Između politike i ekonomskih reformi Monitoring implementacije mjera iz Programa

ekonomskih reformi koje podržava MMF

Centar za politike i upravljanje

april 2018.

Sažetak Bosna i Hercegovina je zaključila Prošireni aranžman sa Međunarodnim

monetarnim fondom u septembru 2016. godine. Aranžmanom je

dogovoren kredit u 12 rata čija isplata zavisi od kvartalnih pregleda

napretka implementacije mjera od strane osoblja MMF-a. Do kraja marta

2018. godine – više od godinu i po kasnije, zaključen je tek prvi pregled.

Izvještaj predstavlja rezultate monitoringa o provođenju mjera iz Programa

u periodu juli 2017. - mart 2018. godine. Od ukupno 39 mjera sa određenim

rokom iz originalnog Pisma namjere institucija u BiH MMF-u, koje je

prethodilo sklapanju Proširenog aranžmana, do danas je implementirano

njih svega 15. Od sedam mjera koje su prvobitno bile uslov za dobijanje

druge tranše kredita ispunjeno ih je pet, dok je za dvije pomjeren rok za

implementaciju. Tako je fleksibilnost MMF-a omogućila isplatu druge

tranše kredita Bosni i Hercegovini.

Originalnim Pismom namjere iz juna 2016. godine, institucije u BiH su se

obavezale na pridržavanje šest kontinuiranih, te provođenje 40 reformskih

mjera sa utvrđenim rokom, od kojih su njih 39 do danas trebale biti

ispunjene. Umjesto toga, BiH je do danas ispunila njih 15, a pridržavala se

četiri od šest kontinuiranih.

Od ukupno 39, 13 mjera je pripadalo oblasti strukturalnih reformi, a

ispunjeno ih u potpunosti četiri (31%) te jedna djelimično. Rekonstrukcija

Željeznica RS treba rezultirati povećanjem efikasnosti i održivim radom na

komercijalnoj osnovi. Donošenjem Izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj

trgovini FBiH omogućen je pristup BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji

(WTO). Jačanje kontrole nad zaduživanjem nižih nivoa vlasti treba se

ostvariti novim Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama FBiH. Studija

izvodljivosti koju je izradila Svjetska banka ukazala je na to da bi osnivanje

specijalizovanih privrednih sudova u FBiH bilo preskupo i u konačnici

neizvodivo. Due diligence analiza, koja je inicirana u decembru 2017.

godine, treba do septembra 2018. dati jasnu sliku stanja u ovoj kompaniji,

na osnovu kojeg se može donijeti informirana odluka o budućnosti

preduzeća.

Malo bolji postotak ispunjenih mjera je u oblasti fiskalnih politika iz koje je

ispunjeno šest od 15 mjera (40%). Povećanjem akciza na gorivo, uključujući

autoplin i biogorivo za 15 feninga po litru osiguralo je prihode za pokretanje

novog investicionog ciklusa u javne infrastrukturne projekte. Prva faza

procesa revizije korisnika boračkih davanja okončana je tokom 2017.

godine, ali se u novom Dopunskom pismu namjere iz januara 2018. godine

odustalo od nastavka revizije jer je, kako navode institucije, fiskalni rizik

pokriven budžetskom gornjom granicom za ovu stavku. Tehnička pomoć

MMF-a nije utvrdila veće probleme u postojećem ad hoc sistemu raspodjele

prihoda od indirektnih poreza, te se novim Dopunskim pismom namjere iz

januara 2018. godine odustalo se od provođenja mjere upostave novog

sistema raspodjele. Institucije su se pridržavale i mjere usvajanja budžeta u

skladu sa preporukama MMF-a, među kojima su smanjenje tekuće

potrošnje na plate i povećanje potrošnje na infrastrukturne, odnosno

kapitalne projekte.

Najmanje mjera pripadalo je oblasti finansijske stabilnosti, ali ih je

ispunjeno 50% - pet od 10 koje su do danas trebale biti implementirane.

Entitetski zakoni o bankama i agencijama za bankarstvo trebali bi ojačati

korektivne i provedbene ovlasti supervizora, uvesti superviziju bankarskih

grupa na konsolidovanoj osnovi, uvesti sveobuhvatan okvir za

restruktuiranje banaka, te ukinuti posebne obavezne rezerve za depozite

javnog sektora. Institucije su se kontinuirano pridržavale pravila valutnog

odbora u obliku u kojem je ustanovljen zakonom, kao i mjere uzdržavanja

od bilo kakvih radnji koje ugrožavaju finansijsku stabilnost, uključujući i

nametanje obaveze konverzije bilo kakvih zajmova u stranoj valuti u

domaću valutu.

Dopunskim pismom namjere iz novembra 2016. sedam mjera je izdvojeno

kao uslov za zaključenje prvog pregleda i dobijanje druge tranše kredita. Do

posljednje posjete osoblja MMF-a u decembru 2017. provedene su njih

četiri.

Prilikom ove posljednje posjete u 2017. godini osoblje MMF-a je pokazalo

izrazitu fleksibilnost kada su u pitanju uslovi za zaključenje prvog pregleda,

pa je tako mjera usvajanja izmjena i dopuna Zakona o osiguranju depozita

u BiH, jedna od pet mjera iz oblasti reforme finansijskog sektora, prestala

biti uslov. Kada tome dodamo činjenicu da je osoblje MMF-a još u aprilu

2017. donijelo odluku da je, umjesto provođenja dubinske analize BH

Telecoma i HT Eroneta, za zaključenje prvog pregleda dovoljno njeno

iniciranje, kao uslovi su ostali povećanje akciza na gorivo za 15 feninga po

litru te usvajanje budžeta za 2018. u skladu sa preporukama MMF-a. Nakon

što je to, uz iniciranje dubinske analize BH Telecoma i HT Eroneta, i učinjeno

u posljednjim danima 2017. te januaru 2018., BiH je u februaru dobila drugu

tranšu kredita.

Zaključenju prvog pregleda prethodilo je novo Dopunsko pismo namjere

koje su institucije u BiH uputile MMF-u u posljednjim danima januara. U

ovom pismu namjere institucije su se obavezale na ukupno 26 konkretnih

reformskih mjera, od kojih 22 sa određenim rokom te četiri kojih se treba

kontinuirano pridržavati. Zanimljivo je da postoji 12 mjera iz originalnog

Pisma namjere iz juna 2016. koje se u novom Dopunskom pismu namjere

gotovo i ne spominju.

Od ostalih ranije preuzetih mjera, prema novom Dopunskom pismu

namjere iz januara 2018. odustalo se od tri, dok je za 11 (odnosno sedam

ranije preuzetih mjera od kojih su neke podijeljene na više njih) pomjeren

rok za implementaciju. Preostalih 11 od ukupno 22 mjere iz novog

Dopunskog pisma namjere čine nove mjere koje se ranije nisu spominjale.

Bitno je naglasiti da od ovih mjera još uvijek nisu određene one koje su

uslov za zaključenje drugog pregleda i isplatu treće tranše kredita već će to,

prema zvaničnicima MMF-a, biti učinjeno naknadno.

Ovakvo usporeno sprovođenje reformskih mjera gotovo je ugasilo

Aranžman, ali je fleksibilnost MMF-a, kada su u pitanju uslovi za dobijanje

tranši kredita, omogućila isplatu druge tranše. Ipak, više je nego jasno da je

sporim sprovođenjem reformi usporen i ekonomski rast BiH koji je bio

osnovna svrha provođenja reformi, bez obzira na Aranžman sa MMF-om. U

originalnom Pismu namjere predviđen je rast BDP-a BiH, uz provođenje

preuzetih reformi, od 3,7% u 2018., 3,9% u 2019., te 4% u 2020. godini.

