Embed Size (px)
Citation preview
IZMEĐU DVIJE VATRE
Imati bliskog prijatelja i prijateljicu koji su “zajed-no” je pravo dobro. Lo{a strana je u tome {to se, kad se ta veza zavr{i, vi na|ete izme|u dvije vatre i bivate izlo`eni njihovim ispovijestima. Na ovoj strani Preventeena donosimo njene reakcije, a na drugoj njegove.
ONA - Nema tog problema kojeg dobar shopping ne lije~i. Ako joj ka`e{ da joj ~udni kai{ sa {ljokica-ma, koji je odabrala, ne pristaje, ljuti se. Po savjetu `enskog ~asopisa, totalno mijenja frizuru (valjda se to radi nakon {to se okon~a duga veza). Sko-ro praznog nov~anika, vra}a se ku}i, sjeda uz TV. Nakon 15 minuta, roni suze zbog te{ke sudbine Hose Andreasa, koji je otkrio da njegova majka zapravo i nije njegova majka. Za slijepu djevojku koju voli saznaje da je poginula u prometnoj ne-sre}i. Ali ne, ona se pojavljuje zdrava k’o dren i jo{ kao supermilijuna{ica. Sve to u 472. epizodi. Odgledala je sve sapunice i sad osje}a neuta`ivu glad, koju lije~i neograni~enim koli~inama “Milke”
i ~ipsa. Pro{lo je nekoliko sati, osje}a krivnju, uzi-ma ogledalo i pronalazi sebi 101 manu. Iako nitko `iv ne primje}uje (jer nije tako), ona je uvjerena da joj je jedna obrva postavljena ni`e od druge. Opo-ravak je mogu} samo uz podr{ku prijatelja.
Za{to cure svoje slabosti (~itaj; prikrivene ovisno-sti) ovako ispoljavaju? Jesu li posrijedi stereotipi, uloge koje nam je okolina nametnula, ili ~injenica da se ipak razlikujemo jedni od drugih (radikalnim feministkinjama ovo se ne bi svidjelo)? Na koncu, postoje li mu{ke i `enske ovisnosti? Odgovore su vam pripremili volonteri/ke na stranicama 9. Pre-venteena. U potragu!!! A ako `elite {pijunirati, za-virite u mu{ku stranu Preventeena.
Ivan
Rijec urednika
KONTAKTIRAJTE NAS: Udru`enje za prevenciju ovisnosti
NARKO-NE, Josipa Vanca{a 21/2, Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel/fax: +387 (0)33 223-285 | E-mail: preventeen@
narkone.org | www.narkone.org
SadrzajRije~ urednika .................................................... 2
Lak{e je gledati u tu|e dvori{te nego o~istiti svoje .............................................. 3
19 pitanja za jednu plavu{u ................................ 5
Cure i sport ........................................................ 7
Tajni svijet jedne kupoholi~arke ......................... 9
Djevojka u virtualnom svijetu ............................10
@enske stvari uglavnom .................................... 11
Je li jabuka kriva za sve? ....................................12
Iz mu{kog ugla .................................................14
Malik u Zemlji ~uda i punih kesa ........................14
Kad tradicija kroji pogre{na mi{ljenja .................16
Nagradna igra ...................................................16
3
STRU
^NI K
UTAK
Sigurno su vam poznate rasprave oko toga tko }e {to raditi u ku}i; mo`da je i vama mama govori-la da su to `enski poslovi. Da li ste i vi tjerali brata kutla~om da pere su|e i govorili da imate svoja pra-va? Ovo s kutla~om “ne pali”; prvo mijenjajte sebe, pa }ete na taj na~in promijeniti i druge. O genderu, ravnopravnosti, stereotipima i nastajanju ovisnosti razgovarala sam s Klelijom Balta, vi{om savjetni-com pri UNDP-u za gender politiku.
[to za Vas podrazumijeva pojam ravnopravnost?
- To je pitanje ravnopravnosti spram razli~itih po-treba. Ne ka`em da mu{karci i `ene trebaju da rade
isto, pona{aju se isto, ve}, naprotiv, zbog njihovih fiziolo{kih razlika da im se omogu}e razli~iti uvjeti pod kojima oni mogu napredovati u svim aspektima `ivota.
[to je za Vas razli~itost u ravnopravnosti mu{karaca i `ena?
- Ako je rije~ o poslu, nema pozicije za koju bi treba-lo re}i da tu treba biti mu{karac ili `ena. No, nasto-jat }u da u timu imam jednak broj mu{karaca i `ena, zbog toga {to mu{karci i ̀ ene imaju razli~ite potrebe i razli~ite poglede i samim time razli~it pristup pro-blemu.
Kakvi stereotipi o mu{karcima i `enama mogu proizvesti ovisnost i kako?
- Dru{tvo kreira odre|ene stereotipe. Npr., od mu{karca se o~ekuje da bude “ma~o” mu{karac, da hrani obitelj, bude lider u dru{tvu… Od `ene se o~ekuje da bude poslu{na, mirna, dobra doma}ica… Nalaze}i se u raznim situacijama, od mu{karca ili ̀ ene se o~ekuje da se pona{aju na dru{tveno prihvatljiv na~in; u takvom okru`enju oni imaju potrebu za do-datnim dopingom…Stereotipi stvoreni u dru{tvu, o tome kako se trebaju pona{ati mu{karac ili `ena, kreiraju plodno tlo za ovisnost. Samo radom na sebi i na svojem samopouzdanju svaki pojedinac mo`e da se odupre ovisnostima koje dru{tvo potencira i na taj na~in - mijenjaju}i sebe - mijenja i druge.
Koje su naj~e{}e ovisnosti koje su povezane sa stereotipima o mu{karcima i `enama?
- One bi se vi{e mogle definirati kao dru{tveno karakteristi~ne za `ene i za mu{karce, jer zbog Klelija Balta, vi{a savjetnica pri UNDP-u za gender politiku
Lakse je gledati u tude dvoriste nego ocistiti svoje
4ST
RU^N
I KUT
AK
dru{tvenog okoli{a daju mogu}nost jednom ili dru-gom da vi{e u|u u tu ovisnost.
Kod mu{karaca u BiH imamo: “dru{tveno prihvatlji-va ovisnost” - alkoholizam, kocka, pu{enje, doka-zivanje pred fizi~kim potencijalom imanja vi{e `ena, “ma~oizam”, narkomanija itd…
Kod `ena u BiH imamo: “dru{tveno prihvatljiva ovi-snost” - kava, skriveni alkoholizam, pu{enje, sklo-nost pilulama, narkomanija itd…
Ra|aju li se predrasude svjesno ili nesvjesno?
