanovniku
uzima se Q=400 lit/dan = 0,400 m3/dan. Odabrani su veći profili zbog ispiranja
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
85
kanalizacije. Novi kolektori za fekalnu kanalizaciju trasirani su u osnovi ulica. Na svim
horizontalnim i vertikalnim lomovima trase postaviti revizorna okna.
POVRŠINSKO ODVODNJAVANJE
Vodotokovi
Prirodne karakteristike površinskih voda i postojeće stanje potoka
Podaci o vodotocima su obezbijeđeni iz postojeće tehničke dokumentacije, iz
topografskih karata 1:25000 i 1:5000, kao i detaljnim obilaskom sa snimanjem i opisom
zatečenog stanja na terenu. Osnovne karaktristike površinskih vodotokova na području
DUP-a Podkošljun su:
- bujični karakter
- povezanost sa kišnom periodikom u pogledu javljanja i protoka
- neujednačenost sliva i padova prema moru u zavisnosti od reljefne konfiguracije
- visok koeficijent oticanja
- visok erozioni učinak
DUP Podkošljun u Budvi
Tabela 21: Vodotokovi koji su obrađeni ovom analizom
Naziv Q max m³/s P (km²)
1. Rijeka „Grđevica“ 233 11.24
2. Potok „Potkošljun“ 47 1.60
Navedeni vodotoci su izdvojeni prema sledećim kriterijumima:
- veličina slivnog područja
- maksimalni protoci
- dužina glavnog toka
- uticaj slivnog područja na urbano područje
- lokacija uliva u more sa uticajem na uređenje plaže
- značaj vodotoka na prihvat atmosferskih voda u urbanom području
Svi periodični vodotoci su bujičnog karaktera sa značajnim razlikama između
maksimalnog i minimalnog protoka. Pojedini vodotoci stalnog karaktera takođe imaju
bujični karakter, sa širokim opsegom vrijednosti u kom protoci variraju, a koji, pak,
zavisi od intenziteta i trajanja kiša. Tokom većeg dijela godine ovi vodotoci presušuju,
onda se javljaju u kišnom periodu ili u toku ljetnjih pljuskova kao kratkotrajne divlje
bujice. Bijičnom karakteru vodotoka doprinosi geomorfologija, gdje se izvori, po pravilu,
javljaju na višim kotama (do 900 mnm), gdje se i formiraju bujice, a potom relativno
kratak tok do morske obale. Ovo područje pripada zoni visokih prosječnih godišnjih
padavina sa više od 3000 mm/god. Vodotoci po pravilu spiraju i nose erodirani
materijal sa istaložavanjem u priobalju ili na plažama. Pored površinske erozije,
vremenom se javila i dubinska erozija koja ima izraženi uticaj na geomorfologiju sa
pojavom izraženih jaruga, klisura i drugih oblika usječenih korita.
Negativno dejstvo i uticaj poplava površinskih voda
Negativno djelovanje površinskih vodotokova je izraženo i periodu pojave bujica i
naročito je izraženo i problematično u urbanom području. U slučajevima povećanih i
ekstremnih protoka ugrožene su saobraćajnice i putna infrastruktura, objekti, naselja,
turistički objekti i njihova infrastruktura. Ove
pojave su još više i češće izražene poslednjih godina zbog neplanske gradnje čime su
ugroženi profili i pravci kanala, kao i prirodno oticanje prema moru. Indirektne štete
nastaju degradacijom zemljišta, rastinja i ambijenta, što povratno dovodi do pojačanja
dejstva direktnih šteta. Sve prethodno opisano navodi na to da je potrebno posvetiti
pažnju zaštiti naselja, objekata i infrastrukture izvođenjem svrsishodnih hidrotehničkih
radova.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
86
Hidrotehnički radovi u cilju regulacije vodotokova
U urbanim područjima preporučuju se hidrotehnički radovi regulacije bilo u vidu
otvorenih ili zatvorenih regulacionih građevina. Prednost se daje otvorenim
građevinama zbog funkcionalnosti i mogućnosti održavanja. Preporuka je da
regulacione gradjevine treba da prate trasu prirodnog toka, sa padovima vodotoka koji
moraju biti prilagođeni stabilnom režimu tečenja radi izbjegavanja većih erozionih
procesa je savršeno opravdana, jer se time smanjuju troskovi izgradnje i kasnijeg
održavanja objekta, a u krajnjem se u najmanjoj mjeri narusava postojeće ekološko i
biološko okruženje područja. Da bi se to postiglo grade se kaskade-prelivi čime se
stabilizuje tečenje i omogućava taloženje. U urbanim područjima je neophodno
sinhronizovano rešavati regulaciju vodotokova i uključiti sistema atmosferske
kanalizacije u regulisane vodotokove.
DUP Podkošljun u Budvi
Na vodotocima na granici urbanih područja potrebno je izgraditi prepreke za
zadržavanje krupnijeg nanosnog materijala, a izgradnjom kaskada ublažiti eroziju i
omogućiti taloženje sitnijeg materijala. U urbanoj zoni hidrotehničke regulacione
građevine sprečavaju dalje produbljavanje i degradaciju korita i omogućavaju
kontrolisano proticanje i pri najvećem proticaju. Uvijek, kada uslovi na terenu
dozvoljavaju, graditi otvorene regulacione građevine, sa ciljem omogućavanja potrebne
propusne moći i radi lakđeg održavanja. Kada se projektuju i grade zatvoreni kolektori,
mora se voditi računa o kvalitetnom oblikovanju ulaznih građevina i dionicama koje
prolaze ispod saobraćajnica. Poprečni presjek zatvorenih kolektora mora biti takvog
profila da omogući nesmetano oticanje, bez prepreka koje bi zadržavale nanosni
materijal i posebno treba voditi računa da dimenzije profila omogućavaju prohodnost
radi redovnog čišćenja i održavanja. Dimenzionisanje poprečnog profila se vrši na
osnovu maksimalne stogodišnje vode, a ako taj podatak ne postoji, onda se
dimenzionisanje vrši na osnovu podatka koji se dobija od Hidrometeorološkog Zavoda
CG. Područje Podkošljun zahvaćeno urbanističkim planom, podjeljeno je na dva slivna
područja: jedno čije vode otiču u rijeku Grđevicu i drugo u potok Potkošljun.
Reka Grđevica
Slivno područje Grđevica čini, u geološkorn smislu, složen krečnjački kornpleks
drobine s glinom heterogene granulacije s frakcijama od prašinaste drobine s glinom
heterogene granulacije s frakcijama od prašinaste do krupnih blokova.
Korito i neposredno uz njega, što je karakteristika vodotoka u Budvanskorn polju,
sačinjavaju: šjunak, pjjesak i glina u različitim prostorima i kvalitativnim
karakteristikarna, neujednačene vodopropustivosti i sa velikim stepenom
vodozasićenosti. Relativno duboko korito Grđevice je i najbolji regulator za prihvatanje
podzemnih voda i spuštanje nivoa podzemnih voda u zasićenom pojasu. Rijeka
Grđevica je regulisani vodotok čije su strane obložene u kamenu i postavljene u
nagibu. Podužni pad bujičnog vodotoka razbijen je nizom ravnomjerno raspoređenih
kaskada, zidanih u kamenu. Od manastira Podostrog naviše, rijeka je regulisana po
sistemu izrade kamenih profila koji su pravilno raspoređeni ali je rijeka ugrožena
divljom gradnjom, divljim rastinjem u koritu, rječnim nanosima koji značajno mijenjaju
tok vode, divljim deponijama građevinskog i drugog otpada i dr.
Karakteristike sliva rijeke Grđevice su:
- površina P=11,244 km², a maksimalni proticaj 233 m³/s.,
- dužina vodotoka sa pritokarna 10,0 km;
- građevinski radovi na regulaciji korita u periodu 1880-1941. su 21431 m3 i od 1945-
1963. 4050 m3 izgrađenih zidova. Kanalisanjem Grđevice znatno su smanjena štetna
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
87
djelovanja erozionih procesa, čime je dobijeno Budvansko polje, zone Rozino i
Podkošljun pogodno za urbanizaciju.
Potok Podkošljun
Potok Podkošljun je, po površini sliva i karakteristikama prirodnog korita, znatno manji
od rijeke Grđevice. Njegovo slivno područje po inženjersko-geološkim karakteristikama
je drugačije od prethodnog. Središnja zona, obuhvaćena planom kojim prolazi
vododelnica dva slivna područja je krečnjačka drobina slabo vezana glinovitim ili
laporovitim vezivom, gdje je nivo podzemne vode 15 do 40 metara do površine terena.
Slivno područje sa desne obale čine uslojeni-kračnjaci, veoma ispucani, otporni na
eroziju, ali skloni odronima, naročito na više nagnutom dijelu.
DUP Podkošljun u Budvi
Poroznost je pukotinsko-kavernozna. Nagib terena je 20-30° što bujičnom toku daje
silovito ubrzanje. Površina slivnog područja je 1,60 km² sa maksimalnim proticajem od
47 m³/s. Regulacija korita u urbanom području je bila prepuštena vlasnicima objekata
koji su građeni uz rijeku tako da je profil potoka mijenjan po volji lokalnih grad itelja,
često nepoštujući elementarna pravila regulacije. Formalno regulisan potok Potkošljun
suštinski nije regulisan, što postraje očigledno pri jakim kišama kada dolazi do
zagušenja, izlivanja i ugrožavanja komunalne infrastrukture. Neophodno je da se izvrši
regulisanje potoka.
Dimenzionisanje regulisanog korita potoka Podkošljun
Za dimenzionisanje regulisanog korita potoka Podkošljun, polazi se od podataka
slivnog područja i od usvojenog računskog inteziteta kiše. Merodavni intezitet kiše
usvaja se na osnovu funkcijske veze intezitet-trajanje-ponavljanje, gdje je i=f(t,p), tj. u
zavisnosti od trajanja kiše i povratnog perioda. Parametri se računaju postupkom
matematičke statistike. Uzvodni dio toka (izvan zahvata plana, gdje su kote obalnog
terena potoka Podkošljun, 160,0 mm, a Grđevice 125,0 mm), moguće je prevesti vode
potoka Podkošljun u rijeku Grđevicu na izlazu iz klisurastog dijela gdje se dva korita
približavaju na oko stotinu i pedeset metara. Idejno rješenje "Hidroprojekt" RO-OOUR
Hidrotehničke konstrukcue 1980. - Prevođenje potoka Potkošljun u rijeku
Grđevicu. Regulisanje ima zadatak postizanja potrebnog proticanja profila i pravilnog
prenošenja nanosa, odbrana od izlijevanja, zaštita područja od naplavina. Potok
Podkošljun je bujični, periodični tok čiji režim tečenja u regulisanom obliku mora
odgovarati reljefu, prirodi zemljišta, urbanoj zoni kroz koju prolazi, ali poštujući prirodne
zakone kretanja vode u neregulisanom koritu.
Najuzvodniji dio toka u predjelu Lazi, ostaje u prirodnom koritu sa uređenim obalama.
Srednji tok je regulisano korito djelimično otvoreno, a većim djelom zatvoreno kroz
urbanu zonu. Veliki podužni pad razbija se nizom kaskada koje moraju biti dostupne
redovnom održavanju i uklanjanju nanesenog
materijala u podnožju kaskada. Prethodno izgrađeni objekti uslovili su promjenu
prirodne trase, kao i kroz planirane urbanističke cjeline. Dugački potezi zatvorenog
profila moraju biti na svim ključnim mjestima dostupni reviziji, a rešetke postavljene na
mjestima svih ulivnih građevina gdje se iz otvorenog profila prolazi u zatvoreni. Donji
tok, izvan granice zahvata, je otvoreni koji zahtjeva dodatne intervencije. Trasa
regulisanog korita Podkošljun promjenjena je u odnosu na trasu prirodnog korita.
Gravitirajuće područje od pripadajućih 1,60 km² dijeli se na izgrađeno u zahvatu od
48,00 ha, saobraćajnice 7,00 ha, dok neizgrađene, slobodne površine zahvataju
105,00 ha. Koeficijent oticaja Ψ dobija se iz sledeće tablice: kao srednja vrijednost
Površina ha koeficijent oticaja
- saobraćajnica 7,00 0,85
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
88
- krovova 48,00 0,50
- neizgrađena 105,00 0,25
UKUPNO: 160,00 0,39
Računski proticaj dobija se po jednačini Q= Ψ x F x i, pri tome se ne računa dio slivnog
područja koji se prevodi kanalom u rijeku Grđevicu. Rješavanjem funkcije (F,R,J,n,Q)=0
uz pretpostavku prizmatičnog korita, usvojene su dimenzije kao hidraulički najpovoljniji
presjeci.
DUP Podkošljun u Budvi
Za otvoreni kanal korito je trapezno širine dna 2,5 m, nagib strana 1:2, sa računskom
dubinom od
1,20m. Strane korita obraditi kamenom, a dno ostaviti u prirodnom materijalu.
Zatvoreno korito,
dimenzioniše se minimalno na 3,20x1,40 m i cijelom dužinom obrađeno je u betonu.
Usvojen je za mjerodavan dvadesetominutni pljusak, desetogodišgnjeg povratnog
perioda, što daje
intezitet kiše od 300,0 l/s/ha.
Računski proticaj je:
Q= 300,0 x 160,0 x 0,39 x 2/3= 12,48 m3/s
Maksimalna brzina toka, prema maksimalnom proticaju, limitirana je parametrima
korita, pri čemu se vodilo računa da silovit režim tečenja bude ublažen nizom kaskada.
Pri tome je Vmax=5,0 m/s. Prosječan nagib regulisanog korita po matici je 0,84 %=
0,0084 (bez kaskada). Ovim je dobijen vodotok čiji se parametri otvorenog i zatvorenog
profila poklapaju, s tim što, se u zatvorenom koritu zbog nekontrolisanog ubacivanja
plivajućih predmeta daje minimalno nadvišenje od 20 cm. Kako izvjesni postojeći
objekti između kojih se provlači sadašnje korito, pa i buduće, ugrožavaju pravilan
(prirodan tok potoka), to se ovim rješenjem pokušavaju izbjeći džepovi u korito koje bi
zahtjevao veći proticaj, s tim što se dozvoljavaju veće brzine vode do 5,0 m/s. Za
period enormno velikih voda, pribjeći će se sistemu najbržeg oticanja uličnom kišnom
kanalizacijom, pri čemu usvojene dimezije cijevi dozvoljavaju veća kratkotrajna
punjenja cjevoda (do 30 %) nego što je to pokazao hidraulički proračun. Dužina
regulisanog korita je 953,40 m. Zatvoreni kanal pravouganog presjeka je u dužini od
616,40m,a otvoreno korito trapeznog oblika poprečnog presjeka, u dužini od 337,00 m.
ATMOSFERSKA KANALIZACIJA
Planirano stanje
Kišnu kanalizaciju čini mreža kanala različitih profila prilagođenih slivnom području
koje mu gravitira. Dva slivna područja ka rijeci Grđevici i potoku Podkošljun dijele
kanalizacionu mrežu, čiji primarni i sekundarni kanali kanališu atmosferske vode ka
ova dva recipijenta. Ulični kanali su
prečnika Ø300 do Ø600 mm, podužni nagibi trase su max.5 % pri čemu brzine u
cjevodu ne smiju
preći 3,0 m/s.
Prostor DUP-a Podkošljun je po tipu izgrađenosti razbijeni, a površine saobraćajnica i
krovne utiču na
povećani oticaj i količinu otekle vode koju prihvata kolektor. Usvojen je koeficijent
oticaja Ψsr=0,447, a intezitet kiše i= 180,0 l/s/ha.
Kišna kanalizacija vodi se sa strane saobraćajnica, držeći se desne ivice i to ispod
trotoara gdje god postoje. Prirodni nagib terena praćen niveletom saobraćajnica,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
89
interpolovan je kanalizacionom mrežom sa mjestimičnim kaskadama na dionicama gdje
je nagib kanala manji od nagiba nivelete saobraćajnice, odnosno terena. Za
odredivanje koeficijenta oticaja usvojena je ugledna zona površine 0,621 ha, sa
površinom saobraćajnica 0,127 ha, površinom krovova 0,127 ha i slobodnim
površinama 0,367 ha. U vrijeme kiša, bujične vode na takvom području ulijevaju se u
uličnu kišnu kanalizaciju, čime se sjedinjuju vode različitih hidrauličkih parametara, a
isto tako bujične vode bogatije su erozivnim i spranim materijalom koji može u znatnoj
mjeri oštetiti ili bar zapušiti kanalsku mrežu i umanjiti sposobnost provođenja vode,
ukoliko ona nije adekvatno izvedena.
Opšti uslovi za hidrotehničku infrastrukturu
DUP Podkošljun u Budvi
1. Projektovanje hidrotehničkih instalacija i priključenje na javnu hidrotehničku
infrastrukturu vršiti prema uslovima nadležnog javnog preduzeća.
2. Nije dozvoljeno ispuštanje fekalne kanalizacije u vodotokove i atmosfersku
kanalizaciju.
3. Do priključenja na javnu fekalnu kanalizaciju, odvođenje fekalnih voda vršiti
isključivo u nepropusne septičke jame sa biološkim prečišćavanjem.
4. Zabranjena je izgradnja propusnih septičkih jama ili korišćenje bunara kao septičke
jame.
5. Nije dozvoljena prenamjena površina vodotokova u druge namjene.
6. Projekte regulacije vodotokova raditi u skladu sa važećim zakonima, pravilnicima,
standardima, kao i sa uslovima organa nadležnih za vodoprivredu. Zemljište izmeđi
granica regulisanog korita vodotokova i granica susjednih urbanističkih parcela
ozeleniti, izgraditi pješačke staze, pri čemu je neposredno uz regulisano korito
neophodno ostaviti pojas potrebne širine radi nesmetanog čišćenja korita.
7. Pri gradnju objekata na vododerinama, predvidjeti kanale dovoljne propusne moći,
koji će vodu iz vododerina odvesti do najbližih recipijenata.
Telekomunikaciona infrastruktura
Postojeće stanje
Na osnovu dobijenih podataka o postojećem stanja telekomunikacionih objekata a koje
je dobijeno od Agencije za elektronske komunikacije i poštansku delatnost možemo
reći sledeće: Na teritoriji opštine Budva u okviru koje se nalazi i lokaciji koja je predmet
ovog plana imamo telekomunikacione usluge fiksne i mobilne telefonije, kao i usluge
distribucije radio i TV signala, internet usluge i usuge javnih govornica. Ove nabrojane
telekomunikacione usluge pružaju sledeća preduzeća:
Crnogorski telekom koji preko svoje podzemne i nadzemne TK infrastrukture pruža
usluge fiksne mreže odnosno usluge na fiksnoj lokaciji i to :telefonija,PSTN,pristup
internet(ADSL), distribucija radio I TV programa IP TV, fiksni bežični pristup
internet(WiFi) kao i usluge mobilne mreže..Preduzeće Telenor pruža usluge mobilne
mreže kao i fiksni bežični pristup(WiFi),Mtel koji pruža usluge mobilne mreže,kao i
usluge fiksnog bežičnog pristupa(WiMax).
Uslugu distribucije radio i TV signala pružaju Cabling koji pruža usluge i interneta
preko KDS sistema, BBM i Total TV koji pružaju usluge distribucije TV i radio
programa. Operater BBM pruža uslugu distribucije TV i Radio programa(MMDS) a
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
90
operater Total TV pruža usluge distribucije TV i radio programa(DTH). Usluge pristupa
internetu pruža Mnnews i to fiksni bežični pristup internetu (WiFi). Radio difuzni centar
pruža usluge zemaljske radio difuzije a Pošta Crne Gore pruža usluge javnih
telefonskih govornica.
U delu koji se odnosi na fiksnu telefoniju, Crnogorski Telekom na teritoriji opštine
Budva ima u funkciji devet RSS-ova i to: Na lokaciji Mediteranska 8 nalazi se glavni
telekomunikacioni centar centrala BD AXE/RSS, zatim BD RSS VELJI VINOGRADI na
lokaciji Velji Vinogradi bb-Adoc zgrada, BD RSS Bečići u Bečićima,BD RSS Petrovac u
Petrovcu, BD RSS Pržno, BD RSS Lapčići, BD RSS Lastva Grbaljska, BD RSS
Prijevor i BD RSS Rozino.
Kapacitet digitalnih komutacionih čvorova broje instaliranih 13568 PSTN i 768 ISDN, a
aktivnih 9368 PSTN i 424 ISDN priključaka, 577IMS, 1 MAX, 25 IP centrex FTTx i 41
ruralnih aktivnih priključaka. U funkciji su 9 ADSL čvorova(Budva, Velji
Vinogradi,Petrovac,Pržno,Lastva Grbaljska,prijevor,Rozino, Lapčići i Bečići) sa 4114
ADSL priključaka.
Preduzeće Mtel na teritoriji opštine Budva ima u funkciji 307 aktivnih fiksnih
telefonskih priključaka putem WiMAX.
Pošta Crne Gore u svojim poslovnicama pruža usluge javnih telefonskih govornica i to
na sledećim lokacijama:
Pošta-lokacija Broj PTSN govornica Broj VoIP govornica
Bečići 4 6
Budva 4 3
Budva 2 4 4
Lastva Grbaljska 1 2
Merkur 2 4
Petrovac 3
Sveti Stefan 2
Uključenost fiksne telefonije na području Budve je oko 56,23% a fiksnog
širokopojasnog pristupa(ADSL) iznosi 21,46%.
Na prostoru koji je predmet ovog plana DUP Potkošljun postojeća infratstruktura
elektronske komunikacije odnosno telekomunikacione infrastrukture zasniva se na
kablovskoj kanalizaciji sastavljenoj od PVC cevi prečnika 110mm i određenog broja TK
okna većih i manjih dimenzija u zavisnosti od tipa ulica odnosno da li se radi o glavnim
pravcima ove TK kablovske kanalizacije ili je reč o privodnoj kanalizaciji pa samim tim i
manjim krajnjim šahtama. Predmetni prostor je većim delom priključen na izdvojeni
pretplatnički stepen RSS ''Velji Vinogradi'' koji se nalazi u okviru zgrade ''ADOC''a
manjim delom gravitira ka udaljenom komutacionom čvorištu ''Rozine'' i to isključivo u
delu Mainskog puta. Od RSS ''Velji Vinogradi'' polazi više kablovskih pravaca pa
celokupnu mrežu možemo podeliti na 7 glavnih kablovskih podričja-pravaca koje
možemo označiti sa a,b,c,d,e i g. Od kojih su prvih šest sa RSS ''Velji Vinogradi'' a
jedan označen sa f iz pravca RSS 'Rozine''. Pravac g dolazi od mosta na reci Grđevici
duž uliceŽrtava Fašizma.
Iz RSS ''Velji Vinogradi'' za pravac a polazi kabal TK59GM 350x4x0.4, pravac b TK00-
V 600x4x0.4, za područje c polazi kabal TK59GM 500x4x0.4, za područje d kabal
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
91
TK59GM kapaciteta 350x4x0.4, za pravac e kabal TK59GM 600x4x0.4, pravac f kabal
tipa TK59GM i kapaciteta 600x4x0.4, i pravac g kabal TK59GM 400x4x0.4.
Kapaciteti kablovske kanalizacije na ovom području su sledeća: na području a u
potpunosti je razvijena kanalizacija elektronske komunikacije i moguća su manja
proširenja, na pravcu b kanalizacija elektronske komunikacije je razvijena samo u
glavnim pravcima sa kapacitetima cevi 4,2 i 1 cev prečnika 110mm. Kapacitet glavnog
kabla je iskorišćen 95% i potrebno je proširenje kako u kablovskoj kanalizaciji tako i u
kapacitetima kablova. Na pravcu c duž postojećih ulica postavljena je kablovska
kanalizacija sa 4,2 i jednom PVC cevi prečnika 110mm a kablovski kapaciteti su
iskorišćeni 85% i potrebna su dalja proširenja kako kapaciteta kablova tako i kablovske
kanalizacije. Na sličan način su izgrađeni kapaciteti i u ostalim pravcima i za veće
potrebe koje će se sigurno javiti u budućnosti potrebno je proširenje postojećih
kapaciteta.
U naseljima sa individualnim stanovanjem TK mreža se završava sa izvodima u vidu
samostojećih kablovskih razdelnika od kojih se pretplatnička-razvodna mreža razvija
kablovima TK39-P u sistemu zvezda, kaskadno i kombinovano.
Unutrašnji kablovski izvodi se završavaju sa kablovskom glavom ili u odgovarajućim
regletama u zavisnosti da li je privod urađen kablom TK10 ili TK00-V ili je izveden
savremenijim kablovima TK59GM.
Zaključak o postojećem stanju dela elektronske komunikacije koja se odnosi na
kablovsku infrastrukturu, da je potrebno izvršiti proširenje postojećih kapaciteta.
Pretplatnički stepeni ''Velji Vinogradi'' i Rozino su dovoljnog kapaciteta tako da mogu u
potpunosti pokriti potrebe sadašnjih i budućih korisnika-pretplatnika za različite
telekomunikacione servise(IP TV,ISDN, ADSL i PSTN).
Usluge fiksnog širokopojasnog pristupa Internetu na teritoriji opštine Budva pružaju 5
operatera, i to:
Crnogorski Telekom na teritoriji opštine Budva ima u funkciji 4415 aktivnih
priključaka putem optike u okviru 11 ADSL čvorova: BD TKC Budva, BD RSS
Bečići, BD RSS Petrovac, BD RSS Prijevor, BD RSS Lapčići, BD RSS Lastva
Grbaljska, BD RSS Pržno, BD RSS Rozino, BD RSS Velji Vinogradi i Perazica
Do-IMS Čvorište
U Budvi postoji distributer kabvlovskog TV sistema ''Cabling'' iz Budve koji pokriva
određen broj kanala i radio frekventna područja VHF1 i VHF3 i S, i ima u
funkciji 1541 aktivnih priključaka putem optike
Mtel na teritoriji opštine Budva ima u funkciji 200 priključaka putem WiMAX
tehnologije
Telenor ovu vrstu usluge pruža na teritoriji opštine Budva preko WiMAX
tehnologije
SBS Net Montenegro na teritoriji opštine Budva ima u funkciji 2 priključka putem
postojeće satelitske opreme
Usluge fiksnog –bežičnog širokopojasnog pristupa Internetu na teritoriji opštine
Budva pružaju tri operatera, i to:
Crnogorski Telekom ovu uslugu pruža na teritoriji opštine Budva preko WiFi
tehnologije
Telenor ovu vrstu usluge pruža na teritoriji opštine Budva preko WiFi tehnologije
MNNews na teritoriji opštine Biudva ima u funkciji 705 priključaka koje ostvaruje
putem WiFi tehnologije
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
92
Usluga distribucije radio i TV programa na teritoriji opštine Budva pružaju 4 operatera,
i to:
Crnogorski Telekom ovu uslugu pruža za 2871 korisnika posredstvom (IP TV)
tehnologije
BBM ovu uslugu pruža za 1013 korisnika posredstvom Multichannel Multipoint
Distribution Service(MMDS) tehnologije
Total TV Montenegro ovu uslugu pruža za 1242 korisnika posredstvom Direct to
home(DTH) tehnologije
Preduzeće Cabling ovu uslugu pruža za 5549 korisnika posredstvom Digitalnog
KDS-a
Usluge zemaljske radio difuzije pruža Radio difuzni centar, putem svojih antenskih
stubova putem svojih antenskih stubova i objekat akoji će kao podaci biti pruikazanai u
jednoj od donjih tabela:
Kao što je napisano na početku usluge mobilnih elektronskih komunikacija na teritoriji
opštine Budva pružaju tri operatera i područje opštine Budve je pokriveno signalom
mobilne telefonije sva tri operatera, Telekom Crna Gora, Telenor i M-tel i u potpunosti
zadovoljava potrebe sadašnjih i budućih korisnika.
Telenor na teritoriji opštine Budva ima 16897 aktivnih korisnika, T-mobile na teritoriji
opštine Budva ima 9531 aktivnog korisnika, a M-Tel na teritoriji opštine Budva ima
11335 aktivnih korisnika.
Kako je rečeno na teritoriji opštine Budva postoje operateri mobilne telefonije koji
pokrivaju i prostor ovog plana. U daljem tekstu su navedene lokacije baznih stanica na
teritoriji opštine Budva.
Lokacija baznih stanica ne teritorijii opštine Budva:
Lokacija baznih stanica Crnogorski Telekom na teritoriji opštine Budva
Naziv lokacije Tip bazne
stanice
GPS
Geografska
dužina
GPS
geografska širina
Nadmorska
visina(m)
Babac GSM 018o55'49.60''E 42
o12'37.91'’N 223
Bečići RSS GSM/UMTS 018o52'33.80''E 42
o16'56.60'’N 10
Brajići GSM 018o53'37.10''E 42
o18'02.49'’N 768
Budva TKC GSM/UMTS 018o50'17.89''E 42
o17'02.82'’N 3
Buljarice GSM 018o55'00.19''E 42
o12'18.69'’N 160
Jaz GSM 018o47'53.10''E 42
o16'50.69'’N 52
Krimovica GSM 018o44'55.39''E 42
o17'50.99'’N 306
Lučka Kapetanija GSM/UMTS 018o50'19.68''E 42
o16'43.69'’N 0
Maine GSM/UMTS 018o50'33.50''E 42
o18'06.00'’N 144
MUP Budva GSM 018o50'22.97''E 42
o17'20.32'’N 11
Petrovac GSM/UMTS 018o56'27.78''E 42
o12'25.20'’N 12
Pržno GSM/UMTS 018o53'32.30''E 42
o16'00.59'’N 13
Reževići GSM 018o54'38.26''E 42
o13'15.03'’N 113
Spas GSM 018o49'21.62''E 42
o17'01.24'’N 382
Hotel Splendid GSM
Sveti Stefan GSM/UMTS 018o53'45.96''E 42
o15'32.74'’N 61
Zavale GSM/UMTS/18. 018o51'34.46''E 42
o16'43.77'’N 60
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
93
.
Lokacija baznih stanica Telenor na teritoriji opštine Budva
Naziv lokacije Tip bazne
stanice
GPS
Geografska
dužina
GPS
geografska širina
Nadmorska
visina(m)
Babac GSM/DCS/1800 018o56'03.14''E 42
o12'33.38'’N
Budva GSM/DCS/1800 018o50'38.47''E 42
o16'42.22'’N
Budva semafor DCS1800 018o50'31.26''E 42
o17’08.14'’N
Budva 2 GSM 018o50'36.24''E 42
o17'28.11'’N
Hotel Splendid DCS1800 018o52'15.89''E 42
o16'54.46'’N
Jaz GSM 018o48'20.02''E 42
o16'53.98'’N
Hotel Splendid(i) GSM
Jaz(mobilni RDS) GSM/DCS/1800 018o48'20.02''E 42
o16'53.98'’N
Miločer GSM/UMTS 018o54'04.17''E 42
o15'32.52'’N
Pržno GSM 018o53'50.88''E 42
o15'55.87'’N
Rafailovići GSM/UMTS 018o53’13.22''E 42
o16'36.78'’N
Spas GSM/DCS/1800 018o49'40.65''E 42
o17'00.57'’N
Zavale GSM/DCS/1800 018o51'52.84''E 42
o16'41.09'’N
Lokacija baznih stanica Mtel-a na teritoriji opštine Budva:
Naziv lokacije Tip bazne
stanice
GPS
Geografska
dužina
GPS
geografska širina
Nadmorska
visina(m)
BD01 Spas GSM/DCS/1800 018o49'21.71''E 42
o17'01.33'’N 379
BD02 Zeta film GSM/DCS/1800 018o50'11.80''E 42
o16'50.71'’N 6
BD03 Lučka kap. GSM/DCS/1800 018o50'19.62''E 42
o16'41.68'’N 0
BD04 Sl.plaža GSM/DCS/1800 018o50'36.81''E 42
o17'16.50'’N 8
BD05 Sv.Stefan GSM/UMTS 018o53'52.10''E 42
o15'21.34'’N 66
BD06 Zavale GSM/DCS/1800 018o51'34.88''E 42
o16'41.60'’N 53
BD07 Babac GSM/DCS/1800 018o55'44.68''E 42
o12'33.83'’N 176
BD08 Brajići GSM 018o53'36.77''E 42
o18'02.80'’N 770
BD09 Jaz KIKI GSM/DCS/1800 018o48'08.43''E 42
o16'57.83'’N 2
BD09 Jaz trsteno GSM/DCS/1800 018o47'45.08''E 42
o16'44.09'’N 62
BD11 Rafailovići GSM/UMTS 018o52'57.59''E 42
o16'54.00'’N 43
BD12 Reževići GSM 018o54'34.70''E 42
o13'27.48'’N 103
BD13 obilaznica. GSM/DCS/1800 018o50'17.98''E 42
o17'29.47'’N 17
BD14 Miločer GSM/UMTS 018o53'46.71''E 42
o15'51.00'’N 86
BD15 podkošljun GSM/DCS/1800 018o51'05.00''E 42
o17'20.00'’N 10
BD16 Buljarice GSM/UMTS 018o57'45.77''E 42
o12'06.98'’N 44
BD17H.Meditern GSM/DCS/1800 018o51'50.24''E 42
o16'58.75'’N 10
BD18 H.Splendid GSM/UMTS indoor indoor
BD19 Zavala 2 GSM/DCS/1800 018o51'30.89''E 42
o17'04.09'’N 115
Lokacija baznih stanica BBM na teritoriji opštine Budva:
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
94
Naziv lokacije Tip bazne
stanice
GPS
Geografska
dužina
70 Nadmorska
visina(m)
RT Zavala MMDS 018o51'31.70''E 42
o17'04.70'’N 31
Lokacija objekata radio difuznog centra na teritoriji opštine Budva:
Naziv lokacije Tip bazne
stanice
GPS
Geografska
dužina
GPS
geografska širina
Nadmorska
visina(m)
Spas 018o49'21.03''E 42
o17'01.07'’N
Na osnovu dobijenih podataka na teritoriji opštine Budva postavljeni su antenski
stubovi koji su značajni zbog zajedničkog korišćenja elektronske komunikacione
infrastrukture i to na sledećim lokacijam:
lokacija operator geografska
širina osnove stuba(WGS84)
geografska dužina osnove stuba(WGS84)
nadmorska visina (m)
tip stuba dimenzija stuba
Bečići CT 42o16'56.61'’N 018
o52'3332''E 10
Budva TKC CT 42o17'02.29'’N 018
o50'18.79''E 3
Jaz CT 42o16'45.70'’N 018
o47’49.00''E 58 Č.Rešetkasti H=20m
Maine CT 42o18'05.98’’N 018
o50'33.51''E 144 cevasti H=21m
MUP Budva CT 42o17’20.69'’N 018
o50'23.31''E 11
Sveti Stefan CT 42o15’33.30'’N 018
o53'46.60''E 64
BD Zeta film MTEL 42o16'51.71’'N 018
o50'11.80''E 4 rooftop H=5m
BD Kapetanija MTEL 42o16’43.34'’N 018
o50'20.31''E 4 rooftop H=5m
Slovenska plaža MTEL 42o17’16.50'’N 018
o50'36.81''E 10 rooftop H=10m
Sveti Stefan MTEL 42o15’21.92'’N 018
o53'53.99''E 80 pauk H=15m
Jaz-Kiki MTEL 42o17’02.28'’N 018
o48'13.16''E 1 pauk H=15m
Jaz MTEL 42o16’45.44'’N 018
o47'46.46''E pauk H=15m
Rafailovići MTEL 42o16’54.00'’N 018
o52'57.59''E 40 pauk H=15m
Reževići MTEL 42o13’27.48'’N 018
o54'34.70''E 98 betonski H=13m
Obilaznica MTEL 42o17’29.47'’N 018
o50'17.98’'E 16 rooftop
Miločer MTEL 42o15’51.00’’N 018
o53'46.71''E 16 pauk H=15m
Podkosljun MTEL 42o17’22.82’’N 018
o51'03.09''E 10 cevasti H=18m
Buljarice MTEL 42o12’06.98’’N 018
o57'45.77''E 150 rešetkasti H=25m
H.Mediteran MTEL 42o16’58.08’’N 018
o51'44.41''E 10 cevasti H=5m
H.Splendid MTEL 42o16’57.69’’N 018
o51'49.05''E In. cevasti H=15m
Zavale 2 MTEL 42o17'04.54'’N 018
o51'31.60''E 150 rešetkasti H=36m
Babac Telenor 42o12'34.00'’N 018
o55'45.00''E 185 RDC stub H=20
Drobni pijesak Telenor 42o13'14.29'’N 018
o54'31.46''E 74 cevasti H=16+4m
Jaz Telenor 42o16'54.91'’N 018
o48'02.00''E 1.2 cevasti H=16+4m
Rafailovići Telenor 42o16'37.72'’N 018
o52'55.26''E 39 S-24 H=24
Spas RDC 42o17'01.07’’N 018
o49'21.03'E 385 kvadratni H=25
Babac RDC 42o12'34.00’’N 018
o55’44.08E H=25
Brajići RDC 42o18'02.07’’N 018
o53'37.03'E 779 H=27
Spas cabling 42o49'30.00’’N 018
o49'21.03'E 385 Parab.ant.
Na osnovu ovako navedenih podataka za infrastruktur elektronske komunikacije na
prostoru koji obuhvata ovaj plan dobijeni su sledeći rezultati a koji uzimaju pri
izračunavanju broj stanovnika i broj priključaka i to:
Penetracija fiksne telefonije iznosi 55,9%
Penetracija mobilne etelefonije 195,5%
Penetracija fiksnog širokopojasnog pristupa iznosi 32,67%
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
95
Ovi podaci za celokupni prostor Crne Gore dat je u sledećoj tabeli:
Penetracija fiksne
telefonije u CG
Penetracija mobilne
telefonije u CG
Penetracija fiksnog
širokopojasnog
pristupa u CG
Penetracija mobilnog
širokopojasnog
pristupa u CG
27,3% 165,3% 13,8% 16,3%
Pri proceni stepena razvoja Elektronskih komunikacija u opštini Berane sa sličnim
podacima za teritoriju Crne Gore ili zemalja evropske zajednice zaklučuje se da je
penetracija fiksne telefonije i fiksnog širokopojasnog pristupa Internetu kao i
penetracija mobilne telefonije znatno iznad proseka u EU kao i znatno iznad proseka u
Crnoj Gori.
Ukoliko se uzme u obzir poređenja vezana za domaćinstvo , imaju ći u vidu da su
usluge fiksne telefonije, fiksnog širokopojasnog pristupa i distribucije RTV programa
zastupljene na nivou domaćinstva, možemo raspolagati podatkom koji se dobija na
osnovbroja domaćinstava i broja priključaka fizičkih lica i dobijaju se sledeći podaci:
Penetracija fiksne telefonije u opštini Budva iznosi 128,79% što je značajno
iznad proseka u Crnoj Gori
Penetracija fiksnog širokopojasnog pristupa u opštini Budva iznosi 100,16% što
je značajno iznad proseka u Crnoj Gori
Penetracija broja priključaka usluga distribucije RTV programa u opštini Budva
iznosi 152,89% što je značajno iznad proseka u Crnoj Gori
Penetracija fiksne telefonije u
CG na nivou domaćinstava
Penetracija fiksne
širokopojasnog pristupa u CG
na nivou domaćinstava
Penetracija distribucije RTV
programa u CG na nivou
domaćinstava
76,29% 38,45% 67,01%
Buduće stanje
Na osnovu analize postojećeg stanja kao i na osnovu potreba za novim kapacitetima
predviđaju se određena rešenja čiji je cilj da se obezbedi planiranje i gradnja
elektronske komunikacione infrastrukture koja će zadovoljavati više operatera
elektronskih komunikacija. Gradnja nove TK infrastrukture treba da ponudi i omogući
kvalitetne i savremene elektronske i telekomunikacione usluge po ekonomski povoljnim
uslovima a koji će se moći koristiti i za potrebe organa lokalne samouprave.
Pri gradnji novih infrastrukturnih objekata posebnu pažnju posvetiti zaštiti postojeće
elektronske komunikacione infrastrukture. Planom se obezbeđuju koridiori za
elektronsko komunikacionu kablovsku kanalizaciju i za polaganje telekomunikacionih
kablova duž svih postojećih i budućih saobraćajnica.
Gradnja, rekonstrukcija i zamena elektronskih komunikacionih sistema mora se izvoditi
po najvišim tehnološkim,ekonomskim i ekološkim kriterijumima.
Pri gradnji objekata kao i infrastrukture neposredno uz objekte elektronske
komunikacije ili pri gradnji objekata i infrastrukture za potrebe elektronske komunikacije
potrebno je u svemu se pridržavati Pravilnika o načinu određivanja elemenata
elektronskih komunikacionih mreža i pripadajuće infrastrukture, širine zaštitnih zona i
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
96
vrste radio koridora, u čijoj zoni nije dopuštena gradnja drugih objekata("Službeni list
CG", broj 83/2009 od 18.12.2009.godine).
Elektronsko komunikacioni sistem je jedan od najvažnijih infrastrukturnih sistema od
koga zavisi funkcionisanje životnih aktivnosti u naseljima a veoma je važan za
turistička područja koji najvećim delom pripadaju ovom planu. Planom se predviđa da
se razvoj elektronske komunikacije ići u pravcu digitalizacije i integrisanja mreže.
Samim tim da se ostvari integracija mreže u univerzalnu digitalnu mrežu sa
integrisanim službama(ISDN) koja sa primenom novih kablova sa optičkim vlaknima
omogućava nove usluge(videofonija,kablovska televizija, stereofonski radio kanali, i
mnoge druge usluge i sl.).
Planskim aktima obuhvaćena je izgradnju posebnog tzv "Opštinskog teleinformacionog
sistema" koji treba da bude osnovna podrška razvoju elektronske uprave. Ovaj sistem
treba da poveže sedište opštine sa svim lokacijama i organizacijama od bitnog interesa
za opštinsku upravu kao što su: komunalna preduzeća, MUP, Katastar,
telekomunikacioni operateri, turistički operateri, video nadzor, telemetriske tačke
zdravstvene ustanove i sl. Da bi se ostvario razvoj ove mreže potrebna je pravilna i
savremena izgradnja telekomuiikaciona infrastruktura i povezivanje svih centara
kablovima sa optičkim vlaknom.