Upravo zbog usporenog provođenja reformi, ove prognoze su u 2018.

godini smanjene te iznose 3,2% u 2018., 3,5% u 2019. i 3,7% u 2020. godini.

Ostaje da se vidi da li će institucije u BiH iskoristiti novu priliku koju im je

MMF dao isplatom druge tranše, te blagovremenim provođenjem reformi

uspjeti ostvariti makar smanjene prognoze rasta BDP-a.

Uvod Institucije u Bosni i Herzegovini sklopile su Prošireni aranžman sa

Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u septembru 2016. godine,

nakon što su se Pismom namjere obavezale na ispunjenje 46 mjera. Ovaj

kreditni aranžman trebao bi Bosni i Hercegovini donijeti ukupno 553,3

miliona eura podijeljenih u 12 rata. Prvu ratu kredita BiH je dobila odmah

po sklapanju Aranžmana dok druge zavise od implementacije preuzetih

mjera, a o čemu odlučuje osoblje MMF-a prilikom kvartalnih pregleda

stanja.

Program reformi podijeljen je na tri glavne oblasti:

strukturalne reforme koje za cilj imaju povećanje potencijala

ekonomije za rast i poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru

kroz intenziviranje strukturalnih reformi kojima se poboljšava

poslovno okruženje i privlače investicije;

fiskalna politika čiji je cilj poboljšanje strukture i kvaliteta javne

potrošnje, uz postepeno smanjenje nivoa zaduženosti javnog

sektora;

finansijski sektor s ciljem oživljavanja kreditne aktivnosti

bankarskog sektora, uz očuvanje finansijske stabilnosti kroz

reforme finansijskog sektora.

Prošireni aranžman sa MMF-om, kojeg su sklopili predstavnici Vijeća

ministara, entitetskih vlada i državnog i entitetskih ministarstava finansija,

te guverner Centralne banke, trebao je ubrzati provođenje reformi, te

omogućiti ekonomski rast zasnovan na proizvodnji i investicijama.

U Izvještaju je dat pregled sva tri pisma namjere usaglašena od početka

trajanja Aranžmana, sa podacima o broju implementiranih mjera.

Metodologija Metodologija je razvijena sa željom da na jednostavan i sistematičan način

predstavimo napredak institucija u BiH u ispunjavanju mjera iz Proširenog

aranžmana kojeg su institucije sklopile sa MMF-om u septembru 2016.

godine.

Tri su osnovna izvora iz kojih smo identifikovali mjere na koje su se

institucije u BiH obavezale:

Pismo namjere iz juna 2016. godine

Izjave predstavnika institucija u BiH i podaci dobijeni od

predstavnika MMF-a o uslovima za zaključivanje prvog pregleda u

sklopu Aranžmana koji su sadržani u neobjavljenom Dopunskom

pismu namjere iz novembra 2016. godine

Novo Dopunsko pismo namjere iz januara 2018. godine

Osnovne informacije o mjerama obuhvataju:

Status

o Za mjere sa utvrđenim rokom: implementirana, nije

implementirana, djelimično implementirana, odustalo se od

provođenja

o Za mjere koje podrazumijevaju kontinuirano pridržavanje:

pridržava se, djelimično se pridržava, ne pridržava se

Oblast (strukturalne reforme, finansijska stabilnost ili fiskalna politika)

Rok (tačan rok koji je određen za implementaciju mjere iz originalnog

Pisma namjere, te rok iz novog Dopunskog pisma namjere iz januara 2018.

godine)

Vrsta mjere (prethodna – mjera koja je uslov za zaključivanje narednog

pregleda i isplatu naredne tranše kredita i strukturalna mjera – mjera koja

ne predstavlja uslov)

Od sklapanja Proširenog aranžmana do danas, na osnovu navedena tri

izvora, identifikovali smo različite promjene u broju mjera koje treba

ispuniti, pomjeranju rokova, promjeni u vrsti mjere i slično, stoga u

Izvještaju dajemo posebno podatke o provođenju mjera iz svakog izvora

pojedinačno.

Izvještaj je podijeljen na tri dijela, u skladu sa pomenutim izvorima

informisanja o mjerama, koji se opet dijele na manje cjeline.

U prvom dijelu Izvještaja dajemo pregled mjera iz originalnog Pisma

namjere do kraja marta 2018. godine, odnosno do objave ovog Izvještaja.

Originalno Pismo namjere iz juna 2016. godine sadržalo je 46 mjera, od

kojih je 40 mjera sa jasno utvrđenim rokovima, pet mjera kojih se treba

kontinuirano pridržavati, te jedna mjera koja se implementira na kvartalnoj

osnovi. Radi se o mjerama koje smo identifikovali u Pismu namjere i koje su

poznate javnosti.

Pregled mjera iz originalnog Pisma namjere iz juna 2016. godine do kraja

marta 2018. godine dijeli se na dvije manje cjeline – Pregled implementacije

mjera sa kontinuiranim i kvartalnim pridržavanjem i Pregled

implementacije mjera sa utvrđenim rokom.

Drugi dio Izvještaja odnosi se na Dopunsko pismo namjere iz novembra

2016. godine, odnosno sedam mjera koje su bile uslov za zaključivanje

prvog pregleda i isplatu druge tranše kredita, te daje pregled njihove

implementacije do kraja marta 2018. godine. Iako dopunsko pismo namjere

iz novembra 2016. godine nije javno dostupno, na osnovu izjava bh.

zvaničnika i podataka dobijenih od predstavnika Misije MMF-a u BiH,

identifikovali smo pomenutih sedam mjera.

Treći dio odnosi se na posljednje Dopunsko pismo namjere iz januara 2018.

godine. Ovaj dio Izvještaja sadrži kratak uvod u kojem su navedene osnovne

informacije o novom Dopunskom pismu namjere neophodne za

razmijevanje ostatka teksta, te pregled 26 mjera na koje su se institucije u

BiH obavezale u ovom Pismu. Nakon uvoda, slijedi pregled mjera od kojih

se odustalo, te posebno mjera koje su ranije preuzete u obavezu ali su im

pomjereni rokovi i mjera koji se prvi put pominju u novom Dopunskom

pismu namjere.

CPU je identifikovao i mjere koje su imale određen rok u originalnom Pismu

namjere iz juna 2016. godine ali se u novom Dopunskom pismu namjere iz

januara 2018. gotovo ne pominju. Ovo je posebno objašnjeno u četvrtom

dijelu, gdje se daje i tabelarni pregled tih mjera.

U posljednjem dijelu izvještaja dodatno smo obrazložili samo one mjere

koje su implementirane od kraja juna 2017. U cilju što boljeg informisanja

javnosti, u ovom dijelu želimo kratko podsjetiti na sam postupak

implementacije te, naravno, cilj i sadržaj implementirane mjere, nakon čega

slijedi i zaključak Izvještaja.