- Neke predrasude kreiramo svjesno, jer nema-mo volje da analiziramo situaciju do kraja. Ima-mo odre|ene predrasude koje se nalaze u okviru dru{tva i, umjesto da ih prepoznamo, ka`emo “to je jednostavno tako”. U pitanju je na{a indolentnost prema izgradnji samih sebe i tu se zaustavlja razvoj svake li~nosti. Druge predrasude nastaju potpu-no nesvjesno, sticajem okolnosti, jer dobivamo ograni~ene informacije, koje ne daju potpunu sliku o osobama ili grupama ljudi.
[to je gender i do kojeg nivoa razvijenosti je do{ao u bh. dru{tvu?
- Gender je gr~ka rije~ i zna~i rod. Gender ravnoprav-nosti u BiH je u velikom usponu, naro~ito od kada su uspostavljeni gender mehanizmi na entitetskim nivoima; 2000. god je uspostavljena Agencija za ravnopravnost spolova na nivou BiH. U Zakonu o izborima je obavezna kvota od 30% u~e{}a `ena na izbornim listama. S obzirom da se jo{ mnoge stvari tek trebaju uraditi, drage dame, “zasu~ite rukave” i po~nite raditi na svojoj ravnopravnosti, prvo u svojoj ku}i pa onda i {ire.
Tko je povla{ten u bh. dru{tvu, mu{karci ili `ene, i do kojeg stupnja?
- Na pozicijama odlu~ivanja nalazi se 86% mu{karaca i 14% `ena. Imaju}i na umu da u BiH imamo 51% `ena i 49% mu{karaca, zaklju~ak }u ostaviti ~ita-teljima/~itateljicama.
Kako patrijarhalni odgoj utje~e na ravnopra-vnost?
- Patrijarhat je jedna vrlo tu`na ~injenica, jer je ne-gativan i za mu{karce i za `ene. Bilo {to da imamo – matrijarhat ili patrijarhat - ni jedno ni drugo nije do-
bro, zato {to smanjuju mogu}nost razvoja li~nosti. Konkretno, patrijarhat nas je doveo do situacije da cijenimo samo ono {to je pla}eno direktno, dok se odgoj i ku}anski poslovi, koje upravo zbog patrijar-hata rade uglavnom `ene, ne cijene dovoljno.
Za{to uop}e ljudi imaju predrasude i ste-reotipe?
- To je psiholo{ko pitanje, na koje ja mogu odgo-voriti samo da je ljudima koji ne rade na sebi lak{e gledati u “tu|e dvori{te” nego da o~iste svoje.
Da li Vam se doga|alo da gledate osobu kroz predrasude i da li ste se toga uspjeli osloboditi?
- Da, de{avalo mi se u dugom nizu godina. Danas, ~im uhvatim sebe da ulazim u neku vrstu stvaranja predrasuda i stereotipa, malo se lupim po ruci. Kad do|e{ do situacije da se stidi{ kakve si stereotipe stvarao, to je ve} napredak.
Ana Cviti}, Jajce
FPN Politologija
5
(IN
) PUT
LJEPOTA @ENE NIJE U NJEZINOJ ODJE]I KOJU NOSI, NITI U NJEZINOm STASU NITI U NJEZINOJ KOSI. LJEPOTA SE @ENE mORA VIDJETI U NJEZINIm O^ImA, JER SU O^I PROLAZ DO NJEZINA SRcA, mJESTA gDJE BORAVI LJUBAV. LJEPOTA @ENE NIJE NA NJEZINU LIcU, NEgO SE ONA O^ITUJE U NJEZINOJ DU[I, NJEZINOJ LJUBAVI I BRIZI. LJEPOTA @ENE S gODINAmA - RASTE, cITAT JE KOJI SAm PRONA[LA NA fORUmU PORTALA www.cROTALK.cOmMada se ~ini da ne mislimo svi tako, ima i onih koji misle da ljepota nije prolazna ako je njegujemo i da uvijek mo`emo biti lijepi. Rade toliko na svome izgledu da bi im on poslu`io i kasnije J.
Jedna od takvih je Almira Konjevi}, u~enica III. razre-da Srednje {kole za medicinske sestre - tehni~are u Sarajevu, koju sam upoznala preko jednog pozna-tog portala, na kojem je me|u najpopularnijom ra-jom, upravo zbog hiljada njenih slika - koje stavlja svaki dan; pravi NARCIS J. Postavila sam joj nekoli-ko pitanja da bih otkrila {ta se ustvari krije iza nicka “eXLuZiwe_bLoNdy”.
Koje su tvoje osobine po kojima se razlikuje{ od drugih djevojaka pa sebe smatra{ ekskluzivnom plavu{om?- Nema ni jedna sigurno iste o~i kao ja, ili lice, koje se meni, mogu re}i, veoma svi|a i mislim da privla~i sve.
Da li sve te tvoje silne slike, koje stavlja{ na najpoznatije portale, nadokna|uju ne~iju ljubav i pa`nju?- Paaa, i ne toliko... al’ eto, poma`e - ubijanje dosade, i da prestanem bar malo da mislim na neke stvari.
19pitanja za jednu plavusu
“NEKAD SE PRESVU^Em I PO STO PUTA DNEVNO
JER U@IVAm U TOmE!”
Da li jedna galerija mo`e nadoknaditi zagrljaj pun ljubavi?
- To nikako J, al’ eto, svaki put mi se moje slike svi|aju sve vi{e i vi{e.
Ali one su sve na isti fazon; 100 slika, a ti isto obu~ena u 100 poza. U ~emu je ~ar gledati sve te svoje slike iz profila, odozgo, odozdo?
- Na svakoj je slici moje tijelo pokazano iz svakog profila, i moje lice J, i kako god okrene{, vidi{ moju ljepotu.
Koliko novca tro{i{ na krpice, {minku i nakit?
- Jako puno, tj. najvi{e novca tro{im na shopping, moju frizuru, manikir J; volim da lijepo izgledam i lijepo se osje}am.
Koliko puta sedmi~no ide{ frizeru i na mani-kuru? - Frizura do 2-3 puta sedmi~no, a manikir jednom sedmi~no.
Koliko puta dnevno promijeni{ {minku i odje}u?- [minku 2 puta - preko dana i kad krenem u grad J - a odje}u, e to sve zavisi, znam i po 100 puta.
Da li ti dosadi presvla~iti se po sto puta?- Ne, nasuprot, volim svoju odje}u i u`ivam u tome.
Da li tvoje drugarice moraju biti sli~ne tebi?- Naravno da niko nije isti, i ne moraju J; samo tra`im da se sla`u sa mnom i podr`avaju me, {to i jeste tako.
Kada zavr{i{ srednju, da li `eli{ da upi{e{ fakultet?
- Da J, {to da ne J: ne}e mi ni{ta biti od toga.
[ta `eli{ biti u `ivotu?- Ostati plava J i dalje...
6ST
RU^N
I KUT
AK
Samo to? Plava }e{ ostati i farbanjem?- Da, samo to J, ostat }u privla~na plavu{a J i, narav-no, ostati ovakva kakva sam bila prema prijateljima.