Ovim planskim aktom predviđena je izgradnja nove kablovske kanalizacije e lektronske
komunikacije od najmanje 4 PVC cevi prečnika 110mm kao i proširenje postojeće
kablovske kanalizacije. U delu plana predviđena je kablovska kanalizacija i sa 6 i 8
PVC cevi prečnika 110mm. Kablovska kanalizacija mora biti takvog kaaciteta da kroz
nju mogu biti položeni bakarni kabllovi ali i kablovi sa optičkim vlaknima. A koji će
podtžavati servise elektronske komunikacija tipa ADSL,VDSL,FTTC,FTTH i slična
tehnologija. Predviđeni kapaciteti kablovske kanalizacije kao i pravilno održavanje iste
omogućuje brzo postavljanje i zamenu odnosno uvlačenje i izvlačenje kablova
uvlačnog tipa čime se omogućava lako proširenje mreže odnosno kapaciteta. Kao i
višenamenska funkcija celog sistema.
Sastavni deo ove TK kanalizacije su i TK okna postavljena na mestima račvanja TK
kanalizacije kao i na mestima gde dolazi do promene pravca TK kanalizacije. Okna su
unutrašnjih dimenzija od 60x60x60cm do 150x110x60cm kao manja okna i unutrašnjih
dimenzija od 200x150x180cm do 350x200x180cm kao veća okna. Manja okna su
predviđena za privodnu kablovsku kanalizaciju kao i u licama manjeg značaja dok su
veće okna predviđena za glavne pravce i pravce gde se očekuje veći broj cevi u
kablovskoj kanalizaciji. Kablovska okna su uglavnom predviđena u zelenilu ,trotoaru i
predviđena su sa lakim poklopcima koji izdržavaju opterećenje do 5t. Ukoliko se okna
moraju postaviti u saobraćajnicama potrebno je izvršiti ojačavanje okna i postavljanje
teških poklopaca koji izdržavaju opterećenje do 25tona. Iskop rova, postavljanje
kablovica ,zatrpavanje rova i ostale radove potrebne za postavljanje okna i kablovske
kanalizacije izvesti prema bvažećim propisima za ovu vrstu radova.
Planiranu kablovsku kanalizaciju izgraditi u predhodno iskopan rov u zemlji dimenzija
0.8x0.4m i PVC cevi postaviti u odgovarajućim nosačima za cevi. Uz planiranu TK
kanalizaciju predviđena je izgradnja telekomunikacionih okna dimenzija koje će odrediti
nadležno telekomunikaciono preduzeće Crnogorski Telekom ili glavni projekti ove
infrastrukture. Planiranu TK infrastrukturu povezati sa postojećom TK kanalizacijom
tako da čine jednu funkcionalnu celinu. Ovim planom se predviđa izgradnja nove TK
kanalizacije gde god je moguće u trotoaru i u mekom terenu. TK okna su planirana u
trortoaru ili mekom terenu sa lakim poklopcima. Kroz planiranu TK kanalizaciju
predviđeno je polaganje kablova TK59GM kao i optičkih kablova.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
97
Odgovarajućim izborom trase i kapaciteta kablovske kanalizacije i okana elektronske
komunikacije je omogućen pristuo sa više strana od svakog urbanističkog bloka, a dalji
razvoj kablovske kanalizacije elektronske komunikacije sistema jeodređen svakim
pojedinačnim glavnim projektima priklikom izgradnje objekata. To znači da je ovaj plan
obuhvatio distributivni telekomunikacioni kanalizacioni sistem do tačke do koje je
moguće razvijati primarnu i sekundarnu pristupnu telekomunikacionu mrežu, a da je
dalji razvoj razvodne distibutivne mreže stvar između pojedinačnih investitora izgradnje
objekata i pružaoca telekomunikacione usluge sa kojim investitor sklopi ugovor, a koji
je dužan da izda posebne tehničke uslove o priključenju na svojupristupnu mrežu.
Tehnički uslovi moraju biti u okvirima gorenavedenih opštih uslova, moraju biri
usklađeni sa Zakonom o izgradnji objekata, sa Zakonom o telekomunikacijama, kao i
svim ostalim važećim propisima iz ove oblasti.
Duž magistrale postavljena je postojeća tk kanalizacija kroz koju su provučeni optički
kablovi kao i bakarni kablovi.Ukoliko se pri planiranji i izgradnji bulevara pojavi
potreba za izmeštanjem postojeće kanalizacije elektronske komunikacije istu izmestiti u
novi trotoar. Izmeštena infrastruktura mora biti izgrađena sa 6 PVC cevi prečnika
110mm i postavljanjem novih TK okna u pravcu postojećih TK okna. Pri izmeštanju
voditi računa da se obezbedi neprekidni rad sistema elektronske komunikacije kao i da
nema oštećenja postojećuh kablova. Kroz neke ulice postavljena je kablovska TK
kanalizacija kroz koju su provučeni bakarni kablovi. Planirana kablovska TK
kanalizacija biće povezana sa postojećom TK kanalizacijom i predstavljaće njen
nastavak tako da čine jednu celinu.
Planom je predviđena izgradnja zalazaka TK kanalizacije u pojedine zone unutar
posmatranog područja duž postojećih i planskih saobraćajnica.
Istom TK kanalizacijom predviđeno je povezivanje telekomunikacionih čvorova
odnosno isturenih pretplatničkih stepena.
Trase planirane TK kanalizacije potrebno je, gde god je moguće uklopiti u buduće
trotoare ulica i zelenih površina.. Izgradnju planirane elektronsko komunikacione
kanalizacije i odgovarajućih TK okna izvoditi u svemu prema važećim propisima i
preporukama iz ove oblasti. Na mestima gde se elektronsko komunikaciona kablovska
kanalizacija izvodi u kolovozu ili u parking prostoru izvesti ojačavanja TK kanalizacije.
Poklopci za TK okna su uglavnom laki sem na mestima gde je potrebno postaviti TK
okno a da preko njega prolazi saobraćajnica ili parking gde se mora TK okno izvesti sa
teškim poklopcem.
Elektronsko komunikacionu kablovsku kanalizaciju izraditi u predhodno iskopanom
rovu. Sve građevinske radove izvoditi u skladu sa važećim propisima i standardima iz
ove oblasti.
Kablovsku kanalizaciju treba predvideti do novih telekomunikacionih koncentracionih
ormana.postavljenih u objektima.
Potrebno je sve postojeće i buduće elektronsko komunikacione čvorove povezati
optičkim kablom. dok se objekti povezuju kablovima TK59GM ili optičkim kablovima. Jednu planiranu PVC cev u telekomunikacionoj kanalizaciji treba predvideti za potrebe
kablovske televizije i u skladu sa propisima uraditi kućnu instalacija. Za nove stambene
objekte planirane su privodne PVC cevi prečnika 40mm za uvod kablovske televizije
kao i PVC cev za priključenje na telekomunikacionu mrežu.
U objektima funkcionalne namene predvideti mogućnost montaže javnih telefonskih
govornica.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
98
Kapacitet telekomunikacionih kablova koje se polažu kroz telektronsko komunikacionu
kablovsku kanalizaciju biće određen glavnim projektima objekata koji se priključuju na
telekomunikacionu podzemnu mrežu odnosno prema stvarnim potrebama i nameni
svakog objekta ponaosob kao i i na osnovu potreba za telekomunikacionim
priključcima i uslugama u odnosu na broj stanovnika i društvenih subjekata ovog dela
grada..
Planom je predviđeno da se trasa telekomunikacionih instalacija gradi sa jedne strane
saobraćajnica u trotoaru ili mekom terenu dok se sa druge strane saobraćajnica
predviđa polaganje energetskih visokonaponskih i niskonaponskih kablova gde god je
to moguće a TK okna grade u istom ili na parking prostoru Ukoliko se trasa ove
instalacije vodi paralelno ili ukršta sa drugim instalacijama(vodovod,
elektroenergetska...) treba ostvariti propisna rastojanja a dinamiku izgradnje vremenski
uskladiti.
Za pojedinačna priključenja objekata na telekomunikacionu mrežu satavni deo biće i
uslovi nadležnog preduzeća za telekomunikacije “Crnogorski Telekom”.
Tačan priključak biće definisan i glavnim projektom TK instalacija za planirane objekte.
Unutrašnju telekomunikacionu instalaciju izvoditi u svemu prema Uputstvu o izradi
telefonskih instalacija i uvoda - ZJPTT i važećih propisa i standarda iz ove oblasti.
Priključenje objekata na telekomunikacionu mrežu je predviđeno na postojeći
telekomunikacionu centralu odnosno IPS Donja Lastva koja se nalazi u blizini
predmetnih lokacija. U objektima izvesti kućnu instalaciju prema važećim pravilnicima
za ovu vrstu radova i predvideti kapacitete koji omogućavaju daljiu modernizaciju
elektronskih komunikacionih mreža(FTTX tehnologija) odnosno FTTH postavljanjem
optičkih kablova kako do samih objekata a sve u cilju korišćenja savremenih
tehnologija u telekomunikacionom pristupu vodeći računa o obezbeđenju uslova svih
tržišno relevantnih činioca u davanju telekomunikacionih usluga na predmetnom
području.
Shodno Strategiji razvoja informacionog društva 2012-2016, u narednom periodu se
prioritet daje razvoju širokopojasnih prisupnih mreža(žičnih i bežičnih).
Iz gore navedenog i uvidom u postojeđe stanje postojeći operateri kaoi preduzeća koja
su do sada pružale usluge elektronske komunikacije na području koje obuhvata ovaj
plan i dalje će imati veoma značajni doprinos u tazvoju elektronske komunikacije.
Usluge fiksne telefonije obavljaće najvećim delom Crnogorski Telekom ali je
infrastruktura planirana tako da se može uključiti i neki drugi operater u pruđanje
usluga građanstvu i poslovnim subjektima. U ovom planu i dalje su prisutni dosadašnji
operateri odnosno preduzeća za pružanje usluga mobilne telefonije kao što su M-Tel,
Telenor i Crnogorski Telekom.
Posebni uslovi za izgradnju telekomunikacionih mreža
Kao investitor izgradnje razvodne distributivne mreže u okviru urbanističkih blokova
mogu da se jave i pružaoci telekomunikacionih usluga kojima je od interesa takva
izgradnja (javne telefonske govornice i sl.). Tom prilikom je potrebno da bude urađen
glavni projekat izgradnje tk mreže koji je isključivo baziran na cevnoj kanalizaciji sa
telekomunikacionim oknima, bez ikakvih improvizacija i vazdušne mreže. Bilo da se
radi o ovom ili glavnom projektu za stambeni objekat, oni moraju precizirati
mikrolokacije eventualne trase rova za polaganje cevi, pozicije okana, izvodnih stubića,
javne telefonske govornice ili nekog drugog objekta u okviru pristupne tk mreže, kako
bi bili usklađeni sa ostalim objektima podzemne infrastrukture, a takođe treba i da se
skladno uklope u arhitektonsku celinu urbanističkog bloka u kojem se nalazi.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
99
Što se tiče izvodnih ormara, planom nisu precizirane njihove lokacije jer one
prvenstveno zavise od pružaoca telekomunikacionih usluga, tipa objekta koji se gradi i
dr., ali je naša preporuka, s obzirom da ne postoji neki poseban propis, da se koriste
tipski ormari (stubni, zidni spoljašnji i unutrašnji) siluminske izrade, koji nisu podložni
rđanju. Način izrade postolja za ormare, kao i njihovo postavljanje na zidove dato je
uputstvima o izradi uvoda i instalacija ZJPTT. Sve unutrašnje telekomunikacione
instalacije pojedinačnih objekata takođe treba da budu urađene u skladu sa svim
važećim propisima iz te oblasti, kao i posebnim tehničkim uslovima koje izdaje davalac
telekomunikacionih usluga, u sklopu ranije pomenutih uslova za priključenje na
njegovu mrežu.
Kablovska kanalizacija elektronske komunikacije kapaciteta 8 cevi je planirana pored
novog puta koji je planiran nad rekom Grđevica, jer to predstavlja direktnu vezu između
ulice Žrtava fašizma i bulevara, sa mogućnošću grananja kanalizacije levo i desno u
odnosu na Grđevicu. Kanalizacija sa 6 cevi je planirana na prelazima puta iznad
Grđevice, kao i duž ulice Žrtava fašizma (čije je proširenje planirano). Ove dve trase su
predviđene kao osnove novog dela tk kanalizacionog sistema koji će omogućiti
fleksibilnu mogućnost za povezivanje DUP-a Potkošljun sa ostalim djelovima
cjelokupnog tk kanalizacionog sistema grada. Takođe je treba naglasiti da je
predviđena rekonstrukcija tk kanalizacije u okviru preuređenja ulica Bab ilonija i
Bjelaštica, čime treba da se poveća kapacitet i
prohodnost te kanalizacije sa nove 4 cevi. U ostalim djelovima zahvata je rađena
kanalizacija sa 4 i 2 cevi duž novoprojektovanih ulica u kojima nema tk infrastrukture ili
je uočeno da postojeća infrastruktura ulazi u zahvat ulice. Ovo se posebno odnosi na
naselja Potkošljun i Lazi. Ovo je jasno prikazano u grafičkom prilogu DUP-a. Tu su
naznačene i pozicije okana, pri čemu treba reći da su iznad trase kanalizacije dati njeni
kapaciteti, a pored „većih” okana je postavljena oznaka „V”.
TK kablovska kanalizacija se izvodi prema "Uputstvu za zaštitu telefonskih instalacija
od uticaja vodova drugih instalacija ZJPTT". Ove mere zaštite se prvenstveno odnose
na zaštitu TK instalacija od elektroenergetskih instalacija, ali se one primjenjuju i kod
svih ostalih instalacija koje mogu imati posredan uticaj na TK vodove. Najmanje
rastojanje između kanalizacije od PVC cevi i podzemnih električnih instalacija (kablovi i
sl.) treba da iznosi 0,5 m bez primjene zaštitnih mjera i 0,1 m sa primjenom zaštitnih
mjera. Zaštitne mere se moraju preduzeti na mjestima ukrštanja i približavanja ako se
vertikalna udaljenost od 0,5 m ne može održati. Zaštitne cevi za elektroenergetske
kablove treba da budu od dobro provodnog materijala, a za telekomunikacione kablove
od neprovodnog materijala. Za napone preko 250V prema zemlji, elektroenergetske
kablove treba uzemljiti na svakoj spojnici denice približavanja. Ako se
telekomunikacione i elektro instalacije ukrštaju na vertikalnoj udaljenosti manjoj od 0,5
m, ugao ukrštanja, po pravilu, treba da bude 90 stepeni, ali ne smije biti manji od 45
stepen.
USLUGE MOBILNE TELEFONIJE
Na osnovu pokazatelja i podataka koji su dati u analizi postojećeg stanja infrastrukture
mobilne telefonije može se reći da je pokrivenost signalom mobilne telefonije izuzetno
zadovoljavajuće za područje ovog plana. Na teritoriji koju obuhvata ovaj plan prisutna
su sva tri operatera mobilne telefonije Crnogorski Telekom, Telenor i M-Tel i na
području opštine Budva oni imaju svoje objekte(bazne stanice) i odgovarajuće
antenske stubove.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
100
Prilikom izbora lokacije i određivanja položaja novih-planiranih baznih stanica voditi
računa o njenom ambijentalnom i pejzažnom uklapanju, izbeći njihovo lociranje na
javnim zelenim površinama u središtu naselja, izravno na obali ili vizirima sa mora, na
istaknutim reljefnim tačkama koje predstavljaju panoramsku vrednost itd.
Potrebno je pri usaglašavanju lokacije baznih stanica a imajući u vidu da bazne stanice
svojim radom ne zagađuje životno i tehničko okruženje, niti na bilo koji način zagađuju
vazduh, vodu i zemlju ali da može doći do pojave nedozvoljenog nivoa
elektromagnetnog zračenja pridržavati se Zakona o životnoj sredini"Sl.list RCG"
br.12/96 i 55/00), Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu("Sl.list RCG" broj 80/05)
i Pravilnika o najvećim dozvoljenim snagama zračenja radijskih stanica u gradovima i
naseljima gradskog obeležja-Agencije radio difuziju RCG.
Sve planirane kapacitete/objekti,kanalizacija i antenski stubovi) predviđeni su sa
mopgućnošću korišćenja od strane više operatera.
Način, faze i dinamika realizacije plana Prva faza realizacije plana traba da bude pribavljanje i opremanje zemljišta za javne
namene pre svega u smislu rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih saobraćajnica i
tehničke infrastrukture čime bi se aktivirale sve i danas nedostupne lokacije. U ovoj
fazi treba izvršiti i izmeštanje infrastrukturnih objekata i vodova kako bi se za sve
korisnike prostora stvorili isti uslovi za gradnju.
Realizacija sekundarnih saobraćajnica će se sprovoditi u skladu sa finansijskim
mogućnostima Opštine i stvarnim potrebama korisnika prostora za realizacijom istih, a
prema postojećem stanju na terenu.
Kako se radi o prostoru gde su korisnici uglavnom privatna lica dalja reliazacija plana
je direktno vezana za njihove potrebe i inicijative. U tom smislu nije moguće definisati
jasne faze po kojima će se vršiti realizacija Plana već će ona teći sukcesivno u skladu
sa zahtevima korisnika prostora.
Ekonomska projekcija i troškovi realizacije planiranih sadržaja u okviru plana
U okviru predemtnog prostora planiraju se sledeći investicioni zahvati:
Pripremanje zemljišta i infrastrukturno opremanje predmetnog prostora
(saobraćajnice, elektroenergetska infrastruktura i trafostanice, hidrotehnička
infrastruktura sa pratećim objektima, telekominikaciona infrastruktura)
Investiciono ulaganje za pejzažno i uređenje javne namene
Investiciono ulaganje u vodne popvršine
Investiciono ulaganje u zonu stanovanja
Investiciono ulaganje u zonu mešovitih namena
Investiciono ulaganje u objekte školstva i socijalne zaštite
Investiciono ulaganje u zonu turizma
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
101
Infrastrukturno opremanje predmetnog prostora
Uređivanje građevinskog zemljišta spada u delatnost od posebnog društvenog
interesa. Uređivanje građevinskog zemljišta vrši se prema srednjoročnom i godišnjim
programima uređivanja koje donosi jedinica lokalne samouprave.
Osnovni ciljevi programa treba da budu:
- racionalno korišćenje građevinskog zemljišta i bolje iskorišcavanje postojecih
kapaciteta infrastukturnih sistema,
- efikasnost i ekonomičnost u realizaciji planiranih radova kroz usklađivanje prostornog
položaja, dinamike i drugih uslova izgradnje pojedinih objekata,
- sagledavanje ukupnog obima, strukture, vrednosti, dinamike i uslova izvršavanja
radova na uređivanju građevinskog zemljišta u programskom periodu,
- formiranje realne i neposredne osnove za utvrđivanje visine naknade za uređivanje
građevinskog zemljišta koju izmiruju investitori nove izgradnje i rekonstrukcije
postojećih objekata kao i naknade za korišćenje građevinskog zemljišta,
- utvrđivanje izvora finansiranja planiranih radova na uređivanju zemljišta u celini i po
pojedinim područjima izgradnje i vrstama radova,
- kreiranje novih vidova obezbeđivanja sredstava zasnovanih na većoj poslovnoj
motivisanosti investitora kroz uslove izmirenja obaveza primerenih realnom
ekonomskom okruženju (naplata sa rokom otplate i slično),
- blagovremeno preduzimanje svih organizacionih, pravnih i drugih mera potrebnih za
efikasno izvršenje predviđenih radova.
U nastavku se daje prikaz troškova realizacije u okviru predmetnog prostora ukupa
Troškovi realizacije u okviru predmetnog prostora obuhvataju:
Troškove pripremanja zemljišta
Troškove opremanja zemljišta
1) Troškovi pripremanja zemljišta
Troškovi pripreme zemljišta obuhvataju troškove eksproprijacije zemljišta I objekata i
troškove rušenja objekata koji su u zoni novoplaniranih javnih površina.
Troškovi eksproprijacije zemljišta u funkciji saobraćajnih površina
60010 x 50€= 3 500 000€
UKUPNO TROŠKOVI PRIPREMANJA ZEMLJIŠTA 3 500 000€
Cene su dobijene i potvrđene od strane Investitora.
Troškovi izgradnje planiranih saobraćajnica i prateće infrastrukture
SAOBRAĆAJNE POVRŠINE
m2
cena ukupno
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
102
- troškovi rekonstrukcije saobraćajnica 43 916 x 30e = 1 317 480e
- troškovi izgradnje saobraćajnice iznad 18 830 x 400e = 7 532 000e
- troškovi izgradnje saobraćajnica 38 773 x 50e = 1 938 650e
sa zastorom od asfalta
- troškovi izgradnje parkinga 7 848 x 40e = 313 920e
- troškovi izgradnje trotoara
i pešačkih staza 35 500 x 40e = 1 420 000e
UKUPNI TROŠKOVI IZGRADNJE SAOBRAĆAJNIH POVRŠINA: 12 522 050€
HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA
Vodovodna mreža
cevi prečnika Ø 110mm 5620m x 120e/m1 = 674 400€
cevi prečnika Ø 125mm 630m x 130e/m1 = 81 900€
cevi prečnika Ø 150mm 580m x 140e/m1 = 81 200€
cevi prečnika Ø 200mm 560m x 150e/m1 = 84 000€
Fekalna kanalizacija
cevi prečnika Ø 250mm 3350m x 210e/m1 = 703 500€
cevi prečnika Ø 400mm 540m x 230e/m1 = 124 200€
pumpna stanica 1 x 20 000 €/kom. = 20 000€
Atmosferska kanalizacija
cevi prečnika Ø 400mm 1810m x 230e/m1 = 416 300€
cevi prečnika Ø 500mm 950m x 240e/m1 = 228 000€
cevi prečnika Ø 600mm 780m x 250e/m1 = 195 000€
cevi prečnika Ø 800mm 240m x 280e/m1 = 67 200€
cevi prečnika Ø 1000mm 580m x 320e/m1 = 185 600€
regulacija vodotoka 250 000€
UKUPNO TROŠKOVI HIDROTEHNIČKE INFRASTRUKTURE: 3 201 300€
ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA
VN mreža:
troškovi izgradnje trafo stanice 10/0.4kV,2x630kV,komplet građevinski i
elektoenergetski deo
kom.11x60 000 =660 000 e
rekonstrukcije trafo stanice 35/10kV/kV Laze, postavljanjem opreme i novih
transformatora snage 12.5MVA, komplet građevinski i elektoenergetski deo
kom.1x300000=300 000 e
troškovi demontaže postojećeg dalekovoda 35kV(demontaža stubova i
kablova kao i ostale sitne opreme) u dužini cca 4km
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
103
paušalno = 80 000e
izgradnja novog kablovskog voda 35kV sa funkcijom zamene dalekovoda
35kV u dužini cca 4km, kao i izgradnja 35kV-nih vodova za povezivanje trafo
stanica 35/10kV/kV kako je dato u planu u dužini cca 5km
m.9000x55 = 495 000e
troškovi izgradnje kablovskog 10kV-nog voda XHE-A 49 3x1x240mm2,sa
iskopom rova i polaganjem kabla
m2100x44 = 92 400e
ostali troškovi:izrada projektne dokumentacije,saglasnosti
paušalno 5% = 80 600e
UKUPNO VN mreža: 1.708.000e
NN mreža:
troškovi izgradnje niskonaponskih kablova I samostojećih razvodnih ormana
paušalno. 90 000 e
UKUPNO TROŠKOVI ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE:
1.798.000€
TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA - orijentacioni troškovi izgradnje
Izrada podzemnih kablovskih vodova, TK kablovske kanalizacije sa obezbeđenim
priključkom za objekte
PROCENA UKUPNIH TROŠKOVA IZGRADNJE TELEKOMUNIKACIONE
INFRASTRUKTURE
UKUPNO TROŠKOVI TELEKOMUNIKACIONE INFRASTRUKTURE: 185 000€
PEJZAŽNO UREĐENJE
APROKSIMATIVNA VREDNOST NA PEJZAŽNOM UREĐENJU JAVNIH POVRŠINA
Red.
br.
Opis Jed.
mere
površina jed.cena/€ Ukupna cena/€
ZELENE POVRŠINE JAVNE NAMENE
1. Zelenilo uz saobraćajnice m2
7477 30 224 310.00
2. Skverno zelenilo m2
3010 30 90 300.00
3. Zelenilo parkovskog
karaktera
m2
2597
30 77 910.00
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
104
4. Drvoredi kom. 348 150 52 200.00
Ukupno 444 720.00
UKUPNI TROŠKOVI PEJZAŽNOG UREĐENJA 444 720€
UKUPNO TROŠKOVI IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE: 544 532 €
UKUPNI TROŠKOVI
OPREMANJA ZEMLJIŠTA 18 151 070€
UKUPNI TROŠKOVI REALIZACIJE PLANIRANIH SADRŽAJA NA TERITORIJI DUP--a
UKUPNO TROŠKOVI PRIPREMANJA
ZEMLJIŠTA 3 500 000€
UKUPNO TROŠKOVI OPREMANJA
ZEMLJIŠTA 18 151 070€
UKUPNO
21 651 070€
Uporedni pregled postojećih i planskih bilansa
Bilans površina i kapaciteti postojećeg stanja
Namena Površina
namene
Površina pod
objektima
m2
Bruto
razvijena
površina
m2
iz
Ii
POVRŠINE ZA STANOVANJE Porodično stanovanje 173 387.66 57 211.62 131 811.13 0.33 0.76
Višeporodično stanovanje 93 521.49 35 208.74 169 591.10 0.38 1.81
Stanovanje sa delatnostima 31 998.6 14 698.95 64 142.03 0.46 2.00
Turističko stanovanje 93 365.14 35 878.17 117 188.90 0.38 1.26
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
105
Lokacije u izgradnji 55 644.02 8 223.66 25 885.48 0.15 0.47
POVRŠINE ZA CENTRALNE DELATNOSTI Usluge, trgovina, ugostiteljstvo, poslovanje
11 329.17 6 916.09 13 096.75 0.61 1.16
POVRŠINE ZA TURIZAM Hoteli 6 355.31 2 511.02 7 721.69 0.40 1.21
Apartmansko naselje 8 131.84 2 720.58 5 549.83 0.33 0.68
Auto kamp 6 695.36 22.36 22.36 0.003 0.003
POVRŠINE ZA ŠKOLSTVO I SOCIJALNU ZAŠTITU Osnovna škola 10 133,47 2 867.67 8603.01 0.28 0.85
Vrtić 1 979,60 626 1252 0.32 0.63
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
4 010,60 644.73 944.54 0.16 0.24
VERSKI OBJEKTI Kompleks manastira Podostrog
2 158,28 655.34 1 782.63 0.30 0.83
Crkva Sv. Petke i sadržaji u funkciji groblja
6 796,39 793.10 1 215.77 0.12 0.18
GROBLJE 2 251,39 - - - -
ZELENE POVRŠINE
Bašte-potkutnjice, njive i voćnjaci
42 468,66 - - - -
Grupacija maslina 15 974,66 - - - -
Uređene zelene površine 2 525,62 - - - -
Travnate površine 99 396,68 - - - -
Šumsko zemljište 232 216,14 - - - -
Krš, kamenjar, neplodno zemljište
3 248,87 - - - -
Uređene slobodne površine 6 809,16 - - - -
Slobodne i neuređene površine 38 850,18 - - - -
VODENE POVRŠINE
Neregulisani vodotok 6 537,41 - - - -
Regulisano korito 24 753,55 - - - -
SAOBRAĆAJNE POVRŠINE
Garaže 667.95 449.60 496.65 0.67 0.74
Ulice i pristupi 107 344,09 - - - -
UKUPNA POVRŠINA
ZAHVATA PLANA 1 088 551,29 169 427,63 549 303,87 0,16 0,5
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
106
Prikaz kapaciteta po blokovima i urbanističkim parcelama
BLOK 1
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP2 475 G+P+4 214 855 0.45 1,8
UP3 401 P+3 158 634 0.40 1.58
UP4 550 G+P+4 248 990 0.45 1,8
UP5 216 P+2+Pk 112 449 0.52 2.08
UP6 191 Su+P+2 133 533 0.70 2.79
UP8 610 G+P+4 275 1098 0.45 1,8
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
107
UP9 351 P+2+Pk 164 656 0.47 1.87
UP13 462 P+1+Pk 244 732 0.53 1.58
UP16 617 P+1+Pk 348 1044 0.56 1.69
UP22 425 P+2 132 395 0.31 0.93
UP23 368 P+2+Pk 169 676 0.46 1.84
UP25 246 P+2 91 272 0.37 1.11
UP26 581 P,P+2+Pk 228 849 0.39 1.46
UP27 477 P,P+2+Pk 133 463 0.28 0.97
UP31 1095 G+P+4+Pk 493 1971 0.45 1.80
UP32 602 G+P+4+Pk 271 1084 0.45 1.80
UP36 423 G+P+2+Pk 124 497 0.29 1.17
UP37 394 P+3+Pk 129 645 0.33 1.64
Ukupno 8484 3666 13843 0.43 1,63
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS4
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP7 701 P+3 458 1833 0.65 2.61
UP10 487 Su+P+3 231 1155 0.47 2.37
UP11 486 P+3+Pk 312 1561 0.64 3.21
UP12 1194 P+3,G+P+2+Pk 517 2068 0.43 1.73
UP14 410 P+3 198 791 0.48 1.93
UP15 473 P+3 240 959 0.51 2.03
UP24 255 P+3+Pk 126 631 0.49 2.47
UP28 369 P+4 156 780 0.42 2.11
UP29 367 P+1+Pk 77 231 0.21 0.63
UP30 420 P+2+Pk,G+P+2+Pk 197 790 0.47 1.88
UP34 470 P+1,P+3 171 578 0.36 1.23
UP35 733 G+P+3+Pk 257 1286 0.35 1.75
UP38 602 P+3 337 1347 0.56 2.24
UP47 374 P,P+3+Pk 192 738 0.51 1.97
UP48 389 G+P+3 236 942 0.61 2.42
UP50 413 P+3+Pk 257 1286 0.62 3.11
UP51 395 P,P+3+Pk 148 613 0.37 1.55
UP52 250 G+P+3 92 366 0.37 1.46
UP53 215 G+P+3 92 368 0.43 1.71
UP54 481 G+P+3 236 942 0.49 1.96
UP55 620 G+P+3+Pk 232 1159 0.37 1.87
UP56 719 P,P+2+Pk 320 1209 0.45 1.68
UP57 614 P+3+Pk 331 1654 0.54 2.69
UP58 407 G+P+4 244 1221 0.60 3.00
UP59 541 P+4+Pk 426 2554 0.79 4.72
UP60 244 P+3 162 647 0.66 2.65
UP61 438 P+2+Pk 120 481 0.27 1.10
UP62 476 P+2+Pk 226 905 0.47 1.90
UP63 302 G+P+2+Pk 138 552 0.46 1.83
UP64 220 G+P+3 125 502 0.57 2.28
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
108
UP65 195 P+2+Pk 105 419 0.54 2.15
UP67 297 P,G+P+3+Pk 144 571 0.48 1.92
UP68 275 G+P+3+Pk 113 564 0.41 2.05
UP69 355 P,G+P+3+Pk 183 640 0.52 1.80
Ukupno 15670 7565 33003 0.48 2.11
POVRŠINE ZA MEŠOVITE NAMENE – MN1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP41 938 G+P+6+Ps 469 3611 0.50 3.85
UP45 364 P,P+3+Pk 220 993 0.60 2.73
UP46 512 P+3+Pk 314 1570 0.61 3.06
UP66 2089 G+P+6+Ps 1044 9400 0.5 4.5
Ukupno 3903 2047 14213 0.52 3,64
POVRŠINE ZA MEŠOVITE NAMENE – MN2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 1006 P+3+Pk 417 2087 0.41 2.07
UP17 524 P+3+Pk 241 1205 0.46 2.30
UP18 281 Su+P+3 223 1113 0.79 3.96
UP19 466 P+3+Pk 280 1165 0.60 2,5
UP21 197 P+2+Pk 119 477 0.60 2.42
UP39 299 G+P+3 166 665 0.55 2.22
UP40 237 P+2+Pk 135 540 0.57 2.28
UP43 261 P+3 154 615 0.59 2.35
UP44 617 P+3 216 864 0.35 1.40
Ukupno 3888 1951 8731 0.50 2,25
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP20 1075 G+P,G+P+3+Pk 723 2918 0.67 2.71
UP42 1081 G+P+6 503 3519 0.47 3.26
UP49 483 G+P+4 290 1449 0.60 3
Ukupno 2639 1516 7886 0.57 2.99
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP70 36 P 12 12 0.33 0.33
Ukupno 36 12 12 0.33 0.33
BLOK 1
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SS2 8484 / 3666 13843 0.43 1,63
SS4 15670 / 7565 33003 0.48 2.11
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
109
MN1 3903 / 2047 14213 0.52 3,64
MN2 3888 / 1951 8731 0.50 2,25
T1 2639 / 1516 7886 0.57 2.99
IOE 36 / 12 12 0.33 0.33
PUJ 1331 / / / / /
Saobraćajne površine
5497 / / / / /
Ukupno 41448 / 16757 77688 0.40 1.87
BLOK 2
POVRŠINE ZA MEŠOVITE NAMENE – MN1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 1043 G+P+6+Ps 514 4109 0.49 3.94
UP2 1743 G+P+6+Ps 1279 10648 0.73 6.11
Ukupno 2786 1793 14757 0.64 5.30
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP3 2884 G+P+6+Ps 1570 10990 0.54 3.81
UP4 1291 G+P+6+Ps 480 3359 0.37 2.60
Ukupno 4175 2050 14349 0.49 3.44
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP5 38 P 12 12 0.32 0.32
Ukupno 38 12 12 0.32 0.32
BLOK 2
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
MN1 2786 / 1793 14757 0.64 5.30
T1 4175 / 2050 14349 0.49 3.44
IOE 38 / 12 12 0.32 0.32
PUJ 432 / / / / /
Saobraćajne površine
450 / / / / /
Ukupno 7881 3855 29118 0.49 3.69
BLOK 3
POVRŠINE ZA MEŠOVITE NAMENE – MN2
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
110
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 4188 P,P+2+Pk,P+3 2658 10079 0.63 2.41
Ukupno 4188 2658 10079 0.63 2.41
BLOK 3
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
MN2 4188 / 2658 10079 0.63 2.41
PUJ 699 / / / / /
Ukupno 4887 / 2658 10079 0.54 2.06
BLOK 4
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE – SMG3
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP3 1376 G+P+2+Pk 550 1651 0.40 1.20
UP4 724 G+P+1+Pk 144 378 0.20 0.52
UP7 540 P+1+Pk 163 489 0.30 0.91
UP9 488 G+P+1+Pk, G+P+2+Pk
210 752 0.43 1.54
UP12 258 P+3+Pk 102 459 0.40 1.78
UP13 281 P,P+2 125 303 0.44 1.08
UP14 440 P,Su+P+1 83 219 0.19 0.50
UP15 452 G+P+2+Pk 181 542 0.40 1.20
UP16 264 P+1 61 122 0.23 0.46
UP20 222 P+1+Pk 136 340 0.61 1.53
Ukupno 5045 1755 5255 0.35 1.04
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP8 408 P+3 289 1155 0.71 2,83
UP10 399 P+2+Pk 178 711 0.45 1,78
UP11 993 G+P+3 596 2979 0.60 3
Ukupno 1800 1063 4845 0.59 2,69
POVRŠINE ZA MEŠOVITE NAMENE – MN2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP5 418 P+2+Pk 209 836 0.50 2.00
UP6 556 P+4 334 1334 0.60 2.40
UP18 372 P+2+Pk 186 744 0.50 2.00
UP19 592 P+4 355 1421 0.60 2.40
Ukupno 1938 1084 4335 0.56 01.02.24
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
111
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 1038 G+P+4 623 3114 0.60 3.00
UP17 2239 G+P+4+Pk 1120 5598 0.50 3.00
Ukupno 3277 1743 8712 0.53 2,66
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP21 36 P 12 12 0.33 0.33
Ukupno 36 12 12 0.33 0.33
BLOK 4
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SMG3 5045 / 1755 5255 0.35 1.04
SS4 1800 / 1063 4845 0.59 2,69
MN2 1938 / 1084 4335 0,56 2,24
T1 3277 / 1743 8712 0.53 2,66
IOE 36 / 12 12 0.33 0.33
ŠZ 1287 / / / / /
PD 9427 / / / / /
Saobraćajne površine
66 / / / / /
Ukupno 22876 / 5657 23159 0.25 1,01
BLOK 5
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 633 G+P+3+Pk 297 1485 0.47 2.35
UP2 425 G+P+3+Pk 167 379 0.39 0.89
UP3 503 G+P+3+Pk 147 735 0.29 1.46
UP4 521 P+3+Pk 204 1020 0.39 1.96
UP32 294 P+3+Pk 201 1004 0.68 3.41
UP33 298 P+1+Pk 129 386 0.43 1.30
UP34 716 P,P+1+Pk 143 390 0.20 0.54
UP35 1574 P,G+P+2+Pk 550 2123 0.35 1.35
UP36 255 P+2+Pk 172 686 0.67 2.69
UP37 191 P+2+Pk 131 523 0.69 2.74
UP38 197 P+1+Pk 135 406 0.69 2.06
UP39 266 P+1+Pk 105 314 0.39 1.18
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
112
UP40 194 P+2+Pk 108 432 0.56 2.23
UP41 425 G+P+4 255 1274 0.60 3.00
UP43 689 P+2+Pk 207 829 0.30 1.20
UP46 501 2*P+2+Pk 228 911 0.46 1.82
Ukupno 7682 3179 12897 0.41 1.68
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP11 930 G+P+4+Pk 419 2491 0.45 2.68
UP12 1336 G+P+4+Pk 593 3556 0.44 2.66
UP13 432 P+3 193 772 0.45 1.79
UP14 423 P+3 195 779 0.46 1.84
UP15 368 P+3 221 886 0.60 2.41
UP16 573 2*P+Pk 221 885 0.39 1.54
UP17 467 P+3+Pk 270 1348 0.58 2.89
UP18 362 P+3+Pk 194 970 0.54 2.68
UP19 312 P+2 195 586 0.63 1.88
UP20 319 P+2+Pk 143 573 0.45 1.80
UP21 771 P+4 527 2634 0.68 3.42
UP22 219 P+1+Pk 117 352 0.53 1.61
UP23 262 P+1+Pk 121 364 0.46 1.39
UP24 272 P+4 141 703 0.52 2.58
UP25 361 P+2 141 423 0.39 1.17
UP26 319 P+3 176 705 0.55 2.21
UP27 636 G+P+4 396 1785 0.62 2.81
UP28 287 G+P+3+Pk 124 496 0.43 1.73
UP29 235 P,P+2 98 228 0.42 0.97
UP30 170 P+3 83 334 0.49 1.96
UP31 584 P,P+2+Pk 428 1488 0.73 2.55
Ukupno 9638 4996 22358 0.52 2.32
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP5 650 G+P+4+Pk 260 1560 0.40 2.40
UP6 641 G+P+4+Pk 256 1538 0.40 2.40
UP7 519 P+3+Pk 322 1614 0.62 3.11
UP8 612 P+3+Pk 331 1657 0.54 2.71
UP9 724 G+P+4+Pk 398 2389 0.55 3.30
Ukupno 3146 1567 8759 0.50 2.78
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP42 1072 P,P+2+Pk 587 2140 0.55 2.00
UP44 352 G+P+4 234 1169 0.66 3.32