Slijed događaja (timeline) maj 2016. – BiH je postigla načelni dogovor sa MMF-om o sklapanju

proširenog aranžmana, odnosno kredita čije će isplaćivanje zavisiti od

implementacije dogovorenih reformskih mjera od strane institucija BiH.

juni 2016. – Bh. institucije uputile su Pismo namjere MMF-u, u

kome su se obavezale na: poboljšanje poslovnog okruženja, privlačenje

investicija, smanjenje zaduženosti javnog sektora, oživljavanje kreditne

aktivnosti bankarskog sektora, te očuvanje finansijske stabilnosti. Prilikom

utvrđivanja mjera izvršne vlasti nisu konsultovale zakonodavne institucije.

o Pismo namjere su potpisali: predsjedavajući Vijeća ministara BiH

Denis Zvizdić, premijer FBiH Fadil Novalić, premijerka RS Željka

Cvijanović, ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, ministrica

finansija FBiH Jelka Milićević, ministar finansija RS Zoran Tegeltija i

guverner Centralne banke BiH Senad Softić.

septembar 2016. – MMF je odobrio trogodišnji kredit za BiH u

vrijednosti od 553,3 miliona eura. Odmah je uplaćena prva tranša od 79

miliona eura. Ostatak sredstava je raspoloživ u 11 tranši, a njihovo

isplaćivanje zavisi od tempa kojim će institucije BiH sprovoditi reforme.

MMF će vršiti kvartalne preglede ispunjavanja mjera.

novembar 2016. – Nakon što su institucije BiH prekoračile prve

rokove, usaglašeno je Dopunsko pismo namjere koje nije predstavljeno

javnosti. Predstavnici BiH i MMF-a postigli su dogovor da se prvi pregled

implementacije mjera izvrši u prvom kvartalu 2017. godine.

mart 2017. – Iako je prvi kvartalni pregled trebao biti obavljen do

kraja marta, nakon posjete delegacije MMF-a BiH, zbog neispunjavanja

dogovorenih mjera, ponovno je odložen i prvi pregled i druga tranša

kredita. Prilikom ove posjete jedna od mjera koje su uslov za zaključivanje

prvog pregleda - provođenje finansijske i operativne procjena vrijednosti

BH Telecoma i HT Eroneta - pretvara se u mjeru iniciranja ovog procesa.

decembar 2017. – Tokom posjete delegacije MMF-a BiH, mjera koja

je predstavljala uslov za zaključivanje prvog pregleda i isplatu druge tranše

kredita - usvajanje izmjena i dopuna Zakona o osiguranju depozita u

bankama u BiH - pretvara se u strukturalnu mjeru i prestaje biti uslov za

isplatu druge tranše kredita.

januar 2018. – Institucije u BiH uputile MMF-u novo Dopunsko

pismo namjere koje je, za razliku od prethodnog, odmah bilo dostupno

javnosti.

februar 2018. – Zaključenje prvog pregleda i isplata druge tranše

kredita od oko 75 miliona eura. Objavljen novi Izvještaj osoblja MMF-a.

Pregled mjera iz originalnog Pisma namjere iz

juna 2016. do kraja marta 2018. godine Pregled mjera kojih se treba pridržavati kontinuirano ili na

kvartalnoj osnovi Od ukupno 46 mjera na koje su se institucije obavezale u originalnom Pismu

namjere MMF-u iz juna 2016. godine, njih šest se treba pridržavati

kontinuirano ili na kvartalnoj osnovi. Dvije od njih predstavljale su uslove za

drugu tranšu kredita, stoga ćemo ih, kao i u prethodnom Izvještaju iz jula

2017. godine, razmatrati u dijelu Pregled mjera koje su bile uslov za drugu

tranšu kredita prema Dopunskom pismu namjere iz novembra 2016.

godine.

Mjere kojih se institucije BiH trebaju kontinuirano pridržavati

Implementacija Uspješno pridržavanje

Kontinuirano se pridržavati pravila valutnog odbora u obliku u kojem je ustanovljen zakonom. Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Kontinuirano Da

Uzdržati se od bilo kakvih radnji koje ugrožavaju finansijsku stabilnost, uključujući i nametanje obaveze konverzije bilo kakvih zajmova u stranoj valuti u domaću valutu. Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Kontinuirano Da

Uzdržati se od povećanja plata u javnom sektoru, uključujući uzdržavanje od povećavanja osnovice za plate, koeficijenata i naknada. Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kontinuirano Ne

Prilagođavati koeficijent za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza na kvartalnoj osnovi i vršiti poravnanje potraživanja po osnovu indirektnih poreza na polugodišnjoj osnovi, počevši od 30. septembra 2016. godine. Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kvartalno Ne

Do kraja marta 2018. godine, institucije u BiH pridržavale su se samo prve

dvije od navedenih kontinuiranih mjera. Prema novom Pismu namjere iz

januara 2018. godine entiteti su ispunili strukturalnu odrednicu uzdržavanja

od povećanja plata u javnom sektoru, ali institucije BiH nisu. Prilagođavanja

koeficijenta za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza na kvartalnoj

osnovi i vršenja poravnjanja po osnovi indirektnih poreza na polugodišnjoj

osnovi, institucije se ne pridržavaju jer je, prema novom Pismu namjere iz

januara 2018., neto iznos duga između entiteta mali, te se alokacija

nastavlja na osnovu starih koeficijenata.

Pregled mjera sa utvrđenim rokom Od ukupno 40 mjera sa utvrđenim rokom implementacije, njih 39 trebalo je provesti do kraja marta 2018. godine. Najveći broj njih, čak 35 mjera, trebalo je biti provedeno do kraja juna 2017. godine, a svega još četiri do kraja prošle godine. Od njih 39, ispunjeno je svega 15 mjera, dok je jedna djelimično implementirana još i prije zadatog roka, a 23 su ostale neimplementirane.

Iz oblasti Strukturalnih reformi u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta implementirane su četiri mjere od 13 kojima je istekao rok, dok je jedna mjera djelimično implementirana.

Implementirano38%

Nije implementirano

59%

Djelimično implementirano

3%

PREGLED ISPUNJENOSTI MJERA DO KRAJA MARTA 2018.

Implementirano

Nije implementirano

Djelimično implementirano

Iz najobimnije oblasti – Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti, od ukupno 15 mjera sa utvrđenim rokom, do kraja juna 2017. godine istekao je rok za sve njih, a ispunjeno je njih šest. Oblast Očuvanja finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta brojala je 11 mjera sa utvrđenim rokom. Za njih 10 rok je bio do kraja juna, a za jednu kraj 2017. godine. Ispunjeno ih je pet. .

46 5

8

9

6

1

0

0

Strukturalne reforme Fiskalna politika Finansijska stabilnost

PREGLED ISPUNJENOSTI MJERA PO OBLASTIMA

Implementirano Nije implementirano Djelimično implementirano

Pregled mjera koje su bile uslov za zaključenje

prvog pregleda prema Dopunskom pismu

namjere iz novembra 2016. godine Kako su nakon slanja originalnog Pisma namjere u junu 2016. godine, već

na samom početku Proširenog aranžmana, prekoračeni prvi rokovi, na

sjednici Fiskalnog vijeća BiH i susretu predstavnika institucija u BiH i MMF-

a u novembru 2016. godine, usaglašeno je dopunsko pismo namjere.

Dopunsko pismo namjere iz novembra 2016. godine ni do danas nije javno

objavljeno niti u potpunosti predstavljeno javnosti. Centar za politike i

upravljanje je identifikovao mjere koje su bile uslov za zaključenje prvog

pregleda i dostavu druge tranše kredita, na osnovu izjava bh. i zvaničnika

MMF-a te na osnovu komunikacije sa predstavnicima MMFa u BiH.