Da li misli{ da je ljepota prolazna?- Ne, uop{te J; ljepota nije prolazna jer ako se bri-ne{ o svom izgledu uvijek }e{ biti lijep.
Da li smatra{ da ljepotom sve mo`e{ dobiti?- Djelimi~no, da.
[ta misli{ da mo`e{ dobiti ljepotom?- Pa, u dana{njem svijetu ako nisi lijep te{ko dobi-je{ posao; svi gledaju tijelo, ljepotu. Posao i mnogo toga.
Da li si nekada osje}ala da se ljudi dru`e s tobom samo zbog ljepote ili koristi?- Neki da, al’ neki ne, a to su i dalje moji naj prijate-lji... moja VIP raja.
Kako si se osje}ala kada si saznala da su ljudi s tobom samo zbog tvoje ljepote, a ne radi onoga {to ti u stvari jesi?- U`asno, osje}ala sam se iskori{tenom, al’ sam skontala; ma ko su oni, nisu bitan faktor u mom `ivotu, jer da su pravi prijatelji, to ne bi uradili.
Da li zna{ prihvatiti ne~iju kritiku i shvatiti je kao dobronamjernu ako se odnosi na tvoj izgled?- Naravno, za{to da ne. Naprotiv, volim da mi neko ne{to ka`e ako mu se ne svi|a.
[ta je to {to tebe ~ini sretnom a ima veze s tvojim izgledom?- [to sam plavu{a!
PLAVU[E ]E POTPUNO NESTATI ZA 200 gODINA!Prema statisti~kim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, plavu{e }e izumrijeti u sljede}ih dvje-sto godina. Naime, sve manje ljudi nosi gen koji kontrolira plavu boju kose.
Znanstvenici stoga predvi|aju da }e plavu{e nestati u mnogo kra}em roku od onog u kojem su nastale. Sve manje ljudi nosi gen koji kontrolira plavu boju kose, a posljednja plavu{a rodit }e se 2200. godine u Finskoj, {to je ipak daleko u odnosu na brdoviti Balkan.
Ipak, na{a Almira }e mo}i u`ivati u svom “plavetni-lu” sve dok je ̀ iva i nadam se da }e joj po}i za rukom da uvijek bude i ostane “privla~na plavu{a” J.
Dajana Mi{kovi}, Sarajevo
^etvrta gimnazija
7
(IN
) PUT
Sport… cure… to ne mora da bude ne{to ~udno ili sad neki pojam, pogotovo ne za mu{karce. Iako to u na{oj zemlji nije dovoljno izra`eno, ipak ima djevoja-ka koje imaju afiniteta, od tenisa, ko{arke, pa do ulti-mate fighta. Imamo veoma uspje{ne sportistkinje u na{oj zemlji; rijetkost je da mo`da poznajemo neke od njih, ali ko pa`ljivo prati sportske vijesti, vidjet }e da ih ima, i da je njihov polo`aj sasvim OK. Ipak, kao i u svakom sportu, svako se mora izboriti za sebe. U ovom broju vam to i dokazujem, s tri pozitivne pri~e o tri cure sportistkinje.
CURE i sportra alkohol, cigarete, drogu; `ivi pravo sportski i misli da je sre}a u ljubavi, porodici i prijateljima (hehehe i u vo}nim korpicama). Nedavno je po~ela da trenira ultimate fight u Ilija{u, s trenerom Sejom meki}em, koji je pokrenuo ovu borbenu vje{tinu na na{im pro-storima, ~iji naziv u prijevodu zna~i slobodna borba, dakle kombiniranje raznih borila~kih vje{tina… Osim {to i sama trenira, tu je i da djecu podu~ava osnova-ma karatea, pa }e nakon toga do}i i pojas po pojas, takmi~enje, jedno pa drugo… Okolina to prihva}a normalno, i to po{tuju, pogotovo njen de~ko, koji je podr`ava u svemu. Sport je ne{to {to je ispunjava, stvar koju voli; samo ju je strah da joj se ovo uvu~e pod ko`u, jer, kako ka`e, mo`e da bude veoma za-razno.
Barbie girl
Dajana markovi}, cura iz Sarajeva, bavi se plesom. Sa samo 17 godina osvojila je ve} nekoliko prvih mjesta za najbolju plesa~icu u hip hopu na Balkanu. Impresivno…
Elma Medi}, Ultimate fight
Dajana Markovi}, hip-hop plesa~ica
Ultimate fight
Elma medi}, djevojka iz Ilija{a, iako ima samo 19 godina ima iza sebe uspje{nu karijeru. Bilo je tu i nagrada, od raznih priznanja do medalja, ali to ne}u navoditi, jer se Elma ne voli hvaliti. Samo }u navesti da je trenirala u karate-klubovima “Ra{id Bu}a“ Ilija{ i “Sambon“ Vogo{}a. Ina~e, moja ko-legica na fakultetu ima sme|i pojas u karateu, kao i 10 godina radnog iskustva kao novinarka (bila je urednica i voditeljica omladinskog programa Radio Ilija{a); jednostavno jedna super cura… Ne konzumi-
8(I
N) P
UT
Sve je po~elo, kako ka`e, jo{ u djetinstvu, dok su ona i njene prijateljice plesale po haustorima, slu{ale Barbie radio; tad se pojavila ta `elja za plesom, za koreografijom i za javnim nastupima. Kada legne da spava, smi{lja koreografiju za sutra; stalno se mi~e, lijevo, desno, u glavi joj je samo ritam. Nema nika-kvih poroka. Cigarete, alkohol, droga - ni{ta; sport i samo sport. Na pitanje {ta joj je dra`e: patike ili ci-pele za izlazak, rekla je: Pa, joj, meni su patike, zato {to su udobnije, i imaju vi{estruku ulogu. U njima se osje}am dobro i to je za mene najbitnije…
Trenutno je ~lan plesne grupe Make a Move u Isto~nom Sarajevu i veseli se novim takmi~enjima, novim koracima i, naravno, novim nagradama (iako joj nagrade ba{ i nisu najbitnije).
Adis Vezir, Vare{
FPN @urnalistika
dobro, tako da je ~esto igrala i s mu{karcima; to joj nije bio nikakav problem: bila je sasvim ravnoprav-na, ako ne i bolja od pojedinaca J… Naravno, ni ona nema nikakvih poroka, tako da ̀ ivi zdrav ̀ ivot, punim plu}ima.
Ko{arka je stvarno bitan dio njenog `ivota. Na TV-u stalno gleda ko{arku, prati apsolutno sve, od Jadranske do NBA lige; zna sve igra~e, timove. Tako|er voli i pogledati utakmicu u`ivo. Vi{e voli evropsku ko{arku i ko{arka za nju predstavlja jednu vrstu umjetnosti.
Zaista mi je drago {to postoji cura koja ovako voli ko{arku, a pored toga se bavi i fotografijom, i to radi doista dobro.