UP45 802 P+3,Su+P+3+Pk 445 2374 0.55 2.96
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
113
UP47 811 G+P+4+Pk 243 1460 0.30 1.80
Ukupno 3037 1509 7143 0.50 2.35
BLOK 5
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS4 7682 / 3179 12897 0.41 1.68
SV1 9638 / 4996 22358 0.52 2.32
SV2 3146 / 1567 8759 0.50 2.78
T1 3037 / 1509 7143 0.50 2.35
PUJ 1111 / / / / /
PD 1394 / / / / /
Saobraćajne površine
3931 / / / / /
Ukupno 29939 11252 51157 0.38 1.71
BLOK 6
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 3057 1. Su+P+2+Pk 580 2900 0.52 2.95
2. P+4+Pk 1022 6132
UP2 3650 1. P+3+Pk 314 1570 0.47 2.73
2. P+4+Pk 1399 8394
UP3 666 G+P+6 526 3663 0.79 5.50
UP4 428 P+3+Pk 178 888 0.41 2.07
UP5 3163 1. Su+P+3+Pk 740 4440 0.46 2.76
2. Su+P+3+Pk 717 4302
UP6 7198 1. Su+P+2+Pk 591 2955 0.41 2.32
2. Su+P+2+Pk 426 2130
3. Su+P+3 544 2720
4. Su+P+5, Su+P+4 1374 8869
UP7 770 P+4 508 2540 0.66 3.30
UP10 4172 1. Su+P+3 472 2360 0.44 2.22
2. P+4 1212 6060
3. P+4 239 1195
Ukupno 23104 10770 60758 0.47 2.63
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP11 462 P+3+Pk 403 2015 0.87 4.36
Ukupno 462 403 2015 0.87 4.36
POVRŠINE ZA ŠKOLSTVO I SOCIJALNU ZAŠTITU - ŠS
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
114
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP9 2079 P+1 626 1252 0.30 0.60
Ukupno 2079 626 1252 0.30 0.60
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP12 116 P 24 24 0.21 0.21
UP14 67 P 13 13 0.19 0.19
UP13 40 P 21 21 0.53 0.53
Ukupno 223 58 58 0.26 0.26
BLOK 6
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SV1 23104 / 10770 60758 0.47 2.63
T1 462 / 403 2015 0.87 4.36
ŠS - predškolska ustanova
2079 / 626 1252 0.30 0.60
IOE 223 / 58 58 0.26 0.26
Saobraćajne površine
5810 / / / / /
Ukupno 31678 11857 64083 0.37 2.02
BLOK 7
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 523 P,P+2+Pk 117 414 0.22 0.79
UP2 600 P+2+Pk 98 391 0.16 0.65
UP4 884 G+P+3+Pk 442 2210 0.50 2.50
UP5 427 2*P+2+Pk 148 593 0.35 1.39
UP6 313 P+2+Pk 93 371 0.30 1.19
UP8 634 2*P+3 407 1628 0.64 2.57
UP9 312 G+P+3 181 723 0.58 2.32
UP10 987 P+4 522 2611 0.53 2.65
UP11 885 P+4 531 2655 0.60 3.00
UP12 543 2*G+P+4 310 1551 0.57 2.86
UP13 484 P+2+Pk 202 810 0.42 1.67
UP14 235 P+2+Pk 123 492 0.52 2.09
UP15 397 P+2+Pk 136 545 0.34 1.37
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
115
UP16 278 P+2+Pk 97 388 0.35 1,4
UP17 228 P+1+Pk 157 489 0.69 2,14
UP18 307 P+2+Pk 95 379 0.31 1,23
UP20 598 G+P+3+Pk 238 1192 0.40 1.99
UP21 265 P,P+2+Pk 120 407 0.45 1.54
UP22 151 P+2+Pk 75 300 0.50 1.99
UP23 163 P+2+Pk 77 306 0.47 1.88
UP24 374 2*P+2+Pk 151 603 0.40 1.61
UP25 336 P+2+Pk 137 547 0.41 1.63
UP26 249 P+2+Pk 107 428 0.43 1,72
UP27 320 P,P+2+Pk 134 464 0.42 1.45
UP28 706 G+P+3+Pk 184 920 0.26 1.30
UP29 782 G+P+3+Pk 469 2346 0.60 3.00
UP30 316 P+1+Pk 148 444 0.47 1,41
UP31 830 P,G+P+4 236 1096 0.28 1.32
UP32 578 P+2+Pk,P+3+Pk 269 1168 0.47 2.02
UP33 547 3*P,P+1+Pk 274 537 0.50 0.98
UP34 516 G+P+3+Pk 310 1548 0.60 3.00
UP35 458 G+P+3+Pk 181 903 0.40 1.97
UP37 1100 P+2+Pk 660 2640 0.60 2.40
UP38 890 G+P+3+Pk 267 1238 0.30 1.39
UP39 467 G+P+3+Pk 234 1168 0.50 2.50
UP40 828 P+2+Pk 184 736 0.22 0.89
UP41 517 G,G+P+2+Pk 178 658 0.34 0,27
UP44 194 P+1+Pk 113 339 0.58 1,75
Ukupno 19222 8405 36238 0.44 1,89
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP7 572 P+3, G+P+4 460 2018 0.80 3.53
Ukupno 572 460 2018 0.80 3.53
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP43 30 P 13 13 0.43 0.43
Ukupno 30 13 13 0.43 0.43
BLOK 7
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SS4 19222 / 8405 36238 0.44 1,89
T1 572 / 460 2018 0.80 3.53
IOE 30 / 13 13 0.43 0.43
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
116
PUJ 63 / / / / /
Saobraćajne površine
1951 / / / / /
Ukupno 21838 8878 38269 0.41 1,75
BLOK 8
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE – SMG3
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP23 960 G,P+1+Pk,Su+P+2+Pk,Su-
terasa 624 1786 0.65 1.86
UP24 573 G+P+3+Pk 90 450 0.16 0.79
UP26 400 G+P+1+Pk 156 467 0.39 1.17
UP49 314 G+P+2 89 268 0.28 0.85
UP50 309 G+P+2 89 268 0.29 0.87
UP51 331 P,Su+P+2 105 344 0.32 1.04
UP52 457 P,Su+P+1+Pk 142 492 0.31 1.08
UP53 457 P,P+1 75 121 0.16 0.26
UP54 451 P,P+2 111 198 0.25 0.44
UP55 487 P+1+Pk 130 390 0.27 0.80
Ukupno 4739 1611 4784 0.34 1.01
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP35 175 G+P+1+Pk 70 211 0.40 1.21
UP36 220 Su+P+1+Pk 53 212 0.24 0.96
UP37 235 P,P+1 88 154 0.37 0.66
UP38 176 Su+P+1+Pk 72 290 0.41 1.65
UP39 224 P,P+1 97 165 0.43 0.74
UP40 363 G+P+2+Pk 120 480 0.33 1.32
UP41 201 P+1 69 137 0.34 0.68
UP42 209 P,P+1 78 146 0.37 0.70
UP43 827 P,G+P+1,P+1 281 537 0.34 0.65
UP44 192 P+1 67 134 0.35 0.70
UP45 187 P+1 69 138 0.37 0.74
UP56 458 P+5 282 1692 0.62 3.69
UP57 339 P,P+3 140 474 0.41 1.40
UP58 530 2*P,P+3 196 568 0.37 1.07
UP59 402 Su+P+1+Pk 182 547 0.45 1.36
UP60 469 P+3 214 856 0.46 1.83
UP63 484 P+2+Pk,G+P+2+Pk 247 989 0.51 2.04
UP64 226 Su+P+1+Pk 185 740 0.82 3.27
UP65 284 Su+P+1+Pk 169 677 0.60 2.38
UP66 86 P+2 86 258 1.00 3.00
UP67 311 G+P+1+Pk 126 379 0.41 1.22
UP68 454 P+1+Pk 154 461 0.34 1.02
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
117
UP69 251 G+P+2 86 257 0.34 1.02
UP70 863 P+3 387 1547 0.45 1.79
UP71 392 P+1,P+2 217 493 0.55 1.26
UP72 433 G+P+3 195 779 0.45 1,8
UP73 213 P+1 42 83 0.20 0.39
Ukupno 9204 3972 13404 0.43 1,46
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS3
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 1273 G+P+3 576 2304 0.45 1.81
UP2 824 P+2 275 824 0.33 1.00
UP5 732 P,2*P+2 268 730 0.37 1.00
UP6 558 P+3 178 713 0.32 1.28
UP21 547 G+P+2+Pk 274 1094 0.50 2.00
UP22 710 G+P+2+Pk 355 1420 0.50 2.00
UP30 529 P+1+Pk 134 402 0.25 0.76
UP31 735 G+P+3+Pk 400 1998 0.54 2.72
UP32 383 P+1,Su+P+1 168 454 0.44 1.19
UP33 464 P+1+Pk 155 464 0.33 1.00
UP46 422 G+P+2+Pk 211 844 0.50 2.00
UP48 684 G+P+2+Pk 342 1368 0.50 2.00
Ukupno 7861 3336 12615 0.42 1.60
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP3 417 2*P,P+3 270 936 0.65 2.24
UP7 557 G+P+3+Pk 250 1250 0.45 2.24
UP8 667 G+P+3+Ps 491 2679 0.74 4.02
UP9 861 G+P+3+Pk 431 2153 0.50 2.50
UP12 695 P+4 481 2404 0.69 3.46
UP14 710 G+P+3+Pk 348 1740 0.49 2.45
UP15 319 P+2 245 736 0.77 2.31
UP17 296 P+1+Pk 133 400 0.45 1.35
UP18 142 P+1 50 100 0.35 0.70
UP19 446 G+P+3+Pk 170 852 0.38 1.91
UP20 418 P+1+Pk 121 363 0.29 0.87
UP74 185 Su+P+1+Pk 141 566 0.76 3.06
Ukupno 5713 3131 14179 0.55 2.48
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
118
UP4 1260 P,G+P+2+Pk 538 1798 0.43 1.43
UP10 1246 2*P+4 578 2890 0.46 2,32
UP11 903 P+3+Pk 498 2492 0.55 2.76
UP13 683 P+4 410 2049 0.60 3
UP25 413 P+1+Pk 238 714 0.58 1.73
UP34 382 G+P+3+Pk 271 1354 0.71 3.54
UP47 437 G+P+3+Pk 122 610 0.28 1.40
UP61 358 P,P+4 157 711 0.44 1.99
UP62 438 P,P+4 152 694 0.35 1.58
Ukupno 6120 2964 13312 0.48 2,18
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP75 28 P 12 12 0.43 0.43
Ukupno 28 12 12 0.43 0.43
BLOK 8
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SMG3 4739 / 1611 4784 0.34 1.01
SS2 9204 / 3972 13404 0.43 1,46
SS3 7861 / 3336 12615 0.42 1.60
SS4 5713 / 3131 14179 0.55 2.48
T1 6120 / 2964 13312 0.48 2,18
IOE 28 / 12 12 0.43 0.43
PD 1729 / / / / /
Saobraćajne površine
4981 / / / / /
Ukupno 40375 / 15026 58306 0.37 1,44
BLOK 9
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP33 673 2*P,P+1+Pk,P+
2 207 545 0.31 0.81
UP34 262 P+2 83 249 0.32 0.95
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
119
UP35 255 P+2 106 318 0.42 1.25
UP36 205 P+2 106 318 0.52 1.55
UP37 442 P+Pk,P+2 152 432 0.34 0.98
UP39 495 G+P+3 223 891 0.45 1.80
UP40 194 P+1+Pk 83 249 0.43 1.28
UP41 336 P,P+1+Pk 102 280 0.30 0.83
UP42 917 2*P,P+3 322 1065 0.35 1.16
Ukupno 3779 1384 4347 0.37 1,15
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP14 300 G+P+3 150 600 0.50 2
UP15 222 P+3 112 448 0.50 2.02
UP16 283 P+1+Pk 100 299 0.35 1.06
UP17 233 P+2+Pk 171 683 0.73 2.93
UP19 546 G+P+3+Pk 273 1366 0.50 2.50
UP20 1130 P+4 565 2824 0.50 2.50
UP21 1120 P,P+2,P+4 483 1899 0.43 1.70
UP22 250 P,P+2+Pk 140 472 0.56 1.89
UP23 293 P+1+Pk,P+2 136 407 0.46 1.39
UP24 325 P+2+Pk 110 442 0.34 1.36
UP25 283 P+3 129 516 0.46 1.82
UP26 188 P+3 115 460 0.61 2.45
UP27 204 P+2+Pk 108 433 0.53 2.12
UP28 386 P+2 123 370 0.32 0.96
UP29 451 P+2 121 362 0.27 0.80
UP38 257 G+P+5 157 942 0,61 3,67
Ukupno 6471 2993 12523 0.46 1,94
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV1
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 915 P+3+Pk 392 1958 0.43 2.14
UP4 704 G+P+5 328 1968 0.47 2.80
UP5 400 P+1+Pk,P+2+Pk 164 605 0.41 1.51
UP6 146 G+P+3 84 336 0.58 2.30
UP7 941 P+3+Pk 432 2159 0.46 2.29
UP8 586 G+P+4 288 1438 0.49 2.45
UP9 337 G+P+2+Pk 95 381 0.28 1.13
UP10 252 P+2+Pk 118 473 0.47 1.88
UP11 328 G+P+2 98 293 0.30 0.89
UP12 369 G+P+2 100 400 0.27 1.08
UP13 478 Su+P+1 106 318 0.22 0.67
UP30 640 P,P+1+Pk 162 459 0.25 0.72
UP31 568 G+P+4 180 900 0.32 1.58
UP32 650 G+P+3+Pk 282 1411 0.43 2.17
UP43 769 P+1+Pk 138 413 0.18 0.54
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
120
Ukupno 8083 2967 13512 0.37 1.71
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP2 1539 G+P+5+Pk 923 6464 0.60 4.20
UP3 1096 G+P+5+Pk 658 4603 0.60 4.20
Ukupno 2635 1581 11067 0.60 4.20
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP44 37 P 12 12 0.32 0.32
Ukupno 37 12 12 0.32 0.32
BLOK 9
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS2 3779 / 1384 4347 0.37 1,15
SS4 6471 / 2993 12523 0.46 1,94
SV1 8083 / 2967 13512 0.37 1,67
SV2 2635 / 1581 11067 0.60 4.20
IOE 37 / 12 12 0.32 0.32
PUJ 722 / / / / /
Saobraćajne površine
986 / / / / /
Ukupno 22713 / 8937 41461 0.39 1,83
BLOK 10
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP5 624 G+P+4 312 1560 0.50 2.50
UP6 388 P+2 120 361 0.31 0.93
Ukupno 1012 432 1921 0.43 1.90
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 668 P+3+Pk 328 1640 0.49 2.46
UP2 311 P+3 126 506 0.41 1.63
UP3 554 P+3+Pk 309 1547 0.56 2.79
UP7 500 P+2+Pk 221 883 0.44 1.77
UP8 375 P,P+1+Pk 142 379 0.38 1.01
UP9 705 G+P+4 353 1763 0.50 2.50
UP10 646 G+P+6+Pk+G 425 3528 0.66 5.46
UP12 1140 G+P+4 684 3420 0.60 3
UP13 1988 Su+P+4 1062 6370 0.53 3,2
UP14 672 P+4 434 2172 0.65 3,23
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
121
UP16 1278 G+P+4 636 3044 0.50 2.38
Ukupno 8837 4720 25252 0.53 2,86
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP4 3358 2*P+6+Pk 1984 13884 0.59 4.13
UP15 2148 G+P+6+Pk 1289 9666 0.60 4,5
UP18 1840 G+P+7 920 7360 0.50 4.00
Ukupno 7346 4193 30910 0.57 4,21
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP17 661 G+P+3+Pk 331 1322 0.50 2.00
UP19 2592 G+P+6 1296 9072 0.50 3.50
Ukupno 3253 1627 10394 0.50 3.20
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP20 54 P 13 13 0.24 0.24
UP21 36 P 12 12 0.33 0.33
Ukupno 90 25 25 0.28 0.28
BLOK 10
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS4 1012 / 432 1921 0.43 1.90
SV1 8837 / 4720 25252 0.53 2,86
SV2 7346 / 4193 30910 0.57 4,21
T1 3253 / 1627 10394 0.50 3.20
IOE 90 / 25 25 0.28 0.28
PUJ 279 / / / / /
Saobraćajne površine
2076 / / / / /
Ukupno 22893 / 10997 68502 0.48 2,99
BLOK 11
POVRŠINE ZA ŠKOLSTVO I SOCIJALNU ZAŠTITU - ŠS
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 11670 Su+P+2 2868 8603 0.25 0.74
Ukupno 11670 2868 8603 0.25 0.74
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
122
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP2 124 P 47 47 0.38 0.38
Ukupno 124 47 47 0.38 0.38
BLOK 11
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
ŠS-osnovna škola
11670 / 2868 8603 0.25 0.74
IOE 124 / 47 47 0.38 0.38
PUJ 136 / / / / /
Ukupno 11930 / 2915 8650 0.24 0.73
BLOK 12
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 279 P+2+Pk 103 410 0.37 1.47
UP2 313 P+2+Pk 145 582 0.46 1.86
UP3 312 P+2+Pk 140 559 0.45 1.79
UP4 823 2xP+2+Pk,2xP 313 1118 0.38 1.36
UP5 344 P,P+2+Pk 141 526 0.41 1.53
UP6 453 P+3 121 485 0.27 1.07
UP7 240 P+2+Pk 96 385 0.40 1.60
UP8 251 P+3+Pk 172 861 0.69 3.43
UP27 333 P,P+2 112 254 0.34 0.76
UP28 366 P+2+Pk 136 543 0.37 1.48
UP29 219 P+1+Pk 81 244 0.37 1.11
UP30 185 P+2+Pk 146 583 0.79 3.15
UP31 130 P+1+Pk 74 147 0.57 1.13
UP32 746 G+P+3 335 1342 0.45 1.80
UP33 551 P+2+Pk 236 945 0.43 1.72
UP34 488 P+1+Pk 120 359 0.25 0.74
UP35 305 G+P+2+Pk 162 649 0.53 2.13
UP36 542 P,P+2+Pk 221 913 0.41 1.68
UP37 189 G+P+2+Pk 96 384 0.51 2.03
UP38 158 P+2+Pk 101 402 0.64 2.54
UP39 481 P,P+2+Pk 144 537 0.30 1.12
UP40 247 P+2+Pk 104 417 0.42 1.69
UP51 197 G+P+2+Pk 96 384 0.49 1.95
Ukupno 8152 3396 13030 0.42 1.60
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP10 308 G+P+2 116 347 0.38 1.13
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
123
UP11 394 P+3 197 786 0.50 1.99
UP12 143 P+2 64 192 0.45 1.34
UP13 278 P+3 153 613 0.55 2.20
UP14 197 P+2+Pk 129 516 0.65 2.62
UP15 345 P+3 196 784 0.57 2.27
UP16 243 P+2+Pk 96 386 0.40 1.59
UP17 442 P+2 104 312 0.24 0.71
UP18 469 P,P+1+Pk 95 240 0.20 0.51
UP19 394 G+P+4 210 1051 0.53 2.67
UP20 339 G+P+4 229 1147 0.68 3.38
UP21 326 P+3 263 1052 0.81 3.23
UP22 404 P+1+Pk 271 812 0.67 2.01
UP23 602 P+4 287 1437 0.48 2.39
UP24 409 P+2 123 369 0.30 0.90
UP25 426 P,P+2+Pk 207 661 0.49 1.55
UP26 738 P+3 398 1594 0.54 2.16
UP41 416 G+P+4 250 1248 0.60 3.00
UP42 425 P,2*G+P+2+Pk 209 762 0.49 1.79
UP43 511 2*G+P+2+Pk 170 681 0.33 1.33
UP44 422 P+4 190 952 0.45 2.26
UP45 327 P+3 107 428 0.33 1.31
UP46 477 P+2+Pk 221 883 0.46 1.85
UP47 364 P+2+Pk 126 505 0.35 1.39
UP48 575 P+3+Pk 229 1145 0.40 1.99
UP49 401 P+1,P+1+Pk 124 348 0.31 0.87
UP50 245 P+2+Pk 103 411 0.42 1.68
Ukupno 10620 4867 19662 0.46 1.85
BLOK 12
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS2 8152 / 3396 13030 0.42 1.60
SS4 10620 / 4867 19662 0.46 1.85
Saobraćajne površine
1611 / / / / /
Ukupno 20383 / 8263 32692 0.41 1,6
BLOK 13
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 457 P,P+3+Pk 180 560 0.39 1,23
UP2 364 P+3+Pk 93 465 0.26 1,28
UP3 317 P+2+Pk 138 552 0.44 1.74
UP4 284 P+3 93 373 0.33 1.31
UP7 183 P+3 77 309 0.42 1.69
UP8 538 P+3 240 958 0.45 1.78
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
124
UP9 433 P+3,P+4 328 1486 0.76 3.43
UP10 604 G+P+3+Pk 221 1105 0.37 1,83
UP11 619 P,P+3 272 993 0.44 1.60
UP12 244 P+2+Pk 106 422 0.43 1.73
UP13 95 P+2 45 136 0.47 1.43
UP46 369 G+P+3+Pk 166 664 0.45 1.80
UP47 386 G+P+3+Pk 174 695 0.45 1.80
Ukupno 4893 2133 8918 0.44 1.82
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP14 558 P+3 309 1234 0.55 2.21
UP15 766 P+3+Pk,P+4+Pk 363 1971 0.47 2.57
UP16 571 P+3 202 807 0.35 1.41
UP17 456 P+3 264 1054 0.58 2.31
UP18 183 P+3 96 383 0.52 2.09
UP19 514 P+2+Pk 293 1173 0.57 2.28
UP20 408 2*P+2+Pk 222 889 0.54 2.18
UP21 172 P+2 111 333 0.65 1.94
UP22 245 P+2+Pk 108 433 0.44 1.77
UP23 145 P+1+Pk 54 162 0.37 1.12
UP24 161 P+2+Pk 106 422 0.66 2.62
UP25 960 P+3 498 1990 0.52 2.07
UP26 668 P+1+Pk,2*P+2+Pk 398 1495 0.60 2.24
UP27 703 P+4 304 1519 0.43 2.16
UP28 228 P+2+Pk 129 518 0.57 2.27
UP29 500 P+3 308 1231 0.62 2.46
UP30 1485 P+3+Pk 428 2140 0.29 1.44
UP31 557 P+3 175 700 0.29 1.26
UP32 267 P+2+Pk 152 609 0.31 2.28
UP33 281 P+2+Pk 164 657 0.57 2.34
UP34 378 P+3 168 672 0.44 1.78
UP35 430 Su+P+4+Pk 306 2141 0.71 4.98
UP36 480 2*P,G+P+2+Pk 288 929 0.60 1.94
UP37 440 P+2+Pk 163 651 0,37 1,48
UP38 422 G+P+3 253 1266 0.60 3
UP39 380 P+2 141 422 0.37 1.11
UP40 289 P+3 174 696 0.60 2.41
UP41 403 P+1+Pk 132 396 0.33 0.98
UP42 448 P+2+Pk 201 802 0.45 1.79
UP43 403 P,P+3 257 875 0.64 2.17
UP44 421 P+4+Pk 164 984 0.39 2,34
UP45 406 G+P+3+Pk 203 1015 0.5 2,5
UP 48 241 Gradnja moguća ukoliko se UP pripoji nekoj od susednih UP.
Ukupno 14969 7134 30569 0.48 2,04
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
125
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP5 211 P+3 113 453 0.54 2.15
UP6 617 P+2+Pk,P+3,P+3+Pk 395 1679 0.64 2.72
Ukupno 828 508 2132 0.61 2.57
BLOK 13
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SS2 4893 / 2133 8718 0.44 1.82
SS4 14969 / 7134 30569 0.48 2,04
T1 828 / 508 2132 0.61 2.57
PUJ 419 / / / / /
Saobraćajne površine
1420 / / / / /
Ukupno 22529 / 9775 41419 0.43 1,84
BLOK 14
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV1
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 12217 1. Su+P+4+Pk 1221 8547 0.44 2.75
2. Su+P+4+Pk 1745 12215
3. Su+P+3+Pk 1005 6030
4. P+1 391 782
5. Su+P+3+Pk 996 5976
Ukupno 12217 5358 33550 0.44 2.75
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP2 233 P 21 21 0.09 0.09
Ukupno 233 21 21 0.09 0.09
BLOK 14
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SV1 12217 / 5358 33550 0.44 2.75
IOE 233 / 21 21 0.09 0.09
Ukupno 12450 / 5379 33571 0.43 2.70
BLOK 15
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 808 Su+P+4 499 2992 0.62 3.70
UP2 864 G+P+4 518 2592 0.60 3
UP3 847 G+P+3+Pk 315 1189 0.37 1.40
UP4 545 P,P+1+Pk 195 542 0.36 0.99
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
126
UP5 367 P+1+Pk 80 239 0.22 0.65
UP6 929 P+2+Pk,P+3 355 1418 0.38 1.53
UP7 832 Su+P+3+Pk 527 3164 0.63 3.80
UP8 390 G+P+2+Pk 173 694 0.44 1.78
UP9 1009 3*G+P+3+Pk 393 1966 0.39 1.95
UP10 726 P,P+2+Pk 148 503 0.20 0.69
UP11 888 3*P+3,P+2+Pk 363 1548 0.41 1.74
UP12 796 P+3 387 1547 0.49 1.94
UP13 601 G+P+4 361 1803 0.60 3.00
UP14 431 G+P+4 259 1293 0.60 3.00
UP16 289 P+3 109 436 0.60 1.51
UP17 462 G+P+4 277 1386 0.60 3.00
UP18 152 P+1+Pk 46 137 0.30 0.90
Ukupno 10936 5005 23449 0.46 2,14
BLOK 15
Namena Površin
a UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS4 10936 / 5005 23449 0.46 2,14
PUJ 70 / / / / /
Saobraćajne površine
503 / / / / /
Ukupno 11509 / 5005 23449 0.43 2,04
BLOK 16
POVRŠINE ZA TURIZAM - T2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 8410 12xP+1+Pk, 4xP+2+Pk
2591 9063 0.31 1.08
Ukupno 8410 2591 9063 0.31 1.08
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP2 56 P 24 24 0.43 0.43
Ukupno 56 24 24 0.43 0.43
BLOK 16
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
T2 8410 / 2591 9063 0.31 1.08
IOE 56 / 24 24 0.43 0.43
PUJ 190 / / / / /
Ukupno 8656 / 2615 9087 0.30 1.05
BLOK 17
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS1
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
127
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP13 645 G+P+2 172 517 0.27 0.80
UP14 131 P+1+Pk 98 293 0.75 2.24
UP15 237 P+2 130 389 0.55 1.64
UP16 309 P+2 145 434 0.47 1.40
UP18 139 P+1+Pk 60 119 0.43 0.86
UP19 443 P+1+Pk 185 554 0.42 1.25
UP20 243 P+2 78 235 0.32 0.97
UP21 293 P+2 80 240 0.27 0.82
UP22 429 P+2 150 451 0.35 1.05
UP23 364 G+P+2+Pk 138 552 0.38 1.52
UP24 406 G+P+2 127 381 0.31 0.94
UP25 472 G+P+2,P 160 444 0.34 0.94
UP26 398 P+1+Pk 152 456 0.38 1.15
UP27 234 G+P+2+Pk 120 481 0.51 2.06
UP28 478 G+P+2+Pk 192 768 0.40 1.61
UP29 298 P, P+1+Pk 101 247 0.34 0.83
UP30 394 P+1+Pk,P 145 320 0.37 0.81
UP31 287 P+1+Pk,P 95 254 0.33 0.89
UP32 332 P+1 86 172 0.26 0.52
UP33 305 P+1+Pk,P+1 97 261 0.32 0.86
UP34 285 P+2,P 103 264 0.36 0.93
UP35 398 P+1+Pk 133 400 0.33 1.01
UP36 257 P+1 89 178 0.35 0.69
UP37 373 P+Pk 92 184 0.25 0.49
UP38 410 P+2 91 273 0.22 0.67
UP39 485 G+P+2+Pk 204 814 0.42 1.68
UP40 506 P+2 221 663 0.44 1.31
UP41 738 P+1+Pk,P+1 197 517 0.27 0.70
UP42 354 P+1+Pk,P 160 402 0.45 1.14
UP43 386 P+3 119 475 0.31 1.23
Ukupno 11029 3920 11738 0.36 1.06
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 218 G+P+1+Pk 89 266 0.41 1.22
UP2 351 P+1+Pk 136 407 0.39 1.16
UP3 284 G+P+1+Pk 71 214 0.25 0.75
UP4 395 G+P+2 168 503 0.43 1.27
UP5 288 G+P+2+Pk 110 440 0.38 1.53
UP6 579 G+P+3 274 1096 0.47 1.89
UP7 570 2*P+3 233 931 0.41 1.63
UP9 412 P+3 160 640 0.39 1.55
UP10 403 P+3+Pk 301 1507 0.75 3.74
UP17 417 P+3 157 628 0.38 1.51
UP44 424 P+1 80 160 0.19 0.38
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
128
UP47 782 P,P+2+Pk 290 949 0.37 1.21
UP48 711 Su+P+2+Pk 131 656 0.18 0.92
UP49 665 P+1+Pk 105 316 0.16 0.48
UP50 580 P,Su+P+1+Pk 188 683 0.32 1.18
UP51 762 2*G+P+2+Pk 398 1592 0.52 2.09
UP52 591 G+P+1+Pk,P+1+Pk 257 770 0.43 1.30
UP54 360 P,P+2+Pk 173 641 0.48 1.78
UP55 541 P+2,P+2+Pk 214 769 0.40 1.42
UP56 391 P,P+2 141 358 0.36 0.92
UP57 542 P+2 118 354 0.22 0.65
UP58 309 2*P,P+2+Pk 158 571 0.51 1.85
UP59 418 G+P+3 188 752 0.45 1.80
UP62 766 P,P+1,2*P+2 240 616 0.31 0.80
UP63 212 P+1 52 104 0.25 0.49
UP64 601 P,P+2,P+1+Pk 265 748 0.44 1.24
UP65 332 P+1 174 349 0.52 1.05
UP66 276 P 84 84 0.30 0.30
UP67 317 P+1+Pk 92 276 0.29 0.87
UP68 586 P+3 174 695 0.30 1.19
UP69 1206 P+3 522 2088 0.43 1.73
UP70 450 P+2 109 328 0.24 0.73
UP71 385 P+3 111 445 0.29 1,16
Ukupno 16124 5963 20936 0,4 1.30
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS3
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP11 415 P+4+Pk 288 1728 0.69 4.16
UP12 324 G+P+2+Pk 136 544 0.42 1.68
Ukupno 739 424 2272 0.57 3.07
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP60 1747 G+P+4 1048 5241 0.60 3.00
UP61 679 G+P+4 407 2037 0.60 3.00
Ukupno 2426 1455 7278 0.60 3.00
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP72 2504 G+P+7 1502 11268 0.60 4,5
UP73 2355 G+P+7 1413 10598 0.60 4,5
UP74 684 G+P+7 410 3078 0.60 4,5
Ukupno 5543 3325 24944 0.60 4,5
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
129
UP8 939 P+2+Pk 274 1095 0.29 1.17
UP45 1204 P+1+Pk,P+2+Pk 396 1473 0.33 1.22
Ukupno 2143 670 2568 0.31 1.20
BLOK 17
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SS1 11029 / 3920 11738 0.36 1.06
SS2 16124 / 5963 20936 0.40 1.30
SS3 739 / 424 2272 0.57 3.07
SS4 2426 / 1455 7278 0.60 3.00
SV2 5543 / 3325 24944 0.60 4,5
T1 2143 / 670 2568 0.31 1.20
Saobraćajne površine
5093 / / / / /
Ukupno 43097 / 15757 69736 0.37 1,62
BLOK 18
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV1
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 4482 G+P+7 2241 17928 0.50 4.00
Ukupno 4482 2241 17928 0.50 4.00
POVRŠINE ZA VERSKI OBJEKAT –VO
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP4 10174 P+1+Pk,P+1,P 1123 1961 0.11 0.19
UP5 1653 P 93 93 0.06 0.06
Ukupno 11827 1216 2054 0.10 0.17
POVRŠINA ZA GROBLJE – GP
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP6 4805 / / / / /
Ukupno 4805
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP2 46 P 12 12 0.26 0.26
UP3 54 P 12 12 0.22 0.22
Ukupno 100 24 24 0.24 0.24
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
130
BLOK 18
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SV1 4482 / 2241 17928 0.50 4.00
VO 11827 / 1216 2054 0.10 0.17
GP 4805 / / / / /
IOE 100 / 24 24 0.24 0.24
Ukupno 21214 / 3481 20006 0.16 0.94
BLOK 19
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP3 353 P+3 156 624 0.44 1.77
UP4 145 P+2 67 201 0.45 1.39
UP5 342 G+P+3 161 643 0.47 1.88
UP7 343 P+2 85 254 0.25 0.74
UP8 339 P+2 188 564 0.55 1.66
UP9 266 P+2 119 358 0.45 1.35
UP10 220 P+2 111 334 0.50 1.52
UP11 449 G+P+3+Pk 203 1017 0.45 2.27
UP12 235 P+2,P 92 233 0.39 0.99
UP16 412 G+P+3 159 636 0.39 1.54
UP22 160 P+1+Pk 110 329 0.69 2.06
UP23 208 P+1+Pk 108 324 0.52 1.56
UP24 421 P+2 120 361 0.29 0.86
UP25 95 P+Pk 35 69 0.37 0.73
UP28 137 P+2 75 225 0.45 1.64
Ukupno 4125 1789 6172 0.43 1.50
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 430 P+3+Pk 258 1290 0.60 3.00
UP2 1852 G+P+4+Pk 859 5210 0.46 2.81
UP13 299 G+P+2+Pk 120 478 0.40 1.60
UP14 308 G+P+4 150 480 0.49 1,56
UP17 600 G+P+3+Pk 209 1047 0.35 1.75
UP18 364 G+P+3 157 630 0.43 1.73
UP19 252 P+3 119 476 0.47 1.89
UP20 239 P+2 65 195 0.27 0.82
UP21 519 G+P+3 269 1078 0.52 2.08
UP26 208 P+1+Pk 62 187 0.30 0.90
UP27 498 P+3+Pk 299 1494 0.60 3.00
UP29 201 P+1+Pk 60 181 0.30 0.90
Ukupno 5770 2627 12746 0.46 2,21
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
131
BLOK 19
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS2 4125 / 1789 6172 0.43 1.50
SS4 5770 / 2627 12746 0.46 2,21
PUJ 140 / / / / /
Saobraćajne površine
1461 / / / / /
Ukupno 11496 4416 18918 0.38 1,65
BLOK 20
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP3 4183 3*G+P+3+Pk,
G+P+4+Pk 1348 8347 0.32 2.00
UP29 756 G+P+3+Pk 251 1253 0.33 1.66
Ukupno 4939 1599 9600 0.32 1.94
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 1534 G+P+6 1025 6270 0.67 4.09
UP4 1063 G+P+4+Pk 787 4722 0.74 4.44
UP5 926 G+P+4+Pk 556 2778 0.60 3.00
UP7 238 P+2 76 229 0.32 0.96
UP8 1955 G+P+4 1173 5865 0.60 3.00
UP9 473 G+P+4 284 1419 0.60 3.00
UP10 473 G+P+4 284 1419 0.60 3.00
UP11 487 G+P+3 176 704 0.36 1.45
UP12 242 P+5 211 1269 0.87 5.24
UP13 582 P+4 349 1746 0.60 3.00
UP14 883 G+P+3 400 1601 0.45 1.81
UP15 657 G+P+3 296 1183 0.45 1.80
UP16 933 G+P+4 560 2799 0.60 3.00
UP17 306 G+P+3 107 428 0.35 1.40
UP18 741 G+P+4+Pk 373 2223 0.5 3.0
UP20 977 G+P+3 518 2073 0.53 2.12
UP21 989 P+5 334 2004 0.34 2.03
UP22 302 Su+P+2 100 401 0.33 1.33
UP23 933 Su+P+3+Pk 361 2166 0.39 2.32
UP24 2901 G+P+4 1741 8703 0.60 3
UP25 609 G+P+3 236 944 0.39 1.55
UP26 613 G+P+3 190 760 0.39 1.24
UP27 379 G+P+3 190 760 0.50 2.01
UP28 757 G+P+5+Pk 267 1868 0.35 2.47
UP30 372 G+P+3 186 744 0.50 2.00
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
132
UP31 167 Su+P+1 50 100 0.30 0.60
Ukupno 20492 10830 55178 0.53 2,69
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP2 915 P+4+Pk 269 1611 0.29 1.76
Ukupno 915 269 1611 0.29 1.76
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP32 96 P 22 22 0.23 0.23
UP33 48 P 23 23 0.48 0.48
Ukupno 144 45 45 0.31 0.31
BLOK 20
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS2 4939 / 1599 9600 0.32 1.94
SS4 20492 / 10830 55178 0.53 2,69
T1 915 / 269 1611 0.29 1.76
IOE 144 / 45 45 0.31 0.31
Saobraćajne površine
2791 / / / / /
Ukupno 29281 12743 66434 0.44 2,27
BLOK 21
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP47 437 P+2+Pk 130 520 0.30 1.19
UP48 230 P+1+Pk 86 257 0.37 1.12
UP49 377 P+1+Pk 96 288 0.25 0.76
UP50 327 P+2+Pk 137 548 0.42 1.68
UP51 551 P,P+2+Pk 244 911 0.44 1.65
UP52 306 P+4 95 474 0.31 1.55
UP53 421 P+2+Pk 169 676 0.40 1.61
UP54 480 P+2 141 423 0.29 0.88
Ukupno 3129 1098 4097 0.35 1.31
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS3
Broj UP Površina
UP Spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 353 P+2+Pk 177 708 0.82 2.33
P 113 113
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
133
UP2 451 G+P+3+Pk 251 1256 0.56 2.79
UP3 189 G+P+2+Pk 80 320 0.42 1.69
UP4 588 G+P+2+Pk,G+P+3 321 1283 0.55 2.18
UP5 419 G+P+2+Pk 142 567 0.34 1.35
UP6 312 G+P+2+Pk 110 440 0.35 1.41
UP7 377 P+3+Pk,G+P+3+P
k 163 815 0.43 2.16
UP8 369 P+3 114 455 0.31 1.23
UP9 575 G,G+P+2+Pk 194 720 0.34 1.25
UP10 319 G+P+2+Pk 145 580 0.45 1.82
UP11 265 P+2+Pk 104 313 0.39 1.18
UP12 260 P+2+Pk 155 622 0.60 2.39
UP13 202 P+2+Pk 91 274 0.45 1.36
UP14 275 P+2 112 335 0.41 1.22
UP15 356 P+3 229 915 0.64 2.57
UP16 227 P+1+Pk 100 301 0.44 1.33
UP17 304 P+1 161 322 0.53 1.06
UP18 118 P+1 64 127 0.54 1.08
UP19 207 P+1 77 153 0.37 0.74
UP20 419 P+2 96 288 0.23 0.69
UP21 299 P+2 93 278 0.31 0.93
UP22 302 P+2 302 905 1.00 3.00
UP23 369 P+2+Pk 128 512 0.35 1.39
UP24 1037 P, P+2 240 622 0.23 0.60
UP25 646 P+1+Pk 127 381 0.20 0.59
UP26 262 P+1+Pk 106 318 0.40 1.21
UP27 50 P+PK 27 54 0.54 1.08
UP28 281 P+2+Pk 74 295 0.26 1.05
UP29 219 P,G+P+2+Pk 115 364 0.53 1.66
UP30 231 P+1+Pk 108 324 0.47 1.40
UP31 254 P+2+Pk 92 370 0.36 1.45
UP32 245 P,P+1+Pk 143 370 0.58 1.51
UP33 356 P+1+Pk 118 354 0.33 0.99
UP34 227 P,P+1+Pk 125 359 0.55 1.58
UP35 266 P,P+1 103 191 0.39 0.72
UP36 433 P+1+Pk 144 287 0.33 0.66
UP37 240 P+2 111 332 0.46 1.38
UP38 398 P,P+2 177 424 0.44 1.07
UP39 368 P+2 94 281 0.26 0.76
UP40 370 P+2+Pk 126 504 0.34 1.36
UP41 474 Su+P+2 110 441 0.23 0.93
UP42 140 P+2+Pk 83 333 0.59 2.38
UP43 138 P+1+Pk 71 212 0.51 1.54
UP44 166 P+1+Pk 127 380 0.77 2.29
UP45 281 G+P+2+Pk 221 884 0.79 3.15
UP46 304 G+P+2+Pk 106 426 0.35 1.40
Ukupno 14942 6270 21108 0.42 1.41
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
134
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP55 290 P 9 9 0.03 0.03
Ukupno 290 9 9 0.03 0.03
BLOK 21
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS2 3129 / 1098 4097 0.35 1.31
SS3 14942 / 6270 21108 0.42 1.41
IOE 290 / 9 9 0.03 0.03
Saobraćajne površine
1624 / / / / /
Ukupno 19985 / 7377 25214 0.37 1.26
BLOK 22
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 320 P+1+Pk 99 296 0.31 0.93
UP2 260 P+1+Pk 99 296 0.38 1.14
UP3 415 P+1+Pk 136 409 0.33 0.99
UP4 434 P+2+Pk 130 521 0.30 1.20
UP5 156 G+P+2+Pk 68 272 0.44 1.74
UP6 210 G+P+2+Pk 68 271 0.32 1.29
UP7 249 Su+P+4 218 1311 0.88 5.27
UP8 646 G+P+2+Pk 269 1075 0.42 1.66
UP9 396 P+1+Pk 172 517 0.43 1.31
UP10 232 P+3+Pk 100 402 0.43 1.73
UP11 559 P+2,P+1+Pk 213 640 0.38 1.14
UP12 352 G+P+3+Pk 158 634 0.45 1.80
UP13 203 P+3+Pk 140 561 0.69 2.76
UP14 485 G+P+3+Pk 176 878 0.36 1.81
UP15 203 P+3 63 252 0.31 1.24
UP16 397 P+1 89 178 0.22 0.45
UP17 237 P+1 56 112 0.24 0.47
UP18 541 Su+P+3+Pk 329 1975 0.61 3.65
UP19 498 P+3 285 1139 0.57 2.29
UP20 629 P,P+3 267 931 0.42 1.48
UP21 520 G+P+4 234 936 0.45 1.80
UP22 405 P,P+3 190 677 0.47 1.67
UP23 518 P,P+1+Pk 160 430 0.31 0.83
UP24 266 P+2 74 222 0.28 0.83
UP25 282 G+P+1+Pk 119 357 0.42 1.27
UP26 220 G+P+1 85 169 0.39 0.77
UP27 308 Su+P+2+Pk 149 745 0.48 2.42
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
135
UP28 412 Su+P+1 85 254 0.21 0.62
UP29 240 P+3+Pk 163 830 0.68 3.46
UP32 505 P+3,G+P+1+Pk 163 591 0.32 1.17
UP33 369 P+1+Pk 168 504 0.46 1.37
UP34 283 P+3 80 321 0.28 1.13
UP35 313 P+2 86 257 0.27 0.82
UP36 184 P,P+1 82 135 0.44 0.73
UP37 301 G+P+1+Pk 168 503 0.56 1.67
UP38 273 P+2+Pk 110 440 0.40 1.61
UP39 509 P,G+P+2+Pk 203 868 0.40 1.71
UP41 356 G+P+3 160 641 0.45 1,8
UP43 337 G+P+3+Pk 136 680 0.40 2,02
UP44 1090 P+3+Pk 604 3020 0.55 2,77
UP45 243 P+2+Pk 113 450 0.47 1.85
UP46 214 P+2+Pk 112 449 0.52 2.10
UP47 303 P+2+Pk 139 558 0.46 1.84
UP48 516 P+3+Pk 182 911 0.35 1.77
UP49 566 Su+P+2 255 1019 0.45 1.80
UP50 430 P+2+Pk 194 774 0.45 1.80
UP51 264 G+P+1 88 176 0.33 0.67
UP52 372 P+1 97 195 0.26 0.52
UP53 152 Su, P+1 114 187 0.75 1.23
UP54 386 P+2+Pk 174 695 0.45 1.80
UP55 532 G+P+2+Pk 181 724 0.34 1.36
UP56 472 P+1+Pk 119 357 0.25 0.76
UP58 557 P,Su+P+1 105 284 0.19 0.51
UP59 474 P+4 293 1466 0.62 3.09
UP60 418 P,Su+P+1 114 271 0.27 0.65
UP61 190 G+P+1+Pk 60 120 0.32 0.63
UP62
943 G+S1+S+P+2 436 2179 0.46 2.31
prema urbanističko tehničkim uslovima
UP63 470 P+1+Pk 88 265 0.19 0.56
UP64 290 Su+P+2+Pk 153 767 0.53 2.64
UP65 346 P+3 156 623 0.45 1.80
UP67 412 G+P+1 88 177 0.21 0.43
UP68 1046 G+P+2 301 902 0.29 0.86
UP69 615 G+P+2+Pk 237 948 0.39 1.54
UP70 960 G+P+2+Pk 380 1520 0.40 1.58
UP71 454 G+P+2+Pk 180 720 0.40 1.59
UP72 413 G+P+1+Pk 141 422 0.34 1.02
UP73 469 G+P+2+Pk 211 844 0.45 1.80
UP74 346 G+P+1 92 184 0.27 0.53
UP75 486 P,P+2 219 658 0.45 1.35
UP76 868 Su+P+2 169 430 0.19 0.50
UP77 905 G+P+3 434 1734 0.48 1.92
UP78 347 Su+P+2+Pk 235 1173 0.68 3.38
UP79 445 P,G+P+2+Pk 236 590 0.53 1.33
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
136
UP80 1681 G+P+2+Pk 597 2389 0.36 1.42
UP81 505 G+P+2,Su+P+1+Pk 286 997 0.57 1.97
UP82 525 G+P+1+Pk 252 757 0.48 1.44
UP83 1225 Su+P+3,Su+P+1 421 1321 0.34 1.08
UP84 1281 Su+P+3,Su+P+1 447 1427 0.35 1.11
UP85 2436 G+P+3 692 2766 0.28 1.14
UP86 525 P+1+Pk 114 341 0.22 0.65
UP87 246 P+2 100 300 0.41 1.22
UP88 296 P+2 56 168 0.19 0.57
UP89 236 G+P+2+Pk 91 365 0.39 1.55
UP90 182 G+P+2+Pk 83 330 0.46 1.81
UP91 218 G+P+2+Pk 91 363 0.42 1.67
UP92 208 G+P+2+Pk 96 383 0.46 1.84
UP93 532 P,P+1+Pk 130 359 0.24 0.67
UP94 469 G+P+2 130 390 0.28 0.83
UP95 419 G+P+3+Pk 180 900 0.43 2,15
UP96 509 G+P+2+Pk 182 726 0.36 1.43
UP97 536 G+P+2+Pk 186 743 0.35 1.39
UP98 300 Su+P+2+Pk 153 767 0.51 2.56
UP99 229 Su+P+2+Pk 153 767 0.67 3.35
UP100 266 Su+P+2+Pk 153 767 0.58 2.88
UP101 386 P+2+Pk 174 695 0.45 1.80
Ukupno 43539 17217 66043 0.40 1,52
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP40 658 G+P+4 395 1974 0.60 3
UP42 522 G+P+4 313 1566 0.60 3
Ukupno 1180 708 3540 0.60 3
POVRŠINE ZA TURIZAM - T1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP30 571 G+P+2,G+P+3+Pk 208 920 0.36 1.61
Ukupno 571 208 920 0.36 1.61
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP105 4622 P+2+Pk 715 2860 0.15 0.62
Ukupno 4622 715 2860 0.15 0.62
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOH
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP104(CS) 60 P 16 16 0.27 0.27
Ukupno 60 16 16 0.27 0.27
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
137
BLOK 22
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS2 43539 / 17217 66043 0.40 1,52
SS4 1180 708 3540 0,6 3
IOE 4622 / 715 2860 0.15 0.62
T1 571 / 208 920 0.36 1.61
IOH 60 / 16 16 0,27 0,27
PUJ 548 / / / / /
Saobraćajne površine
8851 / / / / /
Ukupno 59371 / 18864 73379 0.32 1,24
BLOK 23
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE – SMG2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 701 G+P+2 379 1136 0.54 1.62
UP3 1490 G+P+2,P+2 471 1412 0.32 0.95
UP4 863 G+P+2+Pk 287 1146 0.33 1.33
UP5 726 G+P+2 218 726 0.3 1
UP6 1790 G+P+1,P+2 539 1131 0.30 0.63
UP7 1564 Su+P+1,Su+P+2 476 1181 0.30 0.76
UP8 894 Su+P+1,Su+P+2 470 1221 0.53 1.37
UP9 560 Su+P+1,P+2 605 1426 1.08 1.20
UP10 1073 G+P+2 429 1502 0.40 1.40
UP13 1666 G+P+2 409 1227 0.25 0.74
UP14 1023 G+P+2 257 772 0.25 0.75
UP15 862 G+P+2 210 629 0.24 0.73
UP16 1611 Su+P+1,Su+P+2 454 1140 0.28 0.71
UP17 2068 Su+P+1,P+2 676 1627 0.33 0.79
UP18 2097 Su+P+1,P+2 488 1298 0.23 0.62
UP19 1132 Su+P+1,P+2 350 947 0.31 0.84
UP20 999 G+P+2 323 969 0.32 0.97
UP21 587 G+P+2+Pk 194 774 0.33 1.32
UP22 735 Su+P+2 221 735 0.3 1
UP23 1541 Su+P+1,Su+P+2 470 1691 0.31 1.10
UP24 1320 Su+P+1,P+2 367 1102 0.28 0.83
UP25 2040 Su+P+1,Su+P+2 470 1691 0.23 0.83
UP26 1304 Su+P+1,Su+P+2 584 2032 0.45 1.56
UP27 1033 Su+P+1,Su+P+2 285 1025 0.28 0.99
UP28 498 G+P+2+Pk 194 774 0.39 1.56
UP29 970 G+P+2+Pk 287 1146 0.30 1.18
UP30 580 G+P+2 232 696 0.40 1.20
UP31 361 G+Su+P+1+Pk 144 505 0.40 1,4
UP40 812 G+P+2 244 812 0.3 1
UP41 735 Su+P+2 221 735 0.3 1
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
138
Ukupno 33635 10884 33051 0.32 0.98
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP11 297 Su+P+2+Pk 126 630 0.42 2.12
UP12 411 Su+P+2+Pk 126 631 0.31 1.53
UP32 541 Su+P+2+Pk 244 1218 0.45 2.25
UP33 308 Su+P+2+Pk 125 627 0.41 2.03
Ukupno 1557 621 3105 0.40 1.99
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP35 36 P 12 12 0.33 0.33
UP36 26 P 12 12 0.46 0.46
UP37 1531 P 402 402 0.26 0.26
UP39 250 P 23 23 0.09 0.09
Ukupno 1843 449 449 0.24 0.24
BLOK 23
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SMG2 33635 / 10954 33208 0.33 0.99
SS2 1557 / 621 3105 0.40 1.99
IOE 1843 / 449 449 0.24 0.24
ŠZ 20899 / / / / /
Saobraćajne površine
4401 / / / / /
Ukupno 62335 / 12024 36762 0.19 0.59
BLOK 24
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS1
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP10 413 P+2,P 129 334 0.31 0.81
UP11 278 P+2 102 305 0.37 1.10
UP12 278 P+2 132 395 0.47 1.42
UP13 821 P+2,P 145 364 0.18 0.44
UP14 301 G+P+2 104 313 0.35 1.04
UP15 168 P+1 70 140 0.42 0.83
UP16 177 G+P+2+Pk 70 280 0.40 1.58
UP17 503 2*P+1+Pk 232 696 0.46 1.38
UP18 408 G+P+1+Pk 152 455 0.37 1.12
UP19 380 P+1+Pk,P 117 329 0.31 0.87
UP20 529 G+P+2 95 284 0.18 0.54
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
139
Ukupno 4256 1348 3895 0.32 0.92
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 5321 G+P+4 1941 9707 0.36 1.82
UP7 2155 G+P+3 862 3448 0.40 1,6
UP8 859 P+3 228 910 0.27 1.06
UP9 1520 P+3 409 1635 0.27 1,08
UP21 212 G+P+2 99 296 0.47 1.40
UP22 420 P+1+Pk 167 500 0.40 1.19
UP23 468 G+P+4 211 842 0.45 1,8
UP24 341 P+1+Pk 85 256 0.25 0.75
UP25 257 G+P+2 96 288 0.37 1.12
Ukupno 11553 4098 17882 0.35 1,55
BLOK 24
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS1 4256 / 1348 3895 0.32 0.92
SS2 11553 / 4098 17882 0.35 1,55
PUJ 89 / / / / /
Saobraćajne površine
1709 / / / / /
Ukupno 17607 / 5446 21777 0.31 1,24
BLOK 25
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS1
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP23 324 Su+P+2 126 503 0.39 1.55
UP24 483 Su+P+1 97 291 0.20 0.60
UP25 415 P+2 150 450 0.36 1.08
UP26 471 P+2 146 438 0.31 0.93
UP27 261 P+2 87 262 0.33 1.00
UP28 187 P+2 52 155 0.28 0.83
UP29 561 G+P+2 276 828 0.49 1.48
UP30 261 P+2+Pk 79 315 0.30 1.21
UP31 233 Su+P+1,P 88 200 0.38 0.86
UP32 291 P+1+Pk 68 203 0.23 0.70
UP33 351 P+1+Pk 70 209 0.20 0.60
UP34 547 P+1+Pk 211 633 0.39 1.16
UP35 357 P+1+Pk 110 330 0.31 0.92
UP38 341 P+2+Pk 127 509 0.37 1.49
UP39 478 P+2+Pk 155 619 0.32 1.29
UP40 899 G+P+3 360 1438 0.40 1,6
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
140
Ukupno 6460 2202 7383 0.34 1,14
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP2 294 G+P+3 108 431 0.37 1.47
UP3 264 G+P+3 108 433 0.41 1.64
UP4 356 P+2+Pk,P 122 443 0.34 1.24
UP5 405 P+2+Pk 171 683 0.42 1.69
UP6 908 P+3 328 1313 0.36 1.45
UP7 871 P+3 438 1751 0.50 2.01
UP9 352 G+P+2+Pk 151 603 0.43 1.71
Ukupno 3450 1426 5657 0.41 1.64
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 3090 P+4,P+4+Pk 1965 10477 0.64 3.39
UP8 207 P+2 82 247 0.40 1.19
UP10 261 G+P+2+Pk 114 456 0.44 1.75
UP11 344 G+P+4 206 1032 0.60 3.00
UP12 266 P+2 114 342 0.43 1.29
UP13 299 P+2 112 335 0.37 1.12
UP14 590 P+2 108 325 0.18 0.55
UP15 322 G+P+3 145 580 0.45 1.80
UP16 288 P+2 173 518 0.60 1,8
UP17 351 P+2 109 327 0.31 0.93
UP18 319 P+2 109 327 0.34 1.03
UP19 825 P+3 208 832 0.25 1.01
UP20 765 G+P+4 459 2295 0.60 3.00
UP22 935 G+P+1+Pk,G 497 1765 0.53 1.89
Ukupno 8791 4327 19638 0.50 2,24
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP41 87 P 12 12 0.14 0.14
Ukupno 87 12 12 0.14 0.14
BLOK 25
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS1 6460 / 2202 7383 0.34 1,14
SS2 3450 / 1426 5657 0.39 1.64
SS4 8862 / 4401 19858 0.50 2,24
IOE 87 / 12 12 0.14 0.14
Saobraćajne površine
1566 / / / / /
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
141
Ukupno 20425 / 8041 32910 0.39 1,61
BLOK 26
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 294 P+1+Pk 136 409 0.46 1.39
UP2 521 P+1+Pk 112 336 0.21 0.64
UP6 1074 3*G+P+1+Pk 258 775 0.24 0.72
Ukupno 1889 506 1520 0.27 0.80
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP4 448 G+P+3 202 806 0.45 1.80
UP5 399 G+P+2 115 345 0.29 0.86
Ukupno 847 317 1151 0.37 1.36
OBJEKTI U ZELENILU – ŠUMSKE POVRŠINE - ŠZ
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP7 18138 P+1+Pk 249 747 0.01 0.04
Ukupno 18138 249 747 0.01 0.04
BLOK 26
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SS1 1889 / 506 1520 0.27 0.80
SS2 847 / 317 1151 0.37 1.36
ŠZ 5252 / / / / /
ŠZ-objekti u zelenilu
18138 / / / / /
Saobraćajne površine
121 / / / / /
Ukupno 26247 823 2671 0.03 0.10
BLOK 27
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP6 207 G+P+2 78 234 0.38 1.13
UP7 214 G+P+2 78 234 0.36 1.09
UP8 228 G+P+2 108 325 0.47 1.42
UP9 333 Su+P+2 101 403 0.30 1.21
Ukupno 982 365 1196 0.37 1.22
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
142
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV1
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP2 698 G+P+4 300 1508 0.43 2,16
UP3 394 G+P+3+Pk 164 821 0.42 2.08
UP5 425 G+P+4+Pk 208 1248 0.49 2.94
Ukupno 1517 672 3577 0.44 2,36
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 2360 G+P+7 1416 10620 0.6 4.5
Ukupno 2360 1416 10620 0.6 4,5
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP10 29 P 13 13 0.45 0.45
Ukupno 29 13 13 0.45 0.45
BLOK 27
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS2 982 / 365 1196 0.37 1.22
SV1 1517 / 672 3577 0.44 2,36
SV2 2360 / 1416 10620 0.6 4,5
IOE 29 / 13 13 0.45 0.45
Saobraćajne površine
69 / / / / /
Ukupno 4957 / 2466 15406 0.50 3,11
BLOK 28
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS1
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP12 313 P+2 104 312 0.33 1.00
UP13 289 P+1+Pk 73 219 0.25 0.76
UP14 319 P+1+Pk 114 342 0.36 1.07
UP15 298 P,P+1 100 177 0.34 0.59
UP16 337 P,Su+P+3 190 909 0.56 2.70
UP17 315 G+P+3 126 504 0.40 1.60
UP18 277 G+P+1+Pk 152 455 0.55 1.64
UP19 223 P+1+Pk 108 324 0.48 1.45
UP24 286 G+P+2+Pk 77 310 0.27 1.08
UP26 660 P+1 87 174 0.13 0.26
UP27 419 P+1+Pk 158 475 0.38 1.13
UP28 277 P+1 97 193 0.35 0.70
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
143
UP29 199 G+P+1+Pk 72 217 0.36 1.09
UP30 305 Su+P+1 104 311 0.34 1.02
UP31 334 P+1 94 188 0.28 0.56
UP32 425 P+1 63 127 0.15 0.30
UP33 648 P+2+Pk,G+P+1+P
k 312 1155 0.48 1.78
UP34 636 Su+P+3 302 1274 0.47 2.00
UP35 509 Su+P+1+Pk 159 465 0.31 0.91
UP36 668 P+1 103 207 0.15 0.31
UP37 720 G+P+2+Pk 233 934 0.32 1.30
UP38 390 G+P+2+Pk 156 625 0.40 1.60
UP41 289 P+2 95 285 0.33 0.99
UP42 423 G+P+2+Pk 169 677 0.40 1.60
UP43 351 P+1+Pk,Su+P+1 188 564 0.54 1.61
UP44 351 P+4 122 610 0.35 1.74
UP45 325 P,P+2+Pk 130 359 0.40 1.10
UP46 327 P+2 73 218 0.22 0.67
UP47 271 P+2+Pk 100 398 0.37 1.47
UP48 261 P+2 71 213 0.27 0.82
UP49 375 P,P+4 102 525 0.27 1.40
UP50 395 G+P+2+Pk 117 167 0.30 0.42
UP51 409 P+2 166 498 0.41 1.22
UP52 573 P+2 160 480 0.28 0.84
UP53 160 P+1+Pk 87 261 0.54 1.63
UP54 263 P+1 53 106 0.20 0.40
UP55 308 P+1+Pk 138 415 0.45 1.35
UP56 358 P+2+Pk 72 290 0.20 0.81
UP57 347 G+P+2+Pk 124 497 0.36 1.43
UP58 441 P+1+Pk 105 314 0.24 0.71
UP59 409 P+1+Pk 99 298 0.24 0.73
UP60 397 G+P+4 159 635 0.40 1.60
UP61 395 P+2+Pk 123 491 0.31 1.24
UP62 380 G+P+2+Pk 199 796 0.52 2.09
UP63 259 P,P+2 130 336 0.50 1.30
UP64 343 G+P+2+Pk 137 549 0.40 1.60
UP65 864 P+3 366 1464 0.42 1.69
UP66 259 G+P+2 78 233 0.30 0.90
Ukupno 18380 6347 21576 0,35 1,17
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP20 699 G+P+3+Pk 259 1295 0.37 1.85
UP21 436 G+P+3+Pk 154 771 0.35 1.77
UP39 925 2*G+P+3+Pk 426 2130 0.46 2.30
Ukupno 2060 839 4196 0.41 2.04
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE –SS4
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
144
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP7 585 G+P+4 351 1755 0.60 3.00
UP8 258 2*P+2 135 406 0.52 1.57
UP9 373 P+2 77 230 0.21 0.62
UP10 503 P+3 202 809 0.40 1.61
UP11 310 G+P+2+Pk 137 547 0.44 1.76
UP22 1348 G+P+5+Pk 826 6000 0.61 4.45
UP23 663 G+P+4 398 1989 0,6 3
Ukupno 4040 2126 11736 0,53 2,9
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV1
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 374 P+3+Pk+Galerija 224 1228 0.60 3.28
UP2 220 G+P+4 110 660 0.50 3.00
UP3 577 G+P+5 335 2008 0.58 3.48
UP4 392 Su+P+3 151 756 0.39 1.93
UP5 336 G+P+3+Pk 142 710 0.42 2.11
UP6 318 G+P+3 144 577 0.45 1.81
UP67 287 G+P+4 144 861 0.50 3.00
Ukupno 2504 1249 6800 0.50 2.72
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE –SV2
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP40 1156 G+P+6 634 4441 0.55 3.84
Ukupno 1156 634 4441 0.55 3.84
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP68 106 P 16 16 0.15 0.15
Ukupno 106 16 16 0.15 0.15
BLOK 28
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS1 18380 / 6347 21576 0,35 1,17
SS2 2060 / 839 4196 0.41 2.04
SS4 4040 / 2126 11736 0,53 2,9
SV1 2504 / 1249 6800 0.50 2.72
SV2 1156 / 634 4441 0.55 3.84
IOE 106 / 16 16 0.15 0.15
PUJ 655 / / / / /
PUO 4430 / / / / /
Saobraćajne površine
2851 / / / / /
Ukupno 36182 / 11211 48765 0,31 1,35
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
145
BLOK 29
GROBLJE - GP
Broj UP Površina
UP MAX
spratnost P pod objektom BRP Iz Ii
UP1 7680 P 250 250 0.03 0.03
Ukupno 7680 250 250 0.03 0.03
BLOK 29
Namena Površina
UP MAX
spratnost P pod objektom BRP Iz Ii
GP 7680 P 250 250 0.03 0.03
Ukupno 7680 / 250 250 0.03 0.03
BLOK 30
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 486 P+1,P+1+Pk 194 511 0,40 1,05
UP2 383 G+P+3+Pk 153 613 0,40 1,60
UP3 381 Po+P+1+Pk 121 391 0,32 1,03
UP4 318 P,Su+P+2 110 295 0,35 0,93
UP5 340 G+P+2+Pk 110 442 0,32 1,30
UP6 268 G+P+3+Pk 111 555 0,41 2,07
UP7 289 P+3+Pk 142 710 0,49 2,46
UP8 353 G+P+2+Pk 141 565 0,40 1,60
UP9 276 G+P+2 88 264 0,32 0,96
UP10 419 G+P+2+Pk 150 600 0,36 1,43
UP11 427 P,Su+P+2 117 315 0,27 0,74
UP12 443 G+P+2 271 814 0,61 1,84
UP18 136 P+1 94 188 0,69 1,38
UP19 138 P+1 63 127 0,46 0,92
UP20 280 G+P+2+Pk 99 394 0,35 1,41
UP22 493 G+P+2 110 329 0,22 0,67
UP23 274 P+2 91 273 0,33 1,00
UP24 390 Su+P+2 123 494 0,32 1,27
UP25 272 G+P+2+Pk 99 397 0,36 1,46
UP26 430 P,Su+P+2 169 531 0,39 1,23
UP27 371 P+2 128 384 0,34 1,03
UP28 507 P+2+Pk 172 689 0,34 1,36
UP29 486 3*P+2 260 781 0,53 1,61
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
146
UP30 681 G+P+3 272 1090 0,40 1,60
UP31 342 P,P+1 64 108 0,19 0,32
UP32 480 P+2+Pk 167 668 0,34 1,37
UP33 344 P+3 91 363 0,26 1,05
UP34 368 2*P+1 125 250 0,34 0,68
UP35 468 P+2 129 388 0,28 0,83
UP36 313 P+2 100 301 0,32 0,96
UP37 217 P+1+Pk 65 195 0,30 0,90
UP38 174 G+P+1+Pk 62 186 0,36 1,07
UP39 486 P+3 149 598 0,31 1,23
UP40 361 P+2 121 362 0,34 1,00
UP41 262 P+2 145 435 0,55 1,66
UP42 302 G+P+1+Pk 120 360 0,40 1,19
UP43 219 P,P+1+Pk 88 229 0,40 1,04
UP44 465 G+P+1+Pk 167 501 0,36 1,08
UP45 240 P,P+1+Pk 88 229 0,37 0,96
UP46 355 G+P+2 98 295 0,28 0,83
UP47 506 G+P+3 202 810 0,4 1,6
UP48 271 P+1 70 140 0,26 0,52
UP50 714 G+P+3 286 1142 0,40 1,60
UP52 288 P+2 87 262 0,30 0,91
UP53 637 G+P+2 330 990 0,52 1,56
UP54 346 G+P+2 125 376 0,36 1,09
UP55 239 P+1 52 104 0,22 0,44
UP56 162 P+1 99 199 0,61 1,23
UP57 246 G+P+2 84 253 0,34 1,03
UP58 569 P, P+2,
Su+P+1+Pk 205 1013 0,36 1,78
UP59 488 G+P+3+Pk 210 1051 0,43 2,15
UP60 367 P+1 143 286 0,39 0,78
UP61 369 P+1+Pk 139 416 0,38 1,13
UP62 242 P, P+1 96 163 0,40 0,67
UP63 294 P,P+1 86 142 0,29 0,48
UP64 195 P,P+1 101 176 0,52 0,90
UP65 253 P, Su+P+2 112 385 0,44 1,52
UP66 258 G+P+2 80 240 0,31 0,93
UP74 257 P+1+Pk 77 231 0,30 0,90
Ukupno 20938 7751 25599 0,37 1,22
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP13 311 P,P+2 159 453 0,51 1,45
UP14 293 G+P+2+Pk 143 572 0,49 1,95
UP15 614 G+P+2+Pk,P 289 1009 0,47 1,64
UP17 1609 G+P+3 575 2298 0,36 1,43
UP21 882 G+P+4 397 1588 0,45 1,80
UP67 831 G+P+4 414 2072 0,50 2,49
UP68 368 P+3+Pk 111 557 0,30 1,51
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
147
UP69 585 G+P+3 143 572 0,24 0,98
UP70 1175 G+P+3 310 1238 0,26 1,05
UP71 1362 G+P+4 613 2452 0,45 1,80
Ukupno 8030 3154 12813 0,39 1,6
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP
MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP75 36 P 12 12 0,33 0,33
Ukupno 36 12 12 0,33 0,33
BLOK 30
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SS1 20938 / 7751 25599 0,37 1,22
SS2 8030 / 3154 12813 0,39 1,6
IOE 36 / 12 12 0,33 0,33
Saobraćajne površine
2885 / / / / /
Ukupno 31889 / 10917 38424 0,34 1,2
BLOK31
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE – SMG1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 378 P+1+Pk 117 351 0,31 0,93
UP2 1063 P+1+Pk 152 455 0,14 0,43
UP3 819 P,P,P,P+1 206 334 0,25 0,41
UP4 383 P+1+Pk 80 240 0,21 0,63
UP5 784 P+1+Pk 206 619 0,26 0,79
UP6 368 P+1+Pk 109 327 0,30 0,89
UP7 837 P+1+Pk 200 600 0,24 0,72
UP8 426 P+1+Pk 109 327 0,26 0,77
UP9 489 P+1+Pk 109 327 0,22 0,67
UP10 680 P+1+Pk 181 542 0,27 0,80
UP11 357 P+1+Pk 109 327 0,31 0,92
UP12 482 P+1+Pk 210 629 0,44 1,31
UP13 466 P+1+Pk 121 363 0,26 0,78
UP14 645 P+1 69 137 0,11 0,21
UP15 118 P 38 38 0,32 0,32
Ukupno 8295 2016 5616 0,24 0,68
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
148
BLOK 31
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SMG1 8295 / 2016 5616 0,24 0,68
PUJ 618 / / / / /
Saobraćajne površine
2541 / / / / /
Ukupno 11454 / 2016 5616 0,18 0,49
BLOK32
POVRŠINE ZA VERSKI OBJEKAT-MANASTIRSKI KOMPLEKS
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP1 2158 P,Su+P+1,2xSu+P+2 655 2031 0,30 0,94
Ukupno 2158 655 2031 0,30 0,94
OBJEKTI U ZELENILU-ŠUMSKE POVRŠINE
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP2 197 P+Pk 82 165 0,42 0,84
UP3 294 P+Pk 72 145 0,25 0,49
UP4 315 P,Su+P+1 150 335 0,48 1,06
Ukupno 806 304 645 0,38 0,80
BLOK 32
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
Manastirski kompleks
2158 / 655 2031 0,30 0,94
ŠZ 6579 / / / / /
ŠZ - objekti u zelenilu
806 / / / / /
Saobraćajne površine
1098 / / / / /
Ukupno 9835 / 655 2031 0,07 0,21
BLOK33
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE – SV2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
149
UP1 7027 G+Su+P+4-G+Su+P+7
2868 21512 0,41 3,06
Ukupno 7027 2868 21512 0,41 3,06
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP2 27 P 12 12 0,44 0,44
Ukupno 27 12 12 0,44 0,44
BLOK 33
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SV2 7027 / 2868 21512 0,41 3,06
IOE 27 / 12 12 0,44 0,44
Ukupno 7054 / 2880 21524 0,41 3,05
BLOK34
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP6 167 Su+P+2 86 257 0,51 1,54
UP7 173 G+P+2 72 216 0,42 1,25
UP8 528 G+P+3 240 961 0,45 1,82
UP9 215 P+2 93 280 0,43 1,30
UP10 447 G+P+3 268 715 0,4 1,6
UP11 234 P+1 84 168 0,36 0,72
UP12 248 G+P+2+Pk 84 336 0,34 1,35
UP13 184 G+P+2+Pk 60 240 0,33 1,30
UP14 155 Su+P+1 36 109 0,23 0,70
UP15 273 P+1 101 202 0,37 0,74
UP16 306 P+1 94 189 0,31 0,62
UP17 280 P+1+Pk 97 290 0,35 1,04
UP18 129 P+1 60 120 0,47 0,93
UP19 356 G+P+2+Pk 120 480 0,34 1,35
UP21 771 G+P+3 247 988 0,32 1,28
UP22 563 P+2, Su+P+2 271 950 0,48 1,69
UP26 209 G+P+1 72 144 0,34 0,69
UP27 207 P, Su+P 75 137 0,36 0,66
UP28 164 Su+P 66 132 0,40 0,80
UP30 432 P+1+Pk 83 249 0,19 0,58
UP31 487 G+P+3+Pk 160 800 0,33 1,64
UP32 390 Su+P+1 130 389 0,33 1,00
UP33 357 Su+P+2 143 428 0,40 1,20
UP34 280 P+3 167 670 0,60 2,39
UP35 360 Su+P+2 144 432 0,40 1,20
UP36 235 Su+P+1 80 240 0,34 1,02
UP38 181 P+1 72 144 0,40 0,80
UP40 476 G+P+3 190 762 0,40 1,60
UP41 205 Su+P+1 79 237 0,39 1,16
UP42 348 P, P+1+Pk 210 447 0,60 1,28
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
150
UP43 376 P+4+Pk 194 1164 0,52 3,10
UP44 882 G+P+3 353 1411 0,40 1,60
UP45 591 G+P+3 827 3310 1,40 5,60
UP47 333 P+1 65 130 0,20 0,39
UP48 202 P+1 57 114 0,28 0,57
UP49 149 P+1+Pk 59 177 0,40 1,19
UP50 254 G+P+1+Pk 96 288 0,38 1,14
UP57 1105 Su+P+2 236 881 0,21 0,80
UP59 476 G+P+3 180 721 0,38 1,51
UP60 467 G+P+2 163 490 0,35 1,05
UP61 270 Su+P+Pk 139 278 0,51 1,03
UP62 888 Su+P+1, G+P+1 364 1010 0,41 1,14
UP63 376 G+P+2+Pk 143 574 0,38 1,53
UP64 205 P+1 44 87 0,21 0,43
UP65 256 Su+P+1 81 243 0,32 0,95
UP66 326 Su+P+1+Pk 115 461 0,35 1,42
UP67 354 P+2+Pk 165 661 0,47 1,87
UP68 266 Su+P+2 126 379 0,47 1,42
UP71 291 G+P+1+Pk 90 270 0,31 0,93
UP72 308 G+P+2 131 394 0,43 1,28
UP73 303 G+P+2 135 404 0,45 1,33
UP75 399 G+P+2 190 571 0,48 1,43
UP76 538 G+P+2 199 596 0,37 1,11
UP77 311 G+P+1+Pk 125 376 0,40 1,21
UP78 342 G+P+3 130 547 0,38 1,6
UP79 228 P+1+Pk 87 260 0,38 1,14
UP80 379 P+1+Pk 154 463 0,41 1,22
UP81 227 P+1+Pk 143 428 0,63 1,88
UP82 225 P+2 116 348 0,52 1,55
UP83 254 P+2 132 396 0,52 1,56
UP84 346 G+P+3 138 554 0,4 1,6
UP85 347 P+1+Pk 101 304 0,29 0,88
UP86 1074 Su+P+P, P+1 318 713 0,30 0,66
UP87 589 G+P+3+Pk 236 942 0,40 1,60
UP88 293 G+P+2 144 431 0,49 1,47
UP89 409 G+P+2 85 254 0,21 0,62
UP90 227 P+1+Pk 64 191 0,28 0,84
UP91 497 G+P+2 131 394 0,26 0,79
UP92 197 Su+P+1 70 210 0,36 1,07
UP93 614 G+P+2+Pk 153 612 0,25 1,00
UP94 204 P+3 158 587 0,77 2,88
UP95 263 G+P+2 103 308 0,39 1,17
UP98 748 Su+P+3 200 1002 0,27 1,34
UP99 650 G+P+2+Pk 201 803 0,31 1,24
UP100 448 G+P+2+Pk 169 676 0,38 1,51
UP101 494 P+1+Pk 187 561 0,38 1,14
UP102 261 P+1 57 114 0,22 0,44
UP103 611 Su+P+2 129 516 0,24 0,84
UP104 330 G+P+2+Pk 196 785 0,59 2,38
UP105 365 G+P+2 131 394 0,36 1,08
UP106 1034 Su+P+1, Su+P+3 306 1149 0,30 1,11
Ukupno 30942 12000 40644 0,39 1,31
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 738 G+P+4 332 1661 0,45 1,80
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
151
UP2 745 G+P+4 335 1676 0,45 1,80
UP3 788 P+3 496 1984 0,63 2,52
UP4 667 P+3 496 1983 0,74 2,97
UP5 757 G+P+3 462 1846 0,61 2,44
UP23 1242 G+P+3 522 2300 0,42 1,85
UP24 607 G+P+3 261 1100 0,43 1,81
UP25 942 G+P+4 336 1680 0,35 1,78
UP29 908 G+P+3 314 1255 0,35 1,38
UP69 926 G+P+4 417 2084 0,45 1,80
UP70 278 G+P+3 136 546 0,49 1,97
UP96 604 G+P+4 272 1359 0,45 1,80
UP97 638 G+P+4 287 1436 0,45 1,80
Ukupno 9840 4666 20909 0,47 2,12
POVRŠINE ZA MEŠOVITE NAMENE – MN2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP56 1261 G+P+4 631 3153 0,50 2,5
UP58 462 G+P+3 164 657 0,36 1,42
Ukupno 1723 795 3810 0,46 2,21
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP107 37 P 12 12 0,32 0,32
UP108 47 P 24 108 0,50 2,30
Ukupno 84 36 120 0,42 1,43
BLOK 34
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SS1 30942 / 12000 40644 0,39 1,31
SS2 9840 / 4666 20909 0,47 2,12
MN2 1723 / 795 3810 0,46 2,21
IOE 84 / 36 120 0,42 1,43
Saobraćajne površine
5480 / / / /
Ukupno 48069 / 17497 65483 0,36 1,36
BLOK 35
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE – SMG1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod objektom BRP Iz Ii
UP47 359 P, P+1+Pk 127 324 0,35 0,90
UP48 413 G+P+1+Pk 183 487 0,44 1,18
UP49 484 G+P+1+Pk 161 322 0,33 0,67
UP50 722 Su+P+1 196 392 0,27 0,54
UP51 527 Su+P+1 160 319 0,30 0,61
UP52 1142 Su+P+1+Pk 383 1150 0,34 1,01
Ukupno 3647 1210 2994 0,33 0,82
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod objektom BRP Iz Ii
UP1 190 P(G)+3 104 417 0,55 2,19
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
152
UP2 318 P+1 78 155 0,25 0,49
UP3 448 P, P, P+1 107 167 0,24 0,37
UP5 820 G+P+3 328 1312 0,4 1,6
UP6 556 G+P+3 222 890 0,4 1,6
UP7 269 P+2 84 251 0,31 0,93
UP8 452 P+2 90 271 0,20 0,60
UP9 250 P+1+Pk 125 375 0,50 1,50
UP12 516 P+1 131 262 0,25 0,51
UP13 915 P+1, Su+P+1+PK 179 568 0,2 0,62
UP14 466 G+P+3 186 746 0,4 1,6
UP15 706 G+P+3 282 1129 0,40 1,60
UP16 458 G+P+3 183 733 0,4 1,6
UP17 436 Su+P+2 170 509 0,39 1,17
UP18 414 G+P+3 166 662 0,40 1,60
UP21 168 G+P+1+Pk 80 240 0,46 1,43
UP22 155 P 63 63 0,41 0,41
UP23 157 P 77 77 0,49 0,49
UP24 282 P+1 87 175 0,31 0,62
UP25 296 P+1 80 160 0,27 0,54
UP26 464 Su+P+2 117 352 0,25 0,76
UP27 492 Su+P+2 142 425 0,29 0,86
UP28 566 Su+P+2 180 541 0,32 0,96
UP29 197 G+P+2 75 225 0,38 1,14
UP31 248 G+P+1+Pk 99 298 0,40 1,20
UP33 360 P+2+Pk 116 465 0,32 1,29
UP34 332 G+P+2 86 258 0,26 0,78
UP35 399 Su+P+2 117 351 0,29 0,88
UP36 829 Su+P+2 314 942 0,38 1,14
UP37 440 Su+P+2 117 351 0,27 0,80
UP38 433 Su+P+2 117 351 0,27 0,81
UP39 618 Su+P+2 241 723 0,39 1,17
UP40 270 P+1+Pk 53 158 0,20 0,59
UP41 192 P+1+Pk 108 324 0,56 1,69
UP42 98 P+1 53 106 0,54 1,08
UP43 56 P+1 24 48 0,42 0,85
UP44 115 P+1 36 72 0,31 0,63
Ukupno 14381 4817 15152 0,33 1,05
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod objektom BRP Iz Ii
UP20 540 P+3+Galerija 513 1717 0,95 3,18
Ukupno 540 513 1717 0,95 3,18
POVRŠINE ZA MEŠOVITE NAMENE – MN2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod objektom BRP Iz Ii
UP10 342 Su+P+3 148 592 0,43 1,73
UP11 468 Su+P+3 272 1361 0,58 2,91
UP19 500 2G+P+3 250 1000 0,50 2,00
UP30 1156 3G+P+3+Pk 600 2566 0,52 2,22
UP32 410 G+P+3 116 462 0,28 1,13
UP45 192 Su+P+1 70 210 0,36 1,09
UP46 426 P+3 163 654 0,38 1,54
Ukupno 3494 1619 6845 0,46 1,96
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
153
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOH
Broj UP Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
UP56(R) 70 P 25 25 0.36 0.36
Ukupno 70 25 25 0.36 0.36
BLOK 35
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SMG1 3647 / 1210 2994 0,33 0,82
SS1 14381 / 4817 15152 0,33 1,05
SS2 540 / 513 1717 0,95 3,18
MN2 3494 / 1619 6845 0,46 1,96
IOH 70 / 25 25 0,36 0,36
ŠZ 970 / / / / /
PUJ 988 / / / / /
Saobraćajne površine
1650 / / / / /
Ukupno 25740 / 8184 26733 0,32 1,04
BLOK 36
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 1350 G+P+3 288 1152 0,21 0,85
UP2 1575 G+P+2+Pk 481 1923 0,31 1,22
UP3 1084 G+P+2+Pk 480 1921 0,44 1,77
UP4 1703 G+P+2+Pk 720 2881 0,42 1,69
UP6 1426 G+P+2+Pk 480 1920 0,34 1,35
UP7 1711 G+P+2+Pk 480 1920 0,28 1,12
UP8 1131 G+P+2+Pk 338 1352 0,30 1,20
UP9 459 P+3 184 734 0,40 1,60
UP10 685 G+P+2 224 672 0,33 0,98
UP11 553 P, G+P+3+Pk 167 696 0,30 1,26
UP12 1625 G+P+2 547 1642 0,34 1,01
UP13 550 G+P+2+Pk, G+P+2 208 728 0,38 1,32
UP14 470 G+P+2+Pk,G+P+2 120 726 0,25 1,54
UP15 702 G+P+2 281 1123 0,40 1,60
UP16 594 G+P+2 192 576 0,32 0,97
UP17 204 G+P+1 119 357 0,58 1,75
UP18 1970 G+P+2+Pk 600 2399 0,30 1,22
UP19 1320 G+P+2+Pk 360 1440 0,27 1,09
UP20 1407 G+P+2+Pk 481 1924 0,34 1,37
UP21 1601 G+P+2+Pk 480 1920 0,30 1,20
UP23 1340 G+P+2+Pk 720 2880 0,54 2,15
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
154
UP24 962 G+P+2+Pk 360 1440 0,37 1,50
UP26 387 G+P+2 155 619 0,40 1,60
UP27 700 G+P+3 280 1120 0,40 1,60
UP28 384 G+P+3 115 461 0,30 1,20
Ukupno 25893 8859 34527 0,34 1,33
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP5 1602 G+P+2+Pk 722 2887 0,45 1,80
Ukupno 1602 722 2887 0,45 1,80
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS3
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP22 1284 G+P+3 770 3210 0,60 2,50
UP25 810 G+P+3 486 2025 0,60 2,50
Ukupno 2094 1256 5235 0,60 2,50
BLOK 36
Namena Površina
UP MAX spratnost
P pod objektom
BRP Iz Ii
SS1 25893 / 8859 34527 0,34 1,33
SS2 1602 / 722 2887 0,45 1,80
SS3 2094 / 1256 5235 0,60 2,50
VPŠ 2453 / / / / /
PUJ 569 / / / / /
Saobraćajne površine
4982 / / / / /
Ukupno 37593 / 10838 42649 0,29 1,13
BLOK 37
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE – SMG2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod objektom BRP Iz Ii
UP1 2042 G+P+1+Pk 720 2160 0,35 1,06
UP2 1891 G+P+1+Pk 600 1800 0,32 0,95
UP3 2665 G+P+1+Pk 1066 3198 0,40 1,20
UP4 1422 G+P+2 578 1733 0,41 1,22
UP5 1554 G+P+2 605 1815 0,39 1,17
UP6 1551 G+P+2 611 1834 0,39 1,18
UP7 1297 G+P+1+Pk 519 1556 0,40 1,20
Ukupno 12422 4699 14096 0,38 1,13
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
155
BLOK 37
Namena Površina UP MAX spratnost P pod objektom BRP Iz Ii
SMG2 12422 / 4699 14096 0,38 1,13
VPŠ 511 / / / / /
ŠZ 3881 / / / / /
PUJ 4572 / / / / /
Saobraćajne površine
4404 / / / / /
Ukupno 25790 / 4699 14096 0,18 0,55
BLOK 38
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 790 P, P+1+Pk, G+P+1+Pk 156 375 0,20 0,47
UP2 400 P+1+Pk 80 240 0,20 0,60
UP3 247 P+1+Pk 88 265 0,36 1,07
UP4 157 P 38 38 0,24 0,24
UP5 234 P 19 19 0,08 0,08
UP6 604 P+1+Pk 158 475 0,26 0,79
UP7 503 P+1+Pk 131 394 0,26 0,78
UP8 308 P+1+Pk 80 240 0,26 0,78
UP25 2134 P+2+Pk 577 2306 0,27 1,08
UP26 2478 G+P+4+Pk 575 3450 0,23 1,39
UP27 1818 G+P+4+Pk 383 2300 0,21 1,27
Ukupno 4221 1028 3122 0,24 0,74
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE – SS2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP9 4383 G+P+5 1392 8354 0,32 1,91
UP10 221 Su+P 19 39 0,09 0,18
UP11 757 Su+P+1+Pk 259 1037 0,34 1,37
Ukupno 5361 1670 9430 0,31 1,76
OBJEKTI U ZELENILU – ŠUMSKE POVRŠINE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP12 199 P+1+Pk 59 177 0,30 0,89
UP13 239 Su+P+1 62 187 0,26 0,78
UP14 159 Su+P+Pk,P+1+Pk 82 246 0,52 1,55
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
156
UP15 93 P+1 31 62 0,34 0,67
UP16 98 P,P+1 49 85 0,50 0,86
UP17 231 P+1 42 84 0,18 0,36
UP18 78 P 40 40 0,51 0,51
UP19 328 P,Su+P 108 202 0,33 0,62
UP20 159 P,Su+P 65 114 0,41 0,72
UP21 384 G+P+2+Pk 166 665 0,43 1,73
UP22 205 P+1 153 306 0,75 1,49
UP23 134 P+1+Pk 29 87 0,22 0,65
UP24 178 P 97 97 0,54 0,54
Ukupno 2485 983 2352 0,40 0,95
BLOK 38
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SS1 4221 / 1028 3122 0,24 0,74
SS2 5361 / 1670 9430 0,31 1,76
ŠZ 2306 / 983 2352 0,40 0,95
ŠZ - objekti u zelenilu
2485 / / / / /
Saobraćajne površine
3309 / / / / /
Ukupno 23134 / 4938 21884 0,21 0,95
BLOK 39
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE – SMG1
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP17 480 G+P+2 140 419 0,29 0,87
UP18 340 G+P+1 91 182 0,20 0,54
UP19 984 G+P+1 295 419 0,30 0,60
UP20 534 G+P+1 82 164 0,15 0,31
UP21 468 G+P+1 82 164 0,17 0,35
UP22 516 Su+P+Pk 115 344 0,22 0,67
UP25 370 G+P+1 88 176 0,24 0,48
UP26 330 G+P+1 80 160 0,24 0,48
UP27 269 G+P+1 143 286 0,53 1,06
UP28 242 G+P+1 70 140 0,29 0,58
UP29 427 G+P+1+Pk 165 495 0,39 1,16
Ukupno 4960 1351 2949 0,27 0,59
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE – SMG2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 1994 3*Su+P+2+Pk 919 3676 0,46 1,84
UP23 974 G+P+2 390 1364 0,4 1,4
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
157
Ukupno 2968 1309 5040 0,44 1,69
POVRŠINE ZA MEŠOVITE NAMENE – MN2
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP2 283 Su+P+1 80 160 0,28 0,57
UP3 718 G+P+5 431 1795 0,60 2,50
UP4 379 Su+P+2 80 160 0,21 0,42
UP5 196 G+P+Pk 93 186 0,47 0,95
UP6 356 G+P+2+Pk 110 440 0,31 1,24
UP30 381 G+P+2+Pk 110 440 0,29 1,16
Ukupno 2313 904 3181 0,39 1,38
POVRŠINE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - IOE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP31 36 P 12 12 0,33 0,33
Ukupno 36 12 12 0,33 0,33
BLOK 39
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
SMG1 4960 / 1315 2949 0,27 0,59
SMG2 2968 / 1309 5040 0,44 1,69
MN2 2313 / 904 3181 0,39 1,38
IOE 36 P 12 12 0,33 0,33
PUJ 26 / / / / /
Saobraćajne površine
1584 / / / / /
Ukupno 11887 / 3540 11182 0,3 0,94
BLOK 40
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE – SMG2 – STAMBENI KOMPLEKS
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod objektom BRP Iz Ii
UP1,2,3,4,5,6,7 23100 Su+P+1 do
Su+P+4 5580 27591 0,24 1,19
Ukupno 23100 5580 27591 0,24 1,19
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
158
BLOK 41
POVRŠINE SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE - GARAŽE
Broj UP Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
UP1 4486 3Po+P+9+Ps 2989 38684 0,67 8,62
Ukupno 4486 2989 38684 0,67 8,62
BLOK 41
Namena Površina UP MAX spratnost P pod
objektom BRP Iz Ii
GARAŽE 4486 3Po+P+9+Ps 2989 38684 0,67 8,62
ŠZ 6433 / / / / /
Ukupno 10919 / 2989 38684 0,27 3,54
Pregled maksimalno mogućih površina i kapaciteta u okviru predmetnog
prostora
Namena Površina
namene
Površina
pod
objektima
m2
Bruto
razvijena
površina
m2
iz
Ii
POVRŠINE ZA STANOVANJE MALE GUSTINE
Jednoporodično stanovanje 16 902 4 541 11 559 0,27 0,68
Višeporodično stanovanje u gradskim vilama
72 125 22 542 79 935 0,31 1,11
U zoni rekonstrukcije i obnove (višeporodično st-niski objekti)
9 784 3 366 10 039 0,34 1,03
POVRŠINE ZA STANOVANJE SREDNJE GUSTINE
Niski i srednje visoki objekti 120 009 42 431 143 580 0,35 1,20
Srednje visoki ili objekti veće visine ili visoki objekti
150 130 59 769 236 937 0,40 1,58
U zoni rekonstrukcije i obnove (srednje visoki objekti)
25 636 11 286 41 230 0,44 1,61
U zoni rekonstrukcije i obnove (objekti veće visine)
113 603 55 390 236 191 0.49 2.08
POVRŠINE ZA STANOVANJE VEĆE GUSTINE
Objekti veće visine i visoki objekti
67 878 31 724 176 935 0,47 2,62
Visoki objekti 28 036 11 625 107 812 0,42 3,80
POVRŠINE ZA TURIZAM
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
159
Površine za hotele i apartmanske hotele
27 420 13 467 71 042 0,49 2,59
Turističko naselje 8 410 2 591 9 063 0,31 1,08
POVRŠINE ZA ŠKOLSTVO I SOCIJALNU ZAŠTITU
Socijalna zaštita – predškolska ustanova
2 079 626 1 252 0,30 0,60
Obrazovanje - osnovna škola 11 670 2 868 8 603 0,25 0,74
POVRŠINE ZA MEŠOVITE NAMENE
Zona visokih objekata 6 689 3 840 28 970 0,57 4,33
Zona srednje visokih objekata 17 544 9 011 36 981 0,51 2,11
POVRŠINE ZA PEJZAŽNO UREĐENJE
Površine javne namene 12 939 - - - -
Površine ograničene namene 4 430 - - - -
Površine za specijalne namene 655 - - - -
ŠUMSKE POVRŠINE
Zaštitne šume 47 607 - - - -
ŠZ – objekti u zelenilu 21 429 - - - -
POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
Drugo poljoprivredno zemljište (maslinjaci)
12 550 - - - -
POVRŠINSKE VODE
Regulisani vodotokovi 2 964 - - - -
POVRŠINE OSTALE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I OBJEKATA
Objekti elektroenergetske infrastrukture
8 219 1 574 3 803 0,19 0,46
Objekti hidrotehničke infrastrukture
130 41 41 0,32 0,32
POVRŠINE ZA GROBLJA
Groblje 12 485 - - - -
VERSKI OBJEKTI
Kompleks manastira Podostrog
2 158 655 2 031 0,30 0,94
Verski objekat - crkva 11 827 1 216 2 054 0,10 0,17
SAOBRAĆAJNE POVRŠINE
Garaže 4 486 2 989 38 684 0,67 8,62
Drumski saobraćaj 268 757 - - - -
UKUPNA POVRŠINA
ZAHVATA PLANA 1 088 551 281 552 1 246 742 0,26 1,15
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
160
U tabelama su dati maksimalni kapaciteti koji se teoretski mogu očekivati u okviru
predmetnog prostora a u skladu sa opredeljenim površinama i zadatim parametrima
gradnje i pri potpunoj realizaciji plana.