Mjere koje su uslov za drugu tranšu prema dopunskom pismu namjere

Implementacija

Usvajanje budžeta na državnom i entitetskom nivou u skladu sa preporukama MMF-a Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Pridržava se

Usvajanje strateških planova na entitetskim vladama i Vijeću ministara BiH za obuzdavanje potrošnje na plate i smanjenje ukupne zaposlenosti u javnom sektoru Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Pridržava se

Usvajanje izmjena i dopuna entitetskih zakona o bankama i agencijama za bankarstvo Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Implementirana

Usvojiti izmjenu Zakona o Agenciji za osiguranje depozita BiH Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Nije implementirana/

Pomjeren rok

Usvajanje izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit Narodne skupštine RS u skladu sa preporukama osoblja MMF-a Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Implementirana

Finansijska i operativna procjena vrijednosti preduzeća „BH Telecom“ i „HT Mostar“ Oblast: Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta

Nije implementirana/

Pomjeren rok

Parlamentarna skupština BiH odobrit će povećanje akcize na gorivo, uključujući autoplin i biogorivo, za 15 feninga po litru Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Implementirana

Do kraja juna 2017. godine, kada je Centar za politike i upravljanje objavio

prvi Izvještaj o monitoringu implementacije mjera, institucije u BiH provele

su ili su se pridržavale tri od ukupno sedam mjera koje su bile uslov za prvi

pregled – usvajanje budžeta, usvajanje strateških planova za obuzdavanje

plata i smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru, te usvajanje izmjena i

dopuna Zakona o porezu na dobit RS-a. Mjera usvajanja novih entitetskih

zakona o bankama i agencijama za bankarstvo ispunjena je djelimično –

usvojeni su Zakon o bankama i Zakon o Agenciji za bankarstvo RS, te Zakon

o bankama FBiH, dok se za tekst novog Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH

ustanovilo da nije u potpunosti usaglašen među domovima Parlamenta

FBiH, te je on konačno usvojen tek u oktobru 2017. godine.

Punih pet mjeseci, osim navedenog usaglašavanja teksta novog Zakona o

Agenciji za bankarstvo FBiH, nije usvojena niti jedna mjera od onih koje su

bile uslov za zaključenje prvog pregleda.

Međutim, tokom posjete osoblja MMF-a Bosni i Hercegovini u decembru

2017. godine, zaključeno je kako su provedene mjere, uz iniciranje due

diligence analize BH Telecoma i HT Eroneta1, usvajanje akciza, te usvajanje

budžeta FBiH za 2018., dovoljne za zaključenje prvog pregleda. Novi Zakon

o osiguranju depozita u bankama u BiH skinut je sa liste uslova, a novi rok

utvrđen je u Izvještaju osoblja MMF-a iz januara 2018. godine. Nakon

saznanja da će due diligence analizu finansirati Delegacija EU u BiH,

smatralo se da je mjera inicijacije procesa ispunjena. Kasnije u decembru,

usvaja se povećanje akciza na gorivo za 15 feninga po litru te budžet RS-a,

1 Tokom posjete osoblja MMF-a BiH u martu 2017. godine, mjera finansijske i operativne procjene vrijednosti, odnosno due diligence analize, BH Telecoma i HT Eroneta, kao uslov za zaključenje prvog pregleda, preinačena je u iniciranje ove analize. U posljednjem Izvještaju osoblja MMF-a iz februara 2018. godine, novi rok za samu analizu određen je za kraj septembra 2018. godine.

dok se budžeti BiH i FBiH usvajaju u januaru 2018. godine. Tako je, nakon

ispunjavanja pet od ukupno sedam mjera koje su prema Dopunskom pismu

namjere iz novembra 2017. godine bile uslov, BiH u februaru 2018. godine

zaključila prvi pregled na osnovu Proširenog aranžmana i dobila drugu

tranšu kredita od oko 75 miliona eura.

Iz oblasti Strukturalnih reformi u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta samo je jedna mjera, koja nije ispunjena, uslov za drugu tranšu kredita. Najviše mjera koje su bile uslov za drugu tranšu kredita pripada oblasti Stavljanja fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti – njih četiri, od kojih su sve usvojene. Oblast Očuvanja finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta broji dvije mjere koje su uslov za drugu tranšu, od kojih je implementirana jedna.

Implementirano71%

Nije implementirano

29%

Pregled ispunjenosti uslova za drugu tranšu kredita

Implementirano Nije implementirano

0

4

11

0

1

Strukturalne reforme Fiskalna politika Finansijska stabilnost

Pregled ispunjenosti mjera po oblastima

Implementirano Nije implementirano

Pregled mjera iz novog Dopunskog pisma

namjere iz januara 2018. Uvod Prvi pregled u okviru Proširenog aranžmana sa MMF-om i isplata druge tranše kredita konačno su uslijedili 9. februara 2018. godine. Novo Pismo namjere institucija u BiH upućeno je MMF-u 29. januara 2018. godine, a na osnovu njega novi Izvještaj osoblja MMF-a objavljen je 13. februara, čime su definisane nove mjere koje institucije u BiH moraju provesti u okviru Aranžmana. Prema Pismu namjere iz januara 2018. godine, institucije BiH obavezale su se na provođenje ili pridržavanje ukupno 26 mjera, od kojih se četiri trebaju kontinuirano ili kvartalno pridržavati2, dok su 22 mjere sa jasno utvrđenim rokom. Među njima ima 11 novih mjera, 11 mjera iz prethodnih pisama namjere kojima je pomjeren rok za provođenje (sedam ranije preuzetih mjera od kojih su neke podijeljene na više njih), dok se od tri ranije preuzete mjere odustalo. Postoji i 12 neimplementiranih mjera koje su u originalnom Pismu namjere iz juna 2016. godine imale jasno utvrđen rok, a u novom Pismu namjere iz januara 2018. godine se ne pominju ili se samo pominju oblasti kojima pripadaju ali bez konkretnih mjera ili predstavnici institucija pominju da će raditi na njima, ali bez utvrđenog roka. Prema posljednjem Pismu namjere i Izvještaju osoblja MMF-a, od 22 mjere sa jasno utvrđenim rokom, nisu definisane prethodne, odnosno mjere koje su uslov za zaključenje drugog pregleda i isplatu treće tranše kredita. Prema informacijama Misije MMF-a u BiH, mjere koje su uslov za zaključenje drugog pregleda bit će određene naknadno. Identifikovali smo šest rokova za navedene 22 mjere. Njih 12 treba biti provedeno do kraja juna, do kraja septembra još osam, dok je rok za još dvije mjere kraj marta 2019. godine.

2 Tri kontinuirane i jedna kvartalna mjera iz originalnog Pisma namjere iz juna 2016. godine koje su analizirane u dijelu Izvještaja Pregled mjera kojih se treba pridržavati kontinuirano ili na kvartalnoj osnovi, Pregled mjera iz originalnog Pisma namjere iz juna 2016. do kraja marta 2018. godine.

Pregled mjera od kojih se odustalo Prema posljednjem Pismu namjere iz januara 2018. godine, institucije u BiH odustale su od tri mjere. Za svaku su institucije navele razloge odustajanja, koji su prihvaćeni u Izvještaju osoblja MMF-a iz februara, te one i zvanično više ne predstavljaju obaveze institucija u BiH u okviru Proširenog aranžmana.

Ranije preuzete mjere od kojih se odustalo u novom Pismu namjere iz januara 2018.

Originalni rok Razlog odustajanja prema navodima institucija u BiH

Usvojiti novi automatski sistem raspodjele prihoda UINO u skladu sa preporukama osoblja MMF-a Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj decembra 2016.

Tehnička pomoć MMF-a nije utvrdila veće probleme u postojećem ad hoc sistemu

Na Vladi FBiH usvojiti plan restrukturiranja Željeznica, izrađen uz pomoć Svjetske banke.