Nevena Milo{evi}, ko{arka{ica
Ko{arka
Nevena milo{evi}, tako|er iz Sarajeva, sa svojih 17 godina `eli da postane zapisni~arka na ko{arka{kim utakmicama. Ljubav prema ko{arci javila se jo{ u dje-tinstvu, kada je njen brat pratio stope njihovog oca, koji je bio ko{arka{ki trener. Ispred ku}e su tata i sin igrali ko{arke, a Nevena je gledala.
Malo-pomalo, u~ila je da igra i tako je po~ela da tre-nira u osnovnoj {koli. Nakon toga je igrala s prijate-ljima u srednjoj. Tako je i danas. Brat joj je na samom po~etku rekao da ima mekanu ruku i da igra zaista
9
COOL
- TUR
A
Dipl. `urnalistica Irena Fi{i}, Travnik
carrie Bradshaw na britanski na~in
Ja moram imati ovu maramu. Moram je imati. ^ini da mi o~i izgledaju ve}e, frizura skuplje, izgledam kao potpuno druga osoba. Mo}i }u je nositi sa svim i sva~im. Ljudi }e govoriti o meni kao o Djevojci s ma-ramom Danny&George - ponavlja sebi kao mantru Becky (Rebecca Bloomwood) svaki put kada ugle-da neki komad odje}e s potpisom.
Becky je novinarka u ~asopisu Uspje{na {tednja, gdje savjetuje ~itatelje kako da pametno raspola`u svojim novcem, dok je u vlastitom `ivotu potpuno suprotan primjer. Ona je zapravo (koje li ironije!) potpuna ovisnica o kupovini... bilo ~ega!
Becky `ivi u luksuznoj ~etvrti Londona, dru`i se sa elitom (i to crème de la crème), a ormari su joj puni trendsetterske odje}e. “Jedini” problem je taj {to njezina pla}a vi{e ne mo`e pokriti tro{kove takvog `ivota... Kao u no}noj mori, po~inju je proganjati ra~uni iz banke; Devetsto ~etrdeset devet funti, {ez-deset i tri penija. Jasno, crno na bijelo. Buljim u ti{ini u broj, nekih trideset sekundi, a onda guram ra~un natrag u kuvertu. U tom trenutku, ja najiskrenije osje}am da taj komadi} papira nema nikakve veze sa mnom.
Kako bi pokrila svoje tro{kove, Becky odlu~uje “stegnuti remen” i prona}i honorarni posao. Tada, kao pravi ovisnik o kupovini, ona “krizira”; Ionako je prekasno. Ve} sam u dugovima, pa za{to da ne budem u jo{ ve}im... ili... Samo ne{to maleno, da me razveseli. T-shirt ili ne{to. Ili ~ak samo pjenu za kupanje. Ne}u puno potro{iti. Samo }u u}i i...
U me|uvremenu, Becky se zaljubljuje u multimilijuna{a, Lukea Brandona, {to joj dodatno ote`ava okolnosti. (On ne mora brinuti o svojoj kari-jeri – on ima vlastitu multimilijunsku kompaniju. A ja samo vlastito multimilijunsko prekora~enje ra~una.)
Tajni svijet jedne kupoholicarke SOPHIE
KINSELLA
A kada joj svaki plan o {tednji i zaradi novca propad-ne, Becky se, poku{avaju}i pomo}i svojim biv{im susjedima, uplete u jedan slu~aj, u kojem se po prvi put uspijeva dokazati kao pravi istra`iva~ki novinar (U nekom trenutku Janice i Martin su uvrtjeli sebi u glavu da sam ja jedan stra{no sposoban financijski vunderkind). Od tada, `ivot Becky Bloomwood }e se zauvijek promijeniti...
British humour
Ova urbana romanti~na komedija, poznatija pod `an-rom - chick lit, postala je planetarno popularna zahva-ljuju}i smije{noj parodiji modernog svijeta reklama Sophie Kinselle te njenim simpati~nim prikazivanjem jedne tipi~no `enske ovisnosti, kao i hirova glavne ju-nakinje, koja Financial Times nosi kao modni detalj.
Ova lako ~itljiva pri~a idealan je tretman svakodnev-nih briga i, kada `elite pustiti “mozak na pa{u”.
Upravo zbog ove velike popularnosti (kao i zbog Bec-kyne ovisnosti J), knjiga se nastavlja u ~etiri dijela (Kupoholi~arka u inostranstvu; Kupoholi~arka staje na ludi kamen; Kupoholi~arka i sestra; Kupoholi~arka i beba).
Ali ni to nije sve... Oni neskloni knjigama ovu pri~u mogu na}i i u obliku filma Confessions of a Shopa-holic.
Ah, da... umalo da zaboravim... za kraj, jedna pamet-na;
Stvarni `ivot nije {epurenje taksijem po Nightsbrid-geu i biranje kufera vrijednih 1000 funti, zar ne? Ovo je stvarni `ivot. Dolazak ku}i u stan~i} koji jo{ miri{i na curry, gdje te o~ekuje gomila gadnih pisama iz banke, a ti nema{ pojma kako da ih rije{i{.
10CO
OL -
TURA
Harisa je naizgled sasvim obi~na djevojka koja ide sa mnom u {kolu. Ali ona ima javnu tajnu. Ona je T-girl (Tehnic girl - bar ona tako sebe zove).
Da li biste Vi mogli bukvalno cijeli dan provesti ispred dva kompjutera, surfaju}i netom, koriste}i tri mobilna telefona i nekoliko videokamera? E, ona mo`e..
Ja sam odlu~ila da malo posjetim Harisu (mo`da `eli kakvo dru{tvo J). Na ulazu u njenu sobu pi{e NE OMETAJ - “U^IM”; a onda - surprise. Moja prva re-akcija bila je; O moj Bo`e, koliko tehnike!!! Kako us-pijeva da se sna|e sa svom ovom opremom?- Pa, to nije nimalo komplikovano. [ta imam - dva kompjutera, internet, videokamere, nekoliko prin-tera i samo tri mobilna telefona, sve je to si}a, bio je njen odgovor.