Imajući u vidu oblik i veličinu parcele, ograničenja u okviru parcele u smislu položaja
građevinske linije, konfiguracije terena i potrebe organizacije parkiranja u okviru
parcele, u okviru predmetnog prostora realno se može izgraditi 80% planiranih
površina što bi pri potpunoj realizaciji plana značilo 1 044 854 m2 BRGP, odnosno
11618 stalnih korisnika i maksimalno u letnjem periodu 46 279 povremenih korisnika.
U tabelama je dat prikaz mogućih očekivanih kapaciteta na nivou planskih jedinica
(urbanističkih parcela) i čitavog zahvata plana. Prikazani kapaciteti poslužili su kao
osnov za dimenzionisanje čitavog prostora.
5. SMERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANSKOG DOKUMENTA
Smernice za dalju plansku razradu
Predmetni prostor je planski tretiran kao celina i ovim planskim dokumentom su
definisani svi neophodni uslovi za njegovo dalje sprovođenje, tako da nije potrebna
dalja planska razrada u okviru predmetnog prostora. Intervencije u prostoru obuhvataju
rekonstrukciju, dogradnju i nadgradnju postojećih objekata kao i izgradnju novih u
skladu sa prostornim mogućnostima.
Smernice za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrednosti i kulturne baštine
Zaštita pejzaža obuhvata čitav niz planskih mera kojim se deluje u pravcu očuvanja,
unapređivanja i sprečavanja devastacije prirodnih odlika pejzaža. U tom smislu, kao
prioritetna i osnovna mera ističe se utvrđivanje zona sa odgovarajućim režimima
zaštite, gde će se štititi njihove osnovne prirodne vrednosti, a time i pejzaž. Kod
planiranja upravljanja područjem utvrđen je odgovarajući ekološki model, kojim je
sprečena znatnija izmena pejzažnih vrednosti, tj. težilo se ka zadržavanju autentičnih
oblika pejzaža, a budući razvoj baziran je na principu ”održivog razvoja”.
Posebno se vodilo računa o:
- racionalnijem korišćenju, već zauzetog prostora,
- što manjem zauzimanju novih prostora,
- korišćenju očuvanih prostora uz minimum intervencija i maksimalno očuvanje
prirodnog pejzaža,
- zaštiti mediteranske vegetacije, grupe maslina i šumskih kultura,
- očuvanju vrednih grupacija zelenila,
- zadržavanju tradicionalnih arhitektonskih rešenja kao delova autohtonog kulturnog
pejzaža,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
161
- zadržavanju autentičnosti prostora u celini,
- zabrani izgradnje objekata čije funkcionisanje ugrožava Ili može ugroziti sredinu.
SISTEM ZELENILA URBANOG NASELJA „Podkošljun“, predviđa sledeće kategorije
zelenih površina:
Objekti pejzažne arhitekture javne namene
U okviru ove kategorije izdvajaju se:
Zelenilo parkovskog karaktera
Skver
Zelenilo uz saobraćajnice
Linearno zelenilo
Zelenilo parkovskog karaktera
Ova kategorija zelenila planira se u jugoistočnom delu plana, u zoni planiranog
kompleksa vila. Ona predstavlja jednu vrstu naseljskog parka čija je namena miran
odmor i rekreacija stanovnika koji žive u okruženju. Popločavanje staza platoa i
stepeništa izvršiti prirodnim materijalima, npr. prirodno lomljeni kamen, a veće nagibe
rešavati podzidama ili međama, koje mogu da služe i kao površine za sedenje. Šetnim
stazama-širine 1,5-2,5m i stepeništem povezati sve okolne saobraćajnice i ostvariti
najkraći put do parka. Vrtno-arhitektonske elemente (klupe, korpe, česme) predvideti,
takođe, od prirodnih materijala. Parkovsku površinu oivičiti, prema glavnim
komunikacijama, tamponom zelenila. Prilikom ozelenjavanja voditi računa o otvorenim
vizurama prema moru. Izbor biljnih vrsta uslovljava pored klimatskih i orografskih
karakteristika i namena lokacije. To znači, pored prirodnih preduslova, biljne vrste
treba da imaju dekorativnu i sanitarno-higijensku ulogu.
Predvideti i prostor za igru dece. Zbog optimalnog korišćenja površina teren se može
terasasto nivelisati, u 2-3 nivoa, sa platoima za igru dece, ali koristiti i prednosti reljefa
koji omogućuje stvaranje brežuljaka i škarpi. Platoe gde se planira postavljanje sprava
za igru dece planirati od mekih podloga, trave, sitnog peska, a prilazne staze moguće
je popločati prirodno lomljenim kamenom ili nekim drugim materijalima. U okviru ove
površine moguće je planirati dve zone, jednu za igru dece do 7 god. i zonu za igru
dece do 14 god. Sprave za igru dece, takođe, moraju biti od prirodnih materijala sa
sertifikatima za korišćenje. Prilikom ozelenjavanja i izbora biljnog materijala izbegavati
vrste sa trnjem i otrovnim plodovima. Obavezan uslov je stvaranje povoljnih sanitarno-
higijenskih i mikroklimatskih uslova.
Skver
Planska struktura skvera se stvara kao rezultat rešavanja kompleksa saobraćajnih,
funkcionalnih i arhitektonsko kompozicionih pitanja. Skver predstavlja zelenu površinu
koja je namenjena kratkom zadržavanju stanovnika ili dekorativnom oformljenju
gradskih prostora, a njegovo uređenje planirano je po tipu parkovske površine.
Površine skverova povezane sa ostalim zelenim površinama igraju značajnu ulogu u
gradskom sistemu zelenila. Naime, kako se radi o površinama na uglovima i obodnim
delovima saobraćajnica, skver treba da predstavlja prostor za predah. Treba ga rešiti
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
162
kombinacijom platoa, klupa, javnom česmom, fontanom ili nekim drugim vrtno-
arhitektonskim elementom. Biljke koje se upotrebljavaju za ozelenjavanje skvera
moraju biti otporne na uslove atmosferskog zagađenja. Uglavnom se, zbog vidljivosti,
koristi niže žbunasto zelenilo, ali i veće biljke, pa čak i drveće ukoliko prostorna
organizacija to dozvoljava. Biljke koje se upotrebljavaju treba da budu izuzetno
dekorativne kako bi dodatno istakle ostale vrtno-arhitektonske elemente.
Zelenilo uz saobraćajnice
Ozelenjavanje duž saobraćajnica, parking prostora i razdelnih traka, sprovodi se tzv.
linearnom sadnjom. U kompozicionom smislu, ovo zelenilo se rešava tako da
predstavlja osnov zelenih površina i služi za povezivanje svih kategroija zelenila u
jedinstven sistem. Ova kategorija zelenila pored estetske funkcije utiče na poboljšanje
komfora tokom vožnje, sanitarno-higijenskih i mikroklimatskih uslova.
Prilikom ozelenjavanja i formiranja drvoreda obavezan uslov je:
o rastojanje između drvorednih sadica od 5-10m,
o min. visina sadnice 2,5-3m,
o min. obim sadnice na visini 1m od 10-15cm,
o min. visina stabla do krošnje, bez grana, min. 2-2,2m ,
o otvori na pločnicima za sadna mesta min. 1,0x1,0m (za sadnju na pločnicima),
o obezbediti zaštitne ograde za sadnice u drvoredu (za sadnju na pločnicima),
o pri izboru vrsta za ulično zelenilo treba voditi računa da osim dekorativnih
svojstava budu prilagođene uslovima rasta u uličnim profilima (otpornost na zbijenost
tla, vodni kapacitet zemljišta, prašinu, gasove i sl).
o predvideti osvetljenje zelene površine,
o predvideti hidrantsku mrežu,
o predvideti održavanje zelene površine.
Na mestima gde je predviđena ova kategorija zelenila, a gde prostorne i organizacione
mogućnosti ne dozvoljavaju postavljanje drvorednih sadnica, ozelenjavanje vršiti u
parteru na sledeći način:
• parternim zelenilom, perenama i nižim vrstama čija visina ne prelazi visinu od
50cm, koje ne ometaju saobraćajne vizure,
• sadnjom drvoreda na sunčanoj strani ulice
• sadnjom drveća u kasetama
• sadnjom sadnica iz kategorije niskog drveća ili sadnjom šiblja
• vertikalnim ozelenjavanjem
• unošenjem vrtno-arhitektonskih elemenata (skulptura, fontana i td) u kombinaciji
sa zelenilom i sl.
Na parking prostorima obavezno predvideti drvorede. Prilikom formiranja drvoreda na
parkinzima trebalo bi osigurati na dva parking mesta po jedno drvo, a kod podužnog
parkiranja na jedno parking mesto po jedno drvo. Preporučuje se drvored na trotoaru
ako je trotoar širine min. 2,50m.
Zelenilo duž saobraćajnica formirati tako da ne ometa preglednost i ne ugrožava
bezbednost saobraćaja. Vlasnik zemljišta, koje se nalazi u zoni potrebne preglednosti,
dužan je da na zahtev upravljača javnog puta, ukloni zasade, drveće i ograde i tako
obezbedi preglednost.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
163
Prilikom ozelenjavanja poštovati minimalna propisana odstojanja od mesta sadnje
visokog drveća do ivica rovova podzemnih instalacija, ivica kolovoza i najbližih delova
nadzemnih objekata.
Pri projektovanju zelenih površina duž saobraćajnica, posebnu pažnju posvetiti funkciji
optičkog vođenja. Veličine masiva prilagoditi dozvoljenim brzinama kretanja vozila i
drugim faktorima.
Linearno zelenilo
Ova kategorija zelenila javlja se u severoistočnom delu plana, uz otvoreni tok potoka
Podkošljun i uz saobraćajnicu koja se prostire delom toka reke Grđevice. Kako
Podkošljunski potok protiče kroz zonu stanovanja srednje gustine, tako je potrebno u
okviru individualnih parcela prostor između vodenog korita i građevinske linije ozeleniti
linijski raspoređenim zelenilom. Tom prilikom koristiti kombinaciju drvenastih i
žbunastih vrsta koje su prilagođene datim uslovima sredine. Zelenilo vodotokova, kao
element sistema gradskog zelenila ima višestruku ulogu, izolirajuću, raščlanjavajuću i
maskirnu. Vegetacija na obalama vodenih površina, najpotpunije ispoljava
obaloutvrdnu i vodozaštitnu funkciju, kao i zaštitu zemljišta. Vegetacija u okviru obale i
njenog uređenja utiče da zemljište intenzivnije upija padavine, koje sporije otiču do
vodotoka, čime se otklanja mogućnost poplave, a stvara bogat vodotok. Organizaciju
unutar površine u potpunosti treba prilagoditi potrebama ekosistema, introdukcijom
vegetacije i poboljšanjem njegovog ekološkog statusa. Neophodno je imati stalnu
kontrolu prostora i njegovu intenzivnu negu, čime se ostvaruje ukupan nivo zaštite
životne sredine. To se prvenstveno odnosi na zabranu odlaganja bilo kakvog otpada,
nekontrolisana seča stabala i sl.
Linearno zelenilo raspoređeno uz novoplaniranu saobraćajnicu, koja se prostire delom
toka reke Grđelice, na javnim površinama formirano je u vidu drvoreda, dok se u okviru
površina individualnog stanovanja predviđa formiranje kombinovanog linearnog zasada
drveća i žbunja između same saobraćajnice i građevinske linije.
Objekti pejzažne arhitekture ograničene namene
U okviru ove kategorije izdvajaju se:
Zelenilo individualnih stambenih objekata
Zelenilo stambenih objekata i blokova
Zelenilo sportsko rekreativnih površina
Zelenilo objekata školstva i socijalne zaštite
Zelenilo verskih objekata
Zelenilo turističkih objekata (hoteli)
Zelenilo turističkog naselja
Zelenilo individualnih stambenih objekata
Kod uređenja okućnica u okviru individualnih stambenih objekata, iznaći način da se
postojeće zelene površine preurede, osveže novim sadržajima, a nove usloviti
izgradnjom funkcionalnog zelenila.
Na parcelama jednoporodičnog stanovanja prostore između ulice i objekta ozeleniti
dekorativnim vrstama, a deo parcele iza objekta može se koristiti kao bašta ili voćnjak.
Preporučuje se gajenje voća kao svojevrstan vid aktivnog odmora stanovnika. Kako su
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
164
na predmetnoj teritoriji objekti individualnog stanovanja uglavnom locirani na terenima
u padu, tako je i organizovanje zelenih površina potrebno prilagoditi datoj lokaciji.
Preporučuje se formiranje terasastih zelenih platoa oivičenih kamenim podzidima,
građevinsko-arhitekstionskim elementom autentičnim za primorsko brdovito zaleđe.
Platoi se mogu uređivati kao voćnjaci, povrtnjaci ili kao vrtovi, u zavisnosti od potreba
korisnika.
Umesto čvrstih ograda preporučuje se upotreba živica i pergola sa puzavicama. Na
izbor biljnih vrsta za ovu kategoriju zelenila, ne može se značajno uticati, ali je
preporuka da to budu autohtone vrste prilagođene datim uslovima i organizovane u
tradicionalnom stilu.
Dobro organizovanim zelenim površinama sa podzidima, živim ogradama, pergolama i
ostalim vrtno-arhitektonskim elementima ulicama se može dati nov, karakterističan
izgled.
Zelenilo stambenih objekata i blokova
Blokovsko zelenilo kao kategorija zelenih površina može se smatrati jednom od
najvažnijih kategorija zelenila grada, a jedan od razloga je taj što se veliki deo
aktivnosti gradskog stanovništva odvija upravo u stambenom bloku.
Ova kategorija zelenila u planu zauzima značajno mesto u smislu stvaranja sanitarno-
higijenskih,estetskih i humanih uslova za život. U najvećoj meri na ovom prostoru je
planirano stanovanje sa delatnostima pa uređenje prostora podrazumeva korišćenje
izrazito dekorativnih vrsta i ne pretrpavanje zasadom površine oko poslovnih prostora.
Kod isključivo stambenih objekata prilikom izgradnje zelenih površina, formirati
grupacije četinara i lišćara, koristiti soliternu sadnju za naglašavanje ulaza,obezbediti
travne površine, izbegavati vrste sa plitkim korenom. Na terenima u padu podzide
uraditi sa oblogom od kamena i otvorima za drenažu. Koristiti urbani mobilijar
prilagođen mediteranskom ambijentu. Moguća je i sadnja u žardinjerama, pri čemu
treba koristiti nisko drveć, žbunaste vrste različitog kolorita i habitusa, perene i
dekorativne puzavice. Kompozicija zelenila na ovim površinama treba da se odlikuje
jednostavnim oblicima i čistim koloritnim rešenjima, ne treba primenjivati mnoštvo
biljnih vrsta, obilje različitih prostornih oblika i kombinacije boja. Radi boljeg održavanja
koristiti vrste koje ne zahtevaju specijalne uslove. Miran odmor i pasivna rekreacija
planirana je u neposrednom okruženju.
Zelenilo sportsko rekreativnih površina
Zelenilo u funkciji rekreacije javlja se u kontekstu stambenog naselja na kontaktnoj zoni
sa novoplaniranim grobljem. Njegova osnovna uloga je pružanje prijatnog ambijenta za
bavljenje rekreacijom stanovništva koje živi u neposrednom okruženju. U okviru ove
zone planirati površine za aktivnu rekreaciju koje treba da zauzmu min. 3.0 m2 po
stanovniku, od čega su korisne 1.3 m2/st, dok su prateće 1.7 m2/st. One
podrazumevaju organizovanje sportskih terena i ostalih slobodnih površina u
jedinstvenu funkcionalnu celinu opremljenu potrebnim pratećim sadržajima (spravama
za igru dece, stazama za šetnju, česmama, klupama za kratkotrajan odmor i ostalim
vrtno-arhitektonskim elementima). Prateće sadržaje potrebno je uklopiti sa zelenilom
na takav način da ne ometaju sportske aktivnosti koje se odigravaju na datoj površini.
Prilikom ozelenjavanja izbegavati upotrebu alergenih vrsta, vrsta sa krupnim plodovima
ili onih koje u jesenjem periodu usled opadanja lišća i plodova doprinose povećanju
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
165
zaprljanosti prostora. U zoni rekreacije na mestima gde se javlja podzemna
infrastruktura zelenilo organizovati u vidu travnog pokrivača kombinovanog sa
površinama za pasivnu rekreaciju. Izbegavati upotrebu drvenastih i žbunastih vrsta sa
velikim korenom.
Zelenilo objekata školstva i socijalne zaštite
Ova kategorija zelenila javlja se u oviru kompleksa osnovne škole i vrtića. Pri uređenju
i ozelenjavanju ove kategorije kao najčešći stilski oblik javlja se kombinacija
geometrijskog i pejsažnog stila. S obzirom na različit uzrast korisnika, pri optimalnim
uslovima poželjno je dvorište podeliti na više manjih sektora pomoću raznovrsnih vrtno
arhitektonskih elemenata, klupa, tribina, stepenica i dr.Dvorište, sportski tereni i staze
se rešavaju u geometrijskom, a ostalo u pejsažnom stilu. U okviru ovih površina
planirati i sprave za igru dece. Zelene površine postavljati obodno, gde imaju funkciju
izolacije od okolnih saobraćajnica i suseda. Ovaj tampon treba da bude dovoljno širok i
gust, sastavljen od četinarskog i listopadnog drveća i šiblja, delimično ublažavajući
buku i smanjujući prašinu sa okolnih saobraćajnica. Zelene površine ispred same
školske zgrade i vrtića potčinjene su arhitekturi objekta, i najčešće su obrađene
dekorativnim šibljem i cvetnjacima. Uz glavni prilaz objektu često se postavlja
skulptura, bista ili neki drugi element. Pri izboru biljnih vrsta voditi računa da one nisu
otrovne, da nemaju bodlje i da odgovaraju uslovima staništa.
Zelenilo verskih objekata
Zelene površine u okviru kompleksa sabornog hrama, potrebno je urediti uz apsolutno
poštovanje tradicije. Pored toga posebno je važno prilikom ozelenjavanja koristiti biljke
specifične za dato podneblje (autohtone biljke) koje bi svojim adekvatnim rasporedom
dodatno isticale objekat. U parternoj kompoziciji treba primjenjivati mediteranski
autohtoni parter. U cilju stvaranja što mirnijeg okruženja za obavljanje službe i boravak
vernika, potrebno je ovaj prostor odvojiti i izolovati od neprijatnih okolnih uticaja (buke,
saobraćaja, aerozagađenja, itd.). Ovo se postiže formiranjem linijski postavljenog
tampona zelenila, koji se može sastojati od drvenastih ili žbunastih vrsta, ili njihove
kombinacije. Pri odabiru sadnog materijala i njegovom komponovnju voditi računa o
vizurama, spratnosti i arhitekturi objekata. Pri rasporedu zelenila i drugih elemenata
uređenja prostora voditi računa o funkcijama hrama, okupljanju ljudi, pravcima
pešačkih kretanja, potrebama verske službe i sl.
Zelenilo u kompleksu manastira Podostrog je skromno zastupljeno obzirom na veličinu
parcele i izgrađenost prostora. Ono je u organizovano u vidu povrtnjaka, voćnjaka i
zasada maslina koji pokrivaju potrebe manastira za hranom. Ovo zelenilo održava
bratstvo manastira, tako da se ne planira njegova značajnija promena u površini i
rasporedu. Zadržava se postojeće stanje.
Zelenilo objekata turizma (hotela)
Slobodne zelene površine u okviru objekata turizma podrazumevaju parterno uređenje
i ozelenjavanje. Planirati grupacije zelenila, po verikali i horizontali. Na ovim
površinama posebnu pažnju treba posvetiti travnjacima. Posebnu pažnju obratiti i na
uređenje duž stepeništa, podesta i platoa. Planirati pergole ili kolonade, sa
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
166
visokodekorativnim puzavicama. Pergole ili kolonade moraju biti izgrađene u skladu
sa materijalima korišćenim za izgradnju kompleksa. Na manjim površinama, duž
stepeništa, na podestima i platoima prostor oplemeniti žardinjerama, saksijama i sl.
Zelenilo turističkog naselja
Ova kategorija zelenila prisutna je u kompleksu apart-hotela „EPS”-a. Organizovanje
zelenih površina ove kategorije gostima treba da omogući prijatno okruženje za
pasivan odmor, šetnju i mogućnost lake rekreacije. U opremu ovakvih zelenih površina,
međutim, spadaju i tereni za mali fudbal, mini-golf, basket, odbojku i druge sportove, ali
njih treba planirati na dovoljnoj udaljenosti od objekata (zbog mira) i u gustim zelenim
masivima. Izbor biljnih vrsta podređen je standardnim estetskim i funkcionalnim
kriterijumima.
Objekti pejzažne arhitekture specijalne namene
U okviru ove kategorije izdvajaju se:
Groblje
Zaštitni pojas
Zelenilo infrastrukture
Groblje
U okviru ove namene odnos površina za sahranjivanje prema površinama ostalog
sadržaja kreće se u rasponu 60:40% kod izrazito arhitektonske do 40:60%kod
pejzažne kompozicije. Ova funkcionalna podela uglavnom se sastoji u sledećim
odnosima: 60% površine namenjene grobnim mestima, 20% zeleni pojas i parkovski
oblikovan prostor, 16% površine za pešačke staze i saobraćajnice, 3 % trg za ispraćaj
sa objektima kapele, i 1 % ostali sadžaji. Zelenilo postojećeg groblja uglavnom se
svodi na cvetne zasade koje uređuju vlasnici grobnih parcela. Kako se planira
proširenje groblja, uređenjem i ozelenjavanjem potrebno je formirati odgovarajuću
ambijentalnu celinu, koja odražava poštovanje prema pokojnicima. Čitav prostor
groblja potrebno je tretirati kao svojevrstan gradski park i njegove sadržaje fizički
odvojiti od okolnih namena. U okviru parcele planirati živu ogradu sastavljenu od
autohtonih zimzelenih vrsta guste krošnje koje podnose orezivanje. Posebnim zaštitnim
pojasom formiranim od kombinacije drveća i šiblja, kreirati tampon zonu između
susedne rekreacione zone. Pri rasporedu zelenila, staza i drugih elemenata uređenja
prostora voditi računa o funkcijama sahranjivanja i verskih obreda, pešačkim
kretanjima i sl. Prilikom ozelenjavanja kombinovati parterno zelenilo sa žbunastim
zasadima i nižim drvećem, a visoka, pojedinačna stabla koristit za akcentovanje. Kod
izbora sadnog materijala i njegovog komponovanja voditi računa o tome da zelenilo pri
rastu ne ugrožava grobnice i grobna mesta.
Zaštitni pojas
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
167
Ova kategorija zelenih površina predstavlja linijski postavljen pojas zelenila formiran
sadnjom visokog, gustog zelenila svuda okolo prostora koji treba zaštititi ili na neki
način odvojiti od ostalih sadržaja u neposrednoj blizini. Kako se planira proširenje
parcele groblja pojas zaštitnog zelenila ima funkciju izdvajanja prostora groblja u
vizuelnom i akustičkom pogledu od okolnih sadržaja postavljanjem tampona zelenila
koje se sastoji od kombinacije drveća i žbunja. Na predmetnoj teritoriji ovaj pojas se
pojavljuje u delu kontaktne zone između planiranih sportskorekreativnih površina i
novoplaniranog groblja. Najmanje 40% površine sanitarno zaštitnog tampona treba da
je slobodno i iskorišćeno za ozelenjavanje.
Širina ovog pojasa zavisi od raspoložive površine, a biljni sadržaj koji je, pre svega,
uslovljen širinom, treba da zadovolji ekološke i estetske kriterijume, uz uslov da se
izbegne preterano šarenilo. U sistemu zelenila grada zaštitni pojasevi igraju veoma
značajnu ulogu u poboljšanju sanitarno-higijenskih i mikroklimatskih uslova.
Zelenilo infrastrukture
Ova kategorija zelenih površina u direktnoj je zavisnosti od organizaci je parcele i
objekta na parceli, kao i preostale slobodne površine koja se najčešće uređuje kao
travna površina. Ovo su namene gde nije preporučljivo saditi drvenaste i žbunaste
vrste zbog opterećenosti podzemnom infrastrukturom.
ŠUMSKE POVRŠINE
Zaštitne šume
U severnom delu područja DUP-a su ostaci kompleksa šumske sastojine Orno-
Quercetum ilicis, koja se prostire na potezu od Mainskog groblja do manastira
Podostrog i dalje prema severu uz reku Grđevicu, a poznata je u Budvi kao „Dubova
šuma“. Na području plana se mestimično nalaze i grupe i pojedinačna stabla hrasta,
kao ostaci ove sastojine. Borove kulture izmešane sa šempresom i makijom nalaze se
na padinama brda Košljun. Šumsko zemljište predstavlja izuzetno značajan zeleni fond
ove teritorije. One prvenstveno imaju zaštitnu ulogu jer štite prostor plana od
nepovoljnih uticaja sa „cetinjskog puta“ i drugih frekventnijih postojećih i planiranih
saobraćajnica, kao i od mogućnosti erozije izuzetno strmog zemljišta koje okružuje ovaj
prostor. Pored toga planira se njihovo uređenje i opremanje šetnim stazama,
postavljanjem osvetljenja, terena za rekreaciju, nadstrešica, klupa, korpi za otpatke i
druge odgovarajuće opreme za miran odmor korisnika i za igru djece. Pri izgradnji i
čišćenju terena i kroz potrebne meliorativne mjere maksimalno voditi računa da se
sačuva i zaštiti izuzetno vrijedno postojeće zelenilo. Tako se ovaj kompleks stavlja na
raspolaganje stanovnicima i turistima i na najbolji način štiti od svih oblika degradacije.
U borovim kulturama na padinama Košljuna na području DUP-a je zabranjena
izgradnja objekata. Uređenje vršiti na sličan način kao i kod „Dubove šume“,
izgradnjom šetnih staza, nadstrešica za odmor, postavljanjem klupa, korpi za otpatke i
neophodnih informacionih tabli. Pri izgradnji staza koristiti okolni materijal (kamen,
zemlja, drvo) pri čemu treba odgovarajućim uređenjem staza obezbijediti da ne dođe
do spiranja nasutog materijala i da staze ne postanu bujični vodotokovi.
U kompleksu koji se proteže od obilaznice do iznad Manastira Podostrog zabranjena je
izgradnja objekata. Zadržavaju se zatečeni objektu u u horizontalnim i vertikalnim
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
168
gabaritima koji su dati u karti 19. Plan zelenih i slobodnih površina. Kod ovih objekata
dozvoljeno je: obnova, sanacija i zamena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih
djelova objekta i krova u zatečenim gabaritima; priključak na komunalnu infrastrukturu,
kao i rekonstrukcija svih vrsta instalacija; uključujući i izgradnju lifta, rekonstrukcija
postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). Oplemenjavanje i
uređenje prostora u okviru ove namjene vršiti na osnovu projektne dokumentacije
jedino izgradnjom parkovskih staza, javnog osvjetljenja, terena za rekreaciju,
postavljanjem nadstrešica, klupa, korpi za otpatke i druge odgovarajuće opreme za
miran odmor korisnika i za igru djece.
Uređenjem šumskog zemljišta stvoriće se i pogodniji uslovi za zaštitu od požara.
POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
Grupacije maslina
Kako su postojeći maslinjaci dosadašnjom izgradnjom svedeni na pojedinačna stabla ili
male grupice, planom su zadržane one grupacije koje su prepoznate kao vredne sa
stanovišta brojnosti i starosti stabala. Na osnovu odredbi Zakona o maslinarstvu
zabranjeno je sječenje maslina. Na lokacijama gdje se predviđa izgradn ja, ako postoji
maslina neophodno je, ukoliko je moguće, u saradnji sa nadležnim javnim preduzećem
koje se bavi održavanjem zelenila, izvršiti njeno presađivanje u okviru iste urbanističke
parcele ili na drugu lokaciju. Ukoliko je uklanjanje maline zaista neophodno, onda je
obavezno da se za svaku posječenu maslinu na istoj urbanističkoj parceli zasadi
najmanje jedna nova maslina. Grupacije maslina treba njegovati, zadržati tradicionalne
podzide i suhozide gdje god postoje. Parter ovih površina održavati kao travnat i
obezbijediti od zarastanja u korov ili obrastanja drugom vegetacijom. U maslinjacima je
zabranjena gradnja bilo kakvih objekata.
Predloženi sadni materijal ili slične vrste koristiti uz poštovanje sljedećih smernica:
• koristiti vrste otporne na uslove sredine,
• izbor vrste sadnog materijala vršiti prema pedološkim karakteristikama same
lokacije,
• koristiti zdrave sadnice, rasadnički pravilno odnegovane, kontejnerski materijal
standardnih dimenzija, a drveće sa pravim deblom,
• sadni materijal uskladiti sa kompozicionim i funkcionalnim zahtjevima prostora.
Predlog vrsta za ozelenjavanje
Lišćarske vrste: o akacija, 'mimoza' (Acacia decurrens)
o akacija (Acacia longifolia)
o crvenolisni, vatreni, kineski javor (Acer ginala)
o kavkaski javor (Acer laetum, Acer cappadocicu )
o divlji kesten (Aesculus hippocastanum)
o albicija (Albizzia julibrissin)
o grčka planika (Arbutus andrachne)
o planika, maginja, manjuga (Arbutus unedo)
o žutika, šimširika (Berberis thunbergii 'Atropurpurea')
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
169
o berberis (Berberis candidula 'Park jewel', 'Red jewel')
o šimšir (Buxus sempervirens)
o kamelija (Camellia japonica)
o pitomi kesten (Castanea sativa)
o košćela, koprivić (Celtis australis)
o žuta košćela, žuti koprivić (Celtis tournefortii)
o rogač (Ceratonia siliqua)
o Judino drvo (Cercis siliquastrum)
o kamforovac (Cinnamomum camphora)
o limun (Citrus limon)
o mandarina (Citrus nobilis)
o pomorandža, narandža (Citrus sinensis)
o puzavi kotoneaster (Cotoneaster dammeri)
o dunjarica (Cotoneaster horisontalis)
o dunjarica, mušmulica (Cotoneaster integerrima)
o dlakava dunjarica (Cotoneaster tomentosa)
o cikas, sago palma (Cycas revoluta)
o dafina (Elaeagnus angustifolia)
o eukaliptus (Eucalyptus globulus)
o japanska kurika (Euonymus japonica)
o vulfenova mlječika (Euphorbia Walfenii)
o nješpula, japanska mušmula (Eriobotrya japonica)
o crveni eukaliptus (Eucalyptus rostrata)
o gledičija, trnovac (Gleditsia triacanthos)
o smokva (Ficus carica) o suručice (Spirea sp.)
o hibiskus, sirijska ruža (Hibiscus syriacus)
o božikovina, zelenika (Ilex aquifolium)
o drvo zlatne kiše Koelreuteria paniculata
o lovor, lorber (Laurus nobilis)
o idijski jorgovan (Lagerstroemia indica)
o liriodendron, tulipanovac (Liriodendron tulipifera)
o krupnocvjetna magnolija (Magnolia grandiflora)
o magnolija (Magnolia liliflora)
o japanska magnolija (Magnolia kobus)
o magnolija (Magnolia x soulangeana)
o očenašica (Melia azedarach)
o mimoza (Mimosa pudica)
o murva, bijeli dud (Morus alba)
o murva, crni dud (Morus nigra)
o žalosni dud (Morus nigra 'Pendula')
o mirta (Myrtus communis)
o oleander (Nerium oleander)
o maslina (Olea europaea)
o divlja maslina (Olea silvestris)
o zelenika (Phyllirea latifolia)
o komorika (Phyllirea media)
o tršlja, trišlja, krmela, lantisk (Pistacia lentiscus)
o pitosporum (Pittosporum tobira)
o badem (Prunus amygdalus)
o ukrasna šljiva (Prunus pissardii)
o crvenolisna šljiva (Prunus cerasifera 'Atropurpurea')
o lovorvišnja (Prunus laurocerassus)
o rašeljka, magriva (Prunus mahaleb)
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
170
o nar, mogranj (Punica granatum)
o vatreni trn, pirakanta (Pyracantha coccinea)
o crveni hrast (Quercus borealis)
o prnar, oštrikar (Quercus coccifera)
o hrast crnika, česmina, česvina (Quercus ilex)
o tršljika (Rhamnus alaterhus)
o sofora (Sophora japonica)
o mukinja (Sorbus aria)
o brekinja (Sorbus torminalis)
o štitasta mukinja (Sorbus umbellata)
o suručice (Spirea sp.)
o biserak (Symphoricarpus albus)
o tamaris (Tamarix sp.)
o brijestovi (Ulmus sp.)
o lemprika, jabučica (Viburnum tinus)
o žižula, zinzula (Ziziphus jujuba)
Četinarske vrste: o bidvilova araukarija (Araucaria bidwilli)
o srebrni kedar (Cedrus atlantica 'Glauca')
o čempres (Cupressus sempervirens var. pyramidalis)
o čempres (Cupressus sempervirens var.horisontalis)
o arizonski čempres (Cupressus arizonica 'Glauca')
o ginko (Ginkgo biloba)
o kineska kleka (Juniperus chinensis)
o stubasta kleka (Juniperus communis 'Hibernica') o tuja (Thuja globosa)
o primorska somina (Juniperus phoenicea)
o pukinja (Juniperus macrocarpa)
o crni bor (Pinus nigra)
o primorski bor (Pinus maritima)
o stubasta zapadna tuja (Thuja occidentalis 'Columna')
o kuglasta tuja (Thuja occidentalis 'Globus')
o tuja (Thuja globosa)
Puzavice: o aktinidija (Actinidia argusta)
o bugenvila, bogumila (Bougainvillea spectabilis)
o skrobut, mirisava vitina (Clematis flammula)
o klematis (Clematis x jackmanii)
o kineska kurika (Euonymus fortunei)
o bršljan (Hedera helix)
o orlovi nokti (Lonicera caprifolium)
o ljepljivo pasje grožđe (Lonicera glutinosa)
o božje drvce (Lonicera implexa)
o brkva, lustrika (Periploca graeca)
o tetivika (Smilax aspera)
o kampsis, tekoma (Tecoma radicans)
o japanska visterija (Wisteria floribunda)
o visterija, glicinija (Wisteria sinensis)
o zapletina (Lonicera etrusca)
Perene:
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
171
o veliki vrijes, uljika (Erica arborea)
o lavanda (Lavandula spicata)
o lavanda (Lavendula officinalis)
o divlja ruža, šipak (Rosa canina)
o ruže (Rosa sp.)
o ruzmarin (Rosmarinus officinalis)
o krkavina, monjen, slatkokita (Rhamnus alaternus)
o Santolina viridis
o Santolina chamaecyparissus
o žukva, žuka, brnistra (Spartium junceum)
o ljekovita žalfija, kadulja (Salvia officinalis)
o juka (Yucca filamentosa)
Palme: o mala žumara, niska žumara (Chamaerops humilis)
o kanarska datula (Phoenix canariensis)
o datula, urma (Phoenix dactylifera
o Trachycarpus nanus
o kalifornijska lepezasta palma (Washingtonia robusta)
o končasta vašingtonija (Washingtonia filifera)
o visoka žumara (Trachycarpus fortunei)
Sukulente: o agava (Agave americana)
Smernice za zaštitu životne sredine
U rešenjima ovog plana u najvećoj meri su integrisani zahtevi zaštite životne sredine.
Zaštita životne sredine bazirana je na usklađivanju potreba razvoja i očuvanja,
odnosno zaštite njegovih resursa i prirodnih vriednosti na održiv način, tako da se i
sadašnjim i budućim generacijama omogući zadovoljavanje njihovih potreba i
poboljšanje kvaliteta života. Pravo na razvoj mora se ostvariti kako bi se ravnopravno
zadovoljile potrebe razvoja i zaštite i očuvanja životne sredine sadašnjih i budućih
generacija. U okviru ovog plana već su u odgovarajućim poglavljima integrisane
pojedine mere sa aspekta
unapređenja i zaštite životne sredine.
DUP-om se definišu sledeći uslovi i mere predviđene u cilju sprečavanja, smanjenja ili
otklanjanja negativnih uticaja na životnu sredinu:
1. Kako je Budva, ail i prostor DUP-a područje intenzivnog razvoja sa povećanjem
broja stanovnika i korisnika prostora (turisti i posetioci), sa intenzivnom urbanizacijom
koja se ogleda u vidu obimne izgradnje, lokalna uprava u saradnji sa državnim
organima, Republičkim hidrometeorološkim zavodom, JU Centar za ekotoksikološka
ispitivanja Crne Gore, Republičkim zavodom za zaštitu prirode, Univerzitetom, stručnim
i nevladinim sektorom (NVO) treba da uspostavi kontinuirani monitoring indikatora
životne sredine, obavi istraživanja biodiverziteta na području Opštine i na taj način
stvori osnov za kvalitetnu i kontinuiranu mogućnost ocene stanja životne sredine i na
osnovu toga kreiranje politika i mera za zaštitu životne sredine.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
172
2. S obzirom da će rešenja data u DUP-u imati određene posledice na životnu sredinu
treba obezbediti odgovarajući monitoring (praćenje stanja).
3. Posebno voditi računa da se obezbedi monitoring onih elemenata životne sredine
koji će biti izloženi stalnom pritisku (DPRS7 model monitoringa) kako bi se obezbedila
povratna sprega između pritisaka na životnu sredinu i blagovremenog odgovora onih
koji su odgovorni za realizaciju pojedinih projekta i aktivnosti na prostoru plana.
4. Kako bi se monitoring životne sredine mogao u potpunosti sprovesti, potrebno je da
istovremeno obuhvati monitoring na samom izvoru zagađivanja, na mestima gdje se
vrši ispuštanje štetnih ili zagađujućih materija, ali i praćenje dalje sudbine zagađujućih
materija posle ispuštanja u životnu sredinu.
5. Neophodno je za područje Budve uraditi Katastar zagadjivača u okviru Katastra
zagadjivača za celu Crnu Goru.