Kraj decembra 2016.

Vlada FBiH je krenula sa vlastitim korakom restrukturiranja

4

1

7

3

5

2

kr

aj

ma

rta

20

18

.

kr

aj

ma

ja 2

01

8.

kr

aj

jun

a 2

01

8.

kr

aj

se

pte

mb

ra

2

01

8.

kr

aj

de

ce

mb

ra

2

01

8.

kr

aj

ma

rta

20

19

.

B R O J M J ER A N A K O J E S U S E I N S T I T U C I J E O B A V EZ A L E U P I S M U N A M J ER E I Z J A N U A R A 2 0 1 8 .

G O D I N E

Preuzete mjere

Oblast: Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta

Vlada FBiH će završiti treću fazu procesa revizije svih kategorija korisnika boračkih prava, uključujući i penzije ostvarene pod povoljnijim uvjetima Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj juna 2017.

Fiskalni rizik pokriven budžetskom gornjom granicom za ovu stavku

Od tri mjere od kojih se odustalo, dvije su predstavljale nastavak na druge implementirane mjere u smislu provođenja reforme određene oblasti. Vijeće ministara BiH i entitetske vlade izvršile su pregled sistema raspodjele prihoda od indirektnih poreza između različitih nivoa vlasti, uključujući i unutar entiteta, s ciljem njegovog pojednostavljenja i automatizacije. Tehnička pomoć MMF-a, međutim, „nije utvrdila veće probleme u postojećem ad hoc sistemu“, te se od uspostave novog sistema odustalo. Također, završena je prva faza revizije korisnika boračkih prava, ali se od nastavka revizije odustalo jer je „fiskalni rizik pokriven budžetskom gornjom granicom za ovu stavku“.

Od navedene tri mjere, jedna pripada oblasti Strukturalnih reformi u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta dok dvije pripadaju oblasti Stavljanja fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti,. Od mjera koje predstavljaju nastavak na prethodno implementirane mjere, po jedna pripada svakoj oblasti.

1

2

Strukturalne reforme Fiskalna politika

Pregled mjera od kojih se odustalo po oblastima

Pregled mjera kojima je pomjeren rok Kako je ranije navedeno, postoji 11 mjera koje su institucije u BiH ranije

preuzele, a kojima je u posljednjem Pismu namjere iz januara 2018. godine

pomjeren rok za provođenje. Ovih 11 mjera je ustvari sedam mjera iz

orginalnog Pisma namjere od kojih se neke u novom Dopunskom pismu

navode kao više njih. (tabela ispod)

Mjere kojima je pomjeren rok

Originalni rok

Rok prema Pismu

namjere iz januara 2018.

Razlog pomjeranja roka prema navodima

institucija u BiH

Na nivou Vlade FBiH, u konsultacijama sa Grupom Svjetske banke i/ili EBRD-om, završiti finansijsku i operativnu temeljitu procjenu (due diligence) za preduzeća BH Telecom i HT Mostar Oblast: Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta

Kraj oktobra 2016.

Kraj septembra

2018.

Vlada FBiH nije bila u mogućnosti da poduzme sveobuhvatan proces privatizacije zbog tehničkog kašnjenja u pribavljanju izvještaja o temeljitoj procjeni (due diligence) i nedostatka interesa kupaca.

Na Parlamentarnoj skupštini BiH usvojiti izmjene i dopune Zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH u skladu sa preporukama osoblja MMF-a Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Kraj novembra

2016.

Kraj marta 2018.

Zastoj u parlamentu; predviđen je novi zakon

Na Narodnoj skupštini RS usvojiti izmjene i dopune Zakona o Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske u skladu sa preporukama osoblja MMF-a Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Kraj novembra

2016.

Kraj juna 2018.

Potrebno je više vremena za konsultacije i provedbu

Na Parlamentu FBiH usvojiti izmjene i dopune Zakona o Razvojnoj banci Federacije u

Kraj novembra

2016.

Kraj juna 2018.

Potrebno je više vremena za konsultacije i provedbu

skladu sa preporukama osoblja MMF-a Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta U Federaciji BiH proširiti sistem trezorskog poslovanja na sisteme upravljanja budžetom u kantonima Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj marta 2017.

Kraj marta 2019.

Kašnjenje zbog nabavki od strane donatora

Vlada RS će proširiti sistem trezorskog poslovanja na domove zdravlja Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj marta 2017.

Kraj marta 2019.

Kašnjenje zbog nabavki od strane donatora

Vlada FBiH će usvojiti operativni plan za smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru na osnovu registra zaposlenih koji će se izraditi uz pomoć Svjetske banke Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj juna 2017.

Kraj decembra

2018.

Tehničko kašnjenje u uspostavljanju registra zaposlenih

Vlada RS će usvojiti operativni plan za smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru na osnovu registra zaposlenih koji će se izraditi uz pomoć Svjetske banke Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj juna 2017.

Kraj decembra

2018.

Tehničko kašnjenje u uspostavljanju registra zaposlenih

Vijeće ministara BiH će usvojiti operativni plan za smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru na osnovu registra zaposlenih koji će se izraditi uz pomoć Svjetske banke Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj juna 2017.

Kraj decembra

2018.

Potrebno je provesti funkcionalnu analizu broja zaposlenih i plata

Usvajanje Zakon o organizaciji Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji je izrađen uz pomoć Svjetske banke s ciljem podrške osiguranju održivosti penzionog sistema Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj oktobra 2016.

Kraj juna

2018. /

Smanjenje administrativnog opterećenja poslovnih subjekata uz poseban naglasak na usaglašavanju propisa između entiteta i smanjenje parafiskalnih nameta Oblast: Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta

Kraj decembra

2016.

Kraj juna 2018. /

Dvije mjere od nabrojanih predstavljale su uslov za zaključenje prvog pregleda i isplatu druge tranše kredita, ali je njihov rok pomjeren neposredno prije, prilikom posjete osoblja MMF-a Bosni i Hercegovini u decembru 2017. godine.

Pregled novih mjera U novom Pismu namjere iz januara 2018. godine identifikovali smo 11 novih mjera, koje uz 11 mjera preuzetih ranije kojima je pomjeren rok, čine ukupno 22 mjere koje institucije u BiH, prema posljednjem Pismu namjere, imaju obavezu ispuniti.

Nove mjere iz Pisma namjere iz januara 2018. godine Rok

Usvajanje strateških izjava entitetskih razvojnih banaka Kraj marta 2018.

Usvajanje zakonodavnog okvira za registre uposlenih u javnom sektoru na entitetskom nivou

Kraj marta 2018.

Agencija za bankarstvo RS, Agencija za bankarstvo FBiH, CBBiH i AOD će usvojiti identičnu metodologiju za određivanje sistemski važnih banaka, u konsultacijama sa osobljem MMF-a

Kraj marta 2018.

Vlada FBiH će dostaviti Parlamentu FBiH prijedloge zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima u skladu sa preporukama osoblja MMF-a

Kraj maja 2018.

CBBH, AOD, FBA, ABRS i druge relevantne strane će potpisati Memorandum o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti u u skladu sa preporukama osoblja MMF-a.

Kraj juna 2018.

Zaključenje preostalih nekoliko sektorskih granskih ugovora u oba entiteta

Kraj juna 2018.

FBiH će prikupiti podatke o neizmirenim obavezama na svim nivoima vlasti u FBiH, u skladu sa savjetima MMF-a i Svjetske banke

Kraj juna 2018.