Harisa ne provodi vrijeme s prijateljima, osim kada je u {koli. [kola joj je blizu ku}e i ona tr~i da ode da vidi - svoje kompjutere. Prijatelji smatraju da je Hari-sa ~udna, i ne razumiju njenu potrebu za tehnikom. Kontakte s njom odr`avaju jedino preko tehni~kih stvar~ica.- Moji prijatelji ne razumiju kako sam u stanju ~itav dan `ivjeti u virtualnom svijetu. Ali ne krivim ih. Vi|amo se u {koli i dopisujemo preko MSN-a. To mi je sasvim dovoljno. Preko interneta mogu pri~ati sa svakim a da ne brinem jesam li se lijepo obukla ili je li taj neko prebrojio moje bubuljice. Ovako je manje stresno.T- girl ima i ljubavni `ivot, bez obzira na na~in `ivota.- Moj ljubavni `ivot i nije ba{ siroma{an, mada, mno-gi momci ne mogu da se sna|u u vezi s djevojkom poput mene. Ali uprkos tome trenutno imam mom-ka i tri mjeseca smo u vezi. On me razumije, jer obo-je `ivimo od tehnike.Izgleda da Harisu priroda ne mami i da nema potre-bu da izlazi van, bez obzira {to njeni prijatelji u`ivaju u zimskim ~arolijama.- Iz ku}e izlazim samo kad moram u {kolu i u ku-povinu. Priroda me ne privla~i jer savr{enu zamjenu nalazim na netu.Uz te{ke pregovore, uspjela sam Harisu izvesti vani i pro{etale smo Vilsom (op. a. Vilsonovo {etali{te, Sarajevo). Meni je bilo super tokom tih pola sata dru`enja, ali na kraju mi je na to samo odgovorila; U ku}i je toplije, a i rezolucija je bolja u virtualnom svijetu. (Vuk dlaku mijenja...) Na kraju ostaje jedino da ka`em kako je super-su-per i trendy poznavati tehniku, ali prona}i balans izme|u virtualnog i stvarnog svijeta najbolja je for-mula. Nemojte pretjerivati ni sa ~im!!!
Ali Harisa nije jedina... Nana Sevda je tako|er luda za tehnikom, a za sve su kriva njena djeca koja su joj kupila kompjuter. I tako nana umjesto da se igra s unu~adi, po cijele dane igra igrice i dopisuje se.A Rejna Hardisti (Reina Hardesty) ima 13 godina i `ivi u Kaliforniji. Ona je za jedan mjesec napisala ne-vjerovatnih 14.528 SMS poruka. To su u prosjeku 484 poruke dnevno, ili jedna poruka svake 2 minu-te!!! Njena porodica pla}a mjese~no 22,40 €, bez obzira koliko poruka po{alju. Uprotivnom bi Rejna platila ra~un od 2.167 €.
Djevojka u virtualnom svijetu
Amina Tucak
Druga gimnazija, Sarajevo
T-girl se razumije u svu tehniku koja je u prodaji, i po ~itav dan je na internetu. ^ak i kada je u {koli, nije isklju~eno da koristi mobitel s pristupom internetu.- Meni su kompjuteri - moj `ivot. Sve {to mi je bitno mogu na}i na internetu. Virtualni svijet je puno zani-mljiviji od stvarnog.
Harisa, T-girl
11
OVAJ fAQ DONOSI ODgOVORE NA PITANJA KOJA SU VEZANA ZA IDEOLOgIJE, POREmE]AJE I ZDRAVLJE, A KOJA SE TI^U UgLAVNOm @ENSKE POPULAcIJE.
FEMINIZAM - naziv za skupinu ideologija kojima je cilj pobolj{anje polo`aja `ene u dru{tvu, odnosno izjedna~avanje prava `ena s pravima mu{karaca. Na-stao je u 19. stolje}u, kao posljedica industrijske re-volucije, kada su `ene tra`ile izjedna~avanje pla}a.
SUFRAZETKINJE - pripadnice pokreta za jedna-ko pravo glasa iz 19. i 20. stolje}a. Povijest ih je za-pamtila po kontroverznim akcijama poput vezivanja za pruge, podmetanja vatre u po{tanske sanduke, razbijanja prozora, a ponekad i postavljanja manjih bombi. Opasne tete, u svakom slu{aju.
PAPA TEST - Papanicolauov ili papa test dobio je naziv po gr~kom lije~niku koji je otkrio kako se mi-kroskopskim pregledom brisa vagine mogu uo~iti bolesti vrata maternice, a prije svega otkriti rak grli}a maternice u ranom stadiju. Papa test se uzima {tapi}em na ~ijem je kraju namotana vata. Traje ne-koliko sekundi i bezbolan je. Redovan papa test se preporu~uje svim `enama.
CISTA - vre}asta tvorevina koja sadr`i teku}inu ili poluteku}u tvar. ^esto su bezopasne, iako se trebaju ukloniti kirur{kim putem. Najefikasnije se uo~avaju samopregledom.
WORKHOLIZAM - ovisnost i bolest koja se o~ituje kao pretjerana `elja za dokazivanjem na poslu: ne-potrebni prekovremeni rad ili rad na vi{e zahtjevnih poslova u isto vrijeme. @ene su ~e{}e radoholi~arke upravo zbog potrebe da se doka`u u radnim kolek-tivima, gdje su mu{karci ve}ina.
BULIMIJA (gr~. bous vol, govedo; limos glad; “gladan da bi i vola mogao pojesti”) - po-
Ivan Kutle{a
ZENSKE STVARI UGLAVNOM
reme}aj u ishrani psiholo{kog porijekla koji mo`e imati veoma {tetne tjelesne posljedice. Bulimi~ari/ke se prejedaju, a zatim “~iste” povra- }anjem koje sami izazvaju. Poga|a uglavnom mlade `ene.
SAMOSAKACENJE - izuzetno te{ka i opa-sna ovisnost. O~ituje se kroz zarezivanje vlastite ko`e i pu{tanje krvi. Ovisnici/ce tako imaju osje}aj “ispu{tanja” nagomilane unutarnje boli i frustraci-ja. Naj~e{}e poga|a tinejd`erke. Ukoliko poznajete takvu osobu, HITNO alarmirajte stru~ne ljude da joj pomognu.
ORTOREKSIJA - novi poreme}aj u prehrani, defi-niran tek ‘97. godine. To je patolo{ka opsjednutost zdravom prehranom. Ortoreksi~ari se osje}aju su-periorno u odnosu na druge ljude, koji jedu “lo{u”, “nezdravu” hranu. Oni namirnice kupuju samo u pro-vjerenim trgovinama, broje svaku kaloriju i sl. Hra-njenje im postaje prioritet, sve drugo zapostavljaju. Ovaj opisani poreme}aj uglavnom poga|a `ene.
ANOREKSIJA - poreme}aj u ishrani koji rezultira drasti~nim gubitkom tjelesne te`ine. Osobe koje pate od anoreksije opsjednute su mr{avljenjem. Znaju izgledati poput kostura, ali misle da su debe-le. Izgladnjuju se i prekomjerno vje`baju.
Anoreksija je ~esto izopa~eni na~in na koji osoba poku{ava dobiti samopo{tovanje. Na po~etku je psihi~ko, a kasnije postaje i fizi~ko oboljenje, koje mo`e biti i smrtonosno ako se ne lije~i adekvatno.
DISMORFNI TJELESNI POREMECAJ - te`ak za pro~itati al’ vrlo ~est me|u mladima, posebno djevojkama, zbog silnog marketinga. Osoba koja pati od ovog poreme}aja sebe vidi kao ru`nu. Obo-ljeli pate od raznih socijalnih fobija, srame`ljivi su i ne pretjerano bliski s ljudima. Skloni su depresiji i samoubojstvu. ^esto se podvrgavaju mnogim ne-potrebnim plasti~nim operacijama.