6. Pojedini pokazatelji ukazuju na neophodnost preduzimanja mera za sprječavanje
pojedinih zagađenja. To se pre svega odnosi na emisiju lebdećih čestica (prašine i
aerosola) i ograničavanje sadržaja teških metala i PAH-s u njima, jer na osnovu
višegodišnjih ispitivanja, može se konstatovati da postoji trend značajnog povećanja
sadržaja lebdećih čestica i PAH-s u njima. Monitoring kvaliteta vazduha mora biti
baziran na EU propisima, na osnovu kojih će formirati informativna mreža koja će moći
da se priključi u međunarodne mreže, kao što su EURAIRNET-a, EIONET, baze WHO-
a, WGOGAW, EMEP i dr. Monitoring lebdećih čestica treba bazirati na merenju PM-10
i PM-2,5 na osnovu kojih se ocjenjuje stepen ugroženisti vazduha ambijenta, uticaja na
zdravlje ljudi i zagađenosti teškim metalima u PM-10.
7. Stimulisati nabavku i korišćenje novijih i kvalitetnijih vozila, vozila na električni ili
hibridni pogon, upotrebu bezolovnog benzina, zbog smanjenja koncentracija
zagađujućih materija poreklom iz izduvnih gasova motornih vozila.
8. Smanjiti broj ložišta na čvrsta goriva i stimulisati korišćenje drugih oblika goriva i
energije (gas, toplotne pumpe, pasivni i aktivni solarni sistemi i dr.) kako bi došlo do
redukcije zagađujućih materija iz ložišta na čvrsta goriva.
9. Treba uspostaviti sistem stroge kontrole odlaganja otpada, od momenta stvaranja,
sakupljanja, transporta do konačnog odlaganja, jer je komunalni otpad najčešći uzrok
povećane koncentracije polutanata neorganskog porijekla (olovo, kadmijum, hrom, nikl
i dr.) i organskog porekla (poliaromatskih ugljovodonika i polihlorovanih bifenila) u
uzorcima zemljišta.
10. Uvesti sistem reciklaže, postavljanjem posuda za primarnu selekciju otpada na
određenim lokacijama na području plana.
11. Potreban broj kontejnera i drugih sudova za odlaganje čvrstog otpada, dinamiku i
vrieme njihovog pražnjenja, proračunati na osnovu ukupnog broja mogućih korisnika
prostora koji se tokom turističke sezone značajno uvećava prilivom turista.
12. Raznovrsni nesortirani otpad nastao tokom rušenja postojećih objekata odložiti na
bezbedno mjesto, na način koji neće stvoriti dodatne negativne uticaje na životnu
sredinu i na lokaciji koju odredi nadležni organ.
13. Ostale negativne uticaje prilikom rušenja (buka, prašina, usporavanje saobraćaja,
oštećenje saobraćajnica i dr) na stanovništvo koje živi u okolini svesti na najmanju
moguću meru.
14. Otpad koji bude nastajao za vreme izvođenja gradjevinskih radova (šut i ostali
otpad) odložiti na bezbedno mjesto, na način koji neće stvoriti dodatne negativne
uticaje na životnu sredinu i na lokaciji koju odredi nadležni organ.
15. Pri izgradnji novih objekata, kao i pri rušenju postojećih, predvidjeti mere zaštite
dela postojećih stabala koja nisu predviđena za uklanjanje.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
173
16. Ako se na prostoru DUP-a budu otvarale zdravstvene, ordinacije biohemijske
laboratorije i pružale različite usluge prilikom kojih se stvara eventualni opasni
medicinski otpad njegov tretman (čuvanje i odlaganje) obavezno sprovesti u skladu sa
važećim propisima.
17. Ostali opasan otpad sakupljen u okviru područja plana (akumulatori, upotrebljena
motorna ulja, elektronske komponente i dr.) čuvati i odlagati u skladu sa važećim
propisima.
18. Sve postojeće divlje deponije zemlje, građevinskog otpada, kabastog otpada
(starog pokućstva, kućnih aparata i sl.) i dr. naročito iz korita Podkošljunskog potoka
ukloniti.
19. Sprečiti paljenje divljih deponija.
20. Preko odgovarajućih komunalnih službi, vodoprivrednih inspektora i Ministarstvu
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RCG obezbediti da se obavi detaljna i
sistematska kontrola bujičnih vodotokova i preuzimanja neophodnih mera da se oni
dovedu u stanje da nezagađuju priobalno more, odnosno, da im se vrati uloga
osveživača morskog ekosistema, što oni u stvari jesu.
21. Regulacionim radovima na rečnim i bujičnim tokovima ne sme se smanjivati
prirodan dotok nanosa u zonu plaža. Korita bujičnih i rečnih tokova se moraju održavati
i čistiti kako bi se obezbedila odgovarajuća transportna sposobnost toka za nanos i
priliv nanosa na plažu.
22. Ukoliko je plažama gdje se ulivaju Grđevica i Podkošljunski potok smanjen prirodan
dotok nanosa kao posledica regulacionih radova na ovim tokovima potrebno je ispitati
mogućnost uspostavljanja prethodnog prirodnog stanja.
23. Iz korita vodotokova ukloniti ispuste otpadnih voda.
24. Posebnu pažnju kod uređenja vodotokova treba obratiti na propuste ispod
saobraćajnica i raznih objekata. Propusti moraju biti projektovani i izgrađeni tako da se
onemogući njihovo zapušavanje.
25. Zabranjeno je hidrotehničkim i drugim radovima vršiti sužavanje korita i
zagušivanje
propusta.
26. Zabranjeno je prevođenje zemljišta (parcela) vodotokova u drugu namjenu.
27. U sklopu infrastrukturnog rešenja pored rešavanja odvođenja fekalnih voda
neophodno je i hitno kanalisanje atmosferskih voda koje sa saobraćajnice i drugih
površina oticanjem spiraju različite zagađujuće materije i odnose ih u more.
28. Kolektore i separatore masti i ulja i taložnike suspendovanih materija u okviru
sistema za odvođenje i tretman otpadnih voda kod eventualnih stanica za snabdevanje
motornih vozila gorivom i drugih objekata kao mesta kod kojih postoji rizik od
ispuštanja zagađujućih materija projektovati i graditi u skladu sa propisima. Odlaganje
opasnog otpada iz ovih postrojenja vršiti na način predviđen propisima.
29. Podzemne rezervoare goriva kod eventualnih stanica za snabdjevanje motornih
vozila gorivom, ili uz objekate kod kojih služe kao gorivo u sistemima za grejanje
prostorija projektovati i graditi sa dvostrukim plaštom, obaveznim tankvanama i svim
propisima predviđenim merama sprečiti isticanje naftnih derivata iz ovih rezervoara i
sprečiti druge rizike od zagađivanja životne sredine.
30. Građenjem i korišćenjem objekta ne sme se ugroziti stabilnost susjednih objekata,
tla na susednim zemljištima, kao ni saobraćajne površine, vodotoci, instalacije, životna
sredina i sl.
31. Izgradnja i korišćenje objekata moraju biti u svemu u skladu sa važećim propisima i
principima za aseizmičko projektovanje i građenje, u cilju svođenja seizmičkog rizika na
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
174
prihvatljivi nivo.
32. Pri projektovanju, građenju i korišćenju objekata moraju se, u skladu sa tehničkim i
ostalim propisima, osigurati mjere za zaštitu od klizanja terena, poplava, udara groma,
indukovane seizmičnosti od veštačkih jezera i drugih nepogoda.
33. Objekti moraju biti projektovani, građeni i korišćeni tako da se spreči nastajanje i
širenje požara i eksplozija, a u slučaju požara i eksplozija da ispunjavaju uslove za
njihovo efikasno gašenje i spašavanje ljudi i materijalnih dobara.
34. Objekat mora biti projektovan, izgrađen i korišćen tako da se omogući zaštita od
delovanja površinskih i podzemnih voda, vlage, agresivnog tla, vode i vazduha, štetnih
hemikalija, pare, temperaturnih promena, kao i drugih nepovoljnih dejstava.
35. Objekat se mora graditi tako da se u odnosu na klimatske uslove, lokaciju objekta i
njegovu namenu smanji gubitak toplote na najmanju meru, odnosno spreči zagrevanje
prostorija usled spoljnog uticaja.
36. Objekat mora biti zaštićen od unutrašnje i spoljne buke, a okolina objekta od buke
koja nastaje u objektu usled tehnološkog procesa ili iz drugih razloga.
37. Objekat se mora graditi tako da smanjuje vibraciju i buku od ugrađenih postrojenja
u objektu sa svrhom sprečavanja njihovog prenosa.
38. Građevinski proizvodi moraju kod uobičajenog održavanja, u ekonomski
prihvatljivom vremenskom periodu , podnositi bez većih šteta sve uticaje normalne
upotrebe i uticaje okoline, tako da objekat u koji su ugrađeni sve vreme svoje upotrebe
ispunjava sve zahtjeve u pogledu stabilnosti, zaštite od požara i eksplozija, higijenske i
zdrastvene zaštite, očuvanja okoline, sigurnosti upotrebe objekta, zaštite od buke,
uštede energije i dr. prema tehničkim propisima za pojedinačne vrste objekata.
39. Kod uređenja Dubove šume i zelenila na padinama brda Košljun uključiti i
stručnjake za faunu i floru.
40. Isključiti lov i sakupljanje primeraka životinjskog svijeta na prostoru Dubove šume i
na padinama brda Košljun osim pod zakonom predviđenim uslovima.
41. Zabranjeno je uznemiravanje, lovljenje i ubijanje zaštićenih životinja, kao i
uklanjanje gniezda, odnošenje rasplodnog materijala i mladunaca i vršenje drugih
sličnih radnji zabranjenih Zakonom.
42. Zabranjeno je branje zaštićenih biljnih vrsta, kao i sakupljanje semena i vršenje
drugih sličnih radnji zabranjenih Zakonom.
43. Osmišljenom sadnjom zelenila umanjiti efekte saobraćajne buke, nepovoljnih
vibracija, obezbediti apsorpciju štetnih gasova i prašine.
44. Pošumiti opožarene površine na padinama brda Košljun.
45. Pri projektovanju objekata planirati posebne arhitektonsko-građevinske mjere za
zaštitu od preterane insolacije i od vetra.
46. Kod kombinovanja poslovnih i stambenih sadržaja voditi računa da druge
delatnosti (trgovina, usluge, i ugostiteljski objekti i dr.) ne smeju da ugrožavaju funkcije
kao što su
stanovanje, obrazovanje, socijalna zaštita i sl.
47. Za podzemne garaže potrebno je obezbiediti prirodnu ili prinudnu ventilaciju i to po
mogućstvu takvu da se zagađujuće materije ne zadržavaju u unutrašnjosti bloka.
48. Stalno sprovoditi edukativno-propagandne akcije i postupke radi dovođenja
građana, ali i turista, na onaj nivo saznanja, kada oni sami postanu najbolji zaštitnik
životne sredine.
49. Pri sprovođenju rešenja iz DUP-a, a sa ciljem za sprječavanje i(li) ublažavanje
uticaja na životnu sredinu pridržavati se važećih zakona, pravilnika, uredbi i drugih
akata koja se odnose na zaštitu životne sredine.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
175
50. Obavezno je sprovođenje postupka procena uticaja na životnu sredinu projekata i
zahvata na osnovu Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ("Sl. list RCG", br.
80/05 od 28.12.2005).
Zakonske mere za zaštitu životne sredine
U okviru raspoloživih mehanizama za zaštitu životne sredine koji se koriste prilikom
sprovođenja prostornih i urbanističkih planova, kao obavezne, treba da se sprovode
obaveze iz važećih zakonskih propisa, prvenstveno: Zakon o životnoj sredini, ("Sl. list
RCG", br. 48/08), kao i Uredba o zaštiti od buke (Sl. list RCG", br.24/95), Zakon o
inspekcijskoj kontroli ("Sl. list RCG", br.50/1992), Uredba o projektima za koje se vrši
procena uticaja zahvata na životnu sredinu ("Sl. list RCG", br. 20/07), a od 1. januara
2008: Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu ("Sl. list RCG", br. 80/05), Zakon o
strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu ("Sl. list RCG", br. 80/05), Zakon o
integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja ("Sl. list RCG", br. 80/05) i dr.
Prilikom odobravanja intervencije u prostoru stručne službe opštine treba da se
rukovode sledećim:
Planirane intervencije u zahvatu plana treba da budu bezbedne sa aspekta
zagađenja životne sredine
Poštovati sve propise i parametre date u planu , naročito principe ozelenjavanja
prostora
Regulisati otpadne vode na adekvatan način da se eliminiše svako potencijalno
zagađenje
Površinske otpadne vode organizovano prikupljati putem atmosferske kanalizacije
Ukupna izgradnja na području plana treba da bude realizovana prema standardima
koji obezbeđuju smanjenje ukupne potrošnje energije i upotrebu obnovljivih izvora
energije. Standarde za izgradnju treba temeljiti na Evropskoj direktivi o energetskim
svojstvima E 2002/91/EC (16.12.2002.)
Za sve objekte koji podležu izradi Elaborata o proceni uticaja na životnu sredinu
neophodno je sprovesti postupak izrade, a prema važećem Zakonu o životnoj sredini
(Službeni list Crne Gore br.48/08, od 11.08.2008.g) i Zakonu o strateškoj proceni
uticaja na životnu sredinu (Sl.list RCG br.80/05 od 28.12.2005.g), kao i svim važećim
pravilnicima vezanim za ovu oblast.
Smernice za zaštitu nasleđa i urbane matrice
Na osnovu dopisa Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, br. 02-2585 od
27.12.2007.god., u okviru prostora DUP-a "Podkošljun", kompleks manastira
Podostrog je proglašen i registrovan kao spomenik kulture velikog značaja (II
kategorija), na osnovu Rešenja o proglašenju br. 408 od 28.06.1949. godine.
Manastir Podostrog
Manastir Podostrog ime je dobio po obližnjem brdu Ostrogu. Često se naziva i
Podmaine. Do ovog dvojnog toponima dolazi zbog blizine zapustjelog manastira
Podmaine sa crkvom Sv. Petke.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
176
Okružen potocima i terasastim livadama iz njega se pruža impresivan pogled na Budvu
i more.
Prvi podatak o Podostrogu datira iz 1630.g. kada je obnovljen živopis male crkve
Uspenja Bogorodice. Po poznogotičkim arhitektonskim elementima ove crkve, njeno
osnivanje može se pomeriti u XV vek, u period Crnojevića. Podatak da je freske male
crkve obnovio Visarion, iz Cetinjskog manastira Crnojevića, upućuje na to da su se
crnogorski mitropoliti brinuli o Podostrogu, sledeći tradiciju njegovih osnivača. To se
nastavlja i uspostavljanjem dinastije Petrovića. U Podostrogu je boravio i umro vladika
Danilo 1735 g. Vladika Sava 1747 g. podiže drugu veliku crkvu u krugu manastira,
posvećenu takođe Uspenju Bogorodice, tj. Velikoj Gospođi.
U drugoj polovini XVIII vijeka Mlečići su u dva navrata pokušavali da osvoje manastir.
U njemu su glavari obližnjih plemena, Maina, Brajića i Pobora održavali narodne
zborove gde su se dogovarali o borbi protiv Venecije. Padom Mletačke republike
Podostrog i dalje ostaje pod jurisdikcijom crnogorskih mitropolita.
Dositej Obradović je boravio u njemu 1764 godine gde je obučavao decu pismenosti.
Petar II Petrović Njegoš je rado boravio zimi u Podostrogu gde je napisao
"Slobodijadu" i deo "Gorskog vijenca". Njegoš je bio primoran da 1838 godine proda
Podostrog Austriji za 17000 fiorina. Jedanaest godina kasnije, mainski pop Filip
Tanović ga je otkupio od Austrije. U Bokljeskom ustanku 1869 g. manastir je stradao.
Tada su zapaljene obe crkve. U I sv. ratu u manastiru je bio stacioniran austrijski vojni
garnizon i zatvor. Podostrog je ostao u posedu porodice Tanović sve do njegove
eksproprijacije
sredinom 20. vijeka.
Spomenici kulture koji uživaju predhodnu zaštitu
Kompleks postojećeg Mainskog groblja sa crkvom Sv. Petke je GUP-om predožen kao
potencijalni arheološki lokalitet koji je neophodno zaštititi.
Kompleks može uživati prethodnu zaštitu na osnovu Člana 6. Zakona o zaštiti
spomenika kulture (“Službeni list RCG”, br. 47/91) u kojem se kaže “Objekti i predmeti
za koje se osnovano pretpostavlja da imaju svojstva spomenika kulture uživaju
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
177
prethodnu zaštitu (u daljem tekstu: spomenici koji uživaju prethodnu zaštitu), u skladu
sa odredbama ovog zakona.
Objekti i predmeti iz stava 1. ovog člana su naročito: tipske seoske crkve XIX i XX
veka, profani spomenici kojima su degradirana spomenička svojstva (letnjikovci,
stambene zgrade, jedan broj objekata memorijalno-istorijskog ili ambijentalnog
karaktera), …”.
Crkva Sv. Petke
Crkva Sv. Petke je jednostavne arhitekture, sa zvonikom na preslicu sa tri okna.
Ukrašena je živopisom koji je 1747.g. uradio pripadnik čuvene bokokotorske slikarske
škole Rafailo Dimitrijević iz Risna. Ikonostas je radio Nikola Aspioti sa Krfa. Postoje
indicije o postojanju starinskog manastira i manastirske crkve Sv. Marka, u
neposrednoj blizini današnje crkve Sv. Petke, koji je prema crkvenim izvorima stariji od
manastira Podostrog.
Ostalo graditeljsko nasleđe
Od ostalog graditeljskog nasljeđa uočeno je postojanje nekoliko objekata narodnog
graditeljstva. Najinteresantniji od njih je vodenica (u ruševnom stanju) na katastarskoj
parceli 113, na ušću potoka Volujar u reku Grđevicu. Na reci Grđevici se uz samu
granicu DUP-a nalazi stari kameni most.
Mada ne u izvornom stanju postoje i stare kuće zidane u kamenu: kuća na k.p. 114,
grupacija kuća u nizu na k.p. 229, 230, 231, 232, 233, 234, 235 i 236, dvojna kuća na
k.p. 364/1 i 371/1. Na katastarskim parcelama 191, 192, 193, 194 i 195 nalazi se
guvno sa pomoćnim objektom kao delom obližnje grupacije starih kuća neposredno
iznad njega, koja je izvan granica DUP-a.
Smernice za zaštitu graditeljskog nasleđa
Zaštita kompleksa manastira Podostrog i Mainskog groblja sa crkvom Sv. Petke,
podrazumeva sledeće mere:
• jasno definisanje zaštićene ambijentalne celine i njene zaštitne, kontakt-zone;
• definisanje sadržaja i funkcija u skladu sa autentičnim aktivnostima, ili onih
kompatibilnih sa autentičnim, koje će na odgovarajući način sačuvati, prezentovati i
popularisati identitet i duh mesta. Manastirski kompleks ima svoj definisani sklop koji
se sastoji iz crkve, konaka i ekonomskih objekata, koji je objedinjen zaštitnim zidom.
Pošto je lokacija manastira Podostog veoma promišljeno izabrana, postoji
permanentna opasnost da bude uzurpirana i devastirana izgradnjom, tako da je
potrebno
zaštititi i određeno okolno područje. Zaštitnu kontakt-zonu - neposrednu okolinu van
manastirskih zidina, treba tretirati kao samo tkivo manastira, jer oni čine nerazlučivu
organsku celinu. U ovoj zoni nije dozvoljana bilo kakva graditeljska intervencija, osim
planirane infrastrukture i saobraćajnih površina u funkciji manastirskog kompleksa, kao
i nužnih radova na sanaciji i rekonstrukciji objekata.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
178
Pri svakoj intervenciji u okviru kompleksa manastira Podostrog i njegove zaštitne zone,
investitior je dužan da pribavi mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Zaštita potencijalnog arheološkog lokaliteta na području starog Mainskog groblja
podrazumijeva sledeće mere:
• Kroz izdavanje dozvola za gradnju obavezati investitora da na ovoj lokaciji finansira
zaštitna arheološka iskopavanja;
• Ukoliko se prilikom radova na prostoru starog Mainskog groblja naiđe na bilo kakve
arheološke nalaze ili druge slične ostatke radovi se moraju prekinuti, i obavezno je o
postojanju nalaza obavestiti Upravu za zaštitu kulturnih dobara.
• Kroz izdavanje dozvola za gradnju obavezati investitora da finansira izmenu projekta
ukoliko se u toku započetih radova naiđe na arheološke nalaze.
Zakonom o lokalnoj samoupravi iz 2003. godine, predviđeno je da „opština uređuje i
obezbjeđuje uslove za zaštitu spomenika i spomen obeležja lokalnog značaja“.
Zakonom o zaštiti spomenika kulture iz 1991. godine, u pogledu zaštite kulturnog
nasleđa, opština ima obavezu „da spomenike brižljivo čuva, održava i koristi, da ih štiti
od štetnog uticaja prirodnih sila i čovekovog delovanja, da ih učini pristupačnim
javnosti, i da snosi troškove redovnog održavanja spomenika kulture.“
Preostale objekte narodnog graditeljstva na području DUP Podkošljun treba svakako
zaštititi njihovom rekonstrukcijom i vraćanjem koliko god je to moguće u prvobitno
stanje i stavljanjem u turističku funkciju (smeštaj turista ili ugostiteljska delatnost). Na
taj način bi se sprečilo njihovo propadanje, oni bi sami sebe izdržavali, a na taj način bi
se sačuvali poslednji primerci narodnog graditeljstva i specifične arhitekture
(“paštrovske kuće”). Pre svih tu se misli na: vodenicu (k.p. 113), kuću (k.p. 114),
grupaciju kuća (k.p. 229 – 236) i na guvno (k.p. 191 – 195) kao jedinstven primer
privredne i socijalne funkcije nekog prostora, koje je istovremeno i lep vidikovac.
Smernice zaštite od elementarnih i drugih većih nepogoda i obezbeđenje potreba odbrane
Potrebno je da se pri izgradnji na predmetnom prostoru, skupom urbanističkih I
građevinskih karakteristika zadovolje potrebe zaštite I to pre svega tako da se smanje
dejstva eventualnog mogućeg razaranja objekata. Zbog toga je, pri planiranju na ovom
prostoru obavezno obezbediti mere zaštite od elementarnih I drugih većih nepogoda. U
tom smislu, sa aspekta zaštite na predmetnom području su razrađene I sprovedene
mere I dati parametri povredivosti. Kao optimalna mera za smanjenje povredivosti,
ostvaren je koncept kojim je predmetni prostor koncipiran kao urbani sistem, koji će
funkcionisati u sklopu celokupnog naselja.
Zaštita od potresa
Mere zaštite od seizmičkih razaranja obuhvataju sve preporuke za planiranje i
projektovanje koje su iznesene u ovoj dokumentaciji, a odnose se na planiranje i
funkcionalni zoning, planiranje i pojektovanje infrastrukturnih sistema, lociranje i
fundiranje, tj izgradnju objekata. Ove mere su u skladu sa rezultatima I preporukama
"Elaborata o seizmološkim podlogama I seizmičkoj mikroreonizaciji područja Crne
Gore”. Pored toga, na predmetnom području obavezno je sprovođenje inženjersko -
geoloških, seizmičkih I geofizičkih ispitivanja terena na kome će se graditi novi objekti.
Zaštita od požara
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
179
Radi zaštite od požara planirani novi objekti moraju biti realizovani prema Zakonu o
zaštiti I spašavanju (Službeni list CG br. 13/07) I odgovarajućim tehničkim
protivpožarnim propisima, standardima I normativima, tako da ukupnom realizacijom ne
bude pogoršana ukupna protivpožarna bezbednost prostora, a na slobodnom prostoru
oko planiranih objekata mora biti ugrađena odgovarajuća hidrantska mreža prema
Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. ("Sl.list
SFRJ", br. 30/91)
Objekti moraju biti realizovani u skladu sa Pravilnikom za elektroinstalacije niskog
napona ('Sl.list SRJ", br.28/95) I Pravilnikom za zaštitu objekata od atmosferskog
pražnjenja ("Sl. list SRJ",br.11/96) a uz poštovanje smernica nacionalne strategije za
vanredne situacije I nacionalnih I opštinskih planova zaštite I spašavanja.
Prilikom izrade investiciono – tehničke dokumentacije obavezna je izrada projekata ili
elaborata zaštite od požara (i eksplozija ako se radi o objektima u kojima su definisane
opasnosti od požara I eksplozija), planova zaštite I spašavanja prema izrađenoj
proceni ugroženosti za svaki hazard posebno I na navedeno se moraju pribaviti
odgovarajuća mišljenja I saglasnosti u skladu sa Zakonom.
Mere zaštite od epidemije
Mere zaštite površinskih I podzemnih zona - izvorišta uklopljene su u mere zaštite
propisane PP-om, a odnose se na niz mera zaštite vazduha, vode I zemljišta.
Sprovođenjem ovih mera smanjiće se I opasnost pojave zaraznih bolesti.
Mere za obezbeđenje potreba odbrane
Aspekt obezbeđenja potreba odbrane I zaštite od ratnih razaranja razmatran je u
odnosu na funkcionalno sadržajna rešenja PPO Budva I u skladu je sa rešenjima istih.
Smernice za povećanje energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije
Održivoj potrošnji energije treba dati prioritet racionalnim planiranjem potrošnje, te
implementacijom mera energetske efikasnosti u sve segmente energetskog sistema.
Održiva gradnja je svakako jedan od značajnijih segmenata održivog razvoja koji
uključuje:
8. Upotrebu građevinskih materijala koji nisu štetni po životnu sredinu
9. Energetsku efikasnost zgrada
10. Upravljanje otpadom nastalim prilikom izgradnje ili rušenja objekata
U cilju energetske i ekološki održive izgradnje objekata treba težiti :
11. Smanjenju gubitaka toplote iz objekta poboljšanjem toplotne zaštite spoljnih
elemenata i povoljnim odnosom osnove i volumena zgrade
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
180
12. Povećanju toplotnih dobitaka u objektu povoljnom orijentacijom zgrade i
korišćenjem sunčeve energije
13. Korišćenju obnovljivih izvora energije u zgradama (biomasa, sunce, vjetar itd)
14. Povećanju energetske efikasnosti termoenergetskih sistema. U cilju racionalnog
korišćenja energije treba iskoristiti sve mogućnosti smanjenja korišćenja
energije u objektima. Pri izgradnji objekata koristiti savremene termoizolacione
materijale, kako bi se smanjila potrošnja toplotne energije.
- Predvidjeti mogućnost korišćenja solarne energije.
- Kao sistem protiv preterane insolacije korititi održive sisteme (zasenu škurama,
gradjevinskim elementima, zelenilom i sl.) kako bi se smanjila potrošnja energije
za veštačku klimatizaciju.
- Pri proračunu koeficijenta prolaza toplote objekata uzeti vrednosti za 20-25%
niže od maksimalnih dozvoljenih vrednosti za ovu klimatsku zonu.
- Drvoredima i gustim zasadima smanjiti uticaj vetra i obezbediti neophodnu
zasenu u ljetnjim mesecima
Cilj sveobuhvatne uštede energije, a time i zaštite životne sredine je stvoriti preduslove
za sistemsku sanaciju i rekonstrukciju postojećih zgrada, a zatim i povećanje obavezne
toplotne zaštite novih objekata. Prosečne stare kuće godišnje troše 200-300 kWh/ m2
energije za grejanje, standardno izolovane kuće ispod 100, savremene
niskoenergetske kuće oko 40, a pasivne 15 kWh/ m2 i manje. Energijom koja se danas
potroši u prosečnoj kući u Crnoj Gori, možemo zagrejati 3-4 niskoenergetske kuće ili 8-
10 pasivnih kuća.
Nedovoljna toplotna izolacija dovodi do povećanih toplotnih gubitaka zimi, hladnih
spoljnih konstrukcija, oštećenja nastalih vlagom (kondenzacijom) kao i pregrejavanja
prostoria leti. Posledice su oštećenja konstrukcije, nekonforno i nezdravo stanovanje i
rad. Zagrejavanje takvih prostora zahteva veću količinu energije što dovodi do
povećanja cene korišćenja i održavanja prostora, ali i do većeg zagađenja životne
sredine. Poboljšanjem toplotno izolacionih karakteristika zgrade moguće je postići
smanjenje ukupnih gubitaka toplote za prosečno 40 do 80%.
Kod gradnje novih objekata važno je već u fazi idejnog rešenja u saradnji sa
projektantom predvideti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna
energetski efikasna zgrada.
Zato je potrebno:
15. Analizirati lokaciju, orjentaciju i oblik kuće
16. Primeniti visoki nivo toplotne izolacije kompletnog spoljnjeg omotača objekta i
izbegavati toplotne mostove. U cilju racionalnog korišćenja energije treba
iskoristiti sve mogućnosti smanjenja korišćenja energije u objektima. Pri izgradnji
objekata koristiti savremene termoizolacione materijale, kako bi se smanjila
potrošnja toplotne energije
17. Iskoristiti toplotne dobitke od sunca i zaštititi se od preteranog osunčanja. Kao
sisitem protiv preterane insolacije korititi održive sisteme (zasenu škurama,
građevinskim elementima, zelenilom i sl) kako bi se smanjila potrošnja energije
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
181
za veštačku klimatizaciju. Drvoredima i gustim zasadima smanjiti uticaj vetra i
obezbediti neophodnu zasenu u letnjim mesecima
18. Rashladno opterećenje treba smanjiti putem mera projektovanja pasivnih kuća.
To može uključiti izolovane površine, zaštitu od sunca putem npr. brisoleja,
konzolne strukture, ozelenjene nadstrešnice ili njihove kombinacije
19. Pri proračunu koeficijenta prolaza toplote objekata uzeti vrijednosti za 20-25%
niže od maksimalnih dozvoljenih vrednosti za ovu klimatsku zonu
20. Niskoenergetske tehnologije za grejanje i hlađenje se trebaju uzeti u obzir gde
god je to moguće
21. Kad god je to moguće, višak toplote iz drugih procesa će se koristiti za
predgrejavanje tople vode za hotel, vile i dr.
22. Održivost fotovoltaičnih ćelija treba ispitati u svrhu snabdevanja
niskonaponskom strujom za rasvetu naselja, kao i druge mogućnosti, poput
punjenja električnih vozila.
Urbanističko tehnički uslovi i smernice za izgradnju objekata
U skladu sa Zakonom o uređenju prostora I izgradnji objekata (Službeni list CG, broj
51/08). urbanističko tehnički uslovi su dati u sklopu DUP-a kroz više grafičkih i
tehničkih priloga:
- Plan saobraćaja nivelacije i regulacije
- Plan parcelacije, regulacije i UTU
- Smernice za sprovođenje planskog dokumenta
Opšti uslovi za parcelaciju, preparcelaciju i izgradnju Čitav prostor zahvaćen ovim planom izdeljen je na blokove I urabnističke parcele kao
osnovne urbanistčke celine koje su definisane namenom I numeracijom.
Sastavni deo ovog planskog akta su grafički prilozi Plan saobraćaja i nivelacije i
regulacije i Plan parcelacije, regulacije i UTU na kojima su prikazane granice parcela
koje se zadržavaju kao i novoformirane granice parcela. Osnov za parcelaciju i
preparcelaciju predstavlja postojeće katastarsko stanje, vlasništvo u okviru predmetnog
prostora i mreža novoplaniranih saobraćajnica. Postojeća parcelacija je maksimalno
zadržana a preparcelacija je uglavnom vršena u cilju obezbeđenja pripadajuće
površine svakom postojećem objektu ili na izuzetno velikim parcelama u cilju stvaranja
uslova za novu gradnju. Urbanistička parcela se sastoji od jedne ili više katastarskih
parcela ili njihovih delova. Gde nije bilo moguće izvršiti preparcelaciju u cilju formiranje
pripadajuće parcele svakom postojećem objektu planom su zadržani postojeći objekti u
okviru jedinstvene parcele uz uslov njihovog tretiranja u planu. Takođe gde nije blio
moguće izvršiti preparcelaciju tako da se formira nova parcela za gradnju i da joj se
obezbedi adekvatan pristup sa javne površine, u okviru urbanističke parcele je moguće
graditi i drugi objekat pri čemu planom zadati parametri gradnje važe za čitavu parcelu.
U okviru obuhvata plana postoje parcele kojima nije bilo moguće planom obezbediti
adekvatan pristup i one će pristupati na način kako i dosada preko susednih parcela.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
182
Minimalna širina parcele za postavljenje slobodnostojećeg objekta je 11m, na
parcelama koje su uže od 11m postavljaju se dvojni objekti (jednostrano ugrađeni) ili
objekti u nizu ( obostrano ugrađeni objekati) pri čemu nije potrebna posebna
saglasnost suseda. Dvojne i objekte u nizu graditi i postavljati (izgradnja ili
rekonstrukcija) prema svim važećim propisima i standardima građevinarstva i
posebnim uslovima bezbednosti. Zid na granici parcele mora biti vatrootporan a sleme
krova obavezno okrenuto upravno na susednu granicu parcele na kojoj se objekat
gradi (ili rekonstruiše) i bez krovnog prepusta. Ne dozvoljavaju se bilo kakvi otvori na
zidovima koji su postavljeni na granici parcele. Ukoliko parcela u unutrašnjosti pruža
bolje mogućnosti za gradnju (šira je od uličnog fronta) objekat se može povući unutra,
iza građevinske linije i graditi prema uslovima parcele u tom delu.
Moguće je izvršiti udruživanje urbanističkih parcela radi izgradnje jedinstvenog objekta
i tada važe uslovi plana za novoformiranu urbanističku parcelu u skladu sa uslovima
plana za novu gradnju i prema maksimalnim parametrima za tu namenu. Na većim
parcelama u skladu sa namenom moguće je formirati i komplekse sa jedinstvenim
parternim uređenjem između objekata. Zadati urbanisti parametre važe za celu
parcelu.
UP br. 48 u bloku 13, koja nije izgrađena a kojoj nije bilo moguće obezbediti pristup
moguće je radi gradnje pripojiti nekoj od parcela u susedstvu.
Ukoliko se površina urbanističke parcele koja je poklopljena sa katastarskom neslaže
sa površinom iz vlasničkog lista (zbog eventualnih grešaka u računanju, odnosno
prevođenja katastarskog plana iz analognog u digitalni oblik) obavezujući su vlasnički
podaci iz vlasničkog lista.
U slučajevima kada granica UP neznatno odstupa od granice katastarske parcele
organ lokalne uprave nadležan za poslove uređenja prostora prilikom izdavanja UTU
može izvršiti usklađivanje UP sa zvaničnim katastarskim operatom.
U formiranju urbanističkih parcela moguća su i dopuštena manja odstupanja površine
(oko ± 5%) zbog formiranja parcela za javne saobraćajnice. Zbog izgradnje javnih
saobraćajnica pojas eksproprijacije može biti širok i do 2,0 m od regulacije javne
saobraćajnice definisane ovim planom, a prema unutrašnjosti parcele. Pojas
eksproprijacije omogućuje izradu podzida, a konačno definisanje granice parcele
prema javnoj saobraćajnici vršiće se na osnovu projekta izvedenog stanja
saobraćajnice.
Parcelacija je definisana Planom parcelacije. U fazi Nactra plana nisu dati analitičko
geodetski elementi za njihovo obeležavanje zbom mogućih promena u toku javnog
uvida. U fazi Predloga plana biće dati svi potrebni analitičko geodetski elementi za
obeležavanje parcelacije i saobraćajnih i javnih površina.
Svi potrebni urbanistički parametri za izgradnju na svakoj pojedinoj urbanističkoj
parceli dati su u grafičkom prilogu – Smernice za sprovođenje plana u urbanističko-
tehničkim uslovima za svaku namenu i u tabelarnom prikazu po blokovima i
urbanistčkim parcelama. Ovi parametri predstavljaju maksimalne vrednosti koje se ne
mogu prekoračiti i od njih se može odstupati na niže vrednosti. Na izgrađenim
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
183
parcelama dati su parametri koji se odnose na intervencije na postojećim objektima.
Postojeće objekte je moguće porušiti i na njihovom mestu izgraditi novi objekat i tada
važe uslovi iz plana dati za tu namenu uz mogućnost primene maksimalnih
parametara.
U planu su prikazane moguće BRGP objekta bez površina (garaža i tehničkih servisa).
Dozvoljena je izgradnja stambenih zgrada i zgrada za delatnosti iz oblasti turizma,
trgovine, ugostiteljstva, zanatskih usluga, socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva,
kulture, komunalnih servisa (trafostanice, crpne stanice, rezervoari vodovoda), sporta i
rekreacije i drugih poslovnih i komercijalnih delatnosti koje ne ometaju osnovnu
namenu.
Na urbanističkim parcelama namenjenim stanovanju dozvoljena je izgradnja bazena,
sportskih terena, fontana, pomoćnih zgrada, garaža i privrednih zgrada uz stambene
objekte koje ne ugrožavaju životnu sredinu.
Na zemljištu namenjenom za: javne saobraćajne kolske i pešačke površine i na vodnim
površinama nije dozvoljeno građenje zgrada, osim u površinama pod zelenilom i
slobodnim površinama (urbano zelenilo) kako je uslovima za ovu namenu definisano.
Nisu dozvoljene namene i izgradnja koje bi mogle da ugroze životnu sredinu, osnovne
uslove življenja suseda ili sigurnost susednih zgrada.
U okviru predmetnog prostora težiti što većoj organizaciji turističkih sadržaja u vidu
hotela, apart hotela, apartmanskih naselja i sl.
Postavljanje novoplaniranih objekata na granicu susedne parcele definiše se na
sledeći način:
Nije dozvoljeno zatvarati svetlarnike postojećih objekata, već formirati iste ili
slične u novoprojektovanim objektima.
Ukoliko je novi objekat udaljen od postojećeg manje od 3,0 m, nije dozvoljeno sa
te strane novog objekta postavljati otvore stambenih prostorija, već samo
pomoćnih sa visinom parapeta 1,80 m.
Ukoliko se objekat postavlja na granicu sa susednom parcelom, sa te strane nije
dozvoljeno postavljati otvore.
Na objektima koji svojom bočnom fasadom gledaju na javni prolaz,
saobraćajnicu unutar bloka, dozvoljeno je postavljati otvore na toj fasadi samo u
slučajevima kada je širina ovog javnog prolaza 5,5 metara i više.
Posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ugaonih objekata i njihovom uklapanju u
građevinske linije susjednih objekata pri čemu se moraju poštovati svi stavovi iz
predhodnih uslova.
Potrebno je, ukoliko to konkretni uslovi lokacije dozvoljavaju, da ovakvi objekti,
poseduju dominantni građevinski element na uglu. U tom cilju, moguće je da ugaoni
akcenat ima jedan sprat više u odnosu na datu spratnost objekta, s time da se ne može
prekoračiti indeks izgrađenosti propisan za tu parcelu.
Potreban broj parking mesta kod nove izgradnje, uključujući dogradnju i nadogradnju,
obezbediti u okviru sopstvene parcele, na otvorenim parkinzima (PM) ili kao garažna
mesta (GM) u okviru objekta, a prema normativu koji je definisan u posebnom poglavlju
ovog plana.
Neophodan parking, odnosno garažni prostor mora da se obezbedi istovremeno sa
izgradnjom objekta.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
184
Podzemne garaže mogu zauzimati veću površinu od gabarita objekta u nivou
prizemlja.
Pri projektovanju podzemne garaže moraju biti zadovoljeni pre svega protivpožarni
uslovi predviđeni odgovarajućim zakonima, pravilnicima i standardima, kao i ostali
uslovi u pogledu bezbednosti. Broj podzemnih etaža za potrebe garažiranja nije
ograničen.
Krovne površine podzemnih garaža moraju se urediti kao pešačke površine sa
značajnim učešćem specijalnog krovnog zelenila. Neophodan parking, odnosno
garažni prostor mora se obezbediti istovremeno sa izgradnjom objekta.
Ne dozvoljava se prenamena garaža u stambene, turističke i druge namene (npr.
prodavnice, auto – radionice i sl.), kao ni prenamena prostora za parkiranje.
Elementi urbanističke regulacije
Namena parcele definiše namenu i sadržaje koji se na urbanistickoj parceli mogu
organizovati a što je detaljnije opisano u okviru urbanističkih uslova za svaku namenu
ponaosob.
Regulaciona linija je linija koja deli javnu površinu od površina namenjenih za druge
namene.
Rastojanje između dve regulacione linije definiše profil saobraćajno infrastrukturnog
koridora. Regulaciona linija je predstavljena na grafickim prilozima „Plan parcelacije,
regulacije i nivelacije“, „Plan saobraćaja, nivelacije i regulacije“ i „Smernice za
sprovođenje plana“.
Građevinska linija je linija na zemlji (GL 1) i pretstavlja liniju do koje se može graditi.
Planom je data i privremena građevinska linija na zemlji (GL1pr) koja je definisana
zaštitnim koridorom postojeće infrastrukture . Ona pretstavlja liniju do koje se mogu
graditi objekti do trenutka izmeštanja infrastrukture. Nakon izmeštanja objekti se mogu
graditi do definisane građevinske linijie GL1.
Planom su zadate građevinske linije na nivou blokova i one važe za postavljenje novih
objekata. Svi postijeći objekti koji zadiri u planiranu građevinsku liniju kao takvi se
zadržavaju uz uslove tretiranja date u planu. Građevinska linija ispod zemlje GL0,
definisana je na pojedinačnim lokacijama. Tamo gde to nije posebno naglašeno
građevinska linija pod zemljom može prići na 1m do regulative ili susedne parcele a u
cilju formiranja podzemnih garaža za obezbeđene potrebnog broja parking mesta ali da
nezauzima više od 80% urbanističke parcele.
Zona gradnje u okviru urbanističke parcele određena je građevinskom linijom i
odnosom prema susedu. U okviru zone gradnje moraju se smestiti ortogonalne
projekcije svih objekata na urbanističkoj parceli (osnovnih, privrednih i pomoćnih
objekata). U ovo ulazi i površina terase u prizemlju građevine koja je konstruktivni dio
podzemne etaže.
U okviru zone gradnje na urbanističkoj parceli ne mora se smestiti izgradnja koja
predstavlja uređenje urbanističke parcele, kao što su nenatkrivene terase, kao i delovi
građevine kao što su venci, oluci, erkeri i slični elementi prepušteni do 0,50 m izvan
fasadne ravni objekta.
Zona gradnje za urbanističke parcele za građenje jednostrano i dvostrano ugrađenog
objekta može biti do granica bočnih urbanističkih parcela, uz uslov da se sa te strane
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
185
ne mogu graditi otvori (prozori i vrata) osim ukoliko susedna parcela nije javna
parkovska, odnosno saobraćajna površina.
Vertikalni gabarit, ovim planskim dokumentom, određen je brojem etaža.