Vlada FBiH će usvojiti akcioni plan sa rokovima za rješavanje situacije sa neizmirenim obavezama u Federaciji, u skladu sa preporukama osoblja MMF-a

Kraj septembra 2018.

Vlada RS će zatražiti od domova zdravlja izradu budžeta sa strogim budžetskim ograničenjima kako bi se spriječilo akumuliranje novih neizmirenih obaveza

Kraj septembra 2018.

Ukidanje zaštite neto plate za ugovore o radu u javnom sektoru u RS-u

Kraj decembra 2018.

Vlada RS će usvojiti plan za ponovno uspostavljanje finansijske održivosti zdravstvenih institucija, u skladu sa savjetima MMF-a i Svjetske banke

Kraj decembra 2018.

Pregled ranije preuzetih mjera kojih nema u

novom Dopunskom pismu namjere iz januara

2018.

Novim Dopunskim pismom namjere iz januara 2018. godine određenim

mjerama iz originalnog Pisma namjere pomjeren je rok za implementaciju

ili se od njih odustalo. Međutim postoje i mjere iz originalnog Pisma

namjere za koje u novom Dopunskom pismu namjere ne piše da se od njih

odustalo, niti im je pomjeren rok, ali se one ne pominju ili se samo pominje

da će se raditi na oblasti kojoj pripadaju bez navođenja konkretnih mjera,

ili se obavezuje da će se raditi na njima ali bez utvrđenih rokova. Stoga nije

moguće utvrditi da li su te mjere i dalje obaveza prema Proširenom

aranžmanu ili do kojeg roka se moraju usvojiti. Identifikovali smo 12 takvih

mjera koje smo pobrojali u tabeli ispod.

Mjere Originalni rok

Usvajanje novih zakonskih propisa o stečaju u FBiH izrađenih uz pomoć Svjetske banke Oblast: Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta

Kraj septembra 2016.

Povećanje akciza na alkohol i usmjeravanje sredstava na reformu zdravstvenog sektora Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj septembra 2016.

Eliminacija posebnog doprinosa za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u FBiH Oblast: Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta

Kraj decembra 2016.

Usmjeravanje subvencija za poljoprivredu na poljoprivrednike koji su registrirani i uplaćuju doprinose Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj decembra 2016.

Vlada FBiH će donijeti program kreditnog ili finansiranja putem grantova za one kantone koji pristanu usvojti planove za ograničenje plata i smanjenje ukupne zaposlenosti koji će biti u potpunosti usklađeni s planom FBiH

Kraj decembra 2016.

Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti Pripremiti analizu neophodnih zakonskih mjera za zaštitu javnih sredstava Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Kraj decembra 2016.

Usvojiti izmjene i dopune Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH Oblast: Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz osiguranje održivosti

Kraj marta 2017.

Entitetske vlade i nadzorni odbori razvojnih banaka potpisat će okvir za regulisanje međusobnih odnosa kojim će se pojasniti uloge i odgovornosti strana Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Kraj juna 2017.

Prodaja preduzeća „Fabrika duhana Sarajevo“ i „Aluminij Mostar“ Oblast: Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta

Kraj decembra 2017.

Prodaja preduzeća „Energoinvest“ i „Energopetrol“ Oblast: Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta

Kraj decembra 2017.

Restrukturiranje javnih preduzeća u sektoru električne energije i plina i runika uglja u FBiH Oblast: Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta

Kraj decembra 2017.

Parlamentarna skupština BiH usvojit će izmjene i dopune odgovarajućih propisa i standarda za zaštitu javnih sredstava Oblast: Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Kraj decembra 2017.

Šta smo implementirali od kraja juna 2017.

godine i zašto? Strukturalne reforme u cilju poticanja rasta i otvaranja novih

radnih mjesta Iz ove oblasti usvojen je plan za restruktuiranje Željeznica RS-a, usvojene

su izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, Zakon o dugu,

zaduživanju i garancijama FBiH upućen je u parlamentarnu proceduru,

ustanovljeno je treba li BiH uspostaviti specijalizovane privredne

sudove, te je inicirana finansijska i operativna procjena vrijednosti,

odnosno due diligence, BH Telecoma i HT Eroneta.

1. U originalnom Pismu namjere iz juna 2016. godine, Vlada RS se

obavezala na usvajanje plana o restrukturiranju Željeznica RS do

kraja 2016. godine. Zbog lošeg poslovanja željezničkih preduzeća,

što je posljedično ugrozilo i željezničku infrastrukturu, bilo je

potrebno što prije izvršiti rekonstrukciju, uzimajući u obzir da od

željeznica, odnosno prevoza dobara, direktno ili indirektno zavisi

veliki broj privrednih grana. Vlada RS-a je na Radno-konsultativnoj

sjednici 11. novembra 2016., zajedno sa Svjetskom bankom,

održala prezentaciju na kojoj je predočena analiza stanja u JP

Željeznice RS-a, sa mogućim načinima restrukturiranja ovog

preduzeća po segmentima. Planove u vezi sa restruktuiranjem

Željeznica predstavili su 27. juna 2017. godine ministar saobraćaja

i veza RS Neđo Trninić, vršilac dužnosti direktora ovog preduzeća

Dragan Savanović i šefica Kancelarije Svjetske banke za BiH Tatiana

Proskurjakova. Konačan stav o planu restrukturiranja dala je i Vlada

RS u septembru 2017. godine, čime se ova mjera smatra usvojenom

sa zakašnjenjem od preko osam mjeseci. Rekonstrukcija je počela

početkom 2018. godine. Plan restrukturiranja zasniva se na

povećanoj efikasnosti, uštedi troškova te tarifnim nivoima koji su

dovoljni da osiguraju puni povrat troškova i održiv rad na

komercijalnoj osnovi. U originalnom Pismu namjere postojala je i

mjera rekonstruiranja JP Željeznice FBiH ali se od ove mjere

odustalo u novom Pismu namjere iz januara 2018. godine jer je

Vlada FBiH, kako je navedeno u Pismu namjere, započela sa

vlastitim koracima restruktuiranja.

2. Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH

omogućen je pristup BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a

riješena su i trgovinska pitanja sa Evropskom unijom. Prvobitni rok

za ovaj zakon, prema originalnom Pismu namjere iz juna 2016., bio

je kraj 2016. godine. Predstavnički dom usvojio je Nacrt zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH na

sjednici 13. decembra 2016., koji je Vlada utvrdila 2. avgusta i

uputila ga u parlamentarnu proceduru. Nacrt je dugo čekao na

usvajanje zbog nezasjedanja Parlamenta FBiH zbog političkih

nesuglasica. Konačno, izmjene i dopune Zakona usvojene su 19.

oktobra 2017. godine, sa više od devet mjeseci zakašnjenja. Novi

Zakon uredio je status pojedinih trgovaca u BiH koji će morati biti

registrovani te će biti regulisan njihov radnopravni status. Također,

izmjenama je izbrisana odredba da na policama trgovačkih

objekata površine iznad 1.000 kvadratnih metara mora biti

zastupljeno domaćih prehrambenih proizvoda u visini od najmanje

50 posto u asortimanu robe, koja nikad nije ni zaživjela i koja je bila

neprovodiva, čime je omogućen pristup BiH WTO-u.

3. Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama FBiH teži se jačanju

kontrole nad zaduživanjem nižih nivoa vlasti, što se posebno odnosi

na neefikasnu potrošnju u sektoru zdravstva i reformi penzionog

sistema. Niže vlasti u FBiH, kantonalne i općinske, kao i preduzeća

u državnom vlasništvu i vanbudžetski fondovi, imali su mogućnost

zaduživanja zbog neučinkovite primjene Zakona, odnosno njegove

neusklađenosti sa državnim zakonom. Cilj novog Zakona je stvoriti

odgovornosti nižih nivoa vlasti u finansijskom smislu. Prema

originalnom Pismu namjere iz juna 2016., Vlada FBiH je trebala

uputiti izmjene i dopune Zakona do kraja 2016. godine. Nacrt

Zakona je, međutim, utvrđen tek 10. oktobra 2017. godine, sa

kašnjenjem od preko devet mjeseci, te ga uputila u parlamentarnu

proceduru. Prema dostupnim podacima, Nacrt još uvijek nije na

dnevnom redu sjednica Parlamenta FBiH.

4. Specijalizovani sudovi podrazumijevaju sudove nadležne za

otvaranje stečaja i likvidiranje preduzeća. Trenutno su za to u FBiH

nadležni općinski sudovi. U RS-u, ove procese vode posebni

specijalizovani sudovi. S obzirom na to da su općinski sudovi

nadležni za krivična djela i tužbe građana, privredni i upravni

sporovi u FBiH mogu trajati od jedne do pet godina. Potrebni su brzi

i efikasni specijalizovani sudovi u kojima će raditi dobro obučeni

kadrovi, što je također bitan segment. Prema originalnom Pismu

namjere iz juna 2016., studija izvodljivosti osnivanja

specijalizovanih privrednih sudova u FBiH trebala je biti završena

do kraja septembra 2016. godine. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH

Milorad Novković primio je 14. marta 2016. predstavnike Svjetske

banke predvođene Georgiom Harley, stručnjakom za reformu

pravosuđa iz Washingtona, te eksperte za reformu pravosuđa i

javni sektor, Marinu Matić i Srđana Svirčeva. Povod posjete bilo je

upravo provođenje ove studije. Studija je, međutim, izvršena tek u

novembru 2017. godine, što znači da je rok probijen više od godinu

dana. Studija izvodljivosti koju je izradila Svjetska banka ukazala

je na to da bi osnivanje specijalizovanih privrednih sudova bilo

preskupo i u konačnici neizvodivo, već da se treba raditi na jačanju

privednih odjeljenja u već postojećim sudovima. Ovo je scenarij koji

je prihvatila i Vlada. Naime, formiranje privrednih sudova u 10

kantona i jednog drugostepenog koštala bi Federaciju 11 miliona

KM u prvoj godini, a onda svake naredne dodatnih 10 miliona.

Jedina izvodiva i isplativa opcija je jačanje već postojećih privrednih

odjeljenja u općinskim sudovima. Ministar pravde FBiH Mato Jozić

izjavio je za RTV FBiH kako su, na onovu analize Svjetske banke,

odlučili ići na jačanje privrednih odjeljenja, posebno u onim

sudovima s velikim brojem predmeta ove vrste.

5. Finansijska i operativna procjena vrijednosti, odnosno due diligence

analiza, BH Telecoma i HT Eroneta, prema originalnom Pismu

namjere iz juna 2016., trebala je biti okončana do kraja novembra

2016. godine. Cilj je bio izvršiti objektivnu i transparentnu procjenu

vrijednosti, detaljnu analizu finansijskog i organizacionog stanja,

prije eventualne odluke o prodaji preduzeća. Ova mjera bila je

uslov za zaključenje prvog pregleda i isplatu druge tranše kredita,

prema Dopunskom pismu namjere iz novembra 2016. Tokom

posjete osoblja MMF-a Bosni i Hercegovini u aprilu 2017. godine,

mjera je preinačena u iniciranje due diligence analize. Uslov, dakle,

više nije bio okončanje analize već samo njeno iniciranje.

Pronalaskom finansijera u Delegaciji EU, potpisivanjem ugovora s

međunarodnim savjetnicima za provođenje analize te davanjem

saglasnosti na Indikativni opis projektnih poslova i zadataka za due

diligence, prema stavu osoblja MMF-a, Vlada FBiH je inicirala due

diligence analizu, te se ta mjera smatra ispunjenom. Analiza, prema

novom Dopunskom pismu namjere iz januara 2018., treba biti

okončana do kraja septembra ove godine.

Stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu uz

osiguranje održivosti Iz ove oblasti povećane su akcize na gorivo, uključujući autoplin i

biogorivo, za 15 feninga po litru, završena je prva faza revizije korisnika

boračkih pitanja u FBiH, izvršen je pregled sistema raspodjele prihoda

od indirektnih poreza između različitih nivoa vlasti, uključujući i unutar

entiteta, s ciljem njegovog pojednostavljenja i automatizacije, te su

budžeti usvojeni u skladu sa preporukama MMF-a.

1. Institucije u BiH obavezale su se, u originalnom Pismu namjere iz

juna 2016., na povećanje akciza na gorivo, uključujući autoplin i

biogorivo, za 15 feninga po litru do kraja septembra 2016. godine.

Cilj je bio dodatne prihode u iznosu od 10 feninga od ovog

povećanja usmjeriti entitetskim preduzećima Autoceste FBiH i

Autoputevi RS, a 5 feninga entitetskim preduzećima Ceste FBiH i

Putevi RS. Ulaganje u infrastrukturu jedan je od ključnih uslova

napretka bh. privrede. Višestruka je važnost gradnje puteva.

Zastarjela infrastruktura usporava protok ljudi i roba ugrožavajući

privredu te usporava ekonomski rast. Nedostatak stranih ulaganja

dovodi do smanjenja konkurentnosti i onemogućava rast BDP-a od

preko pet posto. Vijeće ministara BiH je 7. jula 2016. uputilo

Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama u BiH u

parlamentarnu proceduru. Prijedlog nije prihvaćen na 36. sjednici

Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 19. okrobra

2016. po skraćenom postupku. Uprava za indirektno oporezivanje

(UINO) BiH podržala je prijedlog koji je podrazumijevao i povećanje

akciza na alkoholna i bezalkoholna pića, što je također obaveza

prema originalnom Pismu namjere, ali je Vijeće ministara u

parlamentarnu proceduru uputilo prijedlog samo za povećanje

akciza na goriva. Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma

Parlamentarne skupštine BiH dala je negativno mišljenje na ovaj

Prijedlog koje su predstavnici prihvatili. Nakon četiri neuspjela

pokušaja, novi prijedlog zakona usvojen je 15. decembra 2017.

godine, sa više od 14 mjeseci kašnjenja. Ključna izmjena odnosi na

činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i

biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cijene cestarina.

Opozicioni poslanici žalili su se na kršenje procedure. Naime, Vijeće

ministara je Prijedlog uputilo po skraćenoj proceduri, ali je Dom

naroda, pri usvajanju Prijedloga, predložio i da se Predstavnički

dom o njemu izjašnjava po hitnom postupku, čime je izbjegnuto da

Prijedlog razmatraju i parlamentarne komisije.

2. U cilju sprječavanja zloupotrebe sistema boračkih davanja,

potpisnici originalnog Pisma namjere iz juna 2016. godine su se

obavezali na ubrzanje revizije korisnika penzija ostvarenih pod

povoljnijim uslovima u FBiH. Prva faza procesa revizije

podrazumijeva provjeru podobnosti postojećih korisnika za sve

kategorije korisnika boračkih prava, uključujući i penzije ostvarene

pod povoljnijim uvjetima, a dalje faze utvrđivanje konačnog spiska.