12DU
HOVN
OST
U svim pro{lim civilizacijama (Gr~ka, Rim, Per-zija, Kina,…) @ena je bila prekrivena pla{tom podre|enosti. Moglo bi se re}i da je u tim civiliza-cijama smatrana svojinom. Imala je minimalna prava i skoro nikakvu dru{tvenu i ekonomsku ulogu. U Ateni je bila podre|ena mu`u, skoro da i nije smjela izlaziti iz ku}e. On ju je, bez ikakvog razloga, mogao otjerati, jer je bila obespravljena i prepu{tena samoj sebi. @ena je imala podre|en, zanijekan, zatajen, potisnut i omalova`en polo`aj, a njezina je uloga svjesno pre{u}ivana, programiranim selektivnim sje}anjem brisana, retu{irana, zaboravljana.
Kakvo je onda moglo biti njeno mjesto u velikim svjetskim religijama?
Stav prema `eni, kao i stav prema mjestu i ulozi `ene u religijskoj zajednici nije isti u svakoj od re-ligija i religijskih zajednica. Ipak, mo`emo slobod-no tvrditi da su sve religije patrijarhalne budu}i da potje~u iz patrijarhalnih dru{tava. U mnogim reli-gijama zabranjeno je prilaziti `enama dok im traje mjese~ni ciklus. ^ak i u hinduizmu, koji izjedna~ava `enu i mu{karca, jednom mjese~no `ena je osu|ena na izolaciju. I Budha je u po~etku bio protiv toga da `ene budu u njegovom redu, ali je kasnije promije-nio taj stav. Stari Kinezi su vjerovali da im je bijeda do{la od `ene, a u konfucijanizmu je ro|enje sina uzdignuto do kultnog obo`avanja.
^itaju}i svete knjige tzv. “abrahamskih” religija (`idovstvo, kr{}anstvo, islam) mo`emo primijetiti da `ena dobiva ~ak i uzvi{eno mjesto. Ona je stvo-rena od iste prirode kao i ~ovjek, {to potvr|uju bi-blijski (Post 2,23) i kur’anski (IV, 1) tekstovi. Stva-ranje `ene u je Bibliji opisano u cijelom paragrafu, a
Je li jabuka kriva za sve?
mJESTO @ENE U SVJETSKIm RELIgIJAmA
mu{karca u samo jednom retku, a i u Kur’anu se ̀ eni posve}uje posebna sura.
Pa za{to se onda i danas, u 21. stolje}u, ~esto nije~e ravnopravnost ̀ ene u svjetskim religijama? Mo`emo li prihvatiti odgovor da je mu{karac dominantan u privatnoj i javnoj sferi i da je `ena u inferiornom polo`aju samo zato {to je, prema svetim spisima, mu{karac stvoren prvi i {to je `ena (Eva/Ava) prva prevarena i zagrizla zabranjenu jabuku, te je od tada okarakterizirana kao slaba, nesposobna, naivna i pot~injena?
Sve tri velike svjetske religije su upravo iz ovog izvje{}a o stvaranju stvorile sliku o pot~injenosti `ene u dru{tvu. Me|utim, zaboravlja se biblijsko
13
DUHO
VNOS
T
Nikolina Tuka, Sarajevo
fPN @urnalistika
izvje{}e koje ba{tine i `idovi i kr{}ani, koje ka`e; Na svoju sliku stvori Bog ~ovjeka, na sliku Bo`ju on ga stvori, mu{ko i `ensko stvori ih. (Post 1, 27)
Osim toga, veoma je va`no napomenuti i da se u Kur’anu ̀ eni ne pripisuje posebna krivnja za u~injeni grijeh, ona i Adem su jednako ka`njeni i oboma je jednako opro{teno kada su se pokajali.
Mogli bismo slobodno re}i da su sami mu{karci stvorili podre|enu sliku `ene. Pred Bogom su mu{karci i `ene izjedna~eni, ali me|usobno nisu. Slika podre|ene `ene je mu{ka percepcija `enskog lika i uloge, oslikana mu{kim vi|enjem i obojena njegovim sje}anjem.
Ipak, slobodno mo`emo re}i da su promjene vidljive i da `ene polako, ali sigurno, dobivaju ono mjesto u religiji i dru{tvu koje im od davnina i pripada.
U mnogim kr{}anskim crkvama `ene su dobile broj-na prava, pa ~ak i u Rimokatoli~koj crkvi djevoj~ice dobivaju pravo da budu ministranti i da ~itaju Evan|elje. Muslimanke su se na Kairskoj konfe-renciji izborile za mnoga prava kada su zatra`ile da govore “jednako vrijeme kao i mu{karci”, {to su na kraju i dobile.
@ene se obrazuju i postaju svjesne svojih prava. Analiziraju}i svete spise i same mogu uo~iti mnoge zablude u kojima su `ivjele.
Bo`ana Katava, diplomirana teologinja i uposlenica u Me|ureligijskom vije}u BiH u svom ~lanku `enska uloga i patrijarhalni obrasci u Izvje{}ima o stvaranju praroditelja, pi{e;
Kada govorimo o `enama u religiji nu`no je posebno obratiti pozornost na ulogu, zna~aj i doprinos `ena u nastanku i razvitku prvih religijskih i dru{tvenih zajednica `idovstva, kr{}anstva i islama. Ulogu pr-vih `ena vjernica, prvih mu~enica i svetica, prvih znanstvenica i vladarica. Istra`iti i osvijetliti njihov zaboravljeni, zatajeni i zanijekani zna~aj i doprinos. Koliko je tih `ena potaknulo, nadahnulo, pomoglo, bitno odredilo i omogu}ilo formiranje zajednica, nji-hovo pre`ivljavanje i {irenje? [to danas `idovima, kr{}anima i muslimanima zna~e Sara, Rebeka, Ra-hela, marija iz Magdale, Agaba, Juda ili Sila, ma-rija, majka Isusova odnosno merjem, Hatid`a, fa-tima ili Aj{a? To su samo neke od poznatih k}eri ljudske historije kojima je neophodno dati mjesto i zna~aj u razumijevanju polo`aja `ene kroz povijest.
Na kraju nam odgovor na pitanja gdje je mjesto `ene u religiji daju sociolozi, koji su utvrdili da `ene poka-zuju znatno ve}i interes i po{tovanje prema religiji od mu{karaca.
@ene se sve vi{e emancipiraju i tra`e svoja prava i samo je pitanje vremena kada }e biti potpuno ravno-pravne, upravo onako kako ih je i sam Bog odredio.
Tako su zbog te mu{ke slike `ene bile uskra}ene za vode}e funkcije u religijskim zajednicama. @idovke nisu podu~avale Toru, Kineskinje konfucijanstvo, niti su hindu `ene smjele prou~avati Vede.