Prema položaju u objektu etaže mogu biti:
Podzemne ( garaža - G, podrum - Po ili suteren - Su) i predstavljaju deo objekta koji je
sasvim ili do 2/3 svoje visine ispod konačno uređenog i nivelisanog terena
na pretežno ravnom terenu kota poda prizemlja može biti najviše 1,20 m iznad
kote konačno uređenog i nivelisanog terena; spratna visina (od poda do poda)
podzemne etaže je najviše 3,0 m.
na terenu u većem nagibu kota poda prizemlja može biti najviše 3,50 m iznad
kote konačno uređenog i nivelisanog terena uz najniži deo objekta; spratna
visina (od poda do poda) podzemne etaže je najviše 3,0 m.
Suteren se smatra korisnom etažom koja je delom ukopana u teren, ali manje od 2/3
svoje visine ispod konačno uređenog i nivelisanog terena. Objekti mogu imati samo
jedan suteren, dok broj podrumskih etaža (potpuno ukopanih) nije ograničen a formira
se u okviru objekata namenjenih višeporodičnom stanovanju i drugim namenama za
koje je potrebno obezbediti veći broj parking mesta. Podzemene etaže se mogu
organizovati i u objektima gde to u planu nije posebno naglašeno a u skladu sa
potrebama i uslovima terena i uz poštovanje uslova datih planom. Etaže u kojima se
organizuje garažiranje, ostave ili tehničke prostorije ne ulaze u obračun BRGP.
Nadzemene - P (prizemlje), 1 do N (spratovi), Pk (potkrovlje) ili Ps – povučeni sprat
Najveća visina etaže za obračun visine građevine, merena između gornjih kota
međuetažnih konstrukcija iznosi:
a garaže i tehnicke prostorije do 3,0 m;
izuzetno za osiguranje prolaza za pristup interventnih i dostavnih vozila, najveća
visinaž prizemne etaže na mestu prolaza iznosi 4,5 m.
Spratne visine mogu biti i više od navedenih ukoliko to zahteva specijalna namena
objekta ili posebni propisi, ali visina objekta ne može biti viša od najveće dozvoljene
visine (definisane u metrima) određene urbanističkim uslovima, osim u slučaju verskog
objekta.
Potkrovlje ili završna etaža se nalazi iznad poslednjeg sprata. Najniža visina
potkrovlja nesme biti veća od 1.2m na mestu gde se građevinska linija potkrovlja i
spratova poklapaju.
U potkrovlju ispod kosog krova nagiba do 23°, može se planirati korisni prostor
isključivo u jednom nivou, uz mogućnost izgradnje samo jedne galerije.
Potkrovlje ispod ravnog krova, krova blagog nagiba do 10°, poluobličastog krova ili
mešovitog krova, može imati površinu do 75% površine tipske nadzemne etaže,
uvučeno pretežno s ulične strane (povučeni sprat – Ps);
Potkrovlje svojom površinom ne sme izlaziti iz horizontalnog gabarita objekta.
Tavan je deo objekta bez nadzitka, isključivo ispod kosog ili lučnog krova, a iznad
međuspratne konstrukcije poslednje etaže. Ukoliko se u tavanskom prostoru, usled
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
186
velikih raspona javlja velika visina, moguće je koristiti ovaj prostor uz postavljenje
isključivo krovnih prozora bez krovnih badža.
Maksimalno dozvoljeni kapacitet objekta definisan je površinom pod objektom i
bruto građevinskom površinom objekta.
Površinu pod objektom čini zbir površina prizemlja svih objekata na urbanistickoj
parceli.
Bruto građevinsku površinu parclele čini zbir bruto površina svih izgrađenih etaža
(podzemnih i nadzemnih) svih objekata na parceli. Površina obuhvaćena erkerima,
lođama i balkonoma deo je bruto razvijene građevinske površine definisane planskim
parametrima za tretiranu parcelu. U proračun bruto građevinske površine sve etaže
uračunavaju se sa 100% (uključujuci i suterenske, podrumske i potkrovne etaže).
U bruto građevinsku površinu ne uračunavaju se delovi podzemnih etaža koji služe za
obezbeđenje kapaciteta mirujućeg saobraćaja, servisni prostori neophodni za
funkcionisanje podzemne garaže i tehnicki sistemi objekta. U planu su prikazane
moguće BRGP objekta bez površina (garaža i tehničkih servisa).
Indeks zauzetosti zemljišta je parametar koji pokazuje zauzetost građevinskog
zemljišta na nivou urbanisticke parcele.
Indeks izgrađenosti zemljišta je parametar koji pokazuje intenzitet izgrađenosti,
odnosno iskorišćenosti građevinskog zemljišta na nivou urbanističke parcele i bloka.
Oblikovanje prostora i materijalizacija
Rešavanjem zahteva korisnika za gradnjom ili intervencijom na postojećim objektima,
uz striktnu kontrolu tehničke dokumentacije i realizacije, doprineće se unapređenju
arhitektonskih i likovnih vrednosti samih objekata, a samim tim i ukupne slike naselja.
Arhitektonski volumeni objekata moraju biti pažljivo projektovani sa ciljem dobijanja
homogene slike naselja. Kako se radi uglavnom o stambenim objektima koji se
implementiraju u već delimično izgrađeni prostor, novi objekti oblikovno I
materijalizacijom treba da podrže I unaprede ambijent. Takođe oblikovanje I
materijalizacija treba da podrže stambenu namenu objekta a u skladu sa propisima za
ovu vrstu objekata. Krovovi mogu biti projektovani kao kosi ili ravni krovovi. Ravni
krovovi se mogu ozeleneti kao krovne terase.
Ha postojećem objektu koji se u potpunosti zadržava moguće su intervencije u smislu
održavanja a nadgradnja nad postojećim objektima može se vršiti uz prethodnu
proveru statičke stabilnosti. Prilikom nadgradnje mora se uspostaviti oblikovno
jedinstvo čitavog objekta. Nadgrađeni deo I postojeći objekat moraju predstavljati
oblikovnu celinu kao I celinu u smislu materijalizacije. Na donjim etažama izvršiti sve
intervencije koje su neophodne u postizanju jedinstvenog objekta.
U mnogim slučajevima dvorišne fasade i kalkani zgrada učestvuju u formiranju gradske
slike. Da bi se ovim ambijentima posvetilo više pažnje, potrebno je da dvorišne fasade i
bočne vidne fasade budu na adekvatan način, u duhu ovih uslova obrađene.
U objektima u kojima se prizemlja koriste kao poslovni prostori isti enterijerski moraju
biti obrađeni u skladu sa objektom u kome se nalaze kao i sa delatnostima koje se u
objektu obavljaju.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
187
Rekonstrukcija prizemlja postojećih objekata
Ulaze u planirane sadržaje u prizemlju rešiti na pravcima glavnih pešačkih tokova i
tako da budu u što bližem kontaktu sa pešakom.
Adaptacija ovakvih prostora mora biti izvedena na takav način da ničim ne naruši
konstruktivne, oblikovne i stilske karakteristike postojećeg objekta. Svi novi elementi
vidni na fasadi moraju se
bojom, materijalom i formom uklopiti u zatečeni izgled.
Aktiviranje prizemlja koja nisu u nivou terena u slučajevima, kada se ne može direktno
prići sa trotoara, može se izvesti i stepeništem koje mora da se nalazi unutar objekta).
Položaj i oblik stepeništa kojim se ulazi u poslovni prostor mora biti takav da ne
ugrožava kretanje pešaka na trotoaru i mora se nalaziti na građevinskoj liniji prizemlja
postojećeg objekta.
Ukoliko su intervencije koje treba preduzeti takvog obima da zadiru u konstruktivni
sklop objekta potrebno je izvršiti kompletnu rekonstrukciju objekta.
Novi ambijent, objekat, zgrada i sl. ne smeju se formirati na bazi onih elemenata i
kompozicija koji vode ka kiču, kao što su lažna postmodernistička arhitektura, napadni
folklorizam, istorijski etnoelementi drugih sredina (balustrade, fasadne reljefne i
profilisane dekoracije, figure i sl.).
Pseudoarhitektura zasnovana na prefabrikovanim stilskim betonskim, plastičnim,
gipsanim i drugim elementima, dodavanje lažnih mansardnih krovova (takozvanih
šubara, kapa), arhitektonski nasilno pretvaranje ravnih krovova u kose (takozvano
ukrovljavanje) itd.
Poželjna je upotreba korektivnog zelenila tamo gde druge mere nisu moguće. Upotreba
zelenila za korekciju likovno arhitektonskih nedostataka postojećih zgrada je
prihvatljiva i preporučuje se. U tom smislu se podržava vertikalno ozelenjavanje,
ozelenjavanje krovova, primena puzavica i sl.
U obradi fasada koristiti svetle prigušene boje, u skladu sa karakteritičnim bojama
podneblja (bela, bež, siva, oker...). Kod primene materijala u završnoj obradi fasada
voditi računa o otpornosti na atmosferske uticaje i povećan salinitet vazduha. Za
zidanje i oblaganje kamenom koristiti autohtoni kamen, a zidanje i oblaganje vršiti na
tradicionalni način.
Potrebno je oslobađanje javnih prostora od neadekvatne, ružne, neukusne urbane
opreme i sadržaja (na primer kiosci i terase ugostiteljskih objekata neprimereni
prostoru u kome se nalaze).
Komercijalni natpisi i panoi moraju biti realizovani na visokom likovnom nivou.
Urbana oprema mora biti projektovana, birana i koordinirana sa pažnjom.
Rasvetu prostora kolskih i pešačkih komunikacija treba izvesti pažljivo odabranim
rasvetnim telima, sa dovoljnim osvetljajem za potrebe normalne funkcije prostora.
Eventualnu etapnost građenja objekta treba predvideti tehničkom dokumentacijom pri
čemu svaka etapa mora predstavljati funkcionalnu celinu.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
188
Svi objekti moraju biti izgrađeni prema važećim propisima za građenje u seizmičkim
područjima.
Uslovi za nesmetano kretanje lica smanjene pokretljivosti
Potrebno je u projektovanju i izvođenju obezbediti pristup svakom objektu koji mogu da
koriste lica smanjene pokretljivosti, takođe nivelaciju svih pešačkih staza i prolaza
raditi u skladu sa važećim Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja
objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti (Sl.list CG 2/09).
Uslovi za odvoz i distribuciju otpada
Čvrsti komunalni otpad sa prostora DUP-a Podkošljun prikupljati u kontejnerima i
kantama (korpama).
Mesta (niše) za postavljanje kontejnera za smeće predvideti:
na parcelama stambenih objekata čija BRGP je veća od 500 m2,
na parcelama objekata mešovite namjene
na parcelama namenjenim za urbano zelenilo,
na pešačkim i kolsko pešačkim površinama, uz uslov da ne ugrožavaju
bezbedno odvijanje kolskog i pešačkog saobraćaja,
na parcelama objekata turističke namene,
kao i u okviru kompleksa osnovne škole, predškolske ustanove, sabornog hrama,
groblja, manastira Podostrog i garaže u bloku 41.
Nije dozvoljeno postavljanje kontejnera na površinama namenjenim za parkiranje
vozila.
Mesta (niše) za postavljanje kontejnera za smeće kao i njihov potreban broj predvideti
u saradnji sa nadležnim komunalnim preduzećem, a imajući u vidu produkciju čvrstog
komunalnog otpada. Pri tome voditi računa o porastu broja korisnika prostora tokom
letnjih meseci, pa stoga broj kontejnera i periodiku njihovog pražnjenja prilagoditi
količini smeća.
Poštujući prethodne uslove mesta (niše) za postavljanje kontejnera za smeće trebaju
biti što bliže javnim saobraćajnicama uz minimalnu denivelaciju (bez ivičnjaka) u
odnosu na saobraćajnicu, sa padom od 5 % prema saobraćajnici.
Mesta za postavljanje kontejnera za smeće moguće je sa tri strane vizuelno izolovati
zelenilom ili zidanim ogradama čija visina ne može bidi veća od 1,50 m.
Korpe (kante) za smeće postaviti u dovoljnom broju na trotoarima duž svih
saobraćajnica i drugih površina javnog korišćernja, a naročito na mestima sa većom
koncentacijom korisnika.
Za tretiranje otpada koji nastaje u toku gradnje ili intervencija na objektima poštovati
Pravilnik o postupanju sa građevinskim otpadom, načinu I postupku prerade
građevinskog otpada, uslovima I načinu odlaganja cementa azbestnog građevinskog
otpada (“Sl.list Crne Gore, broj 60/10).
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
189
Krajnju distribuciju otpada vršiti u skladu sa opštinskom odlukom a uz poštovanje
Zakona o upravljanju otpadom (Sl.list RCG 64/11), Strateškog master plana za
upravljanje otpadom na državnom nivou.
Uslovi za izgradnju objekata
o Uslovi za postojeće objekte
Postojeći objekti definisanih horizontalnih i vertikalnih gabarita koji su planom
evidentirani bez obzira da li su prekoračili planom zadate parametre i da li su
izgrađeni sa ili bez građevinske dozvole, a koji su prikazani u grafičkom prilogu
postojeće fizičke strukture, mogu se kao takvi zadržati. Na njima je dozvoljeno
tekuće održavanje i sanacija na sledeći način:
a) stambeni, odnosno stambeno-poslovni objekti
- obnova, sanacija i zamena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih delova
objekta i krova u zatečenim gabaritima;
- priključak na komunalnu infrastrukturu, kao i rekonstrukcija svih vrsta
instalacija, uključujući i izgradnju lifta,
- rekonstrukcija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena
(klizišta).
b) objekti druge namene (objekti za rad i javni, komunalni, saobraćajni
objekti)
- obnova, sanacija i zamena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih delova
objekta i krova u zatečenim gabaritima;
- prenamena i funkcionalna promena objekta koja je vezana uz prenamenu
prostora, ali pod uslovom da novoplanirana namena ne pogoršava stanje
životne sredine i svojim korišćenjem ne utiče na standard življenja u okolnim
objektima;
- priključak na komunalnu infrastrukturu, kao i rekonstrukcija svih vrsta
instalacija; uključujući i izgradnju lifta,
- dogradnja i zamena objekata i uređaja komunalne infrastrukture i
rekonstrukcija javnih saobraćajnih površina;
- rekonstrukcija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena
(klizišta).
Postojeći objekti koji se nalaze u površinama koje su planirane za zelenilo mogu
se kao takvi zadržati. Na ovim objektima nisu dozvoljene nikakve intervencije
rekonstrukcije, dogradnje, nadgradnje osim tekućeg održavanja, odnosno
ukrovljavanja ako je objekat u izgradnji.
Svi postojeći objekti koji se nalaze na parcelama manjim od 300m2 mogu se
dograditi i nadgraditi do planom zadatih parametara.
Postojeći objekti koji zadiru u planiranu regulativu planom su predviđeni za
rušenje. To su uglavnom pomoćni objekti. Ovi objekti će biti uklonjeni kada se
steknu uslovi za privođenje predmetnog prostora planiranoj nameni. Do
privođenja predmetnog prostora planiranoj nameni na ovim objektima je
dozvoljeno tekuće održavanje što uključuje i izgradnju sanitarnih prostorija
veličine do 5 m2 (u okviru postojećih gabarita objekta), septičke jame i cisterne
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
190
za vodu, popravljanje i zamenu krovnog pokrivača i statičko obezbeđenje krovne
konstrukcije,
Ukoliko postoji zahtev ili potreba korisnika postojeći objekti pod uslovom da nisu
prekoračili planom zadate parametre mogu se nadograditi ili dograditi do
maksimalno zadatih parametara definisanih za namenu u okviru koje se nalaze.
Objekti koji su u izgradnji a za čiju izgradnju nije pribavljena građevinska
dozvola ili UTU mogu se završiti u okviru planom zadatih maksimalnih
parametara za namenu u okviru koje se nalaze.
Objekti koji su u izgradnji a za njihovu izgradnju je pribavljena građevinska
dozvola ili UTU mogu se završiti prema ranije pribavljenoj dokumentaciji.
Takođe objekti na kojima nije započeta gradnja a pribavljena je građevinska
dozvola ili UTU mogu se graditi po ranije pribavljenim uslovima.
Maksimalna zauzetost i maksimalna izgrađenost parcele uključuju sve objekte
na parceli i pomoćne objekte. Ukoliko na parceli postoje dva ili više objekata a
planom se nije mogla izvršiti preparcelacija u cilju formiranja pripadajuće parcele
svakom postojećem objektu, objekti se kao takvi mogu zadržati i na njima su
moguće intervencije u okviru parametara zadatih u planu a koji u ovom slučaju
važe za čitavu parcelu.
Postojeći objekti koji zadiru u novoplaniranu građevinsku liniju a nenarušavaju
planiranu regulativu, kao takvi se mogu zadržati. Ukoliko postojeći objekat
zadire u novoplaniranu građenivsku liniju zadatu na nivou bloka a neugrožava
planiranu regulativu isti se, ukoliko nije prekoračio zadate parametre gradnje,
može dograditi odnosno nadgraditi do maksimalno zadatih parametara.
Nadgradnja se može izvršiti nad čitavom osnovom a dogradnju objekta vršiti iza
zadate građevinske linije. Kod terena u nagibu težiti pomeranju nadgrađenih
etaža kako bi se pratio teren i ublažilo zadiranje u građevinsku liniju.
Ukoliko postojeći objekat ne zadovoljava uslov u smislu minimalne udaljenosti
od susadne parcele nadogradnja nad takvim postojećim gabaritom moguća je uz
saglasnost suseda ili da nadograđeni deo bude na propisanoj minimalnoj
udaljenosti. Prilikom bočne dogradnje ovi objekti moraju poštovati propisanu
minimalnu udaljenost.
Svi postojeći objekti mogu pretrpeti i totalnu rekonstrukciju, odnosno postojeći
objekat se može porušiti i izgraditi novi, pri čemu važe uslovi koji su u planu dati
za izgradnju novog objekta, odnosno mora se poštovati zadata građevinska
linija, odnos prema susednim parcelama kao i zadati urbanistički parametri.
Maksimalna visina nadzitka podkrovlja mora biti 1.2m na mestu gde se
građevinska linija podkrovlja i sprata poklapaju.
Nije dozvoljena izgradnja mansardnih krovova u vidu tzv. „kapa“ sa prepustima.
Pre intervencije na postojećem objektu potrebno je izvršiti proveru statičke
stabilnosti postojećeg objekta.
Pomoćni objekti na parceli se mogu zadržati.
Dozvoljava se izgradnja novog pomoćnog objekta na parceli u skladu sa
raspoloživim kapacitetima parcele.
Spratnost pomoćnog objekta je maksimalno P.
Nije dozvoljeno nadziđivanje pomoćnih objekata.
Nije dozvoljena prenamena pomoćnih objekata u stanovanje, ali je moguća
prenamena u poslovni prostor, ako njegov položaj na lokaciji, površina, visina i
sl. zadovoljavaju uslove za obavljenje određene poslovne delatnosti.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
191
Objekti koji su evidentirani na terenu bez obzira da li su izgrađeni sa ili bez
građevinske dozvole a kod kojih izgrađenost parcele nedozvoljava organizaciju
parkiranja na parceli kao takvi se mogu zadražti a parkiranje će biti tretirano na
nivou šireg zahvata (grada) kroz posebne programe i uslove opštine, a što će
biti definisano kroz mođusobne ugovore.
o Uslovi za izgradnju novih objekata u zoni rekonstrukcije i obnove
U zoni rekonstrukcije i obnove, moguća je nova izgradnja, na osnovu uslova datih ovim
planom. Urbanistički pokazatelji za novu izgradnju u okviru ove zone su nastali
usklađivanjem visinske i horizontalne regulacije sa postojećim susednim objektima i
analizom ekonomske realnosti rekonstrukcije preostalih lokacija sa nižim stepenom
izgrađenosti. Na ovaj način se ne remeti započet oblik rekonstrukcije prostora i
stvaraju se uslovi za njegovo konačno uobličavanje.
Na osnovu preovlađujuće izgrađenosti bloka, definisana su tri tipa namene:
stanovanje manje gustine u zoni rekonstrukcije i obnove sa niskim objektima
(SMG3), spratnosti do G+P+2+Pk
stanovanje srednje gustine u zoni rekonstrukcije i obnove sa srednje visokim
objektima (SS3), spratnosti do G+P+3,
stanovanje srednje gustine u zoni rekonstrukcije i obnove sa objektima veće
visine (SS4) spratnosti do G+P+4,
Novi objekti u zoni rekonstrukcije i obnove mogu biti: slobodnostojeći objekti na parceli,
jednostrano uzidani (dvojni objekti) i dvostrano uzidani objekti (u nizu).
Prilikom postavljanja objekta striktno se moraju poštovati:
- građevinske linije i udaljenja od susednih urbanističkih parcela, odnosno objekata,
- maksimalna dozvoljena spratnost,
- maksimalna ukupna površina pod objektom, odnosno objektima na parceli,
- maksimalna ukupna bruto razvijena građevinska površina objekta, odnosno objekata
na parceli,
- kao i svi ostali uslovi iz ovog plana i važeći zakonski propisi, pravilnici i standardi.
Urbanistički pokazatelji i kapaciteti za svaku urbanističku parcelu (indeks zauzetosti,
izgrađenosti i maksimalno dozvoljena spratnost), namena i površina planiranih
objekata i drugo, dati su u tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim
parcelama.
Urbanistička parcela
površina urbanističke parcele iznosi minimalno 300 m2, a maksimalno 2000
m2,
širina urbanističke parcele, u svim njenim presecima, je minimalno 11 m,
najmanja dozvoljena površina pod objektom iznosi 80 m2,
kod dvostrano uzidanih objekata dozvoljena je izgradnja najviše 3 objekta u
nizu,
razmak između nizova objekata iznosi minimalno 10 m,
nizovi se mogu formirati u obliku latiničnih slova "L" i "U" ili slično,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
192
nizovi moraju predstavljati oblikovnu celinu. Preporuka je da se Idejno
rešenje uradi jedinstveno a da se daljoj realizaciji pristupi fazno prema
potrebama korisnika uz striktno poštovanje Idejnog rešenja
Horizontalna i vertikalna regulacija
Građevinska linija predstavlja krajnju granicu za izgradnju objekta. Objekat se
može postaviti na ili iza građevinkse linije
Minimalno odstojanje objekta od bočnih granica parcele:
slobodnostojeći objekti – 1,5 - 2,5 m
jednostrano uzidani objekti – 3,0 – 4,0 m prema slobodnom delu parcele;
izuzetno, ovo rastojanje može biti i manje (od 1,5 - 2,5 m), ukoliko je oblik
parcele nepravilan i ukoliko je rastojanje od susednog objekta minimalno 3,0 m.
obostrano uzidani objekti - 0,0 m
Minimalno odstojanje objekta od zadnje granice parcele je 2,5 m.
Minimalno odstojanje objekta od susednog objekta je 3,0 m.
Izgradnja na ivici parcele (dvojni objekti i objekti u prekinutom nizu) je moguća
isključivo uz pisanu saglasnost vlasnika susjedne parcele na čijoj granici je
predviđena izgradnja osim u nslučaju kada je parcela uža od 11m i kada se
objekat mora postaviti po širini cele parcele bez saglasnosti suseda.
U tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim parcelama dati su parametri
gradnje i maksimalni mogući kapcitieti u okviru svake planirane urbanističke
parcele.
Maksimalna visina venca iznosi:
1. 12,00 m za spratnost G+P+2+Pk, mereno od konačno nivelisanog i
uređenog terena do gornje ivice krovnog venca,
2. 15,00 m za spratnost G+P+3+Pk, mereno od konačno nivelisanog i
uređenog terena do gornje ivice krovnog venca,
3. 16,50 m za spratnost G+P+4, mereno od konačno nivelisanog i uređenog
terena do gornje ivice krovnog venca.
Maksimalna visina venca objekta meri se:
o na pretežno ravnom terenu: od konačno nivelisanog i uređenog terena do
gornje ivice konstrukcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža
o na terenu u većem nagibu: od ivice poda najniže korisne etaže objekta do
gornje ivice konstrukcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža.
Maksimalna visina slemena krova objekta (ili vrha najvišeg slemena, kod
složenih krovova) je 3,50 m mereno od gornje ivice venca do slemena krova.
Visina nazidka potkrovne etaže iznosi najviše 1.20 m na mestu gde se
građevinska linija podkrovlja i sprata poklapaju
Kota prizemlja je:
− na pretežno ravnom terenu: najviše do 1,20 m iznad konačno nivelisanog
i uređenog terena. Za objekte sa podrumskim ili suterenskim etažama,
kota poda prizemlja može biti najviše 1.50 m iznad konačno nivelisanog i
uređenog terena;
− na terenu u većem nagibu: u nivou poda najniže korisne etaže i iznosi
najviše do 3,50 m iznad kote konačno nivelisanog i uređenog terena
najnižeg dela objekta.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
193
Izgradnja na parceli
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
statičku stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji
Dozvoljena je fazna izgradnja s tim što svaka faza mora predstavljati oblikovnu
celinu
Objekti, po potrebi mogu imati podrumske ili suterenske prostorije. Površine
suterenskih i podrumskih prostorija ne uračunavaju se u ukupnu BRGP ukoliko
se koriste kao garaža, podrum ili instalaciona etaža. Ukoliko se podrum ili
suteren koriste kao koristan prostor (stanovanje, turizam, komercijalne i
poslovne djelatnosti), uračunavaju se u ukupnu BRGP,
U prizemljima ili delu prizemlja mogu biti lokali sa delatnostima koje ne
ugrožavaju okolinu.
Na parceli se mogu graditi pomoćni objekti koji su u funkciji korišćenja
stambenog objekta (garaža, ostava i sl.).
Veličina pomoćnih objekata je maksimalno do 30 m2.
Voda sa krova jednog objekta ne sme se slivati na drugi objekat.
Krovovi su kosi, krovni pokrivači adekvatni nagibu, koji iznosi 18-230 ili ravnni
krovovi koji mogu biti i ozelenjeni kao krovne terase.
Uređenje zelenila u okviru stambenih parcela vršiti na način dat u posebnom
poglavlju ovog plana
Za izgradnju podzida važe uslovi definisani u okviru Uslova za izgradnju
suhozida i podzida.
Rešavanje mirujućeg saobraćaja
Potreban broj parking mesta kod nove izgradnje, uključujući dogradnju i nadogradnju,
obezbediti u okviru sopstvene parcele, na otvorenim parkinzima (PM) ili kao garažna
mesta (GM) u okviru objekta a prema normativu datom u posebnom poglavlju ovog
plana
Neophodan parking, odnosno garažni prostor mora da se obezbedi istovremeno sa
izgradnjom objekta.
Ograđivanje
Parcele objekata se mogu ograđivati uz uslove utvrđene ovim planom:
parcele se ograđuju zidanom ogradom do visine od 0.90 m (računajući od kote
trotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1.60 m.
zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju, i to tako da
ograda, stubovi ograde i kapije budu unutar parcele koja se ograđuje.
ograde objekata na uglovima raskrsnica ne mogu biti više od 0.90 m računajući
od kote trotoara, zbog obezbjeđenja vizuelne preglednosti raskrsnice.
vrata i kapije na uličnoj ogradi mogu se otvarati jedino prema unutrašnjosti
parcele.
o Uslovi za izgradnju novih objekata stanovanje male gustine (SMG)
U nameni stanovanje manje gustine određene su zone za novu izgradnju na pretežno
neizgrađenom zemljištu, tako da je ova namena podeljena na tri tipa:
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
194
stanovanje manje gustine – jednoporodično stanovanje (SMG1), u blokovima
stanovanje manje gustine –višeporodično stanovanje u gradskim vilama
(SMG2),
Uslovi za izgradnju objekata - stanovanje manje gustine u zoni nove izgradnje sa
jednoporodičnim stanovanjem (SMG1)
Stanovanje manje gustine u zoni nove izgradnje sa jednoporodičnim stanovanjem
podrazumjeva četri stambene jedinice pri čemu se i turistički apartman smatra
stambenom jedinicom.
Objekti porodičnog stanovanja u zoni nove izgradnje mogu biti: slobodnostojeći objekti
na parceli, jednostrano uzidani (dvojni objekti) i dvostrano uzidani objekti (u nizu).
Prilikom postavljanja objekta striktno se moraju poštovati:
- građevinske linije i udaljenja od susednih urbanističkih parcela, odnosno objekata,
- maksimalna dozvoljena spratnost,
- maksimalna ukupna površina pod objektom, odnosno objektima na parceli,
- maksimalna ukupna bruto razvijena građevinska površina objekta, odnosno objekata
na parceli,
- kao i svi ostali uslovi iz ovog plana i važeći zakonski propisi, pravilnici i standardi.
Urbanistički pokazatelji i kapaciteti za svaku urbanističku parcelu (indeks zauzetosti,
izgrađenosti i maksimalno dozvoljena spratnost), namena i površina planiranih
objekata i drugo, dati su u tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim
parcelama.
Urbanistička parcela
a) slobodnostojeći objekti:
površina urbanističke parcele iznosi minimalno 300 m2, a maksimalno 2000 m2,
širina urbanističke parcele, u svim njenim presecima, je minimalno 12,0 m,
najmanja dozvoljena površina pod objektom iznosi 80 m2, a najveća 30% od
površine parcele.
b) jednostrano uzidani objekti (dvojni objekti):
površina urbanističke parcele za jedan objekat iznosi minimalno 300 m2, a
maksimalno 1200 m2,
širina urbanističke parcele, u svim njenim presecima, je minimalno 12,0 m,
maksimalna širina jednostrano uzidanog objekta je 15,0 m, a može biti i manja,
najmanja dozvoljena površina pod objektom iznosi 60 m2, a najveća 30% od
površine parcele.
c) dvostrano uzidani objekti (u nizu):
površina urbanističke parcele za jednu jedinicu iznosi minimalno 300 m2, a
maksimalno 500 m2,
širina urbanističke parcele, u svim njenim presecima, je minimalno 8,0 m,
maksimalna širina jednostrano ili dvostrano uzidanog objekta je 15,0 m, a može
biti i manja,
najmanja dozvoljena površina pod objektom iznosi 50 m2, a najveća 30% od
površine parcele,
razmak između nizova objekata iznosi minimalno 10,0 m,
nizovi se mogu formirati u obliku latiničnog slova "L" i "U" ili slično,
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
195
nizovi moraju predstavljati oblikovnu celinu. Preporuka je da se Idejno rešenje
uradi jedinstveno a da se daljoj realizaciji pristupi fazno prema potrebama
korisnika uz striktno poštovanje Idejnog rešenja
Horizontalna i vertikalna regulacija
Građevinska linija predstavlja krajnju granicu za izgradnju objekta. Objekat se
može postaviti na ili iza građevinkse linije
Minimalno odstojanje objekta od bočnih granica parcele:
- slobodnostojeći objekti - 2,50 m; izuzetno, ovo rastojanje može biti i manje (min.
1,50 m), ukoliko je oblik parcele nepravilan i ukoliko je rastojanje od susednog objekta
minimalno 4,00 m.
- jednostrano uzidani objekti - 3,00 – 4,00 m prema slobodnom dijelu parcele;
izuzetno, ovo rastojanje može biti i manje (od 1,50 - 2,50 m), ukoliko je oblik parcele
nepravilan i ukoliko je rastojanje od susednog objekta minimalno 4,00 m.
- obostrano uzidani objekti - 0,00 m.
Minimalno odstojanje objekta od zadnje granice parcele je 3,00 m; izuzetno, ovo
rastojanje može biti i manje (min. 2,50 m), ukoliko je oblik parcele nepravilan i
ukoliko je rastojanje od susednog objekta minimalno 4,00 m.
Minimalno odstojanje objekta od susednog objekta je 4,00 m.
Izgradnja na ivici parcele (dvojni objekti i objekti u prekinutom nizu) je moguća
isključivo uz pisanu saglasnost vlasnika susjedne parcele na čijoj granici je
predviđena izgradnja osim u nslučaju kada je parcela uža od 11m i kada se
objekat mora postaviti po širini cele parcele bez saglasnosti suseda.
U tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim parcelama dati su parametri
gradnje i maksimalni mogući kapcitieti u okviru svake planirane urbanističke
parcele.
Maksimalna visina venca iznosi 7,50 za spratnost Su+P+1 = 7,50 m; 9,00 m za
spratnost G+P+1+Pk, mereno od konačno nivelisanog i uređenog terena do
gornje ivice krovnog venca.
Maksimalna visina venca objekta meri se:
− na pretežno ravnom terenu: od konačno nivelisanog i uređenog terena do
gornje ivice konstrukcije posljednje etaže ili horizontalnog serklaža
− na terenu u većem nagibu: od ivice poda najniže korisne etaže objekta do
gornje ivice konstrikcije posljednje etaže ili horizontalnog serklaža.
Maksimalna visina slemena krova objekta (ili vrha najvišeg slemena, kod
složenih krovova) je 3,50 m mereno od gornje ivice venca do slemena krova.
Visina nazidka potkrovne etaže iznosi najviše 1.20 m na mestu gde se
građevinska linija podkrovlja i sprata poklapaju
Kota prizemlja je:
− na pretežno ravnom terenu: najviše do 1,20 m iznad konačno nivelisanog i
uređenog terena. Za objekte sa podrumskim ili suterenskim etažama, kota
poda prizemlja može biti najviše 1.50 m iznad konačno nivelisanog i
uređenog terena;
− na terenu u većem nagibu: u nivou poda najniže korisne etaže i iznosi
najviše 3,50 m iznad kote konačno nivelisanog i uređenog terena najnižeg
dela objekta.
Izgradnja na parceli
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
196
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
statičku stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji
Dozvoljena je fazna izgradnja s tim što svaka faza mora predstavljati oblikovnu
celinu
Objekti, po potrebi mogu imati podrumske ili suterenske prostorije. Površine
suterenskih i podrumskih prostorija ne uračunavaju se u ukupnu BRGP ukoliko
se koriste kao garaža, podrum ili instalaciona etaža. Ukoliko se podrum ili
suteren koriste kao koristan prostor (stanovanje, turizam, komercijalne i
poslovne djelatnosti), uračunavaju se u ukupnu BRGP
U prizemljima ili delu prizemlja mogu biti lokali sa delatnostima koje ne
ugrožavaju okolinu.
Na parceli se mogu graditi pomoćni objekti koji su u funkciji korišćenja
stambenog objekta (garaža, ostava i sl.).
Veličina pomoćnih objekata je maksimalno do 30 m2.
Voda sa krova jednog objekta ne sme se slivati na drugi objekat.
Krovovi su kosi, krovni pokrivači adekvatni nagibu, koji iznosi 18-230 ili ravnni
krovovi koji mogu biti i ozelenjeni kao krovne terase.
Uređenje zelenila u okviru stambenih parcela vršiti na način dat u posebnom
poglavlju ovog plana
Za izgradnju podzida važe uslovi definisani u okviru Uslova za izgradnju
suhozida i podzida.
Rješavanje mirujućeg saobraćaja
Potreban broj parking mesta kod nove izgradnje, uključujući dogradnju i nadogradnju,
obezbediti u okviru sopstvene parcele, na otvorenim parkinzima (PM) ili kao garažna
mesta (GM) u okviru objekta a prema normativu datom u posebnom poglavlju ovog
plana
Neophodan parking, odnosno garažni prostor mora da se obezbedi istovremeno sa
izgradnjom objekta.
Ograđivanje
Parcele objekata se mogu ograđivati uz uslove utvrđene ovim planom:
parcele se ograđuju zidanom ogradom do visine od 0.90 m (računajući od kote
trotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1.60 m.
zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju, i to tako da
ograda, stubovi ograde i kapije budu unutar parcele koja se ograđuje.
ograde objekata na uglovima raskrsnica ne mogu biti više od 0.90 m računajući
od kote trotoara, zbog obezbjeđenja vizuelne preglednosti raskrsnice.
vrata i kapije na uličnoj ogradi mogu se otvarati jedino prema unutrašnjosti
parcele.
Uslovi za izgradnju objekata – višeporodično stanovanje manje gustine u zoni
nove izgradnje sa gradskim vilama (SMG2)
Objekti višeporodičnog stanovanja u zoni nove izgradnje sa gradskim vilama mogu biti
samo kao slobodnostojeći objekti na parceli.
Prilikom postavljanja objekta striktno se moraju poštovati:
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
197
- građevinske linije i udaljenja od susjednih urbanističkih parcela, odnosno objekata,
- maksimalna dozvoljena spratnost,
- maksimalna ukupna površina pod objektom, odnosno objektima na parceli,
- maksimalna ukupna bruto razvijena građevinska površina objekta, odnosno objekata
na parceli,
kao i svi ostali uslovi iz ovog plana i važeći zakonski propisi, pravilnici i standardi.
Urbanistički pokazatelji i kapaciteti za svaku urbanističku parcelu (indeks zauzetosti,
izgrađenosti i maksimalno dozvoljena spratnost), namena i površina planiranih
objekata i drugo, dati su u tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim
parcelama.
Urbanistička parcela
za slobodnostojeće objekte - površina urbanističke parcele iznosi minimalno 300
m2,a maksimalno 2000 m2,
širina urbanističke parcele, u svim njenim presecima, je minimalno 12,00 m,
najmanja dozvoljena površina pod objektom iznosi 80 m2, a najveća 40% od
površine parcele.
Horizontalna i vertikalna regulacija
Građevinska linija predstavlja krajnju granicu za izgradnju objekta. Objekat se
može postaviti na ili iza građevinkse linije
Minimalno odstojanje objekta od bočnih granica parcele je 2,50 m; izuzetno, ovo
rastojanje može biti i manje (min. 1,50 m), ukoliko je oblik parcele nepravilan i
ukoliko je rastojanje od susednog objekta minimalno 4,00 m.
Minimalno odstojanje objekta od zadnje granice parcele je 3,00 m; izuzetno, ovo
rastojanje može biti i manje (min. 2,50 m), ukoliko je oblik parcele nepravilan i
ukoliko je rastojanje od susednog objekta minimalno 4,00 m.
Minimalno odstojanje objekta od susednog objekta je 4,00 m.
U tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim parcelama dati su parametri
gradnje i maksimalni mogući kapcitieti u okviru svake planirane urbanističke
parcele.
Maksimalna visina venca iznosi:
9,0m za spratnost G+P+1+Pk, 10,5 m za spratnost G+P+2, mereno od konačno
nivelisanog i uređenog terena do gornje ivice krovnog venca.
Maksimalna visina venca objekta meri se:
- na pretežno ravnom terenu: od konačno nivelisanog i uređenog terena do gornje
ivice konstrukcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža
- na terenu u većem nagibu: od ivice poda najniže korisne etaže objekta do
gornje ivice konstrikcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža
Maksimalna visina slemena krova objekta (ili vrha najvišeg slemena, kod
složenih krovova) je 3,50 m mereno od gornjeg ivice venca do slemena krova.
Visina nazidka potkrovne etaže iznosi najviše 1.20 m na mestu gde se
građevinska linija podkrovlja i sprata poklapaju
Kota prizemlja je:
- na pretežno ravnom terenu: najviše do 1,20 m iznad konačno nivelisanog i
uređenog terena. Za objekte sa podrumskim ili suterenskim etažama, kota poda
prizemlja može biti najviše 1.50 m iznad konačno nivelisanog i uređenog terena;
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
198
- na terenu u većem nagibu: u nivou poda najniže korisne etaže i iznosi najviše
3,50 m iznad kote konačno nivelisanog i uređenog terena najnižeg dela objekta.
Izgradnja na parceli
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
statičku stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
Dozvoljena je fazna izgradnja s tim što svaka faza mora predstavljati oblikovnu
celinu
Objekti, po potrebi mogu imati podrumske ili suterenske prostorije. Površine
suterenskih i podrumskih prostorija ne uračunavaju se u ukupnu BRGP ukoliko
se koriste kao garaža, podrum ili instalaciona etaža. Ukoliko se podrum ili
suteren koriste kao koristan prostor (stanovanje, turizam, komercijalne i
poslovne djelatnosti), uračunavaju se u ukupnu BRGP
U prizemljima ili delu prizemlja mogu biti lokali sa delatnostima koje ne
ugrožavaju okolinu.
Na parceli se mogu graditi pomoćni objekti koji su u funkciji korišćenja
stambenog objekta (garaža, ostava i sl.).
Veličina pomoćnih objekata je maksimalno do 30 m2.
Voda sa krova jednog objekta ne smije se slivati na drugi objekat.
Krovovi su kosi, krovni pokrivači adekvatni nagibu, koji iznosi 18-230 ili ravnni
krovovi koji mogu biti i ozelenjeni kao krovne terase.
Uređenje zelenila u okviru stambenih parcela vršiti na način dat u posebnom
poglavlju ovog plana•
Za izgradnju podzida važe uslovi definisani u okviru Uslova za izgradnju
suhozida i podzida.
Rešavanje mirujućeg saobraćaja
Potreban broj parking mesta kod nove izgradnje, uključujući dogradnju i nadogradnju,
obezbediti u okviru sopstvene parcele, na otvorenim parkinzima (PM) ili kao garažna
mesta (GM) u okviru objekta a prema normativu datom u posebnom poglavlju ovog
plana
Neophodan parking, odnosno garažni prostor mora da se obezbedi istovremeno sa
izgradnjom objekta.
Ograđivanje
Parcele objekata se mogu ograđivati uz uslove utvrđene ovim planom:
parcele se ograđuju zidanom ogradom do visine od 0.90 m (računajući od kote
trotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1.60 m.
zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju, i to tako da
ograda, stubovi ograde i kapije budu unutar parcele koja se ograđuje.
ograde objekata na uglovima raskrsnica ne mogu biti više od 0.90 m računajući
od kote trotoara, zbog obezbeđenja vizuelne preglednosti raskrsnice.
vrata i kapije na uličnoj ogradi mogu se otvarati jedino prema unutrašnjosti
parcele.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
199
o Uslovi za izgradnju novih objekata stanovanje srednje
gustine (SS) Stanovanje srednje gustine predstavlja tip stanovanja sa više stambenih jedinica ili
turističkih apartmana (višeporodična i višestambena izgradnja). Ova namena je
podeljena na dva tipa:
stanovanje srednje gustine sa višeporodičnim stanovanjem sa niskim i srednje
visokim objektima (SS1), spratnosti do G+P+3,
stanovanje srednje gustine sa višeporodičnim stanovanjem sa srednje visokim ili
objektima veće visine ili visokim objektima (SS2), spratnosti do G+P+5,
Objekti u nameni stanovanje srednje gustine mogu biti: slobodnostojeći objekti na
parceli, jednostrano uzidani (dvojni objekti) i dvostrano uzidani objekti (u nizu).