Institucije su se također obavezale da će se uzdržavati od izmjena i

dopuna zakona koji regulišu boračka davanja bez konsultacija s

osobljem Svjetske banke i MMF-a. Spisak korisnika boračkih

primanja u FBiH godinama je dovođen u pitanje. Potrebna je

detaljna revizija korisnika kako bi se iz ove kategorije izveli svi oni

koji ne zadovoljavaju uslove, a uveli oni koji su neopravdano

izvedeni iz kategorije. Prema riječima ministra za pitanja boraca i

invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salke Bukvarevića, od

početka primjene Zakona o reviziji, u 2016. godini, pregledano je

103.469 od 138.036 predmeta, a iz prava je zbog nepostojanja

potrebne papirologije izbačeno 1.340 korisnika boračko-invalidsko

zaštite. Vrhovni sud FBiH je, međutim, na osnovu tužbi bivših

korisnika boračkih primanja koji su izvedeni iz prava u vrijeme

mandata Zukana Heleza na mjestu ministra za pitanja boraca i

invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, u pravo vratio 2.661

korisnika. Prva faza okončana je tokom 2017. godine, ali se u

novom Dopunskom pismu namjere iz januara 2018. godine

odustalo od nastavka revizije jer je, kako navode institucije, fiskalni

rizik pokriven budžetskom gornjom granicom za ovu stavku.

3. Potpisnici originalnog Pisma namjere iz juna 2016. obavezali su se i

da će uz pomoć MMF-a izvršiti pregled sistema raspodjele prihoda

od indirektnih poreza između različitih nivoa vlasti, uključujući i

unutar entiteta, s ciljem njegovog pojednostavljenja i

automatizacije. Nakon toga trebala je uslijedili uspostava novog

sistema automatske raspodjele prihoda od UINO koji je u skladu sa

preporukama MMF-a. Rok za ovu mjeru bio je kraj 2016., ali je ona

izvršena tokom 2017. godine. Novim Dopunskim pismom namjere

iz januara 2018. godine, međutim, odustalo se od provođenja

mjere upostave novog sistema raspodjele jer, kako se navodi u

Pismu i Izvještaju osoblja MMFa, tehnička pomoć MMF-a nije

utvrdila veće probleme u postojećem ad hoc sistemu.

4. Institucije su se pridržavale i mjere usvajanja budžeta u skladu sa

preporukama MMF-a. Državni i entitetski udžeti za 2018. godinu

usklađeni su sa ciljevima Programa s MMF-om, među kojima su na

prvom mjestu smanjenje tekuće potrošnje, posebno iz ukupnih

izdvajanja na plate i na drugom mjestu povećanje potrošnje na

infrastrukturne, odnosno kapitalne projekte.

Očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta

Iz ove oblasti, usaglašen je tekst Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH

u domovima naroda Parlamenta FBiH, te se pridržavalo pravila

valutnog odbora i uzdržavalo od bilo kakvih radnji koje ugrožavaju

finansijsku stabilnost.

1. Entitetski zakoni o bankama, te Zakon o Agenciji za bankarstvo RS-

a, čiji je rok za usvajanje bio kraj novembra 2016. godine usvojeni

su do kraja juna 2017. godine, te smo o njima pisali u prvom

Izvještaju o monitoringu implementacije reformi. Zakon o bankama

i Zakon o Agenciji za bankarstvo RS usvojeni su 30. decembra 2016.,

a Zakon o bankama FBiH 2. marta 2017. godine. Osnovni cilj ovih

zakona je izbjegavanje rizika od narušavanja strukture finansiranja

banaka. Naime, ovi zakoni, izrađeni u skladu sa direktivama EU,

trebali bi ojačati korektivne i provedbene ovlasti supervizora, uvesti

superviziju bankarskih grupa na konsolidovanoj osnovi, uvesti

sveobuhvatan okvir za restruktuiranje banaka, te ukinuti posebne

obavezne rezerve za depozite javnog sektora. Dom naroda

Parlamenta FBiH usvojio je Vladin Prijedlog zakona o Agenciji za

bankarstvo FBiH 9. februara, a Predstavnički dom 15. februara

2017. godine, ali uz određene amandmane. Tekst Zakona usaglašen

je među domovima tek u oktobru 2017., te je Zakon stupio na

snagu.

2. Institucije su se obavezale, u okviru ove oblasti, i da će se

kontinuirano pridržavati pravila valutnog odbora u obliku u kojem

je ustanovljen zakonom. Konkretno, to podrazumijeva uzdržavanje

od bilo kakvih radnji koje bi oslabile aranžman valutnog odbora i

Centralnu banku BiH (CBBiH) kao instituciju kojoj je povjereno

njegovo funkcionisanje, a posebno uzdržavanje od korištenja

deviznih rezervi u CBBiH za bilo kakve potrebe budžeta ili javnih

ulaganja, te je stoga postavljen nulti limit na transfere i kredite

CBBiH javnom sektoru kao kontinuirani kriterij izvršenja. Institucije

su se pridržavale ove mjere, odnosno Centralna banka BiH nije

davala transfere i kredite javnom sektoru.

3. Konačno, institucije su se pridržavale i kontinuirane mjere

uzdržavanja od bilo kakvih radnji koje ugrožavaju finansijsku

stabilnost, uključujući i nametanje obaveze konverzije bilo kakvih

zajmova u stranoj valuti u domaću valutu.

Zaključak Monitoring uspjeha implementacije mjera iz originalnog Pisma namjere iz

juna 2016. godine, kao i uspjeha implementacije sedam prethodnih mjera

identifikovnih nakon usaglašavanja Dopunskog pisma namjere iz novembra

iste godine, donio je podatak da je tek 38,5% svih mjera u potpunosti

provedeno ili ih se uspješno pridržava. Kako smo naveli u Izvještaju, to se

odrazilo na sporiji rast BDP-a od očekivanog, zbog čega su smanjene i

prognoze MMF-a.

Jedino što je spasilo Aranžman od neuspjeha jeste fleksibilnost MMF-a,

odnosno odgađanje roka za određene mjere, među kojima su i one vezane

za osiguranje stabilnosti finansijskog sektora. To govori i činjenica da se

značajno kasni i sa provođenjem mjera za rasterećenje rada i kreiranje

povoljne poslovne klime, kao i mjera vezanih za reformu socijalnog sektora.

Bez dosljednog provođenja reformi, teško da Bosna i Hercegovina može

doći do prognoziranog i priželjkivanog ekonomskog rasta.

O projektu

Projekat „Promoviranje debate o ključnim ekonomskim politikama“

sprovodimo uz finansijsku podršku National Endowment for

Democracy (NED). Ovaj projekat je nastavak aktivnosti Centra za

politike i upravljanje (CPU) na polju praćenja najvažnijih reformskih

procesa u Bosni i Hercegovini. U skladu s tim, glavni cilj projekta je

podrška implementaciji ekonomskog programa podržanog od strane

Međunarodnog monetarnog fonda. Aktivno pratimo implementaciju

svih mjera na koje su se bh. institucije obavezale u Pismu namjere

MMF-u, i njihove rezultate predstavljamo javnosti na jednostavan i

razumljiv način. Projekat će također pokrenuti javne debate o

najvažnijim reformama koje se usvajaju, čime ćemo doprinijeti

transparentnosti cijelog procesa i boljem razumijevanju reformi od

strane građana u BiH. Sa druge strane, aktivnim praćenjem rada

institucija i objavljivanjem njihovih rezultata želimo uticati na

povećanje odgovornosti svih nivoa vlasti u BiH.

www.cpu.org.ba/publikacije