U kr{}anstvu su `ene ~esto bile podre|ene zbog ~injenice da je Isus Krist, Sin Bo`iji, mu{kog roda. Me|utim, sam Isus je imao pozitivan odnos prema `enama, kao i Poslanik muhammed.
Te{ko je objasniti za{to ni danas u pojedinim religija-ma `ene nemaju jednaka prava kao i mu{karci, za{to `ene u Rimokatoli~koj crkvi ne mogu biti sve}enice ili za{to su ~esto u muslimanskom svijetu usmena tuma~enja Prorokovih rije~i i{la na {tetu `ena.
14CA
FFEE
Nakon dubokoumnog razmi{ljanja o tome kako uop- }e nastaju stereotip i “ovisnosti” vezeane sa spolove, izdvojio sam one koji su vezani za ̀ ene. Ne ka`em da su pravilo, ali mogu nas sve nasmijati ({to i jeste cilj ovog ~lanka). Mo`ete ih iskoristiti kao povod za razgovor sa djevojkom, sestrom, rodicom. Slomite ove stereotipe na `ivoj osobi i pru`ite joj mogu}nost da doka`e kako se ipak radi o nametnutm ulogama. 1. Serija. Bilo koja.Serija je po~ela, i u ku}i se sve zaustavlja. Dijete mo`e plakati. Mu` mo`e izgubiti posao. I fri`ider koji hu~i mora se sti{ati. Serija je pitanje `ivota i smrti, i ni~im ne smije biti prekinuta ili ometena.2. Nao~are...Poku{ajte Vi to razumjeti. Potro{i `ena brdo para na svu silnu Loreal kozmetiku, za o~i, i za ovo, i za ono - jer to, naravno, zaslu`uje - pa onda sve to fino sakrije najve}im nao~arama koje postoje. 3. Ka{njenje...Kasni k’o da ne}e da do|e. A kad na kraju do|e, `ena do|e s osmijehom kakav sam ja imao kad sam tek do{ao i ~ekao pola sata. U me|uvremenu su mi uveli i cvije}e i osmijeh.4. Torba...Oduvijek se pitam kako toliko mnogo stvari stane u tako male, ponekad i velike, torbe. Ponekad se ~ine kao rupa bez dna.5. Puder...Mu{karci ovu ̀ ensku ovisnost zovu fasada. Ne smije je niko po licu dohvatiti, jer ostaje otisak. A znate li koli-ko traje nano{enje pudera? Ne znate? Onda jo{ uvijek niste ~ekali svoju dragu dok pred ogledalom stavlja posljednji touch!6. Saloni za ljepotu...Ako su `ene najljep{e na svijetu, ~emu onda odlazak u raznorazne salone za uljep{avanje - manik, pedikir, kvarcanje, depilacija. Jedna `ena mi je to mudro obja-snila; Ovdje se ne radi o pobolj{anju ne~ega, nego o konzerviranju postoje}eg kvaliteta!
mile mo~evi}, Elektrotehni~ka {kola “28. juni”, Isto~no Sarajevo
Iz muskogUGLA Malik u Zemlji cuda
i punih kesaZa novi broj Preventeena sebi sam postavio jedan te`ak zadatak - pratiti tri djevojke u njihovoj kupo-vini. Za{to te`ak? Pa, obi~no mu{karci ne samo da kupovinu izbjegavaju, ve} i kada kupuju rade to “nabrzaka” - ~uju da ima negdje ono {to tra`e, odu i kupe, ~ak ni ne probaju na licu mjesta da ne bi, ne daj Bo`e, kojim slu~ajem koju minutu du`e ostali u kupovini. Tako je to, bar kod mene. A o `enskoj kupovini sam ~uo toliko toga druga~ijeg. Od raznih rituala i priprema do cjelodnevne kupovine odje}e koju nikada ne}e obu}i. Mitove o takvom pristupu jednoj, za mene tako jednostavnoj stvari, testirao sam na tri prijateljice; Sabini, Anidi i Selmi.
Odmah na po~etku mog putovanja u nepoznato razbijen je prvi stereotip o `enama i mu{karcima. Naime, djevojke su ~ekale na dogovorenom mjestu u ta~no vrijeme, a ja sam - kasnio. Me|utim, jedan drugi stereotip o ̀ enama je potvr|en - zvocale su mi o tome do kraja dana.
Krenuli smo tramvajem prema Centru, a djevojke su mi pri~ale o Kupoholi~arki, serijalu knjiga u kojima je glavna junakinja ovisnik o shoppingu. Junakinje na{e pri~e su, naravno, pro~itale sve knjige iz serijala J.
Izlog prve prodavnice u koju smo krenuli - na radost mojih `enskih saputnica, a na moju (kasnije }u sa-znati) `alost - bio je oki}en velikim naslovom “RA-SPRODAJA”. Ja nisam na to dovoljno obratio pa`nju, ali zato su cure istovremeno zastale pred izlogom, izbuljile o~i i odu{evljeno izgovarale tu rije~, razdva-jaju}i je na slogove; raaas-proo-daa-jaaa.
Za one koji imaju sre}u da ne znaju {ta je to raspro-daja, objasnit }u, kako bi me dovoljno jasno shvatili. Tu pojavu u ovom ~udnom svijetu shoppinga mogu opisati kao mjesto gdje mo`ete okusiti prirodno sta-
15
CAFF
EE
Malik Pa{i}
Tre}a giomnazija, Sarajevo
Malik u Zemlji cuda i punih kesa
nje haosa i anarhije. Redovi pred kabinama, sva|e oko toga ko je majicu vidio prvi, isprobavanje 18 komada odje}e odjednom, gurkanje, dozivanje, gu`va... Sve mi je to izgledalo toliko apokalipti~no da me pla{ilo. Sre}om, na{e tri djevojke nisu primi-jetile ni{ta zanimljivo te se tu nismo dugo zadr`ali.
Brzo smo stigli do na{eg drugog odredi{ta, mnogo mirnijeg i manje stresnog za moje srce. Gledao sam njih tri dok kupuju i uo~avao mnogo toga simpati~nog i meni ~ak prepoznatljivog. Izgledale su tako uigrano i takti~no. Akciju bi zapo~injale frazama poput; Ova haljina ista kao kod one iz onog filma..., zatim bi pre-uzele terensku inicijativu kada bi uzele zadnju odgo-varaju}u veli~inu tik pred nosom protivniku, dodale haljinu saigra~ici, koja bi u njoj vidjela pravu priliku te velikom brzinom u{la u kabinu, probala je, iii... Pogo-dak!!! Kupujem! Savr{eno mi pristaje... J
U`ivih se i ja u tu njihovu igru, pa odlu~ih da uletim na teren, ali zavr{ih poprili~no neslavno - u ofsajdu.
Moooliim? Ti mora da se {ali{!? Crvena i pink UOP[TE ne idu jedna s drugom; i ne znam kako si UOP[TE mislio kombinirati to dvoje kad je suknjica karirana, a majica na tufne? Cccc... Stvaarno... ti si pao s Marsa!
Eto, jo{ saznah i to da nisam s ove planete. Pravo da vam ka`em, u tom sam se momentu i osje}ao, ne kao da sam s Marsa, nego s barem neke, stotine svjetlosnih godina udaljene, galaksije.
Nekoliko dana poslije, cure opet zovu. Selma polo`ila ispit. To se mora proslaviti, naravno - shop-pingom. Ne{to mi nije bilo jasno.
- A, Selma, {ta bi bilo da si pala na ispitu?
- Pa... bio je stvarno va`an ispit. Osje}ala bih se lo{e, morala bih se ne~im utje{iti...
Poga|ate ~ime!?
I opet smo na istoj ruti. Ovaj put sam nau~io neke nove boje, kao: boja kafe, trule vi{nje... (i ostalog vo}a u nezrelom, zrelom i prezrelom stanju), te su mi djevojke pokazale i kako, u momentu kada nema{love, “za{tekati” komad odje}e koji ti se svi|a, tako da ga niko ne kupi prije tvog sljede}eg dolaska. Vjerujem da }e mi ova znanja itekako kori-stiti u `ivotu. Khm,... ba{ka.
Subota je i djevojke mi javljaju da opet idu u shop-ping.
Naime, za sve koji ne znaju, subota je za ljubitelje kupovine obavezan dan za istu. Ostali dani su u za-visnosti od prilike, povoda, raspolo`enja, ali subota je neizostavna. Ali, zamislite! Ja ih ipak uspijevam nagovoriti da u subotu ostave kupovinu i odu sa mnom na - kuglanje!
Na moje veliko iznena|enje, iako im je prvi put, dje-vojke kuglaju odli~no! Valjda im je sve ono tr~karanje po prodavnicama omogu}ilo da budu u dobroj for-mi. Ono {to je bitnije jeste da su mi djevojke rekle da su zaista u`ivale u kuglanju i da }e od sada sigurno ponekad vrijeme koje bi ranije tro{ile na shopping odvojiti za kuglanje.
Taman! Morat }emo u kupovinu da si na|emo kakve tene za kuglanu. Ali ove }emo zaista koristiti...
Pa dobro, ne budite skepti~ni, ipak je to napredak. Bravo djevojke! Naravno, nakon ovog kulturolo{kog {oka ipak ne mislim da je kupovina lo{a. Ko voli nek’ izvoli, ali treba postaviti mjeru u svemu. Pored sho-ppinga ostavite vremena i za dru{tveni `ivot, volon-tiranje i, naravno, {kolu.
16IN
TERV
JU B
ROJA Kada tradicija
kroji
ImPRESUm Odgovorni; fra Stipan Radi}, ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante”: dr. vl~. [imo Mar{i}, povjerenik za pastoral mladih Vrhbosanske nad-biskupije: s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO NE Glavni urednik; Ivan Kutle{aUredni{tvo; Irena Fi{i}, Amir Berbi}Redakcija; Zerina Alihod`a, Mirna Babovi}, Ana Cviti}, Elvedina Ferhatbegovi}, Amina Hrusti}, Aida Meru{i}, Adnan Me{a, Dajana Mi{kovi}, Jelena Mo~evi}, Mile Mo~evi}, Malik Pa{i}, Almedina So-kolar, Amina Tucak, Nikolina Tuka, Adis Vezir Stru~ni suradnici; Klelija Balta, vi{a savjetnica pri UNDP-u za gender politiku: UG INFOHOUSE D`enana Ala|uz, [evko Baji}Lektorica; Mirjana Fajkovi}Tehni~ka asistentica; [ejla Babi} UG NARKO NEFotografije; Arhiv UG NARKO NE, www.deviantart.comDizajn i DTP; TRIPTIH Sarajevo Tiskanje; [tamparija Fojnica ISSN 1840 – 2461
NOVI BROJ JE DONIO I NOVI fAZON PREVENTEENA: mU{KO-@ENSKE STRANE (ILI @ENSKO-mU[KE). Kao {to ste vidjeli do{av{i do ove stranice, `enske ovisnosti, kao i mu{ke, imaju svoju polovinu PT-a. To su ta jednaka prava spolova J.
Uhh, pa mi smo stvarno jedan liberalan, nediskri-miniraju}i ~asopis. Pretpostavljam da je ve}ina vas putem bilo kojeg medija upu}ena u vezi novog idola svijeta, B. Obame, koji je nedavno potpisao Zakon o jednakim pla}ama mu{karaca i `ena. Eto, 21. sto-lje}e, a `ene velike sile SAD-a tek sada dobivaju jednaka prava {to se ti~e pla}a. Mo`da niste znali, ali mi taj Zakon imamo ve} od vremena stare, neki-ma nedo`ivljene, Jugoslavije. Eto, imati ne{to {to je Amerika tek dobila velika je ~ast. Ja sam, kao jedna “mlada `ena” sa “svoje” strane Preventeena, pripre-mila intervju s jednom od na{ih poznatih bh. feminis-tkinja, Danijelom Dugand`i}-@ivanovi}, iz Fondacije CURE, za koju ste sigurno svi ve} ~uli. Pitanja je bilo mnogo, odgovori su bili jo{ du`i, tako da sam za vas izdvojila one najzanimljivije i najkorisnije.
[ta zna~i biti feministkinja?
- Biti feministkinja za mene zna~i svakodnevno se zalagati za jednakopravnost spolova/rodova, te se suprotstavljati diskriminaciji, rasizmu, fa{izmu, nasi-lju, nacionalizamu i drugim bolestima na{eg dru{tva, a sve u cilju kreiranja demokrati~nije BiH. Biti femi-nistkinja ne zna~i biti protiv mu{karaca, nego raditi zajedno sa mu{karcima na izgradnji dru{tva u kojem djevoj~ice i `ene `ive slobodne i za{ti}ene od nasilja.
Vr{ite li edukaciju i na ~emu se bazira?
- Fondacija CURE nudi razli~ite vrste edukativnih pro-grama koji pokrivaju oblasti kao {to su: jednakost
spolova i rodova; predrasude i stereotipi; omladinski rad i aktivizam djevojaka; `ene braniteljice `enskih prava; `enska istorija i `ene kroz istoriju; pravni okvir u BiH; seksualno-reproduktivno zdravlje; aktivizam i anga`man u lokalnoj zajednici; nasilje i kako se boriti protiv istog; odnosi sa medijima i PR; prezentacijske vje{tine; na{e akcije i kako ih sprovesti; upravljanje i vo|enje; omladinska politika; ljudska prava itd.
Ima li bh. dru{tvo {ansu da postane nediskrimi-niraju}e?- Da, ukoliko se svi budemo fokusirali na motiviranje mladih da misle svojom glavom, te ih ohrabrivali da slave i po{tuju razli~itosti.
^lanice Fondacije CURE