Prilikom postavljanja objekta striktno se moraju poštovati:
- građevinske linije i udaljenja od susjednih urbanističkih parcela, odnosno objekata,
- maksimalna dozvoljena spratnost,
- maksimalna ukupna površina pod objektom, odnosno objektima na parceli,
- maksimalna ukupna bruto razvijena građevinska površina objekta, odnosno objekata
na parceli,
kao i svi ostali uslovi iz ovog plana i važeći zakonski propisi, pravilnici i standardi.
Urbanistički pokazatelji i kapaciteti za svaku urbanističku parcelu (indeks zauzetosti,
izgrađenosti i maksimalno dozvoljena spratnost), namena i površina planiran ih
objekata i drugo, dati su u tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim
parcelama.
Urbanistička parcela
površina urbanističke parcele iznosi minimalno 300 m2, a maksimalno 2000 m2,
širina urbanističke parcele, u svim njenim presecima, je minimalno 11,00 m,
najmanja dozvoljena površina pod objektom iznosi 80 m2,
u slučaju dvostrano uzidanih objekata (niz) dozvoljeno je maksimalno 3 (tri)
objekta u nizu,
maksimalna širina jednostrano ili dvostrano uzidanog objekta je 15,00 m, a
može biti i manja,
razmak između nizova objekata iznosi minimalno 10,00 m.
nizovi se mogu formirati u obliku latiničnog slova "L" i "U" ili slično.
Horizontalna i vertikalna regulacija
Građevinska linija predstavlja krajnju granicu za izgradnju objekta. Objekat se
može postaviti na ili iza građevinkse linije
Minimalno odstojanje objekta od bočnih granica parcele:
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
200
- slobodnostojeći objekti - 2,50 m; izuzetno, ovo rastojanje može biti i manje (min.
1,50 m), ukoliko je oblik parcele nepravilan i ukoliko je rastojanje od susednog objekta
minimalno 4,00m
- jednostrano uzidani objekti - 3,00 – 4,00 m prema slobodnom dijelu parcele;
izuzetno, ovo rastojanje može biti i manje (od 1,50 - 2,50 m), ukoliko je oblik parcele
nepravilan i ukoliko je rastojanje od susednog objekta minimalno 4,00 m;
- obostrano uzidani objekti - 0,00 m
Minimalno odstojanje objekta od zadnje granice parcele je 2,50 m.
Minimalno odstojanje objekta od susednog objekta je 4,00 m.
Izgradnja na ivici parcele (dvojni objekti i objekti u prekinutom nizu) je moguća
isključivo uz pisanu saglasnost vlasnika susedne parcele na čijoj granici je
predviđena izgradnja.
U tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim parcelama dati su parametri
gradnje i maksimalni mogući kapcitieti u okviru svake planirane urbanističke
parcele.
Maksimalna visina venca iznosi:
- 9,0 m za spratnost G+P+1+Pk, 10,5 m za spratnost G+P+2 , mereno od konačno
nivelisanog i uređenog terena najnižeg dela objekta do gornje ivice krovnog venca,
- 10,50 m za spratnost G+P+2+Pk, 13,5m za spratnost G+P+3, mereno od konačno
nivelisanog i uređenog terena najnižeg dela objekta do gornje ivice krovnog venca,
- 15,0m za spratnost G+P+3+Pk, 16,5 m za spratnost G+P+4, mereno od konačno
nivelisanog i uređenog terena najnižeg dela objekta do gornje ivice krovnog venca,
- 18,0m za spratnost G+P+4+Pk, 19,5 m za spratnsot G+P+5, mereno od konačno
nivelisanog i uređenog terena najnižeg dela objekta do gornje ivice krovnog venca.
Maksimalna visina vienca objekta meri se:
- na pretežno ravnom terenu: od konačno nivelisanog i uređenog terena do gornje
ivice konstrukcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža,
- na terenu u većem nagibu: od ivice poda najniže korisne etaže objekta do gornje
ivice konstrukcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža.
Maksimalna visina slemena krova objekta (ili vrha najvišeg slemena, kod
složenih krovova) je 3,50 m mereno od gornje ivice venca do slemena krova.
Visina nazidka potkrovne etaže iznosi najviše 1.20 m na mestu gde se
građevinska linija podkrovlja i sprata poklapaju
Kota prizemlja je:
- na pretežno ravnom terenu: najviše do 1,20 m iznad konačno nivelisanog i
uređenog terena. Za objekte sa podrumskim ili suterenskim etažama, orijentaciona
kota poda prizemlja može biti najviše 1.50 m iznad konačno nivelisanog i uređenog
terena;
- na terenu u većem nagibu: u nivou poda najniže korisne etaže i iznosi najviše
3,50m iznad kote konačno nivelisanog i uređenog terena najnižeg dela objekta.
Izgradnja na parceli
Prije pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
statičku stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
Dozvoljena je fazna izgradnja s tim što svaka faza mora predstavljati oblikovnu
celinu
Objekti, po potrebi mogu imati podrumske ili suterenske prostorije. Površine
suterenskih i podrumskih prostorija ne uračunavaju se u ukupnu BRGP ukoliko
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
201
se koriste kao garaža, podrum ili instalaciona etaža. Ukoliko se podrum ili
suteren koriste kao koristan prostor (stanovanje, turizam, komercijalne i
poslovne djelatnosti), uračunavaju se u ukupnu BRGP
U prizemljima ili delu prizemlja mogu biti lokali sa delatnostima koje ne
ugrožavaju okolinu.
Na parceli se mogu graditi pomoćni objekti koji su u funkciji korišćenja
stambenog objekta (garaža, ostava i sl.).
Veličina pomoćnih objekata je maksimalno do 30 m2.
Voda sa krova jednog objekta ne sme se slivati na drugi objekat.
Krovovi su kosi, krovni pokrivači adekvatni nagibu, koji iznosi 18-230 ili ravnni
krovovi koji mogu biti i ozelenjeni kao krovne terase.
Uređenje zelenila u okviru stambenih parcela vršiti na način dat u posebnom
poglavlju ovog plana•
Za izgradnju podzida važe uslovi definisani u okviru Uslova za izgradnju
suhozida i podzida.
Rješavanje mirujućeg saobraćaja
Potreban broj parking mesta kod nove izgradnje, uključujući dogradnju i nadogradnju,
obezbediti u okviru sopstvene parcele, na otvorenim parkinzima (PM) ili kao garažna
mesta (GM) u okviru objekta a prema normativu datom u posebnom poglavlju ovog
plana
Neophodan parking, odnosno garažni prostor mora da se obezbedi istovremeno sa
izgradnjom objekta.
Ograđivanje
Parcele objekata se mogu ograđivati uz uslove utvrđene ovim planom:
parcele se ograđuju zidanom ogradom do visine od 0.90 m (računajući od kote
trotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1.60 m.
zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju, i to tako da
ograda, stubovi ograde i kapije budu unutar parcele koja se ograđuje.
ograde objekata na uglovima raskrsnica ne mogu biti više od 0.90 m računajući
od kote trotoara, zbog obezbeđenja vizuelne preglednosti raskrsnice.
vrata i kapije na uličnoj ogradi mogu se otvarati jedino prema unutrašnjosti
parcele.
o Uslovi za izgradnju novih objekata stanovanje srednje veće gustine (SV)
Za stanovanje veće gustine karakteristična su dva tipa izgradnje:
stanovanje veće gustine sa višestambenim stanovanjem sa objektima veće
visine i visokim objektima (SV1), spratnosti do G+P+4,
stanovanje velike gustine sa višestambenim stanovanjem sa visokim objektima
(SV2), spratnosti do G+P+7,
Objekti u nameni stanovanje veće gustine mogu biti: slobodnostojeći objekti na parceli,
jednostrano uzidani (dvojni objekti) i dvostrano uzidani objekti (u nizu). Više
slobodnostojećih objekata na jednoj parceli formira otvoreni blok. Otvoreni blokovi su
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
202
karakteristični po slobodno postavljenim višespratnim objektima koji su povučeni u
odnosu na regulacionu liniju bloka, izgrađeni na jedinstvenoj zajedničkoj površini bez
parcelacije ili sa izdvojenom parcelom svakog pojedinačnog objekta, u okviru velike
zajedničke parcele sa pripadajućim javnim prostorom. Slobodni prostori su uređeni kao
velike blokovske zelene površine sa prostorima za dečiju igru, sport i rekreaciju.
Otvoren blok je oivičen jakim saobraćajnicama sa
uvođenjem saobraćaja u unutrašnjost bloka (stambene ulice, slepe pristupne ulice i
parkinzi). Ovaj tip izgrađenosti zahvata veće prostore, sa urbanističkim parametrima
koji predstavljaju ravnotežu između izraženo velikog slobodnog prostora i velike
spratnosti objekata.
Jednostrano i dvostrano uzidani objekti formiraju poluotvoreni blok. Objekti su
izgrađeni po obodu bloka, a u odnosu na regulacionu liniju bloka postavljeni su na nju
ili paralelno sa njom. Svakom objektu pripada deo uličnog fronta i doo zaleđa sve do
parcela susednih objekata. Po svojoj formi poluotvoreni blokovi mogu biti formirani u
obliku latiničnog slova "L" i "U" ili slično.
Prilikom postavljanja objekta striktno se moraju poštovati:
- građevinske linije i udaljenja od susjednih urbanističkih parcela, odnosno objekata,
- maksimalna dozvoljena spratnost,
- maksimalna ukupna površina pod objektom, odnosno objektima na parceli,
- maksimalna ukupna bruto razvijena građevinska površina objekta, odnosno objekata
na parceli,
kao i svi ostali uslovi iz ovog plana i važeći zakonski propisi, pravilnici i standardi.
Urbanistički pokazatelji i kapaciteti za svaku urbanističku parcelu (indeks zauzetosti,
izgrađenosti i maksimalno dozvoljena spratnost), namena i površina planiranih
objekata i drugo, dati su u tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim
parcelama.
Urbanistička parcela površina kompleksa više slobodnostojećih objekata je minimalno 3000 m
2
površina urbanističke parcele za jedan objekat iznosi minimalno 500 m2, a
maksimalno 2000 m2,
najmanja dozvoljena površina pod objektom za jedan objekat na jednoj parceli je
200 m2,
širina urbanističke parcele za jedan objekat, u svim njenim presecima, je
minimalno 30,0 m,
maksimalna širina jednostrano ili dvostrano uzidanog objekta je 20,00 m, a
može biti i manja,
u slučaju dvostrano uzidanih objekata (niz) dozvoljeno je maksimalno 3 (tri)
objekta u nizu,
objekti se mogu formirati linijski, u obliku latiničnog slova "L" i "U" ili slično.
razmak između nizova objekata iznosi minimalno 20,00 m, ili dvostruka visinu
objekta računato od venca do najniže tačke konačno nivelisanog i uređenog
terena.
Horizontalna i vertikalna regulacija
Građevinska linija predstavlja krajnju granicu za izgradnju objekta. Objekat se
može postaviti na ili iza građevinkse linije
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
203
Minimalno odstojanje objekta od susednog objekta:
- slobodnostojeći objekti – 6,00 m
- jednostrano uzidani objekti – 6,00 m prema slobodnom delu parcele;
- obostrano uzidani objekti - 0,00 m
Minimalno odstojanje objekta od bočne granice parcele je 3,00 m, a od zadnje
4,00 m.
Minimalno odstojanje objekta od susednog objekta je 6,00 m.
Izgradnja na ivici parcele (dvojni objekti i objekti u prekinutom nizu) je moguća
isključivo uz pismeno odobrenje vlasnika parcele na čijoj granici je predviđena
izgradnja.
U tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim parcelama dati su parametri
gradnje i maksimalni mogući kapcitieti u okviru svake planirane urbanističke
parcele.
Maksimalna visina venca iznosi:
- 15,00m za spratnost G+P+3+Pk, 16,50m za spratnost G+P+4, mereno od
konačno nivelisanog i uređenog terena do gornje ivice krovnog venca,
- 18,00 m za spratnost G+P+4+Pk, 19,50m za spratnost G+P+5, mereno od
konačno nivelisanog i uređenog terena do gornje ivice krovnog venca,
- 24,00m za spratnost G+P+6+Pk, 25,50m za spratnost G+P+7, mereno od konačno
nivelisanog i uređenog terena do gornje ivice krovnog venca.
Maksimalna visina venca objekta meri se:
- na pretežno ravnom terenu: od konačno nivelisanog i uređenog terena do gornje
ivice konstrukcije posljednje etaže ili horizontalnog serklaža,
- na terenu u većem nagibu: od ivice poda najniže korisne etaže objekta do gornje
ivice konstrikcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža.
Maksimalna visina slemena krova objekta (ili vrha najvišeg slemena, kod
složenih krovova) je 3,50 m mereno od gornje ivice venca do slemena krova.
Visina nazidka potkrovne etaže iznosi najviše 1.50 m računajući od kote poda
potkrovne etaže do tačke preloma krovne kosine.
Kota prizemlja je:
- na pretežno ravnom terenu: najviše do 1,20 m iznad konačno nivelisanog i
uređenog terena. Za objekte sa podrumskim ili suterenskim etažama, orijentaciona
kota poda prizemlja može biti najviše 1.50 m iznad konačno nivelisanog i uređenog
terena;
- na kosom terenu: u nivou poda najniže korisne etaže i iznosi najviše 3,50 m iznad
kote konačno nivelisanog i uređenog terena najnižeg dela objekta.
Izgradnja na parceli
Tretman postojeće izgradnje u blokovima br. 6 i 14:
Nije dozvoljena preparcelacija u smislu deljenja postojećih urbanističkih parcela.
Nije dozvoljeno dodeljivanje ili prodaja slobodnih i zelenih površina vlasnicima
stanova ili lokala u prizemljima objekata i formiranje posebnih katastarskih ili
urbanističkih parcela.
Moguća je sanacija ravnog krova izgradnjom potkrovlja sa kosim krovom i
maksimalnom visinom nazidka od 1,20 m, uz uslov izrade jedinstvenog
arhitektonskog rešavanja (projektovanja) na svim istim objektima i
jednovremenog izvođenja radova na celom objektu. Pri tome se posebno mora
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
204
vodi računa o arhitekturi objekta i ostvarenim likovnim i ambijenatlnim
vrijednostima. Nad objektom 1 na UP2 u bloku 6 planirana je nadgradnja.
Dogradnja postojećih objekata je dozvoljena samo u granicama građevinskih
linija.
Obavezan uslov je obezbjeđenje parking mesta za svaku novoformiranu
stambenu jedinicu (turistički apartman) ili poslovni prostor prema normativu
datom u posebnom poglavlju ovog plana.
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
statičku stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
U površinama pod zelenilom i slobodnim površinama navedenih blokova nije
dozvoljena izgradnja novih objekata.
Prostori planirani za javne namene ne mogu se koristiti u druge svrhe. Ove
površine, do privođenja zemljišta planiranoj nameni mogu se privremeno koristiti
isključivo kao zelene površine, dečija ili sportska igrališta, bez izgradnje čvrstih
objekata.
Nova izgradnja:
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
statičku stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
Dozvoljena je fazna izgradnja u kompleksu slobodnostojećih objekata, tako da je
moguće graditi jedan po jedan objekat. Objekti u nizu moraju biti izrađeni
jednovremeno i prema jedinstvenom projektu za svaki niz, tako da konačno
izgrađeni objekat ne prelazi maksimalne propisane površine pod objektom i
spratnost, a ove vrednosti mogu biti i manje.
Objekti, po potrebi mogu imati podrumske ili suterenske prostorije. Površine
suterenskih i podrumskih prostorija ne uračunavaju se u ukupnu BRGP ukoliko
se koriste kao garaža, podrum ili instalaciona etaža. Ukoliko se podrum ili
suteren koriste kao koristan prostor (stanovanje, turizam, komercijalne i
poslovne djelatnosti), uračunavaju se u ukupnu BRGP a ukupna planirana
spratnost objekta se smanjuje za jednu etažu.
U prizemljima ili delu prizemlja mogu biti lokali sa delatnostima koje ne
ugrožavaju okolinu.
Površine pod zelenilom moraju da zauzimaju najmanje 20% urbanističke
parcele.
U okviru blokova izgraditi dečja igrališta (za decu 3-11 godina), a potrebna
površina je po normativu 1 m2/stan (minimalno 100-150 m
2)
Na parceli - kompleksu se mogu graditi pomoćni objekti koji su u funkciji
korišćenja stambenog objekta (garaže)
Voda sa krova jednog objekta ne smije se slivati na drugi objekat.
Krovovi su kosi, krovni pokrivači adekvatni nagibu, koji iznosi 18-230 ili ravnni
krovovi koji mogu biti i ozelenjeni kao krovne terase.
Uređenje zelenila u okviru stambenih parcela vršiti na način dat u posebnom
posebnom poglavlju ovog plana.
Za izgradnju podzida važe uslovi definisani u okviru Uslova za izgradnju
suhozida i podzida.
Rešavanje mirujućeg saobraćaja
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
205
Potreban broj parking mesta kod nove izgradnje, uključujući dogradnju i nadogradnju,
obezbediti u okviru sopstvene parcele, na otvorenim parkinzima (PM) ili kao garažna
mesta (GM) u okviru objekta a prema normativu datom u posebnom poglavlju ovog
plana
Neophodan parking, odnosno garažni prostor mora da se obezbedi istovremeno sa
izgradnjom objekta.
Ograđivanje
Parcele objekata se mogu ograđivati uz uslove utvrđene ovim planom:
parcele se ograđuju zidanom ogradom do visine od 0.90 m (računajući od kote
trotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1.60 m.
zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju, i to tako da
ograda, stubovi ograde i kapije budu unutar parcele koja se ograđuje.
ograde objekata na uglovima raskrsnica ne mogu biti više od 0.90 m računajući
od kote trotoara, zbog obezbeđenja vizuelne preglednosti raskrsnice.
vrata i kapije na uličnoj ogradi mogu se otvarati jedino prema unutrašnjosti
parcele.
o Uslovi za izgradnju novih objekata mešovite namene (MN)
Za objekte mešovite namene karakteristična su dva tipa izgradnje:
objekti mešovite namjene sa visokim objektima (MN1)
objekti mešovite namene sa srednje visokim objektima (MN2)
Zona mešovite namene sa visokim objektima je planirana uz gradski bulevar –
magistralu (MN1), a zona mešovite namene sa srednje visokim objektima delom uz
bulevar a delom u unutrašnjosti zahavta plana (MN2). Stanovanje, turizam,
komercijalni i poslovni sadržaji su ravnomerno zastupljeni i mogu se prostorno
diferencirati po spratovima u okviru jednog objekta (komercijalni sadržaji u prizemlju
eventualno prvom spratu, stanovanje na višim etažama) ili po preovlađujućoj nameni
na parceli (gde namena na parceli može biti i monofunkcionalna).
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata mešovite namene u
zoni visokih objekata (MN1)
Objekti u zoni mešovite namene mogu biti: slobodnostojeći objekti na parceli,
jednostrano uzidani (dvojni objekti) i dvostrano uzidani objekti.
Prilikom postavljanja objekta striktno se moraju poštovati:
- građevinske linije i udaljenja od susjednih urbanističkih parcela, odnosno objekata,
- maksimalna dozvoljena spratnost,
- maksimalna ukupna površina pod objektom, odnosno objektima na parceli,
- maksimalna ukupna bruto razvijena građevinska površina objekta, odnosno objekata
na parceli,
kao i svi ostali uslovi iz ovog plana i važeći zakonski propisi, pravilnici i standardi.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
206
Urbanistički pokazatelji i kapaciteti za svaku urbanističku parcelu (indeks zauzetosti,
izgrađenosti i maksimalno dozvoljena spratnost), namena i površina planiranih
objekata i drugo, dati su u tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim
parcelama.
Urbanistička parcela
površina kompleksa više slobodnostojećih objekata je minimalno 3000 m2,
površina urbanističke parcele za jedan objekat iznosi minimalno 1000 m2,
najmanja dozvoljena površina pod objektom za jedan objekat na jednoj parceli
iznosi 300 m2,
širina urbanističke parcele za jedan objekat, u svim njenim presecima, je
minimalno 30,0 m,
u slučaju dvostrano uzidanih objekata (niz) dozvoljeno je maksimalno 3 (tri)
objekta u nizu,
objekti se mogu formirati linijski, u obliku latiničnog slova "L" i "U" ili slično.
Horizontalna i vertikalna regulacija
Građevinska linija predstavlja krajnju granicu za izgradnju objekta. Objekat se
može postaviti na ili iza građevinkse linije
Između regulacione linije bulevara i građevinske linije ne može biti stalnih i
pomoćnih objekata, uključujući i privremene objekte. Povlačenje prizemlja
objekata u odnosu na građevinsku liniju najmanje za 1,50 m obavezno je u delu
prema bulevaru. Moguća je izgradnja kolonada.
U slučaju vezanih kolonada (kroz više objekata) nivo prizemlja i plafona
kolonade mora biti kontinualan kroz sve objekte, bilo da je u pitanju novi niz
objekata ili nadovezivanje novog objekta na već postojeći. Posebnu pažnju
posvetiti oblikovanju pasaža, kolonada i njihovoj materijalizaciji. Minimalna
visina pasaža – prolaza kroz objekat iznosi 3,00 m, osim na mestima gde je
predviđen prolaz protivpžarnih vozila gde je visina 4,50 m.
Udaljenost objekta od granice urbanističke parcele iznosi najmanje 3,50 m
(slobodnostojeći i jednostrano uzidani prema slobodnom delu parcele), odnosno
0,00 m (jednostrano i dvostrano uzidani dio objekta).
Udaljenost objekta od sujednog objekta je najmanje 7,00 m (slobodnostojeći i
jednostrano uzidani prema slobodnom delu parcele). Udaljenost se računa od
stepenica, konzola, lođa i ostalih poluzatvorenih isturenih delova zgrade.
Maksimalni broj etaža objekta je garaža (u suterenu ili podrumu), prizemlje i 7
spratova - G+P+7, odnosno osam korisnih etaža.
Najveća dopuštena visina venca objekta iznosi 31,00 m.
Maksimalna visina venca objekta meri se od konačno nivelisanog i uređenog
terena do gornje ivice konstrukcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža
Kota prizemlja je od 0,20 do 1,20 m iznad konačno nivelisanog i uređenog
terena.
Izgradnja na parceli
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
statičku
stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
207
Dozvoljena je fazna izgradnja, tako da je moguće graditi jedan po jedan objekat,
tako da konačno izgrađeni objekat ne prelazi maksimalne propisane površine
pod objektom i spratnost, a ove vrijednosti mogu biti i manje.
Nova izgradnja podrazumeva i izgradnju objekata namenjenih komercijalnim i
poslovnim djelatnostima, bez stanova ili turističkih apartmana, i ovi objekti treba
da budu građeni kao arhitektonsko-urbanističke celine.
Oblikovanje objekta prema gradskom bulevaru je reperezentativno, u duhu
moderne arhitekture, bez upotrebe istorijskih etno i pseudostilskih elemenata
(balustrade, fasadne reljefne i profilisane dekoracije, figure i sl.).
Za uređenje urbanističke parcele obavezno je idejno rešenje kao prilog zahteva
za izdavanje UTU.
Nivo prizemlja ne može biti više od 1,50 m u odnosu na kotu nivelete javne
površine ispred zgrade. Ovo ne važi za objekte, odnosno delove objekata duž
bulevara. Prizemlja objekata duž bulevara moraju biti na 0,20 m iznad nivelete
trotoara bulevara
Suteren i podrum objekta se može koristiti kao magacinski prostor i garaža, ali i
kao poslovni prostor, u zavisnosti od potreba investitora. Potencijalni poslovni
prostor u suterenu je fizički i funkcionalno povezan sa prizemljem i nema
direktne ulaze sa ulice. U slučaju korišćenja podzemnih etaža kao poslovni
prostor, te površine se uračunavaju u BRGP.
Krovovi su kosi, krovni pokrivači adekvatni nagibu, koji iznosi 18-230 ili ravnni
krovovi koji mogu biti i ozelenjeni kao krovne terase.
Objekti ne smeju imati kolski prilaz, snabdevanje i prilaz u podzemne garaže sa
bulevara, već iz susednih bočnih ili paralelnih ulica minimalne širine 5,50 m.
Rešavanje mirujućeg saobraćaja
Potreban broj parking mesta kod nove izgradnje, uključujući dogradnju i nadogradnju,
obezbediti u okviru sopstvene parcele, na otvorenim parkinzima (PM) ili kao garažna
mesta (GM) u okviru objekta a prema normativu datom u posebnom poglavlju ovog
plana
Neophodan parking, odnosno garažni prostor mora da se obezbedi istovremeno sa
izgradnjom objekta.
Ograđivanje
Parcele objekata se mogu ograđivati uz uslove utvrđene ovim planom:
objekat se može ograđivati samo u delu tehničkog pristupa i to transparentnom
ogradom, visine do 2.00 m, a ograde se postavljaju na granicu parcele, i to tako
da ograda, stubovi ograde i kapije budu unutar parcele koja se ograđuje.
ograde objekata na uglovima raskrsnica ne mogu biti više od 0.90 m računajući
od kote
trotoara, zbog obezbjeđenja vizuelne preglednosti raskrsnice.
vrata i kapije na uličnoj ogradi mogu se otvarati jedino prema unutrašnjosti
parcele.
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata mješovite namjene u
zoni srednje visokih objekata (SMN2)
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
208
Objekti u zoni mešovite namene mogu biti: slobodnostojeći objekti na parceli,
jednostrano uzidani (dvojni objekti) i dvostrano uzidani objekti.
Prilikom postavljanja objekta striktno se moraju poštovati:
- građevinske linije i udaljenja od susjednih urbanističkih parcela, odnosno objekata,
- maksimalna dozvoljena spratnost,
- maksimalna ukupna površina pod objektom, odnosno objektima na parceli,
- maksimalna ukupna bruto razvijena građevinska površina objekta, odnosno objekata
na parceli,
kao i svi ostali uslovi iz ovog plana i važeći zakonski propisi, pravilnici i standardi.
Urbanistički pokazatelji i kapaciteti za svaku urbanističku parcelu (indeks zauzetosti,
izgrađenosti i maksimalno dozvoljena spratnost), namena i površina planiranih
objekata i drugo, dati su u tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim
parcelama.
Urbanistička parcela
površina urbanističke parcele iznosi minimalno 300 m2, a maksimalno 2000 m2,
širina urbanističke parcele, u svim njenim presecima, je minimalno 11,00 m,
najmanja dozvoljena površina pod objektom iznosi 80 m2,
Horizontalna i vertikalna regulacija
Građevinska linija predstavlja krajnju granicu za izgradnju objekta. Objekat se
može postaviti na ili iza građevinkse linije osim prema bulevaru gde je
obavezujuće postavljanje objekta na građevinsku liniju
Minimalno odstojanje objekta od bočnih granica parcele je 2,50 m.
Minimalno odstojanje objekta od zadnje granice parcele je 3,00 m.
Minimalno odstojanje objekta od susjednog objekta je 4,00 m.
U tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim parcelama dati su parametri
gradnje i maksimalni mogući kapcitieti u okviru svake planirane urbanističke
parcele.
Maksimalna visina venca iznosi 12,00m za spratnost G+P+2+Pk, 13,50m za
spratnost G+P+3, mereno od konačno nivelisanog i uređenog terena najnižeg
dela objekta do gornje ivice krovnog venca.
Maksimalna visina venca objekta meri se:
- na pretežno ravnom terenu: od konačno nivelisanog i uređenog terena do gornje
ivice konstrukcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža
- na terenu u većem nagibu: od ivice poda najniže korisne etaže objekta do gornje
ivice konstrukcije poslednje etaže ili horizontalnog serklaža
Maksimalna visina slemena krova objekta (ili vrha najvišeg slemena, kod
složenih krovova) je 3,50 m mereno od gornje ivice venca do sljemena krova.
Visina nazidka potkrovne etaže iznosi najviše 1,20 m na mestu gde se
građevinska linija podkrovlja i sprata poklapaju
Kota prizemlja je:
- na pretežno ravnom terenu: najviše do 1,20 m iznad konačno nivelisanog i
uređenog terena. Za objekte sa podrumskim ili suterenskim etažama, orijentaciona
kota poda prizemlja može biti najviše 1.50 m iznad konačno nivelisanog i uređenog
terena;
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
209
- na terenu u većem nagibu: u nivou poda najniže korisne etaže i iznosi najviše
3,50 m iznad kote konačno nivelisanog i uređenog terena najnižeg dela objekta.
Izgradnja na parceli
Tretman postojeće izgradnje u bloku 3:
Objekti se mogu dograditi i nadgraditi do planom zadatih parametara prikazanih
u tabelama
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
statičku stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
Obavezan uslov je obezbjeđenje dovoljnog broja parking mesta na sopstvenoj
parceli za svaki novoformirani lokal prema posebnim uslovimaovog plana
Nova izgradnja:
Pre zahteva za izradu urbanističko-tehničkih uslova obavezno je proveriti
geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
Dozvoljena je fazna izgradnja, tako da konačno izgrađeni objekat ne prelazi
maksimalne propisane površine pod objektom i spratnost, a ove vrednosti mogu
biti i manje.
Objekti, po potrebi mogu imati podrumske ili suterenske prostorije. Površine
suterenskih i podrumskih prostorija ne uračunavaju se u ukupnu BRGP ukoliko
se koriste kao garaža, podrum ili instalaciona etaža. Ukoliko se podrum ili
suteren koriste kao koristan prostor (stanovanje, turizam, komercijalne i
poslovne djelatnosti), uračunavaju se u ukupnu BRGP a ukupna planirana
spratnost objekta se smanjuje za jednu etažu.
Na parceli se mogu graditi pomoćni objekti koji su u funkciji korišćenja objekta
(garaža, ostava i sl.).
Veličina pomoćnih objekata je maksimalno do 30 m2.
Voda sa krova jednog objekta ne sme se slivati na drugi objekat.
Krovovi su kosi, krovni pokrivači adekvatni nagibu, koji iznosi 18-230 ili ravnni
krovovi koji mogu biti i ozelenjeni kao krovne terase.
Uređenje zelenila u okviru stambenih parcela vršiti na način dat u posebnom
posebnom poglavlju ovog plana.
Za izgradnju podzida važe uslovi definisani tački 6.20. Uslovi za izgradnju
suhozida i podzida.
Rešavanje mirujućeg saobraćaja
Potreban broj parking mesta kod nove izgradnje, uključujući dogradnju i nadogradnju,
obezbediti u okviru sopstvene parcele, na otvorenim parkinzima (PM) ili kao garažna
mesta (GM) u okviru objekta a prema normativu datom u posebnom poglavlju ovog
plana
Neophodan parking, odnosno garažni prostor mora da se obezbedi istovremeno sa
izgradnjom objekta.
Ograđivanje
Parcele objekata se mogu ograđivati uz uslove utvrđene ovim planom:
parcele se ograđuju zidanom ogradom do visine od 0.90 m (računajući od kote
trotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1.60 m.
zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju, i to tako da
ograda, stubovi ograde i kapije budu unutar parcele koja se ograđuje.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
210
ograde objekata na uglovima raskrsnica ne mogu biti više od 0.90 m računajući
od kote trotoara, zbog obezbeđenja vizuelne preglednosti raskrsnice.
vrata i kapije na uličnoj ogradi mogu se otvarati jedino prema unutrašnjosti
parcele.
o Uslovi za izgradnju objekata turizma
Kao turistička namena planom su definisani samo prostori za postojeće i planirane
hotele i apartmanska naselja. Urbanistički normativi i standardi za izgradnju turističkih
kapaciteta propisani su "Pravilnikom o klasifikaciji, minimalnim uslovima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata" ("Sl. list RCG", br. 23/2005).
Objekti u okviru ove namene mogu biti slobodnostojeći objekti na parceli ili
jednostrano uzidani (dvojni objekti). Ili kao kompleksi u okviru apartmanskih naselja.
Hotelski sadržaji se mogu organizovati kao kompleksi sa preraspodelom etaža radi
uklapanja u teren.
Prilikom postavljanja objekta striktno se moraju poštovati:
- građevinske linije i udaljenja od susjednih urbanističkih parcela, odnosno objekata,
- maksimalna dozvoljena spratnost,
- maksimalna ukupna površina pod objektom, odnosno objektima na parceli,
- maksimalna ukupna bruto razvijena građevinska površina objekta, odnosno objekata
na parceli,
kao i svi ostali uslovi iz ovog plana i važeći zakonski propisi, pravilnici i standardi.
Urbanistički pokazatelji i kapaciteti za svaku urbanističku parcelu (indeks zauzetosti,
izgrađenosti i maksimalno dozvoljena spratnost), namena i površina planiranih
objekata i drugo, dati su u tabelarnom prikazu po blokovima i urbanističkim
parcelama.
Urbanistička parcela
površina urbanističke parcele iznosi minimalno 600 m2,
širina urbanističke parcele, u svim njenim presecima, je minimalno 15,00 m,
najmanja dozvoljena površina pod objektom iznosi 200 m2
Horizontalna i vertikalna regulacija
Građevinska linija predstavlja krajnju granicu za izgradnju objekta. Objekat se
može postaviti na ili iza građevinkse linije.
Minimalno odstojanje objekta od bočnih granica parcele:
- slobodnostojeći objekti - 3,00 m
- jednostrano uzidani objekti - 4,0 m prema slobodnom dijelu parcele;
Minimalno odstojanje objekta od zadnje granice parcele je 3,00 m
Minimalno odstojanje objekta od susednog objekta je 4,00 m.
Izgradnja na ivici parcele (dvojni objekti i objekti u prekinutom nizu) je moguća
isključivo uz pisanu saglasnost vlasnika susedne parcele na čijoj granici je
predviđena izgradnja.
Maksimalna visina objekta je jednaka: spratna visina garažnog prostora +
spratna visina prizemlja prema propisima za ugostiteljske delatnosti + broj
spratova x spratna visina + visina potkrovlja.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
211
Maksimalna visina slemena krova objekta (ili vrha najvišeg sjemena, kod
složenih krovova) je 3,50 m mereno od gornje ivice venca do slemena krova.
Visina nazidka potkrovne etaže iznosi najviše 1.20 m na mestu gde se
građevinska linija podkrovlja i sprata poklapaju
Kota prizemlja je:
- na pretežno ravnom terenu: najviše do 1,20 m iznad konačno nivelisanog i
uređenog terena. Za objekte sa podrumskim ili suterenskim etažama, orijentaciona
kota poda prizemlja može biti najviše 1.50 m iznad konačno nivelisanog i uređenog
terena;
- na terenu u većem nagibu: u nivou poda najniže korisne etaže i iznosi najviše
3,50m iznad kote konačno nivelisanog i uređenog terena najnižeg dela objekta.
Izgradnja na parceli
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
statičku stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
Dozvoljena je fazna izgradnja, tako da konačno izgrađeni objekat ne prelazi
maksimalne propisane površine pod objektom i spratnost, a ove vrednosti mogu
biti i manje. Svaka faza mora predstavljati oblikovnu celinu koja je definisana
tehničkom dokumentacijom.
Objekti, po potrebi mogu imati podrumske ili suterenske prostorije. Površine
suterenskih i podrumskih prostorija ne uračunavaju se u ukupnu BRGP ukoliko
se koriste kao garaža, podrum ili instalaciona etaža. Ukoliko se podrum ili
suteren koriste kao koristan prostor (turizam, komercijalne i poslovne
djelatnosti), uračunavaju se u ukupnu BRGP.
Voda sa krova jednog objekta ne smije se slivati na drugi objekat.
Krovovi su kosi, krovni pokrivači adekvatni nagibu, koji iznosi 18-230 ili ravnni
krovovi koji mogu biti i ozelenjeni kao krovne terase.
Uređenje zelenila u okviru stambenih parcela vršiti na način dat u posebnom
posebnom poglavlju ovog plana.
Za izgradnju podzida važe uslovi definisani tački 6.20. Uslovi za izgradnju
suhozida i podzida.
Rešavanje mirujućeg saobraćaja
Potreban broj parking mesta kod nove izgradnje, uključujući dogradnju i nadogradnju,
obezbediti u okviru sopstvene parcele, na otvorenim parkinzima (PM) ili kao garažna
mesta (GM) u okviru objekta a prema normativu datom u posebnom poglavlju ovog
plana
Neophodan parking, odnosno garažni prostor mora da se obezbedi istovremeno sa
izgradnjom objekta.
Ograđivanje
Parcele objekata se mogu ograđivati uz uslove utvrđene ovim planom:
parcele se ograđuju zidanom ogradom do visine od 0.90 m (računajući od kote
trotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1.60 m.
zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju, i to tako da
ograda, stubovi ograde i kapije budu unutar parcele koja se ograđuje.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
212
ograde objekata na uglovima raskrsnica ne mogu biti više od 0.90 m računajući
od kote trotoara, zbog obezbeđenja vizuelne preglednosti raskrsnice.
vrata i kapije na uličnoj ogradi mogu se otvarati jedino prema unutrašnjosti
parcele.
o Uslovi za izgradnju verskog kompleksa Kompleks pravoslavnog sabornog hrama planiran je u bloku br. 18.
U sastavu crkvene parcele, pored sabornog hrama mogu se organizovati prateći
sadržaji kao što su: upravno - administrativni sadržaji, društvene prostorije i sl. Kao i
Sadržaje kompletirati sa obrazovno-kulturnim, rezidencijalnim i pratećim
(komercijalnim) izgrađenim prostorom i slobodnim površinama za odmor i okupljanje
vernika.
Tačne pozicije objekata i njihove visine definisaće se tehničkom dokumentacijom , a u
okvirima planiranih građevinskih linija i urbanističkih pokazatelja.
Objekti
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
Dozvoljena je fazna izgradnja objekata stim da svaka faza mora predstavljati
oblikovnu celinu.
Objekti mogu imati suterenske ili podrumske prostorije za tehničke potrebe ili za
kriptu. Ove prostorije ne ulaze u obračun ukupne BRGP.
Odnosi na parceli
Minimalno odstojanje objekata od granica parcele definisano je građevinskom
linijom.
Princip uređenja zelenila je u posebnom poglavlju ovog plana
Parcela se može ograđivati uz sledeće uslove:
transparentnom ogradom, visine do 2,0 m, koja se postavlja na granicu parcele i
to tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu unutar parcele koja se ograđuje.
vrata i kapije na uličnoj ogradi mogu se otvarati jedino prema unutrašnjosti
parcele.
Parkiranje je delom rešeno u okviru kompleksa, a delom na okolnim javnim parkinzima.
o Uslovi za izgradnju višeetažne garaže
Višeetažna garaža je planirana u bloku br. 41 sa predviđenih 2940 parking
mesta, spratnosti: tri podzemne etaže, prizemlje i 7 nadzemnih etaža. Iznad
poslednjeg sprata garaže predviđena su još tri nivoa sa komercijalnim
sadržajima
Objekat
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
Dozvoljena je fazna izgradnja objekata.
Odnosi na parceli
Građevinska linija predstavlja krajnju granicu za izgradnju objekta.
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
213
Uređenje zelenila u okviru stambenih parcela vršiti na način dat u posebnom
posebnom poglavlju ovog plana.
Parcela se ne ograđuje.
o Uslovi za izgradnju groblja
Mogući tipovi uređenja su:
• arhitektonski oblikovano groblje - u geometrijskom stilu, sa učešćem zelenih površina
od oko 30%,
• parkovski oblikovano groblje - sa slobodno vođenim stazama i učešćem zelenila od
oko 30%.
Pre pribavljanja dokumenata neophodnih za izgradnju obavezno je proveriti
geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji.
Vezu između postojećeg Mainskog groblja i površine planirane za proširenje groblja
ostvariti pothodnikom. Pothodnik projektovati i izvesti zajedno sa saobraćajnicom ispod
koje prolazi.
U okviru groblja organizovati sadržaje koji će biti definisani kao funkcionalne celine
međusobno podeljene stazama.
Osnovni sadržaji groblja su:
površine za sahranjivanje, površine za urne (rozarijumi, kolumbarijumi), vrtovi
sećanja;
objekti (komemorativno-administrativni, crkva, ekonomski objekat);
glavni ulaz za posetioce, trg za ispraćaj, centralna aleja sa mrežom internih
pešačko-kolskih staza;
zelenilo: drvoredi, parkovsko, linerano, parterno i zaštitno-izolaciono zelenilo
koje treba obezbediti po obodu lokacije;
ograda groblja;
parkinzi za posetioce i zaposlene, dopunski i ekonomski ulazi.
Obezbijediti pravilnu orijentaciju grobnih mjesta, u skladu sa tradicijom i religioznim
običajima.
Osnovni elementi za dimenzionisanje površina za sahranjivanje dvojne grobnice 2.50 x 2.75 oko 12,0m
2
grobovi u nizu 2.20 x 1,0 i 2,30 x 1,10 oko 5,0m2
grobovi za urne oko 1,2m2
o Uslovi za izgradnju suhozida i podzida
Suhozide kao delove tradicionalne nivelacije terena maksimalno očuvati. Izgradnju
objekata na urbanističkoj parceli predvideti na način da se suhozidine što manje
oštećuju, a uređenjem terena obezbediti njihovu sanaciju i rekonstrukciju na mestima
IZMENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „PODKOŠLJUN“
214
oštećenja. Sanaciju i rekonstrukciju obaviti tradicionalnom tehnikom zidanja. Pri
rekonstrukciji i sanaciji predvideti dovoljan broj otvora za drenažu i oceđivanje voda iz
terena obuhvaćenog suhozidom.
Na terenima u nagibu, na mestima useka i nasipa, umesto škarpi obavezno izgraditi
podzide.
Podzide, uključujući i njihove stope izgraditi unutar granica sopstvene urbanističke
parcele.
Visina pojedinačnog podzida ne može biti veća od 1,5 m, osim uz javne saobraćajnice.
Na mestima useka i nasipa terena pod velikim nagibom teren nivelisati sa kaskadnim
podzidima, uz poštovanje odredbi iz prethodnog stava. Minimalna širina kaskade
izmedju dva podzida je 2 m.
Nagib terena između dva susedna kaskadirana podzida ne može biti veći od 30º. Svaki
podzid viši od 1,0 m mora imati statički proračun sa dokazom obezbjeđenja na
prevrtanje.
Konstruktivni deo podzida izgraditi od armiranog betona, a vidljive delove obložiti
kamenom.
Na podzidima predvideti dovoljan broj otvora za drenažu i oceđivanje voda iz terena
obuhvaćenog podzidom.
Na prostoru između dva susedna kaskadirana podzida predvideti zelenilo koje svojim
rastom neće ugroziti stabilnost podzida. U obzir dolaze žbunaste vrste, drveće koje u
punom uzrastu ima mali habitus i korenov sistem, puzavice, trava.
Septembar 2014.god